Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Sead Begovi:
Budi se Bliski istok i Zapad
20 godina od
potpisivanja
Daytonskog mirovnog
sporazuma
Ibrahim Pai:
Kranski niani
Sanjin Kodri:
Sarajevski atentat i njegovi
odjeci u knjievnom
djelu Ive Andria
Evlija elebija
o Bonjacima
Islam u Hrvatskoj:
Ibrahim paa Poeanin
EKONOMSKI PODLISTAK:
Makroekonomske debate
KNJIEVNI PODLISTAK: 240 godina od roenja: ejh Abdurrahman Sirri
SADRAJ
RIJE UREDNIKA
3
Sead Begovi:
Budi se Bliski istok i Zapad
20 GODINA OD POTPISIVANJA
DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
4
Admir Mulaosmanovi:
Alija u Daytonu
STAV
14 Edin Urjan Kukavica:
Alija izmeu ekia i nakovnja
ISLAMSKA DUHOVNOST
16 Marina Kralik:
ejh Abdul Wahid Jahja Ren Gunon (1886. 1951.)
19 Rekli su o Ren Gunonu
20 Ren Gunon:
Pripreme za kraj svijeta i dolazak dajjla
ZOON POLITIKON
22 Faris Nani:
Parabole dvadesetog i dvadesetprvog stoljea sluaj Gaze
ESEJ TOKOVI MISLI
25 Ante Gavranovi:
Drutveni dijalog i etika
ISLAM U HRVATSKOJ
28 Goran urevi:
U zrcalu prolosti: Ibrahim paa Poeanin?
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
30 Sanjin Kodri:
Zanos i stradanje: Sarajevski atentat
i njegovi odjeci u knjievnom djelu Ive Andria
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
Jusuf Dafi:
40
46
Ibrahim Pai:
Kranski niani
EKONOMSKI PODLISTAK
Behar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sarajevu godine 1900.,
a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-beg
Baagi, a vlasnik Ademaga Mei. Objavljivao je tekstove za zabavu i
pouku, izvorne i prijevodne knjievne priloge bosanske i islamske obojenosti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliske susjedne
kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazi zagrebaki Behar
ocijenjen najboljim to su Bonjaci dosad imali. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjine sa ivotnom sredinom, dijasporom u svijetu
i matinim narodom u Bosni i Hercegovini. U desetogodinjem razdoblju
(1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebakog izdanja bio je knjievnik dr. Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio dr. Muhamed dralovi
koji je tu slubu obnaao do ljeta 2006. godine.
BEHAR 126
RIJE UREDNIKA
BUDI SE
Bliski istok i Zapad
N
Pie: Sead Begovi
glavni urednik
akon zadnjeg rata i Hrvatska se ponovo suoava sa starim/novim leksikom: egzil, tranzit, izbjeglice, sigurnosne slube, lane dojave i od toga
dojmovi u celofanu od straha, sablazni, kaosa itd. Pitamo se pritom: da li se gubi pojam manjinskog statusa
u drutvu kao to je hrvatsko kada kroz dravu proe
300 000 ljudi, izbjeglica? Tko smo mi, a tko su oni? Prijatelj Malik mi posredno odgovara pitajui me: Zna ti
koliko ima muslimana u Hrvatskoj?
Oko ezdeset tisua, odgovaram.
Ma jok ima nas 62 977 sa stalnim boravkom i jo,
kau, 500 000 onih u tranzitu, pa ti sad zbroji.
I poinje ono to proizlazi iz teorije kaosa. A zna
li ti da se u Zapreiu, nastavlja Malik, ve ire glasine
da e ovi garavi preplaviti grad, tu se nastanit, pa e domai hodit u oran kombinezonima na arbajt u Njemiju. Eto, dok ISIL plai glavosijekom, ksenofobi plae
ISIL-om uz pokli: Pazite da Europa ne postane Sirija!
U ovakvoj situaciji izgledan je uspjeh neke nove stranke, koja promovira vladavinu pravde i zakona, a ne neke
koja premouje razlike. Dok su izbjeglice jo u prolazu i
nisu dio liberalnog trita, Europa postaje antieuropska
tvrava - integralna u svojim granicama.
odjednom se gorui problem izbjeglica pretvorio u gorui problem poistovjeenosti izbjeglica i terorizma. Moemo slobodno protjerati imigrante i ojaati nacionalnu
dravu jer kod kue je najbolje. Najbolje je gasiti poar
kad kua gori kod kue. A kod kue marginalne stranke
ire govor mrnje i ksenofobiju to se indirektno, ili pak
direktom otvoreno, tie i muslimana Bonjaka u Hrvatskoj. I opet se vraamo na manjinski strah od izolacije, a zatim protjerivanja. Na sreu obje vodee stranke
u Hrvatskoj za sada ne poseu za takvom politikom, to
je odista ohrabrujue. No, hoemo li upasti u zamku da
se distanciramo od sirijskih, irakih i afganistanskih muslimana objanjavajui Hrvatima i Evropi da mi nismo ti
muslimani, osumnjienici za mogui terorizam, nego neki
drugi tzv. evropski muslimani? Neki upravo to nameu,
a na nama je da odluimo hoemo li dopustiti da postanemo peta kolona ummeta Poslanika Muhammeda?
Moe i ovako. Zatvorimo svi zapadne granice i otvorimo nova radna mjesta, npr. obrte za krijumarski zanat na ijim e firmama pisati: Vaa je sudbina u naim
rukama. Poslije vas, drage izbjeglice, ekaju novi vlakovi, atori, eljezni kreveti, poljski zahodi, suzavac, pokoja vaspitna palica, grupno tranje pod tu i vreica
sa sapunom i suhom hranom. Ako nita drugo djeca
su zadovoljna ona vole putovanja, a ikice i tete daju
im bombona i banana, dok tate raspravljaju s vlau, a
mame plau od sree.
Ako se apstrahira teorija kaosa i strah ima, po nekima,
i uljuenijih rjeenja. Po njima lijepa rije otvara sva vrata. Na primjer, ako tu nepreglednu kolonu lijepo zamoli
oni mogu postati civilizirani i bogobojazni krani. Rije
civilizirati posebno se kanalizirala kroz bie i pamenje
autora ovog napisa. Naime, na pragu 21. stoljea mu je
hrvatski pjesniki bard Dragutin Tadijanovi, u prolazu,
na stepenicama HAZU-a doslovno povjerio: Seade, kad
sam ja sreivo djela I. G. Kovaia sve ono moje naao
sam u njega... Ja sam u udu treptao oima i mirno ga
zapitao: A jeste li Vi napisali Jamu? Simpatini Tadija
se na to trzne i svojim sonornim glasom zagrmi: Seade,
Seade, kad e se ve jednom civilizirati . Izgleda za to
nisam imao vremena jer sam i ne slutei skrivio sukob
civilizacija. Ubrzo su zaredali bombaki napadi, Twinsi,
rat u Iraku, Afganistanu, Siriji... desio se Pariz, a ja sam
osjetio strah. Sklonio sam se u KDBH Preporod i jo i
sad ekam hoe li mi dati azil, ili e me izruiti, jer sigurni smo da meu hrvatskim Bonjacima ve djeluje peta
kolona.
n
BEHAR 126
Alija u Daytonu
Daytonski sporazum:
Ovo moda nije pravedan mir,
ali je pravedniji od nastavka rata
Daytonski mirovni ugovor sporazum
je kojim je, kako velika veina istraivaa, sudionika i, uope, zainteresiranih
istie, zaustavljeno stradanje i razaranje. To je i najvei domet ovoga ugovora jer su sve ostale, ili barem dobar dio,
odredaba i rjeenja u Daytonu zaustavili i zamrznuli BiH u nekom nejasnom
statusu quo koji nijednoj od tri etnike
zajednice ne moe odgovarati. No, dolaenje do njega smatralo se pobjedom
meunarodne zajednice, u prvom redu
SAD-a, jer je uspjeno zavrila bosanska kriza. Izetbegovi je teko podnosio pregovore, ovi posljednji u Daytonu
su bili najtei.
U svome dugom ivotu radio sam
najrazliitije poslove: kao zatvorenik kopao zemlju, nosio malter, sjekao umu,
a kasnije kao slobodan ovjek, rukovodio gradilitem, zastupao na sudu, pisao
lanke. Ipak, moj najtei posao bili su
pregovori. Pregovarati znai odluivati.
Ovaj tekst predstavlja preraeni odlomak iz knjige Iskuenje opstanka i referira se na poziciju, ulogu i djelovanje Alije Izetbegovia tokom pregovora u Daytonu ali i na nekoliko dogaaja u postdaytonskom periodu. lanak Alija u Daytonu je prvi put
objavljen u brouri Umjerenost u politici i djelovanju Alije Izetbegovia (Mladi muslimani, Sarajevo, 2015.).
<?>
BEHAR 126
sa dokumentom usuglaenim sa paljanskim rukovodstvom i pozicijom obnovljene moi. Nakon ovih razgovora
Izetbegoviu je, tokom susreta u Ankari
4. septembra, isporuen raun za njegovo
prihvaanje visokog stepena autonomije srpskog dijela u vidu Holbrookeovog
inzistiranja da se prizna RS. Izetbegovi je, kako kae u svojim memoarima,
odbio ovaj Holbrookeov zahtjev.
Holbrooke, pak, o ovome ponovo
svjedoi neto drukije. Izetbegovi se
dugo opirao i govorio da je to neprihvatljivo. Ime je kao nacistiko ime, rekao
je Izetbegovi ali, ipak, na kraju je prihvatio rjeenje jer se ostalim takama
dogovora dobivala drava (tri take koje
je Miloevi prihvatio, a govore o dravnosti i kontinuitetu BiH). airbegovi je
izvijestio, nakon duge pauze da se ime
RS prihvata. Izetbegovi je ipak dvojio
tako da je, nekoliko dana poslije, trebala
dodatna intervencija na dan potpisivanja sporazuma u Genevi koji su potpisali
ministri vanjskih poslova airbegovi,
Grani i Milutinovi. Dana 8. septembra,
tokom samih pregovora, Christopher je
nazvao Izetbegovia iz Geneve i rekao
mu da se dokument treba prihvatiti jer
e SAD stati iza Bosne, no cijena je bilo
prihvaanje RS-a.
Odbijanje, dakle, nije bilo opcija.
Bilo je izvjesno da e dogovor o budunosti drave biti postignut. Pred svima
je bila ve spomenuta runda razgovora
u Genevi izmeu ministara vanjskih
poslova BiH, Hrvatske i Srbije. Na njemu je usvojen omjer koji je jo Kontakt grupa definirala, a to je kasnije u
BEHAR 126
Provedba odredaba
Daytonskog sporazuma u
prvim mjesecima mira nije
bila nimalo jednostavna.
Veliki napor morao se uiniti u
mirnoj reintegraciji Sarajeva.
Okupirani dijelovi sarajevskih
opina Ilija, Vogoa, Hadii,
Ilida, Novo Sarajevo (naselje
Grbavica) trebali su prei pod
jurisdikciju Federacije BiH i to je
bio prvi izazov meunarodnim
institucijama i domaim vlastima
Sada je trebalo uvjeriti Miloevia.
Amerika ekipa, u sastavu Owen, Hill
i Pardew, otputovala je 23. septembra
u Beograd na razgovore. Miloevi ih je
pustio da se prvo bore sa Karadiem i
njegovima, koji nisu htjeli uti o nekakvim dravnim institucijama. Kada su
se pregovarai dobro umorili i shvatili
u kakvom su se udu nali, Miloevi
je odstranio bosanske Srbe i, kao mirotvorac i ovjek dobre volje, prihvatio mnogo od onoga to su Karadi i
kompanija odbijali. Ali ne i sve. Ako ste
papir nakon Miloevieve intervencije
uporeivali sa Karadievim zahtjevima, on je bio dobar. Ako ste ga uporeivali sa onim sa ime su Amerikanci
krenuli u Beograd, on je bio apsolutno
neprihvatljiv.
Izetbegovi ovakvim pojanjenjem
daje sutinsku poziciju srpske strane
tokom skoro svih pregovora u kojima
jedno radikalno krilo trai maksimum
(Karadi) dok drugo (Miloevi) djeluje kao umjereno i trezveno. S obzirom na to da su svi nastojali varati,
ALIJA U DAYTONU
predsjedniku Predsjednitva da bi mu
olakao putovanje. Izetbegovi nije imao
vlastiti/vladin avion kao Tuman i ova
podrka mu je sasvim koristila.
Sve to vrijeme Tuman je ivio u
uvjerenju da mu je dano pola Bosne.
Ako ne odmah, mislio je, onda za odreeni broj godina ostvarit e se ta ideja
o Banovini. U tom vlastitom snu (koji
nije bio potpuno nerealan) stalno je ponavljao da je dobio mandat europeizacije
Bonjaka, to e rei kroatizacije kako
je jednom sam to definirao, pa ak to
ponovio u jednom intervjuu sredinom
septembra. Izetbegovi je, upitan o tome,
odgovorio na vrlo lucidan nain iako je,
kako je navedeno, smatrao da Tuman
ne govori totalne besmislice.
() Mislim da nije u redu dijeliti
svijet na Evropljane i na ostali dio svijeta, uvredljivo je to za ostale. Znam da
se mnogi narodi i ljudi u svijetu vrijeaju na takvu kategorizaciju. Konano,
Evropljani su i Karadi i Mladi, pa i
onaj general to je pucao na mostarski
Most. I on je Evropljanin, ali to nita
nije pomoglo. Mislim da ljude treba dijeliti na civilizirane i barbare i da je to
jedina prava podjela ().
On, kao europski musliman, odve
je puno razoarenja doivio da bi mu
Europa i dalje bila uzor po bilo emu.
Na kraju, jasno je to pokazao i novinaru Sterna cininim odgovorom o vlastitom europejstvu. No, ovakvi Tumanovi pogledi imali su tragine posljedice
i Izetbegovi ih je bio svjestan. Zbog
toga e i funkcioniranje Federacije biti
problematino u narednim godinama,
a Mostar arite politikih problema.
Dolaskom u Dayton efovi timova obratili su se na sveanom otvaranju konferencije, kurtoazno i utivo,
ostavljajui nerealne utiske za medije.
Na sastanku sa Christopherom trojice
predsjednika izreirano je njihovo meusobno rukovanje, fotografija napravljena za javnost, a tom prilikom, dravni
sekretar izloio je etiri uvjeta za dogovor jedinstvena drava BiH, uzimanja
u obzir specijalne historije i znaenja
Sarajeva, odgovornost ratnih zloinaca
i pitanje istone Slavonije.
Izetbegovi je nakon zahvale amerikoj vladi i narodu ponovio stavove
u osam taaka prihvaenih na sjednici
Izvrnog odbora SDA u Fojnici (20. novembar), a koji su bili mala modifikacija
i razjanjavanje dvanaest taaka od 18.
augusta, da bi na kraju pozvao Miloevia da sprijei progone civila iz Banje
Luke koje vre Mladieve snage. Inae je, zbog nemogunosti da Karadi
i Mladi idu na pregovore, na srpskoj
skuptini u Bijeljini 23. oktobra odlueno da njih u Miloevievom timu predstavljaju Krajinik, Koljevi i Buha. I
oni su, takoer, stigli sa platformom
koja je prema, Bildtu, dosta odstupala
od dogovorenih principa.
Prvi problemi i nesporazumi nastali su izmeu Bonjaka i Hrvata zbog
suprotnih kopncepata i razmiljanja
o Federaciji BiH. Komi navodi da je
delegacija Federacije u Daytonu odmah
bila podijeljena, Hrvati (Zubak i Prli)
nisu htjeli prenijeti nikakve ovlasti na
BiH i smatrali su da je Federacija drava, a da e i RS biti drava koja e
se brzo odvojiti. Izetbegovi i Silajdi
su zatraili da se ova situacija razrijei prije poetka pregovora sa Srbima, a
zadatak je povjeren Michaelu Steineru,
drugom ovjeku njemake delegacije i
lanu Kontakt grupe. Problem Federacije bilo je, izmeu ve naznaenih
Tumanovih opcija, i nerijeeno pitanje istone Slavonije. Tuman je Federaciju drao u ahu, sve dok nije uspio
dogovoriti mirnu reintegraciju ovoga
dijela Hrvatske.
No pored ovih nesporazuma postojali
su i oni izmeu amerikog tima i Kontakt
grupe. Prema Holbrookeu, Christopher
BEHAR 126
je smatrati kolateralnom tetom, mrekanjem beznaajnih dogaaja na dubokim strukturama povijesne zbiljnosti.
Nakon sreivanja stvari u pogledu
Federacije (bacanja problema pod tepih), otvoreni su pregovori o mapama.
To je bio i najtei zadatak i svi su znali
da dogovor ovisi upravo o rjeenju teritorijalnog razgranienja. Bilo je teko i
napeto. Mape koje su nuene od srpske
ili bosanske strane nikako nisu mogle
biti usuglaene. ekao se pravi trenutak
za ameriku mapu. Vrhunila su tri velika problema: Gorade, Sarajevo i Brko.
Ameriki tim izradio je i skicu ustava,
dosta suprotan onome to je Kontakt
grupa zagovarala, ali njihova volja da
se sve pokrene bila je jaa od nastavka
cjepidlaenja i natezanja svih sa svima.
Srpska strana, njen bosanskohercegovaki dio, nije bila zadovoljna prijedlozima ustavnih rjeenja, a dolazila su,
kako su smatrali sve loija i loije. Do
19. novembra Miloevi je ve bio prihvatio vojni dio sporazuma i uvjeravao
je Koljevia i Krajinika o dobro izbalansiranom aneksu. Za Sarajevo su ve postojala dva prijedloga; federalni distrikt
i jedinstveni grad u okviru Federacije
BiH, a za Brko je preovladavajui stav
bio da pripadne RS-u. Bosanska delegacija se raspadala. Silajdi se osjeao
izoliranim od strane Izetbegovia i airbeya, a Holbrooke je nastojao da ga
vrati u pregovore na nain da izravno
razgovara sa Miloeviem. Prigovorio je
Izetbegoviu i Silajdiu da su htjeli jedinstvenu dravu, a da nisu spremni da
pregovaraju i priblie se Srbima i Hrvatima. Zapravo je bilo tano, a posebno se
to odnosilo na Izetbegovia, da su najee razgovori koje je vodila bosanska
(bonjaka) delegacija potencirali pravdu kao preduvjet politikog rjeenja.
Uzaludno zanovijetanje, svakodnevna
alopojka, kako su neki tumaili zahtjev
za pravdom, nije moglo dati rezultate,
trebalo je pokuati osmisliti praktini
pristup. Izetbegoviu je to teko padalo,
a Silajdi je bio jedina opcija. Holbrooke je uspio u svome naumu. Na pitanju
koridora za Gorade, nakon dugo natezanja i salveta shuttle diplomatije Silajdi i Miloevi, uz Izetbegoviev telefonski blagoslov, sjeli su da razgovaraju.
Koridor za Gorade izazvao je ogromno
ALIJA U DAYTONU
10
BEHAR 126
ALIJA U DAYTONU
Postdayton
Rat u BiH je stao, a mirovni sporazum, veoma teko i ne bez otpora, poeo se provoditi. Predsjednitvo BiH je
na sjednici 22. decembra ukinulo ratno stanje u BiH (proglaeno 20. juna
1992.), a na snazi je ostala Odluka o
proglaenju neposredne ratne opasnosti (8. aprila 1992.). Mir je donosio relaksaciju stanovnitvu BiH, ali i novu
vrstu problema vlastima i ljudima vezanih za obnovu, zapoljavanje i prevladavanje ratnih trauma. U novogodinjem
intervjuu magazinu Dani, Izetbegovi je
upravo naglasio to nadolazee vrijeme
nosi: Ljudi e relativno brzo zaboraviti
granate, kao da ih nikada nije bilo, jer
e se suoiti sa novim problemima koje
mir donosi: posao, plae, stanovi, razliite nepravde. Ipak, zadovoljan sam to
se vie ne gine, rekao je u odgovoru.
Provedba odredaba Daytonskog sporazuma u prvim mjesecima mira nije
bila nimalo jednostavna. Veliki napor
morao se uiniti u mirnoj reintegraciji
Sarajeva. Okupirani dijelovi sarajevskih
opina Ilija, Vogoa, Hadii, Ilida,
Novo Sarajevo (naselje Grbavica) trebali
su prei pod jurisdikciju Federacije BiH
i to je bio prvi izazov meunarodnim institucijama i domaim vlastima. Srpska
politika vrhuka, pomirivi se sa politikim gubitkom dijelova Sarajeva koje
su vojno drali, odluila se na politiku
spaljene zemlje. Naputani su sarajevske
opine i kvartovi, a iza masa koje su odlazile ostajali su uniteni stanovi i kue.
Nijednom Srbinu ne smijemo dozvoliti
da ostane na teritoriji koja je pala pod
muslimansko-hrvatsku kontrolu, govorio je Gojko Klikovi, budui premijer
Republike Srpske i osoba zaduena za
zbrinjavanje izbjeglih u to vrijeme. Na
kraju, kada je Sarajevo reintegrirano (20.
mart 1996.) evidentirano je da je veina
Srba napustila podruja koja su ponovo postali njegovim sastavnim dijelom.
Mogue odgaanje reintegracije glavnoga grada BiH i prepadi koje je vrio paljanski reim na meunarodnu
BEHAR 126
11
12
BEHAR 126
ALIJA U DAYTONU
13
STAV
Alija izmeu
ekia i nakovnja
Da nije kako jest, najradije bih napisao samo da za dobrim se konjem praina die, nije bitno
je li bijel ili crn, ali ne prilii. Samoproglaena (naruena) je medijska kampanja ne u cilju
otkrivanja historijskih i svakih drugih skrivenosti, nego u cilju bolje prodaje denbrownovskog
pojeftinog senzacionalistikog tiva promoviranog kao objektivno, a ustvari se radi o
subjektivnim vienjima i nalazima manje-vie nezainteresiranog posmatraa.
Pie: Edin Urjan Kukavica
BEHAR 126
15
ISLAMSKA DUHOVNOST
Gunon je po dolasku u
Kairo postao uenikom
Salamaha ibn Hasana
al-Radija (1284./1867.1358./1939.),
utemeljivaa hamdiyya
ogranka azilijskog
sufijskog reda, kojemu
je nedugo zatim i
pristupio. Od ostalih
osoba, vjerojatno
je najznaajnija bila
Gunonova povezanost
sa ejhom AbdulHalimom Mahmudom,
priznatim autoritetom
u erijatskom pravu i
sufizmu, koji je kasnije
postao rektorom
Sveuilita al-Azhar
16
BEHAR 126
ISLAMSKA DUHOVNOST
svojoj kasnijoj radikalnoj kritici kartezijanskog racionalizma i iz njega proizalog modernog scijentizma Gunon
se bez sumnje u najveoj mjeri oslanjao
na izvorni tomizam zakratko oivljen u
Parizu tih godina, u skupini okupljenoj
oko dominikanca o. Garrigou-Lagrangea te na Katolikom kolegiju.
Druga katolika skupina s kojom
je Gunon bio u doticaju tih godina
bila je mona rojalistika Francuska
katolika akcija koja se u liberalnoj i
masonskoj Francuskoj digla na obranu
tradicionalnih, nacionalnih i socijalnih
vrijednosti. Na zaprepatenje konzervativnih katolika koji su se u velikom
broju okupili oko Akcije, papa Pio X.
zabranio je 1926. g. katolicima sudjelovanje u tom pokretu, procijenivi da
je rije o instrumentalizaciji Crkve u
nacionalno-politike svrhe. Taj dogaaj
naao je odjeka u Gunonovoj knjizi
Duhovni autoritet i svjetovna vlast iz
1929. godine u kojoj on zastupa strogo
tradicionalistiko stajalite da je odnos
BEHAR 126
17
ISLAMSKA DUHOVNOST
18
BEHAR 126
ISLAMSKA DUHOVNOST
Gunonov utjecaj je dopro do islamskog svijeta kroz tri kanala. Prvi predstavljaju
sama njegova djela, koje su muslimani itali
u francuskom izvorniku, prijevodima na druge evropske jezike kao to je engleski, ili prijevodima na razne jezike islamskog svijeta.
Drugi predstavljaju radovi, bilo u njihovom
jezikom izvorniku ili prijevodi, drugih vodeih tradicionalnih autora koji su batinili iste
temeljne principe sa Gunonom i koji su aludirali na njegova djela i uenja. Meu ovom
grupom najznaajniji su: Frithjof Schuon, kojega su slijedili Titus Burckhardt, Martin Lings
i Gai Eaton, te jednako tako Ananda Kentish
Coomaraswamy, naroito za muslimane indo-pakistanskog potkontinenta i Irana. Trei
kanal su djela muslimanskih autora kao to
su Muhammad Hasan Asakri i Seyyed Hossein Nasr, koji su izravno pisali o Gunonu, ili su
raspravljali neke od njegovih temeljnih prikaza
metafizike, tradicionalne znanosti, kritike modernog svijeta itd. u svojim vlastitim djelima.
Mnogi u Bosni su vjerovali da samo tradicionalna perspektiva koja je utemeljena na
uvaavanju svih tradicionalnih oblika i onome
to je Schuon nazvao transcendentnim jedinstvom religija moe priskrbiti intelektualnu i
duhovnu matricu za multireligijsko drutvo
kako bi ivjelo u miru. Uasne tragedije u periodu izmeu 1992. i 1995. godine koje su prouzroile smrt skoro etvrt miliona bosanskih
muslimana i prisilile na iseljenje brojne narode, a to je nazvano etnikim ienjem, nije
splasnulo ovu nadu u srcima i umovima mnogih vodeih bosanskih intelektulaca. Zapravo,
mogli bismo kazati da ne postoji danas drugo
mjestu na svijetu gdje je zbiljnost tradicije i
perenijalne filozofije, kako ju je razumijevao
Gunon, toliko razvidna ak i u javnoj sferi i
gdje se pokuava stvoriti okvir za miroljubivu koegzistenciju muslimana, pravoslavaca,
katolika i jevreja na temelju jedinstva unutarnjeg znaenja tradicionalnih uenja i praksi..
(Iz teksta profesora Seyyeda
Hosseina Nasra, Utjecaj Renea Gunona
na islamski svijet, objavljenog u asopisu
Znakovi vremena , ur. Adnan Silajdi).
BEHAR 126
19
ISLAMSKA DUHOVNOST
20
BEHAR 126
ISLAMSKA DUHOVNOST
Moda nismo dostatno istaknuli analogiju koja postoji izmeu prave i lane
doktrine; sveti Hipolit, u svojoj knjiici
O Antikristu, iznosi znameniti primjer
koji nimalo nee iznenaditi ljude koji su
prouavali simbolizam: obojica, i Mesija
i Antikrist, imaju lava za amblem (Vidi:
P. Vuliaud, La Kabbale juive, Vol. II, str.
373). Duboki razlog tome, s kabalistikog gledita, lei u razmatranju dviju
strana Metatrona, svijetle i tamne; iz
istoga razloga je apokaliptini broj 666,
broj Zvijeri, ujedno i sunani broj (usp.
Le Roi du Monde str. 34-35).
21
ZOON POLITIKON
zoon politikon
Parabole dvadesetog i
dvadesetprvog stoljea
SLUAJ GAZE
22
BEHAR 126
ZOON POLITIKON
23
ZOON POLITIKON
palestinskog ustanka protiv britanske uprave 1936.-1939., postala jezgrom monoetnike vojske nasilno, na
teritorijama znatno veima od dodijeljenih izraelskoj dravi Rezolucijom
UN 1947.), teroristike grupe (Irgun
i Stern koje su vodili kasniji izraelski
Likud-ovi premijeri Begin i Shamir),
a tokom rata 1948. primjenjivane su
metode istjerivanja deportacijama i
ubojstvima.
Osim u izbjeglitvo u susjedne zemlje, Palestinci su godinama bili protjerivani unutar zemlje, na okupiranom podruju Zapadne obale i Gaze
i polako bili satjerani i zbijani na sve
manje teritorija. Proces se nastavlja
i danas, izgradnjom tzv. sigurnosnog
zida na Zapadnoj obali koji presijeca
posjede Palestinaca i onemoguava
njihovo iole normalno koritenje, a u
Gazi je tzv. idovska drava britanski
izum koncentracijskih logora uzdigla
na viu razinu. Uz punu podrku i pomo Egipta, za vrijeme vojne diktature
Husnija Mubareka i Abdulfetaha Sisija
s obje kopnene strane (Izrael i Egipat) i
morske (Izrael) uvedena je 2007. godine
potpuna blokada pojasa, nakon to je
pokret Hamas pobijedio na izborima u
tom dijelu Palestinske samouprave, a
ostaci PLO administracije odbijali su
mu predati vlast, dok Hamas nije nasilno tu vlast preuzeo.
Dakle, na neto preko 350 kvadratnih kilometara zemlje uspostavljen je
mega koncentracijski logor, s preko
milion i sedamsto tisua dua. Gustoa naseljenosti pribliila se gustoi
naseljenosti njemakih logora smrti,
a smrt je u Gazi postala svakodnevicom. Koncentracijski logor mega proporcija funkcionira dualno. Zbog smirivanja javnosti, posebno u zapadnim
zemljama koja je znatno osjetljivija
od muslimanskih na krenja ljudskih
prava, Izrael, a povremeno (kada od
Izraela dobije nalog) i Egipat nakratko
otvore granine prijelaze i uz strane i
poniavajue procedure omogue uvoz
osnovnih namirnica, lijekova, opreme,
materijala i energenata. Istovremeno,
stalno se otee s plaanjem ubranog poreza vlastima u Gazi koji, po idiotskim
(ili moda ipak ne?) odredbama Sporazuma u Oslu iz 1993. za Palestinsku
samoupravu ubire Izrael!!! Onemoguuje se kupnja elektrine energije
24
BEHAR 126
25
BEHAR 126
razliite oblasti drutvene svijesti imaju kao svoju osnovu razliita mjerila.
Besmisleno je stoga vjerovati da dijalog moe stvoriti samo negativne ili
samo povoljne posljedice ili potpunu
koherentnost miljenja i stavova. Problematian je, meutim, onaj dijalog
koji hoe samo ruiti, a ne i stvarati.
Pouzdani dijalog, pokazuje praksa,
temelji se na znanju i znanstvenim
istraivanjima. No, na nau veliku alost, takav dijalog u nas jo ne postoji.
U tim uvjetima pojava novih medija i
oblika komunikacije dobiva posebno
znaenje i skree na sebe dodatnu pozornost. Ostaje nam, naime, vjerovanje
da je to put ka novom sagledavanju
komunikacijskih procesa, izazvanih
upravo pomanjkanjem stvarnog drutvenog dijaloga u postojeim okvirima.
Naglasio bih, na kraju, jo neto: Civiliziran pristup dijalogu pokazuje da
zapravo i nema tako nasilnoga stanja
koje se ne bi moglo rijeiti ili pokuati
rijeiti - dijalogom. U multietnikoj i
multikulturalnoj sredini a to jest i
hrvatska, ali i bosanskohercegovaka
zbilja takav odnos prema dijalogu je
i nuan i etiki jedino odriv.
Treba poi od injenice da - kad se
sagovornika hoe pretvoriti u neprijateljski objekt dijalog se ponitava
kao jasan i civiliziran oblik drutvene
komunikacije. Teko je odrediti da li
dijalog vie onemoguava ravnodunost, mrzovolja i strah od pogreke
ili nesposobnost mijenjanja stavova
i dogmatizam. Dovoljno je prisustvo
samo jednog od ovih ovjekovih pasivnih svojstava, pa da se dijalog ugasi.
Na nama je svima da upravo to ne dopustimo!
n
BEHAR 126
27
ISLAM U HRVATSKOJ
U zrcalu prolosti:
BEHAR 126
opjevala u svom hitu), Bali bega, Hatide itd. Pretpostavljam da je i Ibrahim paa bio jedan od takvih. Znali su
ga kao najljepeg ovjeka carstva i Sulejmanovog prijatelja i ogora (oenio je
Sulejmanovu sestru Hatide) koji je konanici obnaao dunost velikog vezira
(da pojednostavim, dananjim rjenikom
to bi bio predsjednik vlade) na kojoj je
ostao trinaest godina sve do pogubljenja
1536. godine.
Otkud ideja da je Ibrahim paa Poeanin? U vrijeme popularnosti serije,
brojni su mediji poeli s napisima kako
je veliki vezir Sulejmana Velianstvenog
porijeklom Poeanin. Ideja potjee od
bosansko-hercegovakog osmanista Hazima abanovia koji je objavio tekst pod
nazivom Ibrahim paa Poeki veliki
vezir Sulejmana II. u Hrvatskom kolu
iz 1942. godine. U tom tekstu on navodi kako je Ibrahim paa roen u Poegi
1496. g. koristei osmansku knjigu Sidili Osmani s kraja 19. st. koja navodi da
je carski zet Ibrahim-paa iz Poege.
Prema miljenju dr. abanovia Ibrahim paa je zbog ljubavi prema rodnom
kraju izgradio sklonite u Udbini. Julije
Kempf pak u svojoj monografiji o Poegi
tvrdi da je Sulejman dao Ibrahim pai
posjede u Poetini.
Paljivom analizom abanovieva
teksta uoavaju se brojne neobinosti.
Prije svega, u cijelom tekstu kojeg obiljeava kieni i romantiarski stil pisanja (podcrtavam da je tekst izaao u
jeku Drugog svjetskog rata 1942. g. u
Zagrebu) ne istie se niti jedna negativna osobina Ibrahim pae ime se moe
zakljuiti da je navedeni bio savren i
bezgrean. Tako je Ibrahim prikazan
kao mudar, vrijedan, razborit, vjeran,
savjestan, skroman. Njegovi su neprijatelji poput janjiara prikazani kao
zavidni, zli i puni mrnje. Analizom pisanja, vidljivo je kako je u pitanju narativ u kojemu postoji pozitivni lik (Ibrahim paa), negativni likovi (janjiari,
Hurem) i scena. Takav je nain pisanja
uvjetovao atributiranje crnih i bijelih
ISLAM U HRVATSKOJ
BEHAR 126
29
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
Zanos i
stradanje:
Sarajevski atentat
i njegovi odjeci
u knjievnom
djelu Ive Andria
Pie: Sanjin Kodri
BEHAR 126
1.
Bespredmetno je, naravno, nagaati da li bi se Sarajevski atentat, a
posebno onakav kakav je na kraju
ostvaren, desio bez vane uloge kulture, pa tako i knjievnosti, ali je gotovo
sasvim sigurno da bi bez knjievnosti
imao znatno drugaija znaenja. Jer,
knjievnost i Sarajevski atentat viestruko su povezani, pri emu je ova
veza vidno izraenija od one uobiajene povezanosti knjievnosti i kulture na Slavenskom jugu, gdje, naime,
knjievnost i inae funkcionira kao
jedan od sredinjih i posebno privilegiranih kulturalnih diskursa. A to
Mladu Bosnu i Sarajevski atentat ini
i dominantno knjievno-kulturalnom
injenicom, a ne samo injenicom iz
drutveno-politike historije.
Upravo je, naime, i knjievnost imala jednu od kljunih uloga najprije u
idejno-ideolokom profiliranju, potom
realnom insceniranju, a posebno u kasnijem historijskom osmiljavanju i memorijaliziranju atentata na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
Andri, Ivo: Znakovi pored puta, Sabrana djela, prir. Vera Stoji i dr., knj.
XVI. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 231.
BEHAR 126
31
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
32
BEHAR 126
proapu samo ili tek dahom svojim potvrde. Ali to moje neujno i skromno da
imalo bi svoje mesto u umnom moru
glasova ljudskih i vailo bi, na svoj nain, tamo negdje u dalekom, krajnjem
obraunu koliko i teke borbe i velike
zasluge boraca i pravednika. Toliko me
je napora stajao svaki dah.
(Ovo sam zapisao sino, probuen,
u mraku. Jutros mi sve ovo ne izgleda
ni jasno ni opravdano i itam ga kao
da ga je neko drugi pisao, ali ga ostavljam ovakvo kakvo je, jer ne bih umeo
da ga menjam i popravljam.)8
Pripovijetku koju je ovdje skicirao
Andri nikad nije napisao. Pa ipak,
muka (ne)uea u herojski doivljavanim dogaajima koji e promijeniti
svijet kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini, ba kao e promijeniti i
sam Andriev ivot te njegov knjievni
rad, nije ostala uzaludna. Jer, atentat
na austrougarskog prestolonasljednika
nadvojvodu Franza Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. godine, ukljuujui i ono to mu prethodi te ono
to nakon njega slijedi, viestruko je
tekstualiziran i memoriran upravo u
Andrievu knjievnom djelu i upravo
tako zadobio je izrazito vano kulturalno znaenje, vie nego kod i jednog
drugog pisca iz pokreta Mlada Bosna,
i to ba zahvaljujui tome to je rije o
Andriu autoru visokopozicioniranog
djela u junoslavenskom knjievnom
kanonu, odnosno svjetski uglednom
knjievnom nobelovcu, ali i zahvaljujui Andrievu naroitom knjievnom
oblikovanju mladobosanske teme i samog Sarajevskog atentata. Uz glasoviti roman Na Drini uprija (1945), koji
je pripovijedan iz perspektive vezane
za upravo 1914. godinu, ono to je djelo tzv. vidovdanskih heroja manje
ili vie eksplicitno tekstualizirano je
i memorirano i u drugim Andrievim
knjievnim radovima, pa tako i u autorovoj poeziji, posebno u pjesnikim
zbirkama Ex Ponto (1919) i Nemiri
(1920), te razliitim proznim radovima
8
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
samoprijegorna rtva te, izlazei iz kategorije racionalnog, insistira na emotivnom, izrazito iracionalnom aspektu,
ak s osjeajem neke svete tajne i mistike, pri emu apelira prije svega na obavezu tzv. dunikog sjeanja potomaka
u odnosu na velike pretke i ukazuje
nesumnjivo emfatino na ono to
je tzv. deficijencija sadanjosti, koja se
ovim inom nastoji prevladati i nadii, uz ispunjavanje prolosti posebnim,
upravo svetim i mistinim smislom. S
obzirom na ono to je nain prisutnosti prolosti u sadanjosti i tzv. politika vremena, na sceni je oito i ono to
Christian Giordano naziva osjeajima
izdanosti od historije i gubitnike
uzornosti u smislu odgovora na nesretno proivljeno iskustvo povijesti,10
odnosno onaj sluaj kad kolektivno
sjeanje obino preferira da u prolosti
zajednice zadri dva tipa situacija: one
u kojima smo imali ili junake pobjednike, ili nevine rtve, kako to konstatira Tzvetan Todorov11, pri emu se kod
Andria javlja i jedno i drugo.
Uz druge sastavnice autorova knjievnog djela, upravo u ovakav okvir, s
istom logikom i smislom, retroaktivno
e se upisati i Andrieva poezija prije
samog Sarajevskog atentata, a posebno
autorovo pjesnitvo nastajalo upravo u
vremenu kad su mladobosanski zanosi
postajali surova historijska realnost.
Takav je sluaj prije svega s amblemski vanim Andrievim pjesnikim
radom u prozi Prva proljetna pjesma,
pjesmom koja je pred proljee 1914. godine, gotovo uoi Sarajevskog atentata,
objavljena u drugom broju zagrebakog
asopisa Vihor, vanog asopisa u lektiri mladobosanaca, a koju je mogue
razumijevati i kao naroitu najavu i
anticipaciju samog atentata, iako je
Andri u ovo vrijeme bio na studiju u
10
11
BEHAR 126
33
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
34
BEHAR 126
13
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
15
prikazu knjige patriotske i ratne poezije Vojislava Ilia Mlaeg, gdje 1914.
godine, tek malo prije Sarajevskog atentata, Andri s oduevljenim sjeanjem
na pobjede srpske vojske u nedavnim
Balkanskim ratovima pie:
Kada su se s onu stranu Drine
dogaale velike stvari i neviena djela, mi smo strepili pred dogaajima, i
nosili se udnim mislima i radosnim
slutnjama u dui. [...] Ali mi smo iza
reetaka gledali krvavo svitanje, bili
smo iskljueni iz dana velikih djela.16
Ovako je konano Sarajevski
atentat, ba kao i ono to je cjelina
mladobosanskog djela, dobio jo jedno
vano znaenje, naroito u smislu ire
dulje i trajnije povijesne, ali i epske te
mitske dimenzije, tj. ono to je aspekt
borbeno-pobunjenike srpske prolosti,
epike i mitologije, gdje su opet zanos i
stradanje neki od kljunih konstituenta
kako historijskog, tako i epskog te mitskog smisla rije je, dakle, najzad i o
gesti cjelovitog ukljuivanja u sistem
kulturalnog pamenja. A sve ovo pokazat e se kao posebno znaajno s obzirom na kasnije Andrievo knjievno
djelo i njegovo sjeanje na Sarajevski
atentat, pri emu e u meuvremenu
i samo na vaan konstituirati neke od
kljunih memorijskih predstava o atentatu i mladobosanskom pokretu uope.
3.
Bez obzira na autorove kasnije (re)
interpretacije, u Andrievoj Prvoj proljetnoj pjesmi naravno nema niti je
moglo biti samog Sarajevskog atentata, ali, uz nekoliko drugih mjesta u
djelu poslovino opreznog i odmjerenog
pisca, atentat i poezija kod Andria sreli su se vrlo blisko barem jo jednom
nakon ove pjesme, a prije samog atentata u Sarajevu u eseju A. G. Mato,
objavljenom takoer u asopisu Vihor u
proljee 1914. godine, eseju koji e Andri napisati povodom Matoeve smrti,
a poentirati opet znakovito:
Citirano prema: uki Perii, aneta:
Pisac i pria. Stvaralaka biografija Ive
Andria. Novi Sad: Akademska knjiga,
2012, str. 167.
16
BEHAR 126
35
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
Andri, Ivo: Umetnik i njegovo delo, Sabrana djela, prir. Vera Stoji i dr., knj.
XIII. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 194.
18
Usp.: uki Perii, aneta: Pisac i pria. Stvaralaka biografija Ive Andria.
Novi Sad: Akademska knjiga, 2012, str.
326328.
36
BEHAR 126
19
20
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
ostalog i ono to se u osnovi moe tumaiti kao povijest porobljenosti Bosne i njezina osloboenja, barem kako
to vidi i prikazuje pripovjeda romana, ukljuujui u ovakvo to i povijest
drutveno-politike i identitetske autoemancipacije, pri emu se ovaj proces
odvija od osmanskog (turskog) doba,
preko austrougarskog (austrijskog)
vremena, opet s vrhuncem upravo u
trenutku Sarajevskog atentata i poetka Prvog svjetskog rata. U tom smislu, uz neposredno prijeratne godine,
i vrhunac samog romana kao cjeline
jeste upravo ljeto 1914. godine, koje
se u romanu Na Drini uprija javlja
od njegova XXI poglavlja, pa sve do
37
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
ljudske povesnice, i otud se mnogo jasnije video kraj one epohe koja je tu
zavravala nego to se nazirao poetak nove koja se otvarala. Tada se jo
za nasilja trailo opravdanje i za zverstva nalazilo neko ime, pozajmljeno iz
duhovne riznice prolog veka. Sve to
se deavalo imalo je jo izgled prividnog dostojanstva i dra prvine, onu
strahovitu, kratkotrajnu i neizrecivu
dra koja je docnije tako iilela da je
ni oni koji su je tada tako ivo osetili ne mogu vie u seanju da izazovu.
Ali sve su to stvari koje samo uzgred
napominjemo i koje e pesnici i naunici iduih epoha ispitivati, tumaiti,
i vaskrsavati sredstvima i nainima
koje mi ne slutimo, a sa vedrinom, slobodom i smelou duha koji e biti daleko iznad naega. Njima e verovatno
poi za rukom da i za ovu udnu godinu
nau objanjenje i da joj odrede pravo
mesto u istoriji sveta i razvoju oveanstva. Ovde, ona je za nas jedino i pre
svega godina koja je bila sudbonosna
po most na Drini.
Leto 1914. godine ostae u seanju onih koji su ga ovde preiveli kao
najsvetlije i najlepe leto koje se pamti, jer u njihovoj svesti ono sja i na itavom jednom dinovskom i mranom
horizontu stradanja i nesree, koji se
protee do u nedogled.21
Slino se odnosi i na vrijeme koje
prethodi ljetu 1914. godine i Sarajevskom atentatu, odnosno na ono to je
prijeratni idejno-misaoni koloplet i
sloeno unutranje drutveno i politiko-ideoloko gibanje, koje, u polifonijskoj strukturi romana (a koju zrcali i
prethodni odlomak), Andri prikazuje
upravo u njihovoj izrazitoj sloenosti,
proturjenosti i agonalnosti, ukljuujui i ono to je revolucionarna ideja
mladobosanaca. S ovim u vezi, u romanu je posebno akcentiran upravo mladobosanski narataj, i to opet upravo
s njegovim revolucionarnim zanosom,
ba kao i s anticipacijom njegova kasnijeg stradanja:
22
23
21
38
BEHAR 126
24
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
39
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
I BOSANSKOM JEZIKU
40
BEHAR 126
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
BEHAR 126
41
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
42
BEHAR 126
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
43
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
44
BEHAR 126
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
Kosova 24), a Bonjake i bosanski jezik 15 puta (Srbija bez Kosova 14); u
Hrvatskoj nebonjake i nebosanske
jezike 9 puta (raunajui i netursku
Hrvatsku, samo turska Hrvatska 3), a
Bonjake i bosanski jezik 6 puta (samo
turska Hrvatska 6); u Crnoj Gori nebonjake i nebosanske jezike 2 puta,
a Bonjake i bosanski jezik jedanput.
Takoer, Bonjaci se spominju u kontekstu 2 vojna pohoda. To dovoljno
govori koliko su Bonjaci i bosanski
jezik bili brojno zastupljeni i raireni za vrijeme osmanske uprave u junoslavenskim zemljama.
Ne bi bilo na odmet navesti u nastavku mjesta u vezi kojih Evlija spominje nebonjake i nebosanske jezike.
Bosna: srpska i bugarska raja u
Srebrenici, 99; 10 mahala Srba, Bugara i Vlaha u Sarajevu, te 2 mahale
Jevreja, robinje u Sarajevu, veinom
Srpkinje i Bugarkinje, a ima mnogo i
Hrvata, 105, 117.
Hrvatska: Hrvati i muslimani u
Nadinu kod Zadra, 160; hrvatska posada u Rinicama kod ibenika, 183;
italijanski u Splitu, 202; latinski u
Dubrovniku, 420.
Srbija: bugarska raja u Pirotu,
61; po tri mahale u Beogradu Cigana, Grka, te Srba i Bugara, 1 mahala
Jermena, Jevreji pored tvrave, srpski, bonjaki, latinski u Beogradu,
84, 91; nekadanje srpsko i bugarsko
selo Zavije kod Beograda, 96; ne znaju
bonjaki u Vuitrnu, ve govore turski i arbanaski, 274; srpski i bugarski
u Kruevcu, 308; srpsko i bugarsko
selo Bistrica kod Lazarevca, 331; bugarsko selo Ovar Banja kod aka,
332; nekadanje srpsko selo Kojnica
kod (Srem.) Mitrovice, 350; maarski
u Osijeku, 367; srpsko selo Ruanj kod
Beograda, 374; Srbi u Gojnoj Gori kod
Gornjeg Milanovca i srpsko i bugarsko
selo estobrdica kod Poege, 379; srpska i bugarska sela Otanj i Tvrdii kod
Poege, Dobri Do kod Ivanjice, Sevojno kod Uica, 380; tri mahale Latina,
Srba i Bugara i jedna mahala Jevreja
u Uicu, 382; oko manastira Mari
kod Priboja ive Srbi i Bugari, 387;
sedam muslimanskh i etiri srpske
i bugarske mahale u Rai, 480; est
muslimanskih i tri srpske i bugarske
mahale u Nemcima, 481; Srbi u Kovilju kod Novog Sada, 527, vlaka i srpska raja u Bekereku, 534.
Makedonija: rumelijski i arbanaski jezik, te turski jezik u Skoplju,
286; bugarska sela Nagoriane kod
Kumanova i nekadanje Muradovo
Selo kod Krive Palanke, 293; bugarsko
selo Izvor kod ake, 302; bugarski u
Prilepu, srpska i bugarska raja, 303;
nekadanje arnautsko selo Omoras
kod Ohrida, 334; nekadanje juruko
selo Kapudioglu izmeu Kratova i
Velesa, 338; turski jezik i juruki dijalekat u tipu, raja Srbi i Bugari i
govore srpski i bugarski, 343; juruko muslimansko selo Balvan kod tipa, 344; muslimani, Bugari i Grci u
Strugi, 550; bugarski, grki i turski
u Ohridu, 561; nekadanje bugarsko
selo eribai kod Ohrida 562; nekadanje bugarsko selo Pa kod Prespe,
567; nekadanje bugarsko selo Beslu
568; bugarska raja u Radoviu, 569;
bugarska raja nekadanjeg Tikvea,
570; Juruci u Strumici, 576.
Crna Gora: - arnautska posada
Bara, 336; Arnauti, Bosanci i Hrvati
u Herceg-Novom koji govore bosanski,
srpski i latinski, 429, 433.
Nakon kratkog osvrta na Evlijina
izvjea o prisustvu Bonjaka i bosanskog jezika na junoslavenskim prostorima, kao i prisustva drugih naroda i njihovih jezika u tim krajevima,
nije teko zakljuiti da su muslimanski Bonjaci bili apsolutna veina u
Bosni, kako u gradskim sredinama,
tako i u onim seoskim, te relativna ili
apsolutna veina u gradovima turske
Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Preziciznije reeno, u Bosni su povlaten sloj
(beraja) inili muslimanski Bonjaci, a
nepovlaten sloj (raja) muslimanski i
hrianski Bonjaci, te doseljeni Vlasi i Srbi. U ostatku Bosanskog ejaleta (Dalmacija, Lika, Krbava, Udbina,
Slavonija, Stara Hercegovina), Crnoj
Gori, Vojvodini, zapadnoj Srbiji, dijelu
Kosova, te Unurovini (turska Ugarska i Slovaka), muslimanski Bonjaci su inili relativnu veinu beraje (u
nekim krajevima apsolutnu), dok su
raju inili poturi, Vlasi i starosjedilaki hriani.
n
BEHAR 126
45
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
KRANSKI NIANI
Kranski niani jedna su od memorijalnih posebnosti Bosne i Hercegovine. U dosadanjoj
znanosti smatralo se da pripadaju uglavnom bosanskim katolicima. Istraivanja provedena za
potrebe studije Od steka do niana pokazuju da su takoer zastupljeni i u muslimanskim
mezarjima, kao muslimanski niani, to znai da kranski niani jesu i muslimanski niani. Nastali
u prvim stoljeima osmanske vlasti u Bosni, otkrivaju istorodno porijeklo bosanskohercegovakog
stanovnitva iji e se nadgrobni spomenici, po svom obliku i simbolici, postepeno udaljavati jedni
od drugih; od steka preko kranskog niana do muslimanskog niana i krstae
Pie: Ibrahim Pai
Kako pie efik Belagi, kranski niani su nadgrobni spomenici koji se po svojim oblicima ne razlikuju od spomenika nad
muslimanskim grobovima, ili su s njima slini. Osnovna razlika izmeu kranskih niana i muslimanskih niana ogleda se u tome
to kranski nian, nad grobom umrlog, ne
dolazi u paru, kao uzglavni i noni nian muslimana. Kranski nian iznad groba dolazi u
singularu, kao jedan nadgrobnik, i postavljen
je iznad glave pokojnika. Meutim, kao to se
u poglavlju koje slijedi posebno otkriva i to
je dosadanjim istraivaima ostalo nepoznato ili nejasno, prvi muslimanski niani u Bosni
nad muslimanske grobove takoer dolaze u
jednini. Kao i steci, postavljani su kao jedan
nadgrobnik iznad mezara, kao uzglavni biljeg
nad grobom umrlog.
Prema zapaanju slikara i polihistoriara
oke Mazalia, kranski niani asociraju zapravo na oblik preslice. Asocijacija ima historijsko utemeljenje. Kao i nian, i preslicu su u
srednjevjekovnu Bosnu donijele Osmanlije. Na
bosanskome tlu nian i preslica su se ukrstili s kriem. Tako je nastala jedinstvena forma
tipino bosanskih kranskih niana, koji se
po svom izgledu bitno razlikuju od klasine
krstae. I ono to je do sada bilo nepoznato i
o emu e kasnije biti vie rijei, jeste: kranski niani nisu iskljuivo kranski nadgrobni
spomenici. Situirani su i u muslimanskim mezarjima i oni su, takoer, nadgrobni spomenici
muslimana Bonjaka.
Kranski niani, iako ne uvijek i kao pravilo, sadravaju kranski simbol kria. Njihov
oblik, u osnovnim crtama, slijedi oblik muslimanskog niana, s tim to neki primjerci
u gornjem dijelu ponekad imaju poprena
46
BEHAR 126
ideoloka i religijska zbunjenost, to je izazivalo podsmjeh pravih Turaka. Nove muslimane Turci su nazivali poturima, neznalicama,
neotesancima i dvovjernicima.
Jedan osmanski izvor iz 1585. godine, koji
je obznanio Mehmed Handi, opisuje nain
na koji su Bonjaci prihvatali islam. U izvoru
stoji da je muharir Mesih-paa doao u vilajet
Bosnu da napravi popis stanovnitva. U Bosni
je zatekao raskomadano, rastrgano i razbijeno stanovnitvo, koje je ivjelo u velikom
strahu od dizje i poveanja dravnih poreza. S bonjakim prvacima dogovorio se nek
iz svakog sela po jedan mukarac primi muslimansko ime, te da im se zbog toga imena
oprosti dizja. Uglavnom se sloe i uvide da
im je u tome korist. Svaki jednostavno svoje
ime prevede na turski jezik. Kome je bilo ime
ivko prozove se Jahja, kome je bilo ime Vuk
uzme ime Kurt, a kome je bilo ime Gvozden
uzme ime Timur. im se prozovu muslimanskim imenima, dizja bude ukinuta, a mjesto
nje na posjede kojima su raspolagali i koji se
zvahu batina odrede po jedan dukat.
Promjena kranskog imena u muslimansko, kako stoji u izvoru iz 1585. godine, ipak
nije u potpunosti rijeila problem. Podijelila je
bosansko stanovnitvo u tri grupe: na one koji
su iskreno prihvatili svjetiljku Boije Upute;
na drugu grupu koja ipak ostade u propasti
bezvjerstva; i na kolebajuu grupu u ijem
je nestalonom vjerovanju ostalo kolebanje
i sumnja, pa niti su tano primili islamske propise niti su bili otvoreni krani. Ova se grupa
danas naziva Poturima.
Razliita vjerska simbolika pripadnika poturske kolebajue grupe na svoj nain odraava njihov kolebljiv vjerski karakter, kako na
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
ovom tako i na onom svijetu. Kako stoji u izvoru iz 1585. Godine: Izmeu njih ima ih dosta
sa dvovrsnim zapisima. Ispod pazuha mu krst
ne izlazi, nego se i buni protiv odbacivanja krsta. Ispod pazuha kri e kao simbol prei i
na njihove kranske niane, uporedo s muslimanskim polumjesecom.
Kolebajua grupa prvih muslimana stvorila je jedinstvene nadgrobne spomenike svojih pripadnika. Na jednom stubu-krstai iz Ledia, u opini Trnovo, iji kratki popreni kraci
odraavaju vezu s klasinom krstaom, nalazi
se predstava turskog krivog luka sa strijelom a
iznad njega je polumjesec. Spomenik oitava
kolebajuu simboliku: krstau u nestajanju i
nian koji nastaje iz krstae. Polumjesec, koji
se nadvio nad poprenim krakovima kria,
dolazi pod zatitom turskog krivog luka i strijele. Na krstai iz Draeva, kod Trebinja, ispod
polumjeseca, umjesto luka i strijele, nalazi se
osmanska sablja.
ALAHOVI KRANI
Kriptokransvo, prema gr. krpt skrivam, jeskriveno kranstvo, koje se prikriveno
ili tajno slijedi. Njegovi sljedbenici su krani
koji su, dolaskom Osmanlija na Balkan, deklarativno preli na islam a tajno ostajali u staroj
vjeri. U prvim stoljeima osmanske vlasti kriptokrani se susreu na jednom irem prostoru,
od Albanije do Bosne. Pritom, svima je zajedniko to to tajno slijede kranske propise,
ali i javno uvaju i obiljeavaju stare praznike i obiaje, uz koritenje svog dotadanjeg
nevjernikog jezika. Francuski historiari B. i
L. Bennasar nazivaju ih Alahovim kranima
(Les chretiens d Allah).
Albanija je tipina kriptokranska zemlja. U albanskom jeziku sinonim za kransko-islamski dualizam je rije laramaneareni
raznobojni (di vari colori), kako se nazivaju
albanski kriptokrani ija je vjera arena i
raznobojna. Od Albanije preko dananjeg
Sandaka ka savremenoj Bosni i Hercegovini
kriptokranstvo postepeno slabi. To je zbog
toga to je islam u srednjevjekovnoj Bosni,
usljed vjere bosanske koja mu prethodi, pruio znatno jae zasade nego u drugim balkanskim zemljama. Prihvaen je iskrenije i masovno, kao ni u jednoj drugoj balkanskoj zemlji.
Vladislav Skari zabiljeio je da neki novi
muslimani u Bosni
, cy, cy,
.
ca ,
Krstaa iz Draeva
Stub-krstaa iz Ledia
47
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
, y .
c ;
ce . je
. Kako su izgledali
nadgrobni spomenici navedenih ljudi, teko
je rei. Poto su njihova imena kranska, vrlo
je vjerovatno da su nad njihovim grobovima
stajali kranski niani.
Stara latinska poslovica kae Nomen est
omen Ime je znak. Kransko ili muslimansko
ime, poslije smrti njegovog nosioca, svodi se
na muslimanski ili kranski nadgrobni znak.
Kod krana to je krstaa, kod muslimana nian, kod onih koji su se kolebali izmeu vjere
bosanske, islama i kranstva kranski nian.
Jeronim Zlatari je putopisac koji je krajem 16. vijeka proao kroz Bosnu. Tom prilikom, on je zabiljeio: U toj provinciji s njenim
krajevima nalazi se pod brigom fratara oko 20
hiljada krana, od nekog znaaja i veliki broj
Potura koji bijahu nekada krani, a zbog velikog tiranstva neprijatelja postadoe muslimani, ali nisu dobri Turci niti krani (...). Oni
su sebi sauvali ime krana za svaki sluaj,
da bi mogli rei da su jo krani unutra, ali
od straha od neprijatelja nisu smjeli da to ispovjedaju otvoreno.
Razumije se, prelazak na islam nije bio nasilan, tako da se Zlatarievi navodi o velikom
tiranstvu zbog kojeg mnogi u Bosni postali
muslimani, ne mogu prihvatiti. Meutim, za
nas su od posebne vanosti navodi u kojima
se kae da su Poturi sebi sauvali ime krana,
to je svojevrstan antroponomastiki bilingvitet. Tragove tog bilingviteta autor ove studije
pronaao je kod muslimana u selu Dusina, kod
Fojnice. No, vrijeme je da se, s aspekta historije
umjetnosti i u historijsko-etnolokom smislu,
podrobnije zabavimo kranskim nianima,
prvo u sredinjoj Bosni.
***
Prema zapaanju slikara i polihistoriara
oke Mazalia, kranski niani nalaze se
skoro uvijek na katolikim grobljima, obino u drutvu steaka, ali za one starije, neto
blie po formi turskim nianima, iako lee u
katolikim grobljima ili u neposrednoj blizini, narod veli da su grki to zapravo znai
po Mazalievom miljenju patarenski. Takav je sluaj u Kremeniku, Malom Mounju,
Stojkoviima, Zagriju i Rostovu. Ti spomenici
u dosta sluajeva nisu ni oznaeni krstom ili
imaju pored maloga krsta i oznake polumjeseca, sunca i zvijezda, a nije zanemarena ni
tordirana vrpca. Oni se nalaze redovno na
48
BEHAR 126
Stup na Prijevoru
(kod Bilee)
najvjerovatnije su postavili bosanski kripto-katolici. Obiljeili su ga svojim tipskim nadgrobnikom u obliku preslice, uz naznaku da se Mihoio po svojoj vjeri ipak razlikovao od njih, te
da je bio prave vire rimske.
Bosanski kripto-katolici, dolaskom Osmanlija, upoznaju novu vjeru islam, koji e u Bosni i Hercegovini ubrzo pustiti snane korijene. Kako pokazuju osmanski defteri, do
1604. godine preko 90% srednjebosanskog
stanovnitva primilo je islam. U prelaznom
periodu, iz kranstva ka islamu, znatan broj
kolebajuih nadgrobnih spomenika poprimio je formu preslice, odnosno kranskog
niana, to se posebno oitava na nekropoli
u Malom Mounju.
U Opirnom popisu Bosanskog sandaka
iz 1604. godine, u selu Mounj to je dananji Gornji i Donji Mounj sjeverozapadno od
Viteza popisana su 32 muslimana sa batinama. Selo je tada bilo u potpunosti muslimansko. Kranska imena oeva popisanih
muslimana u popisu Jusuf Vladosava;
Mustafa Marka; Ferhad Radka; Mustafa
ivka; Iskender Vukelje; Ibrahim Abdulaha ukazuju na skori prelazak njihovih sinova na islam. Razumije se, popisani muslimani,
poslije smrti, sahranjivani su u muslimansko
mezarje a iznad njihovih grobova postavljani
su muslimanski niani. Nadgrobni spomenici
njihovih djedova i oeva, pak, bili su steci i
kranski niani. Stoga, mounjska nekropola
je jedna je od brojnih bosanskohercegovakih
multikulturalnih nekropola na kojima se, na
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
prizme, koje ve prelaze u stupce, oko Rogatice su to visoke prizme i obelisci. U Sarajevu (jaka turska sredina) zadrae pravoslavni sve do kraja 18. vijeka stariju formu
turskih niana. U visokoj nahiji imali su i
pravoslavni i katolici po svojim grobljima
dosta spomenika iste forme, od kojih se do
danas sauvao znatan broj. Iznimka je onaj
stub iz Zgoe. U zapadnoj Bosni su to stupovi i stee od ploe (nekropola pod Komarom). U Hercegovini stupovi i visoke tumbe
(Radimlja). U travnikoj okolini su to visoke
ploe koje podsjeaju na oblik preslice ().
BEHAR 126
49
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
50
BEHAR 126
BEHAR
ekonomski podlistak
godina II / 2015. / broj 3
Uvodnik
Makroekonomske debate
Pie: Faris Nani, urednik ekonomskog podlistka
PREDIZBORNA KAMPANJA U HRVATSKOJ na povrinu je izbacila stare prijepore o visini i svrsi PDV-a, teaju domae valute i
generalno ulozi makroekonomske politike u koju spadaju i fiskalna
i monetarna. Smanjenje PDV-a kao poreza na potronju smanjilo
bi maloprodajne cijene, tvrde neki analitiari. No, s obzirom da
u regiji ne djeluju stvarni trini zakoni, ukoliko takvi ne postoje
samo u teoriji idealne konkurencije, poduzetnici bi samo poveali svoje profitne margine (mare), a maloporodajna cijena ostala
bi ista. To se i dogodilo sa veinom cijena iroke potronje kada
je u Hrvatskoj uvedena meustopa za turistike proizvode i usluge. Prave konkurencije i nema na malenome tritu, poduzetnitvo se ne isplati velikom broju graana jer su porezna optereenja teka, nepredvidiva u duljem roku, a banke (osim HBOR-a)
nisu sklone financirati srednji realni sektor, posebno ne u proizvodnoj djelatnosti.
Banke inae preferiraju financirati dravu jer ona samo tehniki moe bankrotirati, odnosno reorganizirati svoje dugove i za
njih jamiti vrijednom imovinom. Kao u Grkoj, gdje je krenula
rasprodaja resursa (privatizacija) kao uvjet za nove kredite za otplatu starih kredita koji su uzeti za otplatu jo starijih kredita, pod
sve nepovoljnijim uvjetima i nemoralnijim aranmanima. Drugi
51
ekonomski podlistak
IZDVOJENA TEMA
Vrijeme je ironije
Pie: Faris Nani
Ponavlja se ista pria jer se od krize 2008/9 nije dogodila
nuna i neizbjena promjena paradigme. Promjena paradigme
se, prije svega, ogleda u promjeni globalne financijske arhitekture. To znai odvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva, odnosno zakonski regulirana zabrana depozitarnim bankama da se bave spekulacijama s egzotinim vrijednosnicama
i na tome gube stotine milijardi pasive, dakle tueg uloenog
novca tednje graana i depozita realnog ekonomskog sektora. Drugo, potrebno je vratiti princip monetarne suverenosti i
kreiranja razvoja kroz kreditno poticanje realnog sektora, posebno proizvodnog
ULAZAK U RAZDOBLJE VELIKE NEIZVJESNOSTI, dodatno
je ubrzan nedavnim ovogodinjim padom kineskog izvoza, ispuhivanjem balona spekulantskih oekivanja od neprirodnog
rasta dionica kineskih sektora, stvarno neuinkovitim mjerama
ECB-a, tzv. kvantitativnog otputanja, odnosno masovnog otkupa dravnih obveznica zemalja eurozone od Evropske centralne banke, posljedinim rastom dolara i padom cijena osnovnih
roba. Na obzoru se naziru alternativni odgovori na sve dublju
krizu. Tako su zemlje BRICS-a osnovale Azijsku razvojnu banku za infrastrukturu, pod nazivom Nova razvojna banka kojoj
se pridruilo 57 zemalja, unato protivljenjima SAD i MMF-a, a
Kina je osnovala fond za plaanje oprosta dugova najsiromanijim
zemljama te sa Rusijom, Indijom i Iranom i ostalim partnerima
izradila irok program globalnog infrastrukturnog razvoja koji
eli sufinancirati. Taj Novi Put svile u mnogoemu podsjea na
jo davno predstavljen program Evroazijskog kopnenog mosta,
nastalog nakon pada Berlinskog zida i nove nade koja se izjalovila agresivnim nastupom financijskih predatora na nova trita,
kriminalnim pretvorbama i privatizacijama i grabeom resursa.
Nove financijske alternative
Ruski ekonomski institut Plehanov predloio je uvoenje
nezavisne nadnacionalne valute, pod nazivom realis,to bi trebalo pomoi da se smanji znaaj amerikog dolara u svjetskoj
trgovini. Znanstvenici Instituta smatraju da e uvoenje realisa doprinijeti stabilnosti nacionalnih i globalnih financija. Ta
bi valuta bila negotovinska, odnosno obraunska. Time bi se
sauvali nacionalni monetarni suvereniteti, a dobivale prednosti nadnacioanlne obraunske valute. Bivi SSSR je svoja vanjska plaanja balansirao tzv. klirinkim dolarom. Ova valuta bila
bi neto moderniji klirinki dolar. Ekonomist Andrej Bistrov je
izjavio kako mane svjetskog monetarnog sistema koe ekonomski razvoj veine drava i zbog njih su drave u politikom smislu nejednake. On smatra da u trenutnim okolnostima, drava
emitent svjetske valute, poput dolara, bez ikakvog razloga ima
52
BEHAR 126
ekonomski podlistak
IZDVOJENA TEMA
2030. Potranja za zlatom bit e udvostruena do 2030. i porast e na 5.000 tona, sa sadanjih 2.500 tona, to e poveati
cijenu na 2.400 dolara za uncu, smatraju strunjaci. Analitiari
smatraju kako e za 15 godina cijena zlata dostii rekordan nivo.
Potranja za zlatom u Indiji i Kini dostii e po 1.000 tona ove
godine, a njihove centralne banke kupit e najmanje 400 tona.
Kratkorona ciljana cijena zlata je oko 1.100 dolara, ali se dugorono oekuje rast, i to zbog poveanja bogatstva u Aziji, rasta investicija i rasta rezervi centralnih banaka. Rusija je 2014.
poveala otkup zlata na svjetskom tritu i znaajno popunila
zlatne rezerve, pa je krajem 2014. imala vie od 1.100 tona zlata.
Najvie zlatnih rezervi imaju Sjedinjene Amerike Drave 8.100
tona, Njemaka 3.300 tona, Italija 2.450 tona i Francuska 2.440
tona. Bivi ef Federalnih rezervi i jedan od kreatora trenutnog
kaosa, Alan Greenspan izjavio je da je zlato realno sigurno utoite. Njegova izjava jasan je znak mnogima kako e se kretati
cijene zlata, a mnogi su hedge fondovi jo proljetos poeli masovnije kupovati investicijsko i monetarno zlato.
Nema inflacije u EMU ni nakon plasmana preko 560 milijardi
otkupljenih obveznica drava lanica Evropske monetarne unije
od ECB-a, izjavili su predstavnice centralne evropske banke. No,
pravo pitanje glasi gdje je taj novac koji je trebao pokrenuti ciljanu inflaciju od 2% do kraja godine kako bi se generirao makar
i minimalan rast BDP-a. Odgovor nije dat, ali je svima poznat.
Tako generiran novac ubaen je u burze, a a ne u realni sektor.
Ponavlja se ista pria jer se od krize 2008/9 nije dogodila nuna i neizbjena promjena paradigme. Promjena paradigme se,
prije svega, ogleda u promjeni globalne financijske arhitekture.
To znai odvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva,
odnosno zakonski regulirana zabrana depozitarnim bankama
da se bave spekulacijama s egzotinim vrijednosnicama i na
tome gube stotine milijardi pasive, dakle tueg uloenog novca
tednje graana i depozita realnog ekonomskog sektora. Drugo, potrebno je vratiti princip monetarne suverenosti i kreiranja
razvoja kroz kreditno poticanje realnog sektora, posebno proizvodnog. Zbog ovih mravih rezultata, u zemljama koje ga jo
nisu uvele, euro je sve manje popularan. Nekada je eurozona bila
ekskluzivni klub u koji su eljele ui skoro sve evropske zemlje.
Nakon grke krizei rigidnog ponaanja evropskih ekonomskih
sila, zajednika valuta sve manje je privlana zemljama koje ne
koriste euro. Poljska, eka i Maarska uvoenje eura smatraju potezom punim rizika i trokova, ukljuujui i znaajnu predaju suvereniteta, objavio je The NewYork Times. Poljska jo
BEHAR 126
53
ekonomski podlistak
IZDVOJENA TEMA
BEHAR 126
ekonomski podlistak
IZDVOJENA TEMA
Foto: FAH
BEHAR 126
55
ekonomski podlistak
RAZGOVOR S POVODOM
SELMO CIKOTI za Behar govori o vezama ekonomije i obrazovanja, mjestu ekonomije u sigurnosnom sklopu
drava, dobrom i loem liderstvu, politiarima i dravnicima
Liderstvo
je opasan
biznis
Koliko god uvaavamo to to je Erasmus kazao
kako nema bolje investicije u budunost nacije
i drave od kvaliteta obrazovanja njezinih mladih ljudi, mislim da jednako tako moemo rei
da nema opasnije stvari za budunost drave
od propadanja sistema obrazovanja
BEHAR 126
pripremom mladih ljudi za izazove koji ih ekaju u raznim poslovima. Postoji jedna vrlo direktna funkcionalna veza. Kroz
vezu obrazovanja i ekonomije postiete praktian kvalitet i
primjenjivost znanja koje studenti stiu na univerzitetima
i drugim oblicima specijalistikih kolovanja. Imate drava
gdje studenti uloe jako puno napora da bi zavrili fakultete,
a praktino im skoro sva ta steena znanja u ivotu ne trebaju.
Ako integrirate ekonomiju sa obrazovanjem preko razliitih
instituta i istraivakih projekata te traite od nauke i obrazovnih institucija da vam daju svoje ideje a vi pri tomu njima
dajete povratne informacije o tome ta je i kakvi su primjenjivost i kvalitet njihovog znanja, onda postie funkcionalnu
spregu izmeu obrazovanja i ekonomije koja je znatno vie
od obinog zbira kvaliteta ekonomije i obrazovanja. Dobijate
novu vrijednost, oplemenjen i uvean isti, fiziki zbir ekonomije i obrazovanja. Zbog toga mislim da ljudi u ekonomiji
trebaju biti osjetljivi i imati sluha za ono to im obrazovanje
sugerira, a obrazovanje, s druge strane, treba imati isto tako
interes i sposobnost da prepozna stvarne zahtjeve realnog
ivota i ekonomije da bi svoje mlade kadrove pripremalo za
ono to e im stvarno trebati.
ekonomski podlistak
RAZGOVOR S POVODOM
kvalitet kadrova koje sadanji sistem proizvodi, s jedne strane. Postoji jo vea opasnost to smo otvorili prostor za privatne fakultete koji su ak znatno niih standarda, vrijednosti i kvaliteta znanja koje proizvode od ovih dravnih koji se
nisu dobro snali u reformi. Koliko god uvaavamo to to je
Erasmus kazao kako nema bolje investicije u budunost nacije i drave od kvaliteta obrazovanja njezinih mladih ljudi,
mislim da jednako tako moemo rei da nema opasnije stvari za budunost drave od propadanja sistema obrazovanja.
Mislim da to vlasti moraju shvatiti te kvalitetu i standardima u obrazovanju posvetiti daleko vie panje, a onda ii sa
nadgradnjom da obrazovanje tjenje funkcionalno poveu sa
mehanizmima vlasti i sa ekonomijom. Da se postigne cilj da
obrazovni sistem proizvodi kadrove koji su usklaeni sa nekim dravnim strategijama razvoja, potrebama drave i da
to potpuno korespondira sa kapacitetom, mogunostima i
zahtjevima ekonomije. Ako se taj trougao povee u funkcionalnu vezu koja e trajati kroz vrijeme, imamo ansu zato to
posjedujemo izvaredno talentirane i sposobne mlade ljude.
No, ako ih ne budemo obrazovali i pripremali za izazove buduih vremena koja e biti sve kompleksnija od dananjih,
onda ni kao drava ni kao ni kao drutvo ni kao obrazovni
sistem nismo blizu oekivanja koja stoje pred nama.
Imamo dva problema. Jedan je injenica da vi praktiki
nemate stvarnu, jasnu i nedvosmislenu dravnu strategiju ni u zemljama regije, a kamoli u Bosni i Hercegovini.
Drugo, prolo je ve dvadesetak godina proizvodnje kadrova na ovim fakultetima sa puno niom razinom obrazovanja i znanja koje morate integrirati u drutvo. Kako
rijeiti tu aporiju?
Pitanje je vrlo kompleksno da bi se na njega dao jednostavan odgovor. Mislim da se mnoge institucije ili neke vrste drugih, manje institucionalnih oblika praenja bave tim
problemom, pa nemaju neke jasne odgovore. Smatram da e
ivot nametati potrebu da se ovim pitanjem bavimo ozbiljnije, konkretnije. Bosna i Hercegovina ima sloenu situaciju
da je obrazovanje de facto i de iure u nadlenosti kantonalnih
vlada u Federaciji, odnosno etnitetske u RS-u i da praktino
nemate standardizacije nekih vrijednosti i principa te nekih
57
ekonomski podlistak
RAZGOVOR S POVODOM
normi u obrazovanju na nivou drave, a da ne govorim o kapacitetu drave da prati sve trendove daleko ireg prostora.
Evropska unija ima problema, da ne spominjem zemlje regiona i da opet posebno ne izdvajam Bosnu i Hercegovinu.
Nadam se da e drava sve vie prepoznavati znaaj obrazovanja za budunost drave i funkcionalnost njenih institucija i mislim da e se svaka investicija u ovoj sferi viestruko
pozitivno potvrivati u smislu povrata investicije.
Spomenuli ste Bolonjski proces obrazovanja. Jesu li prema vaim spoznajama, zemlje koje su primijenile ozbiljne
reforme kolstva na svim nivoima doista i uspjele u ovome
o emu smo govorili, funkcionalne veze vlasti, ekonomije, njenog realnog i financijskog sektora i obrazovanja?
Prvo, valja prepoznati injenicu da je Evropa na putu
izgradnje Unije pola od pretpostavke da e standardizacija obrazovanja biti jedna od temeljnih standardizacija koje
treba provesti na nivou EU. Mislim da to treba biti vodilja i
dravama u regionu. Ta standardizacija obrazovanja, koliko
god je djelovala jednostavno na poetku, pokazala se veoma
kompleksnom u velikom broju evropskih zemalja zato to u
vremenima reformi sve mijenjate bre i lake od navika ljudi.
Velik broj starih profesora od autoriteta, reputacije i ugleda
na mnogim renomiranim univerzitetima zadrava svoj nain predavanja, ispitivanja, saradnje i interakcije. Ideja neposrednije angaovanosti studenata u procesu obrazovanja,
prohodnosti i pokretljivosti studenata i profesora po prostoru
Evrope, taj vii stepen njihove ukljuenosti kroz proces nastave i manje neizvjesnosti vezane za sam ispit je neto to
mnogi razumiju i primijenjuju na razliite naine i ne postiu oekivane efekte. Stari sistem obrazovanja koji smo imali u bivoj Jugoslaviji je moda bio konzervativan, ali je bio
vrlo konsistentno izveden. On je zasigurno imao vrijednosti
u sebi . Moglo se tano znati ta znai diploma s kojeg fakulteta, ta znai odreen prosjek ocjena, odreena preporuka
i tako dalje, to vie nije sluaj ak niti na prostoru Evropske
unije. Meutim, zemlje koje su provele Bolonjski proces po
nekakvim pravnim normama do kraja, sada nastoje da prepoznaju praktine posljedice reformi i da ine potrebne korekcije da bi podizali kvalitet. Osjeaj odgovornosti i organizacija ljudi u sistemu obrazovanja, podrani spremnou
dravnih institucija da ih svojim mehanizmima prate u namjeri da podiu kvalitet obrazovanja su itekako potrebni u
svim dravama, pogotovu kod nas u regionu, a ponajvie u
Bosni i Hercegovini.
Ratove dobivaju ekonomije
Dio svojih teorijskih razmatranja posvetili ste ulozi
ekonomije u opoj sigurnosti zemlje. To naelno znamo,
ali vrlo vjerovatno ne razumijemo stvarni ponder zdrave
ekonomije na rezultantu sigurnosti jedne zemlje. Koliki
je taj ponder, barem relativno, u odnosu na druge faktore
koji ine sigurnosni sklop jedne zemlje?
Dati u dva-tri vrlo jednostavna komentara i malo u to
elaborirati. Prvo, moderni kriterijumi snage odbrane neke drave ne idu vie za prebrojavanjem vojnika, tenkova, raketa
ili aviona, nego analiziraju i mjere snagu ekonomije. Dakle,
snagu odbrane moderne drave definira snaga njene ekonomije. S druge strane, ekonomija i sigurnost su u meusobnoj
58
BEHAR 126
ekonomski podlistak
RAZGOVOR S POVODOM
prevlasti korumpiranih politiara sa vizijom jednog mandata. Gdje su lideri i kako ih prepoznati?
Tano je da sam problemu liderstva pristupio davi mu primaran znaaj. ini mi se da ovih est godina koliko se aktivno bavim liderstvom i otkako je, evo ve pet godina, taj predmet na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, u poetku kao
izborni, a zbog velikog interesa studenata na svim nivoima
i ciklusima obrazovanja postao obavezan predmet, problem
liderstva iz moje perspektive je postao posebno znaajan.
Zbog injenice da ivimo u vremenu brzih promjena i da se
tempo tih promjena sve vie poveava, ubrzava, bez ikakvih
znakova smanjenja. Naprotiv. On e, protekom vremena, u
godinama koje dolaze postajati sve vei i taj prirast nee biti
linearne, ve eksponencijalne naravi. Jedino svojstvo sposobnosti, kapaciteta ovjeka i organizacije, koje ih direktno
vezuje za mogunost da se nosi sa izazovima promjene, jeste
liderstvo. Liderstvo je sutinski vezano za promjenu. Ja u
Vas podsjetiti na puno raznoraznih definicija menadmenta, ali menadment je u sutini zaduen da sistem odrava u
funkciji. Liderstvo je primarno vezano za proizvoenje promjene, za kreiranje nove, bolje organizacije i novog, boljeg
stanja od postojeeg. Sa svim to se dogaa na globalnom
nivou i sa sve veom meuzavisnou i meusobnim uticajem, mi jednostavno moramo biti spremni na sve bre i sve
korjenitije promjene u svim sferama. Ako se danas desi da se
na Jamaiki ili u Keniji uvede nov nain treninga jedne atletske discipline, to ve sutra treba biti relevantno i za sportske
uitelje i trenere u Bosni i Hercegovini, i Hrvatskoj i Srbiji.
To ranije ni izbliza nije bio sluaj. Taj fenomen trai mentalitet lidera, ljudi koji se ne plae promjene. Kada govorimo
o dravama i politici trebamo imati u vidu da, pored mnogo
podjela lidera, ovdje lidere dijelimo na dravnike i politiare. Dravnici su oni koji sve svoje umne kapacitete , znanje,
energiju i volju , bez straha od posljedica stavljaju u funkciju
promjena koje su od interesa za dravu, odnosno za narod
koji predstavljaju. Politiari su, s druge strane, oni koji ine
sve da bi zadovoljili interese i oekivanja svojih glasaa, da
bi dobili vlast i na njoj ostali. Naalost, koda nas ovdje u
regionu dominiraju politiari. Dravnitvo se ne ohrabruje
ni optim stanjem duha i svijesti akademske, intelektualne zajednice, drutva i naroda. Slaem se sa tezom da svaki
narod ima lidere kakve zasluuje, ali s druge strane, lideri
su duni da profiliraju, vode i razvijaju svoj narod i njegovu
svijest. Oni su duni da svoj narod pripreme za vii nivo
59
ekonomski podlistak
RAZGOVOR S POVODOM
standarda, vii nivo izazova, vii nivo i oekivanja i ostvarenja. Ne bih krivio narod. Odgovornost vidim na strani lidera
i liderstva. Mi imamo pojedinanih svijetlih primjera ljudi
koji su spremni da rtvuju vlastitu karijeru i dobrobit zarad
progresa drave koju predvode i naroda koji predstavljaju,
na razliitim nivoima vlasti. Ali to su jo uvijek incidenti, a
ne pojave. Nadam se da e neka vrsta standardizacije koja
je sveprisutna na jednom znatno irem nivou, dobivati vre
i dublje korijene na ovom prostoru i da emo jaati osjeanje za znaaj mogunosti i svih pozitivnih posljedica liderstva. Moja odluka da tako snano zagovaram ideju uvoenja
jednog takvog predmeta, da jaamo svijest mladih ljudi o
tome koliko i ta dobro liderstvo moe da proizvede je jedan
od malih dokaza, ali se nadam da zbog interesa koji sve vie
imamo na Fakultetu politikih nauka, na Univerzitetu i iz
regiona, da e se slina praksa poeti dogaati i na drugim
univerzitetima u regionu.
Incidenti liderstva
Spomenuli ste incidente, a ne pojave liderstva, odnosno dravnitva. Kako prepoznate lidere promovirati u
drutvu koje je saturirano povrnou i senzacionalizmom
u kojemu politiari proizvode atmosferu povrnosti da bi
lake doli i ostali na vlasti?
Tamo gdje dominiraju politiari dravnici imaju male
anse. Liderstvo je opasan biznis. Ja liderstvo razumijem
kao sposobnost onoga koji vodi da, na bazi zajednike vizije
sa onima koji ga slijede, prihvati rizik promjene, da tu promjenu realizira i da ju institucionalizira. Pri tomu, nain
na koji ostvaruje uticaj na svoje saradnike je inspiriranje,
motiviranje i ubjeivanje. Liderstvo nije vezano ni za kakve
mehanizme prisile. Kada govorimo o viziji onda govorimo
o poeljnoj i ostvarivoj slici budunosti. Dakle, liderstvo je
vezano za realne mogunosti. Hou kroz ovu definiciju liderstva da dijelom odgovorim na ovo to pitate. Bez slijeenja
nema ni voenja. Ovdje je jako bitno educirati iri krug ljudi da se, tamo gdje postoje mogunosti, gdje postoji ideja,
vizija, snaga i hrabrost da se se vizija realizira, te promjene
mogu dogaati. Zasada, vrlo esto imate usamljene pojedinane sluajeve gdje ljudi osjeaju da nemaju situaciju, opti
ambijent u kojem mogu izvesti i institucionalizirati takve
promjene. Potrebno je, zasad, razvijati svijest da je to mogue, kao prvi korak. Potrebno je prepoznavati te pojedinane
lidere. Imate kod istog lidera recimo pet postupaka koji su
tipini politiki, a onda se dogodi jedan pravi dravniki potez, gest. ak i u tom sluaju, kod ljudi kod kojih dominira
politiki nain miljenja i ponaanja, ali kada naprave dravniki potez i zauzmu dravniki gard to im treba valorizirati.
Mislim da je neka vrsta saradnje na nivou regiona jako vana.
Naime, nisu vie ove nae dravice toliko zatvorene. Ono to
se dogaa u Bosni i Hercegovini itekako se prati, prepoznaje i ima posljedice i u Srbiji i u Hrvatskoj. Naravno, vrijedi
i obrnuto. Mislim da bi bilo dobro razvijati atmosferu koja
nudi kooperaciju kao bolji mehanizam od konfrontacije, da je
ukljuenost bolji pristup od iskljuenosti i da integracije generalno posmatramo kao prosperitetniji ambijent od izolacije
i fragmentacija. Onda emo stvoriti vrstu pozitivnog naboja
koja e davati vie hrabrosti liderima da prihvataju izazove
i rizike promjena i da te promjene vre. Kada sam kazao da
je liderstvo opasan biznis, mislio sam na sljedee. Kada inite promjenu, to radite u pravilu da bi jednom irem krugu,
daleko veem broju ljudi proizveli nekakve benefite, korist.
Meutim, kada god inite tu promjenu manji procenat ljudi
ili krug ljudi biva uskraen za neke privilegije, neke pogodnosti, , neke prinadlenosti koje ima postojeim stanjem.
ta se u principu dogaa. Vi kada pokrenete mehanizam
promjene , iroki krug ljudi ne prepoznaje ni jasno ni snano
ta su benefiti ni kada e oni poeti da se ostvaruju. Oni koji
gube, to prepoznaju odmah i jako estoko, na sve kreativne
vrlo konkretne naine ine sve da vas sprijee. Zato se kae
da lideri u pravilu dobijaju izvjesne neprijatelje i jako neizvjesne prijatelje. Zbog toga je liderstvo opasan biznis, zbog
toga ga nije lako implementirati na ovaj neureen prostor.
Meutim, liderstvo u sebi, po pravilu i uvijek u historiji ima
i jednu dimenziju misije. Lideri koji su inili najkrupnije promjene za svoje sljedbenike, pa i za ovjeanstvo u cijelosti,
BEHAR 126
ekonomski podlistak
61
ekonomski podlistak
RAZGOVOR S POVODOM
BEHAR 126
Sindikati u BiH
u novim uslovima
Pie: Kenan Spaho
ekonomski podlistak
TEORIJSKI KUTAK
zanemariti ni one koji sindikat koriste vie za vlastitu promociju, a manje za korist lanstva, iako kod nekih lanova
ostavljaju dojam da su aktivni, dok u stvari svojom aktivnosti samo oteavaju rad sindikata.
Prilike (Opportunities). Danas sindikat svoje prilike mora
traiti sam, nastupajui otvoreno prvo prema politikim strukturama, a onda prema poslodavcima kako bi sebi obezbijedio
poziciju da se ukljui u kompletnu problematiku koja se tie
poloaja radnika.
Prijetnje (Threats). Danas glavnu prijetnju predstavljaju
politike strukture koje ne ele da razumiju radnike i ne bore
se za radnika prava, iako to obeavaju kao i poslodavci koji se
ponaaju kao da sindikata nema i misle da sa radnicima mogu
raditi ta ele. Dodatnu prijetnju predstavljaju sindikati u
privatnim kompanijama koji se formalno bore za prava radnika, a u stvari su produena ruka menadmenta i vlasnika.
Izdvojimo na kraju da je glavna prijetnja to to nema
adekvatne socijalne politike kao u EU koja bi titila radnika prava i omoguila odgovarajua prava sindikata u procesima odluivanja.
Potrebni koraci
injenica da je BiH popisala sporazum o stabilizaciji i pridruivanju EU, znai da je njena budunost u EU integracijama.
U tom kontekstu i socijalna politika u BiH treba biti usklaena sa socijalnom politikom EU pa se ve sada treba zalagati za
elemente socijalne politike sadrane u Socijalnoj povelji EU:
l Zaposlenje i nadoknada, pravo zaposlenika da prime
adekvatnu naknadu za svoj rad. Treba se energino
63
ekonomski podlistak
TEORIJSKI KUTAK
l
l
pregovaraju sa poslodavcima (kolektivno pregovaranje) i zakljuuju kolektivne ugovore kojima tite svoja
radnika prava.
Profesionalni trening. Svaki uposlenik mora imati
pravo na profesionalnu edukaciju shodno potrebama trita rada kao i zbog prestanka potrebe za nekim zanimanjima. Za ovaj segment socijalne politike
trebaju biti odgovorni svi, politika, javne ustanove,
kompanije, sindikati kao i ostala udruenja uposlenika. Svjedoci smo da je u ovom novom vremenu zbog
napredovanja tehnologije prestala potreba za nekim
obrazovnim profilima (najee administrativne, a
ponegdje i tehnike struke). Takvim obrazovnim profilima treba omoguiti prekvalifikaciju, a nikako ih
proglaavati tehnolokim vikovima.
Jednak tretman mukaraca i ena, za isti rad ista naknada bez obzira na spol. Ovaj princip je definisan u
Rimskom ugovoru.
Informisanje, konsultovanje i uee radnika u upravljanju. Uposlenici moraju biti informisani i konsultovani o svemu na vrijeme, a treba im se i dozvoliti da
uestvuju u donoenju bitnih odluka, posebno onih
koje se odnose na sigurnost na radu, restrukturiranja
i slino. U ovakvim situacijama sindikat mora biti ravnopravan partner i sve odluke koje se tiu ove problematike moraju se donositi u saradnji sa sindikatom.
Zdravstvena zatita i sigurnost na radnom mjestu.
Svaki uposlenik ima pravo na sigurnost na poslu kao
i zdravstvenu zatitu. Svaki uposlenik mora dobiti
adekvatnu naknadu za eventualne povrede na radnom
mjestu kao i povrede koje su nastale na putu prema
radnom mjestu.
Zatita djece i adolescenata. Omoguiti onima koji
napuste kolu dvogodinji profesionalni trening kao
i adekvatan posao, ali tek sa navrenih 16 godina i uz
odgovarajuu naknadu.
Prava za stariju populaciju. Zagarantovana penzija za
one koji zavre radni vijek, a za one koji nemaju pravo na penziju omoguiti minimalnu socijalni zatitu
kao i medicinsku pomo.
Osobe sa ogranienjima. Ovakvim osobama treba
omoguiti profesionalnu edukaciju, rehabilitaciju kao
i ukljuenje u drutvene aktivnosti.
BEHAR 126
ekonomski podlistak
TEORIJSKI KUTAK
l
l
pokazati ono to znaju. Tako, ako u lanstvu sindikata imamo ljude koji se bave nekom vrstom umjetnosti, odlian potez bi bio da se takvim lanovima prui
prilika da naprave neku izlobi svojih radova u firmi
u kojoj rade;
Dobar regruter. Sindikalni lider mora znati prepoznati ko i u kojem obimu moe dati doprinos boljem radu
sindikata;
Dobar administrator. Dananji sindikalni lider mora
znati raditi kako sindikalne tako i administracijske poslove. Vrijeme je da se ovaj pristup promijeni i da se
sindikalne aktivnosti delegiraju kako bi bilo vie prostora za glavne sindikalne aktivnosti;
Dobar uitelj. Sindikati moraju postati organizacije koje
ue kako bi uskladile svoje djelovanje sa aktuelnim potrebama lanova kao i politikim, ekonomskim i drutvenim okruenjem. Sindikalni lideri trebaju biti ti koji
e motivisati lanove sindikata na stalnu edukaciju, posebno one koji pokazuju entuzijazam za rad u sindikatu;
Nosilac promjena. Sindikalne organizacije su podlone
promjenama u skladu sa uslovima iz okruenja. Sindikalni lideri moraju unositi novine u rad sindikata i
biti nosioci svih promjena na bolje;
Graditelji organizacijske kulture. Sindikalna organizacija kao i poslovna, ima svoju kulturu, a svaka organizacijska kultura je podlona promjenama. Sindikalni
lideri moraju mijenjati organizacijsku kulturu sindikata
iz tradicionalne u otvorenu, a svoju viziju moraju prodati samouvjereno, ali ne i nadobudno i prepotentno.
lanstvo mora osjetiti da ima lidera a ne diktatora;
Upravitelj razliitostima. Sindikalni lider mora biti
svjestan da je njegovo lanstvo po mnogo emu razliito i da on mora znati da upravlja tim razliitostima.
Razliitosti ne smiju dovesti do diskriminacije nego
Umjesto zakljuka
Kada je u pitanju budunost sindikata u Bosni i Hercegovini, kraj prie ne postoji. Tek sada sindikatu u BiH predstoji
konstantna borba i uenje kako bi svome lanstvu obezbijedili
ivot dostojan ovjeka. Mi razumijemo i privatno vlasnitvo
i stvaranje profita, ali sve to treba urediti jednom socijalnom
politikom. Iako je napravljen pogrean red poteza sa usvajanjem zakona o radu (trebalo je paralelno usvojiti i zakone koji
se tiu socijalne politike), sada treba raditi na spaavanju
kolektivnih ugovora i njihovom doraivanju u korist radnika. Paralelno sa tim treba imati stalni dijalog sa lanstvom
sindikata sa sljedeim ciljevima:
l Stvoriti svijest kod lanstva da sindikat moe uspjeno djelovati i ostvariti rezultate, ali samo onda ako iza
sebe ima proaktivno lanstvo
l Boriti se za zatitu radnika koji su rtva loe privatizacije u BiH
l Aktivno se boriti protiv privatnih sindikata koji rade
protiv interesa radnika preputajui ih tako na milost
i nemilost poslodavcima
Postoji vie metoda sindikalnih aktivnosti, ali prvo treba pokuati kolektivnim pregovorima a trajkove i proteste
ostaviti kada se iscrpe sve dijaloke mogunosti.
Literatura:
Miroslav Prokopijevi: Evropska Unija uvod, Slubeni glasnik, Beograd, 2009
Nina Poloki Voki i drugi: Evolucija sindikata uloga sindikata u suvremenom drutvu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2012
Simon Mercado i drugi: European business, Prentice Hall,
London, 2001
Neil Harris: European business, Palgrave, London 1999 n
BEHAR 126
65
ekonomski podlistak
ZANIMLJIVOSTI
66
BEHAR 126
BEHAR
^ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA
broj 10
SADRAJ:
Edin Urjan Kukavica:
240 godina od roenja ejh Abdurrahman Sirri
sin Mehmedov sina Fadlullaha Balta-zade, Bonjak
(1775. 1847.)
KNJIEVNI PODLISTAK
2015.
KNJIEVNI PODLISTAK
bdurrahman Sirri sin Mehmeda sina Fadlullaha Balta-zade (kasnije Sikiri) roen je u Fojnici, oko 1775.
(prema nekim izvorima 1785.) godine. Njegov otac Mehmed-efendija Balta-zade i djed Fadlullah (Fadil) efendija
Balta bili su visoko obrazovani ljudi, zvanjem kadije (eriatske sudije), dok u nekim izvorima njegov djed uz svoje
i ime svoga oca ima i odrednicu Mevlevi, to znai da je bio i
mevlevijski ejh, te se spominje i kao muftija grada Amasije
u Turskoj. Osnovno obrazovanje (mekteb) i srednje (medresu) Abdurrahman Sirri (kod nas uobiajenije Sirrija) zavrio je u Fojnici, u kojoj je, opet prema usmenim izvorima
u to vrijeme kao muderis radio i uveni ejh Husejin-baba
Bonjak.1 Naporedo s angamanom u medresi, ejh Husejin
68
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
Prijevod:
Toak vasione se okree na udan nain;
njegova borba se odvija u znaku uzimanja dua
preko jednog anela.
Doe u mjesecu saferu i ugrabi onu moju majku
dvanaestu no, u nedjelju, u dvanaest i po sati.
Kada je ula rije Uzvinog: Vrati se!
odmah krenu vjenoj kui, preseli se poput anela.
Bog joj je udijelio onu veliku sreu i
umrije ena onog bogougodnika, ejha Sirri uglednoga.
Rajsko naselje Meva neka bude boravite mojoj majci
jer neumoljivi handar naini joj iznenada ranu na jetri.
Dodajui jedan, upotpunjen je datum (njene smrti), akire!
Ova sudbina (nebo, vasiona) me baci
u vatru rastanka, a ja ta
da radim!?
BEHAR 126
69
KNJIEVNI PODLISTAK
Drugi kronogram
Vinue se uleri, akire, izgovarajui tarih:
Okrutna sudbina (nebo) je baci u raj Ala,
a ja ta da radim!
Trei kronogram
O njenom preseljenju akir tog asa izree tarih:
Ova sudbina nas baci u rastanak, a ja ta da inim!
Prijevod:
Kreposne osobe, ejha Sirrije plemenitog i dareljivoga,
ena njegova Lejla, dobroudna, blaga;
U pobonosti i udorednoj estitosti nema joj ravne:
uvijek je bila pred vratima Bojeg zadovoljstva.
Od Allaha stie poziv: Vrati se!
Ona najuljudnije ree: Odazivam ti se
i pokoravam, Premudri!
Ljudi su u dovi molili: Na Boe,
uvedi je i olakaj joj ulazak u raj!
akire, tarih je: Kako lijep kraj (ivota)!
Neka se milost Plemenitog izlije na nju!
Iz ova dva kronograma ispjevana povodom smrti ejh Sirrijine supruge doznaje se da ju je autor Muidovi neobino
cijenio; on je na dva mjesta naziva svojom majkom, smatra
70
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
od njega,
Muhammed Zahid
od njega,
ejh Muhammed Dervi Vali
od njega,
Havada Imekteki
od njega,
Muhammed Baki
od njega
Ahmed Faruki
od njega,
Muhammed Murad Buhari
od njega,
Halil Birgivi
od njega,
Hafiz Muhammed Hisari
od njega,
Gavsuz-Zaman Husejin-baba Bosnavi
od njega,
Kutbul-Gavs imam Abdurrahman Sirri
od njega,
Kutbuz-Zaman ejh Abdullatif-efendi
od njega, njegov sin
ejh Muhammed Behauddin,
sluga Pejgamberov
Iz ove silsile proizilazi da je oglavaki ejh Abdurrahman Sirri koji je ivio u 18. i 19. stoljeu (1785-1847)
dvanaesti u slijedu nakibendijskih ejhova iza osnivaa ovoga reda ah Muhammeda Behauddina Nakibenda, po kome je red i dobio ime, a koji je ivio u 14.
stoljeu (1318-1389). Ovaj red je nastao u Centralnoj
Aziji, u gradu Buhari, odakle je i njegov osniva ah
Muhammed Behauddin Nakibend Kod nas je bio
priznat i prije ejha Sirrija, ali je on najpoznatiji predstavnik toga reda u Bosni i Hercegovini. Takoer se iz
ove silsile moe zakljuiti da su trojica prethodnika ejha Muhammeda Behauddina Sikiria i to njegov otac
Abdullatif-efendi i dva njegova brata ejh Abdulmedid
Hilmi i Abdulfettah Hamdi ovlastili Behauddina da
vodi nakibendijsku tekiju na Oglavku, a Abdullfetah
Hamdi je ovlastio i drugog brata, ejha Muhammeda
BEHAR 126
71
KNJIEVNI PODLISTAK
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
1879. bosanskohercegovackim muslimanima jami se potpuna sloboda vjere, naroito punu slobodu u saobraaju s
njihovim vjerskim poglavarima u Carigradu, da e se strogo kazniti svaki napad na ast, obiaje, osobnu sigurnost
i vlasnitvo muslimana, da e i dalje u javnim molitvama
ostati sultanovo ime i da e se na minaretima izvijetavati
osmanske zastave. Ve u oktobru 1882. godine uspostavlja se autonomna Islamska zajednicu sa zasebnom strukturom i hijerarhijom, sa Reisul-ulemom na elu, a upravu
vakufa stavlja pod strogi dravni nadzor
Nakon to je u otporu koji je organizirala ulema, bila
dokrajena i unitena muslimanska dravna, politika,
vojna, upravna, policijska i intelektualna elita, Bonjaci se
povlae u sebe, u poetku potpuno bojkotiraju javni, politiki i dravni ivot i to je najtraginije, za one koji ostaju
u Bosni, prestaju upisivati i slati djecu u kole. Tako Bonjaci, do tada najpismeniji narod u Evropi, iji su mnogi
pripadnici uz bosanski poznavali turski, arapski i perzijski jezik, preko noi postaju nepismen narod. Samo zbog
takvih iracionalnih, na emocijama zasnovanih i ishitrenih
reakcija moglo dogoditi da 1910. godine u cijeloj Bosni i
Hercegovini bude svega deset Bonjaka sa fakultetskom
diplomom, ako se ne rauna ulema kolovana u Istanbulu. Jedini oblik neke organizirane kulturno-politike, iako
potpuno negativne i samoruilake reakcije na nove prilike bio je neprekidni proces iseljavanja Bonjaka u Sandak, Makedoniju i Tursku. To iseljavanje, kako pokazuju
etiri austrougarska popisa stanovnitva u Bosni vodilo je
ne samo stalnome smanjivanju bonjakog stanovnitva u
ukupnoj demografskoj i etnikoj strukturi, nego je imalo
i neke druge posljedice. Prvi slubeni popis stanovnitva
izvren je gotovo odmah nakon okupacije, 1879. godine, a
zatim periodino nakon 6, 10 i 15 godina, odnosno 1885,
1895. i 1910. godine.
U najkraem, u ovim popisima Bonjaci su dobili prezimena odnosno porodina imena koja su se zavravala na
i, a koja su u najveem broju sluajeva bila rezultat onoga
to su popisivai uli, mahom imena oeva, zanimanja i loe
prijevode znaenja onoga to bi uspjeli razumjeti.
BEHAR 126
73
KNJIEVNI PODLISTAK
Tekije u Vukeljiima-iviima,
Fojnici i Oglavku
rasadnici druge etape razvoja sufizma
u Bosni i Hercegovini
Tekija u Vukeljiima
74
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
Prijevod:
Car zemlje mistine nauke, ejh Husejn,
nevidljiva tvrava vojske Boje dobrote, ejh Husejn.
Izvor boanskog svjetla, majdan najvrednijeg bisera,
riznica blaga Boanskih tajni, ejh Husejn.
Ukras prijestola nasljedstva, vrelo Boanskih tajni,
okrunjena glava prijestola careva velajeta, ejh Husejn.
Krem sufija preistih i savrenih,
prvak, voa nakibendija, vojskovoa ejh Husejn.
U hanikahu mulla Murada u Istanbulu,
drugog pira nakibendija,
bio je posluitelj tog odabranog hanikaha, ejh Husejn.
Poboni, svjetlo mjeseca u gradu uenjaka
Hafiz Muhameda, Odgojenik ejha ejh-Husejn.
Ugledni, proelnik u odabranoj druini bogougodnika,
Bonjak po porijklu i rodu, ejh Husejn.
Konju, Bagdad, Buharu, Samarkand,
poput sunca, etrdeset godina obilazio je uenjak,
ejh Husejn.
U rodnom mjestu je upuivao i odgajao
rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu, akoja je 1966. godine otkupljena od Aide Sikiri iz Sarajeva, poslije preseljenja njenog mua ejha dr. aira Sikiria, profesora arapskog i perzijskog
jezika na Katedri za orijentalne jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Iz raznovrsnog sadraja ove biljenice, gdje su najvie zastup
ljene pjesme raznih autora sufijske sadrine dade se zakljuiti da se
radi o biljenici koja je nastala u uenoj dervikoj porodici Sikiria
na Oglavku kod Kiseljaka. Ne zna se ko je sakuplja ove biljenice, ali
nema sumnje da je to neko od bliih potomaka poznatog ejha nakibendijske tekije na Oglavku, ejha Abdurrahmana Sirri (u narodu
prozvan i poznat kao ejh Sikira)
Muhamed akir-efendija Muidovi iz Sarajeva, sarajevski muftija u
periodu od 1826-1855. godine, s malim prekidima. Bio je i pjesnik,
naroito vrstan u pjevanju kronograma. Kao pripadnik nakibendijskog dervikog tarikata ispjevao je vie kronograma povodom smrti
znamenitijih ljudi svoga vremena, takoer pripadnika nakibendijskog
dervikog reda. U gore spomenutoj medmui zabiljeeno je nekoliko Muidovievih kronograma koje emo ovdje donijeti u originalu i
prijevodu jer nam oni predstavljaju Muidovia kao pjesnika, a uz
to govore nam i o ljudima koje je Muidovi kao uen ovjek cijenio,
to znai da su svakako neto znaili u naunom i kulturnom ivotu
toga doba.
BEHAR 126
75
KNJIEVNI PODLISTAK
76
BEHAR 126
od njega
ejh Hasan-baba Mejli-zade
od njega
ejh Muhamed Hadimejli
od njega
ejh Abdulatif-efendija Hadimejli
od njega
ejh Behaudin-efendija Hadimejli
Tekija u Fojnici
Starija tarikatska tradicija u Fojnici vezana je za fojniku musafirhanu u Atik-mahali. Po tome to je podignuta u prvom urbanom nukleusu, u Atik-mahali, po svojoj namjeni kao i arhitekturi, vjerovatno je nastala kada
i damija, a svakako u drugoj polovini 16. stoljea. U toj
musafirhani nastala su i do danas sauvana dva rukopisna
primjerka Kurana iz 1615. i 1648. godine, to je izvjestan
pokazatelj da je tu bio svojevrsno kulturno sredite Fojnice. Jedan od ovih primjeraka, onaj iz 1648. godine, jo
je u Fojnici, dok se drugi poslije Drugog svjetskog rata
naao u Dubrovniku.
Zasebna tekijska zgrada nastala je tek po izgradnji arijske damije, u drugoj polovini 17. stoljea, vjerovatno
na poticaj osnivaa damije, kadije, aban Ahmed-efendije, tanije oko 1670. godine, iako taan datum nije poznat. Prvi poznat ovjek ije se ime vezuje fojniku tekiju
je Husejin-baba Zuki, koji je nakon kolovanja doao opet
u svoj kraj i poeo slubu prvo u medresi, a zatim i u tekiji.
Polovinom 19. stoljea, djelovanje tekije u Fojnici oivljava
i Arif-efendija Kurd, koji u Bosnu dolazi iz Carigrada i postaje muderis fojnike medrese. Tekijska zgrada u Fojnici se
do poara 1945. godine nalazila na zapadnoj strani mezarja
arijske damije. I danas jedna ulica, nosi naziv ehov sokak, te se pretpostavlja da su u toj ulici ivjeli ejh Sirri-baba, ili njegov otac kadija Mehmed Balta-zade.
ejhovi i proelnici tekije u Fojnici, te predstavnici tarikat-i nakibendijje u ovom gradu, sve do 1950. godine bili
su: ejh Neatija-efendija Huzbai, zatim Mustafa-efendija
Varelija, i na kraju ejh Demil-efendija Numanagi. Njega je naslijedio ejh Halid Salihagi. Vrijedno je spomenuti
da su Neatija-efendija Huzbai i Mustafa-efendija Varelija ejhovske idazezname primili od ejha Skender-paine
tekije u Sarajevu Arif Sidki-babe.
KNJIEVNI PODLISTAK
BEHAR 126
77
KNJIEVNI PODLISTAK
78
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
Prijevod:
Pravi murid istinske spoznaje, ejh Sirri, stup vjere,
tarikat mu je nakibendijski, a ue mu je vrsti eriat.
Odazva se (pozivu): Vrati se i ui (u raj)!
otputova na ono mjesto gdje slue rajske ljepotice.
Savrenstva i keramet (njegov) uli su se
na sve strane svijeta,
dobri glas o njemu i njegovoj dereljivosti
doprije do Indije i Kine.
Za bogougodnike nema straha niti alosti.
Boe, omogui nam njihov zagovor (efaat)!
Iz asa u as njegovo je srce spominjalo Allaha.
O sufi (derviu), ako sumnja u to, onda pitaj onog
nerazdvojnog druga. O njegovu preseljenju
Rizai izree potpuni tarih:
Umrije onaj vrli sljedbenik Muhamedov,
a ostae tuni aici (dervii).
79
KNJIEVNI PODLISTAK
Prijevod:
Stoer svih krajeva svijeta, ah duhovnih junaka,
Nakibendi Abdurrahman ejh Sirri, Bosanac.
Preisto bie, sjena Istine, kruna bogougodnika,
papagaj boanskih tajni kao to je bio pisac Mesnevije.
U planini istinske spoznaje bio je
Feniks svoga vremena.
I siromah i bogata se ponosio tim
da mu poljubi stopu.
Kada je doivio sedamdesetetiri godine, uo je poziv
i odazva se Bojoj naredbi, uj i ti novost
koja se dogodi jedanaestu no rebiul-ahiru,
uoi nedjelje, u treem satu.
uj puni tarih o tom:
1263. (godine).
80
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
81
KNJIEVNI PODLISTAK
BEHAR 126
Dehrijska-alevijska-zlatna silsila
od Imama Alija (s.a.) hazreti Pira ah Muhammeda
Behauddina Nakibenda (k.s.)
Sejjid Imam Alijjul-Murteda (s.a.)
Sejjid Imam Husejn (s.a.)
Sejjid Imam Zejnul-Abidin (s.a.)
Sejjid Imam Muhammed el-Bakir (s.a.)
Sejjid Imam Daferis-Sadik (s.a.)
Sejjid Imam Musa el-Kazim (k.s.)
Sejjid Imam Alijur-Rida (s.a.)
Maruf-i Kerhi, (k.s.)
Es-Sirri es-Sekati (k.s.)
Ebu Kasim Dunejd el-Bagdadi (k.s.)
ejh Ebu Ali Rozbari (k.s.)
Ebu Alijjul-Katib (k.s.)
Ebu Usman Magribi (k.s.)
Ebu Kasim Gergani (k.s.)
Ebu Ali Fermedi (k.s.)
Jusuf el- Hamdani (k.s.)
Abdul-Halik el-Gadduvani (k.s.)
Arif er-Rivkeri (k.s.)
Mahmud Indir Fegnevi (k.s.)
Ali Ramiteni (k.s.)
Muhammed-baba Semasi (k.s.)
Emir-i el-Kilal (k.s.)
ah Muhammed Behauddin En-Nakibend (k.s.)
KNJIEVNI PODLISTAK
83
KNJIEVNI PODLISTAK
84
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
BEHAR 126
85
KNJIEVNI PODLISTAK
Tekija na Oglavku
86
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
Hafijska-siddikijska-srebrena silsila
od prvog halife Ebu Bekra (r.a.) do hazreti Pira ah Muhammeda Behauddina Nakibenda (k.s.)
Ebu Bekr es-Siddik (r.a.)
Sejjid Selmani-Farsi (k.s.)
Ebul-Kasim (k.s. Ebu Bekrov unuk)
Sejjid Imam Daferis-Sadik (s.a.)16
Ebu Jazid Bistamni et-Tajfuri (k.s.)17
ejh Ebu Hasan Harkani (k.s.)
Ebu Ali Fermedi (k.s.)
Jusuf el- Hamdani (k.s.)
Abdul-Halik el-Gadduvani (k.s.)
Arif er-Rivkeri (k.s.)
Mahmud Indir Fegnevi (k.s.)
Ali Ramiteni (k.s.)
Muhammed-baba Semasi (k.s.)
Emir-i el-Kilal (k.s.)
ah Muhammed Behauddin en-Nakibend (k.s.)
Ove dvije silsile, zlatna i srebrena prvi put se spajaju
kod Sejjida Imama Daferis-Sadika (s.a.), a drugi put kod
Ebu Ali Fermedija (k.s.). U ova dva nastavka ejhovi su isti
i obostrani sve do ah Nakibenda, kada on ostavlja iza sebe
dvojcu halifa Alauddina Attara (k.s.) i Hoda Parsu (k.s.)
16 Sejjid imam Dafer-i Sadik (s.a.) 116 godina nakon svoga preseljenja
ruhanijjetskim putem sa poduava zikr-i hafi Ebu Jazida Bistamija
et-Tajfurija ( k.s.)
17 Ebu Jazid Bistami et-Tajfuri (k.s.) 149 godina poslije preseljenja, putem ruhanijjetskog sohbeta, aktivira zikr-i hafijjem ejh Ebu Hasana
Harkanija ( k.s.).
87
KNJIEVNI PODLISTAK
Sirijine levhe koja se nalazi u Staroj drvenoj damiji u Buimu: I da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ije je ime Ahmed, koji e
poslije mene doi. (Boe) oprosti piscu, 5. dumadel-ula 1260. godine (24. maj 1844.)
nakibendije, jer se, meu ostalim, nisu dosljedno pridravali upute/zapovijesti o obavljanju iskljuivo hafi (tihog) zikra.
S jedne strane, ovaj podatak znaajan je jer ovom osobitou
bosanske nakibendije, ako i nakibendije Muradije-tekije, na
izvjestan nain izdvaja iz prilino jednolinog korpusa ovog
tarikata, dajui im posebno i jedinstveno mjesto u ukupnom
nakibendizmu, a Husejin-babi kao prvom i Hasan-babi kao
drugom reformatoru usula (pravila) tarikat-i nakibendijje
u Bosni i Hercegovini osigurava zasebno i osobno mjesto rumelijskih, naime balkanskih odnosno bosanskih mudeddida. No, to je tema za zasebnu knjigu.
20 Miftahul- Meijje fi Tarikat-i Nakibendijje (Kljuna spoznaja islamskog tarikatskog uenja), Hullasatul-evlijail-arifin ejh Tadudin
Usami Hindi, izdava Tekijski odbor ejh Husejin-babine tekije ivii, 1999. godine.
88
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
opus Abdurrahmana Sirrija je, u usporedbi sa drugim usporedivim pjesnicima prilino skroman; obuhvaa 24 pjesme,
od ega tri na narodnom (bosanskom) i 21 na turskom jeziku.
Pjesme na turskom u originalu i prijevodu objavio je njegov
praunuk dr. akir Sikir poslije ega su one nale mjesta u vie
domaih antologija alhamijado knjievnosti. Po sadraju one
su mistino-misaone, didaktine i pobone. No, njegovo djelo
nije ogranieno samo na literarnu sferu. ejh Sirija je naravno poznavao orijentalne jezike. Kao dokaz njegovog poznavanja turskog jezika, podsjeamo na poetsku nian-ilustraciju, koju je godine 1214/1799, posvetio svome rahmetli ejhu
Husejin-babi Zukiu u iviima.
Ni kod jednog drugog pjesnika nema toliko promjena u
varijantama. Koliko je postojan njegov uticaj bio dokazuje
najpopularnija pjesma u cijeloj BiH, pouna pjesma Avdija
od Jusuf-bega engia, ija je obrada Mehmed-bega Kapetanovia vie puta bila izdavana. Pjesma se temelji, neovisno o
nekoliko isjeaka iz Ilhamije, uglavnom na ilahijama ejha
Sirije. Na nekim mjestima su i cijele strofe preuzete.21
BEHAR 126
89
KNJIEVNI PODLISTAK
IX. ejh-Sirija
i.
Ilahije
a.
U pamet se ti obuj,
Terk uini alak huj, (Kap: Ti ostavi alak huj)
Dragom Bogu sve robuj, (Kr: Dragom Bogu ti robuj)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Ti nikoga ne mui,
Svoga nefsa poturi, (Kr: svoje srce poturi)
Srcem tevhid sve ui, (Kap: Bogu tevhid sve ui)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Sve nek ti je akulah,
Na jeziku zirulah,
A na srcu firulah,
Alah, Alah, akile ja Hu.
Nemoj biti binamaz
Vaktom hajde na namaz,
Puno ini ti nijaz, (Kr: Bogu ini sve nijaz.)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Bez abdesta ne hodi, (Kr: U gafletu ne budi.)
U damiju prohodi,
Srcu jezik ugodi,
Alah, Alah, akile ja Hu.
Ovi svijet kilukal,
Ak ne ini ti na mal, (Kap: Nemoj gledat ti na mal.)
Ve naui ilmihal. (Kap: Obazri se na svoj hal.)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Grjehova se ti pokaj, (Kap: Na grjehe se ne vraaj)
(Kr: Grjehova se pokajati.)
erijatom sve gledaj, (Kap: U erijat sve gledaj)
(Kr: erijata sve gledati.)
Od insana bje u kraj.
Alah, Alah, akile ja Hu.
uur ini daima, (Kap: Ziir ini daima)
Bolje nita neima, (Kr: Srce nek ti je daima.);
I za muke last ima, (Kr: i za muke last ima)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Ti Siriju pouti,
Pa po kalu ne muti,
Srcem zakir uuti, (Kap: Vee huki i uti.)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Original nicht auffindbar. Abschrift im Codex turc.-s^v. 2 des Instituts fur Balkanforschung. Veroffentlicht von M. Beg
Kapetanovi, Istono Blago II 232 ff. und Friedrich S. Krauss, Slavische Volkforschungen (Leipzig, 1908) 23.
90
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
91
KNJIEVNI PODLISTAK
U pamet se ti obuj!
92
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
b.
Ah, derviu, otvor oi (Oh, derviu, otvor oi)
Batiluka ti ne ini, (Batiluka ti ne ui.),
Tevhid srcem pravo ui,
Sevab hoe nefsa mui
Gjefa nikom ti ne ini. (Krivo nikom ti ne ini)
Haka na hak ti ne ini
Hajir to je ono ini,
Dunjaluku meil ne ini,
Zikir bogu puno ini,
Riza njegov talab ini. (Rizaluka puno ini).
Za zikirom miso podaj (I za ziir miso podaj.)
Selameta dui gledaj,
ukur ini kad je kolaj,
Sabur ini kad je belaj
Dalaleta ti se uvaj.(Dalaleta ti ne gledaj.).
Tahret nefsu dobro podaj,
Zalim nefsu dizgin ne daj. (Zulum nefsu...)
Amel ini, sunet gledaj,
Gaflet digni te pogledaj
Farz to god je ne ostavljaj. (...ono ini.)
Kazajeta sva naklanjaj,
Kibur-ina ti se uva,
Lipe huje sve ti primaj, (Ti se dri ljepe huje)
Murdar huje ne uzimaj. (Sve se uvaj mudar huje).
Nehj to god je od njeg bjei13)
Ve se pravog puta dri,
Heman ejha dobro trai14),
Laf ne ini i ne lai
Jer Sirija ne e lai,
U elifu sira trai.
* Original in der Tekija Oglavak bei Fojnica. Eine Abschrift im Institute fiir Balkanforschung. Bei Kapetanovi, Istono Blago II 234
f. und H. Salih Ef. Gaevi, Zeit-schrift Mevlud (Sarajevo) 1910 14 ff.
BEHAR 126
93
KNJIEVNI PODLISTAK
Ah, derviu...!
94
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
c.
Ako hoe dervi bit, (Kr: Ako hoe mumin bit.)
Valja srce oistit, (Kap: Po zlu putu ne hodit.)
Bogu irka ne init, (Kr.: Boga ziir uiniti.)
La ilahe ilallah.
Grihova se pokajat, (Kr: erijata sve gledati.)
Na grihe se ne vraat, (Kr.: Na grihe se ne varati.)
(Kap: Od grijeha sve bjeat,)
Dragom Bogu robovat, (Treba Bogu svom robovat.
Klanjat, postit, ne leat,
La ilahe ilallah.
Boje farze ne ostavljaj,
A sunneta ne proputaj,
Kazaeta sva naklanjaj,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.
Robovat je ljepota
Ne posluat grehota,
Iskat plau sramota,
La ilahe ilallah.
BEHAR 126
95
KNJIEVNI PODLISTAK
Sluaj to je emrullah
puno ini zikrullah
svijem srcem ja Allah
La ilahe illallah.
Grihova se pokajat
Na grihove se ne vraat
Dragom Bogu robovat
La ilahe illellah!
Robovat je ljepota
ne posluat grehota
iskat plau sramota
La ilahe illallah!
* Original in der Tekija Oglavak bei Fojnica; eine Abschrift im Institute fiir Balkanforschung. Veroffentlicht von M. Beg Kapetanovi,
Istono Blago II 228 f.; ein Bruchstuck bei Krauss, Slavische Volkforschungen 23.
96
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
Molitva
1.
Boe, vidu oka moga uvjerenja!
Ti mi pomozi do pobjede, jer si Ti moj pomaga.
Otkako sam, Boe, pao u majinu utrobu,
Odgajan sam Tvojom dobrotom.
Kako o tvojoj dobroti ovisi moja prolost i sadanjost,
Nadam se da e mi osigurati lijepu budunost.
Ja nisam u stanju nabrojiti Tvoje darove,
Ali mi moji mnogi grijesi slue za ispriku.
Niti imam znanja niti djela, a ni savrenstva,
pa si mi Ti jedini oslonac u svakom sluaju.
Nisam posluan (prema Tebi), pa da mi to poslui kao izlika,
Stoga svojom inom panje zaei moj fitilj.
Bio sam bolestan moj zadatak je traiti lijeka
Siromah sam i moj pogled je uperen prema (Tvome) daru.
Ovaj Sirrija bolna srca, naputen i zabrinut,
Kuca halkom na Tvojim vratima i priznaje da Te nismo spoznali
Boe, podijeli lijek svojom dobrotom,
Jer mi bez tebe ne ide nita od ruke.
Lino od Tvoje uzvienosti oekujem lijeka,
Da bih se Tobom nasladio u tom lijeku.
Kako si ti spasitelj svakog nemonika
I utjeha svakog slabia,
Prui mi jednu au napitka Tvoga miljenika
I daj mi vino rukom Tvoje dobrote.
Svakog asa iz srca spominjem Njega,
A moj je cilj da mi skine sa oiju zastor.
Oi su mi bolesne, skini mi navlaku s njih,
Gospodaru daj lijeka i ne stavljaj potekoa!
Svojim svjetlom podvuci vjee ovih oiju,
Da bi Tvojom dobrotom iz mojih oiju nestalo smetnje.
Premda sam prost ovjek, uzmi me za povjerljivog slugu
I spasi me od tenje moje strasti.
Oslobodi me smutnja ovog svijeta
I spasi me zemaljskih tenja.
Budui si nam od iskona dao vjeru,
Ti me ponovno spasi nevolje, Spasitelju.
Bujici iskuenja Ti svoju dobrotu stavi kao branu,
Otkloni potop pogreaka i pomozi.
Ne pri moga srca na vatri naravi,
Ne ubrajaj me u one koji su zalutali,
Budi mi dobar, Plemeniti, Stvoritelju,
BEHAR 126
97
KNJIEVNI PODLISTAK
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
6.
Pravi je dervi ko se uzda u Boga,
Koji strpljivo podnosi nepravdu prijatelja i trpi od neprijatelja,
Koji vrsto pokupi u svoju ruku skut duhovnog voe,
Padne licem na njegov prag skromno i ponizno.
Pravi je dervi, koji se stavi pod sjenu odanosti,
Da bi ga obasjalo sunce duha velikoga ejha.
Pravi je dervi, koji najprije postane kaplja nitavila
Da bi konano dospio u more srca duhovnog voe.
Pravi je dervi, koji se zanese i utopi u ejha
Da bi postigao veliku blagodat vjenosti.
Pravi je dervi, koji uva ejhovu tajnu,
Pa da ejh u svome srcu shvati njegovu tajnu.
7.
Ko hoe poznanstvo s uzvienim Bogom
Neka se iskreno drui s bogougodnicima.
Ko god sa pripravnou ue u (ovo) drutvo,
Bie obasut pravom milou i uputom Bojom.
Drugovanje s njima je alkemija velianstva,
Robuj im bez licemjerstva s ljubavlju, duom i srcem.
Iako su po vanjtini u drutvu sa svijetom,
Uistinu su oni srcem svagda udaljeni od njega.
Ako neko pripravan s vana zatrai,
Pruie mu pomo voa i uvee ga unutra.
Vatra ljubavi i prijateljstva djelovae na njegovu duu,
I taj e biti nagraen Boijim nadahnuem.
Za vou treba uzeti prvaka svijeta i glavara Boijih ugodnika,
Pa je ejh Sirri iskreno pristao uz toga prvaka vjere.
8.
Kako ovaj svijet nije stalan,
Donesi krmaru vina iz izvora ivota.
Kako je divno stanje toga ljubavnog zaneenjaka,
Koji opstanak vasione smatra neznatnim!
Srce, raspri tu ahovsku kartu,
Jer u svakom polju postoji opasnost mata.
Duo, ne ezni za ivotom,
Nego shavti smrt pravim ivotom.
Ako hoe da naseli nebo,
Odaj se ovim navikama i osebinama.
uvaj se, duo, da ne izgubi nade u njega,
A ti Sirrija ne naputaj nade u spas!
Ako eli da ti srce ne tei za oba svijeta,
Nastoj zabaciti za lea ovaj svijet!
9.
Kada se prijatelj pojavi dui i ponovo nestane,
Njegova pojava uniti moje tijelo, razum i duu.
Upuen nekud luta, a katkad se povue u se,
Odriui se svoga srca postaje on sumnjiv protivnicima
koji lutaju,
Njegovo poricanje e ieznuti - to je nepobitno javljeno
od Boga,
Njegovo srce je puno dragulja i pravi rudnik.
Kako si ve stupio na ovo poprite, samo naprijed, pa nek
ide glava i dua,
Jer koji se umijese u dervie, lie se svoga opstanka.
Kakvo je to stanje, Sirrija, niko nije u stanju protumaiti
ovog bitka;
Filozofi, Galeni pred ovom mudrosti ostaju zapanjeni.
10.
Zaljubljeni koji neprestano Boga spominju,
ija jetra plamte,
Koji su u zoru budni,
To su nakibendije.
Koji zaljubljenog bacaju u udo,
Koji svoja jetra pre,
Koji siromaha ine vladarem,
To su nakibendije.
Lijek im je odanost Bogu,
Koji im je svakad na pomoi;
Upueni u Boije tajne,
To su nakibendije.
Drei se vanjskih znakova,
Nali su put svoga pravca,
Njihova tajna je slava Boja,
To su nakibendije.
Ue hatmu prvaka reda,
Duhovnim voom vjernika
(smatraju) svoga patrona Behauddina,
To su nakibendije.
11.
Bog nam je ukazao dobrotu,
Obasuo nas je svojim blagodatima,
Opojio nas pijanstvom vjenosti;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Rekao je i naredio:
Sjeaj se svoga Gospodara mnogo!
Sirrija je Bogu zahvalan;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
BEHAR 126
99
KNJIEVNI PODLISTAK
On nas je stvorio
Muhammedovim sljedbenicima
i usreio nas;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Poslao nam je Kuran,
Da ga uimo,
Obdario nam je vjeru;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Na Pejgamber je Muhammed
Naa vjera je Islam
Kuran nam je vodja
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Na je pravac hanefijski,
Na red nakibendijski,
Behaduddin je na patron (Pir);
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Pri molitvi se okreemo Bojem Hramu,
Stalno se sjeamo Boga,
Nae srce je puno ljubavi prema Bogu;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Bog je rekao u Kuranu:
Spominji me svakog asa
Sjedei i stojei!
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
12.
Ko god bude pripadao boravitu Boijih ugodnika,
Postii e sreu odlikovanja od Gospodara sudnjeg dana.
Koji zasade mladicu jedinstva u vrtu jedinstva,
Plod e toga biti otvorena izjava :Ja sam boanstvo.
Ko god spominje Boga na zajednikom obredu,
Pie vjeno vino iz ruke vjenog krmara.
Sa zanosom treba spominjati Boga da do njega stiu povici,
Neka se od poklika tijelo pretvori u frulu, a prsa nek budu
gusle
Tebe (ovjee) askete ljubavi vide u ovjejem liku,
Ja meutim smatram da si odraz tajne boanske pojave.
100
BEHAR 126
13.
Ako me pita, moj je trajni uitak iz ae istoe,
Moja je uputa u ovoj struci od Muhammed Mustafe.
Zatvorim li oi, gubim se u boanstvu, otvorim li oi, opstanak mi je s boanstvom.
Ovu dobrotu i blagodat udijelio mi je uzvieni Bog.
Moje objanjenje i istraivanje ne dolazi lino od mene,
Moja vanjtina je zaljubljenik, a nutrina draga, nek ti je to
poznato,
Jer moje stanje i moj uspjeh ne dolazi od veliine u mom srcu.
Bjei, asketa, tvoja pamet nije u stanju shvatiti naeg monoteizma,
Ovu je riznicu Sirrija osvojio pomou velikana i Boijih
ugodnika.
14.
Kada stupi u njegovo predsoblje,
Ne vodi rauna o asti i stidu.
Sjeti se duo Gospodara svijeta,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj i frulu,
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga,
Kapa Bojeg ugodnika pokrila je mihrab,
I prela preko pojasa ovog snopa rua,
Na ejh Sirri je pao u boansko stanje,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj i frulu,
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga.
Kada zaljubljeni usklikne: Moj Boe!
Otvorie se njemu dostojna vrata,
Koja vode vrijednom lijeniku i valjanom uitelju,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj i frulu,
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga.
Krug molitve je mjesto Kevsera,
Oni koji mole rajski su aneli,
Sirrija je zaljubljen i upueni pripadnik halvetijskog reda,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj (kudum) i frulu (naj),
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga.
15.
Ja sam oblikom kaplja, ali sadrinom more,
U meni je cijeli svijet, ja sam svijet i njegova sadrina.
Utonuo sam u svjetlost pojava boanstva,
Sunce je samo moja estica, ja sam Zehrin Enver,
Stvor moga tijela opstoji s ljubavlju,
U meni se odrazuje sve, ja sam openitost i pojedinost.
U meni je sutina svih 18.000 svjetova,
KNJIEVNI PODLISTAK
16.
Dooh govorei, Boe!
Kao lepirica, Boe,
Ne obazirui se na duu,
Jer tajni ugovor ima.
18.
to god zatraim od Boga, spominjau i stalno dozivati Njega.
Ako nekoliko godina budem ivio, spominjau i stalno dozivati Njega.
17.
Trebamo srce uiniti kao blistavo ogledalo, derviu,
Trebamo ga uiniti Turom gdje se javljaju zrake pojave,
derviu,
Gledajui u to ogledalo da posmatramo Boga,
Tajnu da krijemo od tuina, derviu,
Spominjanjem Boga i razmiljanjem o Njemu da ukrasimo
zgradu srca,
Ljubav prema Tebi plamti u dui i ona bez Tebe nije nikad
mirna,
Kad doem i stupim u raj, spominjau stalno i dozivati Njega.
Uitak koji prua Tvoja pojava, ne moe se nai na oba svijeta, Sirrija
I kad budem vidio rajska stvorenja, spominjau i stalno dozivati Njega.
BEHAR 126
101
KNJIEVNI PODLISTAK
19.
Ako sad traite uzvieni red,
Nema nijednog ovjeka kao to je Abdul Kadir
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
102
BEHAR 126
KNJIEVNI PODLISTAK
103
BERIET RIJEI
XXX
I na tom hrastu Hrastovo Brusje
sijedo od straha novi narod eka.
I tako sever, moda, negdje Rus je.
A taj je narod stidljiv i nevidljiv
i gdje da mu se iznau plua.
I kisik je u dimu bridljiv
ko britva il ko teki sluaj.
Jaa se ona, postojbina pravih
I opet, svjea dama Damask trese.
Sree je pokoljenje zdravih
iz medrese a moda to je treset.
Pa ognje palimo mi nae.
Ulomak iz knjige pjesama
iz ostavtine Josipa Severa
(1938.-1989.): Svjea dama
Damask trese
CIJENA: 40 KN / 10 KM / 5 EUR