You are on page 1of 524

ekonomska biblioteka

1.

kolo

Tfalling S. Koopmans / Tri eseja o stanju ekonomske nauke


Oskar Lange / Politika ekonomija
Claudio Napoleoni / Ekonomska misao dvadesetog stoljea
Joan Robinson, John Eatwell / Uvod u suvremenu ekonomiku
A. M. Rumjancev / Politika ekonomija socijalizma
H. I. Sherman, E. K. Hunt / Ekonomika: radikalni i tradicionalni
pogledi

2.

kolo

Nikolaj Buharin / Ekonomika prolaznog razdoblja


Jnos Kornai / Anti-equilibrium
Axel Leijonhufvud / Keynezijanska ekonomika i ekonomika
J. M. Keynesa
Ernest Mandel / Kasni kapitalizam
Evgenij Preobraenski / Nova ekonomika
Piero Sraffa / Proizvodnja roba pomou roba

Ernest Mandel

Iz d a n ja
Centra za kulturnu djelatnost
S a veza so c ija listi k e o m la d in e
Z agreb

Ekonomska biblioteka

U reu ju :

I v o B ia n i
Iv o D ruzi
Z agreb, 1981.

Kasni
kapitalizam
P okuaj m arksistikog objanjenja

Ernest Mandel

P rije vo d

Tomislav Pisk
Pogovor

Prof. d r Adolf Dragievi

Naslov originala
Ernest Mandel
Der Spatkapitalismus
Frankfurt am Main 1972.
Suhrkamp Verlag

Kasni kapitalizam
Sadraj

Predgovor
str. 9

1. poglavlje

Zakoni kretanja i povijest kapitala


str. 11
2. poglavlje

Struktura svjetske kapitalistike privrede


str. 35
3. poglavlje

Tri glavna izvora ekstraprofita u razvoju modernog kapitalizma


str. 59

4. poglavlje

Dugi valovi u povijesti kapitalizma


str. 85
5. poglavlje

Oplodnja kapitala, klasna borba i stopa vika vrijednosti u


kasnom kapitalizmu
str. 115
6. poglavlje

Specifinost tree tehnoloke revolucije


str. 143
7. poglavlje

Skraenje vremena obrta fiksnog kapitala i prinuda


poduzetnikog planiranja i privrednog programiranja
str. 175

8.

poglavlje

Ubrzanje tehnoloke obnove


str. 197
9. poglavlje

Permanentna industrija naoruanja i kasni kapitalizam


str. 219
10. poglavlje

Internacionalna koncentracija i centralizacija kapitala


str. 249
11. poglavlje

Neokolonijalizam i nejednaka razmjena


str. 275

12. poglavlje

Ekspanzija sektora usluga, potroako drutvo i realizacija


vika vrijednosti
str. 303

13. poglavlje

Permanentna inflacija
str. 329

14. poglavlje

Industrijski ciklus u kasnom kapitalizmu


str. 353

15. poglavlje

Drava u doba kasnog kapitalizma


str. 381

16. poglavlje

Ideologija u doba kasnog kapitalizma


str. 405

17. poglavlje

Kasni kapitalizam u cjelini


str. 425
18. poglavlje

Kriza kapitalistikih odnosa proizvodnje


str. 455

Bibliografija
str. 479

R e g ista r im en a
str. 495

Pogovor

Prof. d r Adolf Dragievi


str. 503

Predgovor

Jedna od najvanijih funkcija ovoga rada sastojala se u tom u da na osnovi


Marxove teorije objasni dugo poslijeratno razdoblje ubrzanog rasta meuna
rodne kapitalistike privrede, te da ujedno dokae kako to razdoblje m ora bi
ti vrem enski ogranieno i popraeno novim dugim valom rastuih drutve
nih i ekonom skih napetosti i kriza uz mnogo niu prosjenu stopu rasta
m eunarodne kapitalistike privrede.
K ada je ovaj rad pisan, izmeu 1970. i 1972. godine, ova je teza u irokim
krugovim a, unato francuskom svibnju 1968. i slomu meunarodnog m one
tarnog sistem a jo sm atrana em pirijski nedokazanom i dvojbenom i prim lje
na je s mnogo skepse. Danas gotovo nitko ne sum nja u to da je zaokret
u p oslijeratnom privrednom razvitku ve iza nas, a ne tek pred nam a. Dugi
poslijeratni boom pripada prolosti. Iluzija da mjeovita privreda, orga
nizirani kapitalizam , mo monopola, ili dravno-monopolistiki kapitali
zam im aju sposobnost da na neogranieno vrijem e osiguraju punu zaposlenost
i osiguravaju visoku stopu rasta, pokopana je. U nutranje proturjenosti kapi
talistikog naina proizvodnje djeluju u vrijem e kasnog kapitalizm a isto
onako kao to su djelovale u prolosti, iako u drugim pojavnim form am a i u
drugim vrem enskim razm acim a. U ovome smo radu nastojali dokazati kako
je sve to bilo neizbjeno.
Pokuali smo koliko god smo mogli izbjei iskuenje da ovome radu do
dam o znaajan dodatni m aterijal. Ograniili smo se na ono najhitnije, kao
i n a k o rek ture nekih form ulacija koje su izazvale nesporazum e, u skladu s
upozorenjim a nekolicine kritiara. Ovdje im se kolektivno zahvaljujem o. Osim
toga smo aktualizirali neke statistike, vodili rauna o nekim znaajnim rado
vim a objavljenim nakon 1970., a takoer smo poglavlje o Dravi i ideologiji
u kasnom kapitalizmu razdijelili na dva sam ostalna poglavlja kako bismo
mogli p ro iriti p rije svega poglavlje o dravi.
D odatni m aterijal b it e sauvan za m eunarodnu diskusiju o opoj temi su
vrem enog kapitalizm a, njegovih p roturjenosti i dugoronih razvojnih ten
dencija, ko ja se sve vie razvija. Svojim smo radom nastojali dati doprinos
boljem shvaanju ove problem atike. Povijest e prosuditi da li je to razum i
jevanje dostatno, konzistentno i koherentno. Ne vidimo nikakav razlog za to
da se plaim o njezinog suda.

31. p ro sin c a 1974.

1.

poglavlje

Zakoni kretanja i
p o v i j e s t k a p ita la

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

Odnos izm eu opih zakona k retan ja kapitala koje je otkrio Marx i


povijesti kapitalistikog naina proizvodnje jedan je od najsloenijih pro
blem a m arksistike teorije. injenica da taj odnos jo nije na zadovoljavajui
nain o b janjen oznaava m jeru sloenosti problem a.
Postalo je ve ope m jesto da je Marxovo otkrie zakona razvoja kapita
lizma rezu ltat dijalektike analize koja se kretala od apstraktnog prem a kon
kretnom : Ekonom isti XVII stoljea, na prim jer, uvijek poinju od ive cje
line, stanovnitva, nacije, drave, vie drava itd., ali uvijek zavravaju time
to putem analize iznau neke nove odreujue apstraktne, ope odnose, kao
podjelu rada, novac, vrijednost itd. im su ovi pojedinani mom enti bili vie
ili m anje fiksirani i apstrahirani, poeli su nicati ekonom ski sistem i koji se
od jednostavnog, kao rad, podjela rada, potreba, razm jenska vrijednost, penju
do drave, razm jene m eu nacijam a i svjetskog trita. Oito je da je ova
druga m etoda nauno ispravna. K onkretno je konkretno zato to je ono
sjed in jen je mnogih odreenja, dakle jedinstvo mnogostrukog. Zbog toga se
ono u m iljenju pojavljuje kao proces sjedinjenja, kao rezultat, ne kao pola
zna toka, m ada ono je st zbiljska polazna toka, pa stoga i polazna toka
opaanja i predstave. Onim prvim putem bila je puna predstava rasplinuta
u ap stra k tn o odreenje; ovim i drugim ap stra k tn a odreenja dovode do
reprodukcije konkretnog putem m iljenja. Zbog toga je Hegel pao u iluziju
da realno tre b a shvatiti kao rezultat m iljenja koje u sebi sjedinjuje, u sebe
ud u b lju je i iz samog sebe kree, dok je m etoda penjanja od apstraktnog ka
konkretnom sam o nain pom ou kojeg m iljenje prisvaja konkretno i repro
ducira ga kao duhovno.1
M eutim , ako se Marxova m etoda reducira na prijelaz iz apstraktnog u
konkretno, zanem aruje se sve njezino bogatstvo. Prvo, pri tom e se previa
da je k o nkretno za M arxa i stvarna polazna toka i cilj procesa spoznaje,
koji se sm atra aktivnim , praktinim procesom : reprodukcijom konkretnog
p utem m iljenja. Drugo, p ri tom e se zaboravlja da prijelazu iz apstraktnog
u konkretno prethodi prijelaz iz konkretnog u apstraktno na to je upo
zorio Lenjin2; je r ono ap strak tn o je ve rezultat analitikog rada koji je teio
razluivanju konkretnog u njegove odreujue odnose. Tree, tim e se raz
b ija jedinstvo oba procesa, analize i sinteze. A pstraktno je samo onda valjano
ako usp ije reproducirati jedinstvo raznolikog to opstoji u konkretnom .
P rem a Hegelu, istina je ono cijelo, a cjelina je jedinstvo apstraktnog i kon
kretnog jedinstvo suprotnosti, a ne njihov identitet. I etvrto, uspjena
rep ro d u k cija konkretnog to taliteta moe se dokazati samo njezinom prakti
nom prim jenom . To znai, izm eu ostalog Lenjin je to izriito naglasio
da se p ri svakom s tu p n ju analize m ora izvriti kontrola injenicam a, odno

1
Karl Marx, Temelji slobode, Zagreb 1974, str. 2627.
2

Lenin, Aus dem philosophischen Nachlass, Berlin 1949, str. 89. i 90.

13

KASNI KAPITALIZAM

sno praksom . N ajjednostavnija ap strak tn a odreenja (kategorije) nisu


samo p rodukt istog razum ijevanja, ve odraavaju poetke zbiljskog histo
rijskog razvoja: S te strane moe se, dakle, kazati da jednostavnija katego
rija moe izraavati odnose koji vladaju u nerazvijenoj cjelini ili podreene
odnose neke razvijenije cjeline, (odnose) koji su h istorijski ve imali egzi
stenciju prije no to se cjelina razvila u pravcu koji je izraen u konkretnoj
kategoriji. Utoliko bi tok apstraktnog m iljenja, koje se od najjednostavnijeg
penje ka sloenom odgovarao zbiljskom historijskom procesu.*
Prem a tome, Marxova dijalektika, da ponovo citiram o Lenjina, im plicira
dvostruku analizu, deduktivnu i induktivnu, logiku i historijsku.5 Ona pred
stavlja jedinstvo tih dvaju m etoda. Budui da induktivna analiza moe je
dino biti historijski-induktivna, je r za M arxa su svi odnosi uvijek histo
rijski odreeni, u ovoj se dijalektici radi o jedinstvu teorije i historijske
em pirije.6
Dobro je poznato da je Marx nunost znanosti izvodio iz toga to se bit
i pojava ne podudaraju neposredno.7 M eutim, on ne vidi zadatak znanosti
jedino u o tkrivanju biti odnosa koju pojave prikrivaju na povrini, ve i u
o b jan jen ju sam ih pojava, tj. u otkrivanju m euspona, posredovanja to
omoguuju da se ponovno bit i pojava integriraju u jedinstvo.' Radi se o
tom e da se takoer objasni zato b it dovodi upravo do tih pojavnih oblika,
a ne do nekih drugih. Ako to ne uspije, teo rija se reducira na spekulativnu
k o nstrukciju ap strak tn ih modela izvan odnosa s em pirijskom zbiljom , a
tada m aterijalistika dijalektika pada na idealistiku. O tto M orf ispravno tvr
di: Proces kojim se posredovanje biti i pojave javlja kao jedinstvo identi
nog i proturjenog dvojstva, dijalektiki je proces.
tovie, nem a sum nje da je Marx sm atrao kako em pirijsko prisvajanje ma
terije prethodi analitikom procesu spoznaje, kao to ga em pirijsko verifici
ran je u praksi (privrem eno) zakljuuje, tj. uzdie ga na vii stupanj. Tako
je u pogovoru drugom izdanju I tom a Kapitala pisao: Svakako, nain izla
ganja form alno se m ora razlikovati od naina istraivanja. Istraivanje m ora
3
Ibid., str. 249.
4
Marx, op. cit., str. 28.
5
Lenjin, op. cit., str. 249. i 250.
6

Otto Morf, Geschichte und Dialektik in der politischen Okonomie, Frankfurt 1970,
str. 146. Vidi o tome Karl Marx: Samo taj organski sistem kao totalitet ima svoje
pretpostavke i njegov razvoj u totalitet sastoji se upravo u tome da sebi podre
uje sve elemente drutva ili da iz njega stvara organe koji mu jo nedostaju. Ta
ko on historijski postaje totalitet. Postajanje sistema tim totalitetom sainjava
jedan moment njegovog razvitka. Temelji slobode, str. 99. (istakao E. M.)
7
Karl Marx, Kapital, III tom, Zagreb 1948, str. 753: Svaka bi nauka bila izlina kad
bi se pojavni oblik i sutina stvari neposredno podudarali.
8

Karl Marx: Oblija koja kapital dobija, kako ih u ovoj knjizi izlaemo, pribliuju
se dakle korak po korak onom obliku u kome istupaju na povrinu drutva, u
djelovanju razliitih kapitala jednih na druge, u konkurenciji i u obinoj svijesti
samih agenata proizvodnje. (Kapital, III tom, str. 3).
9
Otto Morf, op. cit., str. 111.

14

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

u tanine zagospodariti m aterijom , analizirati razliite oblike razvoja i iznai


njihov u n u ta rn ji spoj. T ek kad je ovaj posao gotov, moi e se stvarno kre
tanje izloiti kako treba. Poe li to za rukom i bude li se ivot m aterije
ogledao u ideji, onda ne m ari ako e izgledati kao da im amo posla s kakvom
konstrukcijom a priori.10 N ekoliko godina prije toga, Engels je izrazio slinu
m isao napisavi: ... oigledno je da se tu s golom frazom nita ne moe
uraditi, da samo masovan, kritiki provjeren, potpuno savladan historijski
m aterijal moe om oguiti rjeenje takvog zadatka.11 I Marx je ponovio tu
m isao u pism u Kugelm annu: Lange je tako naivan da kae kako se ja u
em pirijskoj grai kreem s rijetkom slobodom. On i ne sluti da ovo slo
bodno k retanje u grai nije am a ba nita drugo do parafraza za m etodu
kojom se o brauje m aterijal, naim e za dijalektiku m etodu.'2 K arei Kosik
stoga ispravno naglaava: Uspon od apstraktnog ka konkretnom je kretanje
za koje je svaki poetak apstraktan; njegova dijalektika poiva u prevazilaenju te apstraktnosti. Uspon od ap strak tn o sti ka konkretnosti je, dakle, u
veini k retanje od dijela k cjelini i od cjeline k dijelovima, od pojave k su
tini i od sutine k pojavi, od totaliteta k suprotnosti i od suprotnosti k tota
litetu, od objekta k subjektu i od subjekta k objektu.11 Prem a tome, saima
jui moemo predloiti esterostranu ralanjenost Marxove dijalektike me
tode k oja bi se otprilike mogla odrediti na slijedei nain:
1. Opseno p risvajanje em pirijskog m aterijala i ovladavanje tim m aterijalom
(pojavam a na povrini) u njegovim historijski relevantnim detaljim a.
2. A nalitika podjela tog m aterijala na konstitutivne apstraktne elemente
(uspon od konkretnog prem a apstraktnom ).14
3. Istraivanje odluujuih opih veza izm eu tih elem enata koje objanjavaju
ap stra k tn e zakone kretan ja m aterijala, njegovu bit.
4. O tkrivanje odluujuih srednjih spona koje om oguuju posredovanje iz
m eu b iti i pojava na povrini (uspon od apstraktnog konkretnom , misaona
rep ro d u k cija konkretnog kao jedinstvo raznovrsnih odreenja).
5. Praktino-em pirijsko verificiranje analize (2, 3, 4) na konkretnom h isto rij
skom k retan ju u toku.
6. O tkrivanje novih, em pirijski relevantnih podataka i novih veza esto
10

Karl Marx, Kapital, I tom, Zagreb 1947, str. LXIII.


U
Friedrich Engels, Karl Marx Prilog kritici politike ekonomije, u: Glavni rado
vi Marxa i Engelsa (GRME), Zagreb 1978, str. 707.
12

Marx Ludwigu Kugelmannu, u: Marx-Engels, Dela, tom 39, Beograd 1979, str.
623.
13
Karei Kosik, Dijalektika konkretnog, Beograd 1967, str. 54. Sovjetski je autor Evald
Vasiljevi Iljenkov posvetio zanimljivu knjigu problemu odnosa (i jedinstva) ap
straktnog i konkretnog u Marxovu Kapitalu. Vidi E. V. Iljenkov, La dialettica
dellastrato e del concreto nel Capitale di Marx, Milano 1961.
14
Nadovezujui se na sovjetskog teoretiara Iljenkova, Erich Hahn je naglasio da
se ralanjivanje realnog konkretnog na apstraktna odreenja nikako ne smije
izjednaiti s kretanjem empirije prema teoriji. Empirijska etapa spoznaje slui
pripremi tog ralanjivanja. (Historischer Materialismus und marxistische Soziologie, Berlin 1968, str. 199200).

15

KASNI KAPITALIZAM

ak novih apstraktno-elem entam ih odreenja prim jenom rezultata spozna


je i prakse to n a njoj poiva, u beskrajnoj sloenosti zbilje.
Ovdje nije rije o strogo odvojenim etapam a spoznaje, je r su neki od ovih
m om enata m eusobno povezani i m eu pojedinim elem entim a neizbjeno je
k retan je amo-tamo. Stoga proizlazi da je Marxova m etoda mnogo bogatija od
m etode sukcesivne konkretizacije ili aproksim acije tipine za akadem
sku znanost. Budui da su u tom e pojedinane i zasebne znaajke tek po
vrno elim inirane, pa ponovo uvedene, tj. bez ikakvog dijalektikog posredo
vanja, lako bi se moglo priiniti da ne postoji kvalitativna spona izmeu
konkretnog i apstraktnog. Stoga postaje potpuno logina m isao da teorijski
m odel stvarno, m akar pojednostavljeno, sadri sve bitne elem ente konkretne
stvari to se ispituje kao u sluaju snim ka s velike visine koji prikazuje
sve osnovne elem ente krajolika, usprkos tom e to se vide jedino planinski
lanci, velike rijeke ili ume.15 Isto se tako pojavljuje razlika izmeu m ateri
jalistike dijalektike i vulgarnom aterijalistike m etode redukcije u kojoj kon
kretn a specifinost individualnog nestaje.'* Jindrich Zeleny naglaava da m i
saona rep ro dukcija zbilje teorijska praksa po A lthusseru m ora uvijek
dodirivati zbiljsko historijsko kretanje: Cijeli je M arxov Kapital proet ne
prestan im osciliranjem izm eu apstraktnog dijalektikog razvoja i m ateri
jalne, k onkretne historijske zbilje. M eutim, treb a istovrem eno naglasiti da
se Marxova analiza neprekidno odvaja od povrinskog toka historijske zbilje
i m isaono izraava u n u ta rn je nune odnose te zbilje. M arx je mogao shvatiti
h isto rijsk u zbilju sam o tako to je stvorio znanstveni odraz kao lagano ideali
ziranu i tipiziranu u n u ta rn ju organizaciju historijski zbiljskih kapitalistikih
odnosa. To odvajanje nije izvreno u interesu udaljavanja od historijske
zbilje, niti je to idealistiki bijeg pred zbiljom . Ono je tovie u interesu
racionalnog prisvajanja zbilje, u interesu pribliavanja zbilji.17
Ovdje je oita razlika izm eu A lthusserovih shvaanja i njegove kole. Ne
radi se ni o tom e da se m arksizam historizirajui preobrazi, niti da se
ospori specifian o bjekt Kapitala s tru k tu ra i zakoni razvoja kapitalistikog
naina proizvodnje i opi zakoni ekonom ske djelatnosti ovjeanstva
ve se, tovie, radi o tom e da se d ijalektika apstraktnog i konkretnog shvati
i kao dijalektika realne povijesti i da je se ne ogranii na razini teorijske
produkcije. U ostalom , radi se o povezivanju dijalektike apstraktnog i kon
kretnog s onom izm eu teorije i em pirije, dakle da se teorijska produkcija
ne izolira od verificiranja putem injenica (tj. realnog historijskog kretanja).
Ta razlika izmeu Marxove i A lthusserove koncepcije najjasnije se vidi u

Roman Rosdolsky, Zur Entstehungsgeschichte des Marxschen Kapitals, Frankfurt


1968, svezak II, str. 533. Vidi takoer i Hegela: U osnovi postupnosti nastajanja
jest predstava da ono to nastaje ve osjetilno ili uope zbiljski postoji, samo zbog
toga to je malo jo nije zamjetno, kao to je kod postupnosti nestajanja nebitak
ili drugo to stupa na njegovo mjesto isto tako, postoji, ali jo nije opazivo ... Ti
me su nastajanje i nestajanje uope dokinuti. (Wissenschaft der Logik, erster Teil,
Leipzig 1947, str. 383).
16
Karei Kosik, op. cit., str. 27.
17
Jindrich Zeleny, Die Wissenschaftslogik und das Kapital, Frankfurt 1969, str. 59.
Usporedi i Lenjin: Dijalektika ukljuuje historijski element (Primjedbe uz Buharinovu Ekonomiku prelaznog razdoblja, citirano u B. Borilin, Lenin iiber die Okonomik der Trans for mat ions periode, u: Unter dem Banner des Mancismus, 1929,
Heft 6, S. 838.).

16

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

Marxovim Biljekam a uz Wagnerovu knjigu: Prije svega, ja ne polazim od


pojm ova, dakle ni od 'pojm a vrijednosti', te ga nikako ne mogu 'dijeliti'.
Ja polazim od najjednostavnijeg drutvenog oblika u kojem se u sadanjem
drutvu pojavljuje proizvod rada, a to je 'roba'. Ona je predm et m oje ana
lize, i to n ajp rije u obliku u kojem se pojavljuje." N asuprot tome, Althusser
tvrdi: Evo dakle do ega dovodi nepoznavanje Marxovog temeljnog i jasno
naznaenog razlikovanja izmeu predm eta spoznaje i zbiljskog predm eta, iz
m eu 'razvoja oblika' pojm a u spoznaji i razvoja stvarnih kategorija u kon
kretnoj povijesti: do em piristike ideologije spoznaje i do identifikacije logi
kog i historijskog u Kapitalu. Da se toliki interpreti vrte u krugu u pitanju
prikaenom za tu identifikaciju u tom e nem a nieg to bi moglo zauditi,
ukoliko je istina da svi problem i koji se tiu odnosa logikog i historijskog
u Kapitalu predstavljaju odnos koji ne postoji.'9
A lthusser legitim ira odnos ekonom ske teorije i teorije povijesti; odnos eko
nom ske teorije i konkretne povijesti proglaava lanim problemom, nepo
stojeim i izmiljenim. Izgleda da nije shvatio kako na taj nain ne samo
to p ro tu rjei Marxovoj m etodi koju je sam Marx eksplicirao, nego i da pri
pokuaju bijega od bauka em pirizm a koji je izazvao i em piristike teorije
spoznaje u pada u opasnost da k onstruira u osnovi idealistiki dualizam spo
znajnih objekata i realnih objekata.
N unost reintegracije teorije i povijesti do sada je osporavana argum entom
da specifinost zakona kretan ja svakog naina proizvodnje, a osobito kapita
listikog, upravo iskljuuje takvo jedinstvo s em pirijskim m aterijalom . Za
koni k retan ja su, tvrdi se, sam o tendencije u najirem historijskom smislu;
kauzalna povezanost s kratkoronim ili srednjeronim vrem enskim zbivanji
m a ne moe se dokazati, a ak se ni dugorono ne moe potkrijepiti na m ate
rijalno izoliran, em pirijski nain. Dalje bi se trebalo sjetiti da svaka takva
tendencija izaziva protutendencije koje bi za due vrijem e mogle neutralizi
rati njezin vlastiti uinak.21 N ain n a koji je M arx raspravljao o zakonu ten-

Marx, Biljeke uz Udbenik politike ekonomije Adolfa Wagnera, u GRME, str.


1198 (istakao E. M.).
19
Louis Althusser-Etienne Balibar, Kako itati Kapital, Zagreb 1975, str. 121.

20

O bauku empirizma Althusser govori na str. 39. i 40. djela Kako itati Kapital i
reducira ga na opasnost cijepanja objekta spoznaje, zato to iluziju teorijskog
prisvajanja zbilje, prati neizbjean proces apstrakcije koji samo djelomino za
hvaa zbilju. Ve smo prije upozorili na to kako aktivna misaona reprodukcija zbi
lje upravo mora biti obiljeena procesom reintegracije apstraktnog i konkretnog,
opeg i posebnog, tj. sve veim prevladavanjem tog cijepanja. Naravno, nemogu
e je da misao i bitak budu potpuno identini; materijalistika dijalektika moe
samo pokuati sve tonije reproducirati zbilju: Marx vrlo tono zamjeuje da,
upravo koliko se dijalektika totaliteta kao sadraj najbogatijeg kretanja zbilje u
rezultatu javlja iskljuivo kao 'produkt glave koja misli, koja si svijet prisvaja na
jedini mogui nain', upravo toliko misao uistinu odraava jedinu zbilju koja je,
to su bogatija odreenja te misli, toliko tonije i dublje odraena. Marx kae
da je neshvaanje toga bila Hegelova iluzija koji je stoga misaoni proces idealisti
ki apsolutno identificirao s procesom realiteta. (Leo Kofler, Geschichte und Dialektik, Hamburg 1955, str. 69.).
Vidi na prim jer Paul Mattick, Werttheorie und Kapitalismus, u: Kapitalismus
und Krise. Eine Kontroverse um das Gesetz des tendenziellen Falls der Profitrate,
Frankfurt 1970; Tom Kemp, Theories of Imperialism, London 1967, str. 2728, itd.
Takoer vidi i Althusserovu tezu da se viak vrijednosti ne moe mjeriti.

17

KASNI KAPITALIZAM

encijelnog pada profitne stope u 13, 14. i 15. poglavlju treeg tom a Kapitala
uvijek se iznova navodi kao klasian p rim jer tendencije i p ro tu tendencije,
to navodno ne doputa nikakav iskaz o k rajn jem rezultatu. Iz toga se onda
zakljuuje da je jedva mogue pronai em pirijsku potvrdu zakona razvoja
koje je izloio Marx. Doista, ak se tvrdi da pokuaji pronalaenja takvih
em pirijskih potvrda otkrivaju pozitivistiko nerazum ijevanje Marxove me
tode i ciljeva, je r su te dvije razine apstrakcije, istog naina proizvodnje i
konkretnog historijskog procesa, toliko udaljene jedna od druge da bi se
jedva negdje mogle dodirnuti u prostoru.
Ne bi bilo teko dokazati da je sam M arx kategorino i odluno odbacio
taj quasi totalan prekid izm eu teorijske analize i em pirijskih podataka. Jer,
stvarno je znaenje tog razdvajanja vraanje od m aterijalistike dijalektike
prem a idealistikoj. im se na zakone razvoja gleda tako apstraktno da
oni vie ne m ogu objasniti stvarni, konkretni histo rijsk i proces, tada njihovo
otkrivanje presta je biti in stru m en t revolucionarnog preobraaja toga procesa.
Ono to preostaje, neka je v rsta spekulativne socijalno-ekonom ske filozofije,
kon stru k cija ap stra k tn ih sistem a u kojoj je ap stra k cija istinski prazna, ili,
da ponovim o o triju form ulaciju F riedricha Engelsa, puka fraza. Stoga je
odbacivanje posredovanog jedinstva teo rije i povijesti, teorije i em pirije, u
razvoju m arksizm a uvijek bilo povezano s njegovom revizijom, tj. ili s mehaniko-fatalistikim determ inizm om , ili s istim voluntarizm om . N esposobnost
da se teo rija i povijest ponovno objedine nuno vodi nesposobnosti da se
ponovno spoji teo rija s praksom .
Tako nam P eter Jeffries predbacuje pokuaj em pirijskog verificiranja Marxovih kategorija, je r, kako kae, kategorije kapitala, drutveno potrebnog rad
nog vrem ena itd. em pirijski se ne ja v lja ju u kapitalistikom sistem u. Ali zar
ne postoji nikakvo posredovanje koje bi nam om oguilo da i kvantitativno
poveemo pojave na povrini (profiti, cijene proizvodnje, prosjene cijene
roba u odreenom vrem enskom razdoblju itd.) s M arxovim tem eljnim kate
gorijam a? M arx i Engels su sigurno isto tako bili tog m iljenja.21 Ono to
sto ji iza Jeffriesova povratka idealistikoj dijalektici je st redukcija ko n kret
nog na pojavu,u nerazum ijevanje da je b it sa svojim posredovanjim a jedinstvo
Marx and Classical Political Economy, II, Workers Press, 30. svibnja 1972. Na
vest emo samo jedan primjer. U prvom tomu Kapitala Marx izraunava masu i
stopu vika vrijednosti jedne predionice u Engleskoj, pri emu se oslanja na eg
zaktne podatke (izjave) fabrikanata iz Manchestera, koje mu je dao Engels. Vidi
Kapital, I tom, str. 172. U etvrtoj glavi treeg toma kapitala koju je redigirao,
Engels ponovo navodi taj prim jer i dodaje: Ovo je uzgred i jedan prim jer o
stvarnom sastavu kapitala u okviru moderne krupne industrije. Cjelokupni kapital
dijeli se na 12.182 f. s. postojanog i 318 f. s. promjenjivog kapitala, zajedno 12.500
f. s. Kapital, III tom, str. 50. Za Engelsa tekoa nije bila u tome to se kapital
ne javlja empirijski ili da ga nije mogue mjeriti, ve u tome to kapitalisti
drutvu ne omoguuju uvid u poslovne knjige, tj. ne daju nune i dovoljne ele
mente za to mjerenje. Poto svakako veoma malenom broju kapitalista pada na
pamet da prave ovakve raune za svoj vlastiti posao, to statistika gotovo apsolutno
uti o odnosu postojanog dijela cjelokupnog drutvenog kapitala prema pro
mjenljivom dijelu. Samo ameriki imovni popis daje to je pod dananjim odnosi
ma mogue: sumu najamnina plaenih u svakoj poslovnoj grani i sumu napravlje
nih profita. Ma kako sumnjivi ti podaci bili, jer poivaju jedino na neprovjerenim
iskazima samih industrijalaca, ipak su krajnje dragocjeni i jedino to o tom pred
metu imamo. (Kapital, III tom, str. 50).
23
Marx ovdje objanjava da proces kretanja od apstraktnog prema konkretnom, od
biti prema pojavi, ne moe biti neposredan. Peter Jeffries, Marx and Classical

18

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

apstraktnoga i konkretnoga, da objekt dijalektike predstavlja, da citiram o


Hegela, ne samo ono apstraktno ope, nego ope koje u sebi obuhvaa bo
gatstvo posebnog.24 Stoga Jeffries isto tako ne shvaa ni Engelsovu napo
m enu: Na poetku razm jene, kad su se proizvodi postepeno pretvarali u
robu, razm jena je vrena priblino po njihovoj vrijednosti. Jedini kriterijum
za njihovo kvantitativno poreenje bio je upravo rad upotrebljen za ta dva
predm eta. Dakle, tada je vrijednost im ala neposrednu realnu egzistenciju.
Znamo da je to neposredno ostvarenje vrijednosti u razm jeni prestalo, da
ono sada vie ne postoji. I ja vjerujem da Vam nee biti naroito teko da
ukaete, b a r sve u svemu, na meulanove koji od te neposredno-realne vri
jednosti vode ka vrijednosti kapitalistikog oblika proizvodnje, tako duboko
skrivenoj da nai ekonom isti m irne due mogu da osporavaju njeno posto
janje. Jedno stvarno historijsko izlaganje tog procesa koje istina, zahtijeva
marljivo prouavanje, ali zato obeava rezultate koji bi to bogato nagradili
bilo bi vrlo dragocjena dopuna Kapitalu.
Dvostruka problem atika koju valja rijeiti moe se prem a tom e ovako po
blie odrediti:
1. Kako se moe izloiti stvarna povijest kapitalistikog naina proizvodnje
posljednjih sto godina kao povijest neprekidnog razvijanja u n utarnjih pro
tu rjeja tog naina proizvodnje, tj. kao u krajnjoj liniji odreenu njezinim
apstraktnim zakonim a k retan ja? K oji meulanovi pri tom djeluju na
ozbiljenje jedinstva apstraktnog i konkretnog u toj analizi?
2. Kako se stvarnu povijest posljednjih sto godina moe svesti na povijest
kapitalistikog naina proizvodnje, tj. kako u pojavam a analizirati i u sutini
objasniti kom binaciju ekspandirajueg kapitala s pretkapitalistikim (ili polukapitalistikim ) prostorom koji je kapital osvojio?
K apitalistiki nain proizvodnje nastao je u specifinim drutveno-ekonomskim okvirim a koje k arak teriziraju veom a znaajne razlike, kao na prim jer
u Zapadnoj Evropi, Istonoj Evropi, kontinentalnoj Aziji, Sjevernoj Americi,
Latinskoj Americi i Japanu.26 Drutveno-ekonomske form acije graanska

Political Economy, III, Workers Press, 31. svibnja 1972. U odlomku iz Kapitala,
III tom, str. 3., na kome poiva Jeffriesova teza, nema govora o takvoj redukciji
konkretnog na pojavu (kao neto manje realno od apstraktne biti). Upravo
suprotno, Marx na tom mjestu kae: U svome stvarnom kretanju kapitali se su
eljavaju u takvim konkretnim oblicima za koje se oblije kapitala u neposred
nom procesu proizvodnje, kao i njegovo oblije u prometnom procesu, javljaju
samo kao posebni momenti. (istakao E. M.) Marx ide upravo za tim da objasni to
stvarno kretanje. Za njega, kao i za Hegela, istina je ono cijelo, tj. posredovano je
dinstvo biti i pojave.
24
Hegel, op. cit., str. 60. Lucien Goldmann (u knjizi Immanuel Kant, London 1971,
str. 134) upozorio je na to da je u osnovi Kantove Kritike istog uma pojam neprevladivog proturjeja izmeu empirije i biti (stvari po sebi). Jeffries se, dakle, zais
ta vraa korak dalje od Hegela (da ne spominjemo Marxa!) Kantu, kad reducira
bit na apstraktno, to pokazuje da ne shvaa dijalektiko jedinstvo apstraktnog i
konkretnog.
25
'Engels W. Sombartu', u Marx-Engels, Dela, tom 46, Beograd 1979, str. 380.

2To
6 ne

smeta da ista ekonomska baza ista po glavnim uslovima moe zbog


nebrojeno razlinih empirikih okolnosti, prirodnih uslova, rasnih odnosa, historij
skih uslova, koji djeluju izvana itd. pokazivati beskonane varijacije i nijanse u

19

KASNI KAPITALIZAM

drutva i kapitalistike privrede stvorene u tim podrujim a tijekom X V III,


XIX i XX stoljea i koje u svom sloenom jedinstvu (zajedno s drutvim a
Afrike i Oceanije) tvore konkretan kapitalizam , reproduciraju u razliitim
form am a i proporcijam a kom binaciju prolih i suvrem enih naina proizvod
nje ili, odreenije, razliitih prolih uzastopnih etapa suvrem enog naina p ro
izvodnje. Organsko jedinstvo kapitalistikog svjetskog sistem a nipoto ne
daje ovoj u svakom sluaju specifinoj kom binaciji sam o sekundarno zna
enje u pogledu sistem u zajednikih kapitalistikih obiljeja. Upravo suprot
no: svjetski je kapitalistiki sistem u visokom stu p n ju funkcija univerzalne
valjanosti zakona nejednakog i kom biniranog razvoja.2* To e se potvrditi u
podrobnijoj analizi pojave im perijalizm a; to sad ovdje anticipiram o.
Bez uloge koju su nekapitalistika i polukapitalistika drutva i privrede
imali i jo je uvijek im aju u svijetu, jedva da se mogu razum jeti specifina
obiljeja svakog pojedinog stu p n ja kapitalistikog naina proizvodnje na
p rim jer, engleskog kapitalizm a slobodne konkurencije od W aterlooa do Sedana, klasine epohe im perijalizm a p rije i izm eu dva svjetska rata, te suvre
menog kasnog kapitalizm a. Ipak, zbog ega se posredovanje teorije i povi
jesti, koje je Marx prim ijenio u Grundrisse i Kapitalu, od tada nije uspjeno
reproduciralo za objanjenje uzastopnih stupnjeva kapitalistikog naina pro
izvodnje? Zato jo uvijek ne raspolaem o zadovoljavajuom povijesti kapi
talizm a kao funkcijom u n u ta rn jih zakona k retan ja kapitala sa svim upravo
navedenim ogradam a a jo m anje zadovoljavajuim objanjenjem nove
etape u povijesti kapitalizm a, koja je oito zapoela nakon drugog svjetskog
rata?
pojavi koje se mogu razumjeti jedino analizom tih empirijskih okolnosti. (Kapital
I tom, str. 728729).
27
Kolonijalne i polukolonijalne zemlje su po svojoj biti zaostale zemlje. Ali te zaos
tale zemlje ive u uvjetima svjetske vladavine imperijalizma. Stoga im razvoj ima
kombiniran karakter: najprimitivnije ekonomske forme kombinirane su s posljed
njom rijei kapitalistike tehnike i kulture (...) Specifina teina razliitih de
mokratskih i prijelaznih zahtjeva u borbi proletarijata, njihova obostrana poveza
nost i njihov redoslijed, odreeni su osobitostima i specifinim uvjetima svake zaos
tale zemlje i u znaajnoj mjeri stupnjem njezine zaostalosti. Leon Trotsky, The
Death Agony of Capitalism and the Tasks of the Fourth International, str. 40*1,
u: The Founding Conference of the Fourth International, New York 1939.
28
Kapitalizam nalazi razline dijelove ovjeanstva na razliitim stupnjevima razvo
ja, a svi oni imaju vlastite duboke proturjenosti. K rajnja mnogostrukost dosegnu
tih razina i izvanredna neujednaenost stope razvoja razliitih dijelova ovjeanstva
tokom razlinih epoha slue kao poetna toka kapitalizma. Kapitalizam tek pos
tupno prevladava tu uroenu neujednaenost, razbijajui i mijenjajui je, pri tom
se sluei vlastitim sredstvima i metodama ... Time on prouzrokuje njihovo izmire
nje i izjednaava ekonomske i kulturne razine najnaprednijih i najzaostalijih ze
malja. Meutim, ekonomskim zbliavanjem tih zemalja i poravnavanjem njihovih
etapa razvoja, kapitalizam djeluje vlastitim metodama, anarhistikim metodama ko
je stalno potkopavaju vlastito djelovanje: jedna je zemlja suprotstavljena drugoj,
jedna grana industrije drugoj, razvijaju se neki dijelovi svjetske privrede dok
se drugi sputavaju i nazaduju. Tek nam podudaranje te dvije osnovne tendencije
a obje potjeu iz prirode kapitalizma objanjava ivo tkivo povijesnog pro
cesa. Leon Trotsky, The Third International after Lenin, str. 19

20, New York


1970. Takoer vidi Rosa Luxemburg, Akumulacija kapitala, Beograd 1955, str. 343
344: Evropski je kapital jednostavno prodirao egipatsku seljaku privredu: og
romne povrine zemljita, bezbrojne radne snage i masa proizvoda rada koji su
dravi predavani kao porezi, u krajnjoj liniji su pretvoreni u evropski kapital i
akumulirani ... Upravo je primitivnost egipatskih drutvenih odnosa stvorila ncuporedivu operacionu bazu za akumulaciju kapitala.
20

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

Zaostajanje svijesti za bitkom barem se djelomino moe objasniti privre


menom paralizom koju je staljinistika birokracija nam etnula teoriji apolo
getskom deform acijom m arksizm a to je za vie od etvrt stoljea reducirala
razvojne m ogunosti m arksistike m etode na najm anju moguu m jeru. Dugo
rone posljedice te vulgarizacije m arksizm a jo ni danas nisu nestale.
S onu stran u tih neposredno drutveno uvjetovanih faktora to su onemo
guili razvoj m arksistike ekonom ske teorije u XX stoljeu, po naem mi
ljenju postoji u povijesti m arksizm a u n u ta rn ja logika koja barem djelo
mino objanjava zato bro jn i i znaajni napori nisu doli do cilja. S tim
u vezi valja istai dva aspekta te un u ta rn je logike: jedan se odnosi na anali
tike instrum ente m arksistike ekonom ske teorije, a drugi na analitiku me
todu najvanijih M arxovih sljedbenika.
Gotovo svi pokuaji objanjenja specifinih faza kapitalistikog naina pro
izvodnje ili specifinih problem a to proizlaze iz tih faza iz zakona kre
tan ja tog naina proizvodnje otkrivenih u Kapitalu, polaze od reprodukcijskih
shem a koje je M arx koristio u drugom tom u Kapitala. Drimo da su sheme
reprodukcije neprim jerene toj svrsi i neupotrebljive za istraivanje zakona
k retan ja k apitala ili povijesti kapitalizm a. Stoga je osuen na propast svaki
nap o r da se iz tih shem a izvedu nem ogunost iste kapitalistike privrede,
nuan slom kapitalistikog naina proizvodnje, nuan razvoj prem a monopolnom kapitalizm u, ili b it kasnog kapitalizm a.
R om an Rosdolsky je dao obrazloenje za takvo gledanje u knjizi Prilog
p o vijesti nastajanja Marxova Kapitala. Stoga se moemo ograniiti na to
da ga ovdje rezim iram o. Ono objanjava razlog neuspjeha etiriju najvani
jih p okuaja reintegracije teorije i povijesti od strane Marxovih sljedbenika
Rudolfa H ilferdinga, Rose Luxemburg, H enryka G rossm ana i Nikolaja Bu
harina. Isto vrijedi i za radove O tta B auera koji se velik dio svog ivota bavio
tim problem om , a da nije uspio pronai zadovoljavajue rjeenje.
Marxove reprodukcijske shem e im aju tono opisanu i specifinu ulogu u
njegovoj analizi kapitalizm a. One su stvorene za rjeavanje samo tog zadatka,
a ne bilo kojeg drugog. T reba da objasne zato privredni sistem , fundiran na
istoj an a rh iji tr ita u kojoj se ini da privredni ivot odreuju m ilijuni
m eusobno neovisnih odluka o kupnji i prodaji, ne vodi perm anentnom kaosu
i tra jn im prekidim a drutvenih i ekonom skih procesa reprodukcije, ve u
cjelini funkcionira normalno s periodinim krahom do kojeg je u
Marxovo doba dolazilo svakih sedam ili deset godina u ekonom skoj krizi.
Ili, drugaije reeno: kako je mogue da sistem koji djeluje jedino radi pro
fita, koji se tem elji na razm jenskoj vrijednosti i koji je indiferentan u odnosu
na specifinu u p o trebnu vrijednost roba to ih proizvodi, koji osigurava m a
terijaln e elem ente procesa reprodukcije uvjetovane upravo tom specifinom
u p otrebnom vrijednou, tj. kako je mogue da taj sistem barem privrem eno
spontano prevlada antinom iju razm jenske i upotrebne vrijednosti? Funk
cija rep ro d ukcijskih shem a sastoji se dakle u tom e da dokae m ogunost
egzistencije kapitalistikog naina proizvodnje openito.
U tu svrhu M arx se posluio nizom poznatih apstrakcija. On grupira sve
tv rtk e u dvije kategorije; one to proizvode sredstva za proizvodnju (prvi
odjeljak) i one to proizvode potrona dobra (drugi odjeljak). U kupna m asa

Rosdolsky, op. cit., str. 534537. i 583586.

21

KASNI KAPITALIZAM

proizvoaa koja stoji drutvu na raspolaganju i koja je p risiljena prodavati


svoju rad n u snagu isto je tako podijeljena na dva podruja. Isto vrijedi i za
koliinu fiksnih (maine, zgrade itd.) i cirkulirajuih sredstava za proizvodnju
(sirovine, izvori energije, pom ona sredstva itd.) kojim a drutvo raspolae.
Ovim analitikim instrum entarijem M arx dolazi do zakljuka da se d ru
tvena proizvodnja nalazi u ravnotei, tj. da se drutvena i ekonom ska re
pro d u k cija moe nesm etano odvijati sve dok i ukoliko se pridrava form ule
ravnotee koju je otkrio. U sistem u jednostavne reprodukcije ona glasi I v +
+ I m = I I c. To znai da ekonom ska ravnotea ovisi o tom e da li e robna
proizvodnja u prvom odjeljku izazvati jednaku plateno sposobnu potranju
za robom proizvedenom u drugom odjeljku, ija vrijednost odgovara proiz
vodim a koje on sam m ora isporuiti drugom odjeljku, i obratno. Slina se
form ula ravnotee lako moe izvesti iz M arxove shem e proirene reproduk
cije; koliko nam je poznato, O tto B auer prvi ju je form ulirao.30
M arx je iz svoje shem e nam jerno izostavio nekapitalistiki sektor privrede
da bi m u argum entacija bila to rigoroznija. Dakle, nem a govora o jedno
stavnom robnom proizvoau seljaku ili zanatliji. Ne bi ipak trebalo nikakva
osobita nap ora da se izradi shem a u kojoj se ovi jav ljaju kao odijeljen sek
tor, npr. sam i kup u ju fiksna sredstva za proizvodnju od prvog o djeljka i
istovrem eno tom od jeljk u p ro d aju sirovine i potrona dobra. Da bism o re
kon stru irali M arxovu form ulu ravnotee, trebalo bi sm anjiti opseg proizvod
nje u drugom odjeljku za vrijednost potrone robe koju proizvode jedno
stavni robni proizvoai.
M eutim, oito je da ukupan razvoj kapitalistikog naina proizvodnje ne
moe biti supsum iran pod pojam ravnotee; on je, naprotiv, dijalektiko
jedinstvo periodine ravnotee i periodinog porem eaja ravnotee, p ri em u
svaki od ova dva elem enta proizvodi vlastitu negaciju. Ravnotea nuno vodi
p orem eaju ravnotee, a nakon stanovitog vrem ena taj porem eaj ravnotee
omoguava novu privrem enu ravnoteu. tovie, kapitalistiku privredu izme
u ostalog karakterizira injenica da porem eaji ravnotee ne vladaju samo
krizom, nego i ubrzanim rastom proizvodnje, ne sam o p rekinutom reproduk
cijom , ve i proirenom reprodukcijom . T akoer nem a sum nje da zakoni kre
ta n ja kapitalistikog naina proizvodnje izraavaju porem eaje ravnotee. Po
veanje organskog sastava kapitala u vjetuje da sam o to spom enem o kao
p rim jer izm eu ostalog, bri ra s t u prvom nego u drugom odjeljku. Mogli
bism o tom tvrdnjom ii jo dalje i rei da porem eaji ravnotee, tj. nejednak
razvoj, p rip a d aju sam oj biti kapitala ukoliko ovaj poiva na konkurenciji, tj.
na egzistenciji mnogo kapitala, kako kae Marx. Ukoliko konkurencija po
stoji, onda je neum oran nagon za bogaenjem koji karakterizira kapital
u zbilji lov na ekstraprofite, na p ro fit iznad prosjenog profita. To zahtijeva
stalan p rev rat tehnike, nie trokove proizvodnje nego u konkurenata, ek stra
pro fite ujedno s viim organskim sastavom kapitala uz istodobno poveanje
stope vika vrijednosti. Sve ono to k arakterizira kapitalizam kao privredni
sistem obuhvaeno je tim opisom i tem elji se n a tendencijelnom porem eaju
ravnotee. A svi zakoni k retan ja kapitalistikog naina proizvodnje proizlaze
iz tog tendencijelnog porem eaja ravnotee.
Oito je da sheme, koje bi trebale pruiti dokaz da je mogua periodina
30
Otto Bauer, Marx' Theorie der Wirlschaftskrisen, u: Die Neue Zeit, XXIIII god.,
tom I, str. 167. Buharin je istu formulu opisao jednostavnije i elegantnije. (Vidi
Der Im p erialism s und die Akkumulation des Kapitals, Wien 1926, str. 11).

22

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

privredna ravnotea usprkos anarhiji proizvodnje i kapitala podijeljenog na


konkurirajue pojedinane tvrtke, ne pruaju adekvatne analitike instrum en
te za dokazivanje da kapitalistiki nain proizvodnje u svojoj biti mora voditi
periodinim prekidim a ravnotee, da privredni ra st u kapitalizm u uvijek vodi
porem eaju ravnotee, je r je i on sam rezultat jednog porem eaja. Stoga
valja zacrtati druge sheme koje od poetka uzim aju u obzir upravo tu ten
d enciju nejednakog razvoja oba odjeljka (i svega to im odgovara). Takve
openitije sheme valja postaviti tako da Marxove sheme tvore samo poseban
sluaj jednako kao to i ekonom ska ravnotea predstavlja samo poseban
sluaj openite tendencije, karakteristine za kapitalistiki nain proizvodnje,
tendencije nejednakog razvoja razliitih sektora, odjeljaka i elem enata si
stem a.
N ejednaka stopa rasta oba o djeljka trebala bi odgovarati nejednakoj pro
fitnoj stopi u tim odjeljcim a. N ejednaki bi rast u oba odjeljka m orao biti
izraen u nejednakoj stopi akum ulacije i nejednakom tem pu rasta organskog
sastava kapitala, to se pak periodino djelom ice dokida nejednakom silinom
krize u oba odjeljka. To bi bili faktori koji bi omoguili da se Marxove sheme
tako rei dinamiziraju. (Marxove sheme ostaju vanim radnim instrum en
tom istraivanja m ogunosti i varijanti periodine ravnotee, odnosno povre
menog prevladavanja porem eaja ravnotee.) N apori Rudolfa Hilferdinga, Ro
se Luxemburg, H enryka G rossm ana, N ikolaja B uharina, O tta B auera i m no
gih drugih m orali su propasti zato to su oni pokuavali istraiti problem e
zakona razvoja kapitalizm a, tj. problem e prekida ravnotee, instrum entim a za
analizu ravnotee. N avest emo samo neke prim jere.
U knjizi Financijski kapital R udolf H ilferding tvrdi da su Marxove repro
dukcijske shem e pokazale da u kapitalistikoj proizvodnji kako reproduk
cija u prostom , tako i u proirenom razm jeru moe nesm etano da se odvija
sam o onda ako se ove proporcije odre. ( ...) Dakle nipoto ne izlazi da kriza
m o ra im ati svoj uzrok u nedovoljnoj p otronji masa, koja je im anentna kapi
talistikoj proizvodnji. (...) Isto tako ni m ogunost ope hiperprodukcije ro
b a ne slijedi sam a po sebi iz ovih shem a; naprotiv, moe se pokazati kao mo
gue svako proirenje proizvodnje do koga uope moe doi na osnovu
postojeih proizvodnih snaga.31
M arx zapravo svojim reprodukcijskim shem am a nipoto ne govori o nave
denoj m ogunosti neom etane proizvodnje u kapitalizm u. Sasvim suprotno,
on je bio uvjeren u, kapitalizm u im anentnu, podlonost krizam a. On to nika
ko n ije svodio sam o na anarhijom proizvodnje uvjetovano nepostojanje pro
p orcionalnosti izm eu prvog i drugog odjeljka, ve i na karakteristinu di
sk rep an ciju u razvoju proizvodnih snaga i m asovne potronje: Uvjeti nepo
sredne eksploatacije i uvjeti njene realizacije nisu identini. Oni se razilaze
ne sam o vrem enski i m jesno nego i pojm ovno. Jedni su ogranieni samo pro
izvodnom snagom drutva, drugi razm jernou razliitih grana proizvodnje i
potroakom snagom drutva. Ovu posljednju pak ne odreuje ni apsolutna
snaga proizvodnje, ni apsolutna snaga potronje, nego snaga potronje na
osnovi antagonistikih odnosa raspodjele, koja p o tronju velike m ase drutva
svodi na m inim um koji se moe m ijen jati sam o u okviru vie ili m anje uskih
granica. N ju zatim ograniava i nagon akum ulacije, nagon za uveanjem kapi

Rudolf Hilferding, Financijski kapital, Beograd 1953, str. 281.

23

KASNI KAPITALIZAM

tala i za proizvodnjom vika vrijednosti u proirenom razm jeru.2 Vidimo da


M arx govori upravo suprotno od onog to H ilferding pokuava proitati u
njegovim reprodukcijskim shem am a. To je utoliko udnije je r H ilferding na
poetku svojih razm atra n ja o krizam a i shem am a reprodukcije, kae: I u
kapitalistikom nainu proizvodnje i dalje postoji opa veza izm eu proiz
vodnje i potronje, koja je prirodno stanje zajedniko svim drutvenim for
macijama. A dalje se izraava jo jasnije: Uska baza k o ju pru aju odnosi
p o tro n je u kapitalistikoj proizvodnji predstavlja opi uvjet krize zato to
je nem ogunost da se ta baza p ro iri opa pretpostavka zastoja u prodaji.
K ad b i se p o tro n ja m ogla po volji proiriti, p re tje ra n a proizvodnja ne bi
bila mogua. Ali u kapitalistikim uvjetim a p roirenje p otronje znai sm a
n jen je p rofitne stope. J e r proirenje potronje irokih m asa vezano je za
p o rast najam nine. U sprkos tim ispravnim spoznajam a, reprodukcijske she
me su H ilferdinga odvele ob jan jen ju kriza utem eljenom n a istom disproporcionalitetu.
U A kum ulaciji kapitala Rosa Luxem burg predbacuje M arxu to je sheme
zamislio tako da je bri ra s t u prvom odjeljk u nem ogue ostvariti u uspo
redbi s drugim odjeljkom . A neto poslije ona izjavljuje da shem a iskljuuje
skokovito proirenje proizvodnje34. M eutim , ona svodi ta prividna pro tu
rje ja u shem am a reprodukcije iskljuivo n a potrona dobra koja proizvodi
drugi odjeljak, a koja se ne mogu prodati, tj. na pom anjkanje ne-kapitalistikog trita koje bi bilo nuno za realizaciju ukupnog proizvedenog vika
vrijednosti. Zapravo je njezina k ritik a prim jeren a ve navedenom pogrenom
razum ijevanju sm isla i funkcije shema. N jihova nam jena uope nije da izraze
u kapitalizm u neizbjenu bru stopu ra sta u prvom odjeljku od one u dru
gom, dakle, skokovito p roirenje proizvodnje to dovodi do porem eaja
ravnotee. Sasvim suprotno: cilj shem a je da se dokae kako je mogue
u spostaviti periodinu ravnoteu usprkos skokovitom proirenju i usprkos
periodinim porem eajim a ravnotee.
Time se objanjava zato M arx ovdje nije ugradio skokovitu reprodukciju.
Isto tako p ostaje oito: ako zanem arim o hipotezu o ravnotei, uope ne treba
traiti rjeenje unutarnjeg proturjeja reprodukcijskih shem a u nekapitalistikim kupcima; rjeenje se nalazi u tra n sferu vika vrijednosti iz drugog
o d jeljka u prvi tijekom izjednaavanja profitne stope zbog m anjeg organskog
sastava kapitala u drugom odjeljku. Time se jedan dio vika vrijednosti pro
izvedenog u drugom odjeljku akum ulira u prvom rjeenje tekoa koje je
i sam a Rosa Luxem burg na poetku sm atrala loginim i historijski potpuno
norm alnim , ali ga je iskljuila iz razloga unutarnje koherentnosti reproduk
cijskih shem a, je r to rjeenje nije p rim jereno uvjetim a to ih je M arx posta
vio za izradu shem a (izmeu ostaloga, p ro d aja roba po njihovoj vrijednosti).
N aravno, ona nije prim ijetila da cijeli proces rasta kapitalistike proizvodnje
sa svojom sve veom nejednakou razvoja uope ne treba odgovarati tim
uvjetim a.
32
Karl Marx, Kapital, III tom, op. cit., str. 208209 (podvukao E. M.).
33
Rudolf Hilferding, op. cit., str. 266.
34
Rosa Luxemburg, Akumulacija kapitala, str. 257258.
35
Ibid., str. 257.

24

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

Ono to vai za Rosu Luxemburg, jo u veoj m jeri vai za Henryka Grossmana. P rije svega, kod ovog se autora stjee dojam kao da on shvaa funk
ciju reprodukcijskih shem a bolje od Rose Luxemburg. U knjizi Zakon aku
m ulacije i slom a kapitalistikog sistem a G rossm an izriito naglaava injenicu
da su shem e izraunate na osnovu hipoteze o situaciji ravnotee. Meutim,
ispostavlja se odm ah da je jedina ravnotea na koju se on poziva ravnotea
ponude i potranje, to dovodi do toga da nem a nestabilnosti cijena na tritu.
U stvari, te nestabilnosti trinih cijena nisu nipoto izostavljene u kontekstu
reprodukcijskih shem a samo u drugom tom u Kapitala one ne igraju ni
kakvu ulogu u Marxovoj analizi kapitalizm a i razm atra ih se usputno samo
u desetom poglavlju treeg tom a Kapitala.
M eutim, stvari stoje sasvim drugaije kada je rije o nestabilnosti cijena
proizvodnje, odnosno profitnih stopa. U M arxovu sistem u one im aju sre
dinje znaenje. N jim a, tj. nagonom za ekstraprofitom u naelu se objanjava
cjelokupna djelatnost kapitalista u investicijam a i akum ulaciji. A to nas ipak
dovodi do konkurencije. Dok je Marx, iz razum ljivih razloga, pri pokuaju
dokazivanja mogunosti ravnotee kapitalistikog naina proizvodnje isklju
io k o nkurenciju i pretpostavio ne sam o ravnoteu ponude i potranje, ve i
ujednaen razvoj obaju odjeljaka, tj. svih kapitala, G rossman prenosi iste
pretpostavke na istraivanje tendencije akum ulacije, rasta i sloma kapitali
zm a i ne razum ije da su za ta istraivanja takve pretpostavke upravo apsurd
ne, je r negiraju predm et istraivanja.
U sput reeno, G rossm anov postupak s reprodukcijskim shem am a skriva,
za razliku od Rose Luxemburg, tem eljno nerazum ijevanje kljune uloge koju
igra kon k u rencija u M arxovoj argum entaciji. G rossm an navodi jedno m jesto
u M arxa o prividu konkurencije, izvan konteksta privid konkurencije u
odnosu na problem vrijednosti te iz toga zakljuuje da ona u Marxa nije
nikakav vaan sastavni dio o bjanjenja u n u ta rn je logike kapitalistikog na
ina proizvodnje. On to ini usprkos tom e to sam navodi Marxov citat iz
treeg tom a Kapitala, iz kojeg je trebao izvui pouku i shvatiti da bi kapi
talizam bez konkurencije bio kapitalizam bez rasta: I im bi obrazovanje
kap itala palo iskljuivo u ruke malog b ro ja gotovih krupnih kapitala, za koje
m asa p ro fita prua protuteu profitnoj stopi, uope bi se ugasio oivljavajui
plam en proizvodnje. Ona bi zadrijem ala.17
U svojoj argum entaciji G rossm an upotrebljava shem u O tta Bauera, postav
ljenu 1913. godine kao odgovor na A kum ulaciju kapitala Rose Luxemburg.
Bauerove shem e stvaraju privid kao da uzim aju u obzir zakone razvoja kapi
tala: je r po njim a raste organski sastav kapitala a s njim i stopa akum u
lacije, dok obratno, p rofitna stopa pada. Ali Bauerove sheme odm ah poriu
ono to pretpostavljaju; one uz rastui organski sastav kapitala im pliciraju
identinu stopu vika vrijednosti i identinu stopu akum ulacije u oba o djelj
ka, to je neodrivo i logiki i historijski.3 Stoga te sheme G rossm anu pribav

Henryk Grossman, Zakon akumulacije i sloma kapitalistikog sistema, Beograd


1956, str. 70-72.
37
Karl Marx, Kapital, III tom, op. cit., str. 222.
38
Otto Bauer, Die Akkumulation des Kapitals, u: Dic Neuc Zcit, sv. 31/1, 1913,
str. 83.

25

KASNI KAPITALIZAM

ljaju matem atiki dokaz da akum ulacija m ora zapinjati zbog nedostatka
vika vrijednosti, je r inae ne bi dovoljno pripalo kapitalistim a za potronju;
ona svakako zapinje tek u 34. ciklusu i ako se u reprodukcijskim shemama,
prem a njihovoj svrsi, ugledaju krizam a raiena stan ja ravnotee koja se
ponavljaju sam o svakih pet, sedam ili deset godina, postaje jasno da je Gros
sm an protivno vlastitoj elji dokazao upravo suprotno od onog to
je elio dokazati, naim e da e se kapitalizam moi odrati jo mnogo deset
ljea, ako ne i nekoliko stoljea.
I B uharin se u svojoj kritici Rose Luxem burg takoer oslanjao na Marxove
sheme. Pri tom je pokuao koncipirati opu teoriju trita i kriza koja opet
polazi od u vjeta ravnotee i svakako putem proturjenih tendencija kapita
lizma (n astojanja da se proizvodnja povea, a nadnice sm anje) dolazi do
disproporcionaliteta, ali ne pom ou im anentnih tendencija razvoja kapitala,
zakona k retan ja samog kapitalistikog naina proizvodnje. ini se da Buha
rin a toliko fasciniraju uvjeti ravnotee koji proizlaze iz M arxovih shema,
da on postavlja tezu, kao i H ilferding, kako bi krize hiperprodukcije nestale
kad bi bila iskljuena anarhija proizvodnje, na p rim jer u dravnom kapi
talizmu s planskom privredom . Njegova se teza tem elji na jednom m jestu
iz Marxovih Teorija o viku vrijednosti u kojem se tvrdi upravo suprotno.
B uharin navodi slijedee m jesto: Ovdje se, dakle, pretpostavlja: 1. kapitali
stika proizvodnja u kojoj se proizvodnja svake posebne privredne grane i
njeno poveanje ne reguliraju i ne kontroliraju neposredno potrebam a dru
tva nego proizvodnim snagam a kojim a raspolae svaki pojedini kapitalista
nezavisno od potreba drutva; 2. pretpostavlja se da se proizvodi ipak tako
proporcionirano kao da drutvo direktno prem a svojim potrebam a u p o tre
bljava kapital u razlinim oblastim a proizvodnje. Pod ovom pretpostavkom
contradictio in adiecto kad bi kapitalistika proizvodnja bila apsolutno so
cijalistika proizvodnja, doista ne bi mogli doi do p rekom jerne proizvodnje."
B uharin tom e pobjedonosno dodaje: Kad bi postojala planska privreda,
ne bi moglo biti ni krize hiperprodukcije. Marxova je misao na tom m jestu
fo rm ulirana sasvim jasno: prevladavanje anarhije, tj. planiranje, nije suprotstavljeno u kidanju p ro tu rje ja izm eu proizvodnje i p otronje kao poseban
m om ent, nego je prikazano tako da sadri to ukidanje.41
B uharin je previdio da u uvjete uz koje bi kapitalistika proizvodnja bila
apsolutno socijalistika proizvodnja M arx izriito ukljuuje ne sam o pro
porcionalnost izmeu pojedinih sfera proizvodnje, ve i p rim jenu kapitala
izravno od strane drutva prem a njegovim potrebam a (tj. ne proizvodnja
roba i razm jenskih vrijednosti, ve proizvodnja upotrebnih vrijednosti).
Ulomak koji prethodi onom e to ga navodi B uharin i njegovi sljedbenici
izriito upozoravaju na to da za M arxa proporcionalan ra s t proizvodnje vri
jed n o sti u razliitim granam a in d u strije ne rjeava p itan je o b rta robe, pro
daje, stoga to se to p itan je jedino moe rijeiti u apsolutno socijalistikoj
39
Nikolaj Buharin, Der Im perialism s und die Akkumulation des Kapitals, Wien 1926,
str. 86.
40
Karl Marx, Teorije o viku vrijednosti, III, u: Marx-Engels, Dela, tom 26, Beograd
1972, str. 93.
41
Nikolaj Buharin, op. cit., str. 228229.

26

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

proizvodnji prilagoavanjem proizvodnje upotrebnih vrijednosti drutvenim


potrebam a: Ako su svi kapitali u istoj srazm jeri uveani, iz toga nipoto ne
izlazi da se njihova proizvodnja u istoj srazm jeri uveala. Ali kad bi i to bio
sluaj, odatle ne bi slijedilo da im je potreban jedan procent noeva vie,
poto njihova tranja za noevima uope nem a nikakve veze niti sa uvea
njem njihovog vlastitog proizvoda, niti s njihovom uveanom sposobnou
da k u p u ju noeve . . . Uostalom, u raznim oblastim a proizvodnje, u kojima
dolazi do iste akum ulacije kapitala (i to je opet loa pretpostavka: da se kapi
tal akum ulira u jednakom srazm jeru u raznim granam a), veoma je razliita
m asa proizvoda koja odgovara ovom uveanju upotrebljenog kapitala, budui
da je proizvodna snaga u raznim granam a ili m asa proizvedenih upotrebnih
vrijednosti u srazm jeri prem a upotrebljcnom radu veoma razliita. Na ob
jem a stran am a proizvodi se ista vrijednost, ali koliina roba u kojim a se
ona p red stavlja veoma je razliita. Zato, dakle, zato to je u industrijskoj
grani A v rijednost porasla za jedan postotak dok je robna m asa porasla za
20 p o stotaka (ova) m ora nai trite u industrijskoj grani B, gdje je vrijed
n ost tak o er porasla za 1 procent, robna masa, m eutim samo za 5 proce
nata, apsolutno je neshvatljivo. Razlika izmeu upotrebne vrijednosti i razm jenske vrijednosti se ovdje izgubila iz vida.42
Drugim rijeim a, M arx je sm atrao da krize nisu izazvane samo vrijedno
snom disproporcionalnou m eu razliitim granam a industrije, ve isto tako
disproporcionalnou izm eu razvoja razm jenske i upotrebne vrijednosti, tj.
disproporcionalnou izm eu oplodnje kapitala i potronje. Buharinov bi
dravni kapitalizam , u kojem nem a kriza, trebao iskljuiti i tu drugu disproporcionalnost, tj. vie uope ne bi bio kapitalizam , je r se vie ne bi temeljio
n a prin u d i oplodnje kapitala, prevladao bi p ro tu rjeje izmeu upotrebne i
razm jenske vrijednosti.
Ako od opisivanja nedostatnosti M arxovih reprodukcijskih shem a kao oru
a analize zakona razvoja kapitalizm a prijeem o na odreenje nedostatnosti
do sada razm atranih analitikih m etoda, p rije svega smo pod dojm om slije
dee injenice: diskusijom o dugoronim razvojnim tendencijam a i slomu
kapitalistikog naina proizvodnje ve vie od pola stoljea dom iniraju poku
aji da se taj problem reducira na jedan jedini fa k to r "
Za Rosu Luxem burg taj je faktor tekoa realizacije vika vrijednosti i
n ap o r da se sve vie podruja nekapitalistikog svijeta uvue u kapitalistiku
cirk u laciju roba; sam o se tako m ogu prodati preostala neprodana potrona
dobra. Tim se osnovnim faktorom objanjavaju kako razvoj od kapitalizm a
Karl Marx, Teorije o viku vrijednosti, III, op. cit., str. 9293.
43
Najotrije i najnaivnije se za monokauzalno objanjenje kapitalistikog raz
voja zaloila Natalie Moszkowska: Isti faktor (!) koji odreuje krivulju konjun
kture, odreuje i opu krivulju kapitalistike privrede. Ako zanemarimo spored
ne faktore odnosno uzronike, i razmotrimo jedino glavne uzronike, onda moemo
razlikovati dva dijametralno suprotna pravca u politikoj ekonomiji. Predstavnici
jednog pravca vide uzrok ekonomskih poremeaja u prevelikoj potronji i nedo
voljnoj tednji (nedovoljnoj akumulaciji), dok predstavnici drugog pravca, suprotno
tome, tvrde da je uzrok poremeajima nedovoljna potronja i pretjerana tednja
(hiperakumulacija). Ona tome dodaje slijedeu biljeku: Istina,^ mnogi politckonomisti odbacuju monokauzalne teorije kriza zbog 'kompleksnosti pojava kriza
i govore o 'razliitosti izvora tih zbivanja. Ali pomnije ispitivanje ipak pokazuje
da ak i u teorijama tih istraivaa dominira veinom samo jedan uzrok. (N. Mosz
kowska, Zur Dynamik des Spat kapitalismus, Ziirich 1943, str. 9).

27

KASNI KAPITALIZAM

slobodne konkurencije do im perijalizm a, tako i najavljeni neizbjeni slom


kapitalizm a.44
U H ilferdingovu Financijskom kapitalu konkurencija anarhija proizvod
nje Ahilova je peta kapitala. Ali, budui da je H ilferding izvukao to bez
sum nje odluujue obiljeje kapitalistikog naina proizvodnje izvan kontek
sta cjeline i shvatio ga kao jedinog uzronika kapitalistikih kriza i porem e
aja ravnotee, to ga je nuno dovelo do koncepcije organiziranog kapitali
zm a u kojem opi kartel elim inira krize, i do odbacivanja misli o konanom
privrednom slom u kapitalizm a.4S
Otto B auer je uvijek nastojao da odredi jedno, odluujue unutarnje
ekonom sko p ro tu rjeje kapitalistikog naina proizvodnje. Od njegova prvo
bitnog stajalita da je periodino oslobaanje neakum uliranog novanog ka
pitala najvaniji fak to r naruavanja ravnotee u kapitalizm u, postupno je
doao do novog, rafiniranijeg shvaanja teorije nedovoljne potronje Rose
Luxemburg.44 To dolazi do izraaja u njegovom posljednjem djelu posveenom
ekonom skoj analizi, Zw ischen zwei W eltkriegen?, gdje zastupa tezu da je
osnovno p ro tu rjeje kapitalizm a u tom e to proizvodnja konstantnog kapitala
(prvi odjeljak) bre raste od potrebe za konstantnim kapitalom u proizvodnji
potronih dobara. To je nuna posljedica ra sta stope vika vrijednosti.47 Fritz
Sternberg, Leon S artre i Paul Sweezy preuzeli su B auerovu tezu s m anjim
preinakam a ili su je sam ostalno razvili;4' stoga svi oni u k rajn jo j liniji dolaze
do istog rezultata kao i Rosa Luxemburg: kapitalizam kronino pati, ako ne
od ostatak a potronih dobara koja se ne mogu prodati, a ono od neiskorite
nih proizvodnih k apaciteta za potrona dobra (ili, to je u stvari isto, odre
ene koliine sredstava za proizvodnju koje je nem ogue prodati je r ih drugi
odjeljak, kojem su ponuene, ne kupuje).
Ve smo u Raspravi o m arksistikoj ekonom iji upozorili na pogreke
oit p etitio principii na kojem poiva taj misaoni tok. Svi ti autori polaze
44
Prvi autori koji su sistematski razvili tu misao bili su Heinrich Cunow, Die Zusammenbruchstheorie, u Die Neue Zeit, 1898, str. 424430; Alexander Parvus,
Die Hanelskrisis und. die Gewerkschaften, Munchen 1901; Karl Kautsky, KrisenIheorien, u: Die Neue Zeit, svezak 20/2, 1902, str. 80, i ameriki marksist Louis
B. Boudin, The Theoretical System of Karl Marx, 1907, str. 1639, 2434.
45
Vidi Henryk Grossman, op. cit., str. 4445.
46
Stajalita Otta Bauera nalaze se osobito u lancima iz Die Neue Zeit 1904. godi
no (Marx Theorio der Wirtschaftskrisen); u knjizi Die N ationalistenfrage ttnd
die Sozialdemokratie, Wien 1907, str. 461474; u lancima Die Akkumulation des
Kapitals, u: Die Neue Zeit, 1913. godine; u Rationalisierung-Fehlrationalisierung.
Wien 1931, i u knjizi Zwischen zwei \Veltkriegen? objavljenoj u Bratislavi 1936. go
dine. Odluujui su momenti pri tome slijedei: fluktuacije u rekonstituciji fiksnog
kapitala (1904), pritisak neiskoritenog kapitala prema inozemnom ulaganju (1907),
diskrepancija izmeu akumulacije kapitala i prirasta stanovnitva (1913) i, konano,
diskrepancija izmeu razvoja prvog odjeljka i potranje za sredstvima za proizvod
nju u drugom odjeljku (1936).
47
Otto Bauer, Zwischen zwei IVeltkriegen?, str. 351353.
48
Paul M. Sweezy, The Theory of Capitalist Development, New York 1942, str. 180184;
Lon Sartre, Equisse d'une theorie marxiste des crises periodiques, Paris 1937, str.
28-^40, 6267; Fritz Sternberg, Der Jmperialismus und seine Kritiker, Berlin 1929,
str. 163. i dalje.

28

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

od naelne pretpostavke da se ne m ijenja odnos vrijednosti proizvodnje ili


proizvodni kapacitet izmeu oba odjeljka, dok potranja robe proizvedene u
drugom odjeljku, prirodno, sporije raste od potranje robe iz prvog odjeljka,
je r stopa vika vrijednosti i organski sastav kapitala rastu. Pri tom kriza po
staje neizbjena. Ali ta konstantna tehnika proporcija (Otto Bauer govori
0 tehnikom koeficijentu), izmeu porasta proizvodnje u prvom odjeljku
1 proizvodnih kapaciteta drugog odjeljka (Sweezy) ili sredstava za proizvodnju
po trebnih za proizvodnju dodatnih potronih dobara (Bauer), nipoto nije
dokazana.
in jen ica da ubrzan razvoj u prvom odjeljku m ora opeprivrednim povea
njem organskog sastava kapitala napokon nuno poveati i proizvodne kapa
citete drugog odjeljka, jo nije dokaz da proizvodni kapacitet obaju odjeljaka
nuno m ora rasti u jednakom odnosu. M eutim, u sluaju da se prom ijeni
ovaj uzajam ni odnos kapaciteta, uz veliko poveanje cjelokupne robne pro
izvodnje, poveana potranja za robam a prvog odjeljka bit e popraena apso
lutno, m ada u m anjoj m jeri, poraslim proizvodnim kapacitetim a drugog odjel j
ka i potpunom iskoritenou tih kapaciteta, a da to nc vodi nuno hiper
produkciji i prekom jernim kapacitetim a.
H enryk G rossm an osnovnu slabost kapitalistikog sistem a vidi u sve veim
tekoam a oplodnje kapitala koje nuno m oraju dovesti do hiperakumulacije, tj. do stan ja u kojem sav raspoloiv viak vrijednosti vie nije dovoljan
da bi se raspoloivi kapital rentabilno oplodio. Pri tom se njegova argum en
tacija, koju odreuju proizvoljne polazne brojke, koleba izmeu dva glavna
argum enta: izm eu argum enta da bi tekoe oplodnje tvorile apsolutnu p re
p reku, ako bi prouzroile pad neproduktivno od strane kapitalista utroenog
vika vrijednosti, te argum enta da bi nesposobnost rentabilne oplodnje
cjelokupnog akum uliranog kapitala zaustavila cjelokupan proces oplodnje.'9
Prvi argum ent jedva da je odriv je r isputa iz vida injenicu da bi se kon
zum irani dio vika vrijednosti mogao raspodjeljivati na sve m anji broj kapi
talista (u G rossmanovoj shemi jo vie nego u stvarnosti, je r bi tekoe oplod
nje k apitala koje on pretpostavlja veoma jako zaotrile kapitalistiku konku
renciju). P adajui udio potronje u proizvedenom viku vrijednosti moe biti
popraen porastom potronje svake kapitalistike porodice (ovdje neemo
razm atrati koliko je G rossm an u pravu kad kae da je potreba kapitalista za
potro n jo m krajnja svrha kapitalistike proizvodnje). Drugi argum ent sa
dri oitu m islenu pogreku: je r kad cjelokupna m asa raspoloivog vika vri
jed n o sti vie ne bi bila dovoljna za oplodnju cjelokupnog akum uliranog kapi
tala, rezu ltat ne bi bio slom cijele privrede, nego tek unitenje (obezvreenje)
suvika kapitala putem konkurencije i krize. Jedino to G rossman time
dokazuje je st to da se kapitalizm u bez sum nje im anentna tendencija hiperakum ulacije im a neutralizirati sistem u isto tako im anentnom tendencijom pe
riodinog obezvreivanja kapitala, ako se eli izbjei dui zastoj procesa
oplodnje. U pravo je to funkcija krize hiperprodukcije koju je Marx naglasio.
G rossm an dakle nije dokazao da ovaj proces tra jn o openito onemoguava
oplodnju akum uliranog kapitala.50

49
Henryk Grossman, op. cit., str. 106113, 117123, 126131.
50
Otru detaljniju kritiku Grossmanove teze daje Fritz Sternberg u Eine Unnvalzung
der Wissenschaft? Berlin 1930.

29

KASNI KAPITALIZAM

Dosad je najdalje otiao pokuaj sp ajan ja istraivalakih m etoda m arksi


zma s m etodam a m oderne ekonom etrije od strane poljsko-am erikog politekonom ista M ichala Kaleckog. Njegova su djela anticipirala mnoge Keynesove
rezultate. Zakljuak Kaleckog varijanta je G rossmanove teze. Naime, on tvrdi
da je stopa akum ulacije novostvorenog vika vrijednosti, tj. raspodjela tog
vika vrijednosti na neproizvodnu po tro n ju i akum ulaciju, strateka vari
jabla u Marxovu konceptu. M eutim, izdvajanje tog fak to ra iz cjeline ne
daje odgovor na pitanje zato za dua razdoblja dolazi do m anje, ali onda
opet do vee stope akum ulacije (ili obratno: do vee, a onda opet do m anje
stope neproizvodne potronje).51
Drugu verziju iste ove teorije zastupaju teoretiari perm anentne industrije
naoruanja koju reprezentira b ritan sk i m arksist Michael K idron.52 P rem a
K idronu, akum ulacija bi se mogla nastaviti irenjem i preko vlastitih unu
tarn jih granica u sluaju da se viak vrijednosti udalji iz sistem a putem
neproizvodne potronje. (Na tem eljna p ro tu rjeja te teorije upozoravam o u
9. poglavlju). O dgaanje slom a kapitalizm a ovdje se objanjava neproizvod
nom upotrebom , tj. rasipanjem vika vrijednosti. M eutim , i dalje ostaje za
gonetno kako se proizvodnja oruja, tj. proizvodnja robe, tj. proizvodnja vri
jednosti, moe izjednaiti s rasipanjem vika vrijednosti, i kako rasipanje
vika vrijednosti moe dovesti do ubrzanog privrednog rasta.
B uharin55 je jedini koji je u svojoj kritici Rose Luxem burg tako rei uzgred
upozorio na to da se u predvianju slom a sistem a m ora uzeti u obzir vie
njegovih tem eljnih pro tu rjeja .54 M eutim G rossm an je u pravu kad m u pred
bacuje da dinam iku tih p ro tu rjeja nije ni analizirao, n iti je objasnio zato
ta p ro tu rjeja ili neka od njih im aju tendenciju zaotravanja.55
Tako dolazim o do zakljuka da sve te teorije (s izuzetkom Buharinove kon
cepcije, a ni on nije uspio u ovoj tem i razviti cjelovitu teoriju) pate od toga
to ele izvesti cjelokupnu dinam iku kapitalistikog naina proizvodnje tako
rei iz jedne jedine varijable tog sistem a. Svi ostali zakoni razvoja koje je
Marx o tkrio djeluju vie ili m anje autom atski jedino u funkciji te jedine
varijable. Ali, sam M arx na mnogo je m jesta negirao takvo shvaanje, na
p rim jer: Krize svjetskog trita m o ra ju se shvatiti kao realno sjedinjavanje
i nasilno izravnanje svih proturjenosti buroaske ekonom ije. Pojedinani
m om enti koji se u tim krizam a sjed in ju ju m oraju se, dakle, pojaviti i razviti
51
Michal Kalecki, Theorie der wirtschajtlichen Dvnamik, Wien 1966, str. 61, 189
190.

5
2
Michael

Kidron, Western Capitalism since the War, London 1962. (Riistung und
wirtschaftliches Wachstum, Frankfurt 1971.).
53
Nc uzimamo u obzir Lenjina jer on nije ostavio cjelovitu teoriju proturjenosti ka
pitalistikog razvoja. Ali njegov spis Imperijalizam kao najvii stadij kapitalizma
ni najmanje ne pati od bolesti monokauzaliteta.
54
N. Buharin, op. cit., str. 92, 120124.
55
Henryk Grossman, op. cit., str. 4448. Istina je da Buharin (op. cit., str. 120)
jednom reenicom eli izvesti slom kapitalizma iz unitenja proizvodnih snaga i
nemogunosti reprodukcije radne snage, upravo prema shemi svoje knjige Zur
Okonomik der Transformationsperiode. U daljnjem toku naeg rada imat emo
priliku da se podrobnije pozabavimo tim pogledima.

30

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

u svakoj oblasti buroaske ekonom ije, i to dublje u nju prodirem o, utoliko


vie emo m orati, s jedne strane, razvijati nove odredbe te proturjenosti, a
s druge strane, pokazati da su njeni apstraktniji oblici povratni i da su sadr
ani u konkretnijim oblicima.54
H ipoteza citiranih autora oito je suprotna konceptu kapitalistikog naina
proizvodnje kao dinaminog totaliteta u kojem je za odreeni razvojni rezul
ta t nuno meusobno djelovanje svih tem eljnih zakona razvoja. Taj koncept
im plicira da do stanovite toke sve osnovne varijable tog naina proizvodnje
mogu djelom ino ili periodino djelovati kao autonom ne varijable to na
ravno ne znai da bi one mogle biti potpuno autonom ne i totalno nezavisne,
ve su u m eusobnom djelovanju to je stalno artikulirano zakonima razvoja
kapitalistikog naina proizvodnje. Pri tom e m islimo na slijedee varijable:
organski sastav kapitala openito, a u oba odjeljka napose (to takoer uklju
uje opseg kapitala i njegovu raspodjelu po odjeljcim a); raspodjela konstant
nog kapitala na fiksni i cirkulirajui kapital (ponovo: openito i u svakom
glavnom odjeljku; dalje emo izostaviti ovu dodatnu form ulaciju koja se po
drazum ijeva); razvoj stope vika vrijednosti; razvoj stope akum ulacije (odnos
izmeu proizvodno i neproizvodno potroenog vika vrijednosti); razvoj vre
m ena o b rta kapitala; relacije razm jene izmeu prvog i drugog odjeljka (koje
su uglavnom, ali ne i iskljuivo funkcija organskog sastava kapitala u tim
odjeljcim a).
Vei dio ovoga rad a b it e posveen istraivanju razvoja i korelaciji tih
est osnovnih varijabli kapitalistikog naina proizvodnje. Naa je teza da se
povijest kapitalizm a, istodobno i povijest razvijanja njegovih p roturjeja i
njegovih u n u tra n jih zakonitosti, moe objasniti i shvatiti samo kao funkcija
m eusobnog djelovanja tih est varijabli. Fluktuacije profitne stope seizmograf su ove povijesti, je r one n ajjasn ije izraavaju rezultat tog meusobnog
djelovanja p rim jereno logici naina proizvodnje to se tem elji na profitu, tj.
na oplodnji kapitala. Ali one su upravo samo rezultati koje isto tako valja
o bjasniti iz m eusobnog djelovanja varijabli.
Ovdje emo navesti anticipirajui kasnije rezultate nae analize samo
nekoliko p rim jera koji po naem m iljenju dokazuju ispravnost nae teze.
Stopa vika vrijednosti tj. stopa eksploatacije radnike klase izmeu
ostalog je funkcija klasne borbe57 i njezinog privrem enog rezultata u svakom
specifinom vrem enskom razdoblju. S m atrati stopu vika vrijednosti m eha
nikom funkcijom stope akum ulacije kao u pojednostavnjenom obliku:
vea stopa akum ulacije = m anja nezaposlenost = stabiliziranje ili ak pad
stope vika vrijednosti znailo bi zam ijeniti objektivne uvjete koji mogu
voditi odreenom rezultatu, odnosno koji laj rezultat mogu pospjeiti, sa sa
m im rezultatom . Raste li ili pada stopa vika vrijednosti, to izmeu ostaloga
ovisi i o s tu p n ju otpora radnike klase nastojanjim a kapitala da se ta stopa
56
Marx, Teorije o viku vrijednosti, op. cit., II, str. 407. Ibid., str. 527: Sve protu
rjenosti buroaske proizvodnje izbijaju u opim krizama svjetskog trita kolek
tivno.
57
Maksimum profita ogranien je, prema tome, fizikim minimumom nadnice i
fizikim maksimumom radnog dana. Jasno je da izmeu obiju granica te maksi
malne profitne stope moe postojati beskonana skala varijacija. Do fiksiranja
njenog stvarnog stupnja dolazi samo neprekidnom borbom izmeu kapitala i rada.
Karl Marx, Nadnica, cijena i profit, GRME, str. 841. (istakao E. M.).

31

KASNI KAPITALIZAM

povea. Povijest radnike klase odnosno radnikog pokreta u posljednjih 150


godina svjedoi koliko je mnogo varijacija ovdje mogue i koliko su razliiti
rezultati tih varijacija. U svakom sluaju pogrean je m ehaniki odnos koji
je, na p rim jer, postavio G rossm an: niska proizvodnost rad a = niska stopa
vika vrijednosti; visoka proizvodnost rad a = visoka stopa vika vrijednosti.
Marx je esto upozoravao na stanje u SAD, gdje od samog poetka visoke
nadnice nisu bile funkcija visoke proizvodnosti rada, nego kroninog nedo
sta tka radne snage prouzrokovanog prostranstvom slobodnih zem ljita (fron
tier). Visoka produktivnost radnika u SAD prem a tom e nije uzrok, ve
posljedica visokih nadnica i stoga je dugo vrem ena bila popraena niom
stopom vika vrijednosti od one u Evropi.
S tupanj otp o ra radnike klase, tj. tendencija razvoja klasne borbe, ipak
nisu jedini koji oblikuju razvoj stope vika vrijednosti prem a varijabli dje
lom ino neovisnoj od stope akum ulacije. I histo rijski polazna pozicija indu
strijsk e rezervne arm ije pri tom e isto tako igra b itn u ulogu. Ovisno o veli
ini te rezervne arm ije, rastu u stopu akum ulacije p rati rastu a jednaka ili
padajua stopa vika vrijednosti. Uz ogrom nu rezervnu arm iju, rastua stopa
akum ulacije nem a spom ena vrijedan utjecaj na odnos ponude i potranje
robe radne snage (osim, moda, u sluaju nekih visokokvalificiranih zanim a
nja). To o b janjava naglo rastu u stopu vika vrijednosti usprkos naglom
p o rastu stope akum ulacije, na p rim je r u Velikoj B ritaniji od 1750. do 1830.
ili pak u Indiji nakon prvog svjetskog rata. V rijedi i obratno: p ri tendencijelnom op adanju in d u strijsk e rezervne arm ije, izm eu ostaloga uslijed m a
sovne em igracije vika radne snage, naglo rastu u stopu akum ulacije moe
p ra titi jed n ak a ili padajua stopa vika vrijednosti: to pokazuje p rim jer Za
padne Evrope od 1880. do 1900. ili krajem pedesetih godina ovoga stoljea u
Italiji.
Isto tako, stopa rasta organskog sastava kapitala ne moe se jednostavno
definirati kao funkcija tehnikog n ap retk a uvjetovana konkurencijom . Tehni
ki n apredak svakako vodi supstituciji ivoga rada neivim radom kako bi
se sm anjili trokovi, tj. on uvjetuje bri ra st izdataka za fik sn i kapital, nego
za nadnice. U povijesti kapitalizm a to bi se lako moglo dokazati. Ali, kao to
nam je poznato, konstantni kapital sastoji se iz dva dijela: fiksnog (strojevi,
zgrade, itd.) i cirkulirajueg dijela (sirovine, izvori energije, pom ona sred
stva itd.). Brz rast fiksnog kapitala i tim rasto m uvjetovan brz ra s t drutvene
proizvodnosti rada, stoga ne izriu n ita konano o tendencijam a razvoja
organskog sastava kapitala. Jer, ako proizvodnost rad a u sektoru proizvodnje
sirovina raste bre od one u sektoru to proizvodi po tro n u robu, cirkulira
ju i ko n stantni kapital p o stat e relativno je ftin iji u odnosu na varijabilni
kapital, a to e uzrokovali da organski sastav kapitala, unato ubrzanom
tehnikom razvoju i unato ubrzanoj akum ulaciji vika vrijednosti u fiksnom
kapitalu, raste sporije nego ranije.
A nticipirani rezultati kasnijih istraivanja tre b aju ilu strirati m etodu koja
e biti p rim ijenjena. P rem a tom e, valja sve osnovne proporcije kapitalistikog
naina proizvodnje istodobno p ro m a trati kao dijelom neovisne varijable da
bi mogli biti form ulirani dugoroni zakoni razvoja tog naina proizvodnje.
D jelovanje tih djelom ino neovisnih varijabli valja postaviti u konkretne hi
sto rijsk e situacije, da bi se mogle analizirati i objasniti uzastopne faze povi
je sti kapitalizm a.
Ispostavit e se da se m eusobno djelovanje tih razliitih varijabli i zakona

32

ZAKONI KRETANJA I POVIJEST KAPITALA

razvoja m oe saeti u tendenciji nejednakog razvoja razliitih sfera proizvodnje i sastavnih dijelova vrijednosti kapitala, pri emu nejednak razvoj prvog
r ,r H r f t0n ^
P; "
a :P l etnU tOku Procesa kJi ^ nikako n e m o f
reducirati na to jedno kretanje. Zato cemo istodobno m orati istraiti koliko
u n u ta rn ja logika kapitalistikog naina proizvodnje vodi ne samo nejednakom
razvoju oba odjeljka, vec i nejednakom razvoju stopa akum ulacije i vika
vrijednost! u oba o djeljka i privredi openito, nejednakom razvoju fiksnog i
cirkulirajuceg konstantnog kapitala, nejednakom razvoju stope akum ulacije
i in d u strijske rezervne arm ije, te nejednakom razvoju neproizvodnog rasipa
n ja vika vrijednosti i rastueg organskog sastava kapitala.
K om binacija svih tih nejednakih razvojnih tendencija osnovnih proporcija
kapitalistikog naina proizvodnje kom binacija tih djelomino neovisnih
varijacija velikih varijabli u M arxovu konceptu omoguit e nam da izve
demo povijest kapitalistikog naina proizvodnje, a prije svega njegovu treu
fazu obiljeenu nazivom kasni kapitalizam , iz zakona kretanja samog kapi
tala, a ne iz bilo kojih egzogenih faktora stranih Marxovoj analizi kapitala.
Tako e ivot m a terijala ispitivanja proizai iz m eusobnog djelovanja svih
zakona k retan ja kapitala, ukratko: iz te sveukupne povezanosti proizai e
posredovanje izm eu pojava na povrini i biti kapitala, izmeu mnogo ka
pitala i kapitala openito.
U polemici s Arghiri Em m anuelom , Charles Bettelheim stavio je u pitanje
u p o treb u pojm a neovisne varijable u okvirim a m arksistike analize. Iako
se openito slaemo sa stajalitem B ettelheim a protiv Em manuela, bez dalj
njeg m u ne bism o mogli dati za pravo u ovoj toki. Bettelheim pie: Kad
Marxove shem e upotrebljavam o potpuno svjesni njihova statusa, nemamo
pravo izm ijeniti 'veliine' zadane u tim shemama, osim ako su te izmjene isto
vrem eno opravdane varijacijam a to zakonom jerno djeluju na razliite ele
m ente s tru k tu re na koju se te shem e odnose. Jedino takve, teorijski oprav
dane varijacije m ogu izm ijeniti te 'veliine', ne samovoljno, ve nainom koji
se tono podudara sa stvarnim zakonim a strukture. Bettelheim ovdje pre
via dvije osnovne tekoe. Prvo, injenicu da reprodukcijske sheme nisu
in stru m en ti za analizu problem a rasta i porem eaja ravnotee, pa je stoga
nem ogue da bilo kakvi zakoni m ogu odrediti varijacije njihovih elemenata
(jednak rast oba odjeljka ili jednaka stopa akum ulacije tih odjeljaka nisu
zakoni kapitalistikog naina proizvodnje, nego samo m etodike apstrak
cije koje ispunjavaju funkciju shema, naime, daju dokaz da je periodina opeekonom ska ravnotea mogua). Drugo, injenicu da zakoni razvoja kapitali
zm a koje je otkrio M arx pokazuju dugorone krajnje rezultate (rastui organ
ski sastav kapitala; rastua stopa vika vrijednosti; padajua profitna stopa),
ali ne i precizne, zakonite proporcije izmeu tih tendencija razvoja. Stoga
je ne sam o opravdano ve je upravo nuno razm atrati navedene varijable
kao djelom ino neovisne i djelom ino funkcionalno meusobno povezane. Ra
zum ije se: ne proizvoljno neovisne, nego u okvirim a unutarnje logike speci
finog naina proizvodnje i njegovih opih dugoronih tendencija razvoja.
Ali upravo integracija opih dugoronih tendencija razvoja i kratkoronih i
srednjoronih fluktuacija tih varijabli om oguuje posredovanje izmeu ap
58
Charles Bettelheim u A. Emmanuel, Nejednaka razmjena, Zagreb 1974, str. 142.
59
Bettelheim i sam poslije priznaje da postoji relativna nedeterminiranost u po
sebnim odnosima koje je Marx otkrio. Op. cit., str. 146.

33

KASNI KAPITALIZAM

strak tn o g kapitala openito i konkretnih mnogih kapitali, tj. rekonstruk


ciju zbiljskog historijskog procesa razvoja kapitalistikog naina proizvodnje
u njegovim uzastopnim etapam a. Tako povijest tog naina proizvodnje postaje
povijest razvijanja njegovih u n u ta rn jih p ro tu rjeja kom binirano s razvijajuom su p rotnou izm eu kapitala i pretkapitalistikih i polukapitalistikih
ekonom skih odnosa koje si kapitalistiko svjetsko trite stalno pripaja.

34

2.

poglavlje

S t r u k t u r a s v j e t s k e k a p ita lis ti k e
privrede

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

Stvarno kretanje kapitala oito polazi od nekapitalistikih odnosa i odvija


se u n u ta r okvira stalnog, izrabljivakog procesa izmjene tvari s tom nekapitalistikom sredinom . To nikako nije tek jedna od teza ili otkria Rose Lu
xem burg, ve sam M arx to izriito naglaava. Na prim jer:
Iznenadno proirenje svjetskog trita, um noavanje roba u prom etu, tak
mienje m eu evropskim nacijam a da se doepaju azijskih proizvoda i ame
rikih bogatstava, kolonijalni sistem , bitno su pridonijeli da se raskinu feu
dalni okovi proizvodnje. Ali se m oderni nain proizvodnje u svom e prvom
periodu, periodu m anufakture, razvio samo tam o gdje su se uslovi za ovo
razvili u okviru srednjeg vijeka: Uporedite na p r. H olandiju s Portugalom.
P repreke, koje u n u tra n ja vrstina i sklop pretkapitalistikih, nacional
nih naina proizvodnje protivstav ljaju rastvornom djelovanju trgovine, poka
zuju se potpuno jasno u saobraaju Engleza s Kinom i Indijom (...) Ovdje
njihova trgovina djeluje revolucionarno na nain proizvodnje samo utoliko,
ukoliko niom cijenom svojih roba unitava predenje i tkanje koji sainja
vaju p rasta ri sastavni dio ovog jedinstva industrijsko-poljoprivredne proizvod
nje, i tim e raskida zajednice. Ali ak i ovdje im ovaj posao rastvaranja tek
veoma postupno polazi za rukom . (...) U suprotnosti prem a engleskoj, ruska
trgovina naprotiv ostavlja ekonom sku razinu azijske proizvodnje netaknu
tom.1
Dvadeset godina kasnije, Friedrich Engels u pism u Conradu Schm idtu
trezveno utvruje:
Isto tako je i sa zakonom vrijednosti i raspodjelom vika vrijednosti
pom ou profitne stope. ( ...) I jedno i drugo postiu n ajpotpuniju priblinu
realizaciju pod pretpostavkom da je kapitalistika proizvodnja svuda potpuno
ostvarena, tj. da je drutvo svedeno na m oderne klase: zemljoposjednike, ka
p italiste (industrijalce i trgovce) i radnike, a svi m eustupnjevi uklonjeni.
A to ne p o sto ji ak ni u E ngleskoj i nikad nee ni postojati, mi neemo dopu
stiti da dotle doe.1
Od M arxa potjee i jednostavna teorijska form ula po kojoj se nastajanje
kapitala ne sm ije izjednaiti s njegovim samorazvojem ;
Uvjeti i pretpostavke postojanja, n asta jan ja kapitala pretpostavljaju upra
1
0 tome vidi naa izvoenja u Marxistische Wirtschaftstheorie, op. cit., str. 129135.
2

Kapital, op. cit., III tom, str. 292294 (istakao E. M.).


3
Engels Conradu Schmidtu, pismo od 12. oujka 1895. u Marx-Engels, Dela, op. cit.,
tom 46, str. 382. (Istakao E. M.). Vidi takoer Karl Marx: (...) mi je uzimamo
(Englesku) kao uzorak zato to je ovdje kapitalistiki nain proizvodnje razvijen, a
nije, kao na kontinentu Evrope, veim dijelom jo na tlu njoj neodgovarajue se
ljake privrede ..., Rezultati neposrednog procesa proizvodnje (izvorna 6. glava
prvog toma Kapitala), Beograd 1977, str. 132.

37

KASNI KAPITALIZAM

vo to da on jo nije, nego tek nastaje; oni, dakle, nestaju sa zbiljskim kapi


talom , s kapitalom koji, polazei od svoje zbilje, sam postavlja uvjete svog
ostvarenja. Tako npr., ako je kod prvobitnog p o stajan ja novca ili za sebe
bivstvujue vrijednosti kapitalom na stran i k apitalista pretpostavljena neka
akum ulacija (npr. utedam a u vlastitim radom stvorenim proizvodim a i vri
jednostim a itd.) koju je izvrio kao nekapitalist, ako se dakle pretpostavke
p o stajan ja novca kapitalom pojavljuju kao dane vanjske pretpostavke za
n astan ak kapitala, onda kapital, im je postao kao takav, stvara svoje vla
stite pretpostavke, naim e, posjedovanje realnih uvjeta za stvaranje novih vri
jed n o sti bez razm jene, vlastitim procesom proizvodnje.4
Prem a tom e, radi se o dvostrukom procesu. Da bism o razum jeli nastajanje
i sam orazvoj kapitala, obje stran e tog procesa m o raju se spojiti. Prvobitna
akum ulacija kapitala i akum ulacija kapitala putem proizvodnje vika vri
jed n o sti nisu sam o uzastopne faze ekonom ske povijesti, nego i istodobni eko
nom ski procesi. Tijekom cjelokupne povijesti kapitala do danas, neprestano
tra ju procesi prvobitne akum ulacije kapitala pored dom inantne akum ula
cije k apitala stvaranjem vrijednosti u proizvodnom procesu. Seljaci, trgovci,
zanatlije, a katkad ak i nam jetenici, inovnici i visokokvalificirani radnici
p okuavaju po stati sitni poduzetnici koji i sam i izrabljuju radnu snagu po
kuavajui se na bilo koji nain (izuzetno ogranienom potronjom ; lihvar
stvom; kraom ; prijevarom ; nasljeivanjem , lu trijsk im dobitkom ) domoi po
etnog kapitala. Ako taj proces prvobitne akum ulacije ve pretpostavlja po
sto jan je kapitalistikog naina proizvodnje (za razliku od procesa h istorijski
prvobitne akum ulacije koju opisuje Marx), i igra sam o m alu ulogu u razvoju
ve in d u strijaliziranih kapitalistikih zem alja, taj je proces veom a znaajem
u kolonijalnim i polukolonijalnim zem ljam a, tzv. zem ljam a u razvoju u koji
m a je on za drutvenu s tru k tu ru i privredni razvoj kvantitativno i kvalitativ
no uglavnom znaajniji od stvaranja vika vrijednosti u sam om procesu pro
izvodnje.
Dva m eusobno odvojena m om enta m oraju biti stru k tu rn o povezana. Prvo
b itn a akum ulacija kapitala koja histo rijsk i prethodi n asta jan ju kapitalisti
kog naina proizvodnje dobila je svoju osobitu dinam iku upravo zbog svo
jeg m onopolnog karaktera. Osim nekoliko geografskih zona gdje su ponikle
prve m oderne tvornice u kojim a se radilo strojevim a, u svijetu uope nije
bilo k rupne kapitalistike industrije; postojalo je, dakako, stvaranje vika
vrijednosti u kapitalistikim m an ufakturnim pogonim a. M eutim, budui da
je u svima njim a razina proizvodnosti bila vie ili m anje ista, u Zapadnoj
Evropi ili Latinskoj Americi, u Rusiji, Kini ili Japanu, nije dolo do interna
cionalne razlike u profitim a koja b i mogla potaknuti neku dinam iku rasta.5
D rugaije je sa suvrem enim procesim a prvobitne akum ulacije kapitala. Ti
se procesi odvijaju u n u ta r ve uspostavljenog m eunarodnog kapitalistikog
naina proizvodnje, kapitalistikog svjetskog trita, prem a tom e, u nepre
kidnoj konkurenciji odnosno stalnom procesu razm jene tvari s ve uspostav
ljenom kapitalistikom proizvodnjom . M eunarodni ra s t i irenje kapitali
4
Karl Marx, Temelji slobode, op. cit., str. 168169.
5
Andr Gunder Frank navodi izjavu jednog biveg ileanskog predsjednika u kojoj
kae da je u XVIII stoljeu manufakturna proizvodnja u Brazilu bila znaajnija
od one u SAD. Vidi Capitalism and Underdevelopment in Latin America, New York
1967, str. 60.

38

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

stikog naina proizvodnje ve dva stoljea tvore dijalektiko jedinstvo triju


m omenata:
a. tekue akum ulacije kapitala na podruju ve kapitalistikih procesa pro
izvodnje;
b. tekue prvobitne akum ulacije kapitala izvan podruja ve kapitalistikih
proizvodnih procesa;
c. odreivanja i ograniavanja drugog procesa prvim, tj. borba i konku
rencija tih dvaju procesa.
K oja je, dakle, u n u ta rn ja logika tog treeg m om enta, odreivanja i ograni
avanja tekue prvobitne akum ulacije kapitala, akum ulacijom kapitala unu
ta r ve kapitalistikih procesa proizvodnje? U svakoj pojedinoj zemlji, kao i
internacionalno, kapital neprekidno prodire iz centra (tj. iz svojih historijskih
ishodita) prem a periferiji. On se neprestano pokuava proiriti, nove sektore
jednostavne robne proizvodnje pretvoriti u podruja kapitalistike robne pro
izvodnje, te zam ijeniti sektore koji su dotad proizvodili samo upotrebne vri
jednosti onim a to proizvode robe.4 Kako taj proces danas tra je ak i u visoko
razvijenim industrijskim zem ljam a, jasno se vidi, izmeu ostaloga, na prim
je ru iren ja industrije gotovih jela, autom ata za napitke itd. u posljednja
dva desetljea.
Ali, dva odluujua faktora ograniavaju prodiranje kapitalistikog naina
proizvodnje u ta podruja. Prvo, taj nain proizvodnje m ora biti konkuren
tan, tj. p ro dajna cijena m ora biti nia od cijene kotanja proizvoda na po
d ru ju jednostavne robne proizvodnje ili porodine proizvodnje, ili pak tako
m ala da prvobitni proizvoai zbog utede vrem ena i rada shvate da njihova
vlastita, je ftin ija proizvodnja vie nije rentabilna.7 Drugo, potreban je viak
k apitala ije bi ulaganje u ta podruja dalo viu profitnu stopu od one u ve
postojeim podrujim a (profitna stopa ne m ora nuno biti apsolutno vea,
ve u datom sluaju vea od marginalne, tj. od one koja e dati dodatne
investicije kapitala ve kapitaliziranim podrujim a). U onoj m jeri u kojoj se
ta dva u vjeta ne ispunjavaju ili se tek djelom ino ispunjavaju, ili se pak ispu
n javaju uza sve jaa ogranienja, reproducirajua akum ulacija kapitala otva
ra p ro sto r za prvobitnu akum ulaciju kapitala. Mali ili srednji kapitali pro
d iru u te prostore, obavljaju sve prljave poslove razaranja prvobitnih,
6

Vidi Karl Marx: Upravo produktivnost rada, masa proizvodnje, masa stanovnitva,
masa vika stanovnitva, koja razvija ovaj nain proizvodnje, uzrokuje s osloboe
nim kapitalom i radom neprestano nastanak novih poslovnih grana, u kojima kapi
tal opet moe da radi na niem nivou i da opet moe proi razliite stepene
razvoja, dok i te nove poslovne grane ne budu voene na drutvenom nivou. Ovaj
proces (je) stalan. Istovremeno kapitalistika proizvodnja tei tome da osvoji sve
one industrijske grane koje dotad jo nije zahvatila, u kojima postoji samo formalna
supsumpcija. im je ona prisvojila poljoprivredu, rudarstvo, manufakturu naj
vanijih odjevnih materijala, itd., zahvaa ona druge sfere, u kojima su zanatlije
jo samo formalno (supsumirani) ili takoer jo samostalni. (Rezultati neposred
nog procesa proizvodnje, op. cit., str. 61).
Ovdje ne razmatramo normalan sluaj gdje nasilna intervencija kapitala (tj.
eksproprijacija prvobitnih vlasnika, protjerivanje seljaka s njihove zemlje, onemo
guavanje pristupa tradicionalno raspoloivim rezervama zemlje, sredstava za i
vot i rad itd.) spreava proizvodnju upotrebnih vrijednosti domaih proizvoaa
i pretvara te proizvoae u prodavae robe radne snage, a time i u kupce industrij
ski proizvedenih dobara.

39

KASNI KAPITALIZAM

tradicionalnih proizvodnih odnosa,' a p ri tom e ili propadaju, ili p rip rem aju
tlo za normalnu proizvodnju vika vrijednosti u kojoj bi onda mogli i sam i
sudjelovati. U potonjem sluaju taj se kapital p retv ara u normalan indu
strijsk i, poljoprivredni, bankovni ili trgovaki kapital.
B uharin je ispravno definirao svjetsku privredu kao sustav proizvodnih
odnosa i odgovarajuih odnosa razm jene u m eunarodnim omjerim a. Ali
u svojoj knjizi Im perialism us und W eltw irtschaft on nije naglasio odluujui
asp ek t tog sustava: naim e, da je kapitalistika svjetska privreda artikuliran
sustav kapitalistikih, polukapitalistikih i p retkapitalistikih proizvodnih od
nosa m eusobno povezanih kapitalistikim odnosim a razm jene, a nad kojim a
dom inira kapitalistiko svje tsko trite. Sam o se tako stvaranje tog svjetskog
trita moe shvatiti kao p ro d u k t razvijanja kapitalistikog naina proizvod
n je i razlikovati od svjetskog trita koje je stvorio trgovaki kapital, koje
je bilo p reduvjet stvaranja kapitalistikog naina proizvodnje10 kao kom bi
n acija kapitalistiki razvijenih i kapitalistiki nerazvijenih privreda i nacija
u svestrano uvjetovanom sustavu. N a ovu emo se tem u v ratiti u toku izlaga
nja, kao i p ri analizi problem a nejednake razm jene i neokolonijalizm a.
Oliver C. Cox razvio je predodbu, iako m aglovitu, o takvom artikuliranom
sustavu. Ipak, pod utjecajem p rethodnih radova o venecijanskom trgovakom
kapitalizm u, on vidi hijerarhiju privreda i nacija uvjetovanu sam o diferen
ciranim stanjem na tritu, i potpuno zanem aruje p itan je razliitih proiz
vodnih odnosa.11 Is tu pogreku, u veoj ili m anjoj m jeri, ine i drugi autori,
n a p rim jer, A. Em m anuel, S am ir Amin i Andre G under Frank; u l i . poglavlju
ponovo emo se osvrnuti na tu problem atiku.
R azm atrajui povijest kapitalistike svjetske privrede od industrijske re
volucije, tj. u posljednjih dvije stotine godina, moemo razlikovati slijedee
etape te specifine artikulacije kapitalistikih, polukapitalistikih i pretkapi
talistikih odnosa proizvodnje:
U doba kapitalizm a slobodne konkurencije, neposredna proizvodnja vika
v rijednosti u krupnoj in d u striji bila je ograniena iskljuivo na Zapadnu
Evropu i S jevernu A meriku. M eutim , proces prvobitne akum ulacije tra je
istodobno m ada nejednakim ritm om u m nogim drugim podrujim a
svijeta, uz istodobno gradualno razaranje zanatske i seljake proizvodnje tka
8

Vidi Rosa Luxemburg: U opem toku kapitalistikog razvoja sitni kapitali ba


igraju ulogu inioca tehnike revolucije, i to u dvostrukom pogledu: isto tako s
obzirom na nove proizvodne metode u starim i utvrenim, vrsto ukorijenjenim
granama, kao i u odnosu na stvaranje novih proizvodnih snaga, koje krupni kapi
tal jo uope nije eksploatirao. (Socijalna reforma ili revolucija, Beograd 1976, str.
41).
9
N. Buharin, Imperialismus und Weltwirtschaft, Berlin Wien 1929, str. 25.

10

Karl Marx: Svjetsko trite sainjava samu osnovu ovog naina proizvodnje. S
druge strane, unutranja nunost toga naina proizvodnje da se proizvodi u sve
veem razmjeru, gura na stalno proirivanje svjetskog trita, tako da tu in
dustrija neprekidno revolucionira trgovinu, a ne trgovina industriju. Kapital, op.
cit., III tom, str. 293. Vidi takoer Engelsovu biljeku na 451. strani III toma
Kapitala: Kolosalno irenje saobraajnih sredstava oceanski parobrodi, eljez
nica, elektrini telegrafi, Sueski kanal tek je u stvari uspostavilo svjetsko trite.
11

Oliver C. Cox, Capitalism as a System, New York 1964, str. 1, 6, 10 i dalje.

40

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

nina i uz kom binaciju tam onje kune i tvornike industrije. Strani kapital
pritjee u zemlje koje se industrijaliziraju, ali on ne moe ovladati tamo
njim procesim a akum ulacije.12 Mogu se utvrditi dvije vane prepreke ovla
davanju n astajuih kapitalistikih privreda od strane inozemnog kapitala.
Prvo, opseg akum ulacije kapitala u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji
bio je prem alen da bi omoguio osnivanje tvornica u ostalom dijelu svijeta.
G odinje su investicije Velike B ritanije u inozemstvu u prosjeku iznosile
samo 29 m ilijuna funti sterlinga izmeu 1860. i 1869; u iduem su desetljeu,
od 1870. do 1879, te investicije porasle za 75 posto, pa su iznosile 51 milijun
funti sterlinga godinje, a onda su porasle na 68 m ilijuna godinje u razdoblju
od 1880. do 1889.1J Drugo: nedostatnost sredstava kom unikacije i transporta
nejednak razvoj industrijske revolucije u preraivakoj i transportnoj in
d u striji14 to je bitno omelo prodor u zapadnoevropskoj krupnoj industriji
jeftin ije masovne proizvodnje u sela i male gradove ne samo Azije i Latinske
Amerike, nego ak i june i istone Evrope. Moe se ak ustvrditi da je nedo
statn o st kom unikacijskog sistem a bitno oteala stvaranje nacionalnih trita
na evropskom kopnu. Cijena tone ugljena 1838. u Francuskoj kretala se od
6,90 fran ak a u rudarskom podruju St. Etienne, izmeu 36 i 45 franaka u
Parizu, i ak do 50 franaka u najudaljenijim podrujim a (vrh Bretagne i ba
12

A. C. Carter procjenjuje nizozemski kapital na otprilike etvrtinu cjelokupnog bur


zovnog dionikog kapitala u Velikoj Britaniji oko 1760. godine (vidi raspravu o
tome u Charles Wilson, Dutch Investment in 18th Century England, u: Economic
History Review, travanj 1960). Ulogu engleskog kapitala u industrijalizaciji Belgi
je simboliziraju osnivai moderne industrije strojeva, tvrtka brae Cockerill. Bel
gijski i engleski kapital isto su tako igrali znaajnu ulogu u prvom valu indu
strijalizacije Francuske (vidi izmeu ostaloga W. O. Henderson, The Industrial
Revolution on the Continent, London 1961; J. Dhont, The Cotton Industry at Ghent
during the French Regime, u: F. Crouzet, W. H. Chaloner i W. M. Stern (izd.),
Essays in European Economic History 17891914, London 1969). Isto vrijedi za ni
zozemski kapital u pogledu njemake tekstilne industrije na lijevoj obali Rheine
(vidi Gerhard Adelmann, Structural Changes in the Rheinish Linen and Cotton
Trades at the Outset of Industrialisation, u: Essays in European Economic History
17891914); za francuski kapital u prvom valu industrijalizacije Italije, vidi izmeu
ostalog Bernard Gille, Les investissements jrangais en Italie 18151940, Torino 1968.
i Aldo Alessandro Mola (izd.), LEconomia Italiana dopo l'Unita, Torino 1971, str. 130.
.................(premda posrednoj) ulozi stranog kapitala, pr::-------------u- :
jeznikog sistema SAD u XIX stoljeu (naroiti
_____ , _____ :meu ostaloga L. H. Jenks, Railroads as an Eo
i American Development, Journal of Economic History, IV, 1955.
Phyllis Deane i W. A. Cole, British Economic Growth 16881959, Cambridge Univer
sity Press 1967, str. 36 i 266. Takoer vidi Karl Marx: Sve rairenija masovna proiz
vodnja preplavljuje postojee trite i zato uvijek radi na proirenju toga tri
ta, na probijanju njegovih ograda. Ono to ograniava ovu masovnu proizvodnju
nije trgovina (ukoliko ona izraava samo postojeu potranju), nego veliina kapi
tala koji fungira i razvijena proizvodna radna snaga. Kapital, op. cit., III tom,
str. 296. Vidi jo Leland Hamilton Jenks, The Migration of British Capital to 1875,
London 1927. Takoer vidi poznatu okrunicu Foreign Officea iz 1848., upuenu di
plomatskim predstavnitvima u inozemstvu, koja izriito naglaava da bi domaa
ulaganja morala imati prednost pred ulaganjima u inozemstvu. (Foreign Ufftce A r
chives, F. O. 16, svezak 63, okrunica od 15. sijenja 1848.).
14
Glavno sredstvo za skraivanje vremena prometa jesu poboljane komunikacije.
A u tome su posljednjih pedeset godina donijele revoluciju kakva se more uspo
rediti jedino sa industrijskom revolucijom druge polovine prologa vijeka. (Kapital,
op. cit., III tom, str. 45).

41

KASNI KAPITALIZAM

skijska po d ruja oko Bayonne).15 Stoga nije sluajno to je polagano rastue


inozemno ulaganje kapitala Velike B ritanije, Francuske, Belgije i Nizozemske
bilo k o ncentrirano na gradnju eljeznica u inozem stvu, budui da je irenje
m ree kom unikacija bilo preduvjet ovladavanja un u tran jim tritim a m anje
razvijenih nacija.16
Ali upravo je to koncentriranje na izgradnju eljeznica dovelo do znaajnog
Tim e Lag otprilike od revolucije 1848. do osam desetih godina X IX stoljea;
u tom razdoblju, privrede koje su teile kapitalistikom nainu proizvodnje
uglavnom su stvorile neogranien p ro sto r za prvobitnu akum ulaciju domaeg
kapitala. Isti je proces bio potpom ognut m eunarodnim razlikam a u nadni
cam a.17 injenica to ak ni ta prva revolucija u tra n sp o rtu nije uspjela bitno
red u cirati prijevozne trokove jeftine i lako pokvarljive robe osigurala je
dom aem kapitalu m anje razvijenih zem alja neugroeno prodajno trite npr.
u p rehram benoj industriji, proizvodim a pivovara, pozam enterije (iskljuujui
luksuzna dobra) itd. N ajizrazitiji su p rim jeri u vezi s tim Italija, Austro-Ugarska, R usija, Japan i panjolska. U tim zem ljam a, ako zanem arim o strane in
vesticije u gradnji eljeznica i stran e zajmove, dom ai je kapital dom inirao
stvaranjem unutranjeg trita i procesom akum ulacije kapitala.
U Ita liji se tekstilna in d u strija jo oko 1850. godine uglavnom svodila na
seljaki i kunoindustrijski m anuelni rad: otprilike 300.000 seljakinja bilo
je zaposleno na predenju lana i konoplje oko 150 radnih dana godinje. Od
o tprilike 1.200.000 kvintala tih sirovina, 300.000 se izvozilo, a 900.000 troilo u
sam oj Italiji. Jedva neto vie od 1/9 upotrebljavalo se u ve m ehaniziranoj
ind u striji, a 8/9 u kunoj industriji. K uno je tkanje lana i konoplje jo
1880. nadm aivalo industrijsko. In d u strijsk a proizvodnja svile poela se pro
b ijati tek oko 1870. godine, a potpuno je prevladala tek potkraj stoljea.
Kuna je proizvodnja pam uka prevladavala pedesetih i ezdesetih godina;
k ru p n a se in d u strija uspjela probiti to se tie predenja oko 1870, a tkanja
tek deset godina poslije." U cijelom tom procesu industrijalizacije stran i ka
p ital nije igrao nikakvu ulogu.
Isto vrijedi i za Rusiju, gdje je do prve industrijalizacije dolo izmeu
1840. i 1870. godine uvozom stranih strojeva R usija je 1848. godine bila
kupac n ita m anje nego 26 posto engleskog izvoza strojeva ali bez spo
m ena vrijednog sudjelovanja stranog kapitala. G odine 1845. vrijednost cjelo
kupnog uvoza i dom ae proizvodnje strojeva u R usiji bila je tek neto vea
od m ilijun rubalja; 1870. godine dostigla je 65 m ilijuna rubalja. U kupna vri

Maurice Levy-Leboyer, Les banques europecnnes et lindustrialisation internationaie


dans le moiti du I9e siecle, Paris 1964, str. 320.

16

S druge strane, jeftinoa strojnih proizvoda i revolucionarni transport i saobraaj


jesu oruja za osvajanje stranih trita. K. Marx, Kapital, I tom, str. 289. O znae
nju izgradnje eljeznica za britanski izvoz kapitala i robe u predimperijalistiko
doba vidi, izmeu ostalog, Maurice Dobb, Studies in the Development of Capitalism,
London 1963, str. 297298.
17
1833. godine mukarac je na predenju iste specifine vrste pree zaraivao tjednu
nadnicu od 37 franaka za 69 sati rada u Velikoj Britaniji, 16 franaka za 7284 sata
u Francuskoj, i 912 franaka za otprilike isti broj radnih sati u vicarskoj. (Levy
Leboyer, op cit., str. 65.).
18
Emilio Sereni, II Capitalismo nelle Campagne, Milano 1968, str. 18, 19, 2223.

42

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

jed n o st u Rusiji upotrebljavanih industrijskih strojeva bila je 100 milijuna


ru b alja 1861, a 350 m ilijuna rubalja 1870. godine. G odinja vrijednost proiz
vodnje najvanijih industrija (izuzimajui Poljsku i Finsku) narasla je od
otprilike 100 m ilijuna rubalja 1847. na vie od 280 m ilijuna rubalja 1870. U
osnovi tog k retan ja bila je gotovo iskljuivo nacionalna akum ulacija kapitala."1
Na analogni razvoj nailazimo i u Japanu. Cjelokupan bankovni kapital te
zemlje poveao se od 2,5 m ilijuna jena 1875. na 43 m ilijuna 1880. godine. Te
je godine jo uvijek prevladavalo kuno tkanje i predenje pam uka, ali je
1890. godine dom inacija krupne industrije na tom podruju ve uvrena1'.
K onkretno povezivanje tih zem alja koje su u to doba bile kapitalistike
zemlje u razvoju i kapitalistikog svjetskog trita, bilo je dvostruko. Uvoz
jeftinih strojeva s njegovom artiljerijom niskih cijena bio je velik razaratelj
tradicionalne kune proizvodnje. Jo se poetkom osam desetih godina u Ita
liji polovina uvoza sastojala od proizvoda preraivake industrije ili polupro
izvoda.22 U Japanu je slobodan uvoz jeftine pam une pree (ija je prosjena
cijena bila 29,6 jen a 1874. godine, a 25,5 jena 1878. godine; cijene su po kinu,
jap anskoj m jeri za teinu koja iznosi otprilike 1,32 funte) unitavajue dje
lovao n a seljaku kunu in d u striju (gdje je prosjena cijena 1874. bila 42,7
jena, a 45 jen a 1878. godine)3. Ali u oba je sluaja domaa proizvodnja strojeva
uspjela zam ijeniti kunu proizvodnju nakon otprilike desetak godina, tj.
stran i je uvoz priprem io teren za razvoj nacionalnog kapitalizma. Nasu
p ro t tome, brza specijalizacija vanjske trgovine (u sluaju Rusije to je bio
izvoz poljoprivrednih proizvoda, a poslije i nafte; Italija je izvozila sirovu
svilu i platno, dok je Japan izvozio sirovu svilu i preu) omoguila je tim
rastuim kapitalistikim privredam a da osiguraju znaajna podruja pro
daje na svjetskom tritu. Tako realizirani profiti postali su, pak, glavni izvori
dom ae akum ulacije kapitala.
N aravno, ve je u toj fazi integracija na svjetskom tritu, u uvjetim a rela
tivne nerazvijenosti, jako negativno djelovala na prvobitnu akum ulaciju kapi
tala u tim zem ljam a. R azm jena roba, proizvedenih u uvjetim a vee proizvod
nosti rad a za robe proizvedene u uvjetim a nie proizvodnosti rada, bila je
nejednaka, tj. bila je to razm jena m anjeg utroka rada za vei, to je nuno

. Strumilin, Industrial Crises in Russia 18471867, u: F. Crouzet, W. H. Chaloner


i M. Stern (izd.), Essays in European Economic History 17891914, London 1969,
str. 158. i dalje.
20

Dioniarska drutva osnovana u Rusiji posjedovala su kapital od 750.000 rubalja


1855, a 51 milijuna rubalja 1858. godine, (ibid., str. 168). Vidi i Roger Portal, lhe
Industrialisation of Russia, u: Cambridge Economic History of Europe, svezak VI,
drugi dio, Cambridge 1966, gdje se navode brojke od 350 milijuna rubalja za 1860.
i 700 milijuna rubalja dionikog kapitala eljeznikih tvrtki osnovanih izmeu 1860.
i 1870. godine.
W. W. Lockwood, The Economic Development of Japan, Princeton 1954, str. 113.
Proizvodnja pamune pree poveala se od 13.000 bala (400 funti) 1884. na 292.000
1894. i 757.000 1899. godine (Thomas C. Smith, Political Change and Industrial De
velopment in Japan: Government Enterprise 18681880, Stanford 1965, str. 37, 63).
22

Sereni, op. cit., str. 32. i 33.


23
Thomas C. Smith, op. cit., str. 26. i 27.

43

KASNI KAPITALIZAM

vodilo odljevu, prelijevanju vrijednosti i kapitala iz tih zem alja u k o rist Za


padne Evrope.14 I prisustvo velikih rezervi jeftine radne snage i zem ljita u
tim je zem ljam a m oralo od poetka voditi akum ulaciji kapitala s niim organ
skim sastavom nego u p rije industrijaliziranim zem ljam a.15 Ali razm jeri tog
odljeva i tih razlika u organskom sastavu kapitala nisu bili takvi da bi ozbilj
no ugrozili dom au i sam ostalnu akum ulaciju kapitala barem ne u onim
zem ljam a gdje su drutvene i politike klasne snage ve u to vrijem e djelo
vale na razaran ju zanata razvojem dom ae krupne industrije. U zem ljam a
kao T urskoj, gdje ti uvjeti uope nisu postojali ili su postojali u nedovoljnoj
m jeri stoga to drava nije mogla ili nije eljela odigrati svoju ulogu p ri
m alje m odernog kapitalizm a (to je bio sluaj tam o gdje je dom inirao strani
trgovaki kapital, poput East India Company), stoga to su stranci, a ne
dom aa buroazija, ve kontrolirali proces prim itivne akum ulacije novanog
kapitala itd. domai pokuaji poticanja industrijalizacije m orali su zavriti
neuspjehom , usprkos tom e to, posve ekonom ski gledano, preduvjeti za to
nisu bili nim alo nepovoljniji od onih u Rusiji, panjolskoj ili Japanu.14
U doba im perijalizm a ta je cjelokupna s tru k tu ra radikalno izm ijenjena. Sad
je proces prvobitne akum ulacije kapitala u privredam a zem alja koje jo nisu
bile kapitalizirane isto tako podvrgnut reprodukciji zapadnog krupnog kapi
tala. Od tog tre n u tk a naovamo, izvoz kapitala im perijalistikih zem alja (a ne
proces prvobitne akum ulacije dom aih vladajuih klasa) odreuje ekonom ski
razvoj Treeg svijeta. On postaje kom plem entaran potrebam a kapitalistike
proizvodnje u m etropolam a, ne kao indirektna posljedica konkurencije je fti
nijih roba iz tih m etropola, nego prvenstveno kao direk tn a posljedica inje
nice to su sam e investicije kapitala dolazile iz m etropola i osnivale samo
one pogone koji su odgovarali interesim a im perijalistike buroazije.
Proces im perijalistikog izvoza kapitala, prem a tom e, guio je privredni

Strumilin procjenjuje da je izmeu 1855. i 1860. godine iz Rusije transferirano 80


milijuna rubalja zlata, a izmeu 1861. i 1866. godine 143 milijuna (str. 167, 174).
Od te druge sume svakako je najvei dio transfera zlata izvrio onaj dio rusko
ga plemstva koji je na ukidanje kmetstva odgovorio otuivanjem imanja i parazit
skim ivotom u inozemstvu. O teoriji odljeva primijenjenoj na Indiju usp. B. M.
Ganguli, Dadabhai Naoroji and the Drain Theory, Asia Publishing House, Bombay
1965.
25
Ako su u nekoj zemlji najamnina i cijena zemlje niske, a kamata kapitala naprotiv
visoka, jer kapitalistiki nain proizvodnje ovdje uope nije razvijen, dok u nekoj
zemlji najamnina i cijena zemlje nominalno stoje visoko, a kamata kapitala napro
tiv nisko, onda kapitalist u jednoj zemlji prim jenjuje vie rada i zemlje, u drugoj
razmjerno vie kapitala. (K. Marx, Kapital, op. cit., III tom, str. 808).
26
Vidi odlomke iz djela Omera Celala arca, (The Tanzimat and our Industry) i
I. M. Smilianskaya (The Desintegration of Feudal Relations in Syria and Lebanon
in the Middle of 19th Century) u zborniku The Economic History of the Middle
East (izd. Charles Issawi), Chicago 1966, str. 4851, 241245. Zanimljivo je primi
jetiti da je nedostatak povratnog djelovanja (kumulativne industrijalizacije)
odreen ovdje definiranim kompleksom, a ne upotrebnom vrijednou prve robe
kapitalistiki proizvedene. U Kini, na primjer, to nisu bile sirovine, nego tekstilni
proizvodi (vidi Jiirgen Kuczynski, Die Geschichte der Lage der Arbeiter unter dem
Kapitalismus, svezak 28, Berlin 1964, str. 1641, 106107, o znaajnom opsegu ki
neske tekstilne industrije u razdoblju od 1894. do 1913, te o obnovljenom znaajnom
rastu te industrije tijekom i nakon prvog svjetskog rata). Unato tome, nije dolo
do procesa kumulativne industrijalizacije. Taj emo problem temeljitije razmotri
ti u 11. poglavlju.

44

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

razvoj tzv. Treeg svijeta tim e to je prvo iscrpio raspoloive resurse za prvo
bitn u akum ulaciju kapitala kvalitativno veim odljevom (drain). Sa sta
ja lita nacionalne privrede, taj je odljev poprim io oblik trajne eksproprijacije
domaeg drutvenog vika proizvoda u korist stranog kapitala, to oito zna
ajno sm an juje raspoloive resurse za dom au akum ulaciju kapitala. Drugo,
taj proces koncentrira preostale resurse na one sektore koji su odluujui za
razvoj nerazvijenosti, kao to to kae Andre Gunder Frank ili, koristei po
jam Theotonio Dos Santosa, za razvoj ovisnosti." Ti su sektori: vanjska
trgovina; slube posredovanja za im perijalistike tvrtke; pekulacije zemljom
i nekretninam a; lihvarstvo; lum penburoazija i lum penm alograanstvo uslu
nog sektora (tj. lutrija, korupcija, gangsterstvo, kocka, a dijelom i turizam).
Tree, taj proces ograniava prim itivnu akum ulaciju kapitala time to na
selu konsolidira stare vladajue klase i znaajan dio seoskog stanovnitva
dri izvan sfere stvarne robne proizvodnje i novane privrede.2
Na prvi pogled stvara se paradoksalna slika: proirena reprodukcija ka
pitala k oja u m etropolam a potie proces istodobne prvobitne akum ulacije
k apitala om eta taj isti proces u neindustrijaliziranim zemljama. Upravo tamo
gdje ga im a obilno, kapital je brzo akum uliran; tam o gdje je rijedak, mobili
zacija i akum ulacija kapitala razvijaju se sporo i proturjeno. Takva slika,
prividno p ro tu rjen a pravilim a trine privrede i liberalne ekonomske teo
rije, p ostaje razum ljiva im razm otrim o relativnu profitnu stopu. Ono to
uzrokuje jed n o stran u nerazvijenost Treeg svijeta nije ni zlovolja im peri
jalista, niti drutvena nesposobnost dom aih vladajuih klasa, ve kompleks
ekonom skih i drutvenih uvjeta koji dodue podupire prvobitnu akum ulaciju
novanog kapitala, ali prvobitnu akum ulaciju industrijskog kapitala ini ma
nje rentabilnom i svakako nesigurnijom od navedenih podruja investi
ran ja ili su radnje s im perijalizm om u proirenoj reprodukciji njegova vlasti
tog kapitala."
Prijelazom od kapitalizm a slobodne konkurencije u klasini im perijalizam
p rom ijenila se, prem a tom e, i specifina artikulacija odnosa proizvodnje i
razm jene izm eu m etropola i nerazvijenih nacija. Ovladavanje stranog kapi
tala lokalnom akum ulacijom kapitala (uglavnom povezano s politikom domi
nacijom ) podvrglo je lokalni privredni razvoj interesim a buroazije iz m etro

Vidi Paul A. Baran, The Political Economy of Growth, New York 1957.
28
Andre Gunder Frank, op. cit.; Theotonio Dos Santos, Dependencia Economica y
Cambio Revolucionario en America Latina, Caracas 1970.
29
...................................................
Ernesto Laclau objanjava to u sluaju Argentine dijelom i injenicom sto je naj
vei dio vika vrijednosti proizvedenog najamnim radom u XIX i poetkom XX
stoljea poprimio formu diferencijalne rente koju su krupni zemljoposjednici na
karakteristian nain otuivali za kupnju luksuzne robe; vidi Modos de Produccion,
Sistemas Economicos y Poblacion Excedente, Buenos Aires 1970.
Izmeu ostalog, vidi na esej Die Marx'sche Theorie der urspriinglichen Akkumulation und die industrialisierung der Dritten Welt, u: Folgen einer Theorie
Essays iiber Dos Kapital von Karl Marx, Frankfurt 1967. Daljnji izvori za ovu
problematiku, kojoj je posveena ve veoma opirna literatura, kao i izlaganje ne
kih vanijih kontroverzija, nalaze se u 11. poglavlju ove knjige. Nakon to smo
napisali ovu knjigu, primili smo djelo Geoffreya Kaya, Development a n d Under
development: A Marxist Analysis (MacMillan, London 1974.), gdje se osobita pri
roda i specifina teina trgovakog kapitala u kolonijama i polukolonijama dodaju
faktorima koje navodimo za objanjenje nerazvijenosti u kapitalizmu.

45

KASNI KAPITALIZAM

pola. Ono to puca po nerazvijenim zem ljam a, nije vie laka artiljerija
jeftin ih roba, ve teka artiljerija kontrole resu rsa kapitala. N asuprot
tom e, u p redim perijalistikoj epohi koncentracija na proizvodnju i izvoz siro
vina pod kontrolom dom ae buroazije bila je tek predigra razaran ja pretkapitalistikih odnosa proizvodnje na selu u interesu te buroazije. Ipak, u
klasinoj im perijalistikoj epohi stvara se dugoroan drutveni i politiki
savez im perijalizm a i dom ae oligarhije koji zam rzava pretkapitalistike od
nose proizvodnje na selu, tim e bitno ograniava irenje unutarnjeg trita31
i tako om eta kum ulativnu industrijalizaciju zemlje, odnosno procese prvo
b itne akum ulacije kapitala, koji su se ipak pojavljivali, usm jerava u neindu
strijsk o m pravcu.
U pravo je ile klasian p rim jer tog prijelom a u s tru k tu ri svjetske privrede
koji je od epohe kapitalizm a slobodne konkurencije doveo do epohe klasinog
im perijalizm a. Prva integracija ilea u kapitalistiko svjetsko trite u XIX
stoljeu zahvatila je rudnike bak ra koji su, m eutim , uglavnom bili u ilean
skom posjedu.32 Druga faza, zapoeta razvojem dobivanja salitre nakon po
bjede ilea u ratu s Peruom , zavrena je potpunom prevlau britanskog
kapitala nad rudarstvom u ileu. U kupan b ritan sk i kapital investiran u ile
1880. godine iznosio je oko 7,5 m ilijuna funti sterlinga, od ega vie od 6
m ilijuna u form i dravnih papira. Godine 1890. taj se iznos poveao n a 24
m ilijuna funti sterlinga, a 16 m ilijuna tog iznosa bilo je u obliku izravnih
privatnih investicija (prije svega u rudnike i salitru)33. Znaajno je to to se
nije prom ijenila sirovinska b it kljunog izvoznog proizvoda (prvo bakar, onda
salitra). Do prom jene je dolo u prevladavajuim procesim a akum ulacije ka
p itala i prevladavajuim odnosim a proizvodnje.34
Prevlast inozemnog kapitala n ad akum ulacijom kapitala u nerazvijenim zem
ljam a vodila je takvom privrednom razvoju koji je, a na to smo ve upozo
rili, oblikovan kom plem entarno privredi im perijalistikih m etropola. To prije
svega znai koncentraciju na proizvodnju biljnih i m ineralnih sirovina. Lov
na jeftin e sirovine ide tako rei uporedo s im perijalistikim izvozom kapitala,

O odluujuoj ulozi podjele rada i uvoenja novane privrede na selu pri stvara
nju unutranjeg trita za kapitalizam u razvoju, vidi K. Marx, Kapital, tom I, str.
669671, i V. I. Lenjin, Razvoj kapitalizma u Rusiji. Lijep prim jer tih saveza pru
a analiza odnosa izmeu naftnih koncerna i domaih zemljoposjednika u Vene
zueli. Vidi Federico Brito, Venezuela, Habana 1967, str. 1760, 181221.
32
Herman Ramirez Necochea, Englands wirtschaftliche Vorherrschaft in Chile 1810
1914, u: Latinamerika zwichen Emanzipation und Imperialismus, Berlin 1961, str.
131, 137. Od istog autora, Historia del Imperialismo en Chile, Habana 1966, str. 62.
Udio britanskog kapitala u rudnicima bakra nije bio vii od 2 do 30 posto. Takoer
vidi sintetsku obradu te epohe u Andre Gunder Frank, op. cit., str. 5763, koji
navodi niz ileanskih izvora. Zanimljivo je napomenuti da je za prvih pedeset go
dina nezavisnosti ile izgradio trgovaku flotu od 276 brodova koja je svoju najveu
snagu dosegla 1860, a da je taj broj opao na 75 brodova krajem sedamdesetih go
dina.
33
H. R. Necochea, Englands wirtschaftliche Vorherrschaft in Chile, op. cit., str. 147.
34
Prevlast britanskog kapitala u industriji salitre na sjeveru ilea, industriji u koju
je uloio vie od 9 milijuna funti sterlinga za dvije godne, bila je popraena, kao to
je to uvijek bio sluaj u doba klasinog imperijalizma, prevlau nad cjelokupnim
javnim ivotom te pokrajine Tarapaca: eljeznicama, vodovodom, bankama itd.
(Necochea, op. cit., str. 146147).

46

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

pa ga ak i znatno uvjetuje. Rast relativnog suvika kapitala u metropolama,


tenja vioj profitnoj stopi i traganje za jeftinijim sirovinama tako tvore
jedinstvo.
Traganje za jeftinim sirovinam a nije sluajno. Prim jereno je unutarnjoj
logici kapitalistikog naina proizvodnje. Rastuom proizvodnou rada to
vodi stalnom rastu koliine roba koja se moe proizvesti uz stanoviti kvantum
strojeva i radne snage. To, pak, vodi tendencijelnom sm anjenju udjela fiksnog
konstantnog i varijabilnog kapitala u prosjenoj vrijednosti robe, tj. tenden
cijelnom p orastu udjela trokova sirovina u cijeni proizvodnje prosjene robe:
Prema tome, razm jerno razvijanju proizvodne snage rada, vrijednost siro
vine sainjava stalno rastui sastavni dio vrijednosti robnog proizvoda. . .
zato to se u svakom alikvotnom dijelu cjelokupnog proizvoda postojano
sm anjuje i onaj dio koji sainjava rabaenje m ainerije, kao i onaj to ga
sainjava novododani rad. Uslijed ovog k retan ja nanie, raste razm jerno onaj
drugi dio vrijednosti to ga sainjava sirovina, ako ovaj porast nije dokinut
odgovarajuim sm anjenjem vrijednosti sirovine koje potie iz rastue pro
izvodnosti rada prim jenjivanog radi njene vlastite proizvodnje'\
Proizvodnja sirovina prim itivnim , pretkapitalistikim sredstvim a u preko
m orskim zem ljam a karakterizirana ropskom privredom u junim drava
m a SAD pojaala je tendenciju relativnog poskupljenja sirovina i otud
pokuaje m etropolskog kapitala da stvori jeftiniju, tj. kapitalistiku proiz
vodnju sirovina.34
Poveanje cijene pam uka, prouzroeno am erikim graanskim ratom , bilo
je za to odreujui, ali nikako jedini element. Tendencija poveanja ne samo
relativnih, ve i apsolutnih cijena sirovina, karakteristina za sredinu XIX
stoljea, potpuno je dovoljna da dokae taj fenom en.37 Izravna intervencija
zapadnog kapitala u proces prvobitne akum ulacije kapitala nerazvijenih ze
m alja bila je u znatnoj m jeri odreena prinudom da se kapitalistika proiz
vodnja sirovina organizira u velikim razm jerima.
K apitalistika proizvodnja sirovina u nerazvijenim zem ljam a bila je, ipak,
k apitalistika proizvodnja uz sasvim odreene drutvene, ili, bolje reeno,
drutveno-ekonom ske uvjete proizvodnje. Silna koliina jeftine radne snage
u nerazvijenim zem ljam a uinila je veliku upotrebu fiksnog kapitala neren
tabilnom . M oderni strojevi nisu m ogli konkurirati jeftinoj radnoj snazi. Ka
35
Karl Marx, Kapital, op. cit., III tom, str. 8081. (istakao E. M.).
36
Eugene D. Genovese, The Political Economy of Slavery, New York 1965, str. 4369,
daje mnotvo podataka o niskoj proizvodnosti rada na plantaama pamuka u ju
nim dravama SAD za vrijeme robovlasnikog sistema. To poglavlje njegove knji
ge sadrava takoer i detaljnu bibliografiju, kao i polemiku s izvorima u kojima
se zastupaju drugaija miljenja.
37
ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina XIX stoljea cijene sirovina uvezenih
u Veliku Britaniju dosegle su najviu toku nakon napoleonskih ratova. Naglo je
opadanje poelo 1873, a oko 1895. prosjean indeks uvoznih cijena bio ie prepo
lovljen. (Vidi B. R. Mitchell i P. Deane, Abstract of Britisch Historical Statistics,
Cambridge 1962; C. P. Kindleberger i drugi, The Terms of Trade: A European Case
Study, Cambridge Mass. 1956; Potter i Christie, Trends in Natural Resource Commo
dities, Baltimore 1962). U istom razdoblju zabiljeen je stvaran pad cijena sirovina
koje je proizvodila Engleska: izmeu 1873. i 1886. cijena je Besemerovskog elika pala
na etvrtinu prijanje cijene za jednu tonu (Maurice Dobb, op. cit., str. 306).

47

KASNI KAPITALIZAM

pitalistika je proizvodnja sirovina u poljoprivredi, prem a tom e, p rije svega


vodila plantanoj privredi tj. p redindustrijskom kapitalizm u, m anufakturnom
kapitalizm u, p ri em u su prednosti spram pretkapitalistike plantane priv
rede bile u uvoenju elem entarne podjele rad a m eu m anuelnim radnicim a,
u veoj radnoj disciplini i racionalnijoj organizaciji i knjigovodstvu." Na po
d ru ju ru d arstva kapitalistika proizvodnja sirovina u nerazvijenim zem ljam a
p redstavljala je, svakako, uvoenje kapitalistike m ainerije, dakle poetak
in dustrijskog kapitalizm a. Ali i u tom sluaju niske cijene robe radne snage,
silna in d u strijsk a rezervna arm ija i relativna nem o p ro le tarijata pom akli su
teite p ritisk a kapitala sa, na Zapadu ve dom inantne proizvodnje relativnog
vika vrijednosti, na proizvodnju apsolutnog vika vrijednosti.3
Time dobivam o sliku im perijalistikog svjetskog sistem a koji je izgraen
na opem nejednakom razvoju akum ulacije kapitala, organskog sastava ka
p itala, stope vika vrijednosti i proizvodnosti rada.
In d u strijsk a je revolucija zapoela na Zapadu; njoj prethodi 300 godina
m eunarodne koncentracije novanog kapitala i novanog bogatstva putem
sistem atskog p ljakanja ostalog dijela svijeta pom ou kolonijalnih osvajanja
i kolonijalne trgovine.44 Tako je nastala svjetska koncentracija industrijskog
kapitala n a nekoliko toaka zem ljine kugle, u dom inantnim industrijskim po
Postoje brojni opisi specifine prirode predindustrijskog plantanog kapitalizma u
centrima koje je osnovao strani kapital za proizvodnju pamuka, kauuka, aja,
kave i drugih proizvoda u Treem svijetu. Vidi, na prim jer, o plantaama na Cej
lonu, S. J. Tambia, The Role of Savings and Wealth in Southern Asia and the West,
UNESCO, Paris 1963, str. 7580, 84. i dalje. Zanimljivo je da je ak i poslije bilo
sluajeva uvoenja pretkapitalistike proizvodnje (kao za vrijeme booma pamuka
u Egiptu 18601866), ime su cijene drane visoko, ali je to dovelo do propadanja
seljatva i prilagoavanja modernijim proizvodnim metodama (E. R. J. Owen, Cot
ton Production and the Development of the Cotton Economy in 19th Century Egypt,
u: Charles Issawi (izd.) The Economic History of the Middle East 18001914, Chi
cago 1956, str. 410).
39
Kao prim jer vidi odnose radnike klase na Jamaici prema slubenim istraivanjima
britanske vlade: ... nestalno zaposlenje, loe nadnice, pretjerano dugo radno vri
jeme koje su esto zahtijevali sami najamni radnici koji su ono malo posla to
su mogli dobiti ljubomorno uvali . . . i eljeli zadrati i po cijenu potpune fizike
iscrpljenosti. (Gordon K. Lewis, The Growth of the M odem West Indies, New
York 1968, str. 179). Vidi takoer i prim jer junoafrikih rudnika zlata: Za traja
nja njihova ugovora koji je morao istei prije no to su se mogli vratiti svojim
kuama, Afrikanci su poput stoke zatvarani u nastambe koje su izgledale kao neto
izmeu kasarne i zatvora. Spavali su na cementnim klupama, a ukoliko su eljeli
madrac, morali su ga platiti oduzimanjem od ionako mravih nadnica. Dobivali su
prehranu koja je procijenjena na neto manje od 6 penija na dan. Odravana je
stroga disciplina. Nadgledavali su ih uvari sa sjambokom biem koji je
postao simbol junoafrike civilizacije. Tisue su Afrikanaca patile od praine u
pluima, meutim, za razliku od bijelih rudara za to nisu dobivale nikakvu odte
tu. Jedini plaeni slobodni dani bili su boini i uskrnji blagdani. (...) Prema
tome, nije udo to su rudarske tvrtke dobivale basnoslovne profite. Oni su pre
lazili 50 milijuna funti godinje. (...) Meutim, crni radnici od 1914. (!) godine ni
su dobili niti jednu poviicu. (George Padmore, Africa: Britains Third Empire, Lon
don 1948, str. 27. i 28.).
U kineskoj tekstilnoj industriji 12-satni radni dan trajao je sve do drugog svjetskog
rata, ak i za djecu. U angajskim predionicama pamuka 1930. godine radnici su
imali samo 1,7 dana odmora mjeseno, a jedan izvjetaj engleskog generalnog kon
zula u tom gradu iz 1924. godine govori o 14-satnom radnom danu bez ikakva od
mora. (Vidi dokumente u: Jiirgen Kuczynski, op. cit., str. 170173).
40
Ernest Mandel, Marxistische Wirtschaftstheorie, str. 454460.

48

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

drujim a Zapadne Evrope (a ubrzo zatim i Sjeverne Amerike). Meutim, taj


in d ustrijski kapital nije mogao sprijeiti u n u tarn ji proces prvobitne akum u
lacije kapitala vladajuih klasa u zaostalim zemljama. U najboljem sluaju,
mogao ga je usporiti. Sa stanovitim vrem enskim i razlikam a u proizvodnosti]
uvjetovanim monopolom britanskog kapitala na najviu industrijsku proiz
vodnost, proces industrijalizacije u doba kapitalizm a slobodne konkurencije
postupno se irio na sve vie zemalja. Masovnim izvozom kapitala u nerazvi
jene zem lje s r svrhom organiziranja kapitalistike proizvodnje sirovina u tim
zem ljam a, kvantitativna se razlika u akum ulaciji kapitala i razini proizvod
nosti rad a izmeu m etropola i privredno zaostalih ubrzo preobrazila u kvali
tativnu. Te su zem lje od tada bile ne samo zaostale, ve i ovisne. Prevlast
stranog kapitala nad akum ulacijom kapitala uguila je u tim zemljama pro
ces prvobitne akum ulacije industrijskog kapitala. Industrijski se jaz stalno
produbljivao. Budui da je proivodnja sirovina jo uvijek bila predindustrij
ska ili sam o prim itivno-industrijska, p ri emu jeftina radna snaga nije poti
cala nep restanu m odernizaciju m ainerije, dolo je do rastuih razlika u pro
izvodnosti koje su izraavale i istodobno odravale realnu nerazvijenost. S
m arksistikog stajalita, tj. sa stajalita konzekventne radne teorije vrijedno
sti, nerazvijenost je u kra jn jo j liniji uvijek kvantitativna (masovna nezapo
slenost) i kvalitativna (niska proizvodnost rada) nedovoljna zaposlenost.41
To toliko odluujue stanje injenica, za posljednjih stotinu godina kapi
talistike svjetske privrede, moe se objasniti samo iz jednog bitnog m om enta
m eunarodne ekspanzije kapitala: istina, kapitalistika je robna proizvodnja
stvorila i osvojila kapitalistiko svje tsko trite, tj. vladavina kapitalistike
cirkulacije roba i prevlast roba proizvedenih u m odernoj kapitalistikoj krup
noj in d u striji, sve do n ajudaljenijih krajeva svijeta; ali ona nije posvuda mo
gla n am etn uti kapitalistiki nain proizvodnje. Upravo suprotno, u zemljama
Treeg svijeta stvorena je i uvrena specifina m jeavina pretkapitalistikih odnosa proizvodnje i raspodjele koja upravo om eta poopavanje kapita
listikog naina proizvodnje, a p rije svega kapitalistike krupne industrije u
tim zem ljam a. U tom e lei glavni uzrok perm anentne predrevolucionarne kri
ze u ovisnim zem ljam a koja tra je ve vie od pola stoljea, naim e osnovni
razlog to su se te zem lje pokazale kao najslabije karike u im perijalistikom
svjetskom sistem u.
M asovnim p rodiranjem kapitala u proizvodnju sirovina od 1873. godine
omogueno je zaustavljanje tre n d a ra sta cijena sirovina. Uslijedio je ne sa
mo zloglasan pad cijena poljoprivrednih proizvoda i velika kriza evropske
p oljoprivrede, ve i naglo opadanje relativnih cijena m inerala usporeenih s
cijenam a proizvoda kapitalistike industrije gotove robe.42 Ipak, nedovoljnom
zaposlenou i niskim stupnjem proizvodnosti rada uvjetovani niski trokovi
reprodukcije radne snage u nerazvijenim zem ljam a koji stalno proiruju raz

Fritz Sternberg, (Imperialismus, op. cit., prvo poglavlje, str. 456. i dalje) prvi je
temeljito istraio vezu izmeu razvoja nadnica i vika stanovnitva (tj. industrijske
rezervne armije). Za daljnje razm atranje tog problema vidi peto poglavlje u ovoj
knjizi.
42
Vidi Nations Unies, Prix Relatifs des Exportations et Importations des Pays-sous-devlopis, New York 1949. Za Veliku Britaniju, tipinu imperijalistiku zemlju te
epohe, uvjeti razmjene poboljali su se od indeksa 10099 18801883. godine, na
indeks 113115 godine 19051907., te na indeks 134136 godine 19191920. (sve
godine vrhunci konjunkturnih ciklusa).

49

KASNI KAPITALIZAM

liku u proizvodnosti spram industrijaliziranih m etropola, dugorono su mo


rali preo k renuti taj trend. Uz stagnirajuu proizvodnost rad a u ovisnim zem
ljam a i istodobni nagli porast proizvodnosti rada u industrijaliziranim zem lja
ma, bilo je sam o pitanje vrem ena kad e relativne cijene sirovina poeti ra
sti. Taj je razvoj otpoeo s prvim svjetskim ratom , potvrdio se za neke siro
vine dvadesetih godina, sve do svjetske ekonom ske krize 1929. do 1932, bio
je uslijed posljedica te krize naglo prekinut, ali se ponovo probio s novom
internacionalnom konjunkturom n aoruanja etrdesetih godina i dosegao svoj
vrhunac poetkom korejskog ra ta 1950. godine.41 Specifina stru k tu ra im peri
jalistike svjetske privrede kakva je bila krajem XIX stoljea, postaje sada
p reprekom oplodnji kapitala ili, tonije reeno, dodatnim faktorom nazadova
nja prosjene profitne stope.
Ovdje se ponavlja ono to se dogodilo ve nakon pedesetih i ezdesetih go
dina prolog stoljea. Isto kao i tada, kada je proizvodnja sirovina na osno
vi p retk ap italistikih m etoda rad a i odnosa proizvodnje od izvora ekstraprofita izrabljivanjem jeftin ije radne snage postala preprekom daljnje ekspanzije
kapitala im su relativne cijene sirovina rapidno porasle, tako je i sada pro
izvodnja sirovina na osnovi m anufakturno-kapitalistikih ili ranoindustrijskih
m etoda rada i odnosa proizvodnje od izvora kolonijalnih ek straprofita posta
la konicom akum ulacije kapitala. I kao to je u doba prijelaza kapitalizm a
slobodne konkurencije u epohu im perijalizm a kapital m etropola odgovorio
na taj izazov m asovnim p rodiranjem u sferu sirovina, tako je i u doba p rije
laza iz klasinog im perijalizm a u kasni kapitalizam kapital reagirao istim
m etodam a i principim a. Od tridesetih, a naroito od etrdesetih godina XX
stoljea p rodor kapitala u sferu sirovina iznudio je (isto kao u posljednjoj
etvrtini XIX stoljea) tem eljit prev rat u tehnici rada, organizaciji rad a i od
nosim a proizvodnje. Kao to je tada prim itivnu pretkapitalistiku organizaciju
rada trebalo zam ijeniti m anufakturnokapitalistikom i ranoindustrijskom , sa
da je te m etode valjalo pretvoriti u visokoindustrijsku organizaciju rada. Me
utim , tako je dakako nestao jedan od najvanijih poticaja da se ta stra
tegija ogranii na nerazvijene zemlje. Skupa je m ainerija s m anjim rizikom
koritena u m etropolam a, a ne u prekom orskim zem ljam a, a padajui udio
trokova nadnica u cjelokupnoj robnoj vrijednosti sirovina uinio je sve m a
nje atraktivnom u potrebu jeftine radne snage kolonija usporeene s onom
skupljom u m etropolam a. Tako je dolo do p rem jetan ja proizvodnje sirovina
u m etropole (sintetske gume, sintetska vlakna). G dje to uslijed fizikih raz
loga nije bilo neposredno mogue (npr. naftna industrija), javio se sve vei
p ritisak prem a dugoronim priprem am a za takvo prem jetanje proizvodnje
ije se prve posljedice ve vide (ogromni izdaci za buenje nafte u Zapadnoj
Evropi, Sjevernom m o ru i tragan je za evropskim zem nim plinom) i to isto
dobno sa stalnim poboljanjem proizvodne tehnike.
R ezultati te prom jene u s tru k tu ri svjetske privrede u razdoblju izmeu

Prema izvjetaju Ujedinjenih naroda, Etudes sur l'iconomie mondiale, I svezak,


Les pays en voie de ddveloppement dans le commerce mondial, New York 1963,
ukupan indeks izvoznih cijena sirovina u razdoblju 19501952. porastao je na iz
nos vie od tri puta vei od prosjeka za 19341938. i bio je 14 posto iznad prosjeka
1924. do 1928. godine. Kod mnogih proizvoda porast je u usporedbi s razdobljem
19241928. bio znatno vei: 31 posto za pamuk, vunu, jutu i sisal; 29 posto za kavu,
aj i kakao; 23 posto za sve metale osim eljeza itd. U razdoblju od 1950. do 1952, in
deks izvoznih cijena proizvoda preraivake industrije bio je 10 posto ispod prosje
ka za razdoblje od 1924. do 1928. godine.

50

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

klasinog im perijalizm a i kasnog kapitalizm a bili su mnogostruki, ali veo


m a proturjeni. Razlike u akum ulaciji kapitala i dohotka metropola i Tre
eg svijeta jo su se poveale, je r je sada i klasino trite izvoznih sirovina
sirom anih zem alja relativno sueno, pa njihova proizvodnja nije mogla rasti
istim ritm om kao u industrijaliziranim dravama.44 To je zaotrilo drutveno-ekonomsku krizu u tim zem ljam a i, pospjeeno politikim slabljenjem impe
rijalizm a tijekom i nakon drugog svjetskog rata, dovelo je do oslobodilakih
p okreta naroda Treeg svijeta. Revolti su znatno poveali rizik gubitka kapi
tala uloenog u te zemlje i doveli su, u vezi s razvojem novih grana industrije
u m etropolam a, do nagle prom jene pravca dugoronog izvoza kapitala. Su
p rotno razdoblju od 1880. do 1940. godine, kapital se vie nije kretao uglav
nom iz m etropola u nerazvijene zemlje, ve iz jednog dijela m etropola u dru
ge im perijalistike zemlje.45
Opadanje relativne i apsolutne cijene sirovina nakon rata u Koreji, prouzro
eno konkurencijom proizvoda proizvedenih putem vee proizvodnosti rada
m oderne krupne industrije, vodilo je ubrzanju relativnog, (u nekim sluajevi
m a ak i apsolutnog), osirom aenja nerazvijenih zemalja; to se oitovalo i u
sve m anjem interesu im perijalistikog kapitala investiranog u podruje siro
vina koji je u prolosti prisvajao ne samo kolonijalne, nego isto tako i monopolistike ekstraprofite, za proizvodnju sirovina osobito u poluko Ioni jam a.
M eunarodni m onopolni kapital nije se zainteresirao samo za visokoindustrijski proizvedene, tj. jeftine sirovine um jesto sirovina proizvedenih od strane
kolonijalnih robova, ve i za proizvodnju gotove robe u samim nerazvijenim
zem ljam a koja bi se tam o mogla prodavati uz monopolne cijene, um jesto si
rovina koje su postale jeftine.44 Tako se reprodukcija podjele rada stvorena u
X I X stoljeu postupno sruila s iznenadnim irenjem proizvodnje sirovina i
44
Navest emo neke podatke o porastu proizvodnje sintetskih sirovina u usporedbi s
prirodnima. Udio proizvodnje sintetskih vlakana u svjetskoj proizvodnji tekstilnih
sirovina porastao je od 9,5 posto 1938. i 11,5 posto 1948. godine na 27,6 posto 1965.
godine. Udio proizvodnje sintetske gume porastao je od 6,4 posto 1938. na 25,9
posto 1948, i 56 posto 1965. godine. (Vidi Paul Bairoch, Diagnostic de revolution
economique du tiers-monde 19001966, Paris 1967, str. 165). Proizvodnja sintetike u
kapitalistikom svijetu porasla je s 2 milijuna tona 1953, na 13 milijuna tona 1965.
godine, vie od cjelokupne svjetske porizvodnje svih metala osim eljeza. Isti autor
takoer navodi uvelike poveanu ekonominost u potronji sirovina (manja upo
treba sirovina za isti kvantitet konanog proizvoda) kao rezultat tehnikog na
pretka (ibid., str. 162).
45

Od 4 milijarde funti sterlinga, to je iznos engleskih ulaganja kapitala u inozemstvu


od 1927. do 1929. godine, tek je 13,5 posto bilo investirano u industrijalizirane zem
lje, dok je 86,5 posto investirano u zemlje u razvoju (od toga je iznosa 37,5 posto
otpadalo na bijele dominione). 1959. godine udio industrijaliziranih zemalja u cjelo
kupnom iznosu inozemnih investicija (6,6 miljardi funti sterlinga) porastao je na
33 posto (uz dodatnih 24 posto za bijele dominione). (Michael Barratt-Brown, After
Imperialism, London 1963, str. 110, 282). SAD su trenutano vodei izvoznik kapitala,
a tu je promjena jo naglaenija: od 50 milijardi dolara izvezenih nakon drugog
svjetskog rata, 2/3 otpalo je na industrijalizirane zemlje u razdoblju do 1960, 3/4
u razdoblju nakon 1960. Takoe vidi Pierre Jalee, LImperialisme en 1910, Paris 1969,
str. 7778.
Najizrazitiji je prim jer toga Latinska Amerika, gdje su, prema izvorima OECD-a,
1966. godine strane investicije iznosile 5,3 milijarde dolara u preraivakoj industri
ji, nasuprot 4,9 milijardi dolara investiranih u naftnoj industriji (ukljuujui rafi
nerije i distribucijski sistem), 1,7 milijardi dolara u rudarstvu i 3,8 milijardi dola
ra u banke, osiguravajua drutva, javne slube i plantae.

51

KASNI KAPITALIZAM

pro m jen jivom razlikom profita iz proizvodnje sirovina i gotovih roba. I to


utoliko p rije to se u m euvrem enu izm ijenila i s tru k tu ra m onopolnog kapi
tala u sam im im perijalistikim zem ljam a. Dok se u X IX i poetkom XX sto
ljea izvoz m etropola uglavnom koncentrirao na potrona dobra, ugljen i elik,
nakon svjetske ekonom ske krize 1929. godine, a naroito nakon drugog svjet
skog rata, teite izvozne industrije sve se vie pom icalo na podruje strojeva,
vozila i oprem e. Teina te grupe proizvoda u izvoznoj ponudi odreene zem
lje postala je upravo indicija stu p n ja njezine ind u strijsk e razvijenosti.47 Izvo
zom elem enata fiksnog kapitala raste, dakako, ujedno i interes odluujuih
m onopolnih grupa za industrijalizacijom Treeg svijeta. To, a ne uglavnom
filantropski ili politiki obziri, tvori osnovu ideologije razvoja stvorene u
m etropolam a.
P redstavlja li ta prom jena u s tru k tu ri svjetske privrede tendenciju konane
industrijalizacije Treeg svijeta, poopavanja kapitalistikog naina proizvod
n je i hom ogenizacije svjetske privrede? N ikako. To sam o znai prom jenu for
me odnosa razvijenosti i nerazvijenosti ili, tonije: jav lja ju se nove razlike u
akum ulaciji kapitala, proizvodnosti i stopi vika vrijednosti koje su, m ada
drugaije, jo izraenije nego one iz klasine im perijalistike epohe.
U pogledu razlika u akum ulaciji kapitala m orali bism o naglasiti da se n aj
vei dio im perijalistikih ulaganja kapitala u nerazvijenim zem ljam a ne sa
stoji od stvarnog izvoza kapitala, ve od ponovnog ulaganja realiziranih pro
fita, rastueg polaganja prava na lokalno trite kapitala i sve veeg upijan ja vika vrijednosti i poljoprivrednog vika proizvoda stvorenog u nerazvi
jenim zem ljam a. U sluaju Latinske A m erike p rije svega posjedujem o veoma
precizne podatke o tom e." I drain, netto odljev v rijednosti u k o rist m etropo
la i na tetu ekonom ski ovisnih zem alja funkcionira nesm etano i dalje. tovi
e, mogli bism o bez p retjeriv a n ja rei da je taj n etto tra n sfe r vrijednosti da
nas ak i znaajniji nego u prolosti, ne sam o zbog tra n sfera dividendi, ka
m ata i plaa d irektora im perijalistikih korporacija i sve veeg zaduivanja,"
ve i uslijed sve vee nejednake razm jene
To nas dovodi do problem a razlika u proizvodnosti. N ejednaka razm jena
na svjetskom tritu, kako je to objasnio M arx u 20. poglavlju prvog tom a
47
Udio grupe roba strojevi i prijevozna sredstva u izvozu imperijalistikih sila, na
rastao je za Veliku Britaniju sa 6,5 posto 1890. i 10,6 posto 1910, na vie od 40
posto za SAD, Veliku Britaniju i Japan 1968, a na 46 posto za SR Njemaku 1969.
godine.
48
Theotonio dos Santos (op. cit., str. 7578) daje proraun da je u razdoblju od
1946. do 1968. transferirano iz Latinske Amerike u SAD u obliku dividendi, kamata,
itd. na ulaganja stranog kapitala 15 milijardi dolara. Stvaran novi kapital izvezen
iz SAD u Latinsku Ameriku iznosio ie tek 5,5 milijardi dolara netto, te je prema
tome bio mnogo manji od odljeva vika vrijednosti.
49
Pearsonov izvjetaj o desetljeu razvoja (Partners in Development. Report of the
Commission on International Development, London 1969.), daje tonu sliku silnog
poveanja dugova polukolonijalnih zemalja. Izmeu 1961. i 1968. ti su se dugovi
poveali sa 21,5 milijarde dolara na 47,5 milijardi dolara (str. 371). Godinja dava
nja na otplatu dugova i dobiti stranih investicija ve premauju prihod od izvoza
za 25 posto u Brazilu, Meksiku, Argentini, Kolumbiji, ileu, Venezueli i Iranu, a za
20 posto u Indiji i Tunisu (str. 347).
50
Vidi 11. poglavlje ove knjige.

52

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

Kapitala,51 nastaje uslijed razlike u prosjenoj proizvodnosti rada izmeu dvi


ju zemalja. (To samo po sebi nem a nikakve veze s m aterijalnom prirodom
proizvedene robe bilo da su to sirovine ili gotova roba, poljoprivredni ili
industrijski proizvodi). Dakle, razlika u proizvodnosti izmeu m oderno in
d u strijsk i proizvedenih potronih dobara i poluautom atskih strojeva i vozila
djelomino je upravo onako velika, kao ona izmeu m anufakturno ili ranoin dustrijski proizvedenih sirovina s jedne i industrijske gotove robe s druge
strane.
Istodobno s tim razvojem zaotravaju se razlike u stopi vika vrijednosti.
U im perijalistikim zem ljam a postala je praktiki nem ogua poveana proiz
vodnja apsolutnog vika vrijednosti zbog opadanja industrijske rezervne arm i
je. Svakako, istodobno su pojaana i nasto jan ja za poveanjem intenziteta
rada. N apori kapitala koncentriraju se, dalje, na poveanu proizvodnju rela
tivnog vika vrijednosti, dakako samo u onoj m jeri koliko je u stanju neutra
lizirati pro turjeno djelovanje poveane proizvodnosti na stopu vika vrijed
nosti.
U nerazvijenim zem ljam a situacija je drugaija. Tamo poeci industrijaliza
cije i s tim e povezano poveanje prosjene drutvene proizvodnosti rada omo
guuju znatno sm anjenje trokova reprodukcije radne snage, m ada se to opa
danje vrijednosti ne izraava uvijek u padajuoj novanoj cijeni (izmeu os
talog uslijed neprekidne inflacije). M eutim, taj rast prosjene drutvene pro
izvodnosti rad a ne u vjetuje ra s t m oralno-historijskih trokova reprodukcije
radne snage, tj. najam nini se ne p rip a jaju nove potrebe (ili pak samo u veoma
ogranienoj m jeri). To se s jedne strane moe pripisati injenici da u polukolonijam a stari tre n d rezervne industrijske arm ije ide suprotno onom u
m etropolam a zbog toga to spori poeci industrijalizacije ne mogu drati ko
rak s odvajanjem seljaka od zemlje. Postupno odlaenje stranog kapitala iz
proizvodnje sirovina prem a proizvodnji gotove robe taj trend jo i pojaa
va, je r je proizvodnja gotove robe kapitalnointenzivna, dok je proizvodnja si
rovina relativno radnointenzivna. Tako je udio najam noga rada u zaposlenom
stanovnitvu Latinske Amerike bio konstantno 14 posto u razdoblju od 1925.
do 1963, dok je udio industrijske proizvodnje u drutvenom b ru tto proizvodu
u dvostruen sa 11 na 23 posto.53 S druge strane, nepovoljan odnos snaga na
tritu rada, posljedica rastue rezervne industrijske arm ije, om eta djelotvor
no sindikalno organiziranje m ase industrijskog i rudarskog proletarijata, to
pak im a za posljedicu da se roba radna snaga prodaje ispod njezine vrijed
nosti. Time je kapitalu omogueno da kom penzira opadanje profitne stope
poveanjem stope vika vrijednosti i to putem sm anjenja realnih nadnica,

Karl Marx, Kapital, op. cit., I tom, str. 535.


52
Vidi 5. poglavlje ove knjige.
Andre Gunder Frank, Lumpenburguesia: Lumpendesarollo, Caracas 1970, str. 110.
Izvori su tih podataka slubena izdanja Ujedinjenih naroda (CEPAL i Meunarod
ni biro rada). Slino tome, u Indiji je prosjena godinja stopa^ rasta industrijske
proizvodnje iznosila 6,6 posto od 1950. do 1972., dok je prosjena godinja stopa
rasta zaposlenosti u industriji bila tek 3,3 posto, a ak je i pala na 1,8 posto u
razdoblju od 1966. do 1973, tj. ve je bila nia od godinje stope prirasta stanov
nitva. (Vidi Basic Statistics Relations to the Indian Economy, Commerce Research
Bureau, Bombay, studeni 1973.).

53

KASNI KAPITALIZAM

kao to je to npr. bio sluaj u Argentini od 1956. do 1960, u Brazilu od 1964. do


1966, i u Indoneziji od 1966. do 1967. godine/4
Mala cijena radne snage u ovisnim, polukolonijalnim zem ljam a omoguava
veu p ro fitnu stopu, a to u k rajn jo j liniji objanjava to stran i kapital uope
p ritjee u te zemlje. Ali niska cijena radne snage istodobno ipak postavlja gra
nice d aljn joj akum ulaciji kapitala, je r je irenje u n utranjeg trita ogra
nieno uslijed niskih realnih nadnica i m alih potreba radnika. Tu se ponavlja
ono to je ve istaknuto u kratkoj analizi doba cvjetanja im perijalizm a: za
dom ai k apital unosnija su ulaganja izvan industrije. Ta je tendencija jo
p ojaana injenicom to in d u strija oprem ljena m odernom tehnologijom
m ada esto s odbaenom oprem om sa Zapada uglavnom pati od neiskoritenosti proizvodnih kapaciteta, kao i od n edostatka economics o f scale.
To pak koi koncentraciju kapitala, spreava proirenu reprodukciju, potie
odljev kap itala u n eindustrijske i neproizvodne sektore i poveava arm iju ne
zaposlenih ili nedovoljno zaposlenih p ro letera i poluproletera. Tu poinje
stvarni zaarani krug nerazvijenosti, a ne u navodno niskom nacionalnom
dohotku povezanom s m alom kvotom ted n je/4
Time nastala s tru k tu ra kapitalistike svjetske privrede u doba lovostaja
kasnog k apitalizm a razlikuje se prem a tom e, u nekoliko bitnih obiljeja, od
stru k tu re u doba klasinog im perijalizm a. Ona reproducira i pojaava razlike
u proizvodnosti, dohotku i blagostanju izm eu im perijalistikih i nerazvijenih
zem alja. Udio nerazvijenih zem alja u svjetskoj trgovini opada, um jesto da ras
te ili ostane jednak. Ni sav privatni i javni tra n sfer kapitala iz m etropola ne
moe d rati korak s transferom vrijednosti u suprotnom sm jeru koji vodi
tom e da zem lje Treeg svijeta relativno osirom auju u usporedbi s im perija
listikim zem ljam a. Rapidno opadajui udio Treeg svijeta u svjetskoj trgo
vini s otprilike 32 posto 1950. na otprilike 17 posto 1970. godine ne im
p licira da je apsolutno opala ovisnost im perijalistikih zem alja o nekim stra
tegijskim sirovinam a (uran, eljezna rudaa, nafta, nikal, boksit, krom , m an
gan itd.) koje izvoze polukolonijalne zemlje. Upravo suprotno: dolo je do
apsolutnog poveanja te ovisnosti/7 Ali u n u ta r okvira kapitalistike svjetske
privrede, p ro tu rjeje izm eu u potrebne vrijednosti i razm jenske vrijednosti
robe izraava se u tom e to ovisnost im perijalizm a o sirovinam a koje izvoze
sirom ane zem lje moe biti popraena relativnim sm anjenjem cijena plae
nih za te sirovine, dakle relativnim nestajanjem vrijednosti sirovina.
Ruy Mauro Marini procjenjuje pad realnih nadnica industrijskih radnika u Sao
Paolu (najveem industrijskom sreditu Brazila) na 15,6 posto za dvije godine
nakon vojnog udara 1964. godine i to na osnovi slubenog indeksa trokova, koji ie
sigurno potcijenio poskupljenja. (Subdesarrollo y Revolucin, Mexico 1969, str. 134).
Kupovna mo minimalne nadnice smanjila se za 62 posto izmeu 1958. i 1968. godine
(Emile Sader, Sur la politique economique brsillienne, u: Critiques de leconomie politique, br. 3, travanjlipanj 1971.).
55
Vidi takoer Urs Muller-Plantenberg, Technologie et Dpndence, u: Critiques
de leconomie politique, br. 3, travanjlipanj 1971.
56
Paul A. Baran (The Political Economy of Growth) podvrgao je ovu tezu akademske
politike ekonomije podrobnoj i uvjerljivoj kritici.

5
7
Pierre

Jalec detaljno analizira tu ovisnost (op. cit., str. 2526). Bairoch (op. cit.,
str. 76) tvrdi da je izmeu 1928. i 1965. godine udio zemalja u razvoju u svjetskoj
proizvodnji eljezne rude povean sa 7 na 37 posto, udio u svjetskoj proizvodnji
boksita sa 21 na 69 posto, a udio u svjetskoj proizvodnji nafte sa 25 na 65 posto.

54

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

Dugoroni nepovoljan razvoj odnosa razm jene za zemlje to izvoze sirovine


izraen je isto tako u relativnom padu profitne stope monopola koji proizvo
de sirovine u usporedbi s onim a u preraivakoj industriji.5* To pak sa svoje
strane vodi relativno veem prilivu kapitala u preraivaku industriju, nego
to bi to bilo proporcionalno za investicije u proizvodnji sirovina. Takva ras
tua disproporcija izmeu razliitih proizvodnih grana dugorono nuno vodi
naglom o b ratu u relativnim cijenam a stoga je u razdoblju od 1972. do
1974. godine dolo do velikog skoka cijena sirovina i hrane, pri emu spekulaci
ja nije igrala beznaajnu ulogu. Kako spekulativna, tako i isto konjunkturna
stran a tog skoka dovest e do novog pada cijena sirovina, ali ne do razine pri
je skoka, tj. uz korekturu prethodne disproporcije. Tako po trei put od po
etka XIX stoljea dolazi do faze gdje sirovine naglo postaju relativno skup
lje usporeene s cijenam a preraivake industrije.5 A takva prom jena relativ
nih cijena vodi novom p ritjecan ju kapitala u proizvodnju sirovina, korekturi
neravnom jernosti proizvodnje sirovina i preraivake industrije, ali takoer
i do novih, drugaijih neravnom jernosti.
U pozadini nejednakog i kom biniranog razvoja kapitalistikih, polukapitalis
tikih i p retkapitalistikih odnosa proizvodnje s kapitalistikim odnosim a raz
m jene, nalazi se problem atika konkretnog djelovanja zakona vrijednosti na
m eunarodnoj razini, tj. stvaranja cijena na svjetskom tritu i njihova po
vratnog djelovanja na nacionalne privrede. Bez sum nje, postoji samo jedan
zakon vrijednosti;60 funkcija m u je da regulira, putem razm jene srednjerono
ekvivalentnih koliina rada, raspodjelu privrednih resursa to drutvu stoje
na raspolaganju na razliita podruja proizvodnje prem a kolebanjim a pla
teno sposobne drutvene potranje, tj. prem a stru k tu ri potronje (tj. pre
m a stru k tu ri dohotka odreenoj klasnom stru k tu ro m graanskog drutva).
Ali te openite tvrdnje ne objanjavaju kako zakon vrijednosti djeluje na svjet
skom tritu.
58
Uspjeni pokuaji evropskih samostalnih naftnih kompanija ezdesetih godina da
prekinu mijeanje naftnog kartela sedam velikih sestara u odreivanje svjetskih
cijena nafte, stvarno je doveo do pada cijena i pada profita sedam velikih, a time
i do (djelomino umjetne) nestaice nafte to je otvorilo put za novu svjetsku kon
trolu cijena, ovoga puta od strane kartela zemalja izvoznica (OPEC). Cijela ova
fascinirajua povijest konkurencije i monopola, postojanja, propasti i ponovnog
uspostavljanja upravljanih cijena i provoenja zakona vrijednosti, predoena je
u H artm ut Elsenhaus i Gerd Junne, Zu den Hintergrunden der gegenwartigen
Glkrise, u: Blatter ftir deutsche und internationale Politik, Koln 1973, br. 12.
59
Angus Home, The Primary Commodities of Boom, u: New Left Review, br. 81,
rujanlistopad 1973.
60
.
.
.
Pierre Naville udara u otvorena vrata kad tu injenicu prezentira kao veliko otkri
e (La Salaire Socialiste, Paris 1970, str. 1430). On iz toga izvlai pogrean zaklju
ak da jedan zakon vrijednosti regulira sve ekonomske odnose u cijelom svijetu
(ukljuujui i Sovjetski Savez) (str. 2425). Zakon vrijednosti je ve bio jedan
na svjetskom tritu sredinom XIX stoljea; ali u to doba uope nije regulirao
raspodjelu privrednih resursa po pojedinim granama proizvodnje u Kini; za to je
bio nuan prevrat kineskih odnosa proizvodnje. On to ne ini ni danas u Kini i So
vjetskom Savezu. Naville zaboravlja da to reguliranje u doba kapitalizma ne odre
uje kretanje roba, nego kretanje kapitala (ve dugo ne ivimo vie u jednostavnoj
robnoj proizvodnji). A slobodno kretanje kapitala nije doputeno ni u Kim, niti
u Sovjetskom Savezu, gdje se investicije ne odreuju zakonima trita (tj. u kraj
njoj liniji zakonom vrijednosti).

55

KASNI KAPITALIZAM

M ada je M arx mnogo puta*1 raspravljao o tom problem u, on ga u Kapitalu


nije sistem atski analizirao. N a tem elju njegovih napom ena, logike njegove te
o rije i analize razvoja kapitalistikog svjetskog trita u prolih 150 godina,
m ogu se ipak form ulirati slijedea tem eljna naela:
1. U u vjetim a kapitalistikih odnosa proizvodnje, do stv ara n ja jedinstvenih
cijena proizvodnje (tj. dalekosenog izjednaavanja p rofitnih stopa) dolazi sa
mo na nacionalnom tr itu (u pretkapitalistikoj robnoj proizvodnji razliite
vrijednosti robe mogu ak i usporedo p ostojati na regionalnim tritim a unu
ta r iste zem lje; te se razlike tem elje n a razlikam a u proizvodnosti rada u
razliitim p odrujim a, p ri om etenoj nacionalnoj robnoj cirkulaciji)." Zakon
v rijednosti vodio bi jedinstvenim cijenam a u svijetu sam o u sluaju kad bi do
lo do opeg internacionalnog izjednaavanja p rofitnih stopa putem potpune
internacionalne m obilnosti kapitala i raspodjele kapitala n a sve dijelove svi
jeta, bez obzira n a nacionalnost i p o drijetlo vlasnika kapitala tj. praktino
tek onda k ad bi postojala hom ogenizirana kapitalistika svjetska privreda s
kapitalistikom svjetskom dravom .61
2. Jedinstvene cijene proizvodnje sam o na nacionalnim tritim a nuno
bi uvjetovale razliite vrijednosti robe u razliitim nacijam a. K arl M arx je
mnogo p u ta naglasio to specifino djelovanje zakona vrijednosti na m euna
rodnoj razini; ono se tem elji n a nacionalno razliitoj proizvodnosti rad a i in
tenzivnosti rad a (i vrijednosti roba), n a nacionalno razliitom organskom sa
stavu kapitala, nacionalno razliitim stopam a vika vrijednosti itd. Na svjet
skom tr itu rad nacije s veom proizvodnou rad a vrednuje se kao inten
zivniji, tj. proizvod jednodnevnog rad a te nacije razm jenjuje se za proizvod
vie od jednog radnog dana nerazvijene nacije.
3. Izvozom robe iz zem lje s viom proizvodnou rad a u zem lju s niom
proizvodnou rad a vlasnici izvoznih dobara o stvaruju ek stra p ro fit je r mogu
p ro d ati svoju robu iznad cijene proizvodnje n a vlastitom u n u ta rn jem tritu,
ali ispod nacionalne vrijednosti u zem lji koja je uvozi.
4. Ako je opseg tog izvoza takav da dom inira cjelokupnim tritem zemlje
uvoznika, nacionalna e se vrijednost te robe vrem enom prilagoditi vri
jed n o sti te robe u zem lji izvozniku, pod p ritiskom konkurencije uvezenih roba,
tj. ek stra p ro fit e nestati. Ako po tra n ja za tom robom u zem lji uvozniku na
glo poraste, a nem ogue ju je p odm iriti uvozom, o tvorit e se p ro sto r za n a
cionalnu in d u striju s veom proizvodnou rada, um jesto ruinirane, zaostale
in d u strije (kao to je to bio sluaj s tekstilnom ind u strijo m R usije, Italije,
Jap an a i panjolske od 1860. do 1870, pa ak i In d ije i Kine od 1890. do 1900.

Izmeu ostalog, Kapital, I lom, glava 20; Kapital, III lom, str. 181; Kapital, III tom,
glava 14, peti dio; Kapital, III tom, kraj glave 20; Kapital, III tom, kraj glave 39;
Kapital, III tom, str. 740750; Kapital, III tom, glava 50, str. 807-r-808; Teorije o
viku vrijednosti, II tom, str. 913; Teorije o viku vrijednosti, III tom, str. 195
196; Temelji slobode str. 327. itd.

62

Vidi prim jer Indije, gdje se cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u pojedinim
dravama jo temeljito razlikuju; u jednoj dravi vlada glad, dok su u susjednoj
dravi cijene hrane normalne. Potpuno slobodna cirkulacija roba i kapitala oevid
no je preduvjet uspostavljanju jedinstvene vrijednosti robe. (Kapital, op. cit., III
tom, str. 163).
63
Vidi proirenje ove analize u 10. poglavlju knjige.

56

STRUKTURA SVJETSKE KAPITALISTIKE PRIVREDE

godine), ak i kad je proizvodnost rada te nacionalne industrije nia od one


u zem lji izvozniku.
5. Ako opseg tog izvoza ostaje tako ogranien da ne moe odrediti dru
tveno potrebni kvantum rada date robe u zemlji uvozniku, vrijednost robe
onda ostaje iznad one u zem lji izvozniku, a izvozna roba zemlje izvoznika i
dalje e ostvarivati ekstraprofit (to je djelom ino sluaj s farm aceutskim pro
izvodima koje im perijalistike m etropole izvoze u Indiju, jugoistonu Aziju
ili Afriku).
6. Ako jedna zem lja posjeduje svjetski monopol u proizvodnji jedne robe,
onda su njezini uvjeti proizvodnje preduvjeti cijene na svjetskom tritu (a
to naravno povlai za sobom m onopolni ekstraprofit, osim uobiajenog pro
sjenog profita u zem lji proizvoau). Isto pravilo vrijedi, m utatis mutandis,
za sluaj kad jedna zem lja nem a monopol u proizvodnji, ali ima takav mono
pol u izvozu te robe.
7. Ako ni jed n a zem lja ne posjeduje monopol u proizvodnji ili izvozu jedne
robe, svjetska e cijena biti odreena m eunarodnim prosjekom vrijednosti
roba p o trebnih da se zadovolji cjelokupna m eunarodna plateno sposobna
potranja. Ta prosjena vrijednost u tom sluaju moe nadilaziti i onu u naj
produktivnijoj zem lji, kao to moe ostati daleko ispod one u najnerazvijenijoj zemlji.64
8. Ako je zem lja s niom prosjenom proizvodnou rada od svjetskog pro
sjeka prin u ena proizvoditi stanovite proizvode iskljuivo za izvoz, vrijednost
te izvozne robe ne odreuju stvarne, specifine utroene koliine rada, nego
zam iljen p ro sjek (tj. koliine rada koje bi bile utroene uz meunarodnu
prosjenu proizvodnost rada). U tom sluaju ona izvozom gubi na supstanci,
tj. u razm jeni za, u proizvodnji te robe utroenu koliinu rada, dobiva ekvi
valent m anje koliine rada. Ali ak i u tom izvoznom poslu apsolutno se moe
dobiti ako se u potrebljavaju inae neiskoritena bogatstva tla i radna snaga.
M eutim, ta e zem lja usprkos tom e biti relativno osirom aena u usporedbi
sa zem ljam a koje uvoze tu robu.6S
9. Svaki do sada spom enuti razvoj u veoj ili m anjoj m jeri pretpostavlja
rairene kapitalistike odnose proizvodnje u nacijam a to trguju jedna s dru
gom (vidi citat iz Engelsova pism a Conradu Schm idtu na poetku ovog po
glavlja). M eutim , ako su odnosi proizvodnje u jednoj zemlji tek marginalno
kapitalistiki, a izvozi se roba proizvedena u pretkapitalistikim ili polukapitalistikim uvjetim a, tendencija izvoza robe ispod njezine nacionalne vri
jed n o sti jo e se pojaati, izm eu ostaloga i zato to najamnina koja ulazi
u vrijednost robe esto upravo u takvim podrujim a moe pasti daleko ispod
vrijednosti robe radne snage, gdje su proizvoai poluproleteri koji i dalje
raspolau vlastitom proizvodnjom sredstava za ivot ili gdje ima mnogo sit
To objanjava dijelom znaajna kolebanja svjetskih trinih cijena prehrambenih
proizvoda u relativno kratkim vremenskim razdobljima. im nastupi nagla, pa ma
kar i marginalna nestaica hrane na svjetskom tritu, proizvodi relativno neplodnih
povrina u zemljama s najniom proizvodnou koji se u normalnim uvjetima uope
ne bi izvozili, mogu sada odjednom odreivati cijenu na svjetskom tritu. Budui
da svjetska trgovina npr. itaricama obuhvaa tek mali postotak svjetske proizvod
nje, marginalno poveanje potranje u velikoj zemlji moe prouzrokovati nagli skok
cijene za 25 ili 50 posto.
65
K. Marx, Kapital, op. cit., III tom, str. 201202.

57

KASNI KAPITALIZAM

nih seljaka koji se bave subzistentnom poljoprivredom i ija se potronja


ograniava na fizioloki m inim um neophodan za odravanje ivota."
10.
Upravo zbog razlinosti vrijednosti robe i proizvodnosti rad a u svakoj
zem lji integriranoj u kapitalistiko svjetsko trite, zakon vrijednosti neum o
ljivo prisiljava zaostale zem lje s niskom proizvodnou rad a na za njih nepo
voljnu specijalizaciju u n u ta r svjetskog trita. Ako se usprkos tom e okuaju
u proizvodnji ind u strijsk e robe visoke vrijednosti (u m alim serijam a i sa sil
nim trokovim a), osuene su na to da ih pro d aju uz gubitak na unutranjem
tritu, budui da je razlika u trokovim a proizvodnje u usporedbi s onim a
u ind u strijaliziranim nacijam a prevelika i znatno prem auje norm alan k ra j
nje dopustiv dobitak na unutranjem tritu. S ovjetski Savez i K ina uzmogli su izbjei tu sudbinu nakon socijalistikih revolucija sam o monopolom
vanjske trgovine.

K. Marx, Kapital, op. cit., III tom, str. 742; Teorije o viku vrijednosti, II.

58

3.

poglavlje

T ri gla v n a iz v o r a e k s t r a p r o f i t a
u razvoju
m o d e r n o g k a p ita liz m a

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA .

U drugom smo poglavlju izveli da se problem im perijalizm a mora historij


ski tum aiti kao kvalitativna prom jena u stru k tu ri kapitalistike svjetske pri
vrede. U internacionalnim okvirim a suoeni smo, dakle, s reprodukcijom jed
nog od osnovnih problem a Marxove analize kapitala, naime s odnosom izme
u nejednakog razvoja i tendencijelnog dokidanja neravnom jernosti putem
konkurencije, odnosno analizom prepreka tom dokidanju. To vodi do pro
blem a izjednaavanja profitnih stopa i prepreka tom izjednaavanju, to jest
do problem a uloge to je traganje za ekstraprofitim a ima u procesu akum u
lacije kapitala i kapitalistikog rasta.
Ve smo upozorili na to da je rast kapitalistikog naina proizvodnje onaj
ra st koji porem euje ravnoteu. Takoer se m oram o podsjetiti da je problem
irenja kapitala u nova podruja proizvodnje bilo tehnike, bilo geografske
u k rajn jo j liniji odreen razlikom u profitu, tj. istodobno relativnim suvikom kapitala, relativnom nepokretljivou kapitala i relativnim ogranienjem
izjednaavanja razliitih profitnih stopa zaotrenim putem monopola. Iz toga
valja zakljuiti da stvaran proces rasta kapitalistikog naina proizvodnje ne
p rati nikakvo stvarno izjednaavanje profitnih stopa.1
Ovdje se pokazuje veza u zbilji identitet izmeu dvije tvrdnje: kao
to je stan je ravnotee kapitalistike proizvodnje izloeno u shemama re
produkcije sam o kao iznim ni m om ent u procesu rasta te proizvodnje koji na
ruava ravnoteu, tako je stvarno izjednaavanje profitnih stopa svih kapi
tala sam o iznimno stanje u procesu priliva i odljeva tih kapitala izmeu raz
liitih po d ruja investicija. N orm alno stanje proirene reprodukcije je dakle
stan je razlike profita pri em u je traganje za ekstraprofit om glavni poticaj
rasta akum ulacije kapitala. Ako se kae da se akum ulacija kapitala odvija uz
p rin u d u konkurencije, to sam o znai da je proirena reprodukcija pod p ri
nudom sm anjenja cijene kotanja proirenja fiksnog kapitala, to znai vea
proizvodnost rada, dakle, vei organski sastav kapitala, dakle, uteda dru
tveno potrebnog radnog vrem ena, dakle prisvajanje vika vrijednosti proiz
vedenog varijabilnim kapitalom u drugim sferam a, dakle, mogue prisvajanje
ekstraprofita.
Ako se kae da je akum ulacija kapitala sredstvo proirenja proizvodnje re
lativnog vika vrijednosti, ili proirenog reproduciran ja rezervne industrijske
1
K. Marx: Same posebne profitne stope u razlinim oblastima proizvodnje vie su
ili manje nesigurne; ali ukoliko se ispoljavaju, ne ispoljava se njihova jednoobraz
nost, ve njihova razlinost. A sama opa profitna stopa ispoljava se samo kao
minimalna granica profita, a ne kao empiriko, direktno vidljivo oblije stvarne
profitne stope. Kapital, op. cit., tom III, str. 326. Vidi takoer str. 327: A profitna
stopa naprotiv moe da bude razliita ak i u okviru iste oblasti, pri jednakim
trinim cijenama robe, prema razliitim uvjetima pod kojima pojedinani kapita
li proizvode istu robu; jer se profitna stopa za pojedinani kapital ne odreuje tr
inom cijenom robe, ve razlikom izmeu trine cijene i cijene kotanja. A ove
razliite profitne stope, prvo u okviru iste oblasti, a onda i meu samim razlinim
oblastima, mogu se izjednaiti jedino stalnim kolebanjima.
61

KASNI KAPITALIZAM

arm ije da bi se na taj nain relativno ili apsolutno vrio pritisak na nadnice,
onda se sve to svodi na isti proces preraspodjele drutveno proizvedenog vika
vrijednosti u korist najjae akum uliranih kapitala s najviim organskim sa
stavom . Ako se kae da je akum ulacija kapitala reakcija na padajuu pro
sjenu pro fitnu stopu, onda je oito da se najjai kapitali nee zadovoljiti
tim e da poveaju m asu profita, nego e pokuati poveati takoer i p rofitnu
stopu. Ako se kae da akum ulacija kapitala ovisi o realizaciji vika vrijedno
sti, onda se u okvirim a mnotva kapitala, tj. kapitalistike konkurencije,
ipak konano postavlja problem traganja za ekstraprofitim a. J e r pred kapita
lima koji m ogu tek djelom ino realizirati svoj viak vrijednosti i sam o ispod
prosjene p rofitne stope ili upravo na njoj, u prednosti su oni kapitali kojim a
uspijeva da realiziraju svoju ro b n u vrijednost tako rei s dodatkom, tj. s
dijelom vika vrijednosti proizvedenog u drugim podrujim a, tj. s ek stra p ro
fitim a: E kstraprofit to ga neki individualni kapital inae ostvaruje u ne
koj odvojenoj grani p ro iz v o d n je. . . potjee, ako ne uzm em o u obzir isto
sluajna o d stupanja, iz sm anjenja cijene kotanja, dakle trokova proizvod
nje, koje dolazi bilo iz okolnosti to se kapital p rim jen ju je u veim m asam a
nego to su prosjene m ase, te se tako sm an ju ju faux frais (neproizvodni
trokovi) proizvodnje, dok opi trokovi proizvodne snage rad a (kooperacija,
p odjela rad a itd.) m ogu u tjecati u veem stu p n ju , s vie intenzivnosti, je r
se vre na irem polju rada; bilo pak iz okolnosti to se bez obzira na opseg
aktivnog k apitala p rim jen ju ju bolje m etode rada, novi izumi, usavreniji stro
jevi, tvornike kem ijske tajne itd., jednom rijeju to se p rim jen ju ju nova, sa
vrenija sredstva za proizvodnju i m etode proizvodnje koje su iznad prosje
nog nivoa.2
M eutim, nije li taj dvostruki proces iren ja mase kapitala i sm anjenja
cijene ko tanja robe, poboljanom m ainerijom i viim organskim sastavom
kapitala, sm isao i rezultat akum ulacije kapitala uope, izvrene pod p rin u
dom konkurencije? N ije li stoga opravdano k arak terizirati taj proces kao
onaj kojim dom inira neum orno traganje za ekstraprofitim a?
Svakako, im se proces proirene reprodukcije shvati kao proces odreen
traganjem za ekstraprofitim a, javlja se novo pitanje: kako o stvariti ekstraprofite u normalnoj kapitalistikoj privredi? Ovdje se ponovo potvruje ono
to smo izlagali u prvom poglavlju. U vjete stje can ja ek stra p ro fita nije mo
gue redu cirati na jedan jedini faktor. Svi se zakoni k retan ja kapitalistikog
naina proizvodnje m o ra ju pri tom e uzeti u obzir. E k stra p ro fiti u kapitaliz
mu nastaju:
1.
Kad je organski sastav jednog specifinog kapitala ispod drutvenog pro
sjeka, a institucijski ili stru k tu rn i faktori istodobno ne doputaju natprosje
nom viku vrijednosti, proizvedenom u tim sektorim a, da se ukljui u opi
proces izjednaavanja profitne stope. To je, na p rim jer, izvor ek straprofita
putem m onopola nad zem ljinim vlasnitvom stvorene zem ljine rente u ka
pitalistikom nainu proizvodnje. O penito gledano, to je izvor svih pravih
m onopolistikih ekstraprofita.

K. Marx, Kapital, III tom, str. 959.


I
Pri tome je pretpostavljeno da nikakva ili samo kakva sluajna i privremena pre
preka (...) npr. u nekoj oblasti proizvodnje gdje vrijednost roba stoji iznad njihove
cijene proizvodnje ili gdje proizvedeni viak vrijednosti stoji iznad prosjenog pro
fita, (...) ne spreava konkurenciju kapitala da vrijednost svede na cijenu proizvod-

62

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA . . .

2. Kad na jednom podruju proizvodnje stanoviti kapital moe iskoristiti


prednost u proizvodnosti, tj. prisvojiti dio vika vrijednosti proizvedenog u
drugim tvrtkam a na tom podruju. Iz izloenog je proizilo kako trina
vrijednost (a sve o tome reeno vai s nunim ogranienjim a za cijenu proiz
vodnje) ukljuuje ekstraprofit onih proizvoaa koji u svakoj posebnoj obla
sti proizvodnje rade uz najbolje uvjete.'
3. Kad se cijena to se isplauje za radnu snagu moe potisnuti ispod nje
zine drutvene vrijednosti, tj. ispod njezine prosjene drutvene cijene ili,
to je isto, kad se radna snaga moe kupiti u zemljama gdje joj je vrijednost
(ili prosjena cijena) ispod vrijednosti (prosjene cijene) zemlje gdje e se
roba prodati.5 U takvim sluajevim a ekstraprofit nastaje iz stope vika vrijed
nosti iznad drutvenog prosjeka.
4. Kad cijena to se plaa za razliite elemente konstantnog kapitala moe
biti p o tisnuta ispod drutvenog prosjeka (cijena proizvodnje), (u praksi, to
se obino dogaa samo kod cirkulirajueg konstantnog kapitala, a ne fiksnog
kapitala), tako da kapital jedne tvrtke, jednog podruja proizvodnje ili zemlje
im a p ristu p jeftinijim izvorima sirovina koji drugim kapitalim a nisu na ra
spolaganju.
5. Kad se ubrzava reprodukcija cirkulirajueg kapitala (a prem a tome i va
rijabilnog kapitala), tj. ako je vrijem e o b rta specifinog cirkulirajueg kapi
tala krae od drutveno prosjenog cirkulirajueg kapitala, a da se srednjo
rono ne poopi to skraeno vrijem e obrta. E kstraprofit u tom sluaju slijedi
samo kao poveanje profitne stope izraunate na koliinu kapitala (ukupni
kapital), a ne na prom et kapitala (godinji utroak kapitala), budui da do
tog ek strap rofita dolazi putem dodatne proizvodnje vika vrijednosti unutar
same tvrtke. U krajnjoj liniji, radi se samo o posebnoj varijanti prvog slu
aja, tj. o monopolu nad tehnikam a ubrzanja vrem ena obrta, koje, na prim jer,
ne mogu p rim ijeniti konkurentske tvrtke zbog prevelikih ulaganja kapitala
koje bi to zahtijevalo tijekom dueg vrem ena (npr. nesposobnost evropske
in d u strije dvadesetih godina da u veim razm jerim a uvede proizvodnju na
tekuoj traci).
U svim tim sluajevim a rije je o ekstraprofitim a koji kratkorono nisu
ukljueni u proces izjednaavanja profitne stope, tj. koji nisu doveli do dru
tveno narasle prosjene profitne stope. Stoga oni mogu biti popraeni padom
prosjene profitne stope, a upravo to se najee i dogaa. Klasian sluaj
nje i da time meu sve oblasti, koje kapital eksploatira, razmjerno razdijeli suvini
viak vrijednosti ove oblasti proizvodnje. Ako nastupi protivno, ako kapital naie na
neku stranu silu koju moe da savlada samo djelomino, ili je nikako ne moe sa
vladati, i koja njegovo plasiranje u naroitim oblastima proizvodnje ograniava. .
onda bi u takvim oblastima proizvodnje suvikom robne vrijednosti preko njene
cijene proizvodnje oigledno nastao takav ekstraprofit koji bi se mogao pretvoriti
u rentu i kao takav stei samostalnost prema profitu. (K. Marx, Kapital op. cit.,111,
str. 701).
4
Ibid., str. 165.
5
Uistinu je posebni interes to ga neki kapitalist, ili kapital kakve odreene oblasti
proizvodnje, ima u eksploataciji radnika koje on neposredno zaposluje, ogranien
na to to se bilo izuzetnim pretjeranim radom, bilo pak obaranjem najamnine is
pod prosjeka, bilo izuzetnom proizvodnou primijenjenog rada moe da napravi
neki ekstraar, profit koji premaa prosjeni profit. (K. Marx, Kapital, III tom,
str. 164).

63

KASNI KAPITALIZAM

monopolnog kapitalizm a, gdje se ek straprofiti pod zatitom m onopola ostva


ru ju u mnogim sektorim a, pokazuje kako ekstraprofiti, ako im je znaajan
opseg, mogu ak pojaati pad prosjene profitne stope, budui da su ti ek stra
profiti izdvojeni iz mase vika vrijednosti koja se razdjeljuje u nemonopoliziranim sektorim a. Kako da onda u razdoblju kapitalizm a slobodne konku
rencije nije dolo do oteanih m eunarodnih k retan ja kapitala (a prem a tom e
ni do znaajnih porem eaja elem entarnih procesa prvobitne akum ulacije ka
pitala u relativno zaostalim zem ljam a), dok je u doba im perijalizm a do toga
dolo na irokom planu? Slijedei faktori sprijeili su odnosno reducirali,
m eunarodne razlike u profitu:
1. S tru k tu rn o znaajna in d u strijsk a rezervna arm ija u zem ljam a to su
prve in d ustrijalizirane koja je dugorono om oguila stagnaciju ili opadanje
realnih n ajam nina (uz sam o povrem eno poveanje), pa zapravo nije ni po
takla iskoritavanje jeftine radne snage u zaostalim zem ljam a.4
2. In stitu cionalna slabost perm anentne proleterske klasne borbe, odnosno
borbenih proleterskih organizacija, u prvom redu sindikata, uslijed veliine
in d u strijsk e rezervne arm ije.7
3. Razlika u proizvodnosti izm eu poljoprivrede i m lade, m oderne krupne
industrije, bila je izvor nejednake razm jene i ek stra p ro fita za industrijski
6

Taj je problem doveo do velikih kontroverzi izmeu marksistikih i nemarksistikih


povjesniara. Oteane su i time to je industrijska revolucija prinudno izmijenila
strukturu radnike potronje (npr. posve razliito znaenje stanarina oko 1760. i
1850. godine), ime je usporedivost realnih nadnica u duim vremenskim razmacima
stavljena u pitanje. Ipak, valja inzistirati da su i dva nemarksistika povjesniara,
E. M. Phelps Brown i Sheila V. Hopkins, utvrdili pad realnih nadnica graevinskih
radnika u Engleskoj od indeksa 77 godine 1744. (77 posto realne nadnice epohe
14511475!) na manje od te razine sve do 18341835. godine, to je pratio ponov
ni pad od 1836. do 1842. i od 1845. do 1858. godine. Razina dostignuta 1744. godine
promaena je konano tek nakon 1849, tj. nakon 100 godina. (Vidi Seven Centuries
of the Prices of Consumables, Compared with Builders Wages, u: Economical,
1956). Isto tako, potronja eera per capita opala je sa 16,86 kg 1811. godine na 7,9
kg 1841. godine u Engleskoj, to je utvrdio francuski povjesniar privrede Maurice
Levy-Leboyer (Les banques europeenes et i industrialisation internationale dans la
premiere moitie du 19e siele, Paris, P.U.F. 1964, str. 211). O samoj kontroverzi vidi
izmeu ostaloga Eric Hobsbawn, The British Standard of Living, u: Economic
History Review, 1957; T. S. Ashton, The Standard of Life of Workers in England
17901830, u: Journal of Economic History, dodatak IX, 1949; A. J. Taylor, Pro
gress and Poverty in Britain 17801850, u: History, XLV (1960) itd.
7
Fritz Sternberg, koji je prvi iscrpno istraio znaenje dugoronih fluktuacija rezerv
ne industrijske arm ije za razvoj kapitalizma, ovdje grijei. On tvrdi da sluaj
Amerike dokazuje da sindikati nisu odreujui za radnike nadnice, budui da
su nadnice u SAD mnogo vee nego u Zapadnoj Evropi, dok su sindikati mnogo
slabiji (Der Imperialismus, op. cit., str. 579). (Sternbergova je knjiga pisana prije
pojave CIO, pa je ta formulacija u to doba bila posve ispravna). Meutim, Stern
berg ovdje zaboravlja historijsko-tradicionalni element u vrijednosti robe radne
snage koji je Marx istakao, a koji je u SAD zbog nedostatka radne snage i prostran
stva slobodnih zemljita bio prisutan od samog poetka tamonjeg kapitalizma
i stoga dugo oteiavao brzu ekspanziju kapitalizma. U Evropi, kao i drugdje, fluktu
acije rezervne industrijske armije, svakako, odredile su dugorone mogunosti uspo
na realnih nadnica; ali i tamo gdje su te mogunosti postojale, njihovo ostvarenje
je ovisilo o borbi radnike klase, a prema tome i o snazi sindikata. Usporedi razvoj
realnih nadnica u Njemakoj i Francuskoj prije prvog svjetskog rata koji se sigur
no ne moe objasniti razlikama u rezervnoj industrijskoj arm iji tih zemalja.

64

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA

kapital, budui da je p rodor kapitala u poljoprivredu i pojava kapitalistike


zemljine rente bio tek m arginalna pojava.'
4. Mnotvo lako dostupnih podruja investiranja u Zapadnoj Evropi (i Sje
vernoj Americi) kao rezultat, izmeu ostalog, stalnog irenja izgradnje e
ljeznica, industrijalizacije niza podruja proizvodnje kao npr. rudarstva tek
stilne industrije, strojogradnje, proizvodnje obue, elika i eljeza oneka i
cem enta itd.
' K
Ali, isti faktori koji su uvjetovali dom inirajuu internacionalnu nepokretlji
vost (ili nepokretljivost u cjelini ogranienu na Zapadnu Evropu) kapitala u
prvom stoljeu kapitalistikog naina proizvodnje, poeli su djelovati u su
protnom sm islu od sedam desetih godina X IX stoljea:
1. Nagla i neprekidna em igracija radne snage iz Zapadne Evrope u preko
m orske zemlje, pospjeena revolucijom 1848. godine (22,5 m ilijuna emigra
n ata u razdoblju od 1851. do 1909. godine, od toga devet m ilijuna u razdoblju
od 1861. do 1890. godine, nasuprot samo dva m ilijuna u razdoblju od 1821.
do 1850. godine), jasno p retv aran je zapadne i srednje Evrope u industrijsku
radionicu cijeloga svijeta, pa seljaci i zanatlije nisu vie propadali samo na
Zapadu, nego upravo u istonoj i junoj Evropi, a prije svega na drugim kon
tinentim a, pa se tako irila ind u strijsk a rezervna arm ija, prouzroili su dugo
rono sm anjenje iste industrijske rezervne arm ije na Zapadu i dugorono
jaan je radnikih organizacija, to je za posljedicu imalo spor, ali kontinuiran
rast realnih najam nina. Tako se javio interes za iskoritavanjem jeftine rad
ne snage izvan Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike.
2. Razlika u proizvodnosti izm eu poljoprivrede i rudarstva s jedne i pre
raivake in d u strije s druge stran e vodila je suprotnom rezultatu. Dolo je
do rastue nezadovoljene potranje za nizom ivotno vanih sirovina, poja
ane po b ritan sk u in d u striju pam uka katastrofalnim posljedicam a graanskog
rata u Americi, tj. esto apsolutno i svakako relativno rastuim cijenam a
sirovina. (Uspon cijena pam uka bio je neprekidan izm eu 1849. i 1870. godine.)
3. Tem eljita je industrijalizacija zem alja Zapadne Evrope dosegla prvu
gornju razinu nakon boom a u Francuskoj ezdesetih godina prolog stoljea
i doba nesolidnog poslovanja u novom njem akom carstvu: tehnika parnih
strojeva iz prve ind u strijsk e revolucije bila je u opoj upotrebi. U vie ze
m alja Zapadne Evrope postojalo je obilje vika kapitala. Sve vea koncen
tra cija kap itala i rastu i trokovi novih investicija u ve industrijalizirana
po d ru ja a poslije i sve vei razvoj trustova i monopoliziranja morali
su u brzom tem pu um noiti ove kapitale koji su prodirali u nova podruja
investicija.
4. Dolo je do dugoronog opeg pada profitne stope, uvjetovanog znaaj'nim porastom organskog sastava kapitala.'0 Nagli izvoz kapitala u m anje razvi
8

Kao npr. u Francuskoj, Belgiji i Njemakoj.


9
0 vezi dugoronog trenda opadanja rezervne industrijske armije i ostalih prika
zanih zbivanja vidi podrobnu analizu tog problema od strane Fritza Sternberga u
njegovu djelu Der Imperialismus.
10

1 prema proraunima Phyllis Deane i W. A. Colea, koje treba razmatrati s velikim


rezervama, opao je udio profita, kamata i mjeovitog dohotka u nacionalnom do-

65

KASNI KAPITALIZAM

jene zemlje, koji je masovno zapoet osam desetih godina X IX stoljea, bio je
odgovor na sve problem e. E k stra p ro fiti su sad ostvarivani putem izvezenih
im p erijalistikih kapitala tako to je:
1. kapital investiran u takve zem lje i p o d ru ja gdje je njegov prosjeni or
ganski sastav bio znatno nii nego u preraivakoj in d u striji na Zapadu i
tako je omoguio mnogo viu pro fitn u stopu;
2. ta je p rofitna stopa dodatno rasla budui da je stopa vika vrijednosti
u ovisnim zem ljam a k atkad bila iznad one u m etropolam a; razlog tom e bio
je dugoronim poveanjem rezervne in d u strijsk e arm ije uvjetovan pad cijene
robe rad n e snage ispod njezine vrijednosti i vrijednosti te robe daleko ispod
one na Z apadu;11
3. k o n cen tracija izvoza kapitala n a po d ru ja proizvodnje sirovina u poljo
privredi i ru d arstv u om oguila je tim kapitalim a velike ek strap ro fite uz date
cijene sirovina (tj. u konkurenciji s tradicionalnim m etodam a proizvodnje i
niom proizvodnou rada). To je dovelo do opeg pada cijena sirovina ope
nito i do tim e uvjetovanog poveanja profitne stope (sm anjenja organskog
sastava kapitala) u m etropolam a;
4. budui da su se ulaganja kapitala posve sastojala od neupotrebljenih
kapitala koji u m etropolam a vie nisu m ogli ostvariti prosjeni profit, nego
sam o pro sjenu kam atu, m asovan izvoz k apitala prouzroio je ope povea
nje prosjene profitne stope.12

hotku Velike Britanije od prosjeka 39,4 posto u desetljeu od 1865. do 1874. godine
na 38,2 posto u desetljeu od 1870. do 1879, na 37,3 posto u desetljeu od 1875. do
1884. i 37,8 posto u desetljeu 1885. do 1894. (British Economic Growth, op. cit., str.
247). Za Italiju, Emilio Sereni navodi jo otriji pad: prosjean prinos kapitala
(rendimento medio del capitale) pao je s 24,2 posto u razdoblju od 1871. do 1875.
na 14,1 posto u razdoblju od 1886. do 1890 (Capitalismo e mercato nazionale in Ita
lia, Roma 1968, str. 246247).
11

Karl Marx osobito upozorava na to da stopa vika vrijednosti moe biti nia u ne
razvijenim zemljama nego u razvijenima. To vrijedi i dalje, ukoliko se u tim ze
mljama ne proizvodi kapitalistikom tehnikom, proizvodnost je rada mnogo nia
i zato je dio normalnog radnog dana, u kome radnik samo reproducira svoju nad
nicu, vei od onoga u metropolama. Ali to ipak nikako nije zakon. Jer, ako se kapi
talistika tehnika uvede u kolonije i polukolonije bez poveanja potronje radnika
(izmeu ostalog, zbog pritiska rezervne industrijske armije), moe doi do naglog
smanjenja vrijednosti radne snage, a prema tome i poveanja stope vika vrijed
nosti iznad njezine razine u metropolama, mada je prosjena proizvodnost rada i
dalje nia od one u metropolama. Stopa vika vrijednosti nije izravna funkcija pro
izvodnosti rada. Ona jedino izraava odnos izmeu vremena potrebnog radniku
da proizvede ekvivalent njegovih ivotnih sredstava i preostalog radnog vremena
to se kapitalistu preputa bez naknade. Ako se ukupna nezaposlenost u koloni
jama rairi, dok pada u metropolama, i ako je smanjenje radnog vremena potrebnog
za reprodukciju ivotnih sredstava u zemljama metropolama djelomino neutrali
zirano irenjem mase roba koje radnik troi, dok ta koliina u kolonijama ostaje
ista (ili ak opada), onda malo poveanje proizvodnosti rada u kolonijama moe
biti popraeno jaim poveanjem stope vika vrijednosti u usporedbi s metropo
lama. U 3. tomu Kapitala Marx, svakako kae: Razliite nacionalne profitne stope
veinom e poivati na razliitim nacionalnim stopama vika vrijednosti, (str.
120).
12

U posljednje su se doba javile najnovije sumnje u Lenjinovu teoriju imperijalizma,


koja veliko znaenje pridaje izvozu kapitala u svrhu stjecanja kolonijalnih ekstra
profita. Razmotrit emo ih temeljitije u jedanaestom poglavlju.
66

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA . . .

Prom atrani u ovom svjetlu, poeci prvih dviju uzastopnih etapa povijesti
industrijskog kapitalizm a etape slobodne konkurencije i etape im perija
lizma ili klasinog monopolnog kapitalizm a kako ga je opisao Lenjin jav
ljaju se kao dvije etape ubrzane akum ulacije. Kretanje izvoza kapitala prouzro
kovano traganjem za ekstraprofitim a i pojeftinjenje cirkulirajueg konstant
nog kapitala vodili su privrem enom porastu prosjene profitne stope u m etro
polama, koja sa svoje strane objanjava silno naraslu akum ulaciju kapitala
u razdoblju od 1893. do 1914. godine, nakon dugog razdoblja stagnacije od
1873. do 1893. karakteriziranog padajuom profitnom stopom.13 Ta narasla
prosjena profitna stopa bila je razlog to je kapital prije prvog svjetskog
rata u m etropolam a doivio drugo razdoblje Sturm und Dranga.
Kad je kapitalistika robna proizvodnja osvojila i objedinila svjetsko tri
te, nije stvorila jedinstven sustav cijena proizvodnje, nego diferenciran su
stav nacionalno razliitih cijena proizvodnje i jedinstvenih cijena na svjet
skom tritu, to je omoguilo kapitalu najrazvijenijih nacija da ostvari
ekstraprofite (da svoju robu prodaje iznad vlastite nacionalne cijene pro
izvodnje i ispod nacionalne cijene proizvodnje zemlje kupca). U krajnjoj
liniji, taj internacionalno stupnjevan i diferenciran sustav razliitih robnih
vrijednosti objanjava se internacionalno stupnjevanim i diferenciranim su
stavom razliitih razina proizvodnosti rada, tj. internacionalnom razlikom u
proizvodnosti. Daleko od toga da internacionalno izjednai organski sastav
kapitala ili da dovede do internacionalnog izjednaenja profitnih stopa
im perijalizam je dakle zaustavio i intenzivirao internacionalne razlike u organ
skom sastavu kapitala i razlike profitnih stopa. Marx je uoio tu mogunost
kad je napisao: Ovo izjednaenje polazi kapitalu za rukom vie ili manje,
to je vii kapitalistiki razvitak u nekom danom nacionalnom drutvu, tj. to
su prilike dotine zemlje vie prilagoene kapitalistikom nainu proizvod
nje . . . Stalno ujednaavanje stalnih nejednakosti vri se utoliko bre, 1) to
je kapital pokretniji, tj. to ga je lake prenijeti iz jedne oblasti i iz jednog
m jesta u drugo; 2) to se radna snaga moe lake bacati iz jedne oblasti u
drugu i s jedne lokalne toke proizvodnje na drugu. Prvi sluaj pretpostav
lja p o tpunu slobodu trgovine u u nutranjosti drutva i odstranjenje svih mo
nopola osim prirodnih, naim e onih koji potjeu iz samog kapitalistikog na
ina proizvodnje. Zatim razvitak kreditnog s is te m a . . . N aposljetku potinjavanje razlinih oblasti proizvodnje pod ka p ita liste. . . Ali samo ovo izjednae
nje udara na vee prepreke kada se m eu kapitalistika poduzea uvuku i s
njim a povezu mnoge i velike oblasti proizvodnje gdje se ne radi kapitalistiki
(npr. zem ljoradnja sitnih seljaka).14
Jasno je da prepreke to zbog spom enutih razloga spreavaju izjednaava
nje p rofitne stope ve na nacionalnoj razini, postaju jo vanije na meuna
rodnoj razini. Vea relativna nepokretljivost kapitala, velika nepokretljivost
radne snage, p rije svega, postojanje nekapitalistikih sfera proizvodnje, tj.
opa kom binacija kapitalistikih s polukapitalistikim i pretkapitalistikim

Udio profita, kamata i mjeovitog dohotka u nacionalnom dohotku Velike Brita


nije, po proraunima Phyllis Deane i W. A. Colea (vidi biljeku 10), pada izmeu
1865. i 1894, raste u desetljeu 18951904. opet na 38,8 posto, a u desetljeu 1905
1914. ak raste na 42 posto (op. cit., str. 247). Naravno, te brojke nikako nisu kongruentne marksistikom shvaanju profitne stope; one, meutim, jasno pokazuju
tendenciju.
14
Karl Marx, Kapital, op. cit., III tom, str. 163. (istakao E. M.)

67

KASNI KAPITALIZAM

odnosim a proizvodnje, faktori su koji su omoguili razlike u p ro fitu izmeu


kolonija i m etropola od poetka im perijalistikoga doba i pretvorili ulaga
nje k apitala u kolonije i polukolonije u perm anentni izvor ekstraprofita.
N aposljetku, razliku u razvijenosti izm eu m etropola i kolonija i polukolon ija valja svesti na to to je kapitalistiko svjetsko trite uopilo kapitali
stiku cirkulaciju robe, a ne i kapitalistiku ro b n u proizvodnju. A pstraktnije
reeno: pojave im perijalizm a valja objasniti n edostatkom hom ogenosti kapi
talistike svjetske privrede.
Otkud sad takav nedostatak hom ogenosti? Vue li on korijen iz prirode
samog k apitala ili je rezultat historijski date poetne stru k tu re , naim e kolo
nijalizm a, koja je, sigurno, p ratila pobjedniki m ar kapitala po cijelom svi
jetu , ali k oja ne predstavlja b itan preduvjet za postojanje napredujue aku
m ulacije kapitala? Odgovor na to p itan je vraa nas problem u razlika u p ro
fitu, izraza neum ornog trag an ja za ek strap ro fitim a koji proizlazi iz nejedna
kog k retan ja sam e akum ulacije kapitala. U istom p rim jeru trajnog rasta
organskog sastava kapitala i neprestanom razvoju tehnike i tehnologije, koji
je M arx predvidio, ali se on u punom razvoju jav lja tek danas u kasnom
kapitalizm u, razlike u p ro fitu proizlaze iz konkurencije kapitala i nem ilo
srdne osude svih onih tvrtki, grana i p o druja koja zaostaju u toj trc i i koji
su stoga p risiljeni ustu p iti dio vlastitog vika vrijednosti vodeima. A to
je onda taj proces nego tra jn a pro dukcija nerazvijenih tvrtki, grana, podruja
i regija?
Stoga su ak i u idealnom sluaju hom ogene poetne pozicije, kapitali
stiki privredni rast, proirena reprodukcija i akum ulacija kapitala identini
paralelnom po sto ja n ju i stalnoj kom binaciji razvijenosti i nerazvijenosti. Sam a
akum ulacija kapitala stvara razvijenost i nerazvijenost kao m eusobno uvjetujue m om ente nejednakog i kom biniranog kretanja kapitala. N edostatak
homogenosti kapitalistike privrede nuan je p ro d u k t razvijanja sam ih kapi
talistikih zakona kretanja.
V idjeli smo ve da tehnoloka obnova i uspon proizvodnosti rad a nikako
nisu jed in a form a ostvarivanja ekstraprofita. P otranja i usisavanje jeftine
radne snage u kapitalistiki proces rada, kao i proizvodnja je ftin ih sirovina
takoer su vodili tom cilju. Jeftin a rad n a snaga otkrivena je i reproducirana
u drutvenim uvjetim a u kojim a podjela rad a jo nije bila rairena, dok je
pad vrijednosti radne snage n a tro ak njezine fizike reprodukcije sprijeio
stoga svako irenje unu tran jeg trita, a sam je kapital stvorio neprekoraivu prep reku vlastite ekspanzije. N a k ra ju je ak i n ajjeftin ija roba iz Manchestera, Solingena i D etroita bila bespom ona p red nedostatkom potreba u
indijskim , indijanskim i kineskim seljakim zajednicam a, uglavnom zatvore
nim u n atu ralnu privredu.
Tom razlikom u najam nini uvjetovana razlika u proizvodnosti im ala je ten
denciju u k ruivanja i uvrivanja. A kum ulacija kapitala kao produkcija raz
vijenosti i nerazvijenosti fiksirala se internacionalno, kao razvoj krupne indu
strije u m etropolam a, u sm jeru potpune industrijalizacije uslijed napredujue
podjele rad a i tehnoloke obnove i kao razvoj proizvodnje sirovina u koloni
jam a, koja uslijed sprijeene ili zaustavljene podjele rada, zaostajue tehno
loke obnove i reproducirane pretkapitalistike agrarne privrede spreava
tem eljitu industrijalizaciju i pojaava i ovjekovjeuje nerazvijenost15.
Ponovo upozoravamo na ve citirana djela Andr Gunder Franka, Theotonio Dos

68

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA . . .

Ako taj proces shvatimo kao poseban sluaj openitije tendencije kapitala
onda ga moemo isto tako otkriti izmeu ostalog unutar samih industrijali
ziranih zemalja, u tzv. internim kolonijama. Nije teko u regionalnoj struk
tu ri industrijaliziranih zem alja npr. XIX i poetkom XX stoljea naii na iste
elem ente nejednake razm jene, razlika u proizvodnosti, nedovoljne industrija
lizacije, zaustavljene akum ulacije kapitala, tj. usporednog postojanja razvoja
i nerazvijenosti, to drimo karakteristinim za stru k tu ru svjetske privrede
u doba im perijalizm a. U svim se tim zem ljam a industrijski kapital javlja i
razvija istodobno koncentriran na nekim, relativno m alobrojnim zgusnutim
podrujim a, opkoljenim a prstenom agrarnih podruja to su sluila kao izvor
sirovina i ivotnih nam irnica, kao trite za industrijska potrona dobra i kao
rezervati jeftine radne snage.
K lasian sluaj agrarnih sporednih zemalja u n u ta r na krupnoj industriji
izgraene m oderne privrede Zapadne Evrope, koji je i sam Marx istraivao,
je st sluaj Irske: Ali je Irsk a sada samo jedan poljoprivredni kotar Engleske,
ograen irokim vodenim jarkom , i daje ovoj ito, vunu, stoku i industrijske
i vojne regrute.16 Razum ije se, taj poljoprivredni kotar bio je popritem
akum ulacije kapitala, ali je znatan dio otjecao u industrijske kotare, tj. u
Englesku.17 Tako i ovdje dolazi do m eusobno uvjetovanog razvoja i nerazvi
jenosti, budui da je odliv kapitala zaotrio relativnu nezaposlenost u Irskoj,
to je, u isto poljoprivrednim uvjetim a, vodilo jo veem osirom aenju i
rascjepkanosti.1' M arx stoga jasno govori o razvoju industrije u industrijskim
glavnim sreditim a u doba zore kapitalizm a i istodobnom unitavanju indu
strije u ovisnim sporednim zem ljam a.
M eutim, Irsk a nikako nije iznim ka u povijesti kapitalizm a XIX stoljea.
Mogu se o tk riti b a r jo tri druga, u osnovi upravo klasina sluaja spo
rednih zemalja, unutranjih kolonija u industrijaliziranim nacijam a.
Prvi je sluaj F landrije u Belgiji, sam ostalnoj od 1830. godine, drugoj indu
strijaliziranoj zem lji u Evropi nakon Velike Britanije. Nakon unitenja fla
m anske kune industrije (lana i platna) pom ou m oderne krupne tvornice,
dolo je do procesa apsolutnog osirom aenja, masovne nezaposlenosti, em igra
cije i deindustrijalizacije koji se podudara s razvojem u Irskoj to ga je opi
sao Marx. Za vie od pola stoljea F landrija je bila rezervoar jeftinih prehram
benih proizvoda, jeftin ih poljoprivrednih sirovina, jeftine radne snage i po
Santosa i Samira Amina u kojima nalazimo slian misaoni tok. To se prije svega
odnosi na najnovije i jo neobjavljeno djelo Andre Gunder Franka, Towards a The
ory of Underdevelopment.
16
Karl Marx, Kapital, op. cit., I tom, str. 629.
17
Karl Marx, Entwurf eines Vortrages zur irischen Frage, u: Werke, Band 16, str.
452. To, to se ta stalna koncentracija kapitala u poljoprivrednim distriktima i odli
jevanje u industrijske nije zbila samo u Irskoj, nego i samoj Engleskoj, kao i
kotskoj i Walesu, izriito naglaavaju povjesniari engleskog bankarstva. Vidi
izmeu ostaloga W. T. C. King, History of the London Discount Market, London 1936,
str. XIIXIII, 6. i dalje.
18
Vidi takoer Francois Perroux: Rast je poremeaj ravnotee. Razvoi jest poreme
aj ravnotee. Usaenje jednog pola razvoja vodi nizu drutvenih i ekonomskih ne
ravnotea. (L'economie du XXe siecle, Paris 1964, str. 169).
19
K. Marx, Kapital, op. cit., I tom, str. 678.

69

KASNI KAPITALIZAM

slunih reg ru ta za cjelokupnu belgijsku in d u striju .20 Udio zaposlenih u indu


striji u zaposlenom stanovnitvu istone i zapadne F landrije poveao se s
22.3 n a sam o 26,4 posto izm eu 1846. i 1890., dok se u dvije valonske pokra
jine, Liegeu i H ainautu, taj udio u istom razdoblju popeo s 18,3 posto na
48.4 posto, a u cijeloj Belgiji sa 15,2 posto na 33,6 posto.21 Jo je 1895. godine
p rosjena nadnica poljoprivrednih radnika u etiri valonske pokrajine bila
50 posto iznad p ro sjek a u etiri flam anske pokrajine, a najnia m jesena nad
nica u Flandriji, u neplodnom K em penu, bila je s 20 belgijskih franaka tri
p u ta nia od one u najneplodnijem pod ru ju V alonije, Ardenim a, gdje je
iznosila 60 franaka.22
Drugo, to je sluaj s junim dravam a SAD (prije i nakon u k idanja ropstva),
koje su fungirale kao rezervoar poljoprivrednih sirovina i kao unutranja
kolonija u tom sm islu to su bile stalno trite za ind u strijsk e proizvode Sje
vera i nisu razvijale nikakvu autonom nu kru p n u in d u striju (to se izm ijenilo
tek u drugom svjetskom ratu).22
Tree, to je sluaj Mezzogiorna (juga) Ita lije gdje je nakon ujedinjenja
isto tako dolo do procesa deinustrijalizacije, sa stalnim odljevom kapitala
n a sjever, i stvoren je dugoroan rezervoar jeftin e radne snage, jeftinih po
ljoprivrednih proizvoda i poslunih biraa.24 Sylos-Labini je utvrdio pad u
b ro ju zaposlenih u in d u striji june Ita lije (m ada se uglavnom radi o kunoj
i sitnoj in d ustriji) sa 1.956.000 godine 1881. na 1.270.000 godine 1911. Razlika
u nadnici p oljoprivrednih rad n ik a izm eu sjeverne i june Ita lije porasla je
s 12 posto 1870. na 25 posto 1920. i 27 posto 1929. godine. Sam o je 13 posto
ukupnog talijanskog dionikog kapitala bilo 1916. godine investirano na jugu,
dok je 1947. taj postotak iznosio 8 posto. Izm eu 1928. i 1954. godine udio
M ezzogiorna u talijanskom nacionalnom dohotku pao je s 24,3 posto na 21,1
posto.23
U ogranienijem sm islu, isto to vrijedi i za velike dijelove Austro-Ugarske
u razdoblju izm eu revolucije 1848. i prvog svjetskog rata. To se odnosi na
20

O katastrofalnim posljedicama tog razaranja i gladi uslijed njega vidi A. G. Jacquemyns, Histoire de la Crise iconomique des Flandres 18451850, Bruxelles 1929.
21

Benoit Verhaegen, Contribution a Vhistoire iconomique des Flandres, sv. II, str. 57,
165, Louvain 1961.
22

Lauren Dechesne, Histoire iconomique et sociale de la Belgique, Paris 1932, str. 482.
23
Vidi Eugene D. Genovese, op. cit., str. 1926. i 280285. Melvin M. Leiman, Jacob N.
Cardozo Economic Thought in the Antebellum South, New York 1966, str. 175
203, 238243.
24
Postoji bogata literatura o ekonomskom razvoju june Italije nakon ujedinjenja.
Izmeu ostalog vidi Emilio Sereni, II Capitalismo nelle Campagne (18601900), op.
cit.; Aldo Alessandro Mola, LEconomia italiana dopo Vunita, Torino 1971; Luigi Dal
Pane, Lo Sviluppo economico dellItalia negli ultimi cento anni, Bologna 1962; A.
Caracciolo, La Formazione dell' Italia industriale, Bari 1970; Rosario Romeo, R iso rgimento e Capitalismo, Bari 1963. Antonio Gramsci se bavio tim problemom u dije
lu spisa napisanih u zatvoru (Quarderni del Carcere, II svezak, Torino 1964, str.
9798, i drugi). Takoer vidi Rosario Villari (izd.), II Sud nella Storia d'Italia, Bari
1971.
25
Paolo Sylos-Labini, Problemi dello sviluppo economico, Bari 1970, str. 128, 130.

70

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA . . .

B avarsku, Sleziju i Pomeraniju-M ecklenburg, zapadnu i istonu Prusku u sta


rom N jem akom carstvu (tj. na istoku i jugu),26 u Francuskoj na agrarni za
padni i sredinji dio (a djelom ino i agrarni istoni dio) prije prvog svjetskog
rata itd. U panjolskoj se tijekom XIX i XX stoljea ponavlja posve ista
funkcija juga, ne samo kao unutranje kolonije u sm islu stalnog reproduciran ja nerazvijenosti, ve prvenstveno kao bazena za prikupljanje dodatnih
kapitala iscijeenih iz poljoprivrede nakon drugog svjetskog rata da bi se
ubrzao proces industrijalizacije u tradicionalnim i novim industrijskim sre
ditim a drugih dijelova zemlje.27
Zanimljiv poseban sluaj iste tendencije je dualizam form i kupovanja i pla
anja radne snage u japanskoj industriji poetkom dvadesetih godina koja
je dovela do paralelnih modernih kapitalistikih i tradicionalnih kunoin dustrijskih, odnosno m anufakturnih pogona.25 Taj dualizam, koji je bez sum
nje prouzrokovao znaajan tra n sfer vika vrijednosti u korist moderne in
dustrije, konsolidirao se tijekom pola stoljea, i poeo n estajati tek nakon
to je bijeg sa zemlje ezdesetih godina sveo rezervnu industrijsku arm iju
na najniu razinu.
Odnos izm eu tih razvijenih i nerazvijenih podruja u n u tar industrijalizi
ranih k apitalistikih drava nije samo form alno slian onom izmeu im peri
jalistikih i nerazvijenih zem alja, ve m u je i ekonom ska funkcija ista. Razlika
u proizvodnosti izm eu poljoprivrede i industrije slina onoj izmeu siro
vina i proizvodnje gotove robe u epohi kapitalizm a slobodne konkurencije i
klasinog im perijalizm a omoguava nejednaku razm jenu, stalan transfer
vrijednosti izm eu nerazvijenih i industrijaliziranih podruja kapitalistike
drave. Razm jena agrarnih proizvoda za industrijsku robu nejednaka je raz
m jena.25 Razm jena sirovina proizvedenih u nerazvijenim podrujim a (npr.
pam uka iz junih drava SAD) za industrijsku gotovu robu nejednaka je
razm jena. Uloga nerazvijenih agrarnih podruja u industrijaliziranim zem

Tako su npr. minimalne nadnice u graevinarstvu 1906. bile dvostruko vee u


velikim gradovima kao to su Berlin, Hamburg, Kiel, Diisseldorf, Dortmund, Essen
itd., nego u seoskim podrujima istone i zapadne Prusije (Gumbinnen, Zoppol),
Brandenburga, lezije, kao i u nekim siromanim podrujima Bavarske, Saske i
Eifela. (R. Kuczynski, Arbeitslohn und Arbeitszeit in Europa und Amerika 1870
1909, Berlin 1913, str. 689. i dalje).
27
Vidi izmeu ostaloga Alfonso C. Comin, Espana del Sur, Madrid 1965.
28
Vidi npr. Miyohei Shinohara, Structural Changes in Japans Economic Development,
Tokio 1970; Seymour Broadbridge, Industrial Dualism in Japan, Chicago 1966; K.
Bieda, The Structure and Operation of the Japanese Economy, Sydney 1970, str.
186199. Godine 1955. bilo je io 26,5 posto samostalnih radnika u nepoljoprivrednom sektoru japanske privrede, nasuprot 11,8 posto u Australiji, 10 posto u SAD
i 6,2 posto u Velikoj Britaniji (1951. godine). Razlike u nadnici bile su primjerene
veliini pogona preraivake tvrtke u rasponu od 30 do 100 godine 1958, dok su u
SAD bile samo 64 do 100, a od 79,3 do 100 u Velikoj Britaniji (1954. godine). Ova
razlika u nadnici bila je znatno vea uoi prvog svjetskog rata, kad su nadnice u
tradicionalnom sektoru (prije svega tekstilnoj i lakoj industriji openito) bile
povezane s niskom naknadom seljacima. (G. Ranis, Factor Proportions in Ja
panese Economic Development, u: American Economic Review, rujan 1957, str.
595).
29
Uvijek s ogradom da se radi o sitnoseljakoj, jo ne-kapitalistikoj poljoprivrednoj
proizvodnji, koja jo ne vodi pojavi kapitalistike zemljine rente. Ta nejednaka
razmjena nestaje im se poljoprivreda posve kapitalizira.

71

KASNI KAPITALIZAM

ljam a kao rezervata nedovoljno zaposlene i nezaposlene radne snage jedna


je od glavnih funkcija tih p odruja je r odrava in d u strijsk u rezervnu arm iju
(pored periodine reprodukcije te iste rezervne industrijske arm ije potiski
vanjem rad ne snage koja je ve u najam nom odnosu, uvoenjem strojeva).
N erazvijena p o druja u n u ta r kapitalistikih zem alja, p oput vanjskih kolo
nija, stoga igraju ulogu izvora ekstraprofita. Evo Marxova opisa ek stra p ro
fita to ga industrijski kapital ostvaruje razm jenom sa sitnoseljakom ili za
natskom proizvodnjom u njegovu prvom razdoblju S tu rm und Dranga:
Dok se stro jn i sistem u nekoj indu strijsk o j grani iri n a raun tradicional
nog zanata ili m anufakture, njegov usp jeh je tako siguran kako bi bio sigu
ran u sp jeh recim o vojske naoruane pukam a ostraguam a protiv vojske nao
ruane lukovima. Ovaj prvi period, kad stroj tek osvaja sebi polje rada, od
odlune je vanosti zbog izvanrednih profita kojih proizvodnju on pomae.
Ovi pro fiti ne sam o da sam i po sebi sainjavaju izvor ubrzane akum ulacije,
nego privlae u povlatenu oblast proizvodnje i velik dio dodatnog drutvenog
kapitala koji se neprestano stvara i tei da se plasira. Posebne prednosti
prvog herojskog perioda neprestano se ponavljaju u onim granama proizvod
nje u koje se strojevi tek uvode.31
Ovdje p red nam a stoje dvije teorijske tekoe koje bi valjalo rijeiti. S
jedne strane, nedostatak hom ogenosti proizvodnje u internacionalnim razm je
rim a koji se objanjava stanovitom nepokretljivou kapitala, tj. nepostoja
njem internacionalno jedinstvenog tr ita kapitala. Ali jedinstveno trite
k apitala p o stoji u n u ta r industrijaliziranih nacija, ono prethodi stv aran ju mo
derne kru p ne industrije, a dijelom je ak i uvjetuje. K ako onda to nacionalno
jedinstveno trite kapitala nije dovelo do jedinstvene nacionalne industrijske
stru k tu re ?
S druge strane, znam o da je izvoz kapitala u velikoj m jeri zapoet ve
osam desetih godina X IX stoljea, tj. mnogo p rije nego to su nestala n era
zvijena ag rarn a p o d ru ja u sam im industrijaliziranim zem ljam a. K ako to da
jc onda k ap ital iz im perijalistikih zem alja izvezen u vanjske kolonije, um je
sto da se prvo in d u strijaliziraju te unutranje kolonije?
Odgovor na oba ova p itan ja om oguit e nam da preciznije shvatim o jednu
osobinu k apitalistike robne proizvodnje, u spostavljanje kapitalistikih cijena
proizvodnje i specifinu p rim jen u zakona vrijednosti na svjetskom tritu.
S tv aran je jedinstvenog trita kapitala u n u ta r industrijaliziranih drava ve
u doba priprem e ili ve zapoete industrijalizacije, stvorilo je jedinstvenu
30
O tom problemu vidi Sternberg, Der Imperialismus, op. cit.

31

Ovdje se javlja daljnja paralela s odnosom izmeu industrijskih nacija i nerazvijenih


zemalja, budui da je ekonomski izvor tog ekstraprofita u tome to e tijekom ci
jelog razdoblja poetnog razvoja krupne industrije trina cijena robe ve proiz
vedene strojevima, ali potranju koje velika tvornica jo ne moe koliinski
podmiriti, svakako biti ispod pojedinane vrijednosti zanatskih ili manufakturnih
proizvoda, ali znatno iznad pojedinane vrijednosti proizvoda mainski proizvedenog,
to e pri njegovoj prodaji omoguiti ostvarenje znaajnog ekstraprofita, up.avo
kao i pri izvozu jeftine industrijske masovne proizvodnje u zemlje koje jo pre
dindustrijski proizvode.
32
Karl Marx, Kapital, op. cit., I torn, str. 388 (istakao E. M.).
33
Vidi izmeu ostaloga E. Lipson, The Economic History of England, London 1931,
str. 244246.

72

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA .

nacionalnu kam atnu i profitnu stopu. Dopustilo je, svakako, marginalne ra


zlike u nadnici; industrijske razlike u nadnici u nutar razliitih geografskih
pro sto ra iste zemlje jedva da su mogle prekoraiti stanovitu granicu. Prema
tome, kad je prva faza industrijalizacije zavrena i kad je ispunila, pa ak i
prepunila unutranje trite, i nakon to je tako stvorena prva relativno
p rekom jerna proizvodnja kapitala, nije vie postojao nuan interes za te
m eljitu in dustrijalizaciju agrarnih podruja u n u tar industrijalizirane zemlje.
Proizvodnja u tim podrujim a ula je u izjednaavanje nacionalne profitne
stope. Tu se nisu mogli ostvariti ekstraprofiti upravo stoga to je djelovao
jedinstven sustav cijena proizvodnje. U najboljem sluaju mogla se lagano
poveati prosjena profitna stopa. M eutim, vei prijevozni trokovi, slabija
in fra stru k tu ra i pom anjkanje kvalificirane radne snage veoma brzo neutrali
ziraju prilino m alu razliku u nadnici.
S uprotno tome, izvoz kapitala u zaostale zemlje moe profitirati upravo iz
injenice to ne postoje ni jedinstveno internacionalno trite kapitala, niti
jedinstvena cijena proizvodnje, niti jedinstvena profitna stopa. Razlika u
nadnici tako je velika, a mogunosti ostvarivanja ekstraprofita isto manu
fak tu rn im ili ranoindustrijskim prom jenam a u poljoprivredi i rudarstvu to
liko znaajne, da su profitne stope (ekstraprofiti) koje im perijalistiki kapital
ostvaruje u vanjskim kolonijam a na poetku mnogo vee od onih koje bi
taj k apital mogao ostvariti u unutranjim kolonijam a. Unutranje kolo
nije su rtve injenice to su, dodue podindustrijalizirane, ali istodobno
ipak povezane u sustav jedinstvenih cijena proizvodnje, profita i najam nina
s in d ustrijaliziranim podrujim a vlastite zemlje.
Do sada smo se ograniili sam o na prim jere geografskih razlika u proizvod
nosti, n a vanjske i unutranje kolonije. M eutim, sada m oram o istraiti
openitiji sluaj razlika u proizvodnosti izmeu razliitih industrijskih grana
u n u ta r iste ve industrijalizirane zemlje. Takva razlika javlja se uglavnom
kao posljedica tehnikog napretka, poboljanja proizvodne tehnike, poveanja
organskog sastava kapitala, p rije svega proirenom reprodukcijom fiksnog ka
pitala. Tu valja razlikovati dvije varijante. Ako ne postoji samo jedinstveno
trite kapitala, jedinstveni sustav kam ata i jedinstvene cijene proizvodnje,
nego isto tako i neograniena pokretljivost kapitala, onda e nakon odreenog
razdoblja k onkurencija kapitala ponovo dovesti do nestajanja ekstraprofita
to privrem eno n astaje uvoenjem m oderne tehnologije. K apital e napustiti
grane s niom stopom p rofita i otjecati u grane s viom profitnom stopom.
Tamo e doi do hiperprodukcije i prekom jerne akum ulacije, to e sniziti
trine cijene i o d stran iti ekstraprofite, dok u granam a iz kojih je oteklo
mnogo kapitala, drutvena p o tran ja vie nee moi biti u potpunosti zado
voljena, tj. trine e cijene ponovno porasti. Doi e dakle do izjednaavanja
profitne stope.
M eutim, u analizi tog procesa valja jo jednom podsjetiti na to da ak i
u sluaju potpune pokretljivosti kapitala izjednaavanje profitne stope ne
nastu p a istog trenutka. Znaajan vrem enski razm ak dijeli trenutak kad je
neko tehnoloko otkrie proizvodno prim ijenjeno, (tj. trenutak tehnoloke
inovacije), od tre n u tk a izjednaavanja profitne stope. Jeftinija roba, proizve-

Francois Perroux istie da spajanje podruja s tvrtkom rasta (firme motrice) i pod
ruja bez takve tvrtke (tj. nerazvijenog podruja) unutar zemlje svakako maze
dovesti do vidne razlike u razvijenosti. (Op. cit., str. 225 i dalje).

73

KASNI KAPITALIZAM

dena tom m odernijom tehnikom , isprva e se proizvoditi i prodavati po pro


sjenoj drutvenoj cijeni proizvodnje; ona e vlasniku donijeti ekstraprofit
koji postupno inform acijam a u poslovnim izvjetajim a itd. prodire do
svijesti vlasnika kapitala openito. Proizvodnja se tada poveava, a konku
ren tsk a se borba u tom podruju zaotrava, tako da roba proizvedena m oder
nijom tehnikom poinje sm anjivati prosjenu drutvenu trinu vrijednost,
ali i dalje o stvaruje ekstraprofit, budui da je njezina pojedinana vrijednost
jo ispod te prosjene trine vrijednosti. K onkurenti potom pokuavaju p ri
m ijeniti istu tu m odernu tehniku ili pak novi vlasnici kapitala p ro d iru u tu
granu proizvodnje da bi ostvarili iste te ekstraprofite. Tek kad tako pojaana
konkurencija ponovo svede p rofit inovacijske tvrtke na drutveni prosjek
sm anjenjem trine vrijednosti prim jerene utedi drutvenog rada (budui
da je to svaki istinski tehnoloki napredak) i otud nastalim sm anjenjem vri
jed n o sti te robe, moglo bi se zaista govoriti o izjednaenju profitne stope.
T ijeko m cijelog tog m euvrem ena tehnika inovacija stvarno doputa reali
zaciju ekstraprofita.
M ora se, dalje, upozoriti da proces n asta jan ja i n esta jan ja ekstraprofita,
p o k ren u t tehnikom inovacijom , istodobno predstavlja proces akum ulacije i
obezvreivanja kapitala, p ri em u mnogi kapitali s niskom proizvodnou
rad a p ro p ad aju prije izjednaavanja p rofitnih stopa. M eutim , obezvreenje,
sm anjenje ili unitenje vrijednosti kapitala pred stav lja sm anjenje cjelokupne
m ase kap itala s kojom se u sporeuje ukupno proizveden viak vrijednosti,
dakle privrem eni p o rast drutvene profitne stope, odnosno privrem eno zau
stavljanje tendencijelnog opadanja p rofitne stope. Sve te napom ene o bjanja
vaju zato je uvoenje tehnolokih inovacija rentabilno za neku tv rtk u ili
g ranu in d u strije usprkos (odgoenog) izjednaavanja profitne stope.
Sad dolazim o do druge v arijante gdje moe doi do realiziranja e k stra p ro
fita uvoenjem tehnolokih inovacija, ak kad istodobno nem a savrene po
k retljivosti kapitala. Rije je o klasinom p rim jeru m onopola, gdje se bitno
ograniava pokretljivost kapitala kom binacijom dogovora najvanijih vlasni
ka k apitala i silnih trokova osnivanja (frais de prem ier etablissem ent), dakle,
kvalitativno viim stupnjem koncentracije i centralizacije kapitala. Ta kom bi
nacija ne vodi sam o privrem enim , ve i trajnim ekstraprofitim a koji su zna
ajka epohe m onopolnog kapitalizm a.
N aravno, dugorono ne moe b iti apsolutnih monopola, a ek strap ro fiti monopolnih ili oligopolnih koncerna ne mogu rasti beskrajno. G odinja je m asa
vika vrijednosti data veliina k oju u k rajn jo j liniji ograniava b roj radnih
sati proizvodnih najam nih radnika, a nikakve pojave u sferi cirkulacije ne
m ogu je poveati. Kad je jednom d ata ukupna m asa vika vrijednosti, a prem a
tom e i u k upna m asa profita, ek stra p ro fiti nekih koncerna ili m onopoliziranih
grana in d u strije mogu se poveati jedino transferom vika vrijednosti iz osta
lih pogona ili grana industrije. Svakom ek stra p ro fitu p rim jeren je pad pro
fita drugih tvrtki. Ako se poveaju m onopolistiki ekstraprofiti, p ad a profitna
stopa u nem onopoliziranim podrujim a i tim e se zaotrava opa konkuren
cija do te m jere da konano pad cijena proizvodnje (i ekstraprofita) mono
pola postaje neizbjean. S druge strane, pojedini m onopolni ili oligopolni
koncerni ne m ogu si dopustiti p rekom jerne ekstraprofite, je r, kao to smo

Sto, naravno, nikako nc znai da time prestaje transfer vrijednosti iz nemonopoliziranih u monopolizirane sektore.

74

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA

ve rekli, ne postoje apsolutni monopoli. Tekoa prodiranja u monopolizi


ran a p o d ruja uvijek je sam o relativna, tj. povezana s relativno teko dno
zmm izdatkom kapitala. M eutim, ako si neki koncern dopusti pretjeran
ekstraprofit, ostale e m onopolnokapitalistike skupine pokuati da sud jelu i u
u tom ek stra p ro fita tj. pokuat e prodrijeti u to podruje. Budui da ie
uglavnom za to potreban kapital prisutan u svim im perijalistikim zemljama
uz neke znaajne iznimke na koje cemo se poslije vratiti i budui da
dotini m onopolisti tra jn o m oraju uzim ati u obzir tu mogunost (koja bi
mogla biti popraena otrom konkurentskom borbom s opadanjem cijena i
pro fita za sve), oni u pravilu izbjegavaju takva pretjerivanja u obostranom
interesu svih m onopola; oni su na to utoliko vie prisiljeni je r u sistem u gdje
veina m onopola isto tako stoji u m eusobnom odnosu dobavljaa, koliina
robe jednog monopola koja je za pro d aju ovisi o (monopolnim) cijenam a dru
gih m onopola. Tako dolazi do ekvivalenta tendencijelnog izjednaavanja
ekstraprofita, tj. usporednog postojanja dvije prosjene profitne stope, one
m onopoliziranog i one nem onopoliziranog sektora im perijalistikih zemalja
Ovo usporedno postojanje dvaju prosjenih profitnih stopa u monopolnom
kapitalizm u nije nita drugo nego usporedno postojanje dviju razina proiz
vodnosti, tj. ista ona razlika u proizvodnosti koju smo prvo otkrili u osnovi
tran sfera vrijednosti izm eu im perijalistikih i nerazvijenih zemalja, a potom
u osnovi tra n sfera vrijednosti izm eu industrijaliziranih i neindustrijaliziranih
p o d ru ja jedne im perijalistike drave.3 Dvije paralelne prosjene profitne
stope p retpostavljale bi dva m eusobno odvojena privredna sistem a bez spojnih posuda.3
36
Robert Triffin, Monopolistic Competition and General Equilibrium Theory, Cam
bridge 1940.
37
Ernest Mandel, Marxistische Wirtchaftstheorie, op. cit., sir. 433437. Praktiki me
hanizam tog izjednaavanja monopolistikih ekstraprofita mora uzimati u obzir,
osim faktora koje smo skicirali, i ogranienosti trita, a time i stope ekstraprofita
uslijed prodajne cijene, te prinudu zaustavljanja ili spreavanja irenja manjkavih
i surogatmh proizvoda. S tim u vezi vidi znaajnu literaturu o monopolistikoj kon
kurenciji koju djelomino navodimo u Marxistische Wirschaftstheorie, koja poinje
s knjigom E. M. Chamberlina The Theory of Monopolistic Competition, Harvard
University Press 1933.
38
U eseju N. D. Kondratieffa, Die Preisdynamik der industriellen und landwirtschaftlichen Waren, postoji eklektiko mijeanje analize radne vrijednosti i analize
granine korisnosti, to vodi neobinim rezultatima. Kondratieff ispravno sudi da
dugorona smanjenja robnih cijena (izraena u konstantnoj vrijednosti papirnog
novca) mogu poivati jedino na poveanju proizvodnosti rada, tj. smanjenju vrijed
nosti roba. (Archiv fiir Sozialwissenschaft und Sozialpolitik, 60. Band, 1. Heft,
1928, str. 5058). Nasuprot tome, on govori o kupovnoj moi poljoprivrednih i
kupovnoj moi industrijskih dobara, bez obzira na injenicu to se time ne uspo
reuju radne vrijednosti, ve samo relativne trine cijene. Ako u datoj godini pro
izvodnja jedne tone penice zahtijeva 50 radnih sati, dok proizvodnja 3 odijela zah
tijeva 20 radnih sati, onda se za 50 godina taj odnos moe smanjiti na 30 radnih
sati za prvo, a za drugo na 10, tako da kupovna mo penice raste u usporedbi
s tekstilom. Ali proizvodnja se tkanina ipak mogla proiriti na tetu proizvodnje
penice, a razmjena penice za tkanine moe sadravati transfer vrijednosti u ko
rist tekstilne proizvodnje. Da bismo znali je li razvojem cijena izmijenjena propor
cija izmeu proizvodnje penice i tkanina, moramo razmotriti ne samo elastinost
potranje dvaju proizvoda, ve prvenstveno razliite profitne stope u tim sektori
ma. Poveana kupovna mo ne implicira poveanu profitnu stopu a tek bi
ona usmjerila kapital iz industrije natrag u poljoprivredu.
39
Na taj prigovor to ga je iznio na prijatelj Elmar Altvater, podrobnije emo se vra

75

KASNI KAPITALIZAM

Naoj je argum entaciji prigovoreno da kri tem eljne principe Marxove teo
rije vrijed nosti i, tovie, svaku form u radne teorije vrijednosti. T ransfer
vrijednosti u uvjetim a normalne konkurencije (tj. bez nasilja, prijevare,
m akinacija i monopola) nije mogu u okvirim a M arxove teorije vrijednosti,
budui da se robe razm jenjuju po svojoj vrijednosti. Ne moe se shvatiti kako
p o rast proizvodnosti rad a moe voditi n asta jan ju ekstraprofita, budui da bi
taj p o rast zacijelo bio izraen padom , a ne porastom vrijednosti robe. Ako
jed n a proizvodna grana proizvodi ispod drutvenog prosjeka, vrijednost e
se njezine robe poveati, a ne reducirati, u usporedbi s granom to proizvodi
s n atprosjenom proizvodnou rada. I na kraju, poduzea s tehnolokom
p rednou ostvarivala bi ek strap ro fit, ali ne uslijed tra n sfera vrijednosti, nego
jednostavno zato to se rad njihovih radnika rauna kao intenzivniji zbog
njegove n atprosjene proizvodnosti, tj. zato to je cjelokupna proizvodnja vri
jed n o sti poveana zahvaljujui tom proizvodnijem rad u za vie radnih sati
nego to iznosi puki b roj radnih sati odraenih u tim pogonim a.40
Moemo odgovoriti da ti prigovori uglavnom poivaju na b rk an ju jedno
stavne proizvodnje s kapitalistikom robnom proizvodnjom .41 U uvjetim a sta
bilne proizvodnosti rada, gdje se ona sm atra datom , kategorije drutveno
p o trebno radno vrijem e i drutveno rasipano radno vrijeme jasn e su i
tran sp aren tne. Pojave na tritu, na povrini privrednog ivota uglavnom se
p o d u d araju sa sutinom tih pojava, b a r ukoliko se to odnosi na kvantitativno
odreivanje vrijednosti.42 (N astajanje i sutina oblika vrijednosti ve je p re
stalo biti tran sp aren tn o u toj epohi robne proizvodnje). Ali u kapitalistikom
nainu proizvodnje, karakteriziranom stalnim prevratim a tehnike, stvari p re
staju biti tako jednostavne i tra n sp a re n tn e, ak i kad je rije o kvantitativ
nom od re enju vrijednosti. Nemogue je a priori odrediti to je drutveno
potrebno, a to drutveno rasipano radno vrijem e sadrano u nekoj robi,
budui da je to mogue tek a posteriori, utvrivanjem je li stanoviti kapital
ostvario p ro sjean profit, vie od prosjenog p ro fita ili m anje od prosjenog
profita: Potranja i ponuda p retp o stav ljaju p retv aran je vrijednosti u trinu
vrijednost, a ukoliko se vre na kapitalistikoj osnovi, ukoliko su robe pro
izvodi kapitala, p retp o stav ljaju kapitalistike procese proizvodnje, dakle da
leko zam renije odnose nego to su prosta kupovina i prodaja roba. Kod njih
se ne radi o form alnom p retv aran ju robne vrijednosti u cijenu, tj. jedno
stavno o p rom jeni oblika; radi se o odreenim kvantitativnim odstupanjim a
trinih cijena od trinih vrijednosti i dalje od cijena p ro iz v o d n je. . . U kapi
talistikoj proizvodnji ne radi se sam o o tom e da se za m asu vrijednosti,
ubaenu u prom et u robnom obliku, izvue jed n ak a m asa vrijednosti u dru
gom obliku bilo novca, bilo neke druge robe ve se radi o tom e da se
za kapital predujm ljen u proizvodnji izvue isti viak vrijednosti ili profit
titi u esnaestom poglavlju ove knjige.
40
Vidi npr. Busch, Scholler i Seelow, Weltmarkt und Weltwiihrungskrise, Bremen 1971,
str. 2124.
41
Tipino je da oba citata od kojih polaze ti autori potjeu iz prvog, a ne iz treeg
toma Kapitala. U prvom se tomu Marx bavi kapitalom openito, a problematika
kapitalistike konkurencije i preobraaja vrijednosti u cijene proizvodnje koja sto
ji iza transfera vrijednosti, uope se ne razmatra.
42
Vidi Friedrich Engels, Dopuna i dodatak treoj knjizi Kapitala, Kapital, III lom,
str. 698.

76

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA . . .

kao za svaki drugi kapital iste veliine, ili pro rata (razm jerno) njegovoj veli
ini, m a u kojoj grani proizvodnje on bio upotrijebljen; radi se dakle o tome
bar kao m inim um , da se robe prodaju po cijenama koje pruaju prosjeni
profit, tj. po cijenam a proizvodnje.4'
Iz procesa izjednaavanja profitnih stopa nuno proizlazi transfer vrijed
nosti, je r je sum a cijena proizvodnje jednaka sumi vrijednosti (stoga to
izjednaenje, tj. konkurencija, tj. kretanje u sferi cirkulacije ne mogu stvo
riti ni jed an atom dodatne vrijednosti). P rem a tome, ako si jedna grana
proizvodnje prisvoji dio vika vrijednosti proizvedenog u drugim proizvod
nim granam a, to jedino moe znaiti da te druge grane proizvodnje moraju
prodavati robu proizvedenu ispod njezine vrijednosti. Marx to izriito nagla
ava.44 Cijela transform acija vrijednosti u cijene proizvodnje temelji se na
takvom tran sferu vika vrijednosti, tj. transferu vrijednosti.45 Ona se temelji
na tom e to se kapitalistiki proizvedene robe obino ne prodaju po njihovoj
vrijednosti.
M etodska tekoa s kojom se susreem o kad se tehniko odreenje vri
jednosti drutveno potrebno radno vrijem e uvjetovano na svakom po
dru ju dom inantnom prosjenom proizvodnou rada rairi na odreenje
vrijednosti koje ukljuuje drutvenu potrebu za svakom specifinom upotreb
nom vrijednou,44 ne lei u nunoj povezanosti razm jenske i upotrebne vri
jednosti. Rosdolsky je dokazao da to dvostruko odreenje vrijednosti treba
shvatiti kao dva razliita stu p n ja istraivanja, tj. kako, ve prem a odnosima
ponude i potranje, trine vrijednosti m ogu biti odreene od strane tvrtki
koje rade s prosjenom , ispotprosjenom ili natprosjenom proizvodnou
rada.
Stvarna je tekoa u odreivanju cjelokupne mase vika vrijednosti koju
kapitalisti tre b a da raspodijele. Ako npr. trinu vrijednost stanovite robe
Marx, Kapital, III svezak, str. 161162. (istakao E. M.)

4Vidi
4 npr. Kapital, III

tom, str. 698: Pokazali smo da cijena proizvodnje neke robe


moe da stoji iznad ili ispod njene vrijednosti i da se samo izuzetno podudara s nje
nom vrijednosti. Takoer vidi Teorije o viku vrijednosti, II tom, str. 21: Prema
tome pogreno je miljenje da konkurencija kapitala stvara opu profitnu stopu
time to cijene roba izjednauje s njihovim vrijednostima. Ona je, obratno, stvara
time to vrijednosti roba pretvara u prosjene cijene, u kojima je jedan dio vika
vrijednosti jedne robe prenesen na drugu robu itd. Isto to u Grundrisse, op. cit.,
str. 339, u Teorijama o viku vrijednosti, II, str. 26, u Kapitalu, III tom, str. 14414a.
itd.

45

Marx, Kapital, III tom, str. 126, 133 i mnoga druga mjesta.
46
Busch, Scholler i Seelovv tvrde da ja zastupam postvareno odreenje drutveno
potrebnog radnog vremena, kao isto tehniki uvjetovano, tj. neovisno od drutve
nih potreba i upotrebne vrijednosti. To, dakako, nije tono. Ve sam u Raspravi
o marksistikoj ekonomiji, (nae izdanje: Sarajevo 1970.) ugradio upravo taj as
pekt drutvenih potreba (odnos ponude i potranje) u odreivanje cijena proizvo
dnje (I dio, str. 161). Takoer vidi moju knjigu Einfuhrung in die marxistische Wirtschaftstheorie (Frankfurt 1967, str. 15): Jer roba koja ne bi zadovoljila niije potre
be, budui da nema upotrebnu vrijednost... od samog se poetka ne bi mogla
prodati, ne bi imala nikakvu razmjensku vrijednost... Ta ravnotea prema tome
implicira da su suma drutvene proizvodnje, suma proizvodnih snaga, suma radnih
sati kojima to drutvo raspolae, raspodijeljene proporcionalno na razliite grane
industrije, onako kako potroai raspodjeljuju svoju kupovnu moc na svoje raz
liite potrebe.

77

KASNI KAPITALIZAM

odreuje cijena proizvodnje tvrtki s najniom proizvodnou rad a budui


da potran ja dugorono prem auje ponudu onda e veina tv rtk i te pro
izvodne grane ostvariti ekstraprofit, tj. natprosjean profit. O tkud taj ek stra
profit? U jedinom sluaju gdje M arx detaljno istrauje to pitanje, tj. u slu
aju zem ljine rente, on odgovara: taj ek stra p ro fit n astaje iz nieg organskog
sastava kapitala u poljoprivredi, gdje on nastaje u sferi proizvodnje, a uslijed
privatnog vlasnitva nad zem ljom sprijeen je da ue u opu preraspodjelu
opedrutvenog vika vrijednosti. Ali budui da razliite grane industrije
s izuzetkom sluaja m onopola, u to ovdje neemo poblie ulaziti ne m ogu
sprijeiti takvu preraspodjelu vika vrijednosti, to rjeen je problem a se na
njih ne moe prim ijeniti. Utoliko m anje ako tvrtke (i grane) s natprosjenom
proizvodnou rada obino posjeduju vii, a ne nii organski sastav kapitala.
Ako se taj dodatni viak vrijednosti ne proizvodi izravno u stanovitoj sferi
proizvodnje, onda postoje sam o dva mogua izvora: ili on potjee iz p rera
spodjele vika vrijednosti prethodno proizvedenog na nekom drugom m jestu,
tj. on rezultira iz tran sfera vika vrijednosti, tj. tra n sfera vrijednosti, ili pak
nastaje u sferi cirkulacije. Oito, jedino je prvo rjeenje u skladu s Marxovom radnom teorijom vrijednosti i vika vrijednosti.
Pokuaj da se taj ek stra p ro fit objasni tvrdnjom da se u sluaju tvrtki s
n atprosjenom proizvodnou rad a radi o onim tv rtk am a iji je rad inten
zivniji od onih to proizvode uz prosjenu proizvodnost i da, prem a tom e,
rad koji je u k rajn jo j liniji putem trita naplaen s profitom m anjim od
prosjenog, dijelom ne stvara vrijednost, sam o je prividno rjeenje. Polazi od
toga to stv aranje vrijednosti iz p o d ru ja proizvodnje p rem jeta na podruje
cirkulacije. U pravo se u kapitalistikim odnosim a proizvodnje nikako ne moe
auto m atsk i odgovoriti na pitan je dobiva li jedan pogon prosjean profit, m a
nji od prosjenog ili vei od prosjenog, odm ah u tre n u tk u kad je zavren
proces proizvodnje. Tek u procesu cirkulacije dolazi do preobraaja vrijed
nosti u cijene proizvodnje.
Plateno sposobna potranja, kao m jerilo drutvene potrebe k oju treba
zadovoljiti,47 po svojoj sutini moe se openito javiti jedino na tritu i m ora
jak o fluktuirati. Dakle, ta bi fluktuacija treb ala odreivati cjelokupan opseg
vika vrijednosti. M arx je elio izbjei upravo to p ro tu rjeje s vlastitom teo
rijom vika vrijednosti postavljanjem zakona da je cjelokupna m asa vika
vrijednosti ve data procesom proizvodnje i da cjelokupna sum a cijena p ro
izvodnje m ora biti u skladu s cjelokupnom sum om tog vika vrijednosti.
M eutim, to uvjetuje da svaki e k stra p ro fit m ora b iti praen ispodprosjenim
profitom drugih vlasnika roba.
M arxova teorija vika vrijednosti polazi od toga da je cjelokupna m asa vi
ka vrijednosti jednaka cjelokupnoj m asi drutvenog vika rada, tj. da je
uvjetovana cjelokupnim iznosom radnih sati od kojeg se odbija cjelokupna
m asa potrebnog rad a (tj. uz odbitak b ro ja rad n ih sati u kojim a se proizvede
ekvivalent cjelokupne sum e nadnica proizvodnih radnika). Sve u svemu, to
47
Ne smijemo zaboraviti da odmah nakon desetog poglavlja treeg toma Kapitala gdje
Marx sluaj kad ponuda premauje potranju definira kao sluaj gdje se rasipa
drutveno radno vrijeme, (1) slijedi: Robna masa predstavlja onda na tritu mno
go manju koliinu drutvenog rada no to stvarno u sebi sadrti. (str. 155 ista
kao E. M.); (2); tom mjestu prethodi, a i slijedi, rasprava u kojoj se opseg drutve
ne potranje za specifinom upotrebnom vrijednou relativizira i objanjava ga se
kao ovisnog o opsegu trine vrijednosti.

78

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA .

je neovisno o specifinoj proizvodnosti rada u svakom pogonu i moe biti


modificirano uz iste nadnice samo putem proizvodnosti rada industrije po
trone robe. S m atrati cjelokupnu m asu kao datu na kraju proizvodnog pro
cesa, u stvari znai sm atrati kao date prosjeni intenzitet rada, prosjenu
nadnicu i prosjenu stopu vika vrijednosti. U tim okvirim a normalno se
jav ljaju ekstraprofiti." Tek iznimno ekstraprofit se javlja iz natprosjene
stope vika vrijednosti pojedinane tvrtke.49
Marx je te tekoe pozitivno rijeio poavi od proizvodnje vika vrijednosti
kao odreene fizikim troenjem ivog apstraktnog i budui da se pretpo
stavlja izjednaavanje intenziteta i stope vika vrijednosti homogenog rada
na p odruju proizvodnje. Sve pojave izazvane konkurencijom kapitala i odno
som ponude i potranje na tritu m ogu utjecati jedino na preraspodjelu te
mase, ali ne na njezino poveanje ili smanjenje.
Kad Marx kae da pogoni to djeluju s ispodprosjenom proizvodnou
o stvaruju profit m anji od prosjenog i da je to na k raju prim jereno injenici
da su rasipali drutveni rad, onda ta form ulacija samo znai da vrijednost i
viak vrijednosti to su ga stvarno proizveli njihovi radnici, na tritu prisva
ja ju tvrtke koje bolje rade, a ne da je tam o stvoreno m anje vrijednosti i vika
vrijednosti od one iskazane radnim satim a.50 Samo ta interpretacija desetog
poglavlja treeg tom a Kapitala moe se uskladiti s cijelim tekstom i duhom
Marxove teorije vika vrijednosti; ona oito im plicira pojam transfera vri
jednosti.
M oramo dodati da M arx eksplicite najavljuje pojavu transfera vrijednosti
ne sam o izm eu grana pogona uslijed izjednaavanja profitnih stopa
nego i u n u ta r iste grane pogona51 i to na taj nain da m eusobno uvjerljivo
48
K. Marx: Da kapitali koji pokreu nejednake koliine iva rada proizvode nejedna
ke koliine vika vrijednosti, ima bar do izvjesnog stepena za pretpostavku da je
stepen eksploatacije rada ili stopa vika vrijednosti ista, ili da razlike koje u tome
postoje vae kao izravnane stvarnim ili uobraenim (konvencionalnim) kompenzacionim razlozima. Ovo pretpostavlja konkurenciju meu radnicima i izjednaenje nji
hovim stalnim iseljavanjem iz jedne oblasti proizvodnje u drugu. Takvu opu stopu
vika vrijednosti po tendenciji, kao svi ekonomski zakoni mi smo pretpostavi
li kao teorijsko pojednostavljenje; ali je ona u stvarnosti faktina pretpostavka ka
pitalistikog naina proizvodnje, mada je vie ili manje koena praktinim trenji
ma. Kapital, III tom, str. 142143. (istakao E. M.)
49
K. Marx: Uistinu je posebni interes to ga neki kapitalist, ili kakav kapital kakve
odreene oblasti proizvodnje, ima u eksploataciji radnika koje on neposredno zaposluje, ogranien na to to se bilo izuzetnim pretjeranim radom, bilo pak obaranjein
najamnine ispod prosjeka, bilo izuzetnom proizvodnou primijenjenog rada moze
da napravi neki ekstraar, profit koji premaa prosjeni profit. (Kapital, III tom,
str. 164). (podvukao E. M.) Ovdje se, dakle, radi o izuzecima, a ne o pravilu, da si ka
pitali s veim organskim sastavom koji zbog toga rade s veom proizvodnou
rada mogu prisvojiti jedan dio u drugim pogonima proizvedenog vika vrijednos
ti, odnosno vrijednosti.
Vi moete, npr., prodati svoje robe sasvim ili priblino po njihovim individualnim
vrijednostima, pri emu se moe desiti da robe proizvedene pod najgorim uvjetima
moda ne realiziraju ni svoje cijene kotanja, dok one proizvedene pod srednjim
prosjekom mogu realizirati samo jedan dio u njima sadrana vika vrijednosti.
(Karl Marx, Kapital, III tom, str. 14647).
Ako ponuda roba po prosjenoj vrijednosti, dakle po srednjoj vrijednosti mase

79

KASNI KAPITALIZAM

povezuje tehnoloko odreivanje drutveno potrebnog radnog vrem ena s


odreivanjem drutveno potrebnog radnog vrem ena u skladu s upotrebnom
vrijednou. Ako, naim e, drutvenu po tran ju proizvodnja tono pokriva i
tako proizvodnost rad a u prosjenim pogonim a odreuje vrijednost robe,
to onda znai da cjelokupna koliina rad a utroenog u toj grani pogona u
dvostrukom sm islu predstavlja drutveno potreb n u koliinu rada. Jer, ako
se pretp o stavlja identina stopa vika vrijednosti, onda je cjelokupna m asa
vika vrijednosti proizvedena u toj grani proizvodnje jed n ak a cjelokupnoj
masi profita. U tom se sluaju ek stra p ro fit tv rtk i to dje lu ju s natprosjenom
proizvodnou rada jedino moe objasniti transferom vrijednosti na tetu
tv rtk i to d jelu ju s ispodprosjenom proizvodnou rada. U tom sluaju
norm alnom sluaju u uvjetim a slobodne konkurencije i izjednaavanja pro
fitne stope tra n sfer je vrijednosti rjeen je koje daje sam Marx. N aravno,
kada izuzetno u uvjetim a slobodne konkurencije pogoni s najniom
proizvodnou rad a (potranja znatno vea od ponude) od re u ju trinu vri
jednost, ili kad to ine oni s najviom proizvodnou rad a (ponuda znatno
vea od potranje), problem stv aran ja vrijednosti i odreivanja proizvedene
koliine v rijednosti nije tako jasan. Ali i ovdje dajem o prednost naem rjee
n ju pred rjeenjem Buscha, S chollera i Seelowa, zbog netom navedenih ra
zloga.
Busch, S choller i Seelow oito su u svojem prividnom rje e n ju zavedeni
analogijom s problem om m eunarodne trgovine.52 Oni p ri tom nisu im ali u
vidu da upravo u okvirim a m eunarodne trgovine pretpostavke koje je M arx
postavio za obrazovanje cijena proizvodnje i jedinstvenih trinih vrijednosti,
tj. p rosjean opevaei intenzitet rada, dalekosena pokretljivost kapitala
i radne snage, izjednaavanje p rofitnih stopa ne vrijede ili da vrijede tek
iznimno.
Cjelokupan se kapitalistiki sistem tako ja v lja kao stupnjevana stru k tu ra
razlika u proizvodnosti, kao p ro d u k t nejednakog i kom biniranog razvoja d r
ava, podruja, grana in d u strije i tvrtki, odreen traganjem za ekstraprofitom. Radi se o integriranom jedinstvu, ali integriranom jedinstvu nehom oge
nih dijelova, pri em u upravo to jedinstvo o d re u je n edostatak hom ogenosti.
U cijelom tom sistem u razvijenost i nerazvijenost se m eusobno pretpostav
ljaju, zato to traganje za ek strap ro fitim a openito tek pokree mehanizm e
rasta, ali se ek stra p ro fit moe ostv ariti jedino na tetu m a n je proizvodnih
zem alja, p o druja i grana proizvodnje. Razvoj se, dakle, jav lja jedino u p ara
lelnom p o sto jan ju s nerazvijenou, fiksiran je u tom stan ju i odvija se za
hvaljujui toj fiksiranosti. Bez nerazvijenih p odruja nem a tra n sfera vika
u in d u strijalizirana podruja, dakle ni ubrzane akum ulacije kapitala u tim
podrujim a. U toku cijele jedne povijesne epohe, do tra n sfera vika i do
ubrzane akum ulacije kapitala u im perijalistikim zem ljam a ne bi moglo doi
koja lei izmeu oba ekstrema, zadovolji obinu potranju, onda robe ija indivi
dualna vrijednost stoji ispod trine vrijednosti realiziraju ekstra-viak vrijednosti
ili ekstraprofit, dok one ija individualna vrijednost stoji iznad trine ne mogu
realizirati jedan dio u njima sadranog vika vrijednosti. (Kapital, III tom, str.
146).
52
Busch, Scholler i Seelow, op. cit., str. 3235. Koliko se pri meunarodnoj nejedna
koj razmjeni radi o transferu vrijednosti, razjasnit emo u jedanaestom poglav
lju. Ovdje emo tek napomenuti da s tim u vezi Marx govori ne samo o nejednakim
koliinama rada, ve i o nejednakom radnom vremenu. (Grundrisse, op. cit., str.
810).

80

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA . . .

bez nerazvijenih zemalja. A bez postojanja nerazvijenih grana industrije ne


bi bilo tran sfera vika u tzv. sektore rasta, ni s tim povezanog ubrzanja aku
m ulacije kapitala u posljednjih dvadesetpet godina.
Mada je kapitalistiki svjetski sistem integrirana i stupnjevana cjelina
razvijenosti i nerazvijenosti na m eunarodnom , regionalnom i sektorskom
podruju,51 osnovni je naglasak u razliitim epoham a ipak na razliitim for
m am a tog razgranatog nejednakog i kom biniranog razvoja. U doba kapitali
zma slobodne konkurencije osnovni je naglasak na paralelnosti regionalnog
razvoja i nerazvijenosti u n u ta r sam ih zem alja koje se industrijaliziraju. U
doba klasinog im perijalizm a, osnovni je naglasak na paralelnom meuna
rodnom razvoju u im perijalistikim dravama i nerazvijenosti (u kolo
nijalnim i polukolonijalnim zem ljam a). U doba kasnog kapitalizma osnovni
je naglasak na paralelnom razvoju i nerazvijenosti sektora rasta i nerazvije
nih in d u strijskih grana openito, u im perijalistikim zemljama, ali donekle i
u polukoloni jam a. N aravno, to nikako ne znai da npr. tehnoloke rente,
ekstrap ro fiti to potjeu iz prednosti u proizvodnosti temeljenoj na patenti
ma, poboljanjim a proizvodne tehnike, otkriim a i pronalascima, nisu po
stojale u X IX stoljeu, niti da su predstavljale tek neku iznimku. To samo
znai da su, u nedostatku m onopola koji bi ih konsolidirali, one bile samo
relativno kratkorone, i stoga kvantitativno ukupno m anje znaajne nego re
gionalne razlike u razvoju sve do devedesetih godina, kao i kolonijalni ekstra
p rofiti u doba im perijalizm a.
Takvo poim anje prirode procesa rasta kapitalistikog naina proizvodnje
tj. p riro de akum ulacije kapitala pomae nam da bolje shvatimo zato
je pogrijeila Rosa Luxem burg kad je vjerovala da je otkrila unutarnju gra
nicu kapitalistikog naina proizvodnje u svjetskom irenju kapitalistikog
naina proizvodnje. Ono to biva jasno kad se poe od apstrakcije kapitala
openito, pokazuje se kao besm isleno im se doe do konkretnog kapitali
zma, tj. do mnogo kapitala, tj. do kapitalistike konkurencije. Budui da
se problem reducira n a tra n sfer vrijednosti, odnosno vika vrijednosti, isto
ekonom ski ne postoji nikakva granica tog procesa rasta akum ulacije kapitala
na tetu drugih kapitala, irenja kapitala povezivanjem akum ulacije i obezvre
ivanja kapitala, dijalektikim jedinstvom i proturjejem izm eu konkuren
cije i koncentracije. Svaka je granica kapitalistikog procesa rasta eko
nom ski gledano uvijek tek privrem ena, zato to proizlazi iz sam ih razlika
u proizvodnosti, ali moe preokrenuti te uvjete. Industrijske zone cvjetaju
na tetu poljoprivrednih podruja, ali je njihov rast ogranien injenicom to
je njihova najvanija unutarnja kolonija osuena na relativnu stagnaciju'4

Nejednakost razvoja izmeu industrijskih grana, bio je jedan od dominantnih aspekata tog razdoblja (industrijske revolucije u Velikoj Britaniji). (Maurice Dobb,
op. cit., str. 258).
54
..
.
Mogli su preivjeti oni obrtniki pogoni u kojima su se zanatlije i njihovi pomo
nici (uglavnom mladi momci i naunici) zadovoljavali s prihodima koji su bili nii
od nadnica isplaivanih u modernim pogonima, i u onoj mjeri u kojoj su ih na
njihovim mikroskopski malim tritima titili nedovoljni transportni i prometni od
nosi koji su prodiranje proizvoda modernih pogona na ta trita uinili tekim
i skupim. Ti obrtniki pogoni upadaju u krizu im se u njihovu mjestu pojave mo
demi pogoni koji podiu nadnice i kojima, zahvaljujui neprestanom poboljanju
proizvodnih metoda, uspijeva uiniti proizvodnju djelotvornijom, tako da svoje
proizvode mogu prodavati po vrlo niskim cijenama koje im daju profit, ali ne i
obrtnicima, usprkos niim nadnicama u obrtnikim radionicama. Kriza moe biti

81

KASNI KAPITALIZAM

i stoga de p rije ili kasnije pokuati prevladati tu granicu vanjskom koloni


jom . Istodobno, odnos industrijski revir poljoprivredno podruje ne
o staje u kapitalizm u vjeito zaleen. Ako doe do novog poticaja procesa ra
sta (mogui izvor takvog poticaja ve sm o iznijeli u drugom poglavlju, a po
novo em o se na to osvrnuti u daljnjem izlaganju), onda se rano industrijali
zirana zona moe preobraziti u relativno nerazvijeno podruje, a ranije poljo
privredno podruje u podruje koncentrirane industrije. M arx je ve u svoje
vrijem e spoznao tu m ogunost, kad se m anifestirala sam o u m arginalnim slu
ajevim a ili u zaecima. U pozorio je n a preo rijen ta ciju proizvodnje uslijed
p ro m jen a u prom etnim vezam a i prijevoznim trokovim a:" Poboljavanje
sao b raajn ih i tra n sp o rtn ih sredstava apsolutno skrauje periode putovanja
robe, ali ne ukida relativnu razliku izm eu vrem ena prom eta razliitih robnih
kapitala, n iti razlinih odlom aka istog robnog kapitala koji p u tu je na razna
trita, razliku koja potjee iz injenice putovanja. N pr. poboljanje jedrilice
i paro b ro d i, koji sk rau ju p ut, podjednako ga sk rau ju za bliska kao i za
u daljen a p ristan ita. Relativna d iferencijacija ostaje, m ada esto sm anjena.
Ali, relativne diferencijacije mogu se zbog razvitka tra n sp o rtn ih i saobraaj
nih sredstava pom aknuti na nain koji ne odgovara p rirodnim razdaljinam a.
N pr. neka eljeznica koja vodi iz m jesta proizvodnje u neko u n u tra n je glavno
sredite stanovnitva moe apsolutno ili relativno produiti u daljenost neke
blie toke u n u tra n jo sti, kuda ne vodi nikakva pruga kad se ova blia toka
usporedi s tokom koja je p rirod no udaljenija; isto tako se moe zbog iste
okolnosti pom aknuti sam a relativna udaljenost m jesta proizvodnje od veih
trita, ime se o bjanjava p ro p ad an je starih i cvjetanje novih sredita pro
izvodnje s p rom jenam a u tra n sp o rtn im i saobraajnim sredstvim a. (Uz ovo
dolazi jo i vea relativna jeftinoa tra n sp o rta za due nego za krae di
stance).56
U tjecaj eljeznica i p aro b ro d a u X IX stoljeu moe se usporediti s u tjeca
jem zranog prijevoza, auto-cesta i prijevoza k ontejnerim a nakon drugog svjet
skog rata: dolo je do radikalnog p rev rata relativnih trokova prijevoza, to
je dovelo do uspona stanovitih grana i p ro p ad an ja drugih sredita proizvod
nje.57 Isto su tako oni vodei u in d u striji, koji su postigli tra n sfer vika vri
jed n o sti na te tu drugih grana putem natprosjenog organskog sastava kapi
tala, postu p no mogli p asti ispod drutveno prosjene proizvodnosti rada, ako
izazvana ili oteana poboljanjem transportnih i prometnih uvjeta koji omogua
vaju konkurenciju u modernim pogonima i u drugim zemljama ili podrujima.
(SylosLabini, op. cit., str. 130131).
55
U lanku International Trade and the Rate of Economic Growth, objavljenom u
Economic History Review, druga serija, svezak XII, broj 3, travanj 1960, str. 352,
Kenneth Berrill s pravom upozorava da mnogo jeftiniji pomorski transport u ne
ke nerazvijene zemlje moe objasniti prednost koja je data izvozu u prekomorske
zemlje, u usporedbi s proizvodnjom za unutranje trite. Razumije se, to je samo
dodatni razlog, uz one ve prije navedene, to se robna proizvodnja u tim zemljama
prvenstveno razvijala za svjetsko trite.
56
K. Marx, Kapital, II tom, str. 208.
57
Tzv. maritimna industrija elika Zapadne Evrope postala je tek tako rentabilna, tj.
mogua, to su divovski tankeri i brodovi za rasuti teret mogli prevoziti naftu
i eljeznu rudau na velike razdaljine tako jeftino da je ta industrija mogla kon
kurirati svakoj prednosti u trokovima centara elika smjetenih u neposrednoj bli
zini domaih nalazita ugljena, im je cijena ugljena nadmaila cijenu nafte.

82

TRI GLAVNA IZVORA EKSTRAPROFITA . . .

se npr. tijekom prevrata osnovne ili energetske tehnologije nisu dovoljno brzo
prilagodili novoj tehnici.
J
Prim jeri takve zam jene m jesta revira59 su relativno propadanje starih indu
strijaliziranih podruja Nove Engleske u SAD, kotske, Walesa i sjeverne
Engleske u Velikoj B ritaniji, podruje Nord Pas-de-Calais i Haute-Loire u
Francuskoj i Valonija u Belgiji. Rursko podruje u SR Njemakoj djelomino
je ugroeno slinim razvojem. P rim jeri zamjene m jesta u granam a industrije
su relativno propadanje tekstilne industrije koja prerauje prirodna vlakna
industrije ugljena, kao i potencijalno industrija elika.59 Bez sum nje je takvih
regionalnih zam jena m jesta revira bilo i na poetku industrijske revolucije.
Istraivanje uzroka
koji se nikako ne mogu jednostavno svesti na problem
rudnog bogatstva predstavljalo bi zahvalnu tem u za m arksistiku ekonoms^u Povy es^* Francois Crouzet i Denis Woronoff objavili su za Francusku zanim ljive analize uzroka propadanja Bordeauxa m etropole trgovakog i ma
nufakturnog kapitalizm a prije revolucije. Osim faktora koje je istakao Marx
prom ijenjena sredstva tran sp o rta i kom unikacija i prom ijenjena trita
ovdje se p rije svega p ridruuju prom ijenjeni glavni izvori stope ekstraprofita
(prije: trgovina kolonijalnom robom Zapadne Indije; sada: tehnoloki vrhun
ske in d u strije, p rije svega tvornice tekstila) i hiperspecijalizacija regionalne
buroazije u starom svijetu poslova i privreivanja koja je onemoguila nagli
obrat. N epovoljan geografski poloaj kao i utjecaj britanske blokade i konti
nentalne blokade tijekom napoleonskih ratova, takoer su odigrali ulogu."1
Ono odluujue u cijelom tom procesu rasta, zasnovanom na nejednakom
razvoju zem alja, podruja i grana industrije, ipak je mehanizam to ga po
kree. K akav je poticaj potreban da bi se porem etilo odreeno paralelno po
58
Walter Izard i John H. Cumberland su primijenili Leontieffljev meusektorski obra
un na meuregionalne odnose 1958. godine i time nam osigurali instrumentarij za
formalno otkrivanje nejednakog regionalnog razvoja. Svakako, sam po sebi taj
instrumentarij ne moe otkriti kauzalno-strukturalne osnove nerazvijenosti sta
novitih regija, niti posve izraunati opseg transfera vrijednosti. (Walter Izard i
John H. Cumberland, Regional Input-Output Analysis, u: Bulletin de l'lnstitut
International de Statistique, Stockholm 1958).
59
Biljeimo nagli porast literature o regionalnim razlikama u dohotku i blagostanju
u razliitim dravama Evrope. Ograniit emo se ovdje na navoenje Regionalne
statistike, koju je objavila EEZ 1971. godine. Ti podaci nam pokazuju da je npr.
u Italiji 1968. godine industrijska zaposlenost na Sardiniji, dalekom ju
gu i Abruzzima bila ispod 30 posto, dok je prosjek za Italiju ve iznad
41 posto (str. 47). Iste je godine pokrajina Rheinland-Pfalz u SR Njemakoj sa 6
posto stanovnitva dobila tek 3,9 posto bankovnih kredita, u Francuskoj su zapad
ne i istone pokrajine sa 22,4 posto stanovnitva dobile jedva 14 posto bankovnih
kredita (str. 202203). Brutto proizvod per capita u najbogatijoj pokrajini SR
Njemake (Hamburg) bio je vie nego dva puta vei od onog najsiromanijeg
(Schleswig-Holstein). Isto vrijedi u Belgiji za razliku izmeu podruja Luxemburg
i Bruxelles, dok ie u Italiji razlika izmeu podruja Molise i Lombardije gotovo
jedan prema tri (str. 211214). Na jugu Nizozemske je jedva upola toliko lijenika
na 1.000 stanovnika kao na podruju Amsterdama i Utrechta. U podruju Drenthe
je osobna potronja energije po porodici manja od polovice one na podruju Utrechta.
U Nord Pas-de-Calais je upola manje bolnikih kreveta na 1.000 stanovnika nego
u Provansi i na Aurnoj obali. I u Bavarskoj je osobna potronja elektrine energije
po stanovniku upola manja od potronje u Hamburgu (str. 215218), itd. U pa
njolskoj su te razlike jo vee.
60
Vidi A. D. Woronoff, Les Bourgeoisies immobiles du Sud-Oest, u: Politique
aujourdTiui, sijeanj 1971.

83

KASNI KAPITALIZAM

sto ja n je razvijenosti i nerazvijenosti koji bi ga usm jerio drugim pravcem ili


ga ak preokrenuo? K oji faktori naglo m ijen jaju razlike u proizvodnosti? K oji
su to d odatni poticaji da se faza relativne hiperakum ulacije, relativnog suvika k ap itala i o tud usporene akum ulacije i rastuih potekoa oplodnje cje
lokupnog akum uliranog kapitala, pretvori u fazu ubrzane oplodnje i otud
ubrzane akum ulacije i ubrzanog ekonom skog rasta?
I n a ta se p itan ja ne moe odgovoriti jednom form ulom , kao ni n a pitanje
o izvorim a e k stra p ro fita u kapitalistikom nainu proizvodnje. I ovdje emo
m o rati razm o triti sve osnovne varijable tog naina proizvodnje. Shvatit emo
da ne po sto ji sam o slijed, na izrabljivanju poljoprivrednih podruja, izrablji
van ju kolonija i polukoloni ja i izrabljivanju tehniki m anje razvijenih grana
proizvodnje u tem eljenih glavnih izvora ek straprofita, nego i paralelnost tih
izvora u svakoj od tri faze razvoja kapitalistikog naina proizvodnje. Razja
n jen je tog stan ja stvari nezaobilazno je za razum ijevanje kasnog kapitalizm a.

84

4.

poglavlje

Dugi valovi
u
p o v i j e s t i k a p it a l i z m a

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

Cikliki tok kapitalistikog naina proizvodnje uvjetovan konkurencijom


poprim a form u slijeda ekspanzije i kontrakcije robne proizvodnje, dakle eks
panzije i kontrakcije proizvodnje vika vrijednosti. To cikliko kretanje odgo
vara takoer ciklikom kretan ju ekspanzije i kontrakcije realizacije vika vri
jednosti i akum ulacije kapitala. Ali realizacija vika vrijednosti i akum ulacija
k apitala ni vrem enski, niti po opsegu i proporcijam a nisu meusobno potpu
no identine, a ni samoj proizvodnji vika vrijednosti. O dstupanjem ovog po
sljednjeg od prvog, i prvog od drugog, objanjava se kapitalistika kriza hiper
produkcije. Iz injenice da se ta odstupanja ne mogu pripisati bilo kojim
sluajnostim a, ve proizlaze iz u n utarnjih zakonitosti kapitalistikog naina
proizvodnje, objanjava se nem inovnost konjunkturnih kolebanja u kapitaliz
m u.1
Uzlazna i silazna k retan ja akum ulacije kapitala tijekom industrijskog ciklu
sa moemo karakterizirati tim e to se u razdoblju poleta javlja kako poveanje
mase profita, tako i poveanje profitne stope, kako poveanje opsega, tako i
ritm a akum ulacije kapitala. Suprotno tome, tijekom krize i razdoblja depresije
to je slijedi i m asa e profita i profitna stopa pasti, a past e i opseg i ritam
akum ulacije kapitala. In d u strijsk i ciklus prem a tome se pokazuje kao slijed
ubrzane i usporene akum ulacije.
U fazi poleta, akum ulacija kapitala se ubrzava. Ali kad to kretanje dostigne
odreenu toku, ja v lja ju se tekoe pri oplodnji cjelokupne mase akum ulira
nog kapitala. Pad profitne stope najoitiji je znak tog preokreta. Pod pojm om
hiperakum ulacije podrazum ijevam o stanje gdje se dio akum uliranog kapitala
moe investirati samo uz nedovoljnu p rofitnu stopu, tj. sve vie uz padajuu
kam atnu stopu.2 H iperakum ulacija nikad nije apsolutan pojam, nego uvijek
relativan: nikad nem a apsolutno previe kapitala, nego je previe raspoloi
vog kapitala kojim bi se ostvarila drutveno prosjena profitna stopa.3
O brnuto, u fazi krize i depresije koja je slijedi, kapital biva obezvrijeen,
a njegova vrijednost djelom ino unitena. U tom se trenutku javlja nedovoljno
investiranje, tj. m anje se investira nego to bi se uz datu proizvodnju vika vri

Pokuali smo rezimirati razliite akademske i marksistike teorije industrijskog ci


klusa u jedanaestom poglavlju nae Marxistische Wirtschaftstheorie, gdje izlaemo
razloge nunosti tog ciklusa u okvirima kapitalistikog naina proizvodnje.
Henryk Grossman, op. cit., str. 89. i dalje, koristi pojam hiperakumulacije u tom
smislu, mada ne u vezi s industrijskim ciklusom. Marx ga koristi u Kapitalu, III
lom, str. 215216.
Ali i pod napravljenom krajnjom pretpostavkom, apsolutna hiperprodukcija kapi
tala nije apsolutna hiperprodukcija uope, nije apsolutna hiperprodukcija sredstava
za proizvodnju. Ona je hiperprodukcija sredstava za proizvodnju samo utoliko uko
liko ova funkcioniraju kao kapital, pa stoga razmjerno svojoj vrijednosti koja
je narasla s njihovom naraslom masom ukljuuju oploivanje te vrijednosti, tre
ba da proizvedu dodajnu vrijednost. K. Marx, Kapital, III tom, str. 219.

87

KASNI KAPITALIZAM

jed n o sti i d atu (rastuu) prosjenu p ro fitn u stopu moglo oploditi. Kao to zna
mo, fu nkcija je upravo tog periodinog obezvreivanja i nedovoljnog investi
ra n ja ponovno podizanje prosjene profitne stope cjelokupnog akum uliranog
k apitala, to pak doputa intenziviranje proizvodnje i akum ulacije kapitala.
C jelokupni kapitalistiki in d u strijsk i ciklus stoga ja v lja se kao slijed ubrzane
akum ulacije kapitala, hiperakum ulacije, usporene akum ulacije kapitala i ne
dovoljnog investiranja.4 Rast, pad i ponovno oivljavanje profitne stope od
govaraju i d eterm in iraju uzastopna k re ta n ja akum ulacije kapitala.
Sada se postavlja pitanje: ponavlja li se to cikliko k retan je sam o svakih
deset, sedam ili ak pet godina? Ili postoji i osobita u n u ta rn ja dinam ika sli
jed a in d u strijsk ih ciklusa u duim vrem enskim razm acim a? P rije nego to
na to p itan je odgovorim o u svjetlu em pirijskih podataka, elimo ga teorijski is
traiti.
M arx je odredio duinu industrijskog ciklusa prem a tra ja n ju vrem ena o b rta
p otrebnog za rek o n stru k ciju cjelokupnog fiksnog kapitala.9 U svakom proiz
vodnom ciklusu ili svake godine obnavlja se sam o je d an dio vrijednosti fik
snog dijela konstantnog kapitala, tj. osobito strojeva. V rijednosna rekon
stru k cija fiksnog kapitala dovrena je tek nakon vie uzastopnih proizvodnih
ciklusa ili godina. U p rak si se strojevi ne obnavljaju za 1/7 ili 1/10 svake go
dine, to bi dovelo do toga da bi oni nakon sedam ili deset godina bili potpuno
obnovljeni. S tvarni proces reprodukcije fiksnog kapitala p rije izgleda tako
da se u sedam ili deset godina izvode sam o re p ara tu re na tim strojevim a, a ti
se stro jev i nakon sedam ili deset godina brzo za m jen ju ju novim a.4
U Marxovoj teo riji k o n ju n k tu re i kriza, obnova fiksnog k ap itala tvori ne sa
mo o b jan jen je tra ja n ja k o n junkturnog ciklusa, nego i odluujui m om ent koji
utjee na proirenu reprodukciju, polet i ubrzanje akum ulacije kapitala op
enito,1 je r je obnova fiksnog kapitala ta koja odreuje grozniavu djelatnost
visoke ko n junkture. U sput reeno, u toj je odluujuoj toki M arx anticipirao
cjelokupnu m odernu akadem sku te o riju k o n ju n k tu re koja u investicijskoj
aktivnosti poduzetnika vidi glavni poticaj uzlaznog k re ta n ja konjunkture.
M eutim , sad je k arak teristian elem ent kapitalistikog naina proizvodnje
u tom e to svaki novi ciklus proirene reprodukcije ne poinje s istim stro je
vim a kao onaj prethodni. U kapitalizm u, pod biem konkurencije i stalnog
trag an ja za ek strap ro fitim a, neprestano se ulau napori za sm anjenje proiz
vodnih trokova i p o jeftin jen je vrijednosti roba na p u tu tehnikih poboljanja:
Proizvodnja za vrijednost i za viak vrijednosti ukljuuje, kao to se to poka
zalo kod daljeg izlaganja, stalno aktivnu tendenciju da se radno vrijem e po
treb n o za proizvodnju neke robe, tj. njezina vrijednost, svede pod dati drutve4
Usporedi Paul Boccara, Le crise du capitalisme monopoliste dEtat et les luttes
des travailleurs, Economie et politique, broj 185, prosinac 1969, str. 5357, gdje
on govori o ciklusu hiperakumulacije i obezvreivanja kapitala.
5
K. Marx, Kapital, II tom, str. 148.
6

Ibid., str. 133. i dalje.


7
K. Marx: Ipak kriza uvijek sainjava polaznu toku za novo veliko investiranje,
pa dakle imajui u vidu cijelo drutvo vie ili manje i novu materijalnu
osnovu za slijedei obrtni ciklus. Kapital, II tom, str. 148. Vidi i Kapital, I tom,
str. 557. i 558.

88

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

7 -----------r ------ 1 0 znaci da je ob


nova fiksnog kapitala obnova na viem stupnju tehnike, i to u trostrukom
smislu:
Prvo, vrijednost novih strojeva tvorit e vei sastavni dio cjelokupnog inve
stiranog kapitala, tj. ovdje e se ostvariti zakon rastueg organskog sastava ka
pitala. Drugo, novi e strojevi biti kupljeni jedino ako sami trokovi nabav
ke tih strojeva i vrijednosti koje ti strojevi integriraju u tekuu proizvodnju
ne p ro tu rjee tenjam a k apitalista da ostvare profit, tj. kada uteda na pla
enom ivom radu prelazi dodatne trokove fiksnog kapitala (tonije reeno:
cjelokupnog kapitala). Tree, novi e strojevi biti kupljeni ne samo ako utcuju rad nego i cjelokupne trokove proizvodnje snizuju ispod drutvenog pro
sjeka, tj. ako budu izvorim a ek stra p ro fita u prijelaznom razdoblju sve dok
novi strojevi ne odrede prosjenu proizvodnost rada date grane proizvodnje.
Meutim, problem poveanja organskog sastava kapitala, tj. proces proire
ne reprodukcije na viem tehnikom stupnju, ne moe se jednostavno redu
cirati na vrijednosni sastav kapitala iz konstantnog i varijabilnog kapitala. Kao
to G rossm an ispravno tum ai, oslanjajui se na Marxa,10 pojam organski
sastav kapitala ukljuuje uz tehniki i vrijednosni element, a napose interak
ciju tih dvaju elem enata (vrijednosni je sastav odreen tehnikim sastavom)."
To znai da odreena m asa strojeva treba, da bi se pokrenula, odreenu
m asu sirovina i pom onih sredstava, kao i odreenu m asu radne snage, neovis
no o im anentnim v rijednostim a tih m asa.12 Te proporcije ne odreuju vrijed
nost strojeva, nego njihova tehnika priroda. S druge strane, masa strojeva
u up o treb i ovisi o p rim ijenjenoj osnovnoj tehnici, a ne jednostavno o pove
anom opsegu fiksnog kapitala. Da bi se prelo od m anje proizvodnog na
proizvodniji tehniki proces, esto je dovoljno uvesti m ala poboljanja na stro
jevima, b o lju organizaciju rada, ubrzani ritam rada i jeftinije, bolje ili jeftini
je sirovine. Ali da bi se u potp u n o sti preobrazio tehniki proces, potrebni su
novi strojevi koji su ve p rije p rojektirani, esto su potrebne nove sirovine
bez kojih ne mogu n asta ti nove grane proizvodnje, potrebni su i kvalitativni
skokovi u organizaciji rad a i energetici, npr. uvoenje tekue trake ili strojeva
za autom atski tran sfer. D rugim rijeim a: m oram o razlikovati dvije forme pro
irene rep rodukcije fiksnog kapitala: takvu u kojoj svakako dolazi do proi
ren ja skale proizvodnje, u kojoj se troi dodatni konstantni i varijabilni kapi
tal i u kojoj organski sastav kapitala dodue raste, ali se to ne oslanja na
prevrat u tehnici koji bi utjecao na cjelokupni drutveni proizvodni aparat,
i takvu u kojoj se ne ja v lja sam o proirenje, nego i tem eljita obnova proizvo ne tehnike, fiksnog kapitala koji izaziva kvalitativnu prom jenu proizvodnosti
rada.13
8

K. Marx, Kapital, I tom, str. 559: Inter


vali, u kojima akumulacija djeluje kao
jednostavno uveavanje proizvodnje na
datoj tehnikoj osnovi bivaju sve krai.

K. Marx, Kapital, III tom, str. 813.


9
Ibid., str. 226.
10

K. Marx, Kapital, I tom, str. 541.


11

Henryk Grossman, op. cit., str. 326334.


12

K. Marx, Kapital, III tom, str. 212.

89

KASNI KAPITALIZAM

U norm alnim uvjetim a realiziranja vika vrijednosti i akum ulacije kapita


la, pro iren u reprodukciju fiksnog kapitala do koje dolazi svakih sedam ili
deset godina karakterizira to to se kapital osloboen tijekom proizvodnih ci
klusa za k u pnju odnosno narudbu novih strojeva poveava jednim dijelom
vrijednosti MP. Cjelokupnu m asu vika vrijednosti za desetgodinji ciklus pred
stavim o kao M = Ma + MP + Mr, Ma definirajm o kao viak vrijednosti koji su
k apitalisti i njihovi klijenti neproizvodno potroili, a My kao dodatni cirkulira
jui kapital osloboen u deset uzastopnih godinjih proizvodnih ciklusa koji
se, pak, dijeli na dodatni varijabilni kapital za kupnju dodatne radne snage i
na dodatni cirkulirajui konstantni kapital za ubacivanje dodatnih sirovina u
tekuu proizvodnju. Trei sastavni dio M, MP je dodatni fiksni kapital p ro
gresivno osloboen i koji se moe u p otrijebiti za k upnju dodatnih i skupljih,
m odernijih strojeva.
Odnos MP p rem a Cf, dodatku u postojeem fiksnom kapitalu, tvori stopu po
rasta fiksnog kapitala AC/, ili stopu poveanja vrijednosti drutvenog strojnog
parka. Ve prem a visini te stope porasta, im at emo razdoblje sporije ili bre
tehnoloke obnove.14 Te veliine, naravno, m oram o uvijek p ro m a trati prem a
vrijednosti. Razum ije se, i fond am ortizacije ve postojeeg fiksnog kapitala
Cf moe se u p o trijeb iti za kupovinu m odernih strojeva (svakako, ukoliko se
radi o stvarnom fondu am ortizacije, a ne o prikrivenim profitim a), ali nikada
u vrijednosti veoj od ranije kupljenih strojeva.
Ako poem o od toga da tem eljita prom jena proizvodne tehnike uvjetuje
znaajan dodatni u tro ak fiksnog kapitala izm eu ostalog za stvaranje no
vih proizvodnih pogona za nova sredstva za proizvodnju, uz dodatna sredstva
za proizvodnju koja ve postojei proizvodni procesi m ogu proizvesti u slua
jevim a normalne akum ulacije tj. veom a visoke stope M P/C/, svako raz
doblje radikalne tehnike inovacije jav lja se kao razdoblje naglog ubrzanja
akum ulacije kapitala.'5
Iz te pozadine, periodino nedovoljno investiranje kapitala u ciklikom to
ku kapitalistikog naina proizvodnje sad dobiva dvostruku funkciju. Ono ne
slui sam o da signalizira periodino nastupajui pad prosjene profitne stope,
nego ga postupno i koi. Ono tvori i histo rijski rezervni fond kapitala, iz kojeg
on moe stvoriti sredstva za dodatnu akum ulaciju potrebna iznad normalne
proirene reprodukcije, da bi se om oguila tem eljita obnova proizvodne teh
nike. Tonije: u normalnim uvjetim a kapitalistike proizvodnje, vrijednosti
osloboene na k raju jednog sedm ogodinjeg ili desetogodinjeg ciklusa dovolj
ne su za nabavku novih i skupljih strojeva, ali nisu dovoljne za k upnju tem e
14
Svakako, pri jakom ubrzanju tehnoloke obnove, tekue poboljanje proizvodne
tehnike djelominim promjenama itd. moe igrati sve vaniju ulogu, relativno sma
njujui vanost MP itd., za poveanje proizvodnosti rada. Harry Nick u tome vidi
ak jedno od obiljeja znanstveno-tehnike revolucije (Harry Nick, Technische
Revolution und Okonomie der Produktionsfonds, Berlin 1967, str. 17. i 18). Na ovaj
kompleks pitanja ponovo emo se vratiti u estom poglavlju.
15
Pritjecanje novih spoznaja dovodi do neprestanih promjena u proizvodnim funkci
jama za svaku robu. Te promjene mogu poprimiti mnotvo razliitih oblika. Neki
od ovih napredaka, napose oni to potjeu iz fundamentalnih znanosti, utjeu na
cjelokupnu prirodu proizvodne funkcije budui da se osnovni procesi odreene in
dustrije radikalno mijenjaju. Drugi napreci dovode do poboljanja postojeih osnov
nih metoda. W. E. G. alter, Productivity and Technical Change, Cambridge Uni
versity Press, 1960, str. 21.

90

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

ljito obnovljene proizvodne tehnike, naroito u prvom odjeljku, gdje je to


uglavnom povezano sa stvaranjem potpuno novih proizvodnih pogona. Jedino
vrijednosti osloboene za kupnju dodatnog fiksnog kapitala u nekoliko uza
stopnih ciklusa omoguavaju takav kvalitativan skok akum ulacijskog proce
sa. Cikliki povratak razdoblja nedovoljnog investiranja ispunjava objektivnu
funkciju oslobaanja kapitala potrebnih za takav tehnoloki prevrat.
Ali to, dakako, jo ne objanjava zato se radikalne tehnoloke revolucije u
nekim razdobljim a javljaju, a u drugim a ne. Upravo injenica to se dugo
vrem ena nedovoljno investira izraz je toga da je dodatni kapital posve pri
sutan, ali ipak nije investiran, odnosno nije oploivan. Prem a tome, stvarni
je problem slijedei: objasniti zato se u nekom odreenom trenutku taj do
datni kapital m asovno troi, nakon to je dugo vrem ena bio neiskoriten. Od
govor je jasan: jedino naglo poveanje profitne stope moe objasniti silne in
vesticije vika kapitala isto kao to i stalno opadanje profitne stope (ili stra
hovanje od daljeg ubrzanog padanja profitne stope) moe objasniti dugogodi
n ju neiskoritenost kapitala.14 Na pragu novog plimnog vala akum ulacije ka
pitala u tv rd it emo, dakle, pojavu faktora koji mogu objasniti naglo povea
nje prosjene profitne stope s onu stranu periodikih posljedica obezvreenja
kapitala to se javljaju tijekom krize. Ti faktori mogu biti slijedei:
1. nagli pad prosjenog organskog sastava kapitala, npr. kao posljedica ma
sovnog prodora kapitala u sfere (ili zemlje) s veoma niskim organskim sasta
vom;
2. naglo poveanje stope vika vrijednosti, npr. kao posljedica porasta inten
ziteta rad a ili uslijed radikalnog poraza i atom iziranja radnike klase, to joj
onem oguuje da iskoristi povoljne uvjete na tritu rada za podizanje cijene
robe radne snage, tako da je i pri visokoj konjunkturi prisiljena tu robu pro
davati ispod njezine vrijednosti;
3. naglo pojeftinjenje elem enata konstantnog kapitala, naroito sirovina, to
djeluje isto kao i naglo sm anjenje organskog sastava kapitala ili naglo pojef
tin jen je fiksnog kapitala uslijed prevratnog napretka proizvodnosti rada u pr
vom odjeljku;
4. naglo skraenje vrem ena o b rta cirkulirajueg kapitala izazvano usavrenou sustava tra n sp o rta i kom unikacija, poboljanja tehnike raspodjele, ubr
zanja rotacije zaliha itd.
M oramo pri tom e vrem enski i misaono odvojiti dva procesa: jedan omogua
va poveanje prosjene profitne stope i tako rei pokree je i vodi silnom ula
ganju neiskoritenog kapitala, a drugi proizlazi iz tog silnog ulaganja neiskori
tenog kapitala.
Ako su pokretaki faktori takve vrste i opsega da se njihovo djelovanje brzo
moe neu tralizirati porastom mase akum uliranog kapitala, onda e prosjena

I6Kondratieff je pobrojao po njegovu miljenju nune preduvjete za naglo irenje


akumulacije kapitala. To su: 1. visoki intenzitet tedne aktivnosti; 2. relativno
bogata ponuda i jeftinoa zajmovnog kapitala; 3. njegova a k u m u l a c i j a u rujcama
niska razina cijena roue, n-ujd
monih organizacija financijskih sreaista;
tednju i dugorone ivesticije. (Die Preisdynamik, str. 37). Slabost tog objanjenja
(npr.
jasna je: sve ove poj rp ^nricnfnp cn linravn 11 fazama nedovolinos investiranja
w
izmeu 1933. i 1938. godine u SAD), a da to ne vodi brzoj tehnolokoj obnov
dratieff je potpuno previdio strategijski-odluujuu ulogu profitne stope.

91

KASNI KAPITALIZAM

pro fitn a stopa tek za kratko porasti. U tom e sluaju pojaani ritam akum u
lacije k ap itala biti naglo zakoen i, nakon kratkog prekida, opet e dati prosto
ra nedovoljnom investiranju. To se npr. dogodilo u razliitim im perijalistikim
zem ljam a tijekom i neposredno nakon prvog svjetskog rata. Ako su, suprotno
tome, faktori po svojoj p rirodi i opsegu takvi da se njihovo djelovanje ne moe
n eu tralizirati neposrednim rezultatim a naglog p o rasta akum ulacije kapitala,
onda e cjelokupna m asa p rije neuloenih kapitala progresivno biti uvuena u
vrtlog akum ulacije, tj. javlja se m ogunost realizacije ne sam o djelom inih i
um jerenih, ve i krupnih i opih preobrazbi proizvodne tehnike. To e p rije
svega biti sluaj ako vie faktora istodobno i kum ulativno djeluje u sm islu
poveanja prosjene profitne stope.
U p rethodnim smo poglavljim a ve u k ratk o izloili uzroke to su vodili
stalnom rastu prosjene profitne stope devedesetih godina prolog stoljea: iz
nenadno m asovno ulaganje vika kapitala izvezenog iz m etropola u kolonije,
to je istodobno vodilo znatnom padu organskog sastava svjetskog kapitala i
naglom p o je ftin jen ju cirkulirajueg konstantnog kapitala s kom biniranim dje
lovanjem na prosjenu p rofitnu stopu.17
Zabiljeena su b a r jo dva razdoblja u povijesti kapitalizm a u kojim a je
dolo do slinog poveanja profitne stope. Prvo je sredinom X IX stoljea, ne
posredno nakon poetka revolucije 1848. Izgleda da je u tom sluaju odlu
ujui pokretaki fak to r bilo radikalno poveanje stope vika vrijednosti pro
uzroeno radikalnim poveanjem prosjene proizvodnosti rad a u in d u striji
potrone robe, tj. radikalnim poveanjem proizvodnje relativnog vika vrijed
nosti. Drugo se razdoblje javilo poetkom drugog svjetskog rata. Ono je isto
tako karak terizirano radikalnim poveanjem stope vika vrijednosti, ovaj put,
ipak, izazvanim radikalnom prom jenom odnosa klasnih snaga, produeno ra
dikalnim poveanjem intenziteta rad a i kom binirano s pojeftinjenjem prvo
cirkulirajueg konstantnog kapitala uslijed prodora najm odernije proizvodne
tehnike u sfere proizvodnje sirovina, a onda i fiksnog konstantnog kapitala na
kon naglog p o rasta proizvodnosti rad a u strojogradnji. Na konkretne uzroke
i posljedice tog p o rasta stope vika vrijednosti v ratit em o se u slijedeem po
glavlju.
to su p ak prevrati cjelokupne tehnike, koje sm o opisali kao faze ponov
nog ulaska neupotrebljenog kapitala u proces oplodnje, a koje su omogue
ne naglim p orastom prosjene profitne stope? U 13. poglavlju I tom a Kapitala,
M arx razlikuje tri kategorije svake razvijene m ainerije: pokretake m ehaniz
me, transm isione m ehanizm e i alatne ili radne strojeve.1' Razvoj i p rev rat obje
17
Vidi, izmeu ostalog, biljeku 13 u treem poglavlju.
18
A. P. Usher kritizira tu definiciju strojeva koju je Marx preuzeo od Urea i Babbagea.
On tvrdi da takvo karakteriziranie isputa iz vida odluujue elemente razvoja stro
ja, naime sve elegantniju (to bi trebalo znaiti: koja tedi rad) kombinaciju raz
liitih elemenata u jedinstven niz samopokretnih kotaa (train). A. P. Usher, A
History of Mechanical Inventions, Harvard University Press 1954, str. 116117. Us
her je izgleda previdio da ie Marx prvo opisao povijesno nastajanje i razvijanje
stroja (Kapital, tom I, str. 320. i dalje), da bi zatim mogao posve naglasiti uzajamnu
kombinaciju strojnih dijelova ili razliitih strojeva: U sistemu sloenom od stro
jeva radilica kojima kretanje daje centralni automat iskljuivo preko transmisione
mainerije, imamo najrazvijeniji oblik strojnog naina rada. (ibid., str. 324). To
je Babbageu utoliko manje promaklo, kad se ta genijalna glava vie od stotinu go
dina prije poetka stvarne automacije bavila nacrtom automatskog raunara koji

92

DUGI VALOVI. U POVIJESTI KAPITALIZMA

ove kategorije nakon odreene toke svakako ovise o razvoju pokretakih


strojeva koji predstavljaju odluujui dinamiki element cjeline Da bi se
poveao opseg stro ja radilice i broj njihovih alata koji istovremeno rade zah
tijeva se vei pokretaki m ehanizam, a ovaj mehanizam, da bi mogao savlai
vati svoj vlastiti otpor, zahtijeva jau pogonsku snagu nego to je ljudska
da i ne govorimo o tom e da je ovjek vrlo nesavreno sredstva za proizvodnju
kad se trai jednoliko i neprekidno kretanje.191 dalje: Bilo da poiva na jedno
stavnoj k o operaciji istovrsnih strojeva radilica kao u tkaonici, ili na kom
binaciji raznovrsnih radilica kao u predionici, sistem mainerije sainjava je
dan veliki autom at im ga u pogon stavlja prvi m otor koji se sam pokree
Proizvodnja pokretakih strojeva, tj. mehanikih proizvoaa energije stro
jno, a ne zanatski, odluujui je m om ent u stvaranju organiziranog susta
va strojeva, kao to to kae Marx. Ta strojna proizvodnja strojeva, u prvom
redu p o kretakih strojeva upotrebom drugih strojeva, historijski je preduvjet
radikalne prom jene tehnike: Ali je na izvjesnom stupnju razvitka krupna in
d u strija dospjela i u tehnikom pogledu u sukob sa svojom zanatskom i manu
fakturnom podlogom, tj. sa zanatlijskom ili m anufakturnom proizvodnjom
sam ih strojeva. Krupna in d u strija bila je dakle prinuena postati gospodar
nad svojim karakteristinim sredstvom za proizvodnju, nad samim strojem,
i da strojeve pravi pom ou strojeva. Tek na ovaj nain ona je sebi stvorila
adekvatnu tehniku podlogu i stala na svoje noge. Sa irenjem strojnog naina
rad a prvih decenija 19. stoljea, domogla se m ainerija pomalo proizvodnje
svojih alatljika. Ip ak su tek posljednjih decenija [tj. u pedesetim i ezdesetim
godinam a X IX stoljea, E. M.] ogrom ni eljezniki radovi i pomorsko paro
brodarstvo dali ivot divovskim strojevim a za graenje prvih motora.2'
Tem eljni p rev rati u energetskoj tehnici tehnici proizvodnje pokretakih
strojeva pom ou strojeva ja v lja ju se kao odluujui m om ent u prevratu
cjelokupne tehnike. S tro jn a proizvodnja parnih m otora od 1848; strojna proiz
vodnja elektro-m otora i m otora s u n utranjim sagorijevanjem od devedesetih
godina X IX stoljea; stro jn a proizvodnja elektronskih naprava i onih na nu
klearni pogon od etrdesetih godina naega stoljea: to su tri opa prevrata
tehnike ko ja je izvrio kapitalistiki nain proizvodnje nakon prvobitne in
d u strijsk e revolucije druge polovice X V III stoljea.
Poto se zbio prev rat tehnikog naina proizvodnje strojno proizvedenih po
k retak ih strojeva, cjelokupni sistem strojeva progresivno biva preobraen.
Jer, kao to to izvodi Marx: Prevrat u nainu proizvodnje jedne industrijske
sfere izaziva p rev rat i u drugoj. Ovo vrijedi u prvom redu za takve industrijske
grane koje je drutvena podjela rad a dodue izdvojila, tako da svaka proizvodi
sam ostalnu robu, ali koje se ipak prepliu kao faze jednog jedinstvenog pro
cesa. Tako je stro jn o p red en je izazvalo potrebu strojnog tkanja, oba zajedno
po treb u m ehaniko-kem ijske revolucije u bijeljenju, tam panju i bojenju, l a
ko je revolucija u p red en ju pam uka izazvala s druge strane i pronalazak gin-stroja za o dvajanje pam unih vlakana od sjem enja, i tek je time omoguena
je ovaj pojam artikulirane kombinacije svih sastavnih dijelova doveo do najvie
razine razvoja.
19
K. Marx, Kapital, I tom, str. 319.
20

Ibid., str. 324.


21

Ibid., str. 325, 327.

93

KASNI KAPITALIZAM

proizvodnja pam uka u zahtijevanom velikom razm jeru. Ali je revolucija u


nainu proizvodnje industrije i poljoprivrede naroito prisilila na revolucioniran je opih uvjeta drutvenog procesa proizvodnje, tj. saobraajnih i tra n s
p o rtnih sredstava. S aobraajna i tra n sp o rtn a sredstva jednog drutva kojeg je
pivot (stoer), kako bi to rekao Fourier, bila sitna zem ljoradnja s njenom uz
grednom kunom industrijom i gradsko zanatstvo, nisu vie nikako mogla bi
ti dovoljna za potrebe proizvodnje u m anufakturnom periodu s njegovom pro
irenom podjelom drutvenog rada, njegovim koncentriranjem sredstava za
rad i radnika i s njegovim kolonijalnim tritim a, pa su doista bila revolucionirana. Tako su se saobraajna i tra n sp o rtn a sredstva, naslijeena od m anu
fakturnog perioda, ubrzo pretvorila u nesnoljive konice za k rupnu indus
triju s njenom grozniavom brzinom u proizvodnji, s m asom njenih proizvo
da, s njenim stalnim prebacivanjem velikih m asa kapitala i radnika iz jedne
oblasti u drugu, i s njenim novim odnosim a na svjetskom tritu. Stoga je,
pored potpunog p rev rata u graenju je drenjaka, saobraaj i tra n sp o rt postup
no bio prilagoen nainu proizvodnje krupne in d u strije sistem om rijenih pa
robroda, eljeznica, oceanskih parobroda i telegrafa.12
N ije teko dokazati da je svaki od triju fundam entalnih p reo k reta u stro j
noj proizvodnji izvora energije i pokretakih strojeva postupno preobrazio ci
jelu proizvodnu tehniku privrede i doveo do p rev rata u tehnici kom unikacija
i tran sp o rta.25 (Za razdoblje elektro-m otora i m otora s u n u tra n jim sagorije
vanjem misli se na oceanske parobrode i dizel-lokomotive, autom obile i radio-kom unikacije, kao i za doba elektronike i atom ske energije k arakteristine
mlazne avione, televizijske, teleks, radarske i satelitske sustave i kontejnerske
brodove na nuklearni pogon).24 Ali ba kao to su tehnoloke revolucije, pola
zei od p revrata osnovne proizvodne tehnike pokretakih strojeva i izvora energije, ponovno dovele do oplodnje vikova kapitala to su se postupno na
gomilali od ciklusa do ciklusa u n u ta r kapitalistikog naina proizvodnje, pos
tupno je uopavanje novih izvora energije i pokretakih strojeva, nakon due
faze ubrzane akum ulacije, im alo za posljedicu due razdoblje usporene aku
mulacije, tj. ponovnog nedovoljnog investiranja s oslobaanjem neiskoritenog
kapitala.
Proizvodni pogoni za nove pokretake strojeve im pliciraju dugorone m o
gunosti oplodnje novo akum uliranih kapitala. Toliko dugo dok kapitali uloe
ni tijekom uzastopnih razdoblja u in d u strije to proizvode m otore na parni
ili elektrini pogon i elektronske ap a ra te dom iniraju tritem , sam o e se mali,
av anturistiki kapital, prisiljen na eksperim entiranje, tj. na m anjkavu oplod
nju, odvaiti prem a novim sferam a energije i pokretakih strojeva. Sto se
vie iri p rim jena novih m otora, to vie opada stopa rasta u in d u striji koja
proizvodi te strojeve, a grozniavo akum ulirani kapitali u prvoj fazi ekspanzi
je u toj sferi proizvodnje im aju sve vee tekoe oplodnje.
S prevratom cijele proizvodne tehnike povezan je znaajan porast organ
skog sastava kapitala koji, ovisno o konkretnim uvjetim a, p rije ili kasnije
22

Ibid., str. 326327.


23
David Landes, op. cit., str. 153154, 423. i dalje.
24
Vidi esej Wolfganga Pfeifera u: Neue Ziircher Zeitung od 24. kolovoza 1972. go
dine.

94

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

vodi padu prosjene profitne stope. To sa svoje strane koi slijedei tehno
loki prevrat. Rastue potekoe oplodnje u drugoj fazi svake nove temeljne
proizvodne tehnike uzrokuju rastue nedovoljno investiranje i rastue oslo
baanje neupotrebljenog kapitala. Samo ako kom binacija posebnih uvjeta
stvori nagli porast prosjene profitne stope, taj e neupotrebljeni kapital ko
ji se tijekom vie desetljea prikupljao, biti masovno uvuen u nove sfere
proizvodnje ko je omoguavaju razvijanje nove osnovne tehnike proizvodnje.
Povijest kapitalizm a na m eunarodnom planu ne javlja se samo kao slijed ci
klikih k retan ja svakih sedam ili deset godina, ve i kao slijed duih razdoblja,
to tra ju otprilike pedeset godina, od kojih smo do sada upoznali etiri:
1. dugo razdoblje od k raja X V III stoljea sve do krize 1847. godine, karakte
rizirano postupnim irenjem parnog stroja proizvedenog zanatski ili manu
fa ktu rn o u najvanijim granam a industrije i industrijskim zonama; to je dugo
razdoblje industrijske revolucije;
2. dugo razdoblje od krize 1847. do poetka devedesetih godina, karakterizi
rano irenjem strojno proizvedenih parnih m otora kao glavnih pokretakih
strojeva svih industrijskih grana; to je dugo razdoblje prve tehnoloke revolucije;25
3. dugo razdoblje od devedesetih godina do drugog svjetskog rata, karakte
rizirano irokom prim jenom elektro-m otora i m otora s unutranjim sagorije
vanjem u svim granam a industrije; to je dugo razdoblje druge tehnoloke re
volucije;Jt
4. dugo razdoblje to u Sjevernoj Americi poinje oko 1940, a u drugim
im perijalistikim zem ljam a izmeu 1945. i 1948. godine, karakterizirano iro
kim u p ravljanjem strojevim a elektronskim napravama (kao i postupno uvo
enje nuklearne energije); to je dugo razdoblje tree tehnoloke revolucije.
Svako se od tih dugih razdoblja rastvara u dvije faze: prvu fazu stvarnog
revolucioniranja tehnike, izmeu ostalog proizvodnih m jesta za nova sred
stva za proizvodnju koja tek m oraju biti stvorena; tu fazu karakterizira po
veana pro fitna stopa, ubrzana akum ulacija, ubrzani rast, ubrzana oplodnja
prije neiskoritenih kapitala i ubrzano obezvreivanje kapitala prije investira
nih u sferam a prvog odjeljka, a sada tehniki zastarjelih. Tu prvu fazu slijedi
druga u kojoj je stvarno revolucioniranje proizvodne tehnike ve izvreno, tj.
nova proizvodna m jesta za nova sredstva za proizvodnju uglavnom ve postoje,
i m ogu se sam o kvantitativno iriti i poboljati, u kojoj se fazi radi o tome da
25
Oskar Lange je po naem miljenju u pravu to se protivi upotrebi pojma indus
trijska revolucija za velike prevrate tehnologije, kao to je automacija proizvodnog
procesa nakon drugog svjetskog rata. Ovakva upotreba brie historijsku speci
finost industrijske revolucije koja je stvorila osnovu industrijalizacije. Takoer se
mora naglasiti da je ona industrijska revolucija, koja je dovela do razvoja krupne
industrije, bila usko povezana s nastajanjem kapitalistikog naina proizvodnje,
dakle, nove drutvene formacije. (Oskar Lange, Entwicklungstendenzen der modernen Wirtschaft und Gesellschaft, Wien 1964, str. 160). Stoga mi ovdje upotreblja
vamo pojam prva, druga i trea tehnoloka revolucija, umjesto formulacije: druga
i trea industrijska revolucija. Time ispravljamo greku koju smo inili prije.
26
Georges Friedmann govori u vezi s tim o drugoj industrijskoj revoluciji (Georges
Friedmann, Sociologie du travail et sciences sociales, u: G. Friedmann i Pierre Naville, Trait de Sociologie du travail, Paris 1961, str. 68).

95

KASNI KAPITALIZAM

se sredstva za proizvodnju proizvedena u tim novim proizvodnim m jestim a po


ope u svim granam a in d u strije i privrede, i u kojoj o tp a d a odluujui raziog
naglog skokovitog irenja akum ulacije kapitala u prvom odjeljku, pa je to sto
ga faza postupno opadajue profitne stope, akum ulacije koja se postupno us
porava, usporavajueg privrednog rasta, postupno rastuih tekoa oplodnje
cjelokupnog kapitala (a posebno novog, dodatno akum uliranog) i postupno
reproducirajue neiskoritenosti vika kapitala.27
P rem a toj shemi koja se moe opisati uzastopnim fazam a ubrzanog rasta do
1823, usporenog ra sta od 1824 do 1847, ubrzanog rasta od 1848. do 1873, uspo
renog rasta od 1874. do 1893, ubrzanog rasta od 1894. do 1913, usporenog rasta
od 1914. do 1939 ubrzanog ra sta od 1940. (1945. ili 1948.) do 1966, danas bism o
m orali biti u drugoj fazi dugog vala obiljeenog usporenom akum ulacijom
k apitala, koji je otpoeo s drugim svjetskim ratom . Bri slijed recesija u n aj
vanijim im perijalistikim privredam a (1962. u F rancuskoj, 1963. u Italiji,
1964. u Japanu, 1966/7. u SR N jem akoj, 1969/71. u SAD, 1970/71. u Velikoj
B ritaniji, 1971. u Ita liji i opa recesija 1974/75.), kao da p o tvruju tu hipote
zu.
Oito je da se ti dugi valovi ne o stvaruju m ehaniki, ve funkcioniraju
artikulacijom klasinih ciklusa.29 U ekspanzivnoj fazi ciklika e razdoblja
visoke k o n junkture biti dua i intenzivnija, dok e ciklike krize h iperpro
dukcije biti krae i m anje duboke. N asuprot tom e, u fazam a dugog vala sklo
nim stagnaciji, razdoblja visoke ko n ju n k tu re pokazat e se m anje grozniavim
i kraim , dok e pak razdoblja ciklikih k riza hiperprodukcije biti dua i dub
lja. Dugi val moe se koncipirati sam o kao rezultat tih ciklikih fluktuaci
ja, a nikako ne kao neto quasi m etafiziko iznad njih.
Prvi au to r koji je u povijesti industrijskog kapitalizm a, izgleda, prepoznao
te duge valove, bio je ruski m arksist A leksandar L. H elphand (Parvus).30 Sre
27
Izmeu 1900. i 1912. godine vrijednost je fiksnog kapitala u amerikim nepoljoprivrednim investicijama udvostruena: porasla je uz stalne cijene (dolar s prosje
nom kupovnom moi iz razdoblja 19471949.), od 16,8 milijardi dolara na 31,4 mili
jarde dolara. Izmeu 1912. i 1929. godine ponovo je porasla, mada sporijim ritmom,
od 31,4 milijarde dolara na 53,6 milijarde dolara. Tada je ostala gotovo konstantna
tijekom 18 godina, jer brojka od 53 milijarde dolara dostignuta je ponovno tek
1945. godine nakon ega je uslijedio lagan pad 1946. godine. Godine 1947. jo je uvi
jek kod 54,9 milijarde dolara, a tek je 1948. godine sa 63,3 milijarde dolara konano
preden iznos iz 1929. godine. Meutim, u istom je razdoblju bankovna aktiva po
veana od 72 milijarde dolara 1929. na 162 milijarde dolara 1945. godine, a aktiva
osiguravajuih tvrtki porasla je od 17,5 milijardi dolara na gotovo 45 milijardi dola
ra, tj. uz obezvreenje dolara od oko 30 posto, jo uvijek ie porast 70 posto u
sluaju bankovne aktive, a 100 posto u sluaju osiguravajuih drutava. (US De
partm ent of Commerce, Long-Term Economic Growth 18601965, Washington 1966,
str. 186, 200202, 209).
28
U principu, svako dugo razdoblje zapoinjemo godinom nakon krize koja je ozna
ila kraj klasinog ciklusa, a zavravamo dugo razdoblje kriznom godinom. Kako
se krizne godine svagda potpuno ne poklapaju u svim kapitalistikim zemljama, iza
brali smo kriznu godinu najvanije kapitalistike zemlie koja odreuje kretanja na
svjetskom tritu, tj. Velike Britanije do prvog svjetskog rata, a nakon toga SAD.

29

Ruski marksist Bogdanov pokuao je staviti u pitanje ovu mogunost. Mnogi su ga


protivnici teorije dugih valova pri tome slijedili. Vidjeti poslije na odgovor.
30
Strogo uzevi, ini se da je to pogreno. Joseph Schumpeter upuuje na lanak Hydea

96

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

dinom devedesetih godina prolog stoljea on je, prouavajui agrarne krize


doao do zakljuka da bi dugu depresiju to je poela 1873. godine, a Frie
drich Engels joj je pridao veliko znaenje,11 ubrzo trebao zam ijeniti novi,
dugoroan polet. On je tu misao prvi p u ta iznio u lanku objavljenom u
Sachsische A rbeiterzeitung 1896. godine, a onda je ire izvodio u brouri
o bjavljenoj 1901. godine, Die H anelskrisis und die G ewerkschaften Parvus
je u potrijebio pojam razdoblje S tu rm und Drcing kapitala, oslanjajui se na
poznati Marxov citat,M da bi pojm ovno saeo ekspanzivne duge valove koje
onda slijedi dugi val privredne depresije. Ono odluujue za to dugorono
kretan je valova za njega je bilo irenje svjetskoga trita na osnovu prom jena
koje se odvijaju na svim podrujim a kapitalistike privrede u tehnici, na
novanom tritu, u trgovini, u kolonijam a i cjelokupnu svjetsku proizvod
nju p o stavljaju na novu, daleko opseniju osnovicu.*4 Parvus nije naveo sta
tistike podatke koji bi potkrijepili njegovu tezu, a napravio je i krupne greke
u periodizaciji.15 Ipak, njegova skica ostaje genijalan pokuaj neobino otro
umnog, m ada nekonzekventnog m arksistikog mislioca.34

,32

M oralo je proi vie od deset godina da bi netko ponovno uzeo u razm atra
nje tu plodnu Parvusovu m isao koju je K arl K autsky pohvalio37 ovog pu
ta to je bio nizozemski m arksist J. Van Gelderen.38 On je 1913. godine, pod
pseudonim om J. F edder, objavio tri lanka u asopisu nizozemske ljevice
De Nieuvve Tijd. U njim a je, polazei od poskupljenja posvuda prisutnih u
Clarka Physical Economy koji citira Jevons i u kojem treba da je zabiljeeno po
stojanje dugih valova u konjunkturi. (lanak je objavljen u asopisu Railway
Register, 1874. godine). lanak nije imao nikakav utjecaj na daljnje razmatranje
problema. (Joseph Schumpeter, History of Economic Analysis, New York 1954.).
31
Vidi, izmeu ostalog, Engelsovu biljeku u Kapitalu, III tom, str. 451452.
32
Parvus, Die Hanelskrisis und die Gexverkschafen, Miinchen 1901, str. 2627.
33
Citirali smo ga u treem poglavlju ove knjige. Vidi biljeku 32 u tom poglavlju
34
Parvus, op. cit., str. 26.
Tako on kae da je razdoblje Sturm und Drang zapoelo ezdesetih godina XIX
stoljea i zavrilo poetkom sedamdesetih godina, dok se openito smatra da je
postojao dugi val ekspanzije od krize 1847. do 1873. godine.
36
..
. ..
Parvus je, izmeu ostalog, zajedno s Trockim tvorac teorije permanentne revolucije
primijenjene na Rusiju koja je, za razliku od svih ostalih ruskih marksista, pred
viala radniku vladu kao rezultat dolazee ruske revolucije. Meutim, dok je
Parvus pri tome imao u vidu socijaldemokratsku vladu prema australijskom uzoai
(tj. vladu koja bi ostala u okvirima kapitalistikog naina proizvodnje), Trocki je
ve 1906. bio miljenja da e ruska revolucija dovesti do diktature proletarijata
koja se oslanja na siromano seljatvo.
Karl Kautsky, Krisentheorien, u: Die Neue Zeit, sv. XX, 19011902., str. 137.
38
.
. .
,
Istodobno i neovisno od Van Gelderena, Albert Aftalion (Les crises pdriodiques de
sur production), M. Tugan-Baranowski, (Studien zur Theorie und Geschichte der
Handelskrisen in England), J. Lescure, (Les crises gnirales et pinodiques de surproduction, 1907.) i V. Pareto 1913. godine, uzgredno su spomenuli problem dugih
valova, ali tek fragmentarno, praktiki samo u vezi s kretanjem cijena, ali nisu
dosegli bogatstvo Van Gelderenove analize. (Vidi u vezi s tim: Ulrich Weinstock,
Das Problem der Kondratieff-Zyklen, Berlin i Munchen 1964., str. 2022). Stoga ih
ovdje nije potrebno spominjati.

97

KASNI KAPITALIZAM

kapitalistikim zem ljam a, postavio hipotezu dugih valova za povijest kapi


talizm a od sredine X IX stoljea. Ti lanci, do sada prem alo uzim ani u obzir
u m arksistikoj litera tu ri, izdigli su cjelokupnu problem atiku na kvalitativno
viu razinu od one na kojoj su argum entirali Parvus i K autsky. Van Gelderen
nije sam o pokuao p rikupiti em pirijske podatke za svoju tezu i detaljno slije
diti k retan je cijena, vanjske trgovine, proizvodnju i proizvodne kapacitete na
mnogim podrujim a, eskontnu stopu, akum ulaciju kapitala i osnivanje podu
zea itd.39; on se takoer potrudio objasniti dugorono kretan je valova kapita
listikog naina proizvodnje, a p ri tom e, za razliku od Parvusa, nije poao od
iren ja trita, ve od iren ja proizvodnje: Preduvjet za n asta jan je razdoblja
plim e40 je snano irenje proizvodnje, bilo spontano ili postupno. Ono stvara
po tran ju za drugim proizvodim a, indirektno uvijek za proizvodim a industrije
sredstava za proizvodnju, te sirovinam a. P otranja nastala irenjem proizvod
nje . . . moe se pojaviti u dva glavna oblika:
1. Iskrivanjem do tada rijetk o naseljenih podruja. P oljoprivreda i stoar
stvo d aju izvozne prizvode kojim a stanovnitvo plaa proizvode koji su mu
potrebni. Radi se uglavnom o dvije vrste proizvoda: o robi za m asovnu potro
nju, p rije svega preraivake in d u strije i m a terijalu za proizvodnju: strojevi
ma, m aterijalu za eljeznicu i ostale vrste prom eta, graevnom m aterijalu.
Poveanje cijena, izazvano tom poveanom potranjom , iri se od jedne grane
proizvodnje na drugu.
2. Prilino iznenadnim n asta jan jem jedne grane proizvodnje koja je bra
nego do tad a u podm irenju stanovitih lju d sk ih po tre b a (autom obilska i elek
trin a in d u strija). U slijed toga je djelovanje na nioj razini isto kao i ono u
prvoj toki.41
Van G elderen je iz te analize zakljuio neovisno o K autskom , koji je isto
dobno form ulirao neto slino42 da ekspanzivnom dugom valu prethodi
jak o poveana proizvodnja zlata.43 Svakako, njegovo o b ja n jen je o staje nagla
eno dualistiko, zato to on plimne valove ne izvodi ni iz iren ja svjetskog
trita, niti iz razvoja novih grana proizvodnje. On ne vidi ni da se pitanje
dodatnih investicija kapitala ne moe reducirati na proizvodnju dodatnog nov
anog m aterijala (tj. proizvodnju zlata), ve je to problem dodatne proizvod
nje i akum ulacije vika vrijednosti. M eutim , od jednog p ro k ritelja novih pu
tova ne moe se zahtijevati da odm ah n a zadovoljavajui nain objasni sve
39
J. Fedder, Springvloed Beschouwingen over industrieele ontwikkeling en prijsbcweging, u: De Nieuwe Tijd, br. 4, 5. i 6, travanj, svibanj i lipanj 1913. godine,
40
Van Gelderen naziva ekspanzivni dugi val plimom (Springvloed), a retardirajui
dugi val naziva osekom.
41
J. Fedder, op. cit., str. 447448.
42
Karl Kautsky, Die Wandluingen der Goldproduktion und der wechselnde Charakter
der Teuerung, dodatak Die Neue Zeit, broj 16, 19121913, Stuttgart, od 24. sije
nja 1913. godine. Na dvadesetoj strani tog spisa Kautsky silazno i uzlazno kre
tanje cijena u razdobljima od 1818. do 1849, 1850. do 1873, 1874. do 1896, i 1897. do
1910, vraa na kretanje proizvodnje zlata.
43
J. Fedder, op. cit., str. 448449. To je takoer u krajnjoj liniji i bar djelomino
objanjenje za duge valove koje danas predlae belgijski profesor Len Dupriez
(vidi dalje).

98

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

aspekte novootkrivenog kom pleksa pitanja. A Van Gelderen je bez sum nje dao
pionirsko djelo. Jedva da je neko od daljnjih razrada teorije dugih valova
form ulirano dvadesetih i tridesetih godina od Kondratieffa do Schum petera
i Duprieza u osnovi bilo iznad onoga to je koncipirao Van Gelderen. U svjet
lu te pionirske djelatnosti valja p ro m atrati nedostatan statistiki m aterijal s
kojim je on radio. Ulrich W einstock grijei kad m u predbacuje da je do utvr
ivanja svojstvene prom jene u tem pu u svim sferam a ekonomske djelatnosti
doao na osnovi m aterijala koji obuhvaa samo ezdeset godina, te bi to valja
lo odluno odbaciti.44 Ne radi se o form alnom pitanju je li Van Gelderenov
m aterijal bio dostatan ili ne. Radi se u pogledu podataka s kojim a danas
raspolaemo o tom e da se ispita ispravnost Van Gelderenove radne hipoteze.
W einstock to zanem aruje pa prem a tom e ne moe ni shvatiti anticipacijsko zna
enje Van Gelderenova rada.
Tek to je m inuo prvi svjetski rat, kad se u mladoj sovjetskoj dravi zapo
elo podrobno razm atrati pitanje dugih valova. N. D. K ondratieff, nekadanji
zam jenik m inistra prehrane u privrem enoj vladi Kerenskog, zanimao se ve
od 1919. godine za taj problem , a 1920. je osnovao moskovski In stitu t za istra
ivanje ko njunkture (K onjunkturnij Institut), koji je poeo skupljati m aterijal
za njegovu teoriju dugih valova.45 Lav Trocki, dok se bavio poslijeratnim raz
vojem kapitalizm a u usporedbi s razvojem prije 1914. godine, takoer je uao
u ovaj kom pleks p itan ja vjerojatno neovisno o Van Gelderenovu radu46 hen
dikepiranom injenicom to je pisan jezikom dostupnim tek nekolicini m ark
sista i politekonom ista. U svom poznatom referatu o svjetskoj situaciji na
Treem kongresu K om interne, Trocki je o dugim valovima izjavio: Sijenja
ove godine londonski je Times objavio tabelu to obuhvaa razdoblje od 138
godina od ra ta 13 am erikih kolonija za nezavisnost, do danas. U tom raz
doblju bilo je 16 ciklusa, tj. 16 kriza i 16 faza konjunkture . . . Ako bolje anali
ziram o k rivulju razvoja, nalazim o da se ona dijeli na pet dijelova, pet razli
itih i osebujnih razdoblja. Od 1781. do 1851. godine razvoj je izrazito spor,
jedva da je vidljivo bilo kakvo kretanje. Vidimo da tijekom 70 godina vanjska
trgovina raste samo od 2 na 5 funti sterlinga per capita. Nakon revolucije 1848.
godine, koja je djelovala na proirenje okvira evropskog trita, dolazi do
prekretnice. On 1851. do 1873. godine, krivulja se rasta naglo uspinje. Za 22
godine inozem na trgovina raste od 5 funti sterlinga na 21 funtu sterlinga, dok
se u istom razdoblju koliina eljeza poveava sa 4,5 kg na 13 kg per capita.
1873. godine zapoinje epoha depresije; od 1873. do 1894. godine prim jeujem o
stagnaciju engleske trgovine . . . tijekom 22 godine javlja se pad od 21 funte
sterlinga n a 17,4 funti sterlinga. N akon toga ponovo dolazi do booma, koji
tra je do 1913. godine vanjska trgovina raste od 17 funti sterlinga na 30 funti
sterlinga. N apokon 1914. godine zapoinje peto razdoblje, razdoblje unitenja
k apitalistike privrede. Kako se ciklika kolebanja uklapaju u prim arno kreta-

44
Ulrich Weinstock, op. cit., str. 28.
45

Vidi .prilog Georgea Garvyja o N. D. Kondratieffu, napisan za esti svezak Inter


national Encyclopedia of Social Sciences, London 1968.
46
Kondratieff u svakom sluaju kae da nije poznavao Van Gelderenov rad kad je
pisao lanke na ruskom (19221925.) kao i poznate lanke na njemakom (Die
langen Wellen der Konjunktur, u: Archiv fiir Sozialwissenschaft und Sozialpolitik,
Tiibingen, Band 56, Heft 3, prosinac 1926, str. 599). Nema nikakva razloga da sum
njamo u ovu izjavu.

99

KASNI KAPITALIZAM

nje kapitalistike krivulje razvoja? Jednostavno. U razdobljim a kapitalistikog


razvoja krize su k ratk e i povrne, dok su velike ko n ju n k tu re dugotrajne i da
lekosene. U razdobljim a opadanja kapitalizm a, krize su rastegnute, dok su
razdoblja k onju n k tu re prolazna, povrna i spekulativna.*7
Trocki je potom referirao S tu rm und Drang razdoblje kapitala nakon 1850.
godine oslanjajui se jasno n a rad svog nekadanjeg p rija te lja Parvusa41
i zakljuio s dvije prognoze: prvo, da, kratkorono, stanoviti polet kapitalizm a
ekonom ski ne sam o da ne tre b a iskljuiti, nego je upravo nem inovan; no taj
e polet ipak biti k ratak i nikako ne iskljuuje h isto rijsk u m ogunost socija
listike revolucije u Evropi. Drugo, da je, dugorono, nakon dva do tri deseljea, u sluaju trajn o g neuspjeha revolucionarne akcije evropske radnike
klase m ogua nova ekspanzija kapitalizma.*9
Slijedeih se m jeseci Trocki nekoliko p u ta vraao na tu istu problem atiku;'0
nakon objavljivanja prvog ra d a K ondratieffa, on je opet razm atrao tu tem u
u okviru jednog pism a urednitvu Vjesnika socijalistike akadem ije. U tom
je pism u potvrdio uvjerenje da osim normalnih in d u strijsk ih ciklusa postoje
i du lja razdoblja u povijesti kapitalizm a ko ja su od velikog znaenja za razu
m ijevanje dugoronog razvoja kapitalistikog naina proizvodnje: Evo te
shem e u grubom obliku. P rim jeujem o da se tijekom povijesti homogeni ci
klusi g ru p ira ju u serijam a. Cijele epohe kapitalistikog razvoja postoje kad je
odreen broj ciklusa obiljeen otro izraenim razdobljim a ko n ju n k tu re i
slabim, k ratkoronim krizam a. Kao posljedica toga ja v lja se naglo rastue
k retan je osnovne krivulje kapitalistikog razvoja. R azdoblja stagnacije javlja
ju se kad ta krivulja, prolazei kroz djelom ina ciklika kolebanja, desetljei
m a ostaje n a priblino istoj razini. I konano, tijekom odreenih historijskih
razdoblja, prolazei kao uvijek kroz ciklika kolebanja, osnovna krivulja u
cjelini opada signalizirajui opadanje proizvodnih snaga.11 Trocki je ak dao
i konkretne upute za istraivanje dugorone krivulje kapitalistikog razvoja,
naglaavajui da bi konkretne stu d ije du tih lin ija bile od izuzetnoga znae
n ja za obogaivanje teo rije historijskoga m aterijalizm a.11

47
Leon Trotsky, Report on the World Economic Crisis and the New Tasks of the
Communist International, druga sjednica, lipanj 1921, Treeg kongresa Komunis
tike internacionale, u: Leon Trotsky, The First Five Years of the Communist In
ternational, sv. 1, New York 1945, str. 201. Referat Trockog na Treem kongresu
Kominterne u njemakom je prijevodu objavljen pod nazivom Die neue Etappe
Die Weltlage und unsere Aufgaben, Verlag der Kommunistischen Internationale 1921.
Meutim, to njemako izdanje nije potpuno, pa ovdje navodimo englesko.
48
Ibid., str. 207.
49
Ibid., str. 211.
50
Leon Trotsky, Flood-tide the Economic Conjuncture and the World Labour
Movement, u Pravda, 25. prosinca 1921, ponovno u: Leon Trotsky, The First Five
Years of the Comintern, New York 1953, str. 7984; Leon Trotsky, Report on the
Fifth Anniversary of the October Revolution and the Fourth World Congress of
the Communist International, (20. listopada 1922.), ibid., str. 198200.
51
Leon Trotsky, The Curve of Capitalist Development (pismo urednitvu Vjesnika
socijalistike akademije, datirano 21. travnja 1923., objavljeno u etvrtom svesku,
travanj-lipanj 1923. Ovdje se navodi prema prijevodu s engleskog koji je objavljen
u Fourth International, svibanj 1941., str. 112).
100

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

Oit je njegov naglasak na potrebi da se ne ograniava samo na isto eko


nomske podatke, nego da se u istraivanja uklopi cijeli niz drutvenih i poli
tikih zbivanja. U tom je sm islu izvrio otru kritiku prve studije Kondra
tieffa,53 gdje se utvrivanje dugih valova rekurira na isto statistiki mate
rijal: Nakon Treeg svjetskog kongresa Komiterne, profesor K ondratieff je
pristupio tom problem u i kao to to obino ini, briljivo izbjegavi formu
laciju p itan ja koju je prihvatio sam Kongres i pokuao uspostaviti pored
m anjeg ciklusa, koji obuhvaa desetogodinje razdoblje, pojam velikog ciklusa,
koji obuhvaa otprilike pedeset godina. Prem a toj simetrino stiliziranoj kons
trukciji, jedan se velik privredni ciklus sastoji od otprilike pet m anjih ciklusa
i, nadalje, jedna polovina tih m anjih obiljeeni su poletom, a druga krizama,
sa svim nunim prijelaznim etapam a. Statistika odreivanja velikih ciklusa
koja je K ondratieff skupio, m oraju se podvrgnuti detaljnjoj, a ne odve lako
vjernoj verifikaciji i u pogledu pojedinih zem alja i svjetskog trita kao cje
line. Ve je sada mogue unaprijed odbaciti pokuaj profesora K ondratieffa
da epoham a koje on naziva velikim ciklusim a da isti kruto zakonit ritam koji
se biljei u m anjim ciklusima; radi se oito o pogrenom uopavanju formalne
analogije. Periodino javljanje m anjih ciklusa uvjetovano je unutranjom di
nam ikom kapitalistikih snaga i ono se ispoljava uvijek i svugdje, im se po
javi trite. to se tie velikih segm enata kapitalistike krivulje razvoja (pede
set godina) koje profesor K ondratieff neoprezno pokuava takoer nazvati
ciklusim a, njihova narav i tra jan je nisu odreeni unutranjim uzajam nim dje
lovanjem kapitalistikih snaga, nego onim vanjskim uvjetim a kroz iji kanal
kapitalistiki razvoj tee. P risvajanje novih zem alja i kontinenata od strane
kapitalizm a, otkria novih p rirodnih resursa, i to nakon toga slijedi, takve
velike injenice jednog poretka nadgradnje kao to su ratovi i revolucije, od
re u ju narav i sm jenu uzlazne, stagnirajue i opadajue epohe kapitalistikog
razvoja.**
George Garvy in terp retirao je taj tekst tako kao da je Trocki, m ada pri
hvaajui p ostojanje dugoronih kolebanja, osporavao njihov cikliki karak
ter." Ta definicija nije posve tona, osim ako je se ne eli reducirati na besmis
len sem antiki spor o tem eljnim razlikam a izmeu ciklusa, dugih valova,
dugih razdoblja i dugoronih segm enata kapitalistike krivulje razvoja.
Trocki je iznio dva sredinja argum enta protiv teze K ondratieffa: prvo, da je
analogija izm eu dugih valova i klasinih ciklusa pogrena, tj. da dugi
valovi ne posjeduju istu prirodnu nunost kao klasini ciklusi. Drugo, da, dok
se klasini ciklusi mogu objasniti iskljuivo iz u n utranje dinam ike kapita
listikog naina proizvodnje, objanjavanje dugih valova zahtijeva konkretnije prouavanje krivulje kapitalizm a i njegove interakcije sa svim aspektim a
drutvenog ivota54, on se suprotstavlja m onokauzalnoj teoriji dugih valova

Ibid., str. 114.


Radi se o djelu N. D. Kondratieffa, Die Weltwirtschaft und ihre Bedingungen wahrend
und nach dem Krieg, Moskva 1922.
54
Leon Trotsky, op. cit., str. 112114.
George Garvy, Kondratieff's Theory of Long Cycles, u: The Review of Economic
Statistics, Cambridge, Mass., svezak XXV, broj 4, studeni 1943, str. 203220.
56
Leon Trotsky, op. cit., str. 114.
101

KASNI KAPITALIZAM

postavljenoj n a analogiji s M arxovim objanjenjem klasinih ciklusa pomou


obnove fiksnog kapitala.
Sa o bje ove kritike koje su podrali mnogi sovjetski ekonom isti dvadese
tih godina57 moemo se posve sloiti. Ako smo definirali duge valove kao
duge valove ubrzane i usporene akum ulacije, uvjetovane dugim valovim a rasta
i p adanje profitne stope, onda je jasno da taj uspon i pad prosjene profitne
stope ne ovisi sam o o jednom jedinom faktoru, ve m ora biti in terp retiran ni
zom drutvenih prom jena, p ri em u faktori koje je Trocki spom enuo, igraju
veliku ulogu. Slijedea tabela to objanjava:
Kretanje dijelova
vrijednosti
Industrijske robe

Uzroci tog kretanja

1. 1793. 1825. Ekspanzivan


Rastua profitna
stopa

cf: jako rastui


cz: jako rastui,
potom padajui
v: padajui
m/v: rastui

Zanatski proizvedeni strojevi. Po


ljoprivreda zaostaje za Industri
jom rastue vrijednosti sirovi
na. Pad realnih najamnina uz la
ganu ekspanziju industrijskog pro
letarijata, te masovnu nezaposle
nost. Jako ekspandirajue svjet
sko trite (juna Amerika).

2. 1826. 1847. Malaksajui


Profitna stopa
stagnirajua

cf: rastui
cz: padajui
v: padajui
m/v: stabilizira se

Nestaju ekstraprofiti
ostvareni
konkurencijom s pretkapitalistikom proizvodnjom u Engleskoj i
Zapadnoj Evropi. Rastua vrijed
nost c neutralizira viu stopu vi
ka vrijednosti. Usporena ekspan
zija svjetskog trita.

3. 1848. 1873. Ekspanzivan


Rastua profitna
stopa

cf: padajui
cz: stabilan, po
tom rastui
v: padajui
m/v: rastui

Prijelaz na strojno proizvedene


strojeve umanjuje vrijednost cf.
Cz raste, ali taj rast ne nadokna
uje pad cf. Silno irenje svjet
skog trita uslijed industrijaliza
cije uvjetovane revolucijom 1848.
godine i irenja gradnje eljezni
ca u cijeloj Evropi i Sjevernoj
Americi.

4. 1874. 1893. Malaksajui


Profitna stopa
pada, potom
stagnirajua, a
zatim lagano
rastua

cf: rastui
cz: padajui
v: lagano rastui
m/v: prvo padajui,
potom opet
rastui

Opa upotreba strojno proizvede


nih strojeva. Roba proizvedena tim
strojevima vie ne ostvaruje eks
traprofit. Povean organski sastav
kapitala vodi padu prosjene pro
fitne strope. Realne nadnice u
Zapadnoj Evropi rastu. Rezultati
rastueg izvoza kapitala i pada
cijena sirovina tek postupno omo
guuju porast akumulacije kapita
la. Relativna stagnacija svjetskog
trita.

Dugi val

Osnovno
obiljeje

57
Garvy u vezi s tim citira gledite Bogdanova, Oparina, Studenskog, Novoilova, Granovskog i Gubermana. Vidi takoer Herzenstein, Gibt es grosse Konj unkturzy klen?,
u: Unter dem Banner des Marxismus, 1929., broj 1. i 2. Polazei od varljivog ci
klikog privida kretanja velikih valova cijena, (on je) neujednaeni tempo dinamike
materijalnih proizvodnih snaga (pripisao) ritmikom konjunkturnom toku, str. 123.
102

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

5. 1894. 1913. Ekspanzivan


Profitna stopa
rastua, potom
stagnirajua

cf: padajui
cz: rastui, ali
lagano
v: lagano rastui
m/v: jako rastui,
potom sta
bilan

Ulaganja kapitala u kolonije, pro


dor imperijalizma, uopavanje mo
nopoliziranja, dodatno profitiranje
samo rastuim cijenama sirovina,
pospjeeno drugom tehnolokom
revolucijom s jako naraslom pro
izvodnou rada i jako padajuom
stopom vika vrijednosti, omogu
uje ope poveanje profitne sto
pe to objanjava brz rast aku
mulacije kapitala. Jaka ekspanzi
ja svjetskog trita (Azija, Afrika,
Oceanija).

6. 1914. 1939. Nazadujui


Profitna stopa
jako padajua

cf: stabilan
cz: padajui
v: padajui, potom
stabilan, zatim
padajui
m/v: padajui, po
tom stabilan
(u Njemakoj
rastui nakon
1934.)

Izbijanje rata, rastrojstvo svjet


ske trgovine, nazadovanje mate
rijalne proizvodnje uvjetuju rastue_ tekoe oplodnje kapitala, po
jaane pobjedom ruske revoluci
je i suenjem svjetskog trita s
tim u vezi.

7.

1940./1945. Ekspanzivan
1966. Profitna stopa
prvo rastua,
potom poinje
lagano padati

cf: pada
Slabljenje (dijelom atomiziranje)
cz: pada
radnike klase uvjetovano faizv: prvo stabilan
mom i drugim svjetskim ratom
odnosno padaju- doputa silan rast stope vika vrii, potom laga- jednosti. To uvjetuje rast profitne
no rastui
stope, to potie akumulaciju kam/v: jako rastui, pitala. Ova se prvo baca na propotom stabi- izvodnju naoruanja, a potom na
lan
uvjete tree tehnoloke revoluci
je, koja sobom nosi znatno poje
ftinjenje konstantnog kapitala i
dugorono potie podizanje profi
tne stope.
Svjetsko se trite
smanjuje uslijed autarhije, svjet
skog rata i irenja nekapitalistikih podruja (Istona Evropa, Ki
na, Sjeverna Koreja, Sjeverni Vi
jetnam, Kuba), ali se potom znat
no iri intenziviranjem meuna
rodne podjele rada na imperijali
stikom podruju i zapoetom in
dustrijalizacijom polukolonija.

58
U vezi s tim mogu se izraunati zanimljivi podaci za englesku pamunu industriju
XIX stoljea. Udio nadnica u netto prinosu (poslovna suma manje vrijednost upotrebljenih sirovina) M. Blaug opisuje slijedeim indeksnim brojevima: 1839: 100/109;
1850: 91/136; 1856: 117/164 (stoga i silna ekspanzija nakon krize 1847); 1874: 201/225;
1878: 198/255 i 1886: 212/255 (stoga relativna stagnacija faze 1874. do 1893.). (M.
Blaug, The Productivity of Capital in the Lancashire Cotton Industry during the
19th Century, u: The Economic History Review, druga serija, svezak XIII, tra
vanj 1961, str. 364).

103

KASNI KAPITALIZAM

Malaksajui
Profitna stopa
padajua

cf: stabilan
i rastui
cz: padajui,
potom naglo
rastui
v: lagano rastui,
potom stabilan
m/v: stabiliziran

Polagano upijanje rezervne Indus


trijske armije
imperijalistikih
zemalja blokira dalji rast stope
vika vrijednosti, unato rastue
automatizacije. Klasna borba na
pada profitnu stopu. Zaotrena
meunarodna konkurencija i svjet
ska monetarna kriza djeluju u is
tom smislu. Usporena ekspanzija
svjetske trgovine.

K ad je ve jednom utvreno p rep litan je veom a razliitih fak to ra koji uvje


tu ju uspon i p ad dugih valova i kad je p ri tom e priznato da ti dugi va
lovi nipoto ne po sjed u ju periodinost klasinog ciklusa ugraenu u kapita
listiki nain proizvodnje, onda nem a nikakvog razum nog razloga da poriem o
njihovu usku povezanost s glavnim m ehanizm om koji je openito sintetiki
izraz svih p rom jena kojim a je kapital tra jn o podvrgnut, kolebanjim a profitne
stope.59
Istodobno s K ondratieffom , ali neovisno o njem u, nizozemski je m arksist
Sam de Wolff pokuao izm eu ostaloga statistiki poboljati Van G elderenovu
analizu tako to je izraunao deciklirane brojane nizove. P ri tom , dakako,
on je K ondratieffljevu greku form alne analogije s klasinim ciklusom , na
koju je Trocki ve p rije upozorio, jo vie pojaao p ostulirajui apsolutnu
pravilnost za duge cikluse: dva i po klasina ciklusa na svaki dugi ciklus:
rigidna duina i jednog i drugog, p ri em u se svakako prosjeno tra ja n je kla
sinog ciklusa postupno m ora sk ratiti s deset na devet, a onda n a osam, pa
ak i n a sedam godina.*0 De W olffovom analizom iz 1924. godine dom inira raz
voj cijena i proizvodnje zlata i stoga ne daje objan jen je za duge valove, da
leko zaostajui, dakle, za Van G elderenovom analizom . U knjizi objavljenoj
1929,61 on, svakako, daje objanjenje, nadovezujui se n a K ondratieffa, koje
je bazirao na rek o n stitu ciji fiksnog kapitala dugog tra ja n ja kao to su zgra
de, p linare, eljezniki m aterijal, cijevi, kablovi itd. Ponovo k ru ta analogija
s M arxovim objanjenjem klasinih ciklusa; em p irijsk a potvrda te teze do
sada nije data.42

59
U vezi s tim vidi znaenje koje Tinbergen (zajedno s Polakom, The Dynamics of
Business Cycles, London 1950, izmeu ostaloga str. 167, 170 i dalje) i Michal Kalecki
(op. cit.) pridaju profitu i profitnoj stopi u industrijskom ciklusu razumije se,
ne u marksistikom smislu.
60
Sam de Wolff, Prosperitats-und Depressionsperioden, u: Otto Jenssen (izd.), Der
lebenige Marxismus, Jena 1924, str. 30, 3839.
61
Sam de Wolff, Het economisch getij, Amsterdam 1929, str. 416419.
62

Tako su Izard, Riggleman, Alvin Hansen i drugi autori u SAD utvrdili cikluse grad
nje ili cikluse gradnje i transporta, ije je prosjeno trajanje samo 17 do 18 go
dina, a ne 38 kao to je smatrao de Wolff. (Vidi Walter Izard, A neglected cycle:
The transport-building cycle, u: Review of Economic Statistics, svezak 34, 1942,
ponovljeno izdanje u Alvin Hansen i Clemence, Readings in Business Cycles and Na
tional Income, London 1953, str. 467, 479). Za ciklus gradnje mnogi ga autori
nazivaju i Kuznetsov ciklus za SAD vidi Simon Kuznets, Long Term Changes in
National Income of the United States since 1869, Cambridge 1952. Za vezu i dijelom
protivan tok amerikog i engleskog ciklusa gradnje, vidi eseje britanskih autora

104

DUGI VALOVI. U POVIJESTI KAPITALIZMA

Poznati pokuaj K ondratieffa da izolira i odredi duge valove" Schumneter


je svojom term inologijom uzdigao na razinu pravog objanjenja dugih
razdoblja openito. Ipak, u tom prvom zrelom obliku K ondratieff se io
uvijek kolebao izm eu razliitih tipova objanjenja. On je inzistirao da su
razdoblja oseke dugih valova obiljeena tekim agrarnim depresijam a dok
se u dugim uzlaznim razdobljim a, izmeu ostalog, moe utvrditi i prim jena
p rethodnih otkria i pronalazaka, ubrzano dobivanje zlata, zamani ratni i
drutveni potresi. Izravno se (ali bez spom injanja) nadovezujui na kritiku
Trockog, on polem izira protiv bitnih, ali ne nepobitnih razm atranja da su
vvHimi irolm ri//

7 0 r o T lS Iz n

j._____ .

rvn i Vi

_.

dobivanju zlata.65 Ti faktori, koje je i sam prije isticao, bili su posljedice, a r._
uzroci; ritm iko kretan je tih faktora, iji utjecaj on nipoto ne porie, mogli bi
biti o b janjeni sam o dugoronim fluktuacijam a privrednog razvoja. Tako on,
na prim jer, argum entira da uvlaenje novih podruja nije ono to daje poti
caj usponu dugih valova u konjunkturi, ve, suprotno tome, novi polet koji
ubrzava tem po privredne dinam ike kapitalistikih zemalja, omoguuje i ini
nunim iskoritavanje novih zem alja i novih trita za prodaju i sirovine.
Time svakako jo nije dato objanjenje dugih valova; ono e uslijediti u
nekoliko godina kasnije objavljenom lanku na njem akom jeziku.67 Njegovo
se o b jan jenje uglavnom oslanja na dugovjenost krupnih ulaganja, koleba
nja tedne aktivnosti, neiskoriteni novani kapital (zajmovni kapital) i poslje
dice niske razine cijena tijekom dueg razdoblja: Ta dobra (krupna ulaganja,
m elioracije, kvalificirani radni kadrovi itd.) mogu se upotrebljavati dugoro
no. N jihovo podizanje ili proizvodnja zahtijevaju pak dua razdoblja koja iz
laze izvan okvira uobiajenih kom ercijalnih i industrijskih ciklusa. Proirenje
fonda takvih kapitalnih dobara ne izvodi se ni stalno ni ravnom jerno. Postoja
nje dugih k o n ju n k tu rn ih valova povezano je upravo s mehanizmom kojim se
pro iru je ta j fond; razdoblje njegova ubrzana irenja poklapa se s uzlaznim
valom, dok se razdoblje u kojem proizvodnja tih dobara jenjava ili je zastala,
poklapa sa silaznim valom velikog ciklusa. Proizvodnja te vrste kapitalnih do
b ara aahtijeva silan izdatak kapitala i to relativno dugorono. Zato je pojava
takvih razdoblja poveane proizvodnje kapitalnih dobara, tj. razdoblja dugih
uzlaznih valova, povezana s nizom preduvjeta. Ti preduvjeti su: 1. visok intenzi
tet tedne aktivnosti; 2. relativno bogata i je ftin a ponuda zajmovnog kapitala;
3. njegova akum ulacija u rukam a moih poduzea i financijskih sredita; 4.

sakupljene u Derek H. Aldcroft i Peter Fearon (izd.), British Economic Fluctuations


17901939, London 1972.
63
N. D. Kondratieff, Die langen Wellen der Konjunktur, op. cit.
Vjerojatno pod utjecajem kritike Trockog i drugih ruskih marksista, Kondratieff
je 19z6. godine pojam dugi ciklusi zamijenio dugim valovima. Ah po sadraju
su njegovi valovi identini ciklusima.
65
N. D. Kondratieff, op. cit., str. 593.
66

Ibid., str. 595.


N. D. Kondratieff, Die Preisdynamik der industricllen und landwirtschafllichcn Waren (Zum Problem der relativen Dynamik und Konjunktur), op. cit.

105

KASNI KAPITALIZAM

niska razina robnih cijena, to potie tednu aktivnost i dugorona ulaganja


kapitala. Prisustvo tih pred u v jeta stvara situaciju iz koje e p rije ili kasnije do
i do poveanja proizvodnje spom enutih osnovnih kapitalnih dobara, i prem a
tome, pojave dugog uzlaznog konjunkturnog vala. N akon to je tim e naizgled
dao zatvoreno objan jen je dugih valova, K ondratieff prelazi na istraiva
nje razliitih ritm ova razvoja prosjene proizvodnosti rada u poljoprivredi i
in d u striji i dolazi do zakljuka da poveanje kupovne moi poljoprivrednih
dobara, prouzroeno zaostajanjem proizvodnosti rad a u poljoprivredi, u k ra j
njoj liniji pokree duge valove, budui da ubrzava p o tran ju svih ro b a "
O pet n abrojenih kauzalnih veza moe se rei isto ono to sam K ondratieff
odgovara k ritiarim a: nikako nije iznesen dokaz da se ra d i o uzrocim a, a ne
posljedicam a. Poveani jaz izm eu ponude i potranje poljoprivrednih dobara
u dugim valovima ekspanzije sve do prvog svjetskog rata, mogao bi se
p rije sm atrati posljedicom , nego li uzrokom ekspanzije: rastua zaposlenost
i rastu a in d u strijsk a proizvodnja izazivaju poveanu potranju, dok je po
ljoprivredna proizvodnja m anje elastina od industrijske.70 M eutim , ako do
e do p o rasta cijena poljoprivrednih sirovina i p rehram benih proizvoda, treba
istraiti ne samo njihove posljedice na po tran ju in d u strijsk ih proizvoda, ve i
na p ro fitn u stopu u industriji, a K ondratieff je upravo to propustio. On stoga
nije mogao odgovoriti na p itan je zato padajua kupovna mo industrijske
robe brzo ne gui ekspanziju.
N eiskoriteni novani kapital (zajm ovni kapital) obiljeava svaku krizu. Za
to on ostaje neiskoriten dugo vrem ena usprkos niskoj kam atnoj stopi
u m jesto da se proizvodno investira? Isto p itan je vrijedi i za rastu u tednu
aktivnost i rastu u koncentraciju kapitala, koji p rije p red sta v ljaju konstantu
kapitalistikog razvoja (s k ratk im prekidim a na najviim tokam a uzastopnih
boomova), a ne vrijablu.71 U pogledu dugovjenih kapitalnih dobara72 vai
prigovor koji smo uputili n a istu tezu de Wolffa: kapitalna dobra koja se
u proizvodnji p rim jen ju ju etrdeset ili pedeset godina igraju tek m arginalnu
68

Ibid., str. 37.


*
69
Ibid., str. 5859. Vjerojatno bez uvida u Kondratieffljev lanak, Sam de Wolff je
formulirao slino objanjenje za klasine cikluse, dovodei ih u vezi s ciklusima
sunevih pjega. Godine u kojima je broj sunevih pjega minimalan, dat e lou
etvu; otuda povoljni odnosi razmjene za poljoprivredu; godine s maksimalnim bro
jem sunevih pjega, dat e bogatu etvu i prema tome e odnosi razmjene za indu
striju biti dobri, i povui e za sobom poveane profite i poveano ulaganje fiksnog
kapitala. Ali de Wolff ograniava tu argumentaciju, koja se oslanja na Jevonsa, na
poetno razdoblje industrijskog kapitalizma. (Sam de Wolff, Het economisch getij,
op. cit., str. 286287).
70
Sam Kondratieff to naglaava, op. cit., str. 60.
71
Tono je da su razdoblja ubrzane akumulacije kapitala obiljeena poveanom pokretljivocu kapitala. Razdoblje 1849. i 1873: ekspanzija burze i dioniarskih drutava;
razdoblje 1893. do 1913: ekspanzija trustova, poslovnih banaka i holding tvrtki; raz
doblje 1940. (1945) do 1967: ekspanzija investicijskih fondova, potvrda o dugovanju
koje se mogu konvenirati, euroekova itd.
72
U svojim razm atranjim a o toj temi, Kondratieff. je oito bio pod utjecajem lanka
profesora Spiethoffa, Krisen, u: Handworterbuch der Staatswissenschaften tom
4, 1923. Preraeno izdanje tog lanka nalazi se u Artur Spiethoff, Die wirtscnaftlichcn
Wechsellagen, Tubingen 1955.

106

-DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

ulogu u kapitalizm u. Ako se radi o sredstvim a za proizvodnju s kraim vije


kom tra jan ja, nikakav eho efekt ne moe izazvati etrdeset ili pedesetgodinji
ciklus. Uzlazno i silazno kretanje neiskoritenosti i proizvodnih reinvesticija
novanog kapitala bilo bi tada uglavnom ogranieno na desetgodinji ciklus
Iskljuivanjem dva odluujua faktora iz svoje argum entacije - dugorona
kolebanja prosjene profitne stope i utjecaj tehnolokih revolucija na opse* i
vrijednost obnovljenog fiksnog kapitala - K ondratieff si je sam zatvorio put
rjeen ju problem a. V jerujem o da nism o u krivu kad prejako fiksiranje na ko
lebanja cijena i nedostatnu analizu kolebanja industrijske proizvodnje i poras
ta proizvodnosti sm atram o metodolokom osnovom greke koju je Kondra
tieff poinio u form uliranju objanjenja dugih valova. U krajnjoj liniji, to
se moe svesti na njegovo odbacivanje, odnosno reviziju, Marxove teorije vri
jednosti i novca.
Joseph Schum peter, koji je najpodrobnije razm atrao duge valove u ko
njunkturi,73 pokuao je izbjei tu pogreku. Polazei od svoje ope teorije
kapitalistikog razvoja, koju je ve dovrio74 kad m u je K ondratieff skrenuo
pozornost na duge valove, izradio je koncept dugih valova utem eljen na
inovacijskoj aktivnosti poduzetnika, tj. sukladno njegovoj opoj teoriji
kapitalistikog razvoja. On je takoer pokuao dati vee znaenje proizvodnim
serijam a, nego li serijam a cijena; ali izgleda da m u to em pirijski nije uspje
lo.75 A objanjenje zato se inovacije uvode masovno (in clusters) u veim
vrem enskim razm acim a, ne moe biti zadovoljavajue bez tem eljite analize 1.
uloge proizvodne tehnike i 2. dugoronih kolebanja profitne stope. Upravo su
ta dva m om enta nedovoljno uvaena u Schum peterovu magnum opus. To je
tim vie udno, kad S chum peter problem atici profita pridaje posve sredinje
znaenje.76
S istem atsku k ritik u Schum peterove i K ondratieffljeve teorije dugih valo
va izvrili s u p rije svega A. H erzenstein i George Garvy (za Kondratieffa),
Simon K uznets (za Schum petera) i Ulrich W einstock.77 Ta kritika nije uvjer
ljiva. Tehnike nedostatnosti K ondratieffljevih statistikih metoda, samovolj
no odreivanje poetaka i krajeva dugih valova, m anjkajua dokazna snaga
Schum peterovih serija, izuzev onih to se odnose na razinu cijena: sve se to
priznaje. Ipak, o staje injenica da su povjesniari ekonom ije praktino jedno
glasni u pogledu velike ekspanzije od 1848. do 1873. godine, dugorone de
p resije od 1873. do 1893. godine, burnog uspona privredne aktivnosti od 1893.
do 1913. godine, jako usporenog, ako ne i stagnirajueg i regresivnog razvoja iz
m eu dva svjetska ra ta i opetovanog velikog poveanja rasta nakon drugog
svjetskog rata.7' Sam o u pogledu prvog K ondratieffa, tj. faze breg rasta od
73
Joseph A. Schumpeter, Business Cycles, u dva toma, New York 1939.
74
Joseph A. Schumpeter, Die Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung, 1911.
75
Ulrich Weinstock, op. cit., str. 8790.
76
Na primjer, Joseph A. Schumpeter, Business Cycles, op. cit., str. 1517, 105106. itd.
George Garvy, op. cit., Ulrich Weinstock, op. cit., str. 4858, 87 i dalje; Simon Kuz
nets, Schumpeters Business Cycles, u: Economic Change, New York 1953, sir.
105124.
78
Predaleko bismo otili navodei bibliografske podatke za grozniavu ekspanziju

107

KASNI KAPITALIZAM

1793. do 1823. i sporijeg ra sta 1824. do 1847, postoje, dijelom opravdane, sum
nje. Takav slijed od barem pet dugih valova ne moe se pripisati ni sluaju,
n iti razliitim vanjskim faktorim a.
H erzensteinova k ritik a K ondratieffa objelodanila je veinu greaka njegova
teorijskog objanjenja. Ali ona je prela u drugu k rajn o st kad je H crzenstein
em p irijsk i pokuao pobiti sam o p ostojanje dugih valova. On je ekstrapolirao
razvoj SAD i tim e pokuao ograniiti povean ra st od 1849. do 1873, kao i du
gu dep resiju od 1873. do 1893. iskljuivo na Veliku B ritaniju. M eutim, statis
tiki m aterijal koji dajem o na k ra ju ovog poglavlja ipak dokazuje da se radilo
0 k retan jim a svje tske proizvodnje i svjetskog trita. H erzenstein je odbacio
po sto jan je razdoblja ubrzanog ra sta od 1893. do 1913. godine ve na tem elju
jednog jedinog lanka.
Zanim ljiv je njegov teorijski argum ent da K ondratieff klasificira h isto rij
ska razdoblja kao periodine cikluse, a jedinstvene historijske kom binaci
j e . . . koje sobom nose tem eljite prom jene opih uvjeta na svjetskom tritu
1 odnosa izm eu te rito rijaln ih podsektora tog trita ipak ne bi mogle izazva
ti pravilno opetovana kolebanja.* On p ri tom e zaboravlja da jedinstvene
histo rijsk e kom binacije rezu ltira ju n a kapitalistikom svjetskom tritu ko
lebanjem prosjene profitne stope. Stoga ih se moe klasificirati prem a tome
da li njihove kom binacije prom iu p o rast ili pad prosjene profitne stope, a
prem a tom e i ubrzanje ili usporavanje akum ulacije kapitala.
P okuaji da se dugi valovi in te rp re tira ju kao jednostavno ispoljavanje ja
ih ili slabijih klasinih ciklusa isto su tako neuvjerljivi.91 Ip ak bi trebalo
svjetske privrede od 1848. do 1873. godine, u razdoblju izmeu sredine devedesetih
godina i prvog svjetskog rata, i razdoblju nakon drugog svjetskog rata ili velike
svjetske privredne krize. Iscrpna bibliografija o dugoj depresiji razdoblja od
1873. do 1893. godine nalazi se u lanku Hansa Rosenberga, Political and Social
Concequences of the Great Depression of 18731896, u: The Economic History
Review, broj 12, 1943.
79
Ve je Karl Marx prije stotinu godina u dodatku francuskog prijevoda I toma k a
pitala naveo razlog za to: Meutim, tek od vremena kad je mehanika industrija
uhvatila tako duboke korijene da je vrila pretean utjecaj na cijelu nacionalnu
proizvodnju; kad je svjetsko trite zavladalo sve irim podrujima novog svijeta,
u Aziji i Australiji; kad su konano industrijske nacije koje su stupile na scenu
postale dovoljno brojne tek od tog doba datiraju oni stalno ponovno proizve
deni ciklusi ije uzastopne faze obuhvaaju godine i koji uvijek zavravaju u opoj
krizi, koja je kraj jednog ciklusa i poetak idueg. To to mnogi politekonomisti
i povjesniari privrede usprkos tome govore o dugom valu od 1793. do 1847.
godine moe se osim kretanja cijena svesti i na to to je nakon burnog uspo
na svjetske tgovine (naroito britanske!) od poetka meunarodnog irenja indus
trijske revolucije do zakratko nakon napoleonskih ratova, ta trgovina nazadovala ili
stagnirala. Britanski izvoz je od prosjeka 43,5 milijuna funti sterlinga za razdoblje
od 1815. do 1819, opao na godinji prosjek od 36,8 milijuna funti sterlinga, 1820. do
1824. godine, na 36 milijuna funti sterlinga 1825. do 1829, i 38,7 milijuna funti ster
linga 1830. do 1834. Razinu iz 1815. do 1819. ponovno je dostigao tek u fazi 1835.
1839. godine, a razinu 18151819. po glavi stanovnika ponovno je dostigao tek
krajem etrdesetih godina.
80
A. Herzenstein, op. cit., str. 125.
81
Izgleda da je Bogdanov bio prvi koji je tako neto pokuao: Dugi valovi nisu
neovisni o konjunkturnim ciklusima, nego su samo (!) rezultat sume pojedinih ko
njunkturnih ciklusa razliita trajanja, koji sluajno (!) padaju u svaku fazu du

108

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

vidjeti problem u tom e sto u ritm ikoj izmjeni faze visoke konjunkture i faze
kriza i stagnacije jae utjeu na dugoroni privredni razvoj. I im se to prizna
" e . .nef to samo po sebi razumljivo, nego kao problem, valja potraiti ob
jan jen je i tako se ponovo vraamo problem atici dugih valova.
N akon K uznetsa, uobiajilo sc duge valove zam jenjivati trendovima i
samovoljnim desetogodinjim prosjecima. I ovdje se zaklanja stvaran pro
blem tako to ga se rastvara na veoma duga vrem enska razdoblja ak i ve
lika p rivredna kriza 1929. do 1932. godine nestaje u nekim od tih izrauna
vanja trendova,* m ada nitko ne moe sum njati u postojanje te krize.
Kad Ulrich W einstock prigovara teoriji dugih valova da je karakterizira
m arksistika inspiracija i da je prem a tome neupotrebljiva/5 i kad se on u vezi
s tim oslanja na Popperovu polem iku protiv historicizma, onda njemu, a ne
m arksistim a, treba prigovoriti zbog pristranosti. Konano, radi se o tome m o
e li se u tv rditi postojanje dugih valova ili ne, i, ako se moe, kako ih objas
niti. O staje jo jedan prigovor kritiara: Vremenske serije, output i income,
koje su potrebne za dokaz dugih valova, ne mogu se rekonstruirati za dovoljno
velik krug relativno razvijenih zem alja uz nunu pouzdanost, za razdoblje
nakon francuske revolucije.*4 Drugim rijeim a: dugi valovi ne mogu se
statistiki dokazati. Ali mi glavni problem ne vidimo u statistikom verificira
nju, ve u teorijskom objanjenju,*5 iako je samo po sebi razumljivo da bi te
o rija dugih valova bila u krajnjoj liniji neutem eljena radna hipoteza, ako
ne i m istifikacija, kad se ne bi mogla em pirijski potvrditi. Ali m etoda em pirij
skog v erificiranja m ora biti u vezi sa stvari koja se objanjava. K retanja cije
na, koja mogu biti izazvana inflatornim razvojem u okvirima zlatne valute:
gog ciklusa. Garvy s odobravanjem citira ovaj pasus, a Weinstock ga ponavlja
(op. cit., str. 50).
82
Tako Kuznets operira s prosjecima desetogodinjeg rasta svjetske trgovine u raz
doblju od 1928. do 1963. godine ili ak od 1913. do 1963. godine, koji posve briu spe
cifinosti suavanja svjetske trgovine izmeu 1929. i 1939. godine. (Simon Kuznets,
Quantitative Aspects of the Economic Growth of National-Level and Structure of
Foreign Trade: Long-Term Trends, u: Economic Development and Cultural Change,
University of Chicago Press, sv. XV, dio drugi, br. 2, sijeanj 1967.). Ovo podsjea
na zloglasne statistike prosjeke koji dohodak per capita neke zaostale zemlje
raunaju na 1000 dolara i tako odreuju relativan ivotni standard ne uzimajui
u obzir da je taj prosjek rezultat stanja u kojem 75 posto stanovnitva dobiva
samo 100 dolara, 24 posto dobiva 2000 dolara, a 1 posto 45.000 dolara.
83
Ulrich Weinstock, op. cit., str. 6266. Weinstock dolazi do zakljuka da se duge
valove mora sm atrati vie kao historijske epohe, nego kao true cycles (ibid.,
str. 102). ini se da mu nije poznato da je marksist Trocki taj zakljuak formu
lirao prije etrdeset godina (u pogledu izvora, vidjeti biljeke 51 i 54).
84
Ulrich Weinstock, op. cit., str. 101.
85
U svom posthumno objavljenom djelu, Oskar Lange je o dugim valovima izjavio:
Iako navedeni povijesni podaci (uzastopne historijske faze kapitalistike proizvod
nje od 1825. godine) nisu podloni nikakvim ozbiljnijim ogradama, oni nisu dovo
ljan dokaz o postojanju dalekosenih ciklusa. Da se ova teorija dokae, bilo bi
neophodno dokazati postojanje uzronog odnosa izmeu dviju uzastopnih faza ci
klusa, a to do sada nikome nije uspjelo. (Oskar Lange, Theory of Reproduction and
Accumulation, Warszawa 1969, str. 7677). Iako i mi odbacujemo pojam dugog
ciklusa i ne prihvaamo mehaniko odreivanje oseke pomou plime i obrat
no, ipak smo pokuali pokazati da je unutarnja logika dugog vala odreena dugo
ronim kolebanjima profitne stope.

109

KASNI KAPITALIZAM

vee sm anjenje robne vrijednosti plem enitih m etala, nego prosjene vrijedno
sti druge robe nisu nikakva pouzdana i n d i c i j a S oprezom tre b a tum aiti
i proizvodne koliine pojedine robe, na koje u stanovitim vrem enskim razdob
ljim a moe snano utjecati uloga nekih grana proizvodnje kao sektora rastao.
K rivulje dohotka, koje m ogu biti suuvjetovane inflatornim kretanjim a cijena,
svakako su izvedeni pokazatelji i upotrebljivi tek nakon tem eljite historijske
analize. Tako izgleda da su najuvjerljiviji indikatori cjelokupna ind u strijsk a
proizvodnja i razvoj opsega svjetske trgovine (ili svjetske trgovine per capita),
od kojih prvi izraava dugoronu tendenciju kapitalistike proizvodnje, dok po
tonji izraava ritam ekspanzije svjetskog trita. A kad je rije o ta dva indi
k atora, potpuno je mogue em pirijsko verificiranje dugih valova nakon krize
1847. godine:
Godinja kumulativna stopa rasta industrijske proizvodnje Velike Britanije
Prosjek 1801 1811. do prosjeka 1831 1841: 4.7 posto
1827
1848
1876
1894
1914
1939

1847:
1875:
1893:
1913:
1938:
1967:

3.2 %
4,55%
1.2%
2.2 %
2%
3%

Godinja kumulativna stopa rasta industrijske proizvodnje Njemake


(nakon 1945. godine za SR Njemaku)**
1850
1875
1893
1914
1939

1874:
1892:
1913:
1938:
1967:

4.5 %
2.5%
4 .3 %
2.2%
3.9 %

Godinja kumulativna stopa rasta industrijske proizvodnje SAD**


1849
1874
1894
1914
1939

1873:
1893:
1913:
1938:
1967:

5.4 %
4.9%*
5.9%
2%
5.2 %

86

Teze Gastona Imberta, temeljene iskljuivo na kretanjim a cijena, moraju stoga


biti odbaene. (Gaston Imbert, Des mouvements de longue dure Kondratieff, Aix-en-Provence 1959). Kad David S. Landes odbacuje teoriju dugih valova u razvoju
cijena, on je time ni u kojem sluaju ne pobija, (op. cit., str. 233234.).
87
B. R. Mitchell i Phyllis Deane, Abstract of British Historical Statistics, op. cit;
Hoffmanov indeks do 1913; Lomaxov indeks od 1914. do 1938. godine (oba bez gra
evinske industrije). Prorauni za razdoblje nakon drugog svjetskog rata uzeti su
iz EEZ-ovog ureda za statistiku i ukljuuju graevinsku industriju.
88

Phyllis Deane i W. A. Cole, British Economic Growth 16881959, str. 170. (ukljuena
i graevinska industrija).
89
Za podatke do 1938. godine Walther G. Hoffman, Das Wachstum der deutschen
Wirtschaft seit der Mitte des 19. Jahrhunderts, Berlin 1965. Podaci nakon drugog
svjetskog rata iz Statistisches Jahrbuch fiir die Bundesrepublik.

110

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

Godinja kumulativna stopa rasta fizike proizvodnje per capita


u svjetskim razmjerima92
1865
1880
1895
1913

1882:
1894:
1913:
1938:

2,58%
0,89%
1,75%
0,66%

Godinja kumulativna stopa rasta opsega svjetske trgovine1


1820 1840:
1840 1870:
1870 1890:
1891 1913:
1913 1937:
1938 1967:

2,7%
5,5%
2,2%
3,7%
0,4%
4,8%

Prijelaz nakon 1967. godine od dugog vala s osnovnim obiljejem ekspanzi


je prem a dugom valu s osnovnim obiljejem stagnacije (usporen rast),
moe se ve danas statistiki potvrditi, iako je novi dugi val tek na poetku,
a usporavanje bi se rasta krajem sedam desetih godina moglo pokazati jo ja
snije nego 1975:
Godinja kumulativna stopa rasta industrijske proizvodnje
1947 1966.
SA D
est prvobitnih drava u EEZ
Japan
Velika Britanija

5,0%*
8,9%
9,6%
2,9%

1967 1975.
1,9%
4,6%
7,9%
2,0%

Za SAD 19401966. godine.


90
Za podatke od 1849. do 1873. godine Robert E. Gallman, Commodity-Output 1839
1899, u: Trends in the American Economy in the 79th Century, svezak XXIV
Studies in Income and Wealth, Princeton University Press 1960. Kasniji podaci uzeti
su iz Long-Term Economic Growth 18601965, Bureau of the Census, US Depart
ment of Commerce.
91
Ova je brojka natprosjeno visoka, jer je graanski rat doveo do stanovitog pom jeranja dugog vala, tako da je proizvodnja osamdesetih godina bre rasla u
SAD nego u Evropi.
92
Len H. Dupriez, Des mouvements economiques geniraux, 2. tom, Louvain 1947,
str. 567.
Izraunali smo prema Mulhall, Dictionary of Statistics, London 1889; Mulhall i
Harper, Comparative Statistical Tables and Charts of the World, Philadelphia 1899,
Simon Kuznets, Quantitative Aspects of the Economic Growth of^Nations; lngvar
Svennilson, Growth and Stagnation in the European Economy, Geneva 1954; i>tatistiches Jahrbuch fur die Btindesrepublik Deutschland, 1969.
94
Prorauni na temelju statistika Ujedinjenih naroda i OECD:a. Oslanjali smo se
na slijedeu radnu hipotezu koja prije potcjenjuje, nego precjenjuje rndustrijsku
proizvodnju 19741975: za 1974: SAD 3 posto; Japan 3 posto; EEZ 1 posto
Velika Britanija 1 posto. Za 1975: SAD 2 posto; Japan 1 posto; EEZ l
posto; Velika Britanija 1 posto.
111

KASNI KAPITALIZAM

Dupriez je nakon drugog svjetskog ra ta svojoj teoriji k retan ja dugih valova


privrednog razvoja dao konanu form u. Ta te o rija u o b ja n jen ju K ondratieffljevih valova p rid aje odluujuu ulogu odstupanjim a indeksa novane vrijed
nosti robe: Veza izmeu snopa bitnih privrednih postu p an ja i utvrenih po
vijesnih injenica m ora se naelno traiti u razm atra n ju o d stu p an ja indeksa
novane vrijednosti: o dstupanje je, u nedostatku svakog stabilizirajueg po
n aan ja odnosa izm eu novca i dobara, gotovo nuna injenica. To je ekonom
ska injenica koja dom inira K ondratieffljevim valovima, i koja odreuje sva
p o stu p an ja vezana uz prom jene cijena. To je nova injenica uvedena u obja
njenje n ap retk a koji se odnosi na K ondratieffljeve valove; ona se tu pokazuje
kao znatno b itn ija i ja sn ija injenica nego li u stvarnoj konjunkturi. Osnovno
u D upriezovoj argum entaciji je velika prom jenljivost potranje kapitala (m ark
sisti bi rekli: potranje in d u strijsk ih kapitalista za dodatnim novanim kapi
talom). U uzlaznoj fazi dugog vala, rastue cijene izazvane padajuim indeksom
novanih v rijednosti potiu p o tran ju kapitala. Dolazi do prekretnice, uglav
nom nakon ratova ili revolucija, kada prevlada tenja za sanacijom javnih
financija, raste indeks novane vrijednosti zbog sm anjenog opsega kreditnog
novca, a deflacija i pad cijena djelu ju priguujue na privredni rast.
Bez obzira na injenicu to se na taj nain odluujui o b rat razvoja obja
njava isto psiholokim faktorom tenjom za sanacijom javnih financija
koji, isto kao i S chum peterove poduzetnike linosti sklone epohalnim ino
vacijam a, igra ulogu deus ex m achina,** ovdje nalazim o udnu novu verziju
dualizm a novca i robe to ga je ve M arx o tro kritizirao u R icarda i koji ta ji
da novac moe odigrati svoju ulogu sam o zato to je i sam roba. M eutim , ako
se iskljui iz argum entacije robna vrijednost (cijena proizvodnje) novanog
m aterijala, tj. plem enitih m etala, uvjetovana vlastitim u vjetim a proizvodnje,
onda svakako fluktuacija volum ena papirnog novca, tj. inflacija papirnog nov
ca, p reo staje kao onaj fak to r koji D upriez objanjava kao odluujui m otor
dugih valova. M eutim , budui da poticaj dolazi od p otranje kapitala, a to je
p o tra n ja za realnim kapitalom koji se moe oploditi, a ne za papirnim novcem,
argum en tacija pada. Ne vidi se zato bi m anjkava cirkulacija papirnog novca
u odreenim razdobljim a guila potranju novanog kapitala i stoga bila po
p raena padajuom kam atnom stopom , dok bi u drugim razdobljim a, upravo
pri rastu o j kreditnoj ekspanziji, p o tran ja za novanim kapitalom jo vie
rasla i tako digla k am atnu stopu. D upriez je objavio tabelu" ciklikih koleba
n ja dugorone kam atne stope u Velikoj B ritaniji, koja pokazuje upravo sup
rotno od onog to je on pokuao dokazati: upravo u fazam a saniranja novca
i nedostatka novca, k am atna je stopa nia nego u fazam a inflacije novca:
95
Leon H. Dupriez, op. cit., kao i Konjunkturphilosophic, Berlin 1963.
96
Lon H. Dupriez, Konjunkturphilosophie, op. cit., sir. 201202.
97
Leon H. Dupriez, Des mouvements economiques gencraux, op. cit., str. 92, 96.
98
Schumpeter je tu tezu ve izradio u knjizi Theorie der n irtschaftlichen Entwicklung
(str. 152153, 431432), gdje izriito kae da bi pojava nekoliko inovatorskih li
nosti neminovno izazvala itav val inovacija. I u knjizi Business Cycles inzistira
na toj tezi. Kuznets mu stoga ispravno prigovara da je izradio tezu o ciklusu
poduzetnikih sposobnosti. (Simon Kuznets, Schumpeters Bussines C\cles, op. cit.,
str. 112).
99
Lon H. Dupriez, Des mouvements iconomiques giniraux, drugi tom, str. 54.
112

DUGI VALOVI U POVIJESTI KAPITALIZMA

Prosjena dugorona kamatna stopa u Veliko] Britaniji


1825
1852
1874
1897

1947:
1870:
1896:
1913:

3.99%
4.24%
3.11%
3,25%

Kao i u K ondratieffa i S chum petera, tako i ovdje nedostaje odluujua spona


cijele argum entacije: pro fitn a stopa. Plime i oseke dugih valova privrednog
razvoja nisu posljedice nedostatka ili preobilja novca, ve prem a tome je
li na vlasti inflatorna generacija ili pak ona koja se zauzima za sanaciju
javnih financija. Upravo suprotno: ako padajua profitna stopa koi investi
cijsku d jelatnost kapitalista, relativno e pasti potranja za novanim kapita
lom (a stoga i kam atna stopa). Tek kad specifini uvjeti zajame jasan rast
profitne stope i znaajno irenje trita, ta e investicijska djelatnost usvojiti
otkria k oja revolucioniraju cjelokupnu in d u striju i time prouzrokovati dugo
ronu eksp andirajuu tendenciju akum ulacije kapitala i potranje za novanim
kapitalom (s relativno visokom kam atnom stopom).
V jerujem o da smo naom analizom dali prilog rjeenju problema dugih
valova povezujui, uslijed izm jeninih kom binacija razliitih faktora (radi
kalno pojeftinjenje sirovina; naglo irenje kapitalistikog prodajnog trita
i/ili po d ru ja ulaganja novih kapitala; naglo dizanje stope vika vrijednosti;
ratovi i revolucije) izazvano dugorono kretanje valova akum ulacije kapitala
s un u tran jom logikom procesa akum ulacije i oplodnje kapitala. I uz pretpo
stavljenu d jelatn o st na po d ru ju pronalazaka i otkria, dugoroan razvoj aku
mulacije k apitala m o ra o stati diskontinuiran, budui da se uvjeti to pospjeu
ju oplodnju kapitala (i im aju za posljedicu rast ili stabilizaciju profitne stope
na visokoj razini) dugorono m o raju pretvarati u uvjete to izazivaju pogora
nje oplodnje kapitala (tj. p ad prosjene profitne stope). Konkretni se meha
nizam tog o b rata m ora analizirati n a osnovu konkretnih historijskih uvjeta
razvoja kapitalistikog naina proizvodnje to su vladali u doba najvanijih
prijelom nih toaka (tj. poetkom dvadesetih i sedam desetih godina XIX sto
ljea; neposredno p rije prvog svjetskog rata; sredinom ezdesetih godina
XX stoljea). U ovom sm o poglavlju to pokuali dokazati. Pokazali smo da je
razliita kom binacija uzronih fa k to ra odgovorna za skokovita poveanja pro
sjene profitne stope nakon 1848, nakon 1893, nakon 1940. (SAD) i 1945 1948.
(Zapadna E vropa i Japan). N akon revolucije 1848. godine bilo je to prije
svega naglo irenje prodajnog trita, izazvano rezultatim a same te revolucije,
kao i naglog iren ja proizvodnje zlata u K aliforniji i A ustraliji, to je stvorilo
povoljne u vjete za prvu tehnoloku revoluciju. Radikalnim pojeftinjenjem fiks
nog k apitala i snanim usponom stope vika vrijednosti (silno poveanje rela
tivnog vika vrijednosti), to je p ak omoguilo dugoroan rast prosjene pro ltne stope i akum ulacije kapitala.
Poetkom dvadesetih godina X IX stoljea, pokretaki faktor novog ugog vala s osnovnim obiljejem ekspanzije bio je rezultat naglog irenja po
d ruja ulaganja k apitala u kolonije i polukolonije i prim jereno tome si no
p o jeftinjenje sirovina i p rehram benih proizvoda (poveanje relativnog vis a
vrijednosti!) to je u im perijalistikim zem ljam a izraeno u naglom poras u
profitne stope kapitala. Tako je dolo do druge tehnoloke revolucije s pojet-

113

KASNI KAPITALIZAM

tin jen jem fiksnog kapitala i velikim skraenjem vrem ena o b rta kapitala ope
nito.
S redinje pitan je za najbliu prolost ostaje, zato je nakon dugog opada
nja, odnosno stagnacije akum ulacije kapitala nakon 1913. godine, pojaane
svjetskom privrednom krizom od 1929. do 1932. godine, moglo ponovno doi
do p o rasta prosjene profitne stope i ubrzanja akum ulacije kapitala neposred
no prije, tijekom i nakon drugog svjetskog ra ta (ve prem a tom e o kojoj se
im perijalistikoj zem lji radi). Iz toga proizlazi dodatno pitanje: kakva p red
vianja d o puta ta analiza o poetku novog dugog vala za razdoblje to n astu
pa u drugoj polovici ezdesetih godina oseke nakon plime. U slijedeim e
mo poglavljim a pokuati detaljnije odgovoriti na ta pitanja.

114

5.

poglavlje

O p l o d n j a ka pit ala , kla s n a b o r b a


i stopa vika vrijedn osti
u kasnom kapitalizm u

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI .

Uz rastui organski sastav kapitala profitna stopa pada ako svi ostali fakto
ri o staju isti. M arx dokazuje, u etrnaestom poglavlju treeg tom a Kapitala
da su dva najvanija faktora koja mogu zadrati pad prosjene profitne stope
pojeftinjenje elem enata konstantnog kapitala i poveanje stope vika vrijed
nosti (ili poveanjem stupnja eksploatacije rada, ili potiskivanjem najam nina
ispod vrijednosti robe radne snage).1 U prethodnim smo poglavljima ve istra
ili razvoj vrijednosti cirkulirajueg dijela konstantnog kapitala nakon dvade
setih godina. U iduim poglavljima razm otrit emo razvoj vrijednosti fiksnog
konstantnog kapitala. Sada se p rije svega radi o tom e da se analiziraju koleba
nja stope vika vrijednosti u XX stoljeu.
Ako duina radnog dana ostane neprom ijenjena a to je uglavnom bio
sluaj nakon opeg uvoenja osam satnog radnog dana nakon prvog svjetskog
rata, s izuzetkom epohe faizma i drugog svjetskog rata, ako zanemarimo fluk
tuaciju prekovrem enog i skraenog rada onda e stopa vika vrijednosti
rasti:
1. ako proizvodnost rad a u drugom odjeljku raste bre od najam nina, tj.
ako rad n ik potroi m anji dio neprom ijenjenog radnog dana za proizvodnju e k
vivalenta svoje nadnice;
2. ako ra st intenziteta rad a vodi slinom rezultatu, tj. ako radnik proizvodi
vrijednosni ekvivalent svoje nadnice za m anje radnih sati nego prije, tako da
je tra jan je vika ra d a produeno;
3. ako realne nadnice padnu, uz istu proizvodnost i intenzitet rada (i a fo r
tiori uz rastuu proizvodnost i intenzitet rada), tj. ako se vrijednosni ekviva
lent nadnice opet moe proizvesti u kraem dijelu radnog dana.
Poveanje stope vika vrijednosti znaajno je u onoj m jeri u kojoj istodobno
i zajedno d jeluju dva ili sva tri od tih faktora. U norm alnim uvjetim a, tj. dok
vrijednost robe radne snage reguliraju zakoni trita, to se rijetko dogaa.
Uz rastu u proizvodnost rada, realna e nadnica apsolutno pasti jedino ako
tendencijelno raste ind u strijsk a rezervna arm ija, a u industrijaliziranim od
nosno im perijalistikim zem ljam a to vie nije bio sluaj nakon posljednje
treine X IX stoljea. Ako in d u strijsk a rezervna arm ija dugorono ostane sta
bilna ili opada, onda e ra st proizvodnosti rada im ati dvostruk i proturjean
uinak na razinu nadnica; ona reducira vrijednost robe radne snage tako to
uobiajene potrebne robe za reprodukciju radne snage gube na vrijednosti; s
druge strane, ona poveava vrijednost robe radne snage budui da se nove
robe p rik lju u ju egzistencijalnom m inim um u (npr. tra jn a potrona dobra ko
jih se kupovna cijena postupno ukljuuje u prosjenu nadnicu). To se doga
alo dvadesetih, tridesetih i etrdesetih godina u SAD, pedesetih i ezdesetih

Karl Marx, Kapital, tom III, str. 191. i dalje.

117

KASNI KAPITALIZAM

godina u Zapadnoj Evropi, dok je u Jap an u taj proces sada u punom zam a
hu.
Moe se takoer inzistirati na tom e da je u norm alnim uvjetim a teko m eu
sobno sloiti neprom ijenjeno radno vrijem e, padajuu realnu nadnicu i pove
an intenzitet rada, zato to e vea pasivnost i ravnodunost radnika, izazvane
padom realne nadnice, kao i njegovo dijelbm i psihiko i fiziko slabljenje,
stvoriti m aterijaln u granicu k oju intenzitet rad a ne moe prevladati. Rastua
nezaposlenost ovdje svakako im a su protan uinak, budui da stra h od gubitka
radnog m jesta sm anjuje fluktuacije i potie veu radnu disciplinu, tj. veu
pozornost i napore, kao to su to zapadnonjem aki poduzetnici utvrdili tijekom
recesije od 1966. do 1967. godine.4
M eutim, faizam i svjetski ra t nisu normalni uvjeti. Jedna od njihovih
objektivno glavnih funkcija bila je upravo om oguavanje tako rei istodobnog
djelovanja svih izvora poveanja stope vika vrijednosti, povezivanje povea
n ja proizvodnosti i intenziteta rad a b arem donekle s opadajuom realnom
nadnicom .
Jedno od M arxovih najveih dostignua bilo je jasno ukazivanje da ne po
sto ji nikakav jasno odreeni fond nadnica, ni bilo kakav drugi neprom je
n jiv zakon nadnica koji po p rirodnoj nudi odreuje visinu nadnice. M ada, u
k rajn jo j liniji, utvrivanjem vrijednosti robe rad n e snage u d ru tv u robne pro
izvodnje dom iniraju objektivni zakoni, kao i kod svakog odreivanja robne
vrijednosti, toj je robnoj vrijednosti svojstveno ipak neto karakteristino, ne
to to je pod u tjecajem sukobljavanja kapitala, i rada, naim e klasna borba.
U Nadnici, cijeni i p ro fitu M arx kae: Pored isto fizikog elem enta, vrijed
nost rad a u svakoj zem lji odreuje i tradicionalni stan d a rd ivota. To nikako
nije isto fiziki ivot; to je i zadovoljavanje izvjesnih po treb a koje potjeu
iz drutvenih uvjeta u kojim a ljudi ive i u kojim a su odrasli. Engleski stan
d ard ivota moe biti snien na irski stan d a rd ivota; stan d a rd ivota njem a
kog seljaka na stan d a rd letonskog seljaka. K oliko vanu ulogu u tom pogle
du ig ra ju h isto rijsk e trad icije i drutvene navike moete doznati iz Thorntonovoga djela Over-population (O p ren a seljen o sti). . . Taj h isto rijsk i ili drutveni
elem ent koji ulazi u vrijednost rad a moe b iti jai ili slabiji, ili moe ak po t
puno ieznuti, tako da ne ostane n ita osim fizike granice . . . Ako usporedite
nivo nadnica ili vrijednost rad a u raznim zem ljam a, i ako ih usporedite u raz
nim h isto rijskim epoham a jedne iste zem lje, vidjet ete da sam a vrijednost
rad a nije p ostojana nego prom jenljiva veliina, ak i kad se pretpostavi da
2
Nerazumijevanje da ono to je Marx nazvao historijskim ili drutvenim elementom
u vrijednosti robe radne snage nije statiko-tradicionalno, ve, barem potencijalno,
dinamiko, najvea je slabost Emmanuelove teorije nadnice. (Arghiri Emmanuel,
Nejednaka razmjena, Beograd 1974.). To ga dovodi do povijesno-idealistike teze
da je odluujui moment nadnice ono to drutvo smatra, u stanovitom trenutku i
na stanovitom mjestu, normom.
3
Vidi u vezi s tim istraivanje A. G. Jacquemynsa o razvoju zdravstvenog stanja i
proizvodnih sposobnosti belgijskih radnika tijekom drugog svjetskog rata. (La soc iiti beige sous l'occupation allemande, Bruxelles 1950, tom I, str. 135138, 463465;
tom II, str. 149164.).
4
Vidi izmeu ostalog Zweite Weissbuch zur Unternehmermoral, I. G. Metali Frankfurt
1967; Ernest Mandel, Die deutsche Wirtschaftskrise Lehren der Rezession 1966/67,
Frankfurt 1969, str. 25.

118

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI

vrijednost svih ostalih roba ostaje neprom ijenjena.5 I dalje: Ah to se tie


profita, tu ne postoji nikakav zakon koji bi odreivao njihov minimum Mi ne
moemo rei koje su te k rajn je granice njihovog opadanja. A zato ne moemo
utvrditi te granice? Zato to, iako moemo odrediti m inimum nadnica, ne mo
emo odrediti njihov m aksim um . Mi moemo samo rei da m aksimumprofita,
ako su date granice radnog dana, odgovara fizikom minimum u nadnice, a
ako je data nadnica, onda m aksim um profita odgovara onom produenju rad
nog dana koji m ogu podnijeti radnikove tjelesne snage. Maksimum profita og
ranien je, prem a tom e, fizikim m inim um om nadnice i fizikim maksimumom
radnog dana. Jasno je da izmeu obiju granica te maksimalne profitne stope
moe p o stojati beskonana skala varijacija. Do fiksiranja njezinog stvarnog
stupnja dolazi sam o neprekidnom borbom izm eu kapitala i rada, poto kapi
talist stalno tei za tim da nadnicu snizi na njen fiziki minimum, a radni dan
rastegne do njegovog fizikog m aksim um a, dok opet radnik vri stalan priti
sak u suprotnom pravcu. Pitanje se svodi na pitanje odnosa snaga obiju strana
koje se m eusobno bore.
B udui da odnos snaga obiju stran a koje se bore odreuje raspodjelu ra
dom novostvorene vrijednosti izm eu kapitala i rada, on isto tako odreuje i
stopu vika vrijednosti. To se m ora shvatiti u dvostrukom smislu. U povoljnom
drutveno-politikom odnosu snaga radnika klasa moe postii da se vrijed
nosti radne snage pridrue nove potrebe, odreene historijskim i drutvenim
uvjetim a koje nadnice tre b aju podm iriti,7 tj. da se povea ta vrijednost, a u
povoljnim ekonom skim uvjetim a moe periodino dii vrijednost robe radne
snage (nadnicu) iznad njezine vrijednosti, naim e onda kada uslijed neobinog
ritm a akum ulacije kapitala doe do akutnog m anjka radne snage. S druge
strane, k ap ital moe, u drutveno-politikom odnosu snaga nepovoljnom za
radniku klasu, sniziti vrijednost radne snage tako to ukida niz drutveno-histo rijsk ih postignua radnika, tj. tako to robe koje zadovoljavaju potrebe iz
normalnog ivotnog standarda djelom ino nestaju. Slino tome, kapital moe
u sp jeti u tom e da snizi cijenu robe radne snage ispod njezine vrijednosti kad
je ekonom ski odnos snaga za radniku klasu osobito nepovoljan.
K apitalistikom nainu proizvodnje im anentan mehanizam, koji u norm al
nim okolnostim a ograniava poveanje vrijednosti i cijene nadnica, jesu rast ili
rek o n stru k cija rezervne ind u strijsk e arm ije, izazvani akum ulacijom samog
kapitala, tj. nunom pojavom pokuaja da se tijekom razdoblja rastuih nad
nica iva rad n a snaga m asovno zam jenjuje strojevim a.' Pad prosjene profitne

Karl Marx, Nadnica, cijena i profit, u: GRME, str. 840841.


6
Ibid., str. 840. (istakao E. M.)
Glavna je funkcija sindikata da povienjem radnikih potreba i njihovim udo
rednim uzdizanjem stvore umjesto fizikog egzistencijalnog minimuma km tur ni
drutveni minimum egzistencije, tj. odreeni kulturni drutveni standard, a nadni
ce ne smiju pasti ispod toga, a da odmah ne doe do borbe udruenja, do otpora.
U tomu je naroito veliko ekonomijsko znaenje socijalne demokracije, ona du
hovnim i politikim buenjem irokih masa uzdize njihovu kulturnu razmu. a time
i njihove ekonomijske potrebe. Time to naruivanje nekog asopisa ili kupovina
broura postaju radnikovim svakodnevnim navikama povisuje se
pr
ivotni standard, a zbog toga i nadnice. Rosa Luxemburg, Uvod u nacionalnu ekonomiju, Zagreb 1975, str. 207.
Zastoj proizvodnje ostavio bi nezaposlen dio radnike klase, a time bi zaposleni dio

119

KASNI KAPITALIZAM

stope, uzrokovan kako porastom organskog sastava kapitala tako i rastuim


nadnicam a, im a isti uinak. Ako p rofitna stopa padne ispod razine koja pro
mie d aljn ju akum ulaciju kapitala, ona e naglo opasti: u tako nastaloj depre
siji rapidno e opasti p o tran ja robe radne snage, in d u strijsk a rezervna arm i
ja b it e rek o n stru iran a, a tim e i zadran ra s t nadnica, odnosno sm anjit e se
realne nadnice.
U svom glavnom djelu, Der Im perialism us, F ritz S ternberg je prvi p u ta po
kuao op isati ulogu rezervne in d u strijsk e arm ije kao najznaajnijeg regulato
ra kolebanja nadnica u povijesti kapitalistikog naina proizvodnje u X IX i
tijekom p rvih decenija XX stoljea, to je M arx izriito naglasio.* Ta m u se
zasluga ne moe porei,10 usprkos tom e to njegovo djelo sadri mnoge metodologijske i teorijske greke, koje je izm eu ostalih kritizirao i H enryk Gros
sman."
K ritizirajui S ternberga, G rossm an je ispravno odbacio dijelom lakom islene
form ulacije zahvaljujui kojim a je S ternberg vjerovao da je otkrio nedostat
nosti u M arxovu Kapitalu.'1 M eutim , G rossm anova je k ritik a m im oila bit
Sternbergove teze, ne prepoznajui M arxova odreenja nadnica, koja su daleko
kom pleksnija nego to to G rossm an eli priznati," i stoga nije u stan ju ostva
riti posredovanje izm eu ap strak tn o g i konkretnog, tj. posredovanje izmeu
doveo u okolnosti u kojima bi morao dopustiti sniavanje najamnine, ak ispod pro
sjeka; to je operacija koja za kapital ima sasvim isto djelovanje kao kad bi se pri
prosjenoj najamnini uveao relativni ili apsolutni viak vrijednosti . . . Pad cijena
i konkurentska borba potakla bi svakog kapitalista da podigne individualnu vrijed
nost cjelokupnog svog proizvoda iznad njegove ope vrijednosti primjenjivanjem
novih strojeva, novih poboljanja metoda rada, novih kombinacija, ti. da povea
proizvodnu snagu neke dane koliine rada, da snizi odnos varijabilnog kapitala pre
ma fiksnom i da time oslobodi radnike, ukratko da stvori vjetaku prenaseljenost.
Karl Marx, Kapital, III tom, str. 218219.
9
Vidi Karl Marx, Kapital, I tom, str. 566: Uzevi u cjelini, opa kretanja najamnine
upravljaju se iskljuivo prem a irenju i skupljanju industrijske rezervne armije
koja odgovaraju periodinim mijenama industrijskog ciklusa.
10

Fritz Sternberg, Der Imperialismus, naroito prva dva poglavlja. Svakako, on povre
meno, pod utjecajem teorije Franza Oppenheimera koga je slijedio u svojoj mla
dosti, da bi se potom razvijao prema Marxu, klizi od razumijevanja uloge industrij
ske rezervne arm ije kao regulatora kolebanja nadnica prema precjenjivanju te re
zervne arm ije kao faktora koji odreuje visinu nadnica, tj. nastajanje vika vri
jednosti.
11

Henryk Grossman, Eine neue Theorie iiber Imperialismus und soziale Revolution,
izvorno objavljeno u: Griindberg Archiv fiir die Geschichte des Sozialismus und der
Arbeiterbewegung, godite 13, Leipzig 1928. Ovdje ga citiramo iz izdanja: Henryk
Grossman, Aufsatze zur Krisentheorie, Frankfurt 1971, str. I l l 164.
12

Izmeu ostaloga, Sternbergova tvrdnja da je Marx potcijenio znaenje malograan


skih srednjih slojeva; da nije shvatio kako kanjenje socijalistike revolucije mo
e smanjiti zrelost za podrutvljenje privrede Evrope i Amerike; da je Marx
kao teoriju nadnica zastupao teoriju apsolutnog osiromaenja, itd.
13
Tako Grossman zaboravlja (op. cit., str. 137, i dalje) znaenje historijsko-drutvenog elementa u odreenju vrijednosti robe radne snage i govori o njezinim tono
odreenim trokovima reprodukcije, a ne uzima u obzir da oni ovise o tome ko
je potrebe treba zadovoljiti tim trokovima reprodukcije. Na strani 142. ak nala
zimo i formulaciju udnu za autora, upoznatog s Marxovim Kapitalom: nadnica,
tj. vrijednost radne snage; naravno, trebalo bi stajati cijena radne snage.

120

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI

opih zakona to odreuju vrijednost robe radne snage i konkretnog razvoia


nadnica u Zapadnoj Evropi od druge polovice XIX stoljea.
Valja i izriito naglasiti: im radnici uspiju znaajno ukloniti konkurenciju
iz vlastitih redova organiziranjem u snane sindikate to je pak uvjetovano
dugoronim sm anjenjem rezervne industrijske arm ije novo poveanje ne
zaposlenosti (barem tako dugo dok ne poprim i katastrofalne razmjere) ne mo
ra autom atski voditi padu cijene robe radne snage. U tom sluaju nezaposle
nost moe tek posredno u tjecati na to, kad realne nadnice neorganiziranih slo
jeva ponu padati kao posljedica nepovoljnog razvoja odnosa izmeu ponude
i potranje radne snage i kad je oslabljena sindikalna borbena sprem nost or
ganiziranih slojeva proletarijata. M eutim, taj je drugi uvjet nuno posredova
nje izm eu rastue nezaposlenosti i padajuih realnih nadnica. Ako se to ne
ostvari, ili se pak ostvari nedovoljno, rastua nezaposlenost moe biti u cijelos
ti popraena rastuim realnim nadnicam a, kao izmeu ostalog u SAD od 1938.
do 1939. i Velikoj B ritaniji od 1968. do 1970. godine. Kapital e onda pokuati
tako p ro iriti om jere nezaposlenosti da se ipak ostvari to posredovanje, tj. po
kuat e po tkopati klasnu solidarnost izmeu zaposlenih i nezaposlenih radni
ka, tako da m asovna nezaposlenost konano okrnji borbenu snagu organizira
nih i jo zaposlenih najam nih radnika.14 Borba protiv irenja nezaposlenosti ta
da postaje sudbinskim pitanjem organiziranog radnitva.
Tako p o staje razum ljivo zato tzv. Phillipsova krivulja nema mehaniko-autom atsko znaenje koje joj pridaje autor.15 N asuprot povrnoj liberalno-reform istikoj tezi da je puna zaposlenost tra jan i uobiajen sastavni dio soci
jalne trine privrede, mjeovite privrede ili ncokapitalistikog drutva,
Phillips je bio bez sum nje u pravu dokazavi da postoji stanovita korelacija
izmeu stope ra sta novanih nadnica i veliine nezaposlenosti, odnosno stope
prom jene te nezaposlenosti. To znai da je kapitalizm u danas kao i juer
potrebna rezervna in d u strijsk a arm ija da bi sprijeio prekomjeran rast
realnih nadnica, odnosno stopu vika vrijednosti i profitnu stopu odrao na
razini to potie akum ulaciju kapitala. Ali Phillips nije bio u pravu kad je
14
Drutveno podrijetlo i sastav industrijske rezervne armije, odnosno relativan odnos
njezinih razliitih komponenti, od velika je znaenja u tom pogledu. Rosa Luxem
burg je, izmeu ostalih, ovako saela te komponente: Industrijska rezervna armi
ja nezaposlenih takoreku prostorski ograniava djelovanje sindikata: organizaciji
je dostupan samo gornji sloj bolje situiranih industrijskih radnika kod kojih je
nezaposlenost samo periodina, kako Marx kae, samo tekua. Nii sloj seoskih
proletera koji stalno dotjee sa sela u grad, pa i proletarijat iz svih polupnucenih
sezonskih poziva, kao to su izraivanje cigli ili radovi na polju, zbog prostorskih
i vremenskih uvjeta svojeg naina zaposlenosti i zbog socijalnog milieua mnogo je
manje podoban za sindikalnu organiziranost. A iroki donji slojevi^ rezervne armije:
nezaposleni s neredovitim zapoljavanjem, kuna industrija, pa sluajno zaposleni si
romasi, potpuno su nepristupani organiziranju. Openito uzev: sto je vea nevolja
i pritisak u nekom proleterskom sloju, to je manja mogunost sindikalnog utjecaja.
Sindikalna akcija djeluje, dakle, vrlo slabo u dubinama proletarijata, no vrlo dobio
djeluje u irinu, to jest kada sindikati zahvate makar dio najgornjeg sloja p r o ltarijata njihovo se djelovanje protee na itav sloj, budui njihova dstiipuca ko
riste cjelokupnoj masi radnika zaposlenih u pozivima koji su u pitanju.'
Luxemburg, Uvod u nacionalnu ekonomiju, Zagreb 1975, str- 2,08- ^ vreT m ^ r/^ Hnr
ove analize za SAD vidimo u djelu Michaela Harringtona, The Other Amuica, Haimondworth 1963, str. 3639, 4852, 88. i dalje.

15

fm

Philips, The Relation between Unemployment and the Rate of Change of Money
Wages in the United Kingdom, u: Economica, svezak XXV, studeni )
121

KASNI KAPITALIZAM

kon stru irao m ehaniko-autom atski odnos izm eu kvote nezaposlenosti, odno
sno stope njezine prom jene, i stope rasta nom inalnih nadnica. Ali ovdje ne
spada sam o odnos ponude i potranje na tritu rada, ve i stupanj orga
niziranosti, borbene snage i klasne svijesti radnike klase.
N adovezujui se na lanak W. A rthura Levvisa koji je u ranoj fazi in d u strija
lizacije p o stojanje obilne ponude radnih snaga (tj. perm anentno realne ili po
tencijalne rezervne industrijske arm ije) sm atrao glavnim razlogom ubrzane
akum ulacije kapitala i na taj nain tako rei rehabilitirao valjanost klasinih
teza R icarda i M arxa (ali je njihovu valjanost ipak iskljuio u pogledu zreli
jih in d u strijskih zem alja),16 Charles P. K indleberger je, na m anje mehaniki
nain nego Phillips, pokuao objasniti veliki priliv radnih snaga17 kao glavni
fak to r ubrzanog privrednog ra sta Zapadne Evrope i Japana nakon drugog
svjetskog rata, pri em u je istodobno uzet u obzir tehnoloki napredak.15 Me
utim , budui da je kao fak to r iskljuio profitnu stopu odnosno stopu vika
vrijednosti (jedino negativni m om ent sprijeene inflacije nadnica igra dina
m inu ulogu u njegovu m odelu), nije jasno zato npr. masovno oslobaanje
seljaka, zanatlija, sitnih trgovaca itd., koje je dalo odluujui doprinos nasta
ja n ju rezervne ind u strijsk e arm ije u Italiji, Japanu, Francuskoj, Nizozemskoj
itd., nije moglo biti djelotvorno ve i p rije drugog svjetskog rata.
Cijeli ovaj kom pleks p itan ja igra takoer znaajnu ulogu u m arksistikoj
literatu ri, i to ne sam o u tri najpoznatije kontroverze o toj tem i: M arx protiv
Lassallea odnosno W estona; Rosa Luxem burg protiv Bernsteina; Sternberg
protiv Grossm ana.
Teza apsolutnog osirom aenja, padanja realnih nadnica na fizioloki m i
nimum koja je uvijek iznova pripisivana M arxu,19 u p ro tu rjeju je s njegovom
teorijom o oba elem enta fiziolokom i m oralno-historijskom koji po n je
govu m iljenju o dreuju vrijednost robe radne snage, kao to proizlazi iz ve
navedenih citata. Budui da se fizioloki m inim um sam po sebi teko moe
kom prim irati, logino proizlazi da je za M arxa varijabilan ili fleksibilan
elem ent, sadran u vrijednosti robe radne snage, onaj historijsko-moralni.
F luktuacija rezervne industrijske arm ije i rezultati svakog stad ija klasne bor
be odluuju o iren ju odnosno suavanju potreba koje nadnice m oraju zado
voljiti. Boorba za stopu vika vrijednosti je za kapitalistiku klasu borba za
o granienje nadnica na takve potrebe koje ne p ro tu rjee padajuoj vrijedno
sti radne snage (uz znatno rastu u proizvodnost rada, razum ije se da se ta
padajua vrijednost moe posve usuglasiti s porastom mase potronih dobara),
dok, obratno, radnici tee da stalno rastui broj potreba zadovolje putem na
dnica.
16
W. Arthur Lewis, Development with unlimited Supplies of Labour, u: The Man
chester School of Economic and Social Studies, svezak XXII, svibanj 1954.

17

Prije Kindlebergera i neovisno od njega, ukazali smo na veliko znaenje rekonstitucije rezervne industrijske armije za objanjenje ubrzanog rasta kapitalizma u Za
padnoj Evropi i Japanu nakon drugog svjetskog rata: vidi The Economics of Neo-Capitalism, u: Socialist Register, London 1964, str. 60.
18
Charles P. Kindleberger, Europe's Postwar Growth The Role of Labour Supply,
Cambridge, Mass. 1967.
19
Na primjer, Charles P. Kindleberger, op. cit., str. 20; John Strachey, Contemporary
Capitalism, London 1956, str. 9395.
122

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI . . .

N asuprot tvrdokornoj legendi da je Marx zastupao stajalite kako je radnik


osuen n a stagnirajuu ili ak padajuu realnu nadnicu, mnoga m jesta u nje
govu djelu pokazuju da je on eksplicitno odbacio tu hipotezu. U drugom tomu
Kapitala itam o: Obrnuto je u periodu prosperiteta, a osobito za vrijeme
njegova vrtoglava orascvata. . . Ne samo da raste potronja potrebnih ivotnih
sredstava; i radnika klasa (u koju je sada aktivno stupila itava njena
rezervna armija) trenutno sudjeluje u potronji luksuznih, njoj inae nepristu
panih artikala, a osim toga i u razredu onih potrebnih sredstava potronje
koja inae najveim dijelom sainjavaju 'potrebna' sredstva potronje samo
za k apitalistiku klasu.21
Mnoga m jesta u G rundrisse odnose se na isti ovaj kompleks pitanja. Navest
emo sam o tri: S izuzetkom njegovih vlastitih radnika prem a svakom kapita
listu istu p a ju svi drugi radnici, njihova ukupna masa, ne kao radnici ve kao
potroai; kao posjednici razm jenskih vrijednosti (najamnine), novca koji raz
m jen ju ju za njegovu robu. Svi su oni centri prom eta od kojih polazi in raz
m jene i koji odravaju razm jensku vrijednost kapitala. Oni sainjavaju raz
m jerno vrlo velik dio potroaa iako ne ba tako velik kako se to openito
zam ilja, ako se im a u vidu pravi ind u strijsk i radnik. to je vei njihov broj
(broj in d u strijskog stanovnitva) i m asa novca kojim oni raspolau, to je vea
sfera razm jene za kapital. V idjeli smo da je tendencija kapitala da to vie po
vea m asu industrijskog stanovnitva.22 Dalje: I udio radnika u viim, pa i u
duhovnim uicim a, agitacija za njegove vlastite interese, dranje novina, slua
nje predavanja, odgajanje djece, razvijanje ukusa itd., njegov jedini udio u civi
lizaciji ko ja ga izdvaja od roba, ekonom ski je mogu samo tako da on proiruje
krug svojih uitaka u dobrim poslovnim v rem en im a . . . Zato uprkos svim 'po
bonim ' frazam a kapitalist ne b ira sredstva da bi ih potakao na potronju, da
bi dao nove drai svojim robam a, da bi naveo radnike na nove potrebe itd. To
je upravo ona stran a odnosa izm eu kapitala i rada koja je bitan mom ent ci
vilizacije i na kojoj poiva historijsko opravdanje, ali i sadanja mo kapi
tala.21
U svom, zbog dogm atskog in zistiranja na staljinistikoj tezi apsolutnog osi
ro m aen ja radnike klase, problem atinom djelu Die Theorie der Lage der
Arbeiter tezi k o ja je tada bila izrazito cijenjena Jiirgen Kuczynski je,
dodue, uzeo u obzir znaenje poveanih potreba pri ocjeni razvoja nadnica:
Ako sad razm otrim o povijest kapitalizm a u proteklih 150 godina, moe se
svakako Tei da h isto rijsk i elem ent vrijednosti rada im a tendenciju rasta. *
On je ipak pokuao spojiti p o rast tih historijski novih potreba koje nadnice
treb a da podm ire, s opadanjem fiziolokog dijela ispod egzistencijalnog mini
m um a, i to pom ou dvojbenih statistikih podataka tem eljenih na posebnim
razvojnim tendencijam a prehrane. Ipak, takav je udan spoj bez ozbiljnih

Roman Rosdolsky je veoma zasluan za suprotstavljanje tom pojednostavljenju


(Zur Entstehungsgeschichte des Marxschen 'Kapital, tom I, str. 330 i dalje).
21

Karl Marx, Temelji slobode, str. 153 (istakao E. M.).

Karl Marx, Temelji slobode, str. 153 (istakao E. M.).


23
Ibid., str. 107108.
24
Jiirgen Kuczynski, Die Theorie der Lage der Arbeiter, Berlin 1948, str. 88.

123

KASNI KAPITALIZAM

osnova i on p ro tu rjei biti pojm a fizioloki egzistencijalni minimum . Bilo


bi ispravno inzistirati da (1) neprekidan rast intenziteta rad a uz napredovanje
tehnologije nuno vodi tendencijelnom poveanju tog egzistencijalnog m ini
mum a, tj. da bi bez p orasta realne nadnice bila ugroena radna sposobnost u
svojoj supstanci; i (2) da kapitalizam pokazuje tendenciju poveanja potreba
radnike klase vie nego realnih nadnica, tako da i uz rastuu realnu nadnicu
n ajam nina moe biti ispod vrijednosti radne snage. Kuczynski upozorava na
oba ova m om enta.25
Ponovimo jo jednom : uz veu borbenu snagu i vii stupanj organizacije ra
dnike klase i pad e realnih nadnica kao posljedica velike nezaposlenosti biti
tek prolazan, i ponovno e biti nadoknaen u slijedeoj fazi industrijskog po
leta. Dovoljno je prouiti razvoj nadnica u SAD od 1929. do 1937. godine ili u
Francuskoj od 1932. do 1937. godine da bi se shvatilo kako i rastua ili visoka
nezaposlenost dugorono ne snizuje autom atski realne nadnice i dugorono
poveava stopu vika vrijednosti. Tako kategorija vrijednost robe radne sna
ge dobiva svoje puno znaenje, a da niim ne proturjei odreenju nadnica
putem odnosa obiju snaga koje se m eusobno bore. Kratkorono, ta nadni
ca koleba oko vrijednosti rad n e snage koja se sm atra zadanom , tj. prim jerena
je prosjenom ivotnom stan d ard u koji prihvaaju kapital i radnici. Dugoro
no, vrijednost robe radne snage, bez obzira na kolebanja vrijednosti robe po
trebne za zadovoljenje normalnih ivotnih potreba radnika, moe se po
veati ili sm anjiti, ve prem a tom e uspijeva li p ro le tarijatu ili buroaziji da
se u klasnoj borbi ukljue nove potrebe u ivotni stan d a rd to se sm atra nor
malno prihvaenim , odnosno da se elim iniraju one potrebe to su p rije sm at
rane normalnim.
Dakako, ako kapital uspije bitno oslabiti, ak razbiti sindikate i ostale o r
ganizacije za sam oobranu radnike klase ukljuujui i politike; ako on
uspije p ro le tarijat do te m jere atom izirati i zastraiti tako da postaje nemogu
svaki oblik kolektivne obrane i radnici ponovo dou na polaznu poziciju ope
konkurencije radnika protiv radnika, idealnu sa stajalita kapitala, onda
je lako mogue: 1. da e pod pritiskom nezaposlenosti realne nadnice znaajno
opasti; 2. da se i u razdoblju poleta nakon krize nee dopustiti vraanje realne
nadnice na nekadanju polaznu toku, tj. dugorono e pasti vrijednost robe
radne snage; 3. da e se m anipulacijom , odbicim a i prijevaram a cijena robe
radne snage potisnuti ak ispod te sm anjene vrijednosti; 4. istodobno e se
znaajno poveati prosjean drutveni intenzitet rad a i ak tendencijelno pro
duiti radni dan. R ezultat svih tih prom jena jedino moe biti brzo i znaajno
poveanje stope vika vrijednosti.
Upravo to se dogodilo nakon pobjede H itlerova faizma. Pod pritiskom m a
sovne nezaposlenosti njem aki su radnici m orali prihvatiti znaajna sm anjenja
nadnica izm eu 1929. i 1932. godine. Ta sm anjenja bila su realno m anje katas
trofalna nego nom inalno, budui da su istodobno pale i cijene potronih doba
ra ali su ipak bila znatna. P rosjena je b ru tto nadnica n a sat pala od indeksa
129,5 iz 1929. godine na 94,6, tj. za vie od 35 posto. P rosjena nadnica na sat
kvalificiranih radnika u 17 in d u strijsk ih grana pala je s 95,9 pfeniga 1929. go
dine n a 70,5 pfeniga, tj. za 27 posto; kod nekvalificiranih radnika sa 75,2 na
25
Lenjin je odluno zastupao miljenje da kapitalizam pokazuje tendenciju pojaava
nja potreba proletarijata, a time i historijsko-drutvenog elementa to ulazi u vri
jednost robe radne snage: Oeuvres, tom I, Paris, str. 119. i dalje.

124

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI

62,3 pfeniga, dakle samo za 17 posto. Ti se postoci m oraju m ultiplicirati s opa


danjem datih radnih sati. M eutim, budui da su cijene prehram benih proiz
voda u istom razdoblju sm anjene gotovo za 20 posto, a cijene industrijskih
dobara za priblino isti postotak, pad realnih nadnica nije bio tako jak, kao
nagli pad nom inalnih nadnica u svakom sluaju bio je m anje teak ncso
to bi se to moglo pretpostaviti im ajui u vidu 6 m ilijuna nezaposlenih i katas
trofalnu p ropast profita.14 Stopa vika vrijednosti je pala kao to to obino
biva kad je rije o tekim privrednim krizam a dijelom zbog obezvreivanja
robe to u tjelovljuje viak vrijednosti, dijelom zato to jedan dio proizvedenog
vika vrijednosti nije realiziran, ali prije svega zato to je sama proizvodnja
vika vrijednosti opadala uslijed skraenog rada i sm anjenja broja radnih sati,
budui da radni sati potrebni za reprodukciju radne snage nisu mogli biti ono
liko sm anjeni, koliko cjelokupan radni dan.27
Sto se dogodilo kad su nacisti preuzeli vlast? Prosjena je brutto nadnica na
sat poveana s indeksa 94,6 godine 1933. na 100 godine 1936. i 108,6 godine
1939. U nato punoj zaposlenosti, prosjena je b ru tto nadnica na sat 1939. go
dine bila daleko ispod razine iz 1929. godine, kad je iznosila 129,5. Ukupna
m asa nadnica i plaa isplaenih 1938. godine bila je jo uvijek m anja
dok je istodobno ukupan broj prim alaca nadnica porastao od 17,6 milijuna
1929. godine na 20,4 m ilijuna 1938.2* Uzimajui u obzir silno poveanje odbitaka
od nadnica (koji su s m anje od 10 posto narasli na vie od 20 posto ukupne
mase nadnica), moe se procijeniti da je godinji prihod najam nog radnika
pao sa 2215 RM 1929. na 1700 RM 1938. godine. To je sm anjenje otprilike za
23 posto. ivotni trokovi 1938. godine bili su oko 7 posto vei nego 1933. i
stoga dakle oko 10 posto nii nego 1929. godine. Dakle, prije drugog svjetskog
rata realna je nadnica njem akog radnika pod nacistim a ve pala za vie od
10 posto u usporedbi s pretkrizn im razdobljem , unato znatnom poveanju
proizvodnje (ona je 1938. godine bila iznad stan ja u 1929. godini za 25 posto)
i poveane prosjene proizvodnosti rad a (1938. godine ona je bila oko 10 posto
vea od sta n ja 1929.).2 N ije udno to je u tim uvjetim a m asa profita naglo
porasla: sa 15,4 m ilijardi RM 1929. i 8 m ilijarde 1932. na 20 m ilijardi RM 1938.
godine (ti se podaci odnose n a sve oblike profita, ukljuujui trgovaki i ban
kovni p ro fit i neraspodijeljene dobitke dioniarskih drutva).20
P o rast stope vika vrijednosti bio je ogrom an. Udio plaa i nadnica u nacio

Charles Bettelheim, L'conomie allemande sous Ic nazisme, Paris 1946, str. 210,
211, 152.
Jiirgen Kuczynski je izraunao da su brutto novane nadnice u metalnoj industriji
pale s indeksa 184 godine 1929. na 150 godine 1930; u kemijskoj industriji s 247 na
203, a u cjelokupnoj industriji s 215 na 177. Nasuprot tome, indeks stvarno ispla
enih nadnica prepolovljen je, a indeks netto realnih nadnica pada sa 100 godine
1928. na 64 godine 1932, dakle za cijelu treinu. Ovaj posljednji podatak trebalo bi
kritiki osvijetliti. (Die Geschichte der Lage der Arbeiter in Deutschland, tom 1,
Berlin 1949, str. 323326, 329330.).
28
Charles Bettelheim, op. cit., str. 210, 222.
29
Ibid., str. 212.
30
Franz Neumann, Behemoth, New York 1963., str. 435436.

125

KASNI KAPITALIZAM

nalnom je dohotku pao od 68,8 posto 1929. na 63,1 posto 1938; udio je prihoda
od kapitala narastao od 21,0 posto na 26,6 posto.
To se poveanje stope vika vrijednosti moe jo preciznije razjasniti uspo
redbom s najteom godinom krize 1932. Od 1932. do 1938. godine cjelokupna
je raspoloiva nom inalna nadnica prim alaca nadnica porasla za 69 posto, broj
zaposlenih za 56 posto, razina proizvodnje za 112 posto, a broj odraenih ra
dnih sati za 117 posto. N ije udno to je u tim uvjetim a m asa vika vrijednosti
to je neposredno ostala kapitalu poveana za 146 posto.31
Iz kojih je ekonom skih izvora poteklo to ogrom no poveanje stope vika vri
jednosti? (Ona se gotovo udvostruila, to proizlazi iz om jera 8/26 i 20/35).1
Prvo, iz znaajnog produenja radnog dana bez znatnog p o rasta realnih nad
nica. U razd oblju od 1932. do 1938, nom inalna nadnica po prim aocu nadnice po
rasla je za m anje od 10 posto, dok su ivotni trokovi poveani za 7 posto.
M eutim, istodobno je povean broj odraenih radnih sati po prim aocu nad
nice gotovo za 40 posto. Tako je m asa apsolutnog vika vrijednosti znatno po
veana. U tom e je najvanija ta jn a rapidnog poveanja m ase i stope vika v ri
jednosti pod nacistim a.
Drugo, tendencijelno je opala vrijednost robe radne snage; zato to su se
sm anjile p otrebe koje su nadnice trebale podm iriti, te zato to je znatno opa
dao kvalitet robe koja je trebala podm iriti te potrebe. P rim jeri za to su nagli
pad g raenja u civilnom sektoru, tj. pogoranje uvjeta radnikog stanovanja
(1928. je potroeno 2,8 m ilijarde RM u usporedbi sa 2,5 m ilijarde 1938. godine,
kad je radno stanovnitvo bilo brojnije, to odgovara sm anjenju stanogradnje
po rad n ik u za 20 posto), te znaajan p o rast cijena tkanina; u prosjeku su ci
jene tk anina porasle za 26 posto izm eu 1932. i 1938.33 Udio izdataka za h ran u
i pie u prosjenom radnikom budetu vidno je povean, to je u povijesti
kapitalizm a oduvijek k arak teristin a indicija pada vrijednosti robe radne sna
ge.34 Pogoranje kvalitete potronih dobara ispoljilo se i u industrijskim po
tronim dobrim a (odjea izraena iz zam jenskih m aterijala) i u prehram be
nim proizvodima.
Tree, prodavaocim a robe radne snage bilo je onem ogueno da se koriste
povoljnijim uvjetim a na tritu rada za podizanje cijene robe koju prodaju.
31
Ibid., str. 435-436.
32
8 milijardi RM profita nasuprot 26 milijardi RM raspoloivih nadnica i plaa 1932.
godine; 20 milijardi RM profita nasuprot 35 milijardi RM raspoloivog dohotka pri
malaca nadnica i plaa 1938. godine. Ove brojke ne odgovaraju tono Marxovim ka
tegorijama vika vrijednosti i varijabilnog kapitala, ali slue kao indikatori. Daljnje
razjanjenje ove problematike slijedi.
33
Izmeu travnja 1933. i travnja 1941. porast trokova za odjeu za normalnog potro
aa porastao je skoro za pedeset posto (Franz Neumann, op. cit., str. 506.). Kuczyn
ski navodi da je poveanje stanova 1938. godine od 285.269 bilo ak ispod razine
od 317.682 godine 1929. (Kuczynski, Die Geschichte der Lage der Arbeiter in Deutsch
land, Berlin 1949., tom II, str. 210211).
34
Cijene prehrambenih proizvoda porasle su manje nego sve ostale stavke ivotnih
trokova s izuzetkom stanarina a prije svega manje nego cijene tkanina i in
dustrijskih potronih dobara. Uoi drugog svjetskog rata proizvodnja industrijskih
potronih dobara per capita ostala je na razini prije krize 1928. godine. (Bettelheim,
op. cit., str. 207208.).
126

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI . . .

Kad je ona jednom pod pritiskom velike krize pala ispod njezine tadanje vri
jednosti, ostala je na toj razini u doba visoke konjunkture. Tako su nacisti
uspjeno ostvarili prvo njem ako privredno udo, trajno reducirali vrijed
nost robe radne snage istodobno, usprkos punoj zaposlenosti, potisnuli cijenu
radne snage ispod njezine vrijednosti.
Lako je odgonetnuti socijalnopolitiku tajnu to stoji iza tog uspjeha:
razbijanjem sindikata i svih radnikih organizacija i zastraivanjem , cijela jc
generacija radnika onesposobljena za sam oobranu. U neprekidnoj borbi iz
m eu kapitala i rada jednoj su strani u borbi bile vezane ruke, a glava oam uena. Odnos snaga obiju stran a koje se m eusobno bore odluno je pre
vagnuo u korist kapitala.
M eutim, i u uvjetim a potpunog atom iziranja radnike klase ne ukidaju se
zakoni trita koji odreuju kratkorone fluktuacije cijena robe radne snage.
Cim je rezervna in d u strijsk a arm ija u Treem Reichu smanjena, radnici su
mogli pokuati naglim m ijenjanjem radnih m jesta izmeu ostalog, na po
d ru ju teke i ratn e industrije, gdje su isplaivane vee tarifne nadnice i pre
kovrem eni rad b arem u skrom noj m jeri poveati svoje nadnice, i bez sindi
kalne akcije sve dok nasilna intervencija nacistikog dravnog aparata u
k o rist stope vika vrijednosti i profitne stope, zakonskom zabranom prom jene
radnog m jesta, prinudnim vezanjem radnika uz radno m jesto, nije sprijeila
radniku klasu da se koristi nastalim povoljnijim uvjetim a na tritu rada.55
To u k idanje slobode k re ta n ja svakako je najoitiji dokaz kapitalistikog klas
nog k arak tera nacionalsocijalistike drave.5*
U ostalim im perijalistikim zem ljam a od kljune vanosti za sudbinu kapi
talistike svjetske privrede dogaalo se neto slino uoi i tijekom drugog
svjetskog rata: p rije svega u Italiji, Francuskoj, Japanu i panjolskoj. Sylos-Labini navodi da su realne nadnice pod faizmom pale s indeksa 56 godine
1922. n a indeks 46 godine 1938.37 i razinu iz 1922. dostigle su ponovno tek 1948.
godine. N akon toga lagano ra stu do 1960. godine (indeks 71). Za Francovu p a
n jo lsk u slubeni izvori navode pad realnog dohotka par capita od 8500 peseta
1935. n a 5400 peseta 1945, (stabilna peseta iz 1935), to, naravno, uvjetuje jo
vei p ad realnih nadnica.3* Izm eu 1945. i 1950. godine ivotni trokovi poveani
za sa 60 posto, a nadnice su ostale blokirane. Do novog je porasta realnih nad
nica dolo tek nakon 1950, ali je razina iz 1935. godine vjerojatno dostignuta
tek k rajem pedesetih godina. U m euvrem enu, industrijska je proizvodnja ud
vostruena.

O ogranienju slobode kretanja najamnih radnika u Treem Reichu od 1936. go


dine vidi, izmeu ostalog, Jiirgen Kuczynski, op. cit., tom II, str. 119121, 195198;
Franz Neumann, op. cit., str. 341342, 619.
36

O nekim, dijelom uspjenim reakcijama najamnih radnika (u obliku usporenog ra


da) da bi se opozvale neke najotrije prinudne mjere Treeg Reicha, kao to je
ukidanje dodatnog plaanja za prekovremeni rad i rad praznikom, vidi Franz Neu
mann, op. cit., str. 344348.
Sylos-Labini, Saggio sulle classi sociali, Bari 1974., str. 185.
38
Juan Clavera, Joan M. Esteban, M. Antonio Mones, Antoni Montserrat J. RosiHornbravella, Capitalismo Espanol: De la Autarquid a la Establizacin (19391959), Ma
drid 1973., sv. I, str. 51; sv. II, str. 30, 27, 26.

127

KASNI KAPITALIZAM

N ajjasn iji od svih je sluaj Japana. Postoje svakako nesuglasice o tom e


jesu li realne nadnice padale ve pod vojnom dik tatu ro m p rije drugog svjet
skog rata, ili ne. O tar porast udjela radnike nadnice utroenog na h ran u
(od 34,4 posto iz 1933. do 1934. godine, na 43,5 posto 1940. i 1941.) i otar
pad u djela nadnice potroenog za odjeu, kulturu, odm or, zdravlje i osobnu
njegu (od 25,4 posto radnike nadnice 1933. 1934. na 21,75 posto 1940 1941.)
svakako bez sum nje upozorava na pad realnih nadnica. One su svakako p re tr
pjele katastrofalni pad tijekom drugog svjetskog rata a po zavretku rata du
go su ostale na veom a niskom s tu p n ju zbog utjecaja bujice m ilijuna vojnika
i kolonista iz nekad okupiranih podruja itd. M ada su potom zapoele s dugim
boomom, polaganim usponom , bile su na apsolutno veom a niskoj razini
tako dugo dok nije zaustavljen bijeg sa sela, tj. dok je postojala znaajna re
zervna in d u strijsk a arm ija. U Jap an u izm eu 1957 1959. godine godinja je
p o tro n ja eera per capita bila sam o 13 kg, nasuprot 50 kg u Velikoj B ri
taniji, 40 u Finskoj i 18 na Ceylonu. Dnevna p o tro n ja proteina per capita iz
nosila je 67 gr., u usporedbi sa 86 gr. u Velikoj B ritaniji, 78 u S iriji i 68 u
M eksiku. Dnevna p o tro n ja proteina ivotinjskog podrijetla iznosila je per
capita 17 gr. dnevno, n ap ram a 72 na Novom Zelandu, 51 u Velikoj B ritaniji, 26
u Jugoslaviji, 26 u G rkoj, 20 u M eksiku i 17 u S iriji! N adnice u preraiva
koj in d u striji u usporedbi s proizvodom i proizvodnou rada rasle su toliko
sporo da je tijekom pedesetih godina udio plaa i nadnica u b ru tto vrijednosti
te in d u strije (radi se o svim pogonim a s etiri ili vie zaposlenih) opao ak i
u slubenim statistik a m a od 39,6 posto 1953. na 33,7 posto 1960. godine. Kao
to to S hinohara iskreno izraava: Govorei openito, privreda s vikom radne
snage im a veliku m ogunost p ostizanja vee stope rasta (tj. vee stope aku
m ulacije k apitala uslijed vee profitne stope E. M.)f nego privreda bez tak
vog uvjeta, ako su ostale okolnosti iste. Tom e nije sam o uzrok to nem a nes
taice rad n e snage, ve i to relativno niske nadnice kom binirane s visokom
razinom uvezene stran e tehnologije uzrokuju nie cijene i ekspanziju izvoza."
U tim u vjetim a nije bilo teko postii iznim no visoku razinu uteda, tj.
vika vrijednosti, akum ulacije kap itala i proizvodnih investicija.
Takoer je pouno poblie istraiti sluaj am erike privrede. To je istrai
vanje oteano injenicom to razvoj SAD nije bio toliko pravolinijski kao
u nacistikoj N jem akoj. Tijekom drugog svjetskog ra ta izdaci za radnike
nadnice bili su isto tako zakoeni kao i realna akum ulacija kapitala. Tako je
stvorena m asa nagom ilane potranje, koja je tek neposredno nakon rata
jasn o izrazila poveanje stope vika vrijednosti. T. N. Vance je odredio taj raz
voj na slijedei nain:41

39
Miyohei Shinohara, op. cit., str. 273; K. Bicda, op. cit., str. 45.
40
Miyohei Shinohara, op. cit., str. 64, 13.
41
T. N. Vance, The Permanent War Economy, Berkeley Calif., 1970., str. 23.

128

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI .

Godina

Varijabilni kapital
(u milijardama %)

1939.
1940.
1944.
1945.
1946.
1947.
1948.

43,3
46,7
98.8
98,1
92,6
98.9
105,4

Viak vrijednosti
39,9
46,3
103,0
104,7
106.3
119,6
136.3

Stopa vika
vrijednosti
92%
99%
104%
107%
115%
121%
129%

Posredna je potvrda tog tren d a u rapidnom padu udjela privatne potronje


u am erikom n etto drutvenom proizvodu; dok je on porastao od indeksa 100
godine 1939. n a 178 godine 1945. i 158 godine 1953, privatna je potronja na
rasla sa 100 godine 1939. na tek 118 godine 1945. i na 135 godine 1953. Pri
fiksnim cijenam a, privatna p otronja per capita bila je 1953. samo 11,5 posto
iznad razine 1939. godine, unato velikom poveanju proizvodnje, a time jo ni
je uzeta u obzir n i klasna slojevitost te privatne potronje.42 Poljski m arksist
Michal K alecki doao je do slinog rezultata: udio je privatne potronje u cje
lokupnom nacionalnom proizvodu SAD pao sa 78,7 posto 1937. godine na 72,5
godine 1955. dok je istodobno udio privatne akum ulacije kapitala porastao sa
16,4 na 21,4 posto.41 B aran i Sweezy utvrdili su da je udio dohotka od vlasni
tva (viak vrijednosti) u cjelokupnom nacionalnom dohotku SAD (26,6 mili
ja rd i dolara 1945. i 58,5 m ilijardi dolara 1955; nacionalni dohodak: 181,5 mili
ja rd i dolara 1945. i 331 m ilijarda 1955.) porastao sa 14,7 na 17,7 posto.44
N eke sline indicije za Japan potvruju taj opi trend. Privatna je potronja
tam o opala sa 60,4 posto drutvenog bru tto proizvoda 1951. godine na 54,9
posto 1960. godine i n a 51,1 posto 1970. godine. Istodobno su izdaci za pri
vatnu 'kupnju fiksnog kapitala naglo porasli sa 12,1 posto drutvenog brutto
proizvoda 1951. godine na 20,3 posto 1960. Tijekom ezdesetih godina taj je
p o sto tak sm anjen pod utjecajem recesije, am ortizacije i investicija u zalihe.
M eutim , stvaranje b ru tto kapitala i dalje je raslo i 1966. doseglo je vie od
35 posto drutvenog b ru tto dohotka (u usporedbi s 27 posto 1951. godine).
Marxove se kategorije na te brojane serije m oraju izuzetno oprezno prim i
jeniti. Slubeni prorauni agregata mogu se reducirati na te kategorije samo
veom a sloenim raunicam a. Sa stajalita Marxove teorije vrijednosti, oni
sadre b ro jn e dvostruke stavke.45 Po toj teoriji, dio sume za nadnice i plae
ne p rip a d a ni u godinje raspodijeljeni varijabilni kapital, ni u godinje proiz42
Ibid., str. 15, 16.
43
,
Michal Kalecki, Economic Situation in the USA as compared with pre-war rukopis
engleskog prijevoda lanka objavljenog u poljskom asopisu Ekonomista 1956. go
dine koji nam je ljubazno stavio na raspolaganje izdava Monthly Review Press.
44
Baran i Sweezy, Monopoly Capital, str. 385387. Ovim podacima oni dodaju dio
vika vrijednosti koji je navodno skriven u amortizaciji, to smo mi ponovno
oduzeli.
45
O tim dvostrukim stavkama vidi dalja izvoenja u trinaestom poglavlju.

129

KASNI KAPITALIZAM

veden viak vrijednosti: to vrijedi p rije svega za nadnice trgovakih nam jete
n ika i zaposlenih u svim onim podrujim a u koje je kapital investiran da bi
odnio dio vika vrijednosti proizvedenog na drugom m jestu, ali u kojim a se
ne proizvodi viak vrijednosti. Drugi dio te sum e nadnica i plaa oito pripada
viku vrijednosti, a ne varijabilnom kapitalu: prihodi m enadera, viih n am je
tenika u in d u striji i dravnom a p a ra tu itd. Drugi opet dio sum e nadnica i pla
a (i drutvenog proizvoda) predstavlja prihode to su dva ili tri p u ta utroeni
(izmeu ostalog nadnice radnika uslunih podruja). Te se iznose m ora odbiti
ako se eli u tv rd iti stopa vika vrijednosti.44
U svakom sluaju, usporedba udjela sum e nadnica i plaa i slubeno izrau
n ate m ase p rofita u nacionalnom dohotku bez sum nje je valjana kao indicija
srednjeronog razvoja stope vika vrijednosti, budui d a korekcija navedenih
agregata u tim vrem enskim razdobljim a jedva d a moe bitno izm ijeniti pro
porcije.
M eutim , valja ipak podvui znatnu razliku izm eu privrednog uda pede
setih godina u SR N jem akoj, Jap an u i Italiji, ezdesetih godina u SAD i raz
voja u nacistikoj N jem akoj i Japanu: usprkos naglom ra stu stope vika vri
jed n o sti u nacistikoj N jem akoj i Japanu, nije dolo do znaajnog poveanja
priv atn ih civilnih investicija. Gotovo cijelo poveanje investicija moe se pripi
sati inicijativi drave, odnosno naoruanju. P rem a tom e, ne moemo u nacis
tikoj p rivredi o tk riti elem ente dugoronog 'kum ulativnog procesa rasta. Isto
vrijedi, m u tatis m utandis, za ra tn u privredu SAD od 1941. do 1944. N asuprot
tom e, ra s t stope vika vrijednosti u poslijeratnom razdoblju u SR N jem akoj,
Japanu, Italiji, F rancuskoj i SAD u prvoj polovini pedesetih i prvoj polovini
ezdesetih godina, vodio je stvarno velikom irenju privatnih civilnih investici
ja, tj. kum ulativnom privrednom ra stu izvan sfere naoruanja.
Godine 1938. privatne su investicije u njem akoj in d u striji bile tek oko 25
posto vee nego 1928, dok su 1937. jo bile na pretkriznoj razini, ak i u apso
lutnim bro jkam a. Zanim ljivo je usporediti te bro jk e s indeksom in d u strijsk e
proizvodnje koji je, ako je 1928. godine indeks 100, iznosio 117 godine 1937, a
125 godine 1938.47 D rugim rijeim a: tek nakon pet godina nacistike privrede,
u uvjetim a punog naoruavanja i u predveerje drugog svjetskog rata, privatne
se investicije u in d u striji podiu n a odnos in d u strijsk e proizvodnje koji su
bile dostigle p rije izbijanja velike svjetske privredne krize.
U SAD su b ru tto privatne investicije ostale ispod razine iz 1929. tijekom ci
jelog razd o blja od 1939. do 1945, jedino s izuzetkom 1941, od 1946. do 1947. prem aen je opseg investicija iz 1929. godine ali p ro sjek za razdoblje 19401947.
pokazuje godinju b ru tto sum u privatnih investicija koja je za 21 posto m anja
od razine 1929. godine (izraunato uz fiksne cijene).4* ak i prosjek za razdob
lje 1945 1947. godine jo je m alo ispod razine b ru tto investicija 1929. godine
46
I T. N. Vance i Baran i Sweezy pokuavaju izvriti takve ispravke, ali to rade ne
dovoljno. Vance izraunava prihod najamnih radnika (ukljuujui i poljoprivredu)
tako to odbija vee plae (preko 10.000 dolara godinje). Meutim, on onda odbija
tu sumu od netto drutvenog proizvoda da bi odredio masu vika vrijednosti. On
tako zadrava kako dvostruke stavke, tako i uraunavanje dijela drutvenog kapi
tala u izraunavanju godinje stvorene nove vrijednosti (op. cit., str. 23). Baran i
Sweezy postupaju na slian nain pri emu pridodaju dio godinje sa u v a n e vrijed
nosti fiksnog kapitala proizvedenom viku vrijednosti, tj. novoj vrijednosti.
47
Charles Bettelheim, op. cit., str. 225.

130

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI . . .

dok j e " iste i e tri 8odine Proizvodnja preraivake industrije premaila


razinu 1929. godine za prosjeno 78 posto, a ukupni privatni drutveni brutto
proizvod bio je vei za 54 posto.
Z aostajanje privatnih investicija moemo objasniti iz tri glavna uzroka:
1. P rije n asta jan ja stvarne ratne privrede (u Njem akoj) i odmah nakon
njezina 'kraja (u SAD), relativna stagnacija realnih nadnica i privatna potronja
tvori granicu koja odvraa poveanje investicijske djelatnosti u drugom od
jeljku. To se nem inovno m ora odraziti na oekivanja prodaje, a prem a tome
i na investicije u prvom odjeljku.49
2. N akon punog razvoja ratn e privrede raste opseg proizvedenih sredstava
za unitavanje (trei odjeljak) n a takav nain da m aterijalni uvjeti omoguava
ju tek skrom nu proirenu reprodukciju ili je pak uope ne doputaju. Budui
da d obra treeg odjeljka ne ulaze u proces reprodukcije, otud nastaje jasan
jaz izm eu poveanja apsolutne industrijske proizvodnje i mogunosti dalj
njeg rasta. N a prim jer, ako indeks proizvodnje u toku etiri godine naraste sa
100 na 150, ali od toga 35 predstavlja dobra treeg odjeljka, samo e 115
(150 35 = 115) ostati na raspolaganju prvom i drugom odjeljku za repro
dukciju. A ako od tih 115 tre b a oduzeti otprilike 20 u prvom i 15 u drugom od
jeljk u , za proizvodnju u treem odjeljku, u usporedbi s poetnom godinom
(pretpostavim o da je to 1940.) u prvom i drugom odjeljku dolazi do unazaene, a ne proirene reprodukcije (za reprodukciju u oba proizvodna odjeljka
sto ji n a raspolaganju jo sam o 80, nasuprot 100 na poetku etverogodinjeg
razdoblja).* Drugim rijeim a: samo privreda naoruanja koja usisava suvike
kapitala, ali u industriju naoruanja ne usmjerava kapitale potrebne za pro
irenu reprodukciju prvog i drugog odjeljka, dugorono je od koristi akum u
laciji kapitala. Privreda naoruanja i ratn a privreda koje prekorauju tu gra
nicu u sve veoj m jeri unitavaju m aterijalne uvjete proirene reprodukcije i
tim e dugorono koe akum ulaciju kapitala, um jesto da je potiu.
3. Kao to je Jiirgen Kuczynski izraunao na tem elju slubenih po d atak a/1
p ro sjen a proizvodnost rad a u industriji potronih dobara 1937. godine pala
je ispod razine iz 1932. godine. Dakle, nacistika diktatura uglavnom nije us
pjela postii poveanje relativnog vika vrijednosti, a poveanje stope vika
vrijednosti bilo je mogue jedino poveanjem apsolutnog vika vrijednosti
kao i sm anjenjem vrijednosti robe radne snage. Naravno, mogunosti za to
bile su ograniene. Suprotno tom e, m etoda karakteristina za kasni kapitali
zam dolazi do izraaja p rije svega u poveanju relativnog vika vrijednosti.
Ova su razm atra n ja vana da bi se otkrilo da poveani izdaci na naoruanje
ne m ogu sam i po sebi stvoriti dugorono ubrzanje akum ulacije i da trajno po
48
Bureau of the Census, US Department of Commerce, Long Term economic Growth,
op. cit., str. 171. Ovdje se radi o brutto investicijama cijele privrede, pa prema tome
i o gradnji zgrada itd.
49
Za Njemaku usp. Bettelheim, op. cit., str. 233, 235, 274, gdje autor izmeu ostalog
analizira znaajnu prekapacitiranost lake industrije 1929. godine.
50
Poblie o tome vidi u devetom poglavlju.

51

Jiirgen Kuczynski, Die Geschichte der Lage der Arbeiter in Deutschland, tom II, str.
143.

131

KASNI KAPITALIZAM

veanje tih izdataka ne moe tra jn o svladati granice oplodnje kapitala. Bila
su p o treb n a jo dva dodatna fak to ra da znatno poveanje stope vika vrijed
nosti u N jem akoj nakon 1933. i ponovno kasnije, nakon 1948, a u veini
ostalih im perijalistikih zem alja nakon 1945, zaista dovede do dugoronog
ub rzan ja akum ulacije kapitala, tj. dugog vala s osnovnim obiljejem ekspan
zije. To su: stalno ekspandirajue trite i to u uvjetim a u kojim a sama ta
ekspanzija ne sniava naglo stopu vika vrijednosti, odnosno ne uvodi naglo
opadanje profitne stope. U konkretnim odnosim a nakon drugog svjetskog rata
do toga nije moglo doi geografskom ekspanzijom trita, ve sam o tehno
lokim p reobraajem u prvom odjeljku. Jedino je takav tem eljit p reokret m o
gao istodobno om oguiti kum ulativan ra st u svim granam a in d u strije i zna
ajno poveanje proizvodnosti rada, kao i veliko poveanje proizvodnje re
lativnog vika vrijednosti p ri eksp andirajuem prodajnom tritu za potrona
d obra (dakle poveanje realnog dohotka najam nih radnika). P reduvjet za to
je da n atp ro sjeno visoka stopa vika vrijednosti zahvaljujui tekuoj rekonstitu ciji rezervne in d u strijsk e arm ije (i dodatno: zahvaljujui relativnom slablje
n ju borbene snage radnitva uslijed subjektivnih faktora) i d alje ostane.
Upravo je to b it njem akog privrednog uda n akon novane reform e i,
s m an jim varijacijam a, svih privrednih uda u im perijalistikim dravam a
nakon drugog svjetskog rata. Deset je godina, od 1949. do 1959, udio prim alaca
nadnica i plaa u nacionalnom dohotku bio ispod razine iz 1929. i 1932. go
dine.52
Godina

1929.
1932.
1938.
1950.
1959.

Nacionalni dohodak
(milijarde R M odn. D M )

Brutto dohodak
od nesamostalnog
rada (u milijardama)

II u %
od 1

26,5
15,6
26,0
44,1
116,8

61,9%
61,8%
54,9%
59,1%
60,2%

42,9
25,3
47,3
75,2
194,0

Ako se izrauna relativni udio nadnica, d ijeljen jem dohotka po zaposlenom


najam nom radniku s drutvenim proizvodom po stanovniku (tj. uvaavajui i
n jenicu da je nakon 1929. godine dolo do znatnog p o rasta udjela najam nih
rad n ik a u cjelokupnom zaposlenom stanovnitvu, s oko 62 na vie od 80 pos
to), dolazi se do rezultata da je taj udio u usporedbi s indeksom 150 godine
1929. pao na 140 godine 1950, 128 godine 1952, 121 godine 1955. i na sam o 116
godine 1959. Tako je relativni udio nadnica dostigao Tazinu niu od one pod
n acistim a 1938. godine, kada je iznosio 125.M M eutim , ovog p u ta ra s t stope
52
Za godine 1929, 1932 i 1938: podaci Stat. Reichamt preraunati za podruje SR Nje
make (bez Saara i Berlina) od H. O. Draker: Internationale Wirtschaftsstatistiken
I, u: WISO-Korrespondenz fiir Wirtschafts-und Sozialwissenschaften, Heft 22, 15.
studeni 1960, str. 1054. Za godine 1950. i 1959; Jahresgutachten des Sachverstandigenrates zur Begutachtung der gesamtwirtschaftlichen Entwicklung, Drucksache V I /100
des Deutschen Bundestag, 6. Wahlperiode 1. prosinac 1969.
53
Na proraun na osnovi slubenih podataka o domaem brutto proizvodu, stanov
nitvu i brutto dohotku od nesamostalnog rada, prema prosjenom zaposlenom na
jamnom radniku.

132

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI . . .

vika vrijednosti nije bio popraen relativnom stagnacijom proizvodnosti ra


da, kao u razdoblju od 1933. do 1938. godine, nego njegovim intenziviranjem,
na osnovi ubrzane tehnoloke obnove. To to su ukljueni milijuni izbjeglica,
seljaka, sitnih trgovaca i domaica u proizvodni proces, jamilo je kontinuira
nu rek o n strukciju rezervne industrijske arm ije koja udio nadnica u novostvo
renoj vrijednosti drzi u odreenim granicama. Tek s punom zaposlenou,
otvorenih ra d n ih m jesta prem aio broj nezaposlenih, dakle od
1960. godine, poeo je rasti relativni udio nadnica. Istodobno je poela padati
stopa vika vrijednosti i prosjena profitna stopa, to je kapitalistika klasa
n ajp rije pokuala zadrzati ubrzanom autom acijom , a to je pak dovelo do rece
sije 1966. do 1967. godine.54
Ovdje treb a upozoriti na znaenje stranih radnika iji je broj naglo rastao
u SR N jem akoj, upravo kad je bio iscrpljen rezervoar domaih rezervi radne
snage. Dok je u srp n ju 1958. godine u SR N jemakoj radilo samo 127.000
stran ih radnika, a 166.800 u srpnju 1959. godine njihov je broj porastao na
279.000 sredinom 1960. godine, 507.000 sredinom 1961. godine, 655.400 sredinom
1962, 811.200 sredinom 1963, 933.000 sredinom 1964, 1.164.300 sredinom 1965.
i 1.314.000 sredinom 1966. da bi 1971. prem aio 2.000.000.55 Bez tog priliva
koji je dao b arem m inim um rezervne industrijske arm ije, zapadnonjem aki
kapitalizam ne bi mogao ostvariti silan polet proizvodnje u tom desetljeu, a
da ne doe do slom a profitne stope. Isto vrijedi, m utatis m utandis, za Francus
ku, vicarsku i zem lje Beneluxa, koje su ukljuile daljnjih 2.000.000 stranih
radnika u redove p ro le tarijata izrabljivanog n a njihovim dravnim podruji
ma.
Dugorono poveanje stope vika vrijednosti dugoronom rekonstrukcijom
in d u strijsk e rezervne arm ije i dugorono ekspandiraj uim tritem na osnovu
ubrzane tehnoloke obnove, drugim rijeim a: dugorono poveanje stope vi
ka vrijed n osti uz istodoban p o rast realnih nadnica (prvo cijena, zatim i vri
jed n o sti robe radne snage): ta specifina kom binacija objanjava dugoroni
kum ulativni privredni rast im perijalistikih drava, u razdoblju od 1945. do
1965, za razliku od razdoblja nacizm a ili drugog svjetskog rata. Nacistika
d ik tatu ra i drugi svjetski ra t ipak su stvorili odluujui preduvjet za taj kapi
talu povoljan razvoj, tako to su omoguili radikalno poveanje stope vika
v rijednosti i radikalnu eroziju vrijednosti radne snage, to bi bilo nemogue
postii u normalnim , mirnim odnosim a nakon prvog svjetskog rata, zbog
vidno ojaane borbene snage pro le tarijata pod utjecajem ruske revolucije i
m eunarodnog revolucionarnog pokreta.
Funkciju koju je apsorpcija vie od 10 m ilijuna izbjeglica i jednog milijuna
stran ih rad nika im ala za N jem aku, u Italiji je preuzela apsorpcija m ilijuna
seljaka i seljakog stanovnitva june Italije od strane industrije na sjeve
ru, u Jap an u u p ijan je jo nekoliko m ilijuna seljaka i zaposlenih u tradicional
nim p rivrednim sektorim a od strane japanske m oderne krupne industrije, a
u SAD u p ijanjem vie od deset m ilijuna udatih ena, etiri m ilijuna farm era,
djelom inih zakupaca i poljoprivrednih radnika u m asu gradske radne snage.

54

Izraunato po gore navedenoj metodi, odnos brutto dohodak po najamnom rad


niku /b ru tto domai proizvod po stanovniku ponovo je porastao na 137 godine 1966.
Marios Nikolinakos, Politische Okonomie der Gastarbeiterfrage, Hamburg 1973.,
str. 38.

133

KASNI KAPITALIZAM

K ad je u Jap an u rezervna arm ija na selu i u tradicionalnom industrijskom


sek to ru nestala, tak o er je dolo do p o rasta biroja zaposlenih ena od tri
m ilijuna 1950. godine i 6,5 m ilijuna 1960. n a 12 m ilijim a 1970. godine. To je
bilo nuan i dovoljan p reduvjet za dugorono natp ro sjen o visoku stopu vika
vrijednosti, tj. dugorono osiguranje prosjene profitne stope, tj. dugorono
natp ro sjen o rastu u akum ulaciju kapitala.
Tako je izm eu 1950. i 1965. godine oko 7 m ilijuna radnih snaga napustilo po
ljoprivredu Japana.54 U istom je razd o b lju broj najam nih radnika u p rera i
vakoj in d u striji udvostruen (sa 4,5 na 9 m ilijuna). U kupna sum a isplaenih
nadnica i plaa u preraivakoj in d u striji (ukljuujui i visoko plaene nam je
tenike stavka koju se m ora p ro m a trati kao dio vika vrijednosti, a ne va
rijabilnog kapitala) poveana je od 744 m ilijardi je n a 1955. godine na 2.733,5
m ilijard i jen a 1963. godine, dok je dodana vrijednost u preraivakoj indus
triji poveana od 1.990 na 7.459 m ilijardi je n a u istom razdoblju, a godinje su
investicije u novi fiksni kapital te in d u strije poveane sa 288 na 1.750 m ili
ja rd i jena.57 T ajnu je lako o tk riti: izm eu 1960. i 1965. godine realne su nadni
ce po zaposlenom radniku u preraivakoj in d u striji poveane sam o za 20 pos
to, dok je fizika proizvodnost rad a po zaposlenom poveana za 48 posto:5*
dakle veliko poveanje proizvodnje relativnog vika vrijednosti.
To opadanje relativnog udjela nadnica moe se dokazati i za Nizozemsku,
budui da je udio nadnica, plaa i drutvenih davanja u nacionalnom dohotku
ostao isti izm eu 1938. i 1960. (1938. godine: 55,9 posto; 1956. godine: 53,3 pos
to; 1960. godine: 56,6 posto), dok je udio najam nih radnika u zaposlenom sta
novnitvu povean od 70 posto na 78,8 posto 1960. godine.
D ugoroni razvoj odnosa izm eu dohodaka rad n ik a i dohotka kapitala u
in d u striji i zanatim a, kako ga je za N jem aku prikazao W alther G. H offm ann,
i dugoroni odnos dohotka radnika i dohotka kapitala u preraivakoj indus
triji, vidljivi iz sluenih statistik a SAD, ja sn i su in d ik ato ri dugih valova u oplod
n ji kapitala. Ponovimo: radi se o indikatorim a, a ne bro jan im serijam a to
tono odgovaraju M arxovim kategorijam a. H offm ann je od dohotka radnika
odbio dohodak viih nam jetenika, ali m u n ije polo za rukom ukljuiti u do
hodak od k apitala u in d u striji i zanatu onaj dio vika v rijednosti koji, unato
tom e to je tam o proizveden, biva prisvajan izvan tog sektora. U sprkos tom e,
vidi se dugoroni ra s t i pad stope vika vrijednosti, ime se opovrgava teza o
jednakom ud jelu rad a u netto proizvodu5 k oju cam bridgeska kola napose,
a akadem ska znanost openito, sm atraju aksiom om :
56
Masayoshi Namiki, The Farm Population in Japan 19621965, Agricultural Develo
pment Series, br. 17, Tokio (bez godine), str. 4243.
57
Ministarstvo meunarodne trgovine i industrije, Statistics on Japanese Industries
1966, Tokio 1966., str. 2627, 87.
58
Ibid., str. 8889.
59
Vidjeti na prim jer Arthur Lewis, Unlimited Labour-Further Notes, u: The Man
chester School of Economic and Social Studies, sv. XXVI, br. 1., sijeanj 1958, str.
12; John Strachey ponavlja istu tezu ograujui se izjavom da radnika klasa moe
zadrati svoj stabilan udio samo neprekidnom borbom. (John Strachey, Contem
porary Capitalism, London 1956, str. 133149); Joan Robinson, An Essay on Marxian
Economics, drugo izdanje, London 1966, str. 93; Nicholas Kaldor, Capital Accumu
lation and Economic Growth, u: F. A. Lutz i D. C. Hague (izd.), The Theory of
Capital, London 1961.

134

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI

Godina

Dohodak kapitala (1)


Dohodak radnika
njemake Industrije
(II) njemake
1 zanata
Industrije 1 zanata
(u milijunima RM odnosno DM)

1870.
1871.
1872.
1873.
1874.
1875.
1876.

736
900
1.178
1.316
1.174
1.082
998

3.716
3.930
4.461
5.099
5.310
5.405
5.356

4.995
4.554
4.536
4.890
5.198
5.910
6.242

16.086
16.035
16.248
17.164
18.291
19.374
20.138

2.617
2.295
5.900
5.333
5.489
3.044

31.232
30.078
36.635
40.839
42.915
39.169

7.088
7.565
13.488
17.049

30.485
33.336
36.590
39.494

15.462
24.919
30.257
32.976
34.352
37.482
37.130
46.643

38.943
56.884
62.319
70.733
79.083
85.767
92.038
98.357

Prosjek 1870 1876.


1907.
1908.
1909.
1910.
1911.
1912.
1913.

22,2%

Prosjek 1907 1913.


1925.
1926.
1927.
1928.
1929.
1930.

29,4%

Prosjek 1925 1930.


1935.
1936.
1937.
1938.

11,2%

32,3%

Prosjek 1935 1938.


1950.
1953.
1954.
1955.
1956.
1957.
1958.
1959.

I/II Izraeno
u %

39,7%

44,7%M

Prosjek 1953 1959.

60
Walther G. Hoffman, op. cit., str. 508509.

135

KASNI KAPITALIZAM

M jera do koje je 1950. godine rep roducirana stopa vika vrijednosti jako
n arasla u doba Treeg Reicha jasno se vidi usporedbom podataka iz te godi
ne s onim za razdoblje 1927. do 1928. godine: dok je dohodak rad a isti (tada
u p ro sjek u 38,7 m ilijardi RM, n asu p ro t 38,9 m ilijardi DM 1950. godine), viak
vrijednosti prisvojen od in d u strije i zanata gotovo je utrostruen (od prosje
k a 5,6 m ilijardi RM na 15,5 m ilijardi DM!). Stopa vika vrijednosti poela je
ponovno o p adati tek ezdesetih godina.
Podaci za preraivaku in d u striju SAD djelom ino jako o d stupaju od prije
navedenih Vanceovih podataka. Glavni bi razlog toga mogao b iti u rastuoj m a
si vika v rijednosti prisvojenog izvan te industrije.
Izraunavanje dugoronog razvoja stope vika vrijednosti u preraivakoj
in d u striji SAD dalje je oteano injenicom to slubene statistik e Census of
M anufactures svrstavaju am ortizaciju u kategoriju dodane vrijednosti (va
lue added), a ne navode toan opseg am ortizacije. Izraunali smo ga nadovezujui se na G illmanovu m etodu.41 D aljnja se potekoa ja v lja kad se sam o
nadnice proizvodnih rad n ik a p rib ra ja ju varijabilnom kapitalu ili kad se dio
nam jeten ika onih to su nuni za proizvodnju i realizaciju upotrebne vri
jednosti, kako to kae M arx tre b a isto tako u k lju iti u prim aoce varijabil
nog k apitala. U sluaju da to prihvatim o, valja od red iti koliko je velik taj dio.
N avest emo etiri serije podataka koji se svi tem elje na slubenim poda
cima:
I serija: viak v rijednosti = dodana vrijednost po o d b itk u nadnica
II serija: viak v rijednosti = dodana vrijed n o st po o dbitku am ortizacije i
nadnica
I I I serija: viak v rijednosti = dodana v rijednost po o dbitku nadnica i 50 po
sto plaa
IV serija: viak vrijednosti = dodana vrijednost po o dbitku am ortizacije,
n adnica i 50 posto plaa
U sk lad u s tim , u I II i IV seriji 50 posto plaa takoer se uraunava u vari
jab iln i kapital:
Godina

1904.
1914.
1919.
1923.
1929.
1935.
1939.
1947.
1950.
1954.
1958.
1963.
1966.

Stopa vISka vrijednosti = vISak vrijednosti/varijabilni kapital


I

II

III

IV

146%
149%
146%
142%
180%
153%
182%
146%
159%
151%
185%
209%
219%

134%
127%
125%
127%
163%
135%
154%
129%
140%
143%
165%
192%
20 0%

117%
108%
108%
106%
135%
124%

97%
94%
94%
84%
113%
97%

113%
118%
112%
121%
137%
146%

98%
102%
96%
106%
124%
13 1%

136

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI . . .

Zbog zapanjujueg paralelizm a etiri serije, relativno je jednostavna inter


p retacija tih podataka, m ada je u jednoj toki problem atina: od poetka sto
ljea do nakon prvog svjetskog rata stopa vika vrijednosti lagano pada kao
posljedica dugoronog opadanja nezaposlenosti i rasta moi sindikalnih orga, n i 7 n t0ga ona naSlc> raste tijekom razdoblja prosperiteta od
1923. d o 1929. godine, kao posljedica brzog rasta proizvodnosti (proizvodnje re
lativnog vika vrijednosti) i rekonstrukcije rezervne industrijske arm ije. Za
vrijem e velike svjetske ekonom ske krize pada (ali m anje nego to se openito
sm atra), kao posljedica skraenog rad a (opadanje apsolutnog vika vrijednosti
i relativno veih fiksnih trokova). Tijekom i nakon drugog svjetskog rata jav
lja ju se neredovite fluktuacije (prvo ukidanje, a potom ponovno uspostavlja
nje rezervne industrijske arm ije). Poevi od sredine pedesetih godina biljei
konano vidan polet (golemo poveanje proizvodnosti rada, proizvodnje rela
tivnog vika vrijednosti).
Trea i etvrta serija podataka koji lagano odstupaju od prije u ovom
poglavlju navedenih procjena, ali bolje odgovaraju stvarnom razvoju do
p u taju da se tonije objasni kako ubrzanje, tako i ekonom ska funkcija autom acije pedesetih godina u SAD (i ezdesetih godina u SR Njemakoj). Prve
posljedice tree tehnoloke revolucije dovele su do relativnog opadanja udjela
v rijednosti sirovina, a esto i strojeva u prosjenoj vrijednosti robe, tj. povean
je udio nadnica u trokovim a po kom adu.64 Za pojedinanog kapitalistu borba
za podizanje stope vika vrijednosti em pirijski je izraena u borbi za sma
n jen je u d je la nadnica. Svrha autom acije bila je ostvarivanje tog sm anjenja i
istodobno rek o n stru k cija rezervne industrijske arm ije.
U svojoj zanim ljivoj, dosad neobjavljenoj doktorskoj disertaciji, Shane Mage
dolazi do suprotnog zakljuka: dugoroni razvoj stope vika vrijednosti u SAD
od poetka naeg stoljea do k ra ja drugog svjetskog rata snano je unaza
en. Svakako, i kod n je opadanje stope vika vrijednosti prestaje 1946. go
dine i tad a ona poinje ponovo lagano rasti. Mage je pokuala, tonije nego
V ance ili B aran i Sweezy, slubene statistike podatke SAD obuhvatiti Marxovim kategorijam a. Tako je ona kao varijabilni kapital razm atrala samo nadni
ce proizvodnih radnika, a sve poslovne profite kao viak vrijednosti. Te dvije
k orekcije p rim jerene su posve sm islu Marxove analize. Svakako, Mage ini
d vostruku greku koja kvari njene rezultate.65 Prvo, ona kao viak vrijednosti
r azm atra sam o netto profite (i netto kam ate i rentu) kapitalistikih tvrtki, ma

Joseph M. Gillman, Das Gesetz des tendenzieilen Falls der Profitrate, Frankfurt 1969,
str. 5658, 79.
Podaci o plaama namjetenika 1939. godine nisu dati u Statistical Abstracts of the
United States.
Podaci o sumi dodatne vrijednosti, nadnica i plaa u P^radjvackoj
u Statistical Abstract of the United States, br. 6, Washington 1938 str. 749,
br. 69, Washington 1948, str. 825; br. 89, Washington 1968, str. 717719.
W. E. G. Salter, Productivity and Technical Change, Cambridge 1960, str. 25. Vi
djeti esto poglavlje u ovoj knjizi.
Shane Mage, The Law of the Falling Tendency of theJRate of
the Marxian Theoretical System and Relevance to the ^. S Economy Columbia
Universitty Ph. D. 1963, University Microfilms Inc., Ann Arbor, Michigan, str. 174
175,164167,161, 164, 225. i dalje.

137

KASNI KAPITALIZAM

da za M arxa porezi tvore dio drutvenog vika vrijednosti.** Drugo, ona varijabil
nom kap italu pridodaje nadnice rad n ik a uslunih pogona, m ada nakon rigorozne prim jene radne teorije vrijednosti, usluge u strogom sm islu rijei tj.
sve izuzev tra n sp o rta robe, proizvodnje plina, stru je i vode ne proizvode
robu, pa prem a tom e ne stv ara ju ni novu vrijednost.*7 Ako se Mageove tabele
k o rig iraju u tom dvostrukom sm islu, tada, dakako, od dugoronog pada stope
vika vrijednosti nita ne ostaje. Mage je i sam a izvrila djelom inu i neto
nu ko rek turu, ali sam o u obliku radne hipoteze u dodatku njezina rada, gdje
ona izraunava stopu vika vrijedn osti za b ru tto nadnice i b ru tto profite (pore
zi koje p laaju radnici za razliku od odbitaka za socijalno osiguranje obi
no se ne m ogu ukljuiti u varijabilni kapital u M arxovu sm islu rijei, budui
da n em aju nita zajedniko s reprodukcijom robe Tadne snage). Ve i na osno
vu te nedovoljne k o rek tu re proizlazi p o rast stope vika vrijednosti od 45,1
posto u razdoblju od 1930. do 1940. godine na 57,1 posto u razdoblju od 1940.
do 1960. godine.4* Ako se izvri p otpuna k o rektura, dobiva se poveanje to je
u potpunom skladu sa serijam a koje sm o citirali.
P rim jer je SAD od k ra ja drugog svjetskog ra ta do k ra ja pedesetih godina
to znaajniji to pobija Lewisovu tezu da se ne moe govoriti o tra jn o m ponov
nom usp o stavljanju rezervne in d u strijsk e arm ije nakon n esta jan ja pretkapitalistikih sek tora privrede, te da je M arx prem a tom e pogrijeio pretpostavivi
opedrutvenu zam jenu ivog ra d a mrtvim tijek o m akum ulacije kapitala.**
U tom je razdoblju upravo dolo do sup stitu cije rad n ik a strojevim a tj. vee
godinje stope rasta proizvodnosti rad a k o ja je bila vea od godinje stope
rasta proizvodnje.70 Tako je, tijekom drugog svjetskog ra ta gotovo nestala
66

U Marxovoj se teoriji svi prihodi svode na nadnicu i viak vrijednosti. Poto se


dravni prihodi jedva mogu sm atrati varijabilnim kapitalom osim ako slue za
kupnju proizvodne radne snage, na prim jer u dravnim poduzeima oni se mogu
shvatiti samo kao preraspodjela drutvenog vika vrijednosti ili kao njegovo po
veanje odbicima od nadnica. Njihova funkcija postaje jo jasnija tamo gaje
porezi izravno tvore kapital, tako da se njihov karakter kao dijela drutvenog vi
ka vrijednosti ne moe osporiti, a da se ciiela Marxova teorija kapitala ne stavi u
pitanje. (Vidi na prim jer, Kapital, I, str. 678, Grundrisse, op. cit., str. 836).
67
To emo pitanje podrobnije obraditi u sedmom poglavlju.
68

Shane Mage, op. cit., str. 272273. Prorauni E. M. Phelps-Brown i Margaret H.


Browne pokazuju nagli porast stope vika vrijednosti ve od razdoblja 19331940,
a zatim ponovo prije svega izmeu 19461951. (A Century of Pay, London 1968, str.
450452.).
69
W. Arthur Lewis, Unlimited Labour Further Notes, op. cit., str. 25.
70
Izmeu 1945. i 1961. godine cjelokupni ameriki proletarijat (definiran kao masa
primalaca nadnica ili plaa, tj. kao masa onih to su prim orani da prodaju svoju
radnu snagu) povean je za 14 milijuna ili 35 posto (meutim, poveanje je iznosilo
ipak samo 1 milijun u preraivakoj industriji, a samo 2,5 milijuna u preraivakoj
industriji, rudarstvu, graevinarstvu, prijevozu, industriji plina, struje i drugim
javnim slubama izuzev stvarnog dravnog aparata). Fizika proizvodnja po najam
nom radniku (tj. proizvodnost rada) poveana je za 50 posto u preraivakoj indus
triji izmeu 1947. i 1961. a za 42 posto u nepreraivakoj. Ukupan broj datih radnih
sati povean je u industriji za 15 posto, a fizika proizvodnja gotovo za 70 posto.
Nasuprot tome, realne tjedne nadnice poveane su samo za 29 posto, a realna po
tronja per capita za samo 20 posto. Nije udno to su u istom razdoblju ulaganja
u fiksni kapital poveana za 70 posto, a investicije u prvom odjeljku ak 100 posto,

138

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI . . .

rezervna in d u strijsk a arm ija, veoma brzo rekonstruirana sa svim posljedi


cam a po stopu vika vrijednosti koje iz toga proizlaze.71
To ponovno uspostavljanje rezervne industrijske arm ije nakon drugog svjet
skog ra ta u SAD, kao i kom binacija rastuih stopa vika vrijednosti i rastuih
realnih nadnica71 u Zapadnoj Evropi i Japanu nakon 1945. godine odnosno
1948. godine, bilo je mogue samo na osnovi znaajnog i dugoronog povea
n ja proizvodnosti rada, tj. prim jereno je velikom skoku naprijed u proizvod
nji relativnog vika vrijednosti. Upravo u tom sm islu treba tum aiti treu teh
noloku revoluciju; ona zato tvori bitan sastavni dio naeg shvaanja kasnog
kapitalizm a.
Sve dok postojanje rezervne industrijske arm ije omoguava poveanje sto
pe vika vrijednosti to je pak uvjetovano intenziviranjem proizvodnosti ra
da u drugom odjeljku ne javlja se nikakav osobit problem. Stoga su godine
od 1949. do 1960. u SR N jem akoj i Italiji, od 1950. do 1965. u Japanu, te
od 1951. do 1965. u SAD predstavljale stvarno doba lovostaja za kasni
kapitalizam , u kom e su bili poticani svi faktori ekspanzije: visoka stopa in
vesticija; nagli ra s t proizvodnosti rada; rastua stopa vika vrijednosti olaka
na uslijed p o sto ja n ja rezervne industrijske arm ije, tj. sporiji rast realnih nad
nica u u sporedbi s proizvodnou rad a pri istodobnom slabljenju drutvenih
napetosti.
Sad m oemo rezim irati m ehanizam dugog vala s osnovnim obiljejem eks
panzije od 1940. (1945.) do 1966. godine, uzim ajui u obzir specifine razlike
najvanijih im perijalistikih drava. Naoruavanje i drugi svjetski rat omo
guili su p o k retan je akum ulacije kapitala vraanjem mase vika kapitala u
oplodnju.73 P ri tom e je dolo do znaajnog poveanja stope vika vrijednosti,
prvo u N jem akoj, Japanu, Italiji, Francuskoj itd., tj. u svim onim zemljama
gdje je rad nika klasa p retrp jela teke poraze to su joj nanijeli faizam i rat,
a potom u SAD, gdje je putem odricanja sindikalne birokracije od trajkova
tijekom drugog svjetskog rata, Taft-Hartleyeva zakona na'kon dvije militant
ne poslijeratne godine, te kapitulacija sindikalne birokracije pred hladnim
ratom , dolo do po tajn e erozije borbene snage p roletarijata.

dok je s izuzetkom tri godine korejskog booma nezaposlenost fluktuirala za 4 5


posto ukupnog broja zaposlenih, tj. 6 7 posto najamnih radnika, ili cak 5-o po
sto uzimajui u obzir skraeni rad, mada su istodobno milijuni najamnih radnika
sluili vojni rok. (Econom ic R eport of the President Transm itted to Congress,
January 1962, Washington 1962, str. 236, 244245, 242, 221, 248.).
I u Zapadnoj je Njemakoj nakon 1950 godine dolo do m a s v n o g otputanja radi^
snaee u mnoeim granama industrije, ali su pronali novo zaposlenje u vie ekspan
je za r a z b i j e : 1950-1961. fcraunac>.gd.snjeo P ita n je

str. 79, 65.).


Marx je izriito uzeo u obzir mogunost takvog razvoja. Vidi Grundrisse, op. cit., str.
643.
U devetom poglavlju podrobnije emo istraiti teorij^ske probleme pokretanja aku
mulacije kapitala putem naoruzavanja i granice na koje nailazi.

139

KASNI KAPITALIZAM

Rastue stope vika vrijednosti i p ro fita olakale su treu tehnoloku revo


luciju k oja je, nakon faze ekstenzivne industrijalizacije, p rije svega u SAD,
SR N jem akoj i Jap an u poprim ila oblik autom acije i m asovnog uspostavljanja
rezervne in d u strijsk e arm ije, s istodobnim znaajnim poveanjem proizvodnos
ti rad a u drugom odjeljku, tj. porastom relativnog vika vrijednosti i po
rasto m stope vika vrijednosti.
Velika je B ritan ija pri tom e bila izuzetak koji potvruje pravilo. Tamo je
radnika klasa u generalnom tra jk u 1926. godine i padom laburistike vlade
1931. godine p retrp jela znaajan poraz, m ada je on bio laki od poraza ta
lijanskih, njem akih i kasnije panjolskih i francuskih radnika koje im je na
nio faizam, odnosno bonapartizam . T ijekom tridesetih godina stalno visok
broj nezaposlenih doveo je do polaganog p o rasta stope vika vrijednosti.74 Me
utim , k rajem tridesetih godina odnosi snaga u Velikoj B ritaniji poboljali su
se u k o rist p ro letarijata, kako objektivno (n estajanjem velike nezaposlenosti),
tako i subjektivno (britanska je radnika klasa bila jedina u im perijalistikim
zem ljam a bez ozbiljnog poraza od 1936. go 1966. godine). Tako je Velika B ri
ta n ija p ostala jed in a im perijalistika velika sila koja vie nije mogla poveati
stopu vika vrijednosti tijekom i nakon drugog svjetskog rata; ta je stopa bi
la stabilizirana na razini nioj od one p rije drugog svjetskog rata.75 S kapita
listikog stajalita, rezultat je oit: erozija profitne stope i mnogo m anji stu
panj privrednog rasta i akum ulacije nego u drugim im perijalistikim dra
vam a (pri em u je, osim toga, stim ulirajui u tjecaj m eunarodne ekspanzije na
britan sk u p rivredu odgovoran za znaajan dio tog rasta).
M eutim, im je ekspanzija dovela do sm an jen ja i n esta jan ja rezervne indu
strijsk e arm ije, a izm jena generacija istodobno uklonila subjektivne faktore
skepse i rezignacije radnike klase, sretno je razdoblje kasnog kapitalizm a
privedeno k raju . Sad vie nije bilo autom atskog p o rasta ili stabiliziranja pro
fitne stope na visokoj razini. Iznova se rasplamsala borba za stopu vika vrijed
nosti. I u pravo visok stupanj zaposlenosti bio je p ri tom e znaajan elem ent ja
an ja n ajam nih radnika koji su bili izloeni izvanekonom skim pritiscim a us
m jerenim na onem oguavanje sm an jen ja stope vika vrijednosti. U pravo je
to bio zadatak dravnih intervencija na j razliiti je vrste koje su sve trebale
dovesti do socijalnog program iranja, sporazum ne akcije, politike dohot
ka, ako ne ak i do dravne politike nadnica ili zam rzavanja nadnica. A
budui da stvarna ta rifn a autonom ija sindikata, stvarna sloboda sindikata
i neogranieno pravo tra jk a p red sta v ljaju prepreke na tom putu, trebalo ih
je razliitim form am a zakonodavstva jake drave prevladati.
Prijelaz iz dugog vala s osnovnim obiljejem ekspanzije u dugi val s
osnovnim obiljejem stagnacije 1966. do 1967. godine, bio je stoga vrsto pove
zan s tom borbom za stopu vika vrijednosti. Ako ne uspije slom iti otpor
najam n ih radnika i postii novo radikalno poveanje stope vika vrijednosti, za
kasni je kapitalizam nem inovno razdoblje relativnog usporavanja privredne
ekspanzije. To je pak poveanje nezam islivo bez stagnacije, p a ak i privre
menog p ada realnih nadnica. Stoga je sredinom ezdesetih godina u svim im
p erijalistikim zem ljam a zapoela faza intenziviranja klasne borbe. Poevi
od Velike B ritanije, Italije i F rancuske, sukobi su se rairili na SR N jem aku

E. H. Phelps Brown i Margaret H. Browne, op. cit., str. 248250, 446447.


75
Ibid., str. 458.

140

OPLODNJA KAPITALA, KLASNA BORBA I STOPA VISKA VRIJEDNOSTI . . .

i o stalu kapitalistiku Evropu, a kasnije i na Japan i SAD. Zaotravanje kon


kurencije m eu im perijalistim a sm anjilo je mogunost uklanjanja eksportom ,
naime, drutvenih napetosti i osobito eksportom nezaposlenosti.
U toj sve eoj klasnoj borbi, kapital nem a mogunost da djelatno povea
stopu vika vrijednost, (to b. se moglo usporediti s razvojem pod nacisti
kom d ik tatu ro m ili tijekom drugog svjetskog rata) sve dok uvjeti na samom
tritu rad a ne prevagnu odnos snaga obiju strana koje se meusobno bore
u ko rist p ro le tarijata . P roirena reprodukcija rezervne industrijske arm ije
danas je, p rem a tom e, postala svjesno prim ijenjenim sredstvom privredne po
litike u slubi kapitala.76 Pri tom e je nuno, polazei od citata Rose Luxemburg
(vidi b iljeku 14) analizirati razliite kom ponente rezervne industrijske arm ije
i, izm eu ostalog, im ati u vidu znaajna kolebanja zaposlenosti ena i mladih
ispod 21 godine, 'kao i stran ih radnika, kao amortizera p ri rekonstrukciji
te rezervne arm ije. Tako je npr. u SAD broj odraslih zaposlenih ena povean
za 71 po sto izm eu 1950. i 1971. godine, a broj zaposlenih teenagera za 65 pos
to, dok je istodobno broj zaposlenih m ukaraca povean samo za 16 posto.
N asuprot tom u, stopa nezaposlenosti u veljai 1972. za teenagere je iznosila
18,8 a za ene 10,5 posto, nasuprot tek 2,7 posto za oenjene mukarce. Meu
tim, isti ti am ortizeri uv jetu ju isto tako da slubeni podaci o nezaposlenosti
nikako ne odgovaraju stvarnom b ro ju ljudi iskljuenih iz radnog procesa,
budui da znaajan broj ena i m ladih ne nudi vlastitu radnu snagu ako ne
postoje veom a velike m ogunosti za njezinu kupnju. U sluaju talijanskog tr
ita rada, Luca M eldolesi dolazi do zastraujue veliine sk riven e nezaposle
n o sti to se m ora ukljuiti u rezervnu industrijsku arm iju.77
76
Upotreba stranih radnika ne samo u Zapadnoj Evropi, nego i u SAD (Portorikanci,
meksiki i odnedavno ak i centralnoameriki Braceros) kao svjesnog amortizera
protiv velikog poveanja domae nezaposlenosti, postaje jasna ve u recesiji 1966
1967. u SR Njemakoj. Tamo je broj zaposlenih stranih radnika opao za vie od
400.000 izmeu lipnja 1966. i lipnja 1968. godine (Marios Nikolinakos, op. cit., str.
38, 6669). Ovdje ne istraujemo komplicirane posljedice fluktuacije tc internacio
nalne industrijske rezervne armije na privredni razvoj sporednih zemalja to
granie s visokoindustrijaliziranim metropolama. Meutim, treba podvui da se ve
liki dio stranih radnika sastoji od nekvalificiranih radnika i da postoji raslojava
nje na bolje plaene domae najamne radnike i diskriminirane strane radnike koji
m oraju obavljati prljave, manje plaene poslove. To raslojavanje daje kapitalu mo
gunost da plae za prljave poslove dri niskima, zakoi stvaranje jedinstvene
klasne svijesti obrazovanjem grupnih i posebnih interesa i tako ostvari politiku
korist iz priliva stranih radnika koji je sam potakao, stvaranjem plodnog tla za
rasistike i pokrete protiv stranaca ekstremne desnice. (Schwarzenbach-inicijativa u
vicarskoj, pokret Enocha Powella u Velikoj Britaniji, antiarapski pogromi u Marseilleu itd.). Te pojave ine borbu za internacionalistiku klasnu solidarnost radnika
svih rasa i nacija, a protiv svakog oblika diskriminacije stranih radnika ili stra
naca apsolutnom obvezom, ne samo sa stajalita obrazovanja politike klasne svi
jesti, nego ak i sa stajalita obrane dnevnih ekonomskih interesa. U vezi s dis
kriminacijom stranih radnika u Zapadnoj Evropi vidi izmeu ostaloga S. Castles i
G. Kossack, Im m igrant w orkers and the class structure in Western Europe, Oxford
1973.
Wall Street Journal, 25. listopad 1971; Survey of Current Business, veljaa 1972;
Luca Meldolesi, Disoccupazione e esercito industriale di riserva in Italia, Bari 19/A
Dok je 1940. godine samo 27,4 posto amerikih ena iznad 16 godina bilo zaposleno,
ovaj se postotak do 1970. poveao na 42,6 posto. Meu udatim enama porast Je bio
jo vei od 16,7 na 41,4 posto. Iste godine (1970) udio zaposlenih zena u dobi
izmeu 15 i 64 godine iznosio je 59,4 u vedskoj, 55,5 posto u Japanu, 52,1 posto u
Velikoj Britaniji i 48,6 posto u SR Njemakoj, meutim, samo 29,1 posto u Italiji,
gdje se stvarna rezervna industrijska arm ija jo uvijek nalazi u nerazvijenim po
drujima june i srednje Italije.

141

KASNI KAPITALIZAM

Treba upozoriti n a to da je uloga dodatno zaposlenih u d atih ena i m ladih


(a u SAD znaajnog dijela rasnih m anjina Crnaca, Chicanosa, P ortorikanaca),
ba kao i uloga stran ih radnika, dvostruka u procesu ouvanja ili rekonstruk
cije rezervne in d u strijsk e arm ije. Prvo, fluktuacije u njihovu zapoljavanju da
leko su vee nego pravih stalnih radnika. S druge stran e su i slabije plaeni
budui da buroazija cinino polazi od toga da njihova p rim an ja p redstavljaju
tek dodatak radnikoj porodici. N jihova nadnica esto nije dovoljna za fi
ziku rek o nstituciju radne snage, tako da su prim orani u sve veoj m jeri
posegnuti za socijalnim staranjem . Tako se dio trokova reprodukcije te
rad n e snage podrutvljava.
K apitalu su danas otvorene dvije m ogunosti radikalne rekonstrukcije
rezervne arm ije: intenziviran izvoz kapitala i sustavno guenje investicija na
dom aem tlu, tj. da kapital ide tam o gdje jo p o sto ji viak radne snage, um jes
to da se rad n a snaga u sm je ru je p rem a suviku kapitala; intenziviranje aulom acije, tj. koncentracija investicija tako da se oslobodi to vie ivog rad a
(in d ustrijalizacija u dubinu, a ne u irinu).
D ugorono, obje taktike mogu postii tek ogranien u sp je h i obje e repro
d u cirati jo o trija p ro tu rjeja . G uenje investicija n a dom aem tlu sm anjuje
sto p u rasta i zaotrava tako drutvena p ro tu rjeja . N asuprot tom e, nakon odre
enog vrem enskog za o stajan ja (Time-Lag) a to zaostajanje p itan je je od
kljune vanosti razlika u razini n ad n ica izm eu zem lje izvoznika kapitala
i zem lje uvoznika poet e se sm anjivati. N aravno, to je ipak ovisno o unu
tran jo j ekonom skoj i drutvenoj stru k tu ri zem lje uvoznika kapitala (ako je
ta zem lja ve industrijalizirana, taj e proces b iti nem inovan; a ako je ona ne
razvijena, polukolonijalna, taj je proces mogue zakoiti tijekom dueg vre
mena). Istodobno, kao to emo vidjeti u iduem poglavlju, autom acija to
u te u je rad dugorono prom ie tendenciju ograniavanja m ase proizvedenog
vika vrijednosti, a tim e nuno oteava d aljn ji ra s t stope vika vrijednosti.
Ali znaajnije od tih dugoronih p ro tu rje ja u taktikom odgovoru kapitala
n a p ad p rosjene p rofitne stope je st neposredno djelovanje tog odgovora na
k lasnu borbu. K asni je kapitalizam kola za p ro le tarijat; on se ne m ora baviti
sam o neposrednom podjelom novostvorene v rijednosti n a nadnice i profite,
ve i svim p itan jim a ekonom ske politike, privrednog razvoja, a napose svim
p itan jim a vezanim uz organizaciju rad a i proizvodnje, kao i sa svim p itan ji
m a v ren ja politike vlasti.

78
James OConnor, op. cit., str. 1415, 3334. 1968. godine 10 milijuna najamnih rad
nika u SAD zaraivalo je manje od 1,60 dolara na sat, a 3,5 milijuna ak manje od
1 dolar na sat, dok je prosjena nadnica u preraivakoj industriji iznosila 3 dolara
na sat, a u graevinarstvu 4,4 dolara na sat.

142

6. poglavlje
Specifinost
tr e e te h n o l o k e r e v o lu c ij e

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

U ovom emo poglavlju pokuati uzajam no povezati dvije analize koje smo
izloili u prethodnim poglavljima: analizu m ijenjajuih dom inantnih tipova
razlika u proizvodnosti i glavnih pravaca traganja za ekstraprofitim a koji iz
toga proizlaze i analizu uzastopnih glavnih oblika pokretakih strojeva i iz
vora energije koji odreuju cjelokupnu stru k tu ru proizvodnje u prvom od
jeljku.
ini se da je u doba kapitalizm a slobodne konkurencije glavni m otor pro
irene reprodukcije bio nejednak i kom biniran razvoj razliitih podruja unu
tar najvanijih kapitalistikih nacija. O slobaanje novanog kapitala to je
uslijedilo tijekom p ro d ira n ja kapitalistike cirkulacije roba u poljoprivre
du, kao i oslobaanje proizvoaa odvojenih od zemlje, vodilo je stalnom od
ljevu tog kapitala u velike industrijske revire gdje su se suvini proleteri pono
vo nali u industrijskoj rezervnoj arm iji.
Ovdje moemo razlikovati dvije meufaze. U prvoj dolazi do proizvodnje po
kretakih strojeva i onih strojeva to proizvode te strojeve uglavnom na za
natskoj ili m anufakturnoj osnovi, tj. znaajan dio proizvodnje prvog odjeljka
nije se razm jenjivao za robu iz drugog odjeljka i nije sluio strojnoj proizvod
nji p otronih dobara, ve je ostao u n u ta r prvog odjeljka. I bitan dio proiz
vodnje sirovina u poljoprivredi jo im a zanatsku osnovicu. U toj su epohi
jedino in d u strije eljeza i ugljena obiljeene znaajnom mehanizacijom stano
vitih proizvodnih postupaka. Ali ak i u industriji ugljena manuelni rad jo
uvijek toliko prevladava da, openito, isti trokovi nadnica sainjavaju vie
od 66, a ponekad i vie od 75 posto cijene kotanja tog proizvoda. To je pri
m jereno niskom organskom sastavu kapitala koji je u poljoprivredi proiz
vodnji in d u strijskih sirovina vjerojatno bio jo nii.
U drugoj fazi kapitalizm a slobodne konkurencije strojna proizvodnja pro
dire u sferu pokretakih strojeva, parnih m otora. Dolazi do strojne proizvodnje
strojeva za izradu drugih strojeva. Ali i u toj fazi i dalje prevladava zanatska
proizvodnja sirovina. K arakteristino je, na prim jer, da je tek prim jenom
Bessemerova i Siem ens-M artinova patenta industrija elika prevladala red veli
ina sred n jih pogona i prela na m asovnu proizvodnju.'
Dakle, tijekom tih dviju m eufaza epohe kapitalizm a slobodne konkurencije
krupna in d u strija pokretana strojevim a prevladavala je samo u industriji po
tronih do b ara (s glavnim teitem na tekstilnoj industriji). ak su se i krupni
in d u strijsk i proizvoai prijevoznih sredstava prije svega eljeznice
David S. Landes, The unbound Promtheus, Cambridge University Press, 1970 str.
254259. Bessemerovo otkrie bilo je usko povezano s vojnim potrebama uslijed
Krimskog rata (W. H. G. Armytage, A Social H istory of Engineering, London 1969,
str. 1535. Reperkusije na industrijsku organizaciju, naroito u brodogradnji, bile
su odluujue. Doba metala i strojeva nezbjeno je pospjeilo rast krupnih indus
trijskih postrojenja. Dioniari Great E a stern a . . . proli su kroz ono traumatsko is
kustvo koje su njihovi prethodnici doivjeli u eljeznikoj maniji prethodnog deset
ljea. (str. 155). Usp. Companies Act iz 1862. godine.

145

KASNI KAPITALIZAM

javili tek u drugoj fazi tog razdoblja i bili jedan od odluujuih faktora razvo
ja dugog vala s osnovnim obiljejem ekspanzije od 1847. do 1873. godine.
Na nae iznenaenje, nalazim o dakle da je stotinu godina nakon in d u strij
ske revolucije organski sastav kapitala u drugom odjeljku uglavnom bio vei
nego u prvom . N astajanje industrijskog kapitalizm a, kako ga je opisao M arx u
13. poglavlju prvog tom a K a p ita la , valja opisati zaista kao stro jn o -in d u strijsk u .
p r o iz v o d n ju p o tro n ih d o b a ra uz p o m o s tr o je v a p r o iz v e d e n ih runo.

K ad shvatim o takvo injenino stanje, postaje razum ljivo zato je m oralo


proi toliko vrem ena da se uvede stro jn a proizvodnja u prvom odjeljku. Izjed
naavanje p ro fitn e stope izm eu prvog odjeljka, gdje je proizvodnost rad a bi
la nia, i drugog odjeljka, gdje je proizvodnost ra d a bila via, iznudilo je stal
ni tra n sfer vika vrijednosti iz prvog u drugi odjeljak. I proces nejednake raz
m jene to daje ek stra p ro fite u toj je epohi proces razm jene poljoprivrednih
do b ara i proizvoda drugog odjeljka. S trojevi i u m jetn a gnojiva jedva da su
m asovno uvoeni u poljoprivredu. U Zapadnoj Evropi (i SAD) cjelokupna
u n u ta rn ja dinam ika kapitalistikog naina proizvodnje u toj epohi funkcioni
ra da bi se u b rza la a k u m u la c ija u d ru g o m o d je ljk u na raun a k u m u la c ije u
p rv o m .

Iz istog se razloga moe razjasniti:


a. zato je glavni m eunarodni pravac pro b o ja kapitalistike robne cirku
lacije u n eindustrijalizirane zem lje u toj fazi im ao oblik izvoza robe, osobito
izv o za p o tro n e robe, budui da je u toj fazi upravo taj sektor dom inirao ka
pitalistikom privredom m etropola; svaka ciklika h iperprodukcija p rije svega
p oprim a oblik h iperprodukcije in d u strijsk e p o tro n e robe;
b. zato je kapitalizam u toj epohi bio kapitalizam slobodne konkurencije;
nuni m inim alni kapitali za pro d o r u sektor proizvodnje potrone robe bili
su takvi da su spreavali pojavu m onopola ili oligopola.
P rek retn ica to se javila n a poetku im perijalistike epohe jav lja se kao
rezultat dviju usporednih kom biniranih prom jena u funkcioniranju kapitalis
tikog naina proizvodnje. U prvom se od jeljk u prelazi od stro jn e proizvodnje
parn ih strojeva na s tro jn u proizvodnju elektrom otora. Preobraaj cjelokupnog
procesa proizvodnje u prvom odjeljk u koji je s tim povezan u vjetuje znaaj
no poveanje organskog sastava kapitala onog pododjeljka prvog odjeljka koji
proizvodi fik sn i konstantni kapital. M eutim , javio se takoer preobraaj u
proizvodnoj tehnici onog pododjeljka prvog odjeljka koji proizvodi c irk u
lira ju i ko nstantni kapital u sektoru proizvodnje sirovina. Obiljeili smo
taj preobraaj kao prijelaz iz zanatske proizvodnje sirovina na m a nufaktur
nu ili ranoindustrijsku proizvodnju. P rem a tom e, ta su dva procesa zajedno
uvjetovala u razliitoj m jeri odluujue poveanje organskog sastava ka
pitala u prvom odjeljku. Oito je da poveanje organskog sastava kapitala u
drugom odjeljku, za razliku od prvog, nije moglo p oprim iti isti om jer. Revolucioniranje proizvodne tehnike u drugom odjeljku uglavnom ostaje ograni
eno na zam jenu parnog m otora elektrom otorom , to nije moglo dovesti do
tem eljite p rom jene organskog sastava kapitala.1
2

David Landes govori o iscrpljenju tehnolokih mogunosti industrijske revolucije,


i, izuzevi preobrazbu industrije elika, o nestajanju dobiti sadrane u poetnoj
skupini inovacija koja je konstituirala industrijsku revoluciju. (Ibid., str. 234235,

146

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

S druge strane, uvoenje strojno proizvedenih parnih strojeva u razdoblju


od 1847. do 1873. godine, zajedno sa sve veim rasprostiranjem gradnje e
ljeznice u to doba usisavalo je silne kapitale.1 Taj je transfer kapitala poeo
uvrivati industrijsku prevlast prvog odjeljka nad drugim. Organski sastav
kapitala u prvom odjeljku postupno se pribliio sastavu drugog, a zatim ga
naglo prem aio. Tada je prestao tem eljit transfer vika vrijednosti iz prvog
odjeljka u drugi koji je pratio izjednaavanje profitne stope; transfer je po
prim io ob rnut tok: naime, iz drugog odjeljka u prvi.
Meutim, u specifinoj je prirodi fiksnog kapitala proizvedenog u prvom
odjeljku to to je on proizvodio uglavnom po narudbi, a ne za prodaju na
anonim nom tritu. Proizvodna su m jesta, prem a tome, bila prilagoena maksi
malnim narudbam a. Cim su najvanije industrijske grane kapitalistikih ze
m alja bile oprem ljene strojno proizvedenim parnim motorim a to se izgle
da dogodilo poetkom sedam desetih godina prolog stoljea proizvodni ka
pacitet prvog odjeljka vie nije mogao biti potpuno iskoriten. To je jedan
od glavnih razloga dugog vala s osnovnim obiljejem stagnacije od 1873. do
1893. godine. Ali to znai da znaajan dio vika vrijednosti realiziranog u p r
vom odjeljku (i ne ba beznaajan dio vika vrijednosti proizvedenog u dru
gom odjeljku, ali prisvojenog od strane prvog odjeljka izjednaavanjem pro
fitne stope) nije vie mogao biti oploen. Isto kao to je pedeset godina ranije
granica daljnjeg razvoja kapitalistikog naina proizvodnje poprim ila oblik
hiperprodukcije u drugom odjeljku, tako je od posljednje etvrtine XIX sto
ljea poprim ila oblik prekom jerne kapitalizacije prvog odjeljka. Otuda rezul
tira glavni pravac udara kapitalistike ekspanzije: ne vie izvoz potronih do
bara u p retkapitalistike prostore, nego izvoz kapitala (i dobara kupljenih tim
kapitalim a, uglavnom eljeznikih tranica, lokomotiva, lukih postrojenja,
tj. in fra stru k tu rn ih p ostrojenja za pojednostavljenje i pojeftinjenje izvoza si
rovina proizvedenih kapitalom iz metropola). Zajedno s rastuom koncentra
cijom kapitala bio je to odluujui uzrok pojave nove, im perijalistike struk
tu re kapitalistike svjetske privrede.
Iz te funkcionalne prom jene kapitalistikog naina proizvodnje, odnosno
p rom ijenjenih proporcija izmeu velikih neovisnih varijabli tog naina proiz
vodnje, moe biti objanjen i prijelaz kapitalizm a slobodne konkurencije u monopolni kapitalizam . M asovan je prodor kapitala u prvi odjeljak tamo stvo
rio proizvodna m jesta koja su kako kae Marx m orala raditi gigantskim
sredstvim a za proizvodnju, a stoga i s gigantskim kapitalim a. Silno je porastao
m inim um kapitala koji je omoguavao konkuriranje u toj sferi. U sve veoj
m jeri konkurencija vodi koncentraciji i samo je mali broj sam ostalnih poduze
a, odnosno dioniarskih drutava, jo mogao opstati. Podudaranje duge faze
stagnacije od 1873. do 1893. godine s pojavom druge tehnoloke revolucije
prije svega tehnike elektrom otora stvara prinudan interes za stvaranje
trustova i monopola. Ve je Lenjin izloio odluujuu ulogu tih dvaju mom ena
ta p ri stv aranju monopolnog kapitalizm a.4 Nije udno to se monopolni kapi
talizam bre probio u novim granam a industrije prvog odjeljka (industriji
3
David Landes, op. cit., str. 153. i dalje, 541.
4
Vidi V. I. Lenjin, Imperijalizam kao najvii stadij kapitalizma, 21. tom, Dela, Beo
grad 1975, str. 271273.

147

KASNI KAPITALIZAM

elika,5 in d u striji elektrinih strojeva, in d u striji nafte) i u novim in d u strij


skim nacijam a (SAD, N jem aka), nego u starim granam a in d u strije (tkanine,
ugljen) i starim ind u strijsk im n acijam a (Engleskoj, Francuskoj).
Kako se onda za posljednjih pedeset godina ja v lja razvoj u svjetlu te sheme?
Ubrzanoj je akum ulaciji kapitala, izazvanoj drugom tehnolokom revolucijom
od 1893. do 19147jgodine uslijedilo dugo razdoblje usporene akum ulacije i re
lativne 'privredne stagnacije od k raja prvog svjetskog ra ta do poetka drugog.
Ve sm o o bjasnili glavni uzrok te stagnacije u etvrtom i petom poglavlju: po
ra st organskog sastava kapitala uvjetovan irenjem elektrifikacije doveo je do
tendencijelnog opadanja prosjene profitne stope, to je moglo biti neutralizi
rano jedino prim jerenim poveanjem stope vika vrijednosti. M eutim , u poslijerevolucionarnoj fazi nakon prvog svjetskog ra ta kapitalistika je klasa m ora
la initi u stupke radnikoj klasi da bi spasila klasnu vlast; ti su ustupci prije
vodili stabilizaciji ili ak opadanju stope vika vrijednosti, nego li njezinu zna
ajnom poveanju. N akon kratkog privrednog poleta od 1924. do 1929. godine,
pad p rofitne stope prouzroio je veliku privrednu krizu od 1929. do 1932. godine
i stagnaciju djelatnosti oplodnje i akum ulacije kapitala. Tek je s pobjedom
H itlerova faizm a a u drugim zem ljam a u drugom svjetskom ra tu uspje
lo kapitalu tako poveati stopu vika vrijednosti da je prosjena p rofitna stopa
privrem eno ponovno porasla usprkos veeg organskog sastava kapitala.
M eutim, u m euvrem enu su se u uvjetim a egzistencije kapitala zbile neke
druge znaajne prom jene. Sovjetski Savez se istrgao iz kapitalistikog svjet
skog trita, tj. po prvi je p u t nakon uvoenja kapitalistikog naina proizvod
nje dolo do geografskog suavanja, a ne irenja kapitalistikog svjetskog tri
ta. K ratko se vrijem e inilo da e novo poveanje cijena sirovina i pootrena
kolonizacija britanskog treeg im perija (Afrika)4 dalje pospjeiti izvoz kapi
tala. Ali ubrzo nakon izbijanja velike svjetske privredne krize ispostavilo se
da je djelovala dugorona tendencija opadanja privatnog izvoza kapitala u ko
lonije i polukolonije, a glavni joj je uzrok bio m onopolistiki k a rak ter im pe
rijalistik ih koncerna to su dom inirali kolonijalnom proizvodnjom sirovina.
Nedovoljna akum ulacija u m etropolam a i opadanje izvoza kapitala u kolonije
na obje su stran e sam o pojaali pojavu vika kapitala i pad profitne stope. Kao
to je poznato, suvini kapitali ostv aru ju sam o prosjenu kam atu, a ne p ro
sjean profit. M eutim , budui da oni sam i ne sudjeluju u neposrednoj oplod
nji kapitala, a ta prosjena kam ata m ora b iti plaena iz drutvenog ukupnog
vika vrijednosti, ona ba p ritisk u je prosjenu pro fitn u stopu.
Drugo, taj suvini kapital sad p ro d ire u drugi odjeljak. N astaje novi sektor
potro n ih dobara, trajnih potronih dobara, ko ji predstavlja prim jenu druge
tehnoloke revolucije na p o d ru ju potronih dobara proizvodnja autom obila
i poetna proizvodnja elektrinih ap a ra ta (usisavai praine, radio-prijem nici,
elektrini ivai strojevi itd.). Kao m asovna proizvodnja uglavnom ograniena
na SAD, taj je prev rat ipak vodio znatnom poveanju organskog sastava ka
pitala u drugom odjeljku, a to je, p rije svega, u SAD poelo ograniavati pre
raspodjelu vika vrijednosti izm eu prvog i drugog o djeljka u korist prvog
5
Ta je nadmo toliko oita da Landes naziva etapu razvoja evropske privrede koja
zapoinje sedamdesetih godina XIX stoljea dobom elika. Landes, op. cit., str.
249. i dalje.
6

Vidi George Padmore, Africa, Britain's Third Empire, London 1948.

148

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

odjeljka. Budui da se to vrem enski poklapalo s fazom jako unazaene profitne


stope u prvom odjeljku, te s velikom krizom to je potresla prvi odjeljak,
p ritisak za poveanje profitne stope u tom odjeljku postao je upravo eksplo
zivan. Taj je pritisak iao u etiri pravca:
1. u pravcu trenutnog poveanja stope vika vrijednosti (faizam, ratna
privreda);
2. u pravcu trenutne oplodnje suvinih kapitala pomou naoruavanja;
3. u pravcu pokuaja ponovnog pojeftinjenja konstantnog kapitala po
novnog masovnog prodiranja kapitala u proizvodnju sirovina, kako mineralnu,
tako i poljoprivrednu, ali ovaj put s visokoindustrijaliziranom tehnikom a
potom p o jeftinjenja fiksnog konstantnog kapitala. S time je povezan i pri
tisak na skraivanje vrem ena obrta kapitala;
4. u pravcu radikalnog sm anjenja udjela trokova nadnica u cijeni kotanja
robe, popraeno eksperim entalnim traganjem za poluautom acijom i automacijom; to se objanjava privrem enim trendom poveanja relativnog udjela tro
kova nadnica, paralelno s radikalnim sm anjenjem trokova sirovina i fiksnog
dijela vrijednosti kapitala.
im je postignut prvi odluujui rezultat, tj. im je profitna stopa ponovo
porasla, oplodnja kapitala je intenzivirana uz koritenje dodatnih akum ulira
nih kapitala koji nisu oploeni u razdoblju od 1929. do 1939. godine i uz isto
dobno koritenje preostalih triju tendencija koje su se ve nazirale. Tako ula
zimo u trei dugi_ val s osnovnim obiljejem pkspanzijp nd 1940. (1945^ dn
1965. godine.
On se izmeu ostaloga odlikuje i tim e to pored strojno proizvedene in
du strijsk e potrone robe (od poetka XIX stoljea) i strojno proizvedenih stro
jeva (od sredine X IX stoljea), sada n astu p a ju strojno proizvedene sirovine i
prehram beni proizvodi. Daleko od toga da bi predstavljao postindustrijsko
drutvo\ kasni se kapitalizam tako javlja kao razdoblje po prvi put potpuno
industrijaliziranih svih industrijskih grana. Tome bismo jo mogli pridodati
sve veu m ehanizaciju sfere cirkulacije (s izuzetkom slubi istih popravaka)
i sve vee m ehanizacije podruja nadgradnje.
Takav razvoj, m eutim , istodobno nalae i ope izjednaavanje prosjene
proizvodnosti rada u najvanijim proizvodnim podrujim a. Uistinu, u nekim
je granam a poljoprivrede, proizvodnje sirovina (tj. u rafinerijam a nafte i in
d u striji sintetike), i potronih dobara (tj. potpuno autom atiziranoj industriji
prehram benih proizvoda), ta proizvodnost rada tijekom proteklih 25 godina
u p rosjeku porasla vie nego u podrujim a to proizvode fiksni kapital. U SAD
poljoprivredna je proizvodnja po datom radnom satu porasla sa 100 na 377
izmeu 1929. i 1946. godine, dok je u istom razdoblju porasla samo na 229
u preraivakoj industriji.' U SR N jem akoj je izmeu 1958. i 1965. godine
7
Taj pojam koriste izmeu ostalih Daniel Bell (The Reforming of general Education,
New York 1966), Herman Kahn (The Year 2000, New York 1967) i Jean-Jacques
Servan-Schreiber (Le Ddfi amricain, Paris 1967). Vidi bibliografiju i kritiku tog poj
ma u dvanaestom poglavlju.
8

U. S. Department of Commerce, Bureau of the Census, Long-Term economic Growth


18601965, Washington 1966.

149

KASNI KAPITALIZAM

godinji p o rast proizvodnosti rad a iznosio 7,7 posto u tekstilnoj industriji, 7


posto u p rerad i drva, 6,9 posto u in d u striji stakla i 5,1 posto u prehram benoj
in d u striji,n asuprot 4,2 posto u in d u striji m etala, 4,6 posto u elektrotehnikoj
in d u striji, 4 posto u in d u striji eljeza, 3,8 posto u in d u striji vozila, 3,2 posto
u proizvodnji eljeza i elika i 2,8 posto u proizvodnji strojeva. U kupna je p ro
sjena godinja stopa rasta proizvodnosti rad a u tom razdoblju iznosila 6,1 po
sto za in d u striju potronih dobara, n asuprot 4,2 posto u in d u striji investicijskih
dobara.
To izjednaavanje prosjene proizvodnosti rad a u velikim odjeljcim a, da
kle prosjenog organskog sastava kapitala, posve je u b iti sam e autom acije.
J er kad se princip potpuno autom atiziranog proizvodnog procesa p rim ijeni na
m asovnu proizvodnju, o nda se to zbiva ba u masovnoj proizvodnji sirovina i
lake p o trone robe, kao to su tranzistorizirani ap a ra ti ili in d u strija p rera
de sintetike.
Tako je u doba kasnog kapitalizm a kapital kon fro n tiran s konstelacijom to
se b itno ne razlikuje od one sredinom X IX stoljea: rastue izjednaavanje
prosjene proizvodnosti rada. Iz toga proizlaze dva zakljuka:
1. Sada glavni izvor realizacije ek stra p ro fita vie nije u regionalnim ili in
ternacionalnim razlikam a u proizvodnosti, ve u razlikam a u proizvodnosti iz
m eu sektora, pa ak i koncerna,10 to se m ogu izvesti iz stan ja koje sm o opisa
li. Ne sm ijem o zaboraviti da je kapital im ao veliku m ogunost sk reta n ja u po
ljo p riv red u i p rije svega kolonije i polukolonije u prethodnom historijskom
razdoblju X IX stoljea obiljeenom n estajuom razlikom u proizvodnosti ra
da izm eu dvaju odjeljka, m ogunost sk reta n ja koje iz ve opisanih razloga
sad vie nem a ili je p ak sam o ograniena.
2. S tv ara se perm anentan pritisak na ubrzanje tehnoloke obnove. N estaja
n je drugih izvora m oguih ek stra p ro fita fo rsira lov na tehnoloke rente ko
je se mogu postii sam o perm anentnom tehnolokom obnovom." Tehnoloke
su ren te ek stra p ro fiti koji proizlaze iz m onopoliziranja tehnolokog napretka,
tj. iz o tk ria i pronalazaka to sm an ju ju cijenu kotanja, i koji se iz razloga
p rim jeren ih m onopolnoj s tru k tu ri dananjeg kapitalizm a ne mogu k ratkoro
no ili sred n jorono prim ijeniti u konkurentskim tvrtkam a.
U tom sm islu, u kasnokapitalistikoj fazi, la ten tn a h iperprodukcija potro
nih d obara iz razdoblja kapitalizm a slobodne konkurencije i latentan suviak
kapitala iz razdoblja im perijalizm a m o raju u stu p iti m jesto latentnoj hiperpro
dukciji sredstava za proizvodnju kao prevladavajuem obliku ekonom skih
p ro tu rje ja kapitalistike privrede, razum ije se, kom binirano s druga dva
oblika."
9
Kruse-Kunz-Uhlmann, Wirtschaftliche Auswirkungen der Automation, op. cit., str.
6869. Industrija prerade sintetskih vlakana zabiljeila je godinju stopu rasta pro
izvodnosti rada vie od 9 posto u razdoblju 195(11965. godine.
10

Primjere tih razlika iznosi, izmeu ostalih, ameriki sindikalni rukovodilac Charles
Levinson u svojoj knjizi Capital, Inflation and the Multinationals, London 1971, str.
28 i dalje. Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda navodi kolebajuu
godinju stopu rasta zapadnoevropske proizvodnosti rada po granama izmeu 1,3
posto u industriji koe i 9 posto u industriji nafte. To je odnos 1:7 (Economic Sur
vey of Europe in 1970, Genf 1971).
11

O tom e se problemu podrobnije raspravljati u idua dva poglavlja.

150

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

Tako su osnovna obiljeja kasnog kapitalizm a izvedena iz zakona kretanja sa


mog kapitala. U naoj daljnjoj analizi ukljuit emo i ostale faktore, ali oni
ipak proizlaze iz opisanog stanja stvari.
Neposredno podrijetlo tree. tehnolnke_reQlucije u vezi je~s-etiri sporne^
nu ta osnovna interesa kapitala tr idesetih i etrdesetih gnHina nagpgg stoljea
Tehnika mogunost automacije)proizlazi iz industrije naoruanja, odnosno iz
tehnike nunosti prim jereno dostignutom stupnju razvoja industrije naoru
anja. To se odnosi na opi princip autom atskih, kontinuiranih procesa proiz
vodnje, osloboenih neposrednog djelovanja ljudske ruke, koji s upotrebom
nuklearne energije postaje fiziolokim nalogom.'3 To se takoer odnosi na
prin u d u izgradnje autom atskih raunara proizvedenih u izravnom izvoenju
kibernetskih principa, koji prikupljaju podatke, izvlae zakljuke i mogu ih
k o ristiti za odreivanje akcija, npr. za navoenje granata autom atskih protu
avionskih topova na bom bardere.14
Proizvodna prim jena te nove tehnike poinje u onim podrujim a kemijske
industrije gdje je odluujua pokretaka snaga pojeftinjenje cirkulirajueg
konstantnog kapitala.15 Od poetka pedesetih godina ona se iri na sve vei
broj podruja gdje sredinju program sku toku kapitala predstavlja radikalno
sm anjenje izravnih trokova nadnica tj. radikalno iskljuivanje ivog rada
iz procesa proizvodnje. U SAD taj program bez sum nje korespondira elji da
se ponovo poravnaju dijelom znaajna poveanja nadnica iz poslijeratnog raz
doblja.16 Ono to za mnotvo kapitala predstavlja prinuda za utedom tro
kova nadnica, za kapital openito predstavlja tendenciju rekonstrukcije in
d u strijsk e rezervne arm ije oslobaanjem radne snage k o ja nije zaposlena.
Julius Rezler razlikuje etiri tipa autom acije, ili tonije reeno poluauto
m atskih i autom atskih proizvodnih procesa koji tra siraju polje tree tehnolo
ke revolucije:
autom atsku, na autom atskim m ehanizm im a za prijenos utem eljenu m a
nipulaciju dijelova napredujueg proizvodnog procesa (npr. u automobilskoj
in d u striji D etroita);
kontinuirane procese to se tem elje na autom atskoj kontroli procesa i
njegove kvalitete (npr. u kem ijskoj industriji, rafinerijam a nafte, proizvodnji
plina i struje);
proizvodne procese kontrolirane elektronskim strojevim a za obradu po
dataka;

Ova latentna hiperprodukcija sredstava za proizvodnju poprima prije svega oblik


permanentne prekapacitiranosti u granama prvog odjeljka.
Kruse-Kunz-Uhlmann, Wirtschftliche Auswirkungen er Automatisierung, op. cit.,
str. 58.
14
Friedrich Pollock, Automation, Frankfurt 1964, str. 46. i dalje.
Kod proizvodnje umjetnih vlakana, kao to je polietilen, potpuna automacija je
kako tehnika, tako i higijenska nunost.
16
Vidi etvrti stupac tabele u petom poglavlju ove knjige.

151

KASNI KAPITALIZAM

razliite kom binacije triju navedenih procesa. K om binacija elektron


skih stro jeva za o bradu podataka i d etroitske poluautom acije daje num eri
ki u pravljane kom plekse alatnih srojeva. K om binacija kontinuiranih procesa
i elektronskih strojeva za o bradu podataka na pragu je potpuno autom atiziranih tvornica, u rafinerijam a nafte i elektrinim centralam a.
O m jer tree tehnoloke revolucije moe se p rocijeniti iz injenice to je
anketa k o ju je provela Mc Graw-Hill Com pany sredinom ezdesetih godi
na . . . pokazala da ovu ili onu v arijan tu autom atskih ap a ra ta kontrole, m jere
nja, u p rav ljan ja i strojeva za o bradu podataka koristi 21.000 od 32.000 am e
rikih pogona preraivake in d u strije s vie od 100 radnika. Gotovo 90 posto
pogona naftne i m etalopreraivake in d u strije izjavilo je da upotrebljava tak
ve aparate. Dvije treine in d u strijsk ih pogona prerad e m etala i strojogradnje
isto tako koristi sistem e kontrole. ( ...) Ta anketa pokazuje da je 1963. godine
gotovo sedam m ilijardi dolara, tj. 18 posto b ru tto investicija u preraivakoj
in d u striji (i otprilike je d n a treina investicija u oprem u) bilo utroeno na kup
n ju ap a ra ta koje su anketirani sm atrali autom atskom ili naprednom opremom.1'
U potreba elektronskih strojeva za ob rad u podataka u privatnom sektoru
am erike privrede, zapoeta 1954. godine, konano je prokrila p u t za m no
ge, ako ne i za sve grane proizvodnje, ubrzane tehnoloke obnove i traganja
za tehnolokim ek straprofitim a, to daje obiljeje kasnom kapitalizm u. U sput
reeno, tom godinom moemo d atirati k raj stvarnog razdoblja obnove nakon
drugog svjetskog ra ta i poetak visoke k o n ju n k tu re uzrokovane treom tehno
lokom revolucijom . Razlikovanje tih dviju podfaza u dugom valu s osnovnim
obiljejem ekspanzije, od 1945. do 1965. godine, vano je kako u ekonom sko-povijesnom pogledu, tako i u drutveno-politikom .
Privredno, moe se razlikovati slijedeih_deset osnovnih obiljeja tree tehnoloke revolucije:
~
1.
K valitativno ubrzano poveanje organskog sastava kapitala, tj. potiskiva
nje ivog rad a neivim.10 U potpuno autom atiziranim pogonim a to je potis
k ivanje gotovo potpuno.11
Julius Rezler, Automation and Industrial Labour, New York 1969, str. 78.
18
Joseph N. Froomkin, Automation, u: International Encyclopedia of Social Scien
ces, New York 1968, tom I, str. 180.
19
Gerhart E. Reuss, Management im Zeitalter des Elektronenrechners, Basel 1965,
str. 1.
20

Kruse-Kunz-Uhlmann definiraju automatizaciju kao supstituciju uinka ljudskog


rada (...) mehanizmima. (op. cit., str. 14). Pierre Naville je predloio da se automacija definira kao postupak u kojem su sati rada strojeva znatno vei od radnih
sati zaposlenih koji njima upravljaju. (Pierre Naville i Pierre Rolle, Problemes
poss par la mesure des effets de lautomation dans les tudes de cas en France, u:
Cahiers detude des socits industrielles et d lautomation, br. 6, 1964, str. 82).
Isti autori nabrajaju 10 kriterija za mjerenje stupnja automacije to su ih predlo
ili razni autori (op. cit., str. 8182), od kojih se najvie upotrebljavaju oni Jamesa
R. Brighta (Automation and Management, Harvard University Press, 1958.)
21

Charles Levinson (op. cit., str. 228229) navodi prim jer petrokemijskih pogona u
Velikoj Britaniji, gdje je udio trokova plaa i nadnica u proizvodnim trokovima
etilbenzola, acetilena i vinilklorida pao na 0,02, 0,03 i 0,01 posto.

152

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

2.
P rem jetanje ive radne snage jo prisutne u procesu proizvodnje od
stvarne obrade sirovina na poslove priprem e i odravanja. Valja naglasiti da
su ti poslovi ipak djelatnosti to stvaraju vrijednost, kako ih je Marx defi
nirao tj. djelatnosti nune za odreivanje oblika specifinih proizvedenih upotrebm h vrijednosti. Znanstvenici, laboranti, projektanti i crtai koji rade u
predvorju zbiljskog procesa proizvodnje takoer obavljaju proizvodan rad
rad koji stvara vrijednost i viak vrijednosti. Openito, upravo je doba treeg
tehnolokog prevrata, kasni kapitalizam , obiljeeno onim procesom integra
cije drutvene radne sposobnosti, koji je Marx jasno analizirao u prvobitnom
sestom dijelu prvog tom a Kapitala: Poto s razvojem realne supsum cije rada
pod kapital ili specifino kapitalistikog naina proizvodnje stvarni funkcioner
ukupnog procesa rada ne postaje pojedinani radnik, nego sve vie drutveno
kombinirana radna sposobnost, a razliite proizvodne sposobnosti, koje jedna
drugoj ko nkuriraju i ine ukupnu proizvodnu mainu, na veoma razliit nain
uestvuju u neposrednom procesu stvaranja roba ili, to je ovdje bolje, proiz
voda
jedan vie rukom , drugi vie glavom, jedan kao manager, engineer
(rukovodilac, ininjer), tehnolog itd., drugi kao overlooker (nadzornik), trei
kao neposredni m anuelni radnik ili ak samo kao nekvalificirani pomonik
sve vie se funkcije radne sposobnosti podvode pod pojam proizvodnog rada,
a njihovi nosioci pod pojam proizvodnih radnika, radnika kojega kapital di
rektno izrabljuje i koji je uope podreen njegovom procesu oplodnje i pro
cesu proizvodnje. P rom atra li se ukupan radnik, od kojeg se radiona sastoji,
ostvaruje se njegova kombinirana djelatnost m aterialiter (m aterijalno) nepo
sredno u ukupnom proizvodu koji je ujedno ukupna masa roba. Pri tome je
sasvim svejedno da li je funkcija pojedinog radnika, koji je samo lan tog
ukupnog radnika, dalja od neposrednog manuelnog rada ili blia njemu.23
3. R adikalna prom jena odnosa obje funkcije robe radne snage u automatiziranim pogonim a. Kao to je poznato, ona ima funkciju i stvaranja i uvanja
vrijednosti. U povijesti kapitalistikog naina proizvodnje funkcija stvaranja
vrijednosti dosad je bila odluujua. U potpuno pak autom atiziranim pogoni
ma sad odluujuom postaje funkcija odravanja vrijednosti, ne samo u ba
nalnom sm islu autom atskog transfera dijela vrijednosti m ainerije stavljene
u pogon i preraenih sirovina u vrijednost gotove robe, ve i u specifinom
sm islu ekonom ije, utede vrijednosti na sredstvim a za rad, prim jerene silnom
rastu vrijednosti i poveanoj ranjivosti kibernetski upravljanih autom atskih
stro jn ih agregata.25
4. R adikalna prom jena odnosa izmeu stvaranja vika vrijednosti u pogonu
i prisv ajan ja vika vrijednosti proizvedenog u dugim pogonima, unutar pot
puno autom atiziranih pogona i grana pogona. To nuno proizlazi iz triju dru
gih znaajki autom acije.

22

Kruse-Kunz-Uhlmann, op. cit., str. 22.


23
K. Marx, Rezultati neposrednog procesa proizvodnje, op. cit., str. 65.
24
Harry Nick, Technisclie Revolution und Okonomie der Produktionsfonds, op. cit.,
str. 13: Kvalitativno nova situacija stvara se onda kada uteda oprcdmeenog rada
postaje glavnim izvorom utede rada.
25
F. Pollock, op. cit., str. 256, 284 i dalje. Pollock govori o silnoj teti do koje moe
dovesti pogreno rukovanje kontrolnim aparatima.

153

KASNI KAPITALIZAM

5.
Prom jena u odnosu izm eu trokova izrade i izdatka za k upnju novih stro
jeva u s tru k tu ri fiksnog kapitala, dakle i u industrijskim investicijam a. U
SAD su se proporcije osnovnog kapitala m ijenjale na slijedei nain:26

udio gradnje
udio opreme
udio cirkulirajuih sredstava

1929

1960

59%
32%
9%

32%
52%
16%

6. S kraenje tra ja n ja proizvodnje, postignuto kontinuiranom proizvodnjom ,


radikalnim ubrzanjem poslova priprem e i popravaka (kao i prijelazom na
popravke u toku proizvodnje.)27 P ritisak na skraenje vrem ena cirkulacije tj.
skraeno vrijem e o b rta kapitala planiranjem zaliha, istraivanjem trita,
itd.2'
7. Prinuda ubrzane tehnoloke obnove, nagli rast trokova za istraivanje i
razvoj itd. To logino slijedi iz prethodne tri toke.
8. Skraen ivotni vijek fiksnog kapitala, p rije svega strojeva. Pojaana p ri
nuda egzaktnog unutarpogonskog p lan iran ja proizvodnje i izvanpogonskog p ri
vrednog pro gram iranja. (Toke 7. i 8. bit e podrobnije razm otrene u idua dva
poglavlja.)
9. Uz vei organski sastav kapitala poveava se, ve prem a tom e, ili samo
udio cirkulirajueg konstantnog kapitala (trokovi sirovina, energije, pom onih
m aterijala) u prosjenoj vrijednosti robe, ili udio obaju dijelova konstantnog
kapitala, kako fiksnog (am ortizacija strojeva), tako i cirkulirajueg. U ve
citiranom p rim jeru petrokem ije Levinson navodi slijedei udio trokova siro
vina i energije: etil-benzol: 87 posto; vinil-klorid: 78 posto; acetilen-etilen: 59,6
posto. Udio trokova fiksnog kapitala iznosi 12, 21 i 40 posto.29
H arry Nick i F. Pollock ispravno naglaavaju da je poveanje relativnog
u d jela konstantnog kapitala u prosjenoj vrijednosti robe nuno popraeno

Harry Nick, op. cit., str. 21. To je povezano, izmeu ostalog, s prostornim i veliinskim smanjenjem automatskih strojeva. Usp. Helmut Ludwig, Die Grossendegression der technischen Produktionsmittel, Koln 1962. U SR Njemakoj je udio gradnje
u brutto investiranoj imovini industrije bio 27 posto godine 1950, 33 posto godine
1960. i 29,9 posto 1968. godine. Odgovarajui procenti za netto investiranu imovinu
bili su 34 posto, 32,5 posto i 32,2 posto. (Dr Helmut Zschocke, Kapitalstruktur und
Kapitalverwertung in der BRD-Industrie, IPW-Forschungshefte 9. Jahrgang, Heft
2/1974, S. 4849).
27
Gerhart E. Reuss, op. cit., str. 2728; Kruse-Kunz-Uhlmann, op. cit., str. 2829. Vidi
takoer iste autore, str. 49, odjeljak o smanjenju kvote karta i utede na materijal
nim trokovima: Uvoenje analognog raunara na tekuoj traci za hladno valjanje
u reguliranju debljine dovelo je do smanjenja otpadnog m aterijala za 35 posto. U
jednoj elektrinoj centrali uvoenje automatskog reguliranja priliva i optereenja
smanjilo je potronju primarne energije za 42 posto u kilovat-satima.
28
Veliina pojedinih investicijskih projekata toliko se poveala, da ona ve isto tro
kovno sili na napore za optimalnim iskoritenjem. (Gerhart E. Reuss, op. cit., str.
79).
29
Charles Levinson, op. cit., str. 228. i 229.

154

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

sm anjenjem apsolutnog izdatka konstantnog kapitala po robi, da bi se automacija u kapitalizm u uope uinila konkurentnom .30
g.lavnih ekonom skih obiljeja tree tehnoloke revoluci
je proizlazi tendencijelno zaostrenje p roturjeja izmeu rastueg podrutvljeh PnVatHn g Pnsva.janj a i zaotrenje p roturjeja izmeu proizvodnje
^ t VnJ " h 5 (k ja beskraJno raste) i realizacije razm jenske vri
jednosti (to je i dalje vezano uz organienu kupovnu mo stanovnitva)p ro tu rjeja izmeu procesa rada i oplodnje; proturjeja izmeu akum ulacije
kapitala i njegove oplodnje, itd.
J
^ Odnos izmeu djelom ine autom acije i sveukupne autom acije kao odlu
ujui za treu tehnoloku revoluciju u kasnom kapitalizmu valja istraiti u
svjetlu tog tendencijelnog zaotravanja svih unutranjih proturjeja kapitalis
tikog naina proizvodnje. Ako se poluautom atski procesi proizvodnje masov
no uvedu u stanovite industrijske grane, kapitalu im anentna tendencija pove
anja njegova organskog sastava na viem se stupnju reproducira, a da iz toga
ne proizlaze znaajni teorijski problemi. N aprotiv: u onoj m jeri u kojoj poluautom acija, prije svega u sektorim a proizvodnje lake industrije, sadri zna
ajno sm anjenje vrijednosti potronih dobara nunih za realiziranje nadnica,
ona moe posve dovesti do takoer znaajnog poveanja proizvodnje relativ
nog vika vrijednosti. Prem a podacim a koje navodi Otto Brenner, industrija
hran e i pia, kao i tekstilna industrija SR Njem ake zabiljeile su izmeu 1950.
i 1964. godine sm anjenje b ro ja radnih sati potrebnih za proizvodnju robe u
vrijednosti 1.000 DM, od 77 na 37, odnosno od 210 na 89 sati.31 To znaajno
poveanje relativnog vika vrijednosti bilo je tek u organienoj m jeri popra
eno porastom realnih nadnica, tj. ukljuenjem dodatne robe u odreenje vrijednosi robe radne snage.
Ako ipak doe do masovnog uvoenja potpuno autom atiziranih postupaka
proizvodnje u stanovitim ipodrujim a proizvodnje, stvara se kvalitativno dru
gaija slika. U tim podrujim a proizvodnja apsolutnog ili relativnog vika vri
jed n o sti vie ne raste, a cijela se osnovna tendencija kapitalizm a pretvara u
vlastitu negaciju: u tim podrujim a viak vrijednosti jedva da se jo proizvodi.
Ukupan profit to ga p risvajaju tvrtke koje djeluju u tim podrujim a uzet je
iz neautom atiziranih ili poluautom atiziranih grana. Tako se i u ovim granam a
jav lja snaan pritisak da se rastua razlika u proizvodnosti spram autom atizi
ran ih pod ruja barem djelom ino prem osti m jeram a racionalizacije i intenzifi
kacije, je r im inae p rijeti opasnost da izgube rastui dio mase vika vrijednos
ti koji proizvode njihovi radnici u korist produktivnijih konkurenata. Otuda
pojava, karakteristina za posljednjih desetak godina, ubrzavanja pokretnih
trak a i iscjeivanja iz radnika posljednje sekunde vika rada (u procjenam a
radnog procesa M-T-M, M otion-Time-Measurement koje se u SR Njem a
koj s pravom naziva minimalni vrem enski proces, kao osnovna jedinica utvr
ena je 1/16 sekunde).
Ali ono to bi se moglo raspodijeliti najprije treba proizvesti. Toliko dugo dok
30
Harry Nick, op. cit., str. 4654; Fr. Pollock, op. cit., str. 166. Dugorono, pri ireoj
automatskoj proizvodnji sirovina, fiksni konstantni dio vrijednosti postao bi rela
tivno najznaajniji. (Kruse-Kunz-Uhlmann, op. cit., str. 113).
31
U: Automation: Risiko und Chance, Frankfurt 1966, Band I, str. 23.

155

KASNI KAPITALIZAM

potpuno autom atizirani pogoni i podruja predstavljaju izrazitu m anjinu,y


toliko dugo dok poluautom atizirani pogoni i podruja ne pokazuju znaajno
sm anjenje odraenih radnih sati, toliko dugo dok cjelokupna koliina rada
utroenog u industriji i dalje raste, kasni kapitalizam im plicira zaotrenu kon
kurenciju izm eu velikih koncerna i izmeu njih i nem onopoliziranih podruja
industrije. Ali, dakako, u cjelini se taj proces kvalitativno ne razlikuje od onog
u klasinom m onopolnom kapitalizm u.
U vezi s tim , uk ratk o bih se osvrnuo na prigovor mnogih k ritiara Marxovoj
ekonom skoj teoriji: poveanje organskog sastava kapitala em pirijski nije
uvreno, i teorijski dokazano. P ojeftinjenje strojeva i sirovina, kao i uteda
p ri njihovu koritenju mogli bi voditi neutralnom tehnikom napretku, pri
em u v rijednost konstantnog kapitala to ulazi u tekuu proizvodnju robe
raste u istoj m jeri 'kao i vrijednost varijabilnog kapitala, i to unato rastu
oj proizvodnosti rada.M
Em p irijsk i se dugorono bez daljnjega moe dokazati bri rast u onim
granam a proizvodnje koje proizvode fiksni kapital, nego u in d u striji po tro
nih dobara. Budui da poveanje u proizvodnji sirovina i poluproizvoda si
gurno nije ispod onog u drugom odjeljku, a poveanje proizvodnje energije
ak p rem auje ono u drugom odjeljku, ne bi trebalo biti teko em pirijski
p o tvrditi dugorono rastui organski sastav kapitala. Takav dokaz ve postoji
za kraa vrem enska razdoblja, npr. u SAD za razdoblje od 1939. do 1961.
godine. In stru m e n tarijem Leontieffljevih input-output prorauna Anne P.
C arter je istraila s tru k tu rn a p o m jeran ja u am erikoj privredi tog razdoblja.
Njezini su zakljuci jasni: Veina je koeficijenata rada pala vie nego ko
respondirajui koeficijenti kapitala; tim e je odnos k ap ital/rad povean u
veini sektora. I dalje: Od sviju stru k tu rn ih prom jena koje smo dosad raz
m atrali, o padanje u izravnim koeficijentim a rad a je najizraenije . . . Privreda
se ponaa tako kao da je uteda rada cilj tehnikog napretka. N ema sum nje
da e au tom atizirana proizvodnja em pirijski p o tv rd iti tu tendenciju privred
nog razvoja. Ta tendencija vrijedi i za pojedine ind u strijsk e grane. Ve smo
upozorili na to d a je u proizvodnji elika p ri prijelazu s Thom asovog procesa
na proces konvertiranja kisikom sm anjen udio trokova rada u ukupnim tro
kovima proizvodnje s 25 na 17 posto, dok je udio trokova fiksnog kapitala
povean sa 16 na 26 posto. U rafinerijam a nafte pro p o rcija trokova fiksnog
k apitala prem a trokovim a rada poveana je u etiri uzastopna postupka
Cracking izm eu 1913. i 1955. godine od 0,21 na 10, dok je broj ivih radnih
sati za proizvodnju 10.000 tona benzina opao od 56 godine 1913. na 0,4 godine
1955. Pri prijelazu od tradicionalnih alatnih strojeva na alatne strojeve s nu
m erikim upravljanjem u proizvodnji jedne specifine b ritan sk e tvornice, uz
32

Iako Pollock (op. cit., str. 109) tvrdi da potpuno automatizirani postupci proizvod
nje, od osnovnih sirovina do konanog proizvoda, ve postoje u proizvodnji staklene
robe, papira, elinih cijevi, rafiniranju i destilaciji nafte, mlinarstvu, proizvodnji
keksa i sladoleda, cigareta i granata, on inzistira da potpuno automatizirani pogoni
zasad predstavljaju samo neznatnu manjinu. On upozorava na tehnike potekoe
koje ometaju irenje automacije: prinuda homogene i kontinuirane proizvodnje,
raspodjela proizvodnog postupka na standardizirane pojedinane radnje itd. Tim
tehnikim potekoama pridruuju se ovdje ukratko skicirane ekonomske poteko
e.
33

Vidi izmeu ostaloga Joan Robinson, The Accumulation of Capital, London 1956;
J. R. Hicks, The Theory of Wages, London 1966, poglavlje 6; Rolf Glisten, Die langfristige Tendenz der Prof it rate bei Karl Marx und Joan Robinson, Munchen 1960.

156

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

prepolovljene trokove proizvodnje, prom ijenjen je odnos trokova strojeva


prem a godinjoj sum , nadnica od 19/91 na 21/35. Pri prijelazu s proizvodne
autom obila univerzalnim strojevim a na potpuno autom atizirane prijenosne
s rojeve u tvornici .R e n a u lt., reduciran je udio rada u usporedbi s udjelom
s rojeva-alata u trokovim a po kom adu od odnosa 640/131 na odnos 53/200
U trokovim a po kom adu jednog bloka cilindra za englesko vozilo .A ustin.
odnos fiksnih trokova prem a trokovim a rada pom jeren je
4 Lstg 8s 9d

3 Lstg 13s 3d

2 Lstg 17s 2d

1ls

od

(po cijenam a iz 1953. godine).

U zapadnonjem akoj industriji prerade sintetike brutto investicije po zapo


slenom porasle su od 2.110 DM 1960. godine na 3.905 DM 1966. godine ti za
85 posto, dok su nadnice i plae po zaposlenom poveane za samo 68 5 posto
zajedno (a sam e radnike nadnice samo za 65,8 posto). U predionicam a pa
muka u SR N jem akoj, za m oderan uzorni pogon koji radi najnaprednijom
tehnikom , investicije u oprem u po zaposlenom porasle su od 30.000 DM 1950.
godine na 324.000 DM 1971. godine, dok su istodobno nadnice, uz smanjenje
zaposlenosti od 274 na 62 osobe (u tri smjene), porasle samo od 682.500
na 785.000 DM (tem eljeno na prosjenoj nadnici u tekstilnoj industriji) U
pogledu strojogradnje, Gerald W. Sm ith pie: Postoji jasan dugoroan trend
k au to m aciji/m eh an izaciji. . . Rad, input-faktor s relativno konstantnim go
dinjim trokovim a, bit e zam ijenjen . . . strojevima.14 Mogli bismo takve
p rim jere navoditi u beskraj. Gotovo da se ne moe nai roba za koju bi
trokovi ivog rada dugorono predstavljali rastui udio u trokovim a po
komadu."
D ojam o dugoronoj stabilnosti ili ak poveanju udjela rada u troko
vima faktora koji proizlazi iz mnogih slubenih statistika ni u kom sluaju
tome ne p roturjei. P rorauni trokova faktora sadre takoer i viak vri
jednosti (ili velike dijelove vika vrijednosti) i iskljuuju vrijednost mate34
Anne P. Carter, Structural Change in the American Economy, Harvard University
Press 1970, str. 143, 152; Levinson, op. cit., str. 129; John L. Enos, Invention and In
novation in the Petroleum Refining Industry, u: Richard R. Nelson (izd.) The Rate
and Direction of Inventive Acitivity, Princeton University Press 1962, str. 318; Ge
rald W. Smith, Engineering Economy: Analysis of Capital Expenditures, Iowa State
University Press 1968, str. 427; Pollock, op. cit., str. 101; Marius Hammer, Verglcichende Morphologie der europaischen Automobilindustrie, Basel 1959, str. 6970;
Wirtschaftskonjunktur, 19. Jahrgang, prosinac 1967, str. 27; Ammann-Einhoff-Helmstadter-Isselhorst, Entwicklungsstrategie und Faktorintensitat, u: Zeitschrift fiir
allgemeine und textile Marktwirtschaft, Munster 1972, Heft 2.
35
U navedenim primjerima nisu uzeti u obzir trokovi sirovina. Teorijski bi bilo mo
gue da radikalan pad vrijednosti upotrebljenih sirovina neutralizira poveanje tro
kova fiksnog kapitala, a da organski sastav kapitala ostane isti. U praksi bi to
jedva moglo vrijediti za razdoblje nakon velike svjetske ekonomske krize od 1929.
do 1932, a prije svega nakon drugog svjetskog rata. injenica je da je dolazilo i do
lazi do znaajne ekonomije potronje sirovina; prorauni za industriju SR Njemake
pokazuju da je ulaganje materijala na 1.000 DM proizvodnje opalo od 267 DM 1950.
godine na 209 DM 1959. godine, da bi potoni opet poraslo na 220 DM poetkom
ezdesetih godina, a kasnih ezdesetih godina opalo na razinu iz 1950. godine. (Zschocke, op. cit., str. 36). Meutim, kako su ekonomiji fizikog utroka sirovina postavlje
ne uske granice, te brojke odraavaju u velikoj mjeri relativno pojeftinjenje sirovi
na, to se ne moe dugorono odrati. Dugorono gledano, suma fiksnih trokova i
trokova sredstava rada raste bre od trokova nadnica.

157

KASNI KAPITALIZAM

rijala za rad (sirovine, pom oni m aterijali, energija). Takoer se veinom nad
nice i plae obuhvaaju form ulom udio rada.14 O peekonom ski, p rerauna
vanje udjela faktora jo se u veoj m jeri udaljava od Marxova organskog
sastava kapitala, budui da se dohodak iz neproizvodnog rada ne moe p ri
bro jiti varijabilnom kapitalu.
Zauuje to se i Paul M. Sweezy prikljuio onim a koji osporavaju svaku
tendenciju poveanja organskog sastava kapitala u XX stoljeu, i govore ak
o opadajuoj tendenciji organskog sastava. Ovome to smo ve iznijeli mo
emo sam o dodati da injenica nieg udjela nadnica u trokovim a faktora
to je n eka zem lja industrijski razvijenija, tj. to je tehniki n aprednija nje
zina in d u strija, dodatno potvruje tre n d rastueg organskog sastava kapi
tala (prem da se navedeni udio trokova rada u dodanoj vrijednosti, uklju
ujui am ortizaciju i dobitke, naravno, nikako ne podudara sa c/v):
Trokovi rada kao % dodane vrijednosti31
Industrija pletene
robe
S A D (1954)
Kanada (1954)
Australija (1955 1956)
Novi Zeland (1955 1956)
Danska (1954)
Norveka (1954)
Kolumbija (1953)
Meksiko (1951)

23,06%
27,79%
38,37%
39,85%
50,04%
50,46%
53,02%
79,68%

Bazna kemija i industrija


kemijskih gnojiva
8,14%
9,73%
23,41%
16,03%
24,77%
20,28%
30,50%
35,09%

36
U kraim vremenskim razdobljima relativno nazadovanje tehnikog napretka u
odreenoj grani moe, naravno, biti popraeno stagnacijom, pa ak i padom organ
skog sastava kapitala. Tako Bela Gold navodi prim jer amerike industrije elika,
gdje je udio nadnica u trokovima (ukljuujui dobitke!) kod visokih pei opao
od 8,9 posto 1899. na 5,1 posto 1939, dok je taj udio u valjaonicama od 17,1 posto
porastao na 21,4 posto. (Explorations in Managerial Economics Productivity,
Costs, Technology and Growth, London 1971, str. 102). Bez obzira na to to bi to
moglo biti u vezi s opadanjem vika vrijednosti, valja upozoriti da je do velike te
hnike obnove u valjaonicama dolo pedesetih i ezdesetih godina (hladno valjanje
lima i automacija). Fiksne investicije po radnom satu koje su 1939. godine bile samo
17 posto iznad stanja krajem stoljea, dostigle su 1958. godine razinu trostruko viu
nego 1929. godine, a dva i po puta viu od razine 1939. godine.
Paul M. Sweezy, Some Problems in the Theory of Capital Accumulation, u: Month
ly Review, svibanj 1974, naroito str. 4647. Sweezy se veoma oslanja na proraune
Josepha M. Gillmana. Od mnogobrojnih Gillmanovih greaka, Helmut Zschocke je
nedavno prije svega istakao da Gillman ne uzima u obzir obrt varijabilnog kapitala,
tj. nije umjesno izjednaavati godinju sumu nadnica i varijabilni kapital, to bi
znailo da samo jednom godinje dolazi do obrta varijabilnog kapitala, (op. cit.,
str. 75. i dalje).
38
Bagicha Singh Minhas, An International Comparison of Factor Costs and Factor
Use, Amsterdam, str. 102103.

158

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

Polem izirajui s Gustenom, Shane Mage je pokuala i teorijski dokazati


da poveanje organskog sastava kapitala m ora slijediti iz njegovih zakona
kretanja. Mnogo je toga uvjerljivog u njezinu dokazivanju, ali bi bilo jedno
stavnije da nije izostavila funkcionalnu ulogu porasta organskog sastava ka
pitala u Marxovoj analizi. Po Marxu, do tehnikog napretka dolazi uslijed pri
nudom konkurencije pojaanog pritiska na stalnu tednju trokova proizvod
nje p ri emu makroekonom ski rezultat ne moe biti nita drugo nego mikroekonom ski. Uteda na trokovim a bez poveanja organskog sastava kapi
tala ne p retpostavlja ni sposobnost ivoga rada da rentabilno zamijeni sve
sloenije strojeve, niti sposobnost prvog odjeljka da proizvede modernije stro
jeve to tede rad i vrijednost bez poveanja vlastite vrijednosti takvih sklopo
va strojeva, niti pak da trajno sm anjenje vrijednosti sirovina bude bre nego
sm anjivanje vrijednosti potronih dobara to ih troe radnici. Meutim, to bi
zahtijevalo bri rast proizvodnosti rada u prvom odjeljku nego u cijeloj priv
redi. Budui da se novi kom pleksi strojeva m oraju proizvoditi ve postojeim
strojevim a (ve postojeom tehnikom), tj. da je njihova vlastita vrijednost
odreena postojeom proizvodnou rada, a ne poveanjem proizvodnosti
rada koje su sami izazvali, te kako oni u prvom zamahu ne mogu dovesti do
masovne proizvodnje njih samih, takvo je shvaanje dugorono nerealistino.
Uslijed toga e sm anjenje cijene po kom adu uvijek prvenstveno pokazivati
tendenciju prem a utedi trokova rada, tj. sm anjenja trokova nadnica (s pa
ralelnom tendencijom utede na m aterijalu za rad), kao to to istie i Anne
P. Carter. Utede trokova uslijed toga e dugorono biti povezane s rela
tivnim sm anjenjem udjela trokova nadnica u vrijednosti robe, a stoga i s
relativnim opadanjem varijabilnog dijela ukupnog kapitala.
Racionalna jezgra te sve u svemu nedostatne kritike Marxove teze o ras
tuem organskom sastavu kapitala je u tome to se to poveanje ne provodi
ni autom atski, niti radikalno, kako to shvaaju mnogi vulgarizatori.40 Istina,
periodino se moe ostvariti proirena reprodukcija bez radikalne prom jene
organskog sastava kapitala; periodino, bez sum nje moe doi do iznenadnog
poveanja proizvodnosti rada u prvom odjeljku daleko iznad drutvenog pro
sjeka, to omoguuje znaajne utede trokova u preraivakoj industriji
bez poveanja konstantnog dijela vrijednosti njezine robe. Ali dugorono se
te tendencije ne m ogu odrati na opedrutvenoj razini. Suprotstavljanje dje
lom ino i potpuno autom atizirane proizvodnje upravo daje uvid u bit toga
razvoja.
Razum ije se, ako se broj potpuno autom atiziranih pogona i podruja, te
poluautom atiziranih tvrtki tako rairi da to postaje odluujue za strukturu
cjelokupne industrije, a klasini industrijski pogoni od tada budu predstav
ljali relativno m anji dio cjelokupne proizvodnje, onda e p ro tu rjeja kasnog
kapitalizm a poprim iti eksplozivan karakter: cjelokupna masa vika vrijed

Shane Mage, op. cit., str. 151159.


40
Karl Marx: Razlog je naprosto u tome to rastua proizvodnja rada ne samo da
uveava opseg sredstava za rad koja troi, nego im i sniava vrijednost u odnosu
prema opsegu. Njihova vrijednost, dakle, raste u apsolutnom smislu, ali ne raz
mjerno njihovu opsegu. Stoga se razlika izmeu postojanog i promjenljivog dijela
kapitala mnogo manje uveava nego razlika izmeu mase sredstava za proizvodnju
u koju se preobraa postojani i mase radne snage u koju se preobraa promjenljivi
kapital. Prva razlika uveava se zajedno sa drugom, ali u manjem stepenu. Kapital,
tom I, str. 553.

159

KASNI KAPITALIZAM

nosti, tj. ukupan broj sati vika rada, tada je tendencijelno osuena da
opada.
U inae valjanoj studiji, Karl-Heinz Roth i E ckhard Kanzovv previdjeli su
povezanost djelom ine autom atizacije i potpune autom atizacije, izm eu izu
zetno u nekim podrujim a skokovitog porasta proizvodnosti rad a (sm anjeni
trokovi proizvodnje) i sve ireg skokovitog rasta proizvodnosti rada, kao
i kvalitativne razlike u tekoam a realizacije koje iz toga proizlaze (odnosno
tekoe oplodnje ukupnog kapitala). Oni piu: Na osnovi njihovog tehnolo
ki uvjetovanog prodora u nove grane in d u strije kom binirani kapitali stalno
p ro iru ju svoje m ogunosti kom penziranja tendencijelnog opadanja njiho
vih pro fitn ih stopa prim jenom m jera sa suprotnim djelovanjem. M eutim,
to oito vrijedi sam o za m anjinu kapitala. J e r kako bi svi kapitali uz ireu
autom aciju tj. uz radikalno sm anjenje mase vika vrijednosti zajedno s
naglim porastom organskog sastava kapitala mogli poveati svoju p ro fit
nu stopu? U brojanom prim jeru koji navode R oth i Kanzovv,41 istraena su
etiri uzastopna stu p n ja od proizvodnje na tekuoj traci do iroke auto
macije, devet um jesto tridesetjedne radne snage42 i izvlai se zakljuak da
je proizvodnja udvostruena, a da se b ru tto profit uesterostruio, profitna
je stopa porasla od 12 na 55,6 posto.
Ali ovi au tori ne analiziraju opeprivredne im plikacije triju uvjeta to p re t
hode tom procesu, a ni ono to bi se s njim a dogodilo u sluaju irenja dje
lom ine autom acije (da ne kaemo: potpune autom acije): konstantna pro
d ajn a cijena; udvostruen fiziki opseg proizvodnje; prepolovljena sum a nad
nica i plaa. Oito je da kom binacija tih triju uvjeta postaje neodriva pri
ireoj poluautom atizaciji. Tko e kupiti udvostruenu koliinu potronih do
bara ako je, uz neprom jenljivu pro d ajn u cijenu, nom inalni dohodak stanov
nitva prepolovljen? U posebnom sluaju koji razm atra ju Roth i Kanzovv,
m oram o p retpostaviti:
1. da opadanje sum e nom inalnih nadnica u tom pogonu paralelno p rati po
veanje dohotka potroaa u cijeloj privredi;
2. da je dolo do supstitucije stanovitih autom atski proizvedenih upotreb
nih dobara onim a neautom atski proizvedenim a.
Dovoljno je form ulirati tu hipotezu da bi se shvatilo da e ona uz rastue
irenje poluautom acije biti potkopana. Tada se m ora javiti silan problem plas
m ana, odnosno realizacije.43

4Karl-Heinz
1

Roth i Eckhard Kanzovv, Umvissen als Ohnmacht Zum Wechselverhaltnis von Kapital und Wissenschaft, Berlin 1970. str. 17.
42
Slijedei citat pokazuje da taj brojani prim jer uope nije pretjeran, nego je prije
svega umanjen: Prijenosna traka, uvedena u tvornicu automobila zajedno sa
strojem za induktivno kaljenje obavlja na prim jer 24 osnovna i djelomina tehnika
postupka, koje je prije obavljalo 18 pojedinanih agregata od 15 radnih snaga; novo
postrojenje opsluuje jedan radnik (Kruse-Kunz-Uhlmann, op. cit., str. 21).
43
Graanski politekonomisti to, ini se, bolje razumiju. Vidi npr. Kruse-Kunz-Uhlmann,
op. cit., str. 119, 120: Automacija, dugorono gledano, vodi poveanju ponude doba
ra (...). Ali dok se racionalizacija u normalnom sluaju sastoji u tome da se pro
izvede vie dobara uz iste trokove, ili ista koliina uz manje trokove, automacija
se javlja kao poseban sluaj ve utoliko to je njome openito omoguena znatno
vea proizvodnja ve samim tim to raste brzina proizvodnje. Isti autori dalje
160

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

Slinu pogreku, iako sa suprotnim predznakom (pesimistiku), uinio je


Friedrich Pollock. On pie: Jedan od glavnih motiva za uvoenje autom acije
svakako je njena vea proizvodnost, ali to znai netto utedu na nadnicama
i plaama. Ako b i tim e osloboeni radnici pronali nova radna m jesta u opslu
ivanju ili proizvodnji kontrolnih ureaja, ne bi bilo mogue ostvariti ni
kakvu n etto utedu na trokovim a nadnica (uz jednaku koliinu prozivoda).
Oni bi se sam o prem jestili u druge djelatnosti koje isto tako predstavljaju
elem ente trokova, pa se moe govoriti o prom jeni proizvodnih metoda, ali
ne o poveanoj proizvodnosti.44 Ta argum entacija zapravo zapinje na rije
ima u zgradi: uz jednaku koliinu proizvoda. Kao to smo vidjeli, auto
m acija nikad nee znaiti jednaku koliinu proizvoda. Stoga je Pollockova
argum entacija ispravna jedino u sluaju homogene autom acije svih podruja
proizvodnje (uz jednaku stru k tu ru potronje). M eutim, ako je autom acija
na razliitom stu p n ju u razliitim podrujim a proizvodnje, onda je mogue
da poveana proizvodnost i irea prodaja autom atiziranih podruja bude po
praena seobom osloboenih radnika u sektore to proizvode kontrolne ure
aje. Cijeli proces onda ide na tetu neautom atiziranih (ili m anje autom ati
ziranih) podruja. To u potpunosti odgovara stvarnom razvoju kasnog kapi
talizm a u p rethodnih dvadeset godina.
Ako kasnokapitalistiku sferu proizvodnje razm atram o kao proturjeno je
dinstvo neautom atiziranih, poluautom atiziranih i potpuno autom atiziranih po
gona (u in dustriji i poljoprivredi, tj. u svim podrujim a proizvodnje roba za
jedno), moe se zakljuiti da iz prirode samog kapitala m oraju proizai sve ve
i otp o ri autom aciji iznad stanovite toke.45 U potreba jeftine radne snage u poluautom atiziranim granam a industrije (kao to je rad ena i uenika u teks
tilnoj in d u striji i in d u striji hrane i pia) to pomie granicu rentabilnosti za
uvoenje potpuno autom atiziranih kompleksa; stalna prom jena i meusobna
konkurencija u proizvodnji autom atiziranih kom pleksa strojeva, to prijei nji
hovo p o jeftinjenje, a stoga i njihovo bre uvoenje u vie industrijskih grana;
neprestano traganje za novim proizvodima, novim upotrebnim vrijednostim a,
proizvedenim prvo u neautom atiziranim ili poluautom atiziranim pogonima,
itd: sve to k arak terizira stupanj tog otpora.
N ajznaajnija je, svakako, injenica da i u prvoj fazi autom atizacije koja
se upravo odvija, autom atski strojni agregati nisu proizvedeni autom atski, kao
to su u prvoj fazi strojno pokretane krupne industrije i sami veliki strojevi
bili proizvedeni runo, a ne strojno. U stvari, industrija to proizvodi elektron
ska sredstva za proizvodnju pokazuje izrazito nizak organski sastav kapitala.
Sredinom ezdesetih godina udio trokova nadnica i plaa u godinjem brutto
prom etu te industrijske grane u SAD i Zapadnoj Evropi iznosio je izmeu
45 i 50 posto.44 To objanjava zato masovno pritjecanje kapitala u tu granu
govore o prodajno-politikom pritisku pod kojim se nalaze automatizirana podu
zea. (op. cit., str. 130).
44
Fr. Pollock, op. cit., str. 202.
45
.
.
.
.
Kruse-Kunz-Uhlmann su ustanovili empirijskim putem da je za tokarski stroj grani
na vrijednost oko 75 posto, do kojeg postotka rastua automatizacija daje nesraz
mjerno vie proizvodnog uinka od utroka kapitala. S onu stranu te granine
vrijednosti postaje neekonomino dalje podizanje stupnja automatizacije. (op. cit.,
str. 113).
46
C. Freeman, Research and Development in Electronic Capital Goods, u: National
Institute Economic Review, br. 34, studeni 1965, str. 51.

161

KASNI KAPITALIZAM

od poetka pedesetih godina nije povealo drutveno prosjean organski sa


stav kapitala, nego ga je reduciralo i, u skladu s tim , profitna stopa nije sm a
njena, nego poveana. A utom atska proizvodnja autom atskih strojeva predstav
ljala bi novu kvalitativnu prekretnicu, slinu strojnoj proizvodnji strojeva sre
dinom X IX sto ljea /7 k o ju je opisao M arx: Razvitak proizvodnih snaga koji
bi sm anjio apsolutni broj radnika, tj. k o ji bi u stvari osposobio cjelokupnu
n aciju d a cjelokupnu svoju proizvodnju izvri u m anjem odsjeku vrem ena iza
zvao bi revoluciju, je r bi veinu stanovnitva izbacio iz kursa. U ovome se
opet p o jav ljuje specifina granica kapitalistike proizvodnje, kao i to da ona
nikako nije neki apsolutni oblik za razvitak proizvodnih snaga i stvaranje bo
gatstva, nego naprotiv n a izvjesnoj toki dolazi u sukob s njim .4*
Ovdje smo doli do apsolutne u n u ta rn je granice kapitalistikog naina pro
izvodnje. Ta apsolutna granica nije ni u kapitalistikom proim anju svijeta
(tj. iskljuivanju n ekapitalistikih p o druja proizvodnje) kao to je m i
slila R osa Luxem burg , ni u tendencijelnoj nem ogunosti oplodnje ukupne
m ase akum uliranog kapitala, ak i ako m asa vika vrijednosti raste kao
to je mislio H enryk G rossm an. Ona je tam o gdje sam a masa vika vrijed
nosti nuno opada uslijed iskljuivanja ivog rada iz procesa proizvodnje u
po sljed n jo j fazi m ehanizacije autom aciji. K apitalizam je nespojiv s potpu
no au lom atiziranom proizvodnjom u cijeloj in d u striji i poljoprivredi, budui
da onda vie nem a stv ara n ja vika vrijednosti (i oplodnje kapitala). Stoga
je nem ogue da se autom acija p ro iri na cjelokupno podruje proizvodnje u
doba kasnog kapitalizm a:49 im je rad u neposrednom obliku prestao da
bude velik izvor bogatstva, radno vrijem e p resta je i m ora p resta ti da bude
njegova m jera, a stoga i razm jenska vrijednost m jera upotrebne vrijedno
sti. Viak rada mase p resta o je da bude uvjet za razvitak opeg bogatstva,
upravo kao i nerad m alobrojnih za razvitak opih m oi ljudskog mozga.
Time se rui proizvodnja koja poiva na razm jenskoj vrijednosti i sam ne
posredni m a terijaln i proces proizvodnje dobij a oblik koji se oslobodio ne
im atine i suprotnosti.50
Moglo bi se prigovoriti: autom acija iskljuuje ivu rad n u snagu jedino u
tvornikom pogonu, ali poveava njezino koritenje na podrujim a to p re t
hode proizvodnji (laboratoriji, istraivanje i razvoj itd.), koja bez sum nje p ri
pada kolektivnom ukupnom radniku u M arxovu sm islu i p rem a tom e isto
tako oplouje kapital. Ali bez obzira na injenicu to bi preobraaj cjelokup
nog proizvodnog p ro le tarijata u znanstveno obrazovnu rad n u snagu doveo do

Harry Nick, op. cit., str. 52, tvrdi isto. Pri tome on slijedi Pollocka (op. cit., str.
95) koji ipak u automatskim montanim strojevima (AUTOFAB) vidi mogunost
ukidanja paradoksa da je upravo ona industrija koja isporuuje aparate za automaciju bila uglavnom upuena na manuelni rad.
48
K. Marx, Kapital, tom III, str. 227.
49
To, naravno, vrijedi samo u meunarodnim omjerima. Teorijski bi se moglo zami
sliti da potpuno automatizirana industrija, SAD ili SR Njemake, namakne viak
vrijednosti potreban za oplodnju svog kapitala i to u razmjeni za neautomatizirano
proizvedenu robu drugih zemalja. U praksi bi drutveni i politiki eksplozivni ma
terijal u takvu sluaju svakako neizmjerno porastao.
50
K. Marx, Temelji slobode, op. cit., str. 293.
162

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

eksplozivnih tekoa u oplodnji kapitala, je r se koritenje tako velike mase


radnih snaga u istraivanjim a i razvoju vezanim samo za m aterijalnu proiz
vodnju ini nedostinim , i uope ne ulazei u pitanje koliko se jedna toliko
poznanstvljena proizvodnja ve po svom opsegu moe pom iriti s opstankom
robne proizvodnje, valja u potpunosti shvatiti drutvene posljedice takve tran
sform acije. Ona naim e sadri radikalno ukidanje podvajanja fizikog i umnog
rada. Pod uvjetim a tako radikalnog potenciranja znanstvenih mogunosti i
znanstvenih spoznaja proletarijata kapital bi zajedno s hijerarhijskom struk
turom pogona i tvrtki izgubio svaku pa i privrem enu stabilnost moi uprav
ljan ja nad radom , tj. ona bi bila sruena. Poeci takva razvoja bez sum nje su
rezultati kasnokapitalistikog razvoja; istrait emo ih u posljednjem poglav
lju ove knjige. Ali u kapitalistikom nainu proizvodnje oni su zam rznuti
na stu p n ju em brionalnih popratnih pojava. Iz razloga samoodranja, kasni ka
pitalizam isto tako ne moe cijeli p ro le tarijat pretvoriti u znanstvenike, kao
to cijelu m aterijalnu proizvodnju ne moe autom atizirati.
Iz slijedeih brojanih istraivanja jasno e proizai sva teina posljedica
s autom acijom povezanog tendencijelnog opadanja kvantum a rada koji stvara
vrijednost za sposobnost kasnog kapitalizm a da zaustavi pad profitne stope
podizanjem stope vika vrijednosti i sprijei zaotravanje drutvenih napeto
sti poveanjem realnih nadnica.
Nazovimo etiri uzastopne godine vrhunca ciklusa A, B, C i D i neka je
vrem enski razm ak izm eu njih 10 godina. U poetnoj godini A nae uspored
be neka ukupan broj radnih sati proizvodnih radnika u oba odjeljka zajedno
iznosi 10 m ilijardi (otprilike kao da 5 m ilijuna proizvodnih radnika godinje
radi 2000 radnih sati ili 6 m ilijuna godinje po 1666 radnih sati). Neka stopa
vika vrijednosti bude 100 posto, tj. viak vrijednosti proizvodi se u 5 mili
ja rd i sati. Uslijed poveane zaposlenosti, unato rastuoj autom aciji, u go
dini B troi se 12, um jesto 10 m ilijardi radnih sati proizvodnog rada. Pret
postavim o da stopa vika vrijednosti poraste sa 100 n a 150 posto (tj. proizvod
ni radnici sada troe samo jo dvije petine radnog vrem ena, um jesto polovi
ne, za proizvodnju ekvivalenta njihovih realnih nadnica). Masa vika vrijedno
sti raste od proizvoda 5 m ilijardi n a proizvod 7,2 m ilijardi radnih sati, tj. po
veava se za 44 posto. Budui da proizvodni radnici sad proizvode ekvivalent
svojih nadnica u 4,8 um jesto 5 m ilijardi radnih sati, cjelokupno poveanje
realnih nadnica svih radnika za 30 posto (tj. um jerena godinja stopa rasta
od 2,6 posto) zahtijevalo bi poveanje proizvodnosti rada od 35 posto u dru
gom odjeljku. To je jo u okvirim a moguega i posve je prim jereno razvoju
tijekom m inulih dvadesetpet godina.
U oglednoj godini C autom acija je ve prouzroila opadanje kvote zapo
ljavanja, odnosno utrdenih radnih sati, koja ostaje konstantna na 12 mili
jard i. Da bi se, na prim jer, izravnalo poveanje organskog sastava kapitala
(raste za 50 posto izm eu A i i? i izm eu B i C), bio bi nuan dalji rast stope
vika vrijednosti od 150 na 233,33 posto, tj. da proizvodni radnik um jesto 4 od
10 rad n ih sati za proizvodnju ekvivalenta svoje realne nadnice sad troi jo
sam o 3 od 10 radnih sati. U kupna m asa vika vrijednosti poveana je na 8,4
m ilijardi sati, tj. za itavih 16,6 posto. M eutim, da bi radnici mogli ostva
riti daljn je poveanje realne potronje od 30 posto (mase proizvoda, upotreb
n ih vrijednosti) u 3,6 m ilijardi radnih sati to preostaje za proizvodnju ekvi
valenta njihovih potronih d obara (nasuprot vrijednosti proizvoda od 4,8 mi
lijard i radnih sati p rije deset godina), proizvodnost rada u drugom odjeljku

163

KASNI KAPITALIZAM

m orala bi se poveati za 70 posto, tj. godinja stopa ra s ta od 5,4 posto. To je


upravo n a granici mogueg.
Pogledajm o sad e tv rtu oglednu godinu D. Da bi se neutralizirao porast
organskog sastava kapitala (otprilike 70 posto vei nakon godine C), stopa
vika vrijed nosti m orala bi p o ra sti od 233,33 posto posto n a 400 posto, tj. pro
izvodni bi radnik trebao u tro iti sam o jo 1 radni sat n a 5 za proizvodnju
ekvivalenta svoje nadnice. Pretpostavim o da je autom acijom sm anjen uku
p an b ro j radnih sati od 12 na 10 m ilijardi. A psolutna m asa vika vrijednosti
sad je ad ekvatna 8 m ilijardi radnih sati, tj. unato ogrom nom poveanju sto
pe vika vrijednosti od 233,33 na 400 posto, ona je o p a la Da bi m asa vika
v rijednosti b a r ostala ista, stopa vika v rijednosti m orala bi b iti 525, a ne
400, tj. za proizvodnju ekvivalenta realnih nadnica na raspolaganju bi m orala
b iti jo sam o 1,6 m ilijarda rad n ih sati. Ali ak i ako bi stopa vika vrijedno
sti p o rasla samo n a 400 posto, ponovno poveanje realnih nadnica za 30
posto u d eset godina zahtijevalo bi da m asa proizvoda 2 m ilijarde radnih sati
bude u godini D 30 posto vea od m ase proizvoda za 3,6 m ilijarde radnih
sati u godini C, dakle poveanje proizvodnosti rad a u drugom odjeljku od
140 posto. Za taj konani efekt p o treb n a prosjena godinja stopa ra sta pro
izvodnosti rad a od 9,1 posto ini se neostvariva; a ona je jo daleko ispod
godinjeg p rosjeka potrebnog da bi se om oguilo poveanje realnih nadnica
od 30 posto u oglednoj godini D s tek 1,6 m ilijardi radnih sati, tj. p ri jedna
koj stopi vika vrijednosti. U tom bi sluaju proizvodnost rad a tijekom deset
ljea m orala p o rasti za ak 192,5 posto, dakle, apsolutno nedostinom godi
njom stopom ra sta od 11,4 posto.
Z akljuak je: uz n ap red u ju u autom aciju, rastu i organski sastav kapitala
i zapoeto opadanje cjelokupnog b ro ja u troenih rad n ih sati proizvodnih rad
nika nem ogue je dugorono ozbiljno poboljavati realne nadnice i istodobno
m asu vika vrijednosti odrati konstantnom . Jedna od tih dviju veliina m ora
se sm anjiti. Budui d a je u norm alnim uvjetim a, tj. bez ra ta ili faizma, is
kljueno znaajno opadanje realnih nadnica, javlja se historijska kriza oplod
nje kapitala, neizbjeno opada m asa vika v rijednosti i stopa vika vrijedno
sti, tj. slijedi nagli pad prosjene profitne stope. U naem brojanom prim je
ru 52 ak bi i stagnacija realne nadnice u oglednoj godini D, p ri opadajuoj
m asi vika vrijednosti od 8,4 n a 8 m ilijardi rad n ih sati jo znaila da je pro
izvodnost rad a poveana za 80 posto (godinja stopa ra sta od 6 posto). Jed
51
Karl Marx je (Temelji slobode, str. 131. i dalje) ve dokazao da viak vrijednosti ne
moe rasti u istom odnosu kao proizvodnost rada i da je poveanje vika rada pro
porcionalno smanjenju potrebnog rada, a ne poveanju proizvodnosti rada. To sma
njenje potrebnog rada sa svoje strane ima granicu, i u hipotezi stagnirajue radni
ke potronje koju je za taj proraun koristio Marx. U sluaju umjerenog porasta
radnike potronje ta je granica, naravno, jo ua.
52
Kanzow i Roth (Unwissen als Ohnmacht, op. cit., str. 47 i dalje) navode formulu ke
ju su preuzeli od Paulsena i Martzkea koja dokazuje da u pogledu ve visoke pro
izvodnosti rada daljnji porast vika vrijednosti praktiki mora izostati. Pri tome
sva etiri autora preutno polaze (kao i Marx) od stagnirajue realne nadnice, tj.
od hipoteze da pri udvostruenju proizvodnosti rada proizvodan radnik dobiva sa
mo vrijednosni proizvod polovine radnih sati koji je prije odgovarao njegovoj nad
nici. Ta je hipoteza nerealna za prvi dugi val kasnog kapitalizma. Naa hipoteza
umjerenog rasta realnih nadnica ispod rasta proizvodnosti rada bolje odgovara
stvarnosti razdoblja od 1945. do 1965. godine, tj. odnosima snaga izmeu klasa u
tom razdoblju. Ali ona utoliko vie potkrepljuje ispravnost formule Paulsena i
Martzkea.

164

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

naka m asa vika vrijednosti i stagnirajua realna nadnica znaili bi da je


proizvodnost rada poveana za 125 posto, tj. nedostina godinja stopa ra
sta od 8,4 posto.
Prem a tome, sada su jo jasniji nego u prethodnom poglavlju biti autom a
cije im anentni razlozi zaotravanja borbe oko stope vika vrijednosti u ka
snom kapitalizm u i rastue tekoe oplodnje kapitala, im masa sati ivog
rada utroenog u stvaranju vrijednosti poinje opadati. Iz slijedee tabele
proizlazi da ta hipoteza nipoto nije nerealna:
Broj radnih sati proizvodnih radnika utroen
u preraivakoj industriji SAD
1947.
1950.
1954.
1958.

24,3 milijardi
23,7

24,3
,,
22,7

1963.
1966.
1970.
1972.

24,5 milijardi
28,2
27,6
27,5

U SR N jem akoj razvoj je jo oitiji: od 1960. broj sati ivog rada naza
duje:
Broj radnih sati utroenih u preraivakoj industriji
1950.
1956.
1958.
1960.
1961.
1962.
1964.

1966.
1968.
1969.
1970.
1971.
1972.
1973.

8,1 milijardi
11.7
11.2*
12,37
12.44
12,11
11,81

11,57 milijardi
10,83
11,48
11.80
..
11,3
10.8
10,8

Podaci za 1950, 1956. i 1958. bez podruja Saar i Zapadnog Berlina.

Moglo bi se prigovoriti: pri opadajuem broju radnih sati, tj. smanjenjem broja za
poslenih, realna nadnica per capita zaposlenih proizvoaa ne treba imati tako viso
ku stopu rasta proizvodnosti rada da bi ostala nepromijenjena, odnosno da bi umje
reno porasla. Odgovor je: 1. da je opadanje radnih sati vee nego smanjenje zapo
slenosti, odnosno ak je spojivo sa istim ili laganim poveanjem broja zaposlenih
jer automacijom povean intenzitet rada dugorono ini neizbjenim smanjenje nor
malnog radnog dana. 2. da se realna potronja proizvodnih radnika mora promatrati
kao potronja koja obuhvaa itavu klasu, tj. tu su ukljuene starosne mirovine
prijevremeno penzioniranih radnika, pomo nezaposlenima, isplate mladima nakon
zavrenih studija ili zanata i, prema tome, smanjenjem broja radnih sati u kojima
bi se trebalo stvoriti ekvivalent stvarno se pretpostavlja vei stupanj proizvodnosti
za njezinu realizaciju.
54

Statistical Abstract of the United States 1968, op. cit., str. 717719 za godine do ukljuno 1966. Za 1970: izraunali smo sami na temelju podataka objavljenih u slube
noj Monthly Labour Review u izdanju amerikog ministarstva rada (svibanj 1971).
Za SR Njemaku: Sachverstandigenrat, Jahresgutachten 1974, Bonn 1974.

165

KASNI KAPITALIZAM

Kao to se oekivalo, ra s t organskog sastava kapitala i stagnirajua stopa


vika vrijednosti nakon ezdesetih godina doveli su do opadanja prosjene
pro fitn e stope. N avest emo podatke dvojice b ritan sk ih au to ra koji se osla
n ja ju na izraunavanje p rofitne stope sam ih kapitalistikih koncerna, a ne
na izraunavanje na osnovu Marxove teorije vika vrijednosti, ali bez sum nje
izraavaju trend i Marxove profitne stope:
Profitna stopa u % netto aktive Industrijskih 1 trgovakih
dionikih drutava Velike Britanije
Brutto profitna stopa
1950
1955
1960
1965
1968.
1969.
1970.

1954.
1959.
1964.
1969.

Netto profitna stopa


nakon oporezivanja

16,5%
14,7%
13,0%
11,7%
11,6%
11.1%
9,7%

6,7%
7,0%
7.0%
5.3%
5,2%
4,7%
4,1%*

Za SAD p ostoje dva m eusobno neovisno izvrena istraivanja: E dw ard Nell


govori o p adu stope vika vrijednosti od 22,9 posto 1965. godine n a 17,5 posto
1970. godine (radi se o ud jelu p ro fita i kam ata u stv ara n ju n etto vrijednosti
nefinancijskih dionikih drutava u SAD), a pro feso r W illiam D. N ordhaus,
uzim ajui u obzir revalorizaciju zaliha robe uvjetovanu inflacijom , doao je
do slijedeeg rezu ltata:54
Stvarna profitna stopa nefinancijskih dionikih drutva SA D

1948
1951
1956
1961
1966
1970.
1971.
1972.
1973.

1950.
1955.
1960.
1965.
1970.

Brutto
(prije oporezivanja)

Netto
(nakon oporezivanja)

16,2%
14,3%
12,2%
14,1%
12,9%
9,1%
9.6%
9,9%
10,5%

8,6%
6.4%
6.2%
8.3%
7,7%
5.3%
5.7%
5.6%
5,4%

Andrew Glyn i Bob Sutcliffe, British Capitalism, Workers and the Profit Squeeze,
London 1972, str. 66. Ti prorauni kritizirani su s raznih strana, meutim, uglavnom
su potvreni nezavisnim istraivanjem G. J. urgessa i A. J. Webba, The Profits
of British Industry, u: Lloyds Bank Review, travanj 1974.
56
Edward Nell, Profit Erosion in the United States, uvod u ameriko izdanje knjige
Glyna i Sutcliffa, Capitalism in Crisis, New York 1972; William D. Nordhaus, The
Falling Share of Profits, u: A. Okun i L. Perry (izd.), Brookings Papers on Econo
mic Activity, br. 1, 1974, str. 180.
166

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

asopis Enterprise navodi napredujue opadanje profitne stope u Fran


cuskoj izmeu 1950. i 1963. godine, stanovitu stabilizaciju u fazi 1964 1967,
znaajan pad izmeu 1967. i 1968, o tar uzlazni trend od 1969. do 1970. i novo
opadanje nakon toga. U francuskoj preraivakoj industriji profitna stopa u
odnosu na cjelokupnu aktivu 1970. godine za treinu je m anja nego poetkom
ezdesetih godina. Ako se uvai inflacijom uvjetovana revalorizacija zaliha (tj.
iskljui njezin utjecaj na profit), proizlazi opadanje kvote samofinanciranja
francuskih poduzea od 79,5 posto u fazi 19611964. i 83 posto u fazi 1965
1968. godine, na 75,1 posto 1971. godine, 76,6 posto 1972. godine, 73 posto
1973. godine i na 65 posto 1974. (predvianje). Philippe Temple je izraunao
pad netto profitne stope u odnosu na cjelokupnu aktivu od 5,3 posto u fazi
1954 1964, na 4,3 posto u fazi 1964 1967. i na 3,8 posto u fazi 19691973.
Za SR N jem aku postoje dva m eusobno neovisna prorauna. Struni sav
je t je izraunao opadanje realnih prinosa u zanatskoj privredi (bez iznajm lji
vanja stanova i po odbitku fiktivne poduzetnike nadnice) od 20 posto iz
meu 1960. i 1968. (godina naglo rastue profitne stope, nakon recesijskih go
dina 1966. i 1967.) i ponovno od 25 posto izmeu 1968. i 1973. Dr Helmut
Zschocke dolazi vlastitim proraunom do slijedeeg rezultata.58
S R Njemaka: brutto profitna stopa industrije
(industrijski profit prije plaanja poreza u
odnosu na predujmljeni produktivni kapital)
1950 1955.
1956 1960.
1961 1965.

39,0%
35,3%
34,1%

1965.
1966.
1967.
1968.

30,7%
27,6%
26,0%
31,8%

Pojam kasnog kapitalizm a kao nove faze im perijalizm a, doba monopolnog


k apitalizm a u uvjetim a s tru k tu rn e krize kapitalistikog naina proizvodnje,
moemo tako jo preciznije odrediti. Ta se stru k tu rn a kriza ne izraava u
apsolutnom prestanku razvijanja proizvodnih snaga. U zakljucim a svoje ana
lize im perijalizm a Lenjin se jasno ogradio od takvih interpretacija. On je ak
napisao da se u im perijalizm u rast, openito gledano, ubrzava: Bilo bi po
greno m isliti da ta tendencija k tru ljen ju iskljuuje brz porast kapitalizma;
ne, pojedine industrijske grane, pojedini slojevi buroazije i pojedine zem
lje pokazuju u epohi im perijalizm a jae ili slabije, as jednu as drugu od
tih tendencija. Uope uzevi, kapitalizam raste kudikam o bre nego ranije,
ali taj p o rast ne sam o da postaje uope neravnom jerniji ve se neravnom jer
nost m anifestira i posebno u tru ljen ju zem alja najbogatijih kapitalom (Engle
ska).5

Enterprise, 13. listopad 1972; Philippe Temple Repartition des gains de productivite et hausses des prix de 1959 i 1973, u: Economie et Statistique, br. 59, rujan
1974.
58
Sachverstandigenrat, Jahresgutachten 1974, op. cit., str. 71; Dr Helmut Zschocke, op.
cit., str. 83.
59
V. I. Lenjin, Imperijalizam kao najvii stadij kapitalizma, u: Dela, str. 345 (istakao
E. M.)

167

KASNI KAPITALIZAM

K arak teristino za im perijalizam i njegovu d rugu fazu, kasni kapitalizam ,


stoga n ije opadanje proizvodnih snaga, nego zaotreni parazitizam odnosno
rigidno rasipanje to p rate odnosno prek riv aju taj rast. In h eren tn a nesposob
n o st kasnog kapitalizm a da poopi silne m ogunosti tree tehnoloke revo
lucije, autom acije, izraava tu tendenciju isto tako ja sn o kao i rasipanje pro
izvodnih snaga njihovim p retvaranjem u snage destru k cije, to je bilo u prvom
p lanu k ritik e im perijalizm a, odnosno kasnog kapitalizm a:40 perm anentno naoruavanje, glad u polukolonijam a, gdje je p ro sje n a proizvodnost rad a po
tisn u ta daleko ispod privredno-tehniko mogue, trovanje zraka i vode, pore
m eaj ekoloke ravnotee itd.
U doba kasnog kapitalizm a proizvodne su snage apsolutno rasle bre nego
ikada prije. Taj se ra s t tijekom posljednjih 25 godina moe m jeriti podacim a
o fizikoj proizvodnji odnosno fizikom proizvodnom kapacitetu, fizike pro
izvodnosti rad a i podacim a o ra stu industrijskog p ro le tarijata .61 O bje serije su
na p o d ru ju kapitalistike svjetske privrede znaajno porasle tijekom te faze.
Ali u u sporedbi s m ogunostim a tree tehnoloke revolucije, autom acije, i
m ogunostim a radikalnog ograniavanja vika rad a za m asu proizvoaa u
ind u strijaliziranim zem ljam a koje proizlaze iz autom acije, rezu ltat je jadan.
M jereno tim m ogunostim a, rasipanje potencijalnih i realnih proizvodnih sna
ga neizm jerno je. U tom sm islu ali sam o na osnovu takve definicije Lenjinov opis im perijalizm a kao faze sve veeg tru lje n ja kapitalistikog naina
proizvodnje i dalje ostaje potpuno opravdan.
R asipanje realnih i p otencijalnih proizvodnih snaga ne odnosi se sam o na
m aterijaln e, nego i na ljudske proizvodne snage. R azdoblje tree tehnoloke
revolucije obiljeava neizm jerno stap an je znanosti, tehnike i proizvodnje. Zna
n ost bi zaista mogla p o stati neposrednom proizvodnom snagom. U proizvod
n ji k oja se autom atizira vie nem a m jesta za nekvalificirane radnike i nam je
tenike. M asovan, ako ne i opi preobraaj m anuelnog rad a u m isaoni, nije
sam o mogu, nego je privredno i drutveno upravo nuan. M arxova i Engelsova an ticipacija drutva gdje je slobodni razvitak pojedinca uvjet slobod
nog razvitka za sve i gdje je stvarno bogatstvo razvijena proizvodna sna
ga svih individua,J mogla b i se sada gotovo doslovno potvrditi: Slobodan
60
Karl Marx: U razvitku proizvodnih snaga nastaje stupanj na kojemu se pojavljuju
proizvodne snage i sredstva saobraanja, koje pod postojeim odnosima ine samo
zlo, koje nisu vie proizvodne snage nego snage razaranja (mainerija i novac).
(Njemaka ideologija, u: GRME, str. 338).
61
Za Karla Marxa je pojam proizvodna snaga u krajnjoj liniji bio jednak materijal
nim proizvodnim snagama i fizikoj proizvodnosti rada ljudske radne snage. Vidi
npr. Temelji slobode, str. 285: Proizvodna snaga drutva m jeri se stalnim kapitalom,
egzistira u njemu u opredmeenom obliku; Kapital, tom I, str. 227, 550551. Da bi
se dokazala tvrdnja kako su proizvodne snage prestale rasti, moralo bi se pojam
proizvodne snage odvojiti od njegove materijalistike osnove i dati mu idealisti
ki sadraj. To ine, na prim jer, urednici francuskog asopisa La Verit (br. 551,
str. 23) koji ga identificiraju s razvojem drutvene jedinke ne primjeujui da
na taj nain kapitalizam XIX stoljea koji je po njihovu miljenju razvio proiz
vodne snage, pa dakle i drutvenu jedinku naknadno uljepavaju na nain nes
pojiv s Marxovom analizom. (U vezi s tim vidi K. Marx, Temelji slobode, op. cit.,
str. 311. i mnoga druga mjesta). Ta teza postaje jo grotesknija ako se razvoj dru
tvene jedinke zamijeni marksistiki tonom formulom, materijalne mogunosti
razvoja drutvene jedinke. Jer kako se moe ozbiljno poricati da automacija pove
ava mogunosti u mnogo veoj mjeri, nego to su to inili strojevi XIX stoljea?
62
K. Marx i F. Engels, Komunistiki manifest; K. Marx, Temelji slobode, op. cit., str.

168

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

razvitak individualnosti (sada je cilj), i stoga ne reduciranje radnog vremena


da bi se stvorio viak rada, ve uope redukcija potrebnog rada drutva na
m inim um , em u tada odgovara um jetniko, nauno itd. razvijanje indivi
dua zahvaljujui za sve njih osloboenom vrem enu i stvorenim sredstvima.'3
N ajgori oblik rasipanja im anentan kasnom kapitalizmu jest zloupotreba
postojeih i upotrebljenih m aterijalnih i ljudskih proizvodnih snaga: um jesto
da se up o trebljavaju za razvoj slobodnih ljudi, one se u sve veoj m jeri
upotrebljavaju za proizvodnju beskorisnih, ak tetnih stvari.
Cijela h istorijska proturjenost kapitalizm a na koncentriran se nain odra
ava u dvostrukom k arak teru autom acije. Automacija s jedne strane znai
dovravanje razvoja m aterijalnih proizvodnih snaga koje potencijalno mogu
osloboditi ovjeanstvo od prinude mehanikog, otupljujueg, besmislenog i
otuujueg rada. S druge strane, ona znai ponovno rastue ugroavanje rad
nog m jesta i dohotka, novo pojaavanje straha, nesigurnosti, ponovne pojave
kronine masovne nezaposlenosti, periodinog gubitka potronje i dohotka,
dakle, misaonog i m oralnog osirom aenja. K apitalistika autom acija kao isto
dobno snano razvijanje proizvodnih snaga rada i otuujue, destruktivne
snage robe i kapitala, postaje tako konkretiziran izraz proturjenosti im anent
nih kapitalistikom nainu proizvodnje.
Misao da je doba s tru k tu rn e krize kapitalizm a tj. doba koje je, gledano
h istorijski, zrelo za svjetsku socijalistiku revoluciju karakterizirano apso
lutnim opadanjem ili barem apsolutnom stagnacijom proizvodnih snaga, vraa
se na pogrenu, tj. m ehaniku interpretaciju reenice iz poznatog Predgovora
Prilogu kritici politike ekonomije, gdje Marx skicira teoriju historijskog
m aterijalizm a. Epoha socijalnih revolucija tam o se karakterizira na slijedei
nain: Na izvjesnom stu p n ju svoga razvitka dolaze m aterijalne proizvodne
snage d rutva u p ro tu rjeje s postojeim odnosim a proizvodnje, ili, to je sa
mo pravni izraz za to, s odnosim a vlasnitva u ijem su se okviru dotle kretale.
Iz o blika razvijanja proizvodnih snaga ti se odnosi pretvaraju u njihove oko
ve. Tada n astupa epoha socijalne rev o lu cije. . . N ikada neka drutvena for
m acija ne propada p rije no to budu razvijene sve proizvodne snage za koje
je ona dovoljno prostrana, i nikad novi, vii odnosi proizvodnje ne nastupaju
p rije no to se m aterijalni uvjeti njihove egzistencije nisu ve rodili u krilu
samog starog drutva.64 ini nam se posve razum ljivim da reenica prije no
to bud u razvijene sve proizvodne snage za koje je ona dovoljno prostrana
sadrajno predstavlja ponavljanje prve reenice, tj., tem elji se na tvrdnji da
na stanovitoj toki razvoja proizvodne snage dolaze u sukob s postojeim od
nosim a proizvodnje. Od te toke, kapitalistiko je drutvo razvilo sve proiz
vodne snage za koje je dovoljno prostrano; ali to nipoto ne znai da od
tog tre n u tk a uope ne bi bio mogu razvoj proizvodnih snaga bez ruenja tog
naina proizvodnje. To sam o znai da od te toke proizvodne snage to se
dalje razvijaju sve jae rebeliraju protiv postojeeg naina proizvodnje i sile
na njegovo ruenje.65

K. Marx, Temelji slobode, op. cit., str. 293294.


64
K. Marx, Predgovor Prilogu kritici politike ekonomije, u: GRME, str. 700702.
To je tim oitije, zato to Marx tu ne upuuje samo na ruenje kapitalizma, vec
svih klasnih drutava. On sigurno nikada ne bi okarakterizirao razdoblja koja su

169

KASNI KAPITALIZAM

M ehaniko tum aenje toga te k sta bez sum nje je potpom ognuto iskustvom
ruske ok to b arske revolucije, a p rije svega Buharinovim teorijskim uopava
njem tog iskustva u njegovoj E konom ici prijelaznog razdoblja. U toj je knjizi
B uharin zaista postavio pravilo da socijalistiku revoluciju p rati, odnosno da
jo j prethodi, opadanje proizvodnih snaga.64 Ono to je proizalo iz ruskih od
nosa 1917 1920. godine revolucija nakon svjetskog rata, praena dugotraj
nim graanskim ratom koji je potpuno porem etio cijelu p r i v r e d u zem lje i uz
rokovao op adanje proizvodnih snaga67 predstavlja nevjerojatnu varijan tu za
visokoindustrijalizirane kapitalistike drave. Ne postoje nikakvi razlozi da
se to postavi kao norm a.6*
U prvim godinam a nakon ruske revolucije, teoretiari K om unistike internacionale u tvrdili su s pravom opadanje proizvodnih snaga, koje su m jerili
i m aterijaln o po proizvodnji, zaposlenosti itd.69 Iz toga su zakljuili da e
kapitalizam osobito teko, ak i privrem eno prevladati tu drutvenu i ekonom
sku krizu. Privredna kriza koja je svom estinom n astupila 1929. godine, nakon
k ratk e visoke k o njunkture, potvrdila je ispravnost te prognoze. Ali i Lenjin
prethodila pobjedama graanskih revolucija u modernoj povijesti (na primjer, holandske revolucije u XVI, engleske revolucije u XVII, amerike i velike francuske
revolucije u XVIII stoljeu), kao faze stagnirajuih ili ak nazadujuih proizvodnih
snaga.
66

N. Buharin, Okonomik der Transformationsperiode, Hamburg 1922, str. 67. U svojoj


kasnijoj knjizi, Theorie des historischen Materialismus, Hamburg 1922, Buharin se
kolebao izmeu tri stajalita o tom pitanju. Na 289. strani on pie: Do revolucije,
dakle, dolazi kada postoji veliki sukob izmeu rastuih proizvodnih snaga koje se
vie ne moe zadrati u okviru proizvodnih odnosa. (istakao N. B.). Na str. 290.
se kae: Ti proizvodni odnosi do te mjere ometaju razvoj proizvodnih snaga, da
ih se mora bezuvjetno sruiti ako se drutvo eli dalje razvijati. Ako je njihovo ru
enje nemogue, oni e spreavati i guiti razvoj proizvodnih snaga i itavo e
drutvo stagnirati ili nazadovati. Ali na 298. strani on citira svoju raniju knjigu,
Okonomik der Transformationsperiode, gdje se kae: Njegova unitavajua snaga
(tj. prvog svjetskog rata) prilino je precizan pokazatelj stupnja kapitalistikog ra
zvoja i tragian izraz potpune nespojivosti daljeg rasta proizvodnih snaga u okviru
kapitalistikih proizvodnih odnosa (istakao N. B.). Ako ne postoji nikakvo nuno
proturjeje izmeu prvog i drugog (u drugom se citatu bez sumnje radi o cijeloj
historijskoj epohi koja u sve veoj m jeri ometa razvoj proizvodnih snaga, to ne
znai da e one istog trenutka, nego samo konano prestati rasti), proturjeje je
izmeu prvog i treega oito. Lenjin je zastupao stajalite primjereno kombinaciji
prvog i drugog, a ne treeg citata iz Buharinova djela.
67
Realistiku analizu tog opadanja proizvodnih snaga u Rusiji u doba graanskog rata
i ratnog komunizma vidi izmeu ostalog u Leo N. Kritzman, Die heroische Periode
der grossen russischen Revolution, Frankfurt 1971, poglavlje 912.
68

Budua tipologija socijalistikih revolucija u visokoindustrijaliziranim zemljama


vjerojatno e biti slinija revolucionarnim krizama u panjolskoj (19311937.),
Francuskoj (1936), Italiji (1948), Belgiji (196061.), Francuskoj (svibanj, 1968.), Ita
liji (jesen 196970.), nego li krizama nakon prvog svjetskog rata.
69
Vidi, na primjer, kako Trocki opisuje opadanje proizvodnih snaga u Engleskoj u
svom izvjetaju na Treem kongresu Komunistike internacionale: Engleska je
osiromaena. Proizvodnost rada je pala. Meunarodna je trgovina za 1920. godinu
opala u odnosu na posljednju predratnu godinu bar za jednu treinu, a u nekim va
nim industrijskim granama jo i vie ... 1913. godine engleska industrija ugljena
proizvodila je 287 milijuna tona ugljena; 1920. godine 233 milijuna tona, tj. znatno
manje. Godine 1913. proizvodnja lijevanog eljeza dostigla je 10,4 milijuna tona, a
1920. neto vie od 8 milijuna tona, tj. ponovo znatno manje. (Leo Trotzki, Die neue
Etappe, Verlag der Kommunistischen Internationale, Hamburg 1921, str. 19).

170

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

i Trocki bili su oprezni u pogledu dugoronog razvoja. Tako je Trocki na Tre


em kongresu K omunistike internacionale izjavio: Ako se dopusti (a na tre
nutak emo to uiniti) da se radnika klasa nee dii na revolucionarnu bor
bu i da e dopustiti buroaziji da upravlja sudbinom svijeta dugi niz godina,
recimo dva
tri desetljea, nesum njivo e doci do stanovite ravnotee. Evro
pa e jak o nazadovati. M ilijuni evropskih radnika izum rijet e uslijed nezapo
slenosti i neishranjenosti. SAD e se preorijentirati na svjetskom tritu, pre
grupirati svoju in d u striju i reducirati je za due razdoblje. Kad nakon tog bolnog pu ta tijekom 15, 20 ili 25 godina doe do nove podjele rada u svijetu, mo
da bi mogla otpoeti nova epoha poleta kapitalizma. Ali cijelo je to prom atra
nje veoma ap stra k tn o i jednostrano. Stvari ovdje postavljam o tako kao da
e p ro le tarijat obustaviti borbu. M eutim , o tom e ne moe biti govora, ve
zbog toga to su klasne suprotnosti izvanredno zaotrene upravo tijekom m i
nulih godina.10
Kao to je to esto u Trockog, prvi odlom ak citata ima gotovo proroansku
snagu. N apisan je 1921. godine. Tono 25 godina poslije, 1946. godine, miliju
ni evropskih radnika um rli su uslijed nezaposlenosti, neishranjenosti, rata i
faizma. SAD su bile prisiljene prilagoditi svoju industriju i za znaajno su
razdoblje (19291939.) m orale znatno ograniiti proizvodnju i zaposlenost.
P reorijentirale su se n a svjetskom tritu naravno, na robnom tritu i na
tritu k ap itala , dolo je do nove m eunarodne podjele rada i uslijedila je
nova faza kapitalistike ekspanzije m aterijalne proizvodnje. U pogledu dru
gog odlom ka tog citata, treba ga sm atrati vrem enski uvjetovanim i utvrenim .71
Trocki je bio apsolutno u p ravu kad je 1921. godine tvrdio da je predvianje
novog p o leta proizvodnih snaga apstraktno i formalno, budui da je u tom
tren u tk u b orbena snaga evropske radnike klase bila u usponu. U tim je uv
jetim a znatno poveanje stope vika vrijednosti i prim jereno poveanje
profitne stope bilo nezamislivo. Na dnevnom redu nisu bile spekulacije o
m ogunosti nove etape kapitalistikog rasta, ve sposobnost radnikog pokre
ta d a s tru k tu rn u krizu kapitalizm a pretvori u pobjedu proleterske revolucije
u najvanijim zem ljam a kontinenta. Svojim teorijam a o novom poletu kapi
talizm a socijaldem okratski voe eljeli su opravdati svoje odbijanje da pred
vode tu revolucionarnu borbu.72 Ono to su dobili nije bilo razdoblje dugog
poleta, ve nakon kratkog interm eca izmeu 1924. i 1929, veliku svjetsku eko
nom sku krizu, m asovnu nezaposlenost, faizam i grozote drugog svjetskog ra
ta. Analiza i prognoza Trookoga pokazala se ispravnom.
Ono to Trocki 1921. godine nije mogao misliti, bilo je to da bi dugorono
bilo dovoljno da se radnika klasa bori pa da sprijei novo razdoblje dugoro
nog p o leta kapitalistikih proizvodnih snaga. Uz to je bilo potrebno i da pobi
jedi. Povijesni fatalizam je isto tako kratkovid u sluaju privrednih perspek
70
Leo Trotzki, op. cit., str. 32. i dalje.
Isto se odnosi i na reenicu Trockoga u Vbergangsprogramm der Vierten Internatio
nale napisanu 1938. godine: Proizvodne snage ovjeanstva prestale su rasti.
Trocki je tome dodao: Nova otkria i poboljanja vie ne poveavaju razinu mate
rijalnog bogatstva. Njemu ne bi palo na pamet da negira rast proizvodnih snaga
i onda kada kao u posljednjih 20 godina nova otkria i poboljanja oito
poveavaju razinu materijalnog bogatstva.
72
Vidi izmeu ostalog lanke Rudolfa Hilferdinga i Karla Kautskog u socijaldemokrat
skom asopisu Die Gesellschaft, godite 1, br. 1, travanj 1924.

171

KASNI KAPITALIZAM

tiva, kao i u pitanjim a ishoda velikih klasnih borbi. U pogledu toga Trocki se
javio sedam godina poslije, kritizirajui program K om intem e S taljina i Bu
harina: Da li e buroazija biti u stan ju da si osigura novu epohu kapitalisti
kog rasta i kapitalistike moi? Poricati jednostavno takvu mogunost, rau
n ati n a bezizgledan poloaj u kom e se nalazi buroazija, ista je revolucio
n arn a tlapnja. 'Nem a apsolutno bezizglednih situ acija (Lenjin). D ananja po
rem eena klasna ravnotea u evropskim zem ljam a ne moe p o tra jati vjeno
upravo zbog svoje nestabilnosti. ( ...) S ituacija koja je tako nesigurna da prole
ta rija t ne moe uzeti vlast, dok se buroazija ne osjea dovoljno jakom kao
gospodar situacije, p rije ili kasnije m ora biti razrijeena, ili u korist d iktature
p ro letarijata, ili u korist ozbiljne i due kapitalistike stabilizacije provedene
na pleim a narodnih m asa, kolonijalnih naroda i ( ...) m oda na naim vlasti
tim leima. 'Nema apsolutno bezizglednih situacija!' E vropska buroazija moe
pronai tra ja n izlaz iz svojih tekih p ro tu rjeja jedino u porazim a radnike
klase i grekam a revolucionarnog vodstva. Ali i obrnuto je takoer ispravno.
Do novog poleta svjetskog kapitalizm a nee (naravno, u pogledu nove epohe
velikih ustanaka) doi sam o ako je p ro le tarijat u stan ju iz sadanjeg stan ja
porem eene ravnotee krenuti revolucionarnim putem .73 Ta je vizija potvrena
u svakoj toki. Faza nesigurne ravnotee, zapoeta kom binacijom pobjede r u
ske ok to b arske revolucije i poraza revolucije u N jem akoj, okonana je 1929.
godine. K rivnjom svojih nesposobnih vodstava, evropski p ro le tarijat nije bio
u stan ju rijeiti ak u tn u drutvenu krizu u svoju korist. Faizam i drugi svjet
ski ra t stvorili su pretpostavke privrem enog rje e n ja te krize u k o rist kapita
la. Jo jednom , na k ra ju drugog svjetskog rata, list je mogao biti okrenut u
F rancuskoj, Ita liji i Velikoj B ritaniji. O pet su se tradicionalne radnike p arti
je pokazale ne sam o nesposobne ispuniti svoj histo rijsk i zadatak, ve su pos
tale i n ajb o lji pom aga evropskog krupnog kapitala u stabiliziranju kasnokapitalistike privrede i kasnokapitalistike drave.74
To je h isto rijsk a osnova tree tehnoloke revolucije, treeg dugog vala s
osnovnim obiljejem ekspanzije: kasnog kapitalizm a. To nipoto nije isti
p ro d u k t privrednog razvoja, dokaz navodne vitalnosti kapitalistikog naina
proizvodnje i opravdanosti njegova postojanja. To je sam o dokaz da u im pe
rijalistikim zem ljam a, na osnovi postojee tehnike i proizvodnih snaga, ne
m a apsolutno bezizlazne situacije, da dugorono izostajanje socijalistike re
volucije u k rajn jo j liniji moe kapitalistikom nainu proizvodnje produiti
vijek, to e on iskoristiti u skladu s vlastUom_u n u ta rn jom logikom: im profitna stopa opet poraste, u b rzat e akum ulaciju kapitala, obnoviti tehnolo
giju, neum orno traganje za vikom vrijednosti, prosjenim profitom i ekstraprofitom opet e otpoeti i dalje e razvijati proizvodne snage.
To je sm isao tree tehnoloke revolucije. To takoer oznaava njezine hi
sto rijsk e granice.~T sam a plod kapitalistikog naina proizvodnje, ona repro
ducira sva u n u tra n ja p ro tu rje ja tog drutveno-ekonom skog oblika. I budu
i da je plod kapitalistikog naina proizvodnje u doba im perijalizm a, monopolnog kapitalizm a, tj. doba stru k tu rn e krize i postupnog raspadanja tog na
ina proizvodnje, nov polet proizvodnih snaga m ora klasinim p ro tu rjejim a

Leon Trotsky, The Third International after Lenin, New York 1970, str. 6465.
74
U vezi s tim dovoljno je citirati komentare generala de Gaullea o ulozi Mauricea Thoreza i vodstva Komunistike partije Francuske nakon rujna 1944. (Memoires de
Guerre, sv. III, Paris 1959, str. 118 i dalje).

172

SPECIFINOST TREE TEHNOLOKE REVOLUCIJE

kapitalizm a dodati niz specifinih pro tu rjeja koja emo istraiti u iduim
poglavljim a i koja om oguuju ire i dublje revolucionarne krize nego to su
bile one u razdoblju 19171937. godine.
U vezi s tim m oram o podsjetiti da Marx nije vidio historijski zadatak ka
pitalistikog naina proizvodnje u kvantitativno neogranienom razvoju pro
izvodnih snaga, ve u stanovitim kvalitativnim rezultatim a tog razvoja: Veli
ka povijesna stran a kapitala je stvaranje tog vika rada, suvinog rada sa sta
novita puke upotrebne vrijednosti, pukog izdravanja i njegov historijski po
ziv ispunjen je kad su se, s jedne strane, potrebe razvile toliko da je viak
rad a povrh potrebnog rada postao opa potreba, da proizlazi iz samih indivi
dualnih potreba, kad se, s druge strane zahvaljujui strogoj disciplini kapita
la, kroz koju su prola uzastopna pokoljenja, opa radijivost razvila kao opi
posjed novog pokoljenja, i kad je, najzad, zahvaljujui razvitku proizvodnih
snaga to ih kapital (u svojoj neogranienoj strasti za bogaenjem i u uvjeti
m a u kojim a je jedino on i moe realizirati) neprestano goni naprijed, stvar
dola dotle da posjedovanje i odravanje opeg bogatstva, s jedne strane zah
tijeva samo malo radnog vrem ena za cijelo drutvo, a s druge strane radno
se drutvo prem a procesu svoje napredujue reprodukcije, svoje reprodukcije
u sve veem obilju, odnosi nauno. Ispunjen je, dakle, kad je prestao rad u
kojem ini i ono to moe dati stvarim a da uine za njega.15 Kad su dostignuti
i ostvareni ti kvalitativni rezultati, kapitalizam je ispunio svoj povijesni zada
tak, odnosi su zreli za socijalizam, tj. poinje epoha propadanja graanskog
drutva. Ako se ipak proizvodne snage i dalje razvijaju, to nita ne m ijenja
na injenici zavrene historijske m isije. N astavljen, kvantitativan razvoj pro
izvodnih snaga mogao bi u nekim uvjetim a ak ugroziti kvalitativne rezultate.
Iz istih ovih razloga iz Lenjinove teze da nem a apsolutno bezizlaznih situacija
za im perijalistiku buroaziju, ne moe se zakljuiti da kapitalistiki nain pro
izvodnje moe tra jn o opstati ukoliko izostane socijalistika revolucija, uz cije
nu duih razdoblja stagnacije i drutvenih kriza. Jer bez obzira na to to opa
autom acija, tj. rapidno opadanje mase vika vrijednosti, ne postavlja apsolut
nu granicu oplodnji kapitala, koju ne moe prevladati poveanjem stope vi
ka vrijednosti, dinam ika potencijala rasipanja i razaranja, u kasnom kapitaliz
m u povezana s daljim razvojem proizvodnih snaga, toliko je snana da alterna
tivu zam jeni kapitalizm a viim drutvenim oblikom predstavlja sam ounitenje
sistem a, odnosno cijele ljudske civilizacije. A lternativa socijalizam ili b arb ar
stvo u tim uvjetim a sadri, usprkos poletu proizvodnih snaga, svoje puno
znaenje.

Karl Marx, Temelji slobode, op. cit., str. 135.

173

7.

poglavlje

S k r a e n je v re m e n a o b r ta fik s n o g k a p ita la
i
p r in u d a p o d u z e tn i k o g p la n ira n ja
i p r iv r e d n o g p r o g ra m ir a n ja

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA .

Skraenje vrem ena o b rta fiksnog kapitala javlja se kao jedno od osnovnih
obiljeja kasnog kapitalizm a. N eposredan izvor tog skraenja lei u ubrzanju
tehnoloke obnove,1 to je pak uvjetovano, izmeu ostalog, preraspodjelom
industrijskog kapitala koji se ne investira samo u neposrednu proizvodnu dje
latnost, ve sve vie i u sfere koje prethode proizvodnji (istraivanje i razvoj).2
P rinuda u trk e u naoruanju s nekapitalistikim zemljama, kojih razvoj te
hnike n ije ogranien uvjetim a oplodnje u njihovoj proizvodnoj djelatnosti,
kao i u n u ta rn ja logika znanstvenog razvoja, igraju ulogu u tom procesu.
M eutim, u okvirim a povijesti kapitalizm a odluujui je mom ent skraenja
vrem ena o b rta fiksnog kapitala bez sum nje injenica to se glavni izvor ekstra
pro fita sada nalazi u tehnolokim rentam a, razlikam a u proizvodnosti iz
m eu tv rtk i i grana industrije prouzroenih pojavom monopola. Stalan, su
stavan lov na tehnoloke inovacije i njim a prim jerene ekstraprofite postaje
stru k tu rn im obiljejem kasnokapitalistikih poduzea, prije svega kasnokapitalistikih velikih koncerna.3 Ono to je taj lov na ekstraprofite za razliite
kapitale, za kapital openito je pritisak u korist pojeftinjenja konstantnog
kapitala i poveanja stope vika vrijednosti dodatnom proizvodnjom relativ
nog vika vrijednosti.
T rea t^hnolnlca-revnlucija. koja je i sam a uzrok i rezultat ubrzane tehnoloke obnove i skraenja vrem ena o b rta fiksnog kapitala, fiziko-tehniki dje
luje n a ivo tn i vijek, fiksnog kapitala okrnjujui ga ne samo moralno, nego"!
fiziki: kvalitativno poveana brzina strojeva koja bez sum nje ubrzava nji
hovo habanje.4

1
0 toj temi vidi slijedee poglavlje.
2
Izdaci samog industrijskog kapitala za istraivanje i razvoj u SAD narasli su s ma
nje od 100 milijuna dolara prije drugog svjetskog rata na 2,24 milijarde 1953. godine
1 5,57 milijardi 1963. U to nisu ukljueni izdaci koje pokriva drava. (Edwin Mansfi
eld, The Economics of Technological Change, London 1969, str. 55). Charles Levin
son izvjetava da su ukupni privatni izdaci za istraivanje i razvoj (dakle, ne samo
u industriji) iznosili 17 milijardi dolara 1968. godine i 20,7 milijardi 1970. godine
(Capital, Inflation and the Multinationals, London 1969, str. 55).
3
Potpredsjednik Budd koncerna o tome jasno govori: ... Svaka bi inovacija mo
rala imati daleko veu profitnu marginu od normalne da bi se isplatila. (Aaron J.
Gellman, Market Analysis and Marketing, u: Maurice Goldsmith (izd.) Techno
logical Innovation and the Economy, London 1970, str. 131).
4
O poveanoj brzini strojeva nakon drugog svjetskog rata vidi izmeu ostalog Hansjorg Reuker, Einfluss der Automatisierung auf Werkstuck und Werkzeugmaschine,
Fortschrittberichte des Vereins Deutscher Ingenieure, Serija I, broj 8, listopad
1966, str. 29. i 30; W. E. G. Salter, op. cit., str. 44; Kruse-Kunz-Uhlmann, op. cit., str.
5960. Ta poveana brzina strojeva jedan je od osnovnih razloga koji vri pritisak
prema automatizaciji, to pak vodi silnom poveanju brzine proizvodnog procesa i
to tako to nestaje njegova ovisnost o ritmu najsporije radne operacije, koja je od-

177

KASNI KAPITALIZAM

S kraenje vrem ena o b rta fiksnog kapitala im a dvostruki karakter. Javlja


se kao sum a ubrzanog zam jenjivanja starih p o stro je n ja novim a, tj. kao proces
ubrzanog m oralnog hab a n ja fiksnog kapitala. Ali javlja se i kao prijelaz od
klasine p rakse tekuih rep a ra tu ra postojeih p o stro je n ja koja se tem eljito
o b n avljaju tek svakih deset godina, na p raksu generalnih rep ara tu ra, to do
vodi do tekueg, dijelom znaajnog tehnolokog obnavljanja.5 P rem a vrijed
nosti, to se moe izraziti ovako: dok su p rije proces jednostavne reprodukcije
fiksnog k apitala i proces akum ulacije dodatnog fiksnog kapitala bili m eu
sobno strogo odvojeni i vodili proirenoj rep rodukciji uz sam o neznatne
pro m jen e proizvodne tehnike n a poetku novog desetgodinjeg ciklusa ta
su dva procesa sad sve vie i vie m eusobno povezana. Jednostavna se repro
dukcija odvija gotovo kontinuirano uz stalnu tehniku obnovu i stoga se u k lju
uje u p ro irenu rep ro d u k ciju k o ja u kraim razm acim a nego p rije mo
emo privrem eno p rihvatiti petogodinji ciklus im a za posljedicu potpuno
obnovljenu proizvodnu tehniku.
U brzanje vrem ena o b rta fiksnog kapitala tak o er u tjee n a vrijem e o b rta
cirkulirajueg kapitala. Ono s jed n e stran e poveava zahtjeve za tekuom
investicijskom djelatnou, u v jetu je dakle tekue pretv aran je cirkulirajueg
kap itala u fiksni i pojaava tako tendenciju im anentnu m onopolnom kapitali
zm u da se ukupan kapital koncerna p retv ara u fiksni, a najvei dio (ako ne
i sav) cirk u lirajueg kapitala podm iri iz bankovnih kredita. To ostavlja po
sljedice na sam ofinanciranje koncerna to je jedno od najvanijih obiljeja
po kom e se kasni kapitalizam razlikuje od klasinog im perijalizm a koji je
opisao Lenjin i kojim dom inira financijski kapital. Ali to o stavlja posljedice
i na cjelokupnu aktivnost b anak a n a stv ara n ju novca i kredita, to emo
analizirati poslije.4
S druge strane, ono pojaava zanim anje kapitala za d aljn je skraenje vre
m ena o b rta cirkulirajueg kapitala, izvora rastu e proizvodnje vika vrijed
nosti, koji bi trebao to obilnije tei, to skraenje vrem ena o b rta fiksnog
k ap itala poveava organski sastav kapitala i tako vri p ritisak u k o rist mase
i stope vika vrijednosti k o ja ga kom penzira. O tuda tendencija u b rzan ja svih
kapitalistik ih procesa koja se izm eu ostaloga izraava u paralelnoj pojavi
rastueg in tenziviranja procesa ra d a i rastueg ubrzavanja (kvantitativno di
feren ciran je i gubitak na kvaliteti) p o tro n je radnika.7
0 sk raenju vrem ena o b rta fiksnog k ap itala postoje b ro jn i em pirijski do
kazi, odnosno stajalita k ap italista i politekonom ista, ko ji upu u ju u tom
pravcu. Alan C. M attison, pred sjed n ik M attison M achine W o rks izjavio je
p red o dborom K ongresa SAD za autom aciju: Ciklus zastarijevanja alatnih
reujua pri radu na tekuoj traci i dovodi do prakse opeg irenja. (Pierre Naville,
Division du Travail et Rpartition des Taches, u: Georges Friedmann i Pierre Navil
le (izd.), Trait6 de Sociologie du Travail, I tom, Paris 1961, str. 380. i 381). Marx je
razmatrao pitanje ubrzanja rada strojeva npr. u Kapitalu, I tom, str. 352. i dalje;
III tom, str. 197 i 198.
5
Harry Nick, op. cit., str. 17.
6
Vidi trinaesto poglavlje.
7
0 tome vie u dvanaestom poglavlju; vidi i Geoffrey Kay, op. cit., str. 156164, 165.
1 166.

178

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA . . .

strojeva naglo se sm anjuje od osam ili deset, na pet godina.' Za automobil


sku industriju, kao to je to Pollock izloio, brzo je zastarijevanje pravilo.
U am erikoj industriji autom obila am ortiziraju se unutar godine dana tro
kovi specijalno proizvedenih alatnih strojeva i oprem e (tools and dies) za
proizvodnju svakog novog m odela autom obila, im se uspije proizvesti i pro
dati b ar 400.000 vozila godinje. Trokovi tih strojeva iznose oko treinu
cjelokupnih trokova strojeva i oprem e jedne velike am erike tvornice auto
mobila.10 Za podruje proizvodnje investicijskih dobara elektronske industrije
(electronic capital goods industry), Freem an navodi vijek tra jan ja proizvoda
izmeu 3 i 10 godina, tj. prosjek od est i po godina, u usporedbi s vijekom
od 13 godina koji Friedrich Engels navodi u jednom pism u Marxu kao pro
sjeni vijek tra jan ja strojeva u to doba.11 Prosjean je vijek tra jan ja kom pju
to ra pet godina, a pomorskog rad ara sedam .12 Zapadnonjem aka je tekstilna
in d u strija npr. za tkanje 1971. godine upotrebljavala potpuno drugaije stro
jeve (Sulzerove tkalake strojeve dvostruke irine sa strojnim vretenima) od
n ajm odernijih iz godine 1965. (konvencionalni autom ati sa strojnim vretenom,
ali bez Unifila).'* Amerike porezne vlasti procjenjuju da je u usporedbi s tri
desetim godinam a fiziki vijek tra ja n ja strojeva skraen za oko 33 posto.14
Ta je p rocjena izloena otroj kritici kako onih koji sm atraju tom skraenju
p rim jeren rezervni fond am ortizacije previsokim (tj. sm atraju ga sredstvom
prik riv an ja profita poduzea), tako i onih koji ga sm atraju preniskim . Na
praktinim je prim jerim a George Terborgh procijenio opadanje vijeka tra ja
n ja strojeva za proizvodnju vijaka od 39 na 18 godina, gear shapers, od 3542
na 20 godina i parnih generatora od 30 na 20 godina;15 ovdje se radi o kon
k retnim sluajevim a iz pogona, a ne o prosjecim a za industrijske grane ili
cijelu preraivaku industriju. U najm odernijim petrokem ijskim pogonima
to proizvode etilen, fiksni je kapital am ortiziran za etiri do osam godina,
8

Navedeno u: L Automation Mthodologie de la Recherche, Bureau International


du Travail, Genve 1964, str. 27.
9
Fr. Pollock, op. cit., str. 37.
10

Lawrence I. White, The Automobile Industry since 1945, Harvard University Press,
1971, str. 39, 57 i 59.
11

Dela, tom 38, Beograd 1979, str. 306; pismo je datirano s 27. kolovoza 1867. godine.
12

C. Freeman, Research and Development in Electronic Capital Goods, u: National


Institute Economic Review, broj 34 studeni 1965, str. 68.
13
Ammann-Einhoff-Helmstadter-Isselhorst, op. cit., str. 30.
14
Vijek upotrebe opreme (equipment service life) u preraivakoj industriji 1961.
godine bio je za 34 posto krai nego 1942. (Allan H. Yuong, Alternative Estimates or
Corporate Depreciation and Profits, prvi dio, u: Survey of Current Business,
svezak 48, broj 4, travanj 1968, str. 20. Vidi i drugi dio tog lanka, Survey or
Current Business, svezak 48, broj 5, svibanj 1968, str. 18, 19. i 22.) George Jaszi pro
cjenjuje stvaran prosjeni vijek fiksnog kapitala (ukljuujui zgrade) u preraiva
koj industriji SAD kao padajui od 12 godina 1945. na 10.3 godine 1950, 9,4 godine
1953. i 8,5 godine 1961. (Survey of Current Business, studeni 1962.).
George Terborgh, Businesss Investment Policy, Washington 1962, str. 158, 168, 179.

179

KASNI KAPITALIZAM

ve prem a veliini pogona.16 O penite napom ene o skraenom vijeku tra ja n ja


fiksnog kapitala toliko su b ro jn e da ih ovdje ne moemo p o b ro jati.17
U vjerljivu sliku o skraenju vrem ena o b rta fiksnog kapitala daje slijedea
usporedba am ortizacijskih norm i poetkom dvadesetih i k rajem pedesetih,
odnosno sredinom ezdesetih godina, tj. u vrem enskom razm aku od 40 go
dina.1*
Oekivani proizvodni vijek fiksne opreme
192 2
Cijevni vodovi

1942

195 7

30 60 godina

15 godina
15

1965

Parni kotao

15 20

Vodomjer

20

15

Turbine

50

22

Pivovarskl strojevi

25

15 20

16

Tvornike zgrade

50 100

40 50

35

10

Strojne pile

14

Strojevi za obradu metala

20

Tiskarski strojevi

40

Strojevi za obradu drva

33

16
20

16
20

To skraenje vrem ena o b rta fiksnog kapitala proizvodi dvostruko pro tu


rjeje. S jedne strane povezano je s produenjem razdoblja priprem e i ekspe
rim en tiran ja specifinih proizvodnih procesa, kao i vrem ena za konstrukciju
po stro je n ja.19 To je p ro tu rjeje toliko ja k o da stanoviti proizvodni procesi i
stanovita proizvodna p o stro je n ja k atk ad tehniki zastare p rije nego li budu

National Institute Economic Review, broj 45, kolovoz 1968, str. 39; Harry Nick
(op. cit., str. 59) govori o obnavljanju fiksnog kapitala u kemijskoj industriji sva
kih 56 godina.
17
Samo dva primjera: Poveano zastarijevanje . .. vjerojatno e imati suprotni ui
nak. Oprema se mora amortizirati u kraem razdoblju. (...) Tijekom vremena mo
emo oekivati poveanje zastarijevanja, ne samo zbog breg tehnikog progresa,
ve i zbog promjene odnosa izmeu najamnih tarifa i cijena kapitalnih dobara,
to, a to emo naknadno dokazati, potie raniju zamjenu. (W. E. G. Salter, op. cit.,
str. 38). Moda pravolinijska metoda amortizacije nee biti prikladna za automatiziranu opremu zbog kratkog vijeka upotrebe te opreme i prilino brzog pada
vrijednosti na poetku tog vijeka. (L. Landon Goodman, Man and Automation,
1957, str. 207).
18
Prvi niz je od P. G. Wojtiechow, Amortisationsnormen und Eigentumsbewertung, na
vedeno u A. Herzenstein, op. cit., str. 307; drugi niz potjee iz Bulletin F, Ureda
za unutranje prihode SAD (1942); trei je niz uzet iz odluke saveznog ministarstva
financija SR Njemake od 15. kolovoza 1957. o amortizaciji investicijskih dobara.
etvrti niz potjee iz rada Jacques Mairesse, Livaluation du capital fixe productif,
Colections de ITNSEE, serija C, broj 1819, studeni 1972.
19
Mnogi autori procjenjuju vremenski razmak izmeu stvarnog otkria i rentabilne
proizvodnje na 1015 godina. Edwin Mansfield (op. cit., str. 102) navodi tabelu
Franka Lynna iz koje proizlazi da je u razdoblju od 1945. do 1964. vremenski raz
mak izmeu pronalaska i komercijalne realizacije procijenjen na 14 godina (na
suprot 24 godine u razdoblju od 1920. do 1944. godine).

180

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA . . .

prim ijenjeni u masovnoj proizvodnji.20 S druge strane, postrojenja koje stvara


trea tehnoloka revolucija zahtijevaju investicije kapitala to znatno nadmauju investicije povezane s drugom tehnolokom revolucijom. Vezanje tih sil
nih kapitala, zajedno s ubrzanim zastarijevanjem postrojenja i proizvodnog
asortim ana, ini cjelokupnu kapitalistiku proizvodnju u kasnom kapitalizmu
mnogo rizinijom nego u doba kapitalizm a slobodne konkurencije ili klasi
nog monopolnog kapitalizma.
Taj poveani rizik jo je vei zbog osobite tehnike krutosti autom atske
proizvodnje koja vie ne doputa stanovite fluktuacije u tekuoj proizvodnji
ili zapoljavanju, odnosno odluujue ugroava m inim um rentabilnosti po
duzea.21 I volumen sredstava vezanih n a podruju istraivanja i razvoja trai
toan proraun i prethodno planiranje izdataka ukljuujui i neizravne
trokove koji se mogu javiti razvojem novih proizvoda i njihovom prodajom .22
Time se javlja etverostruki pritisak u korist sve egzaktnijeg planiranja u
kasnokapitalistikom poduzeu:
pritisak, p rim jeren samoj prirodi autom acije, prem a egzaktnom planira
n ju procesa proizvodnje u n u ta r pogona;25
pritisak u pravcu planiranja investicija za istraivanje i razvoj, povezan
s pritiskom u korist planske tehnoloke obnove;24
pritisak koji polazi od planiranja investicija za obnovu, prem a trendu
p lan iran ja investicija openito;25
20

Harry Nick, op. cit., str. 20.


21

Rastui utroak kapitala s rastuom automatizacijom koji impliciraju poveanje


vremenski ovisnih trokova, smanjuju elastinost poduzea. Sto je kapital vise
investiran u sredstvima za proizvodnju uz jednako ekonomsko trajanje koritenja,
tj. jednaku godinju kvotu amortizacije, to e vie kapitala biti vezano u zaustavlje
nim sredstvima za proizvodnju uz prijevremeno ograniavanje proizvodnih kapaci
teta. Stoga s automatizacijom rastua potranja za kapitalom sili na potpuno isko
ritavanje sredstava za proizvodnju. S automacijom narasli vremenski ovisni tro
kovi kapitala trae za svoje pokrivanje to je mogue veu i intenzivniju iskoritenost. (Kruse-Kunz-Uhlmann, op. cit., str. 46).
22

K. G. H. Binning, The Uncertainties of Planning major Research and Development,


u: B. W. Denning (izd.), Corporate Long-Range Planning, London 1969, str. 172. i
dalje.
23
Automacijom raste broj mehanizama koji imaju razliite kapacitete. Stoga plani
ranje proizvodnog programa koje tei optimalnoj iskoritenosti kapaciteta postaje
opsenije i tee, pa ekonomski bez kompjutora vie nije provedivo. (Kruse-Kunz-Uhlmann, op. cit., str. 26).
24

Nikolaus Heckmann, Ein synergistisches Modeli des Long-Range Planinng, Berichte


des Vereins Deutscher Ingenieure, Diisseldorf, Reihe 16, br. 1, 1965, str. 123.
25
Iz istraivanja IFO Miinchen prizlazi da je sredinom ezdesetih godina 75 posto
velikih tvrtki SR Njemake obuhvaenih anketom izraivalo investicijski plan za
svake dvije do tri godine, a 33 posto velikih tvrtki za etiri i vie godina. Stavka
investicija stoji na prvom mjestu svih dugoronih planova. (R. Bemerl, F. O. Bohnhoffer i W. Strigel, Wie plant die Industrie?, u: Wirtschaftskonjunktur, Jahrgang
19, broj 1, travanj 1966, str. 31). Vidi i: Iz svih tih razloga, mi smo u Mercku
osjetili potrebu planiranja naeg rasta i djelovanja u petogodinjoj perspektivi.
(Antonie T. Knoppers, A Management View of Innovation, u: B. W. Denmng (izd.)
Corporate Long-Range Planning, op. cit., str. 172).

181

KASNI KAPITALIZAM

usko povezan s trendom plan iran ja investicija je tre n d planiranja tro


kova u svim elem entim a trokova proizvodnje.
In stru m e n tarij autom acije p rije svega elektronski kom p ju to r omogu
uje egzaktno planiranje detalja na tim podrujim a brzom obradom silnih
koliina i kom pleksa podataka, tj. om oguuje izraunavanje optim alnih vari
ja n ti p ri razliitim m ogunostim a postupanja. Tako su nastale tehnike PERT
i C.P.M., operation research i sistem ske analize organizacije pogona kao
to su p o stro je n ja za elektronsku ob rad u podataka rezultat vojnih potreba.26
Egzaktno planiranje investicija, financiranja i trokova gubi svoj smisao
ako nije osigurana p ro d aja robe. Logika tree tehnoloke revolucije sili tako
kasnokapitalistike koncerne n a planiranje p rodaje sa silnim izdacim a za
istraivanje i analizu trita,27 reklam u, m anipuliranjem kupaca, planskim
zastarijevanjem robe (to esto sobom nosi i pad kvalitete robe)2* itd. Cijeli
taj proces kulm inira u n ajo trije m p ritisk u na dravu da sm anji fluktuacije
k o n ju n k tu re i p rodaje uz cijenu perm anentne inflacije. K ulm inira u trendu
dravnih garancija profita, prvo n a pod ru ju rastuih dravnih narudbi,
p rije svega vojne prirode, a potom n a po d ru ju tehnoloki vodeih koncerna
i nap o sljetk u u pogledu ukupnih izdataka za istraivanje i razvoj. Taj trend,
to se p roirio iz p o d ru ja proizvodnje i istraivanja izm eu ostalog n a n aj
vei dio izvoza robe i kapitala, prip a d a isto tako odluujuim obiljejim a ka
snog kapitalizm a.29
Osim trenda dravnih garancija pro fita k rupnih koncerna, posto ji i druga
k arak teristin a reakcija kasnog kapitalizm a n a poveani rizik u uvjetim a
ubrzane tehnoloke obnove i skraenog vrem ena o b rta fiksnog kapitala, dije
lom povezana sa silnim investicijskim projektim a: pokuaj trajn o g diferen
ciranja proizvoda, p ro je k ata i trita,30 to se ispoljava kako u stvaranju gi
gantskih konglomerata, tako i u fo rm iran ju m ultinacionalnih koncerna.5'
Koliko su ti procesi povezani sa skraenim vrem enom o b rta fiksnog kapi
tala pokazuje volum en am ortizacije i teina k o ja n a n jih otpada u m asi
b ru tto investicija, kao i vrijednosna dinam ika p rim jeren a tom volum enu.
Sa skraenjem vrem ena o b rta fiksnog kapitala raste opasnost zaostajanja u
26
Primjena tehnike za praenje svemirskih letjelica, koju je razradila NASA (spacecraft
trucking), dovela je do napretka u upotrebi kompjutora za analizu rastvarajuih
m aterijala u kemijskoj industriji ili ispitivanju kvalitete novih automobila u au
tomobilskoj industriji. (Vidi The Times, 28. lipnja 1968.)
27
Istraivanje trita prilazi tritu koje ve postoji; analiza trita odreuje postoji
li ili ne postoji neko trite. (Aaron J. Gellman, op. cit., str. 137).
28
Vidi izmeu ostalog esto poglavlje knjige Vance Packard, The Waste Makers,
London 1963, koje se bavi planskim zastarijevanjem.
29
Vidi Ernest Mandel, Marxistische Wirtschaftstheorie, op. cit., str. 522530.
30
O strategiji koncerna prema diverzifikaciji vidi izmeu ostalog Heckmann, op. cit.,
str. 7176; H. I. Ansoff, T. A. Anderson, F. Norton i J. F. Weston, Planning for
Diversification Through Merger, u: H. Igor Ansoff, (izd.), Bussiness Strategy, Lon
don 1969, str. 290. i dalje.
31
O tom kompleksu pitanja vidi deseto poglavlje.

182

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA . . .

konkurentskoj borbi u geom etrijskom opsegu, budui da se tempo konku


rencije ubrzava s reprodukcijom fiksnog kapitala i budui da istodobno cilj
te konkurencije
preraspodjela cjelokupnog vika vrijednosti proizvedenog
u procesu proizvodnje
pod pritiskom nadolazeih tendencija potpune auto
matizacije, postaje sve vaniji. Ponovno sjedinjenje jednostavne reprodukcije
i akum ulacije fiksnog kapitala (zajedno sa skraenjem vrem ena obrta fiksnog
kapitala) vodi regularnoj i reguliranoj prinudi amortizacije, tj. tendenciji pla
nirane a m o r t i z a c i j e To se i simbolino ispoljava u injenici to financijski
analitiari sve vie i vie upotrebljavaju pojam Cash-Flow u procjenjivanju
solidnosti nekog koncerna. Taj pojam sadri sum u netto dobiti i am ortizaciju.
U sluaju desetgodinje obnove fiksnog kapitala, na godinji proizvod po
gona ili koncerna otpada prosjeni te ret am ortizacije od 10 posto vrijednosti
strojeva. Ako zbog loe poslovne situacije i malih brutto prihoda koncerna
otpadne ta rezerva od 10 posto vrijednosti strojeva za jednu godinu u desetgodinjem ciklusu, to ne ugroava cjelokupnu reprodukciju fiksnog kapitala.
Tada se tih 10 posto vrijednosti strojeva raspodjeluje na preostalih devet
godina ciklusa, odnosno godinje se teret am ortizacije poveava od 10 na 11
posto, tj. za sam o 1,1 posto vrijednosti strojeva. Ali stvari stoje drugaije kad
je vrijem e o b rta fiksnog kapitala pet ili ak samo etiri godine. Ovdje otpad anje reprodukcijske rezerve za obnovu strojnog parka u samo jednoj godini
ve p o tresa cijelu investicijsku kalkulaciju, ako ne dovodi ak i do odricanja
od obnavljanja fiksnog kapitala u predvienom ciklusu. Godinji teret am or
tizacije poveava se sad od 10 na 20 odnosno 25 posto vrijednosti strojeva,
a otpadanje rezerve sili na to da se tih 20 posto u n u ta r petogodinjeg ciklusa
raspodijeli n a etiri godine, tj. da se godinja sum a am ortizacije povea od
20 na 25 posto vrijednosti strojeva ili za 25 posto (nasuprot 10 posto u desetogodinjem ciklusu). U etverogodinjem vrem enu obrta fiksnog kapitala otpa
danje am ortizacijske rezerve i za sam o jednu godinu ravno je prinudi da se
25 posto vrijednosti strojnog p ark a preraspodijeli na preostale tri godine
ciklusa, dakle poveanju godinje rezerve am ortizacije na 33,3 posto vrijed
nosti strojnog parka, tj. za 44,4 posto (nasuprot 10 posto u desetogodinjem i
25 posto u petogodinjem ciklusu). To bi u norm alnim uvjetim a, tj. izvan
uv jeta izvanredno visoke konjunkture, bilo praktino nemogue. U am erikoj
in d u striji autom obila profitna stopa (izraunata buroaski, a ne marksistiki)
p ada od 15,4 posto n a 11,4 i 8,7 posto, ve prem a tom e uspije li se tooling
costs novih m odela autom obila am ortizirati za jednu, dvije ili tri godine.11
O tuda p otjee za kasni kapitalizam karakteristian pritisak na planiranu
dugoronu am ortizaciju, dugorono planiranje investicija. Ali dugorono pla
n iran je investicija znai dugorono planiranje b ru tto prihoda i trokova. Me
utim , dugorono planiranje trokova samo ne vodi cilju. Da bi planirani

Prema Ottomaru Kratschu (Die Wirkung der Amortisationen auf die Akkumulation
des Kapitals im staatsmonopolistischen Kapitalismus, Berlin 1962, str. 149), otpisi
su predstavljali vie od 2/3 brutto investicija u postrojenja zapadnonjemakih dio
nikih drutva izmeu 1948. i 1949. i 1959, s maksimumom od 76 posto 1959. Autor
ima pravo kad sluti da se u tim brojkama krije velika masa prikrivenih profita, tj.
kad tvrdi da znaajan dio tih rezervi nije posluio zamjeni, nego vrijednosnom i
stvarnom proirenju postojeeg fiksnog kapitala. Meutim, on slabi svoju tezu
time to porie svako ubrzanje u moralnom troenju (a time i u stvarnom vijeku
trajanja) fiksnog kapitala. (Op. cit., str. 229231).
33
Lawrence I. White, op. cit., str. 39.

183

KASNI KAPITALIZAM

b ru tto prihodi zaista mogli biti realizirani, nije dovoljno p lanirati trokove
i pro d ajn e cijene; i p ro d aja m ora b iti osigurana. Sve openitija tendencija
privrednog program iranja u najvanijim im perijalistikim dravam a u razdo
b lju kasnog kapitalizm a p rim jeren a je prinudi kojoj su podvrgnuti koncerni
da dugorono planiraju investicije. Ona ne predstavlja nita drugo nego poku
aj b arem djelom inog prevladavanja p ro tu rjeja izm eu an arh ije kapitali
stike proizvodnje im anentne privatnom vlasnitvu nad sredstvim a za proiz
vodnju i rastueg p ritisk a na plan iranje am ortizacije i investicija.14 P laniranje
unutar kapitalistikog pogona staro je kao i form alna supsum pcija rad a pod
kapital, tj. elem entarna podjela rad a pod kom andom kapitala u kapitalisti
kom nainu proizvodnje koji zapoinje m anufakturom . to stvarni proces
proizvodnje postaje sloeniji i to se vie sp aja u m notvo istodobnih p ro
cesa ukljuujui procese u sferi cirkulacije i reprodukcije tim planira
n je p o staje sve kom pleksnije i egzaktnije. Prva je zanim ljiva knjiga o unutarpogonskom p lan iran ju napisana ve nakon prvog svjetskog rata.35 im je
bio dostupan perfekcionirani in stru m en ta rij (pojm ovni i m ehaniki) s nastupajuom treom tehnolokom revolucijom , unutarpogonsko planiranje moglo
je dostii kvalitativno vii stupanj.
Stari je Clausewitz usporedio trgovinu s rato m i u dobivenoj bici vidio
analogiju isplaenoj m jenici.36 U kasnom kapitalizm u ili u svakom sluaju u
kasnokapitalistikoj term inologiji i ideologiji vojna znanost sad povratno dje
luje na privredu; govori se o strategijskom p la n iran ju velikih koncerna.37 U
doba monopolnog kapitalizm a za koncerne se zaista vie ne radi o tom e da
proizvedeni i postojei asortim an robe p ro d aju to je bre mogue uz m aksi
m alni profit. U uvjetim a m onopolistike konkurencije openito, kratkorono
je m aksim iranje p ro fita besm islen pothvat.34 S trateg ija koncerna sm je ra du
goronom m aksim iranju profita, gdje faktori kao ovladavanje tritem , udio
n a tritu , popularnost proizvoda, zadovoljavanje budue potranje i osigura
vanje m ogunosti za inovacije tj. rasta , bivaju znaajniji o d neposredno po
stignute p ro dajne cijene odnosno u njoj sadrane dobitne mare. O dluujue

34

61 posto anketiranih velikih tvrtki SR Njemake sm atraju poeljnim prethodne


dravne procjene dugoronog rasta kao osnovu planiranja. Neovisno o ve kori
tenim informacijama, preko polovine anketiranih tvrtki eli da prethodne pro
cjene razvoja cjelokupne privrede i stanovitih prodajnih trita, kao i obradu drugih
za poduzetniko planiranje relevatnih podataka u prvom redu obavljaju privredna
udruenja. (R. Bemerl, F. O. Bohnhoffcr, W. Strigel, Wie plant die Industrie?, u:
VVirtschaftskonjunktur, 19. godite, br. 1, travanj 1966, str. 42. i 43).
35
M. Lohmann, Der Wirtschaftsplan des Betriebes und der Unternehmung, Berlin
1928.
36
General Carl von Clausewitz, O ratu, Beograd 1951, str. 63: Rjeenje orujem je
za sve velike i male operacije u ratu isto to i plaanje u gotovom u mjeninom
prometu. Ma kako daleka bila ova slinost, ma koliko rijetko dolazilo do realizaci
ja, potpuno bez njih ne moe biti.
37
Nikolaus Heckmann, op. cit., str. 42; Bemerl-Bohnhdffer-Strigel, op. cit., str. 30.
Vidi i naslove poput H. I. Ansoff, (izd.) Business Strategy; Alfred D. Chander, Stra
tegy and Structure.
38
Jedna ie od osnovnih greaka u djelu John Kenneth Galbraitha The New Industrial
State (London 1969.) to on ne uzima u obzir razliku izmeu kratkoronog i dugo
ronog maksimiranja profita. Na to emo se vratiti u sedamnaestom poglavlju.

184

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA . . .

pri tom e nipoto nije raspolaganje svim relevantnim inform acijama. Mnogo
vie je nunost donoenja strategijskih odluka tj. u krajnjoj liniji prinuda
unutarpogonskog planiranja upravo izraz neizvjesnosti povezane sa sva
kom ekonom skom odlukom u trinoj privredi (robnoj proizvodnji). Ono to
planiranje ini moguim nije injenica to je danas lake nego ikada ranije
maksim alno prikupiti izvanpogonske podatke, nego stvarna mo raspolaganja
k apitalista nad^ sredstvim a za proizvodnju i nad radnom snagom u pogonu,
kao i po m ogunosti izvan pogona akum uliranim kapitalim a.40
U nutar pogona ili koncerna nem a nikakve razm jene roba. Principi rentabil
nosti ni u kojem sluaju ne odreuju hoe li se proizvesti vie ili m anje karo
serija u odnosu na m otore ili osovine.41 U nutar koncerna rad je neposredno
podrutvljen u tom sm islu to cjelokupan plan koncerna proizvodnja vo
zila na tjedan, m jesec ili godinu neposredno utjee na proizvodnju razli
itih pogona, radionica i tekuih traka. Investicijska je djelatnost razliitih
pogona, radionica itd. istog koncerna odreena centralno, a ne od strane
d irek to ra pojedinanih proizvodnih m jesta. Dakle, u n u ta r koncerna planira
nje je faktiko.
Planiranje, kad u pogledu strategijskog cilja zavri i s neuspjehom, ostaje
ipak zbiljsko planiranje. Neto je sasvim drugo kad od m ilijun proizvedenih
vozila zbog naglo sm anjene potranje neprodano ostane 5 posto, ili kad pri
proizvodnji m ilijun karoserija i m otora ne moe biti m ontirano 50.000 vozila
zbog m anjkave izrade osovina. U prvom sluaju okolnosti izvan poduzea
sasvim je drugo pitan je je su li te okolnosti bile predvidljive ili ne nepo
voljno su djelovale n a planski cilj. Drugi je sluaj prim jer loeg planiranja.
Tona koordinacija svih m om enata nad kojim a pojedinani koncern ima stvar
n u mo raspolaganja objektivno je mogua i samo je stvar dobrog planiranja.
Tona koordinacija svih u n u ta r i izvanpogonskih m om enata o emu u k raj
njoj liniji ovisi dugorono m aksim iranje profita, nije naprotiv mogua bu
dui da ko ncem ne moe, ili ne moe u potpunosti, utjecati na izvanpogonske
m om ente. Ovdje se vidi razlika izmeu planiranja u n u ta r pogona (ili kon
cerna) i opedrutvenog programiranja.
U cjelokupnoj kapitalistikoj privredi jedne zemlje ili jasnije: u cjelo
kupnoj kapitalistikoj svjetskoj privredi planska m jesta ili organi nem aju
nikakve stvarne m oi raspolaganja postojeim sredstvim a za proizvodnju,
akum uliranim kapitalim a i postojeim privrednim resursim a, s moguim izu
zetkom podravljenih podruja. Ovdje koncerni ili grane industrije nikako
ne mogu disponirati tim sredstvim a neovisno od prorauna i oekivanja rcn39
Gordon Yewdall (izd.) Management Decision Making, London 1969, str. 91. i dalje.
Bemerl-Bohnhoffer-Strigel, op. cit., str. 34: Trina oekivanja i razmatranja o ren
tabilnosti (vre) najznaajniji utjecaj na dugorono poduzetniko planiranje.
40
..........................
Dio potrebnih informacija odnosi se na postupke i stanja injenica unutar podu
zea. (Bemerl-Bohnhoffer-Strigel, op. cit., str. 32). Dostupnost podataka, naravno, ovi
si o moi raspolaganja sredstvima, a ne obratno.
41
i biauviib ciiAuaiiusil Uprave tog Ouiv. v.
........

n
Managerial Effectiveness and Planning, u: B. W. Denning (izd.) Corporate Long-Range
Planning, op. cit., str. 90. i 91). Meutim, radi se o fiktivnoj ili simuliranoj renta
bilnosti, budui da za te odjele ne postoje nezavisni kapitali, a investicije u tim
odjelima ne ovise o rentabilnosti, ve o strategijskom planu koncerna.

185

KASNI KAPITALIZAM

tabilnosti. U k rajn jo j liniji zakon vrijednosti u svom kapitalistikom obliku


tj. prin udi da kapitali ostvare barem prosjean p ro fit i da trag aju za
ek strap ro fitim a iznad tog p rosjek a tu odreuje priliv i odliv tih kapitala,
dakle ekonom skih resursa, dakle sredstava za proizvodnju iz jedne grane u
drugu, iz jednog koncerna u drugi. O vdje dakle nem a opeg plana koji u tv r
uje da uz danu proizvodnju x k aro serija tehniko-ekonom ski koeficijent za
h tijev a proizvodnju toliko i toliko osovina. K onkurencija kapitala, oekivani
p ro fit i stvarna realizacija vika vrijednosti o dreuju da se m ada je p ri
datoj pogonskoj i privatnoj p otranji potrebno z m ilijuna tona ekvivalenta
ugljena u stvari proizvede x m ilijuna tona ugljena, y m ilijuna tona nafte
to je ekvivalent ugljena i w m ilijuna tona prirodnog plina to je ekvivalent
ugljena, p ri em u x+ y + w moe biti znatno vie ili znatno m anje od p o tra
nje z. J e r dok se proizvodnjom karoserija, osovina i m otora u koncernu
uprav lja iz jednog cen tra i od jednog vlasnika, proizvodnju ugljena, nafte
i prirodnog plina odre u ju razliiti vlasnici na tem elju kalkulacija svojih p ri
vatnih ili posebnih interesa. Za razliku od pojedinanog koncerna, tu nem a
centralne moi raspolaganja sredstvim a za proizvodnju.
Stoga privredno program iranje u kasnom kapitalizm u za razliku od priv
rednog p la n iran ja u n u ta r pojedinog koncerna ili u drutvu nakon ukidanja
kapitalistikog naina proizvodnje ne moe dakle biti n ita drugo nego
koordinacija m eusobno neovisnih predvianja k o n ce rn a /2 ko ja se u krajnjoj
liniji tem elje na robnom k arak teru proizvodnje, tj. na privatnom vlasnitvu
nad sredstvim a za proizvodnju i privatnom k arak teru rad a u koncernim a.
Stoga ga u osnovi proim aju dva m om enta neizvjesnosti.
Prvo, ono se tem elji na investicijskim planovim a i oekivanjim a koji su
uglavnom sam o projekcije korigirane stanovitim v arijablam a prolih razvoj
n ih te n d en cija/1 Ako doe do p ro m jene sta n ja na tritu, dolazi do neoeki
vanih pom aka u odnosu ponude i potranje; ako se nenadano pojavi novi
proizvod na tr itu i ugrozi planiranu tj. oekivanu p o tra n ju stanovitog
proizvoda nekog koncerna, dolazi do recesije ili pregrijavanja konjunkture,
pa koncerni esto m oraju svoju investicijsku djelatnost ili radikalno sm anjiti
(tj. odgoditi je) ili p ak vidno poveati (tj. ubrzati). Tome valja dodati da se
ti koncerni m ogu i prevariti, tj. pogreno procijeniti stanje na tritu, ten
dencije pro daje, k o n ju n k tu ru u tim okolnostim a, pa su onda prisiljeni da

Osnovna ideja (francuskog) planiranja sastoji se u tome da se integrira ukupnost


tih meusobno ovisnih djelovanja i na privredu proiri ponaanje poduzetnika eli
ka spram njegovih dobavljaa i prodajnih trita. Instrum ent tQg irokog istra
ivanja trita na nacionalnoj razini je Tableau iconomique koju je izmislio Francois
Quesnay, ponovno prihvatio Leontieff, a usavrio je Gruson. Procedura se sastoji
od savjetovanja unutar komisija za modernizaciju. (...) Takva bi koordinacija isto
tako mogla biti provedena posredno, utjecajem dominantnih industrijskih grupa.
(...) U zajednikom je interesu da do sueljavanja predvianja i odluivanja privat
nog sektora dolazi u okvirima javne procedure. (Pierre Masse, Le Plan ou lAntiHasard, Paris 1965, str. 173).
43
Alfred Bonisch (Theoretische Probleme gesamtwirtschaftlicher Prognosen im
modernen Kapitalismus, u: Probleme der politischen Okonomie, Band 9, Berlin
1966) istie, kao i mi, u osnovi razliit karakter socijalistikog planiranja i kapita
listikog privrednog programiranja, ali prenaglaava djelotvornost i mogunost i
renja ovog potonjeg u stvarnoj realizaciji planskih ciljeva, (str. 226227.) Bonisch
ovdje brka ope orijentacijske ciljeve monopola, npr. ubrzanu koncentraciju i cen
tralizaciju kapitala, sa specifinim proizvodnim ciljevima ili privrednim agregatima.

186

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA . . .

svoje planove prilagode ekonom skoj zbilji utoliko rigoroznije, ukoliko do


toga dolazi sa zakanjenjem .
Drugo, radi se o koordinaciji razliitih kapitala koji s tim u vezi nem aju
zajednike, nego razliite interese. N aravno, u zajednikom je interesu svih
velikih koncerna da poznaju investicijske planove njihovih najvanijih kon
cerna dobavljaa i kupaca. To je objektivna osnova za razm jenu inform acija
koja je u osnovi kasnokapitalistikog privrednog program iranja. Ali koncerni
ne tre b aju te inform acije da bi se njim a prilagodili; naprotiv, trebaju ih da
bi to djelotvornije oblikovali kalkulacije njihova vlastitog m aksim iranja pro
fita, tj. da bi to djelotvornije suzbili planove konkurenata. K onkurencija i
privatno vlasnitvo sam i stoga uvjetuju da ne funkcionira ta koordinacija,
upravo zbog m eusobne razm jene inform acija, izmeu razliitih investicijskih
projekata, tj. da dolazi do pokuaja da se konkurenti nadm ae i prinude na
uzm ak upravo na osnovi njihovih planova. K oordinacija planova privatnih
koncerna stoga nuno im plicira kako stvarnu koordinaciju, tako i negaciju
svake koordinacije.
Tem eljna naizvjesnost kasnokapitalistikog privrednog program iranja
u zbilji p rojekcija buduih opeekonom skih razvoja izraena koordinacijom
investicijskih planova pojedinanih koncerna44 utem eljuje njegov progno
sti ki k arakter, za razliku od ciljnog k araktera socijalistike planske privrede.
Oni to izrauju te prognoze ne raspolau ekonom skom moi, tj. s moi
raspolaganja sredstvim a za proizvodnju, da bi iznudili ostvarenje tih progno
za. U vezi s tim karakteristino je da je jedino sredstvo koje kasnokapitalistiki privredni program eri m ogu predvidjeti odnosno upotrijebiti za korek
ciju stvarnog razvoja, u usporedbi sa postavljenim prognozam a dravna
intervencija u privredi, tj. prom jena dravne politike novca, kredita, poreza,
vanjske trgovine ili investicijske djelatnosti. Granice takve dravne politike
razm o trit emo u jednom kasnijem poglavlju.
Jedna od najveih slabosti Andrew Shonfieldovog tum aenja kasnog kapi
talizm a lei u tom e to on brie tem eljnu razliku izmeu kapitalistikog pri
vrednog p rogram iranja i postkapitalistikog privrednog planiranja. Shonfield
navodi izuzetan sluaj am erike poljoprivrede, gdje vladine agencije odreuju
po d ru ja koja e se obraditi pa ak i koliine koje treba proizvesti ali
je danas p itan je koliko u tom e uspijevaju. On izgleda ne shvaa razliku iz
m eu takvih postupaka i klimavog konsensusa meu koncernim a tamo
gdje prevladava privatno raspolaganje sredstvim a za proizvodnju. Takav je
konsensus uvijek ogranien tenjam a konkurenciji, tj. prinudom na od
vojeno m aksim iranje profita. U najm anju je ruku udno da Shonfield, koji
44
Pojedinane tvrtke, nakon izrade odvojenih istraivanja^ trita, mogu otkriti da
stanje trita, u odnosu na ponudu inputa i na potranju outputa, tvrtki ne
jami nikakvo irenje. Ta procjena moe biti sasvim ispravna u tim okvirima, ali
ako neki moni planski organ postavi za cilj, recimo, irenje od 10 posto, to sc lako
moe ostvariti i pojedinano i kolektivno s izuzetkom, naravno, vanjskog sektora.
(.. .)Japansko planiranje prognozira kako bi se privatni i javni sektor ponaao kad
bi svaka tvrtka i dravni odjel izradili opirne studije istraivanja na mikro i
makro razinama koje ukljuuju sve znaajne ekonomske faktore u zemlji i ino
zemstvu, te nakon toga optimirali privredno ponaanje. Stoga su planovi zapravo
predvianja mogueg optimalnog ponaanja japanske privrede kao cjeline i njezi
nih dijelova. (...) Ukratko, u Japanu se provoenje ili ispunjenje plana temelji is
kljuivo na djelovanju objave plana, a Agencija za privredno planiranje djeluje
savjetodavno, a ne upravno. (K. Bieda, op. cit., str. 57, 59 i 60).

187

KASNI KAPITALIZAM

u n atprosjenom ra s tu m eunarodne trgovine vidi jedan od glavnih razloga


duge p oslijeratne konjunkture, iskljuuje m eunarodnu konkurenciju pri
o d reenju kasnom kapitalizm u svojstvene sklonosti privrednom program iraran ju , tj. ne priznaje da integracija u svjetsko trite i m eunarodna kon
k u ren cija stv ara ju daljnje prepreke djelotvornom privrednom program ira
n ju /5
Sigurno postoji stanovito tehniko i ekonom sko uzajam no djelovanje izme
u p lan iran ja proizvodnje i akom ulacijske djelatnosti u n u ta r koncerna i
opeprivrednog program iranja. P rinuda tonog p lan iran ja i kalkuliranja unu
ta r pogona povezana sa skraenjem vrem ena o b rta fiksnog kapitala stvara
tehniki in stru m en tarij i ekonom ski interes za egzaktnijim prikupljanjem eko
nom skih podataka koji m ogu biti prim ijenjeni na cjelokupnu privredu. Time
raste tehniki potencijal djelotvornog socijalistikog planiranja, u usporedbi s
tehnikom p lan iran ja kojom se raspolagalo na p rim jer 1918. ili 1929. godine.
S druge strane, opeekonom ski koeficijent nesigurnosti sadran u kasnokapitalistikom privrednom pro g ram iran ju utjee i na prim jenu egzaktnih
tehnika p lan iran ja u n u ta r koncerna.4* G odine i godine k alkuliranja i eksperi
m en tiran ja, silni izdaci za istraivanje i razvoj mogu jednim udarcem , nepred
vienim i nezadrivim razvojim a tr ita i odlukam a suparnikih koncerna
b iti uniteni.47 Tome su p rim jeren e pogrene prognoze koje uvijek iznova
p o stavljaju javne program ske instance, s dijelom znaajnim posljedicam a u
sm islu ja an ja ciklinih porem eaja ravnotee, um jesto oekivanog protuciklikog djelovanja.4' Tome su p rim jeren e i ekonom skim program iranjem
i pojaanom dravnom intervencijom nipoto uklonjene godinje fluktuacije
volum ena privatnih investicija koje i dalje o sta ju za kapitalistiki nain
proizvodnje i njegov cikliki tok odluujuim obiljejem . Upravo u F ran
cuskoj, s njezinom prim jernom planskom privredom , te su fluktuacije
osobito izraene:
Godinja stopa rasta stvaranja brutto kapitala u Francuskoj**
1954:
1955:
1956:
1957:
1958:

12,4%
9,3%
21,0%
5,5%
7,3%

1959:
1960:
1961:
1962:
1963:

5,7%
16,2%
2,3%
11,6%
3,2%

1964
1965
1966
1967
1968
1969

9.6%
4,3%
9.3%
5,6%
7.4%
10,3%

Andrew Shonfield, Modern Capitalism, Oxford University Press 1969, str. 299300.
46
N. Heckmann, op. cit., str. 60.

4
7
Nesumnjiva injenica da postoji veoma malo metoda, ako ih uope ima, prokuanih

i uvijek raspoloivih, koje bi omoguile da se dugorone potrebe predvide s dostat


nom preciznou kako bi one bile inkorporirane izravno u proces odluivanja, isto
je tako priznanje tekoa u pogledu toga predmeta [budueg razvoja trita odnos
no prodaje]. (K. G. H. Binning, op. cit., str. 170. i 171).
48
Postojao je plan da e 1962. privreda rasti stopom od 4 posto. Meutim, to se
dogodilo? Privreda nije rasla stopom od 4 posto i to je uzrokovalo viak kapitalne
opreme u proizvodnji elektrine struje, elianama i u mnogim drugim industri
jama. E. Maddock u: Denning (izd.) op. cit., str. 197. Za pogrena predvianja ved

188

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA

Dok je njegovo privredno program iranje uvijek nesigurno i esto djeluje


upravo nezgrapno, drutveno program iranje u kasnom kapitalizmu temeljito
je kalkulirano i od najveeg je znaenja. Skraeno vrijem e obrta fiksnog
kapitala prisiljava koncerne na tono planiranje i kalkuliranje trokova.
Ali tono planiranje trokova takoer znai tono planiranje trokova nadnica.
A tono p laniranje trokova nadnica trai da se odreenje cijene robe radne
snage znaajno oslobodi fluktuacija potranje i ponude na tritu rada; to
sadri tendenciju dugoronog pretplaniranja tih trokova nadnica.
N ajjednostavniji instrum ent da se to postigne su dugoroni i neotkazivi
kolektivni ugovori koji iskljuuju svaku neizvjesnost u pogledu trokova
nadnica iduih godina. Ali u jednoj norm alno funkcionirajuoj kasnokapitalistiko-parlam entarnoj dem okraciji, u kojoj postoji m inim um slobodnog raz
voja radnikog pokreta odnosno klasne borbe, to je tehnika dugorono ne
provediva i u praksi se pokazala neuspjenom." Tijekom dugog vala s osnov
nim obiljejem ekspanzije opa je tendencija na tritu rada bila sve vea os
kudica radne snage u sve vie zem alja, tako da je ovakva politika dola u kon
flikt sa zakonim a trita. Pokuala je obm anuti radnike u pogledu mogunosti
poveanja nadnica proizalih iz relativno povoljnog stanja na tritu. To su
radnici mogli verificirati iskustvom (mogunosti prom jene radnog m jesta,
iznadtarifne subvencije poduzetnicim a, a djelomice i oigledne tehnike vr
bovanja). Sindikalni pokret, otvoren ak i djelominom utjecaju baze, nije
mogao dugorono izm aknuti u tjecaju tih em pirijskih nalaza svojega lanstva.
N em ogunost dobrovoljnog tonog planiranja nadnica izmeu poduzetnika
i sindikata postala je ja sn a i dolo je do tendencije da se drava uini pos
rednikom : dravna politika dohotka, dogovorena akcija, itd., tj. utvriva
nje skala p o rasta nadnica to obvezuje obje strane, javljali su se sve vie
i vie u m jesto isto ugovornih, dugoronih sporazum a.
Ali iste one snage i zakoni to su osudili na propast dugorone kolektivne
ugovore, protive se i dravnoj politici dohodaka. N ajam ni radnici brzo su
o tkrili da je graanska drava u stan ju planirati i kontrolirati nadnice od
nosno poveanje nadnica, ali da je nesposobna obuzdati poveanje cijena robe
i poveanja dohodaka drugih drutvenih klasa, u prvom redu kapitalista i
kapitalistikih poduzea. Dravna politika dohodaka pokazuje se kao po
licija nadnica tj. kao pokuaj da se um jetno ogranie poveanja nadnica
i n ita dalje od toga.51 N ajam ni se radnici brane od te osobite form e obmane,
isto kao i od dobrovoljnog sam oograniavanja sindikata; pritiskom na sin
skih ekonomskih programera vidi Holger Heide, Langfristige Wirtschaftsplanniuig
in Schweden, Tiibingen 1965.

49

Podaci do 1963: Rapport sur les comples de la nation de 1963, navedeno u Francois
Sellier, Investitionspolitik bei technischen Fortschritt, str. 236, u: Automation
Risiko und Chance, tom 1, Frankfurt 1965. Za razdoblje 19641969; Bruttokapitalbildung nur der produktiven Branchen, u: Jacques Mairesse, op. cit., str. 52.
50
Tendencija k dugoronim tarifnim ugovorima ponovno je ukinuta u SAD, SR Nje
makoj, Belg'ji.
51
Pierre Bauchet priznaje da su francuska sindikalna vodstva ograniila poveanja
nadnica, dok je istodobno krivotvoren slubeni indeks cijena, tj. vlada nije bila
u stanju kontrolirati porast cijena, a o kontroli neraspodijeljenih dobitaka koncer
na nije bilo govora, pa prema tome nije dolo do pravedne raspodjele rtve. (La
Planification frangaise, Paris 1966, str. 320. i dalje). Dodali bismo: rezultat je bio
svibanj 1968.

189

KASNI KAPITALIZAM

dikate, divljim trajkovim a ili jednim i drugim oni pokuavaju postii da


p ro d aja robe radne snage bude barem prilagoena odnosim a na tritu rada
ako su oni relativno povoljni za prodavaoce, a ne sam o u sluaju kad oni pro
turjee interesim a prodavalaca.
Srednjorono i dugorono planiranje trokova nadnica p rim jereno potreba
m a k rupnih koncerna u kasnom kapitalizm u stoga zahtijeva m jere graanske
drave koje nadilaze dobrovoljno sam oograniavanje sindikata ili dravnu po
litiku dohodaka koja se vodi u su rad n ji sa sindikalnom birokracijom . Da bi se
g aran tirao b arem m inim um djelotvornosti, potrebno je dodatno zakonsko og
ranienje prava na trajk . Ako se istodobno mogu izbjei za krupni kapital
nepovoljni uvjeti oskudice radne snage, tj. stvarna puna zaposlenost i ako
se rek o n stru ira in d u strijsk a rezervna arm ija, onda e kom pleks spom enutih
m jera zaista pokazati stanoviti efekt, kao to je to bio sluaj u SAD nakon do
noenja Taft-Hartleyeva zakona, pa do sredine ezdesetih godina.
Ako bi bila nastavljena ve u doba klasinog im perijalizm a zapoeta inte
gracija sindikalnih ap a ra ta u graansku dravu,52 najam ni bi radnici sve vie
gubili svaki interes za financijskom podrkom (prilozi) tim aparatim a
i masovna bi baza sindikata nestala. Ali budui da buroaska klasa ne eli
kazniti, ve nagraditi sindikalni ap a ra t zbog te integracije, gubitak priloga
m ora biti kom penziran, odnosno neutraliziran. Na k ra ju tog razvoja bilo
bi izravno u b ira n je priloga od stran e poduzetnika n a sam om izvoru, tj. ob
vezatno lanstvo u sindikatim a. U tom bism o sluaju doivjeli otvoreni p re
obraaj slobodnih sindikata u dravne sindikate, p retv aran je sindikalne la
narine u porez i preobraaj sindikalnog ap a ra ta u specifini dio dravne biro
k racije sa zadatkom upravljanja robom radnom snagom, ba kao to drugi
dijelovi tog ap a ra ta u p rav ljaju zgradam a, avionim a ili eljeznicam a." M eu
tim , budui da se n ajam ni radnici ne bi zadovoljili s takvim razvojem , ve
bi progurali nove, privatne ili ilegalne posrednike izm eu prodavalaca i
kupaca robe radne snage da bi za prodavaoce postigli najveu moguu cijenu,
takav bi sustav dravnih sindikata za posljedicu im ao zaotravanje pasivne
i aktivne represije, tj. znaajno ograniavanje ne sam o prava na trajk , ve i
slobode udruivanja, okupljanja, dem onstracija i tam pe.54 T rend prem a eli
m in iran ju borbe izm eu prodavalaca i kupaca robe radne snage u odreivanju
cijene te robe u k rajn jo j liniji k u lm inira u bitnom ogranienju odnosno uki
dan ju d em okratskih sloboda, tj. u prinudnim odnosim a jake drave, osim
ako sindikati, pod pritiskom u sve veoj m jeri sam odjelatnog lanstva koje
ponovno u spostavlja sindikalnu dem okraciju, izbjegnu d aljn ju integraciju
u graanski ap a ra t i vrate se odlunoj obrani aktualnih osnovnih interesa
n ajam nih radnika. To, dakako, m ora po tre sti ne sam o tono planiranje tro

Lav Trocki je tu tendenciju kapitalizma k rastuoj integraciji sindikata u graansku


dravu analizirao ve 1940. (Trade Unions in the Epoch of Imperialist Decay, u:
Leon Trotsky on the Trade Unions, New York 1969).
53
Tzv. vertikalni sindikati u panjolskoj klasian su prim jer takve funkcije sindi
kalnog aparata.
54
Zakon o reguliranju odnosa u industriji, koji je britanska konzervativna Heathova
vlada progurala u parlamentu proglaava kanjivim pozivanje na trajk od strane
neovlatenih, ukljuujui u to i tampu.

190

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA .

kova, tj. trokova nadnica velikih koncerna, ve i svaki pokuaj indikativnog


privrednog program iranja od strane graanskih vlada. Sindikati e se tada
ee sukobljavati ne samo s pojedinanim koncernim a i poduzetnicima, ne
samo s udruenjim a poslodavaca, nego i s vladama i graanskim dravnim
aparatom . Jer rastue preplitanje interesa koncerna s vladinom pri
vrednom , novanom, financijskom i trgovinskom politikom jedno je od obi
ljeja kasnog kapitalizma.
Ta kolizija im a pak nuno k arak ter odm jeravanja snaga izmeu radnitva
na jednoj, a graanske klase i graanske drave na drugoj strani, pri emu
kapital m ora ponovo pokuati znaajno paralizirati odnosno suzbiti djelovanje
radnikih organizacija ovog p u ta i slubenih sindikata to ugroavaju
njegove osnovne interese. I u tom bi sluaju na k raju razvoja bila sve vea
ogranienja prava na trajk , udruivanje, okupljanje, dem onstracije i tam pe,
ako bi u tom odm jeravanju snaga pobijedio kapital.
Poslodavci sa svoje strane pokuavaju da u svoju korist izmijene rezul
tate privrem enog n estajan ja ind ustrijske rezervne arm ije, toliko znaajne
za prom jenu odnosa snaga izmeu prodavalaca i kupaca robe radne snage.
Metode p oput procjene radnih m jesta, Measured Tim e Work, Methods-Time
M easurem ent i njim a sline,55 treba da ponite kolektivnu prodaju robe radne
snage (u em u lei opravdanje za postojanje sindikata) individualiziranjem
nadnica, tj. da atom iziraju najam ne radnike i u njihovim redovima stim u
liraju konkurenciju. U spjeh ili neuspjeh tih pokuaja, m eutim , ovisi uglav
nom u odnosu snaga izmeu kapitala i rada.56
S pajanje tren d a prem a skraenju vrem ena o b rta fiksnog kapitala s tren
dom ka ograniavanju tarifne autonom ije sindikata, razjanjava jedan opi
zakon: kasnom kapitalizm u im anentnu prinudu sve vee sustavne kontrole
nad svim elem entim a procesa proizvodnje, cirkulacije openito, sustavne
kontrole k oja je nem ogua bez reglem entiranja ukupnog privrednog i dru
tvenog ivota. Jedan je od korijena tog zakona silna koncentracija privredne
moi u rukam a nekoliko desetaka krupnih koncerna i financijskih grupa
u svakoj pojedinoj zem lji i u rukam a nekoliko stotina krupnih koncerna
i financijskih grupa u ukupnosti svih kapitalistikih zemalja. Rudolf Hil
ferding je ve prije prvog svjetskog ra ta u zakljuku svoje knjige Financijski
kapital izjavio da je za cijelu im perijalistiku odnosno m onopolnokapitalistiku epohu karakteristino da koncentrirana ekonom ska mo sili na slinu
k oncentraciju drutveno-politike moi: Ekonom ska mo znai ujedno i
politiku mo. Vlast nad privredom omoguuje ujedno i raspolaganje sred
stvim a dravne vlasti. to je koncentracija u sferi privrede jaa, to je neogranienije ovladavanje dravom. To strogo saim anje svih sredstava dravne
vlasti javlja se kao najvii razvoj njezine vlasti, a drava kao nesvladiv instru

Vidi npr. Leistungslohn-Systeme, Ziirich 1970; Bernard Meier, Salaires, sistmatique


de rendement, Luzern 1968. i priloge Hansa Mayra, Nata Weinberga i Hansa Pornschlegela u 2. tomu Automation Risiko und Chance, Frankfurt 1965.
56
Vidi izmeu ostalog Tony Cliff, The Employers Offensive, London 1970; Antonio
Lettieri analizira uvjete koji su doveli do ukidanja procjene radnog mjesta u naj
novijem tarifnom sporazumu (zakljuenom 1971.) talijanskog dravnog trusta e
lika Italsider (u: Problemi del Socialismo, Roma, broj 49).

191

KASNI KAPITALIZAM

m ent o dranja ekonom ske vlasti, ali tim e ujedno i osvajanje politike vlasti
kao p red u v jet ekonom skog osloboenja.57
U fazi kasnog kapitalizm a ovom se uzroku prid ru u ju jo i dodatne pokre
take snage. S ve spom enutim trendom tonog p la n iran ja trokova i indi
kativnog privrednog p ro g ram iran ja povezana je nunost pootrene kontrole
ne sam o nad razinom nadnica odnosno trokova nadnica, nego i nad svim
elem entim a reprodukcije kapitala: program iranom istraivanju i obnovi;
organiziranim traganjem za sirovinam a; planiranim razvijanjem novih stro
jeva; voenom i planskom reprodukcijom kvalificirane rad n e snage; us
m jerenom potronjom radnika; utvrenim udjelom privatne p otronje u
nacionalnom dohotku ili drutvenom b ru tto proizvodu itd. Ali, budui da
cijeli taj razvoj nije nita drugo nego objektivno obrazovanje p ro le tarijata
za izvanpogonsku, opeekonom sku, tj. politiku klasnu borbu, istodobno se
m ora voditi briga o tom e da silan injenini m a terijal koji em pirijska zna
nost m ora p rik u p ljati za specifine ciljeve kasnokapitalistikog graanstva i
k asnokapitalistike drave, ili uope ne postane dostupan radnitvu ili samo
u parcijalnom , ideologiziranom , uvijenom obliku koji zastire klasne uvjete i
uvjete dom inacije i izrabljivanja, dakle u otuenom i otuujuem obliku. Sto
ga se organizirajua, reglem entirajua i un ifo rm iraju a funkcija kasnograanske drave m ora rairiti i na cijelu sferu nadgradnje, osobito na sferu ideolo
gije i tehnika iritira n ja proleterske klasne svijesti.
Poslije emo istraiti koliko to moe biti uspjeno, koliko je uspjeh tih
nap o ra ogranien uslijed nesposobnosti sistem a da dugorono sm anji ili prik rije svoja objektivna p ro tu rjeja , koliko dakle, u k rajn jo j liniji objektivni od
nosi izm eu klasa koji b arem dijelom ovise o objektivnoj podlonosti kas
nog kapitalizm a krizam a mogu u tjecati i na subjektivne klasne odnose."
U okvirim a koncerna i poduzea organizirana planirajua tendencija kasnog
kapitalizm a ipak se odraava na stru k tu ru graanske klase i na sam o upravlja
nje privredom . P rinuda tonog k alkuliranja u n u ta r pogona i koncerna, zaje
dno s p rinudom m aksim alne ekonom ije konstantnog kapitala, vodi usavrava
n ju i poznanstvljenju tehnika organizacije kasnokapitalistikog m onopola.59
Znaajno tehnizirana podjela rad a zam jenjuje sad sta ru pogonsku h ijerarh iju
koja uglavnom poiva n a kontroli radne snage i isisavanju vika vrijednosti.
Time se stv ara privid da je birokratizacija upravljanja koncernom ravna stvar
noj b irokratizaciji fu n k cije kapitala, tj. sve veem delegiranju moi raspolaga
n ja sredstvim a za proizvodnju sve iroj arm iji m enadera, direktora, inenje
ra, velikih i m alih efova.60
57
Rudolf Hilferding, Das Finanzkapital, op. cit., str. 426.
58
Vidi posljednje poglavlje.
59
Fr. Pollock, op cit., str. 282. i dalje; Gerhart E. Reuss, op. cit., str. 4851; William
H. Whyte, The Organization Man, London 1960, itd.
60
U sedamnaestom emo poglavlju podrobnije razm otriti tu ve 40 godina staru sa
lonsku teoriju birokratizacije kapitalizma koja see od standardnog djela Berlea
i Meansa (The Modem Corporation and Private Property, New York 1933.), preko
Burnhamove The Managerial Revolution, pa sve do knjige J. K. Galbraitha The
New Industrial State.

192

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA . . .

Stvarnost je, dakako, drugaija. Prodirue tehniziranje i racionaliziranje


up ravljanja pogonim a i koncernim a, predstavlja naime dijalektiko jedinstvo
dvaju p ro tu rjeja
sve veeg delegiranja moi odluivanja o pitanjim a de
talja s jedne i rastue koncentracije moi odluivanja na razinam a vanim
za oplodnju kapitala. Organizacijsko-tehniki, to je prim jereno stvaranju
multidivizionalnih koncerna41 i nunosti da se s tom organizacijskom for
mom povezano delegiran je autoriteta podredi zahtjevim a cjelokupne renta
bilnosti koncerna.42 Tendencija tehnikog odvajanja upravljanja neposrednim
procesom proizvodnje od procesa akum ulacije kapitala, poznata nakon po
jave dionikih drutava i koju je Marx kratko opisao, a Engels poblie karak
terizirao, postaje sve ira u doba kasnog kapitalizma.43 Stvarna proizvodna
tehnika moe se znaajno osam ostaliti, kao i znanstvena laboratorijska istra
ivanja, istraivanje trita, reklam a i izgradnja distribucijskog aparata. Ali
u k rajn jo j liniji odluuje rentabilnost, tj. oplodnja cjelokupne mase u kon
cernu akum uliranog kapitala.44 Ako je ta oplodnja nedovoljna, cjelokupan e
program proizvodnje, istraivanja, reklam e i distribucije koncerna jednim
udarcem propasti, a da se veliki dioniari to dom iniraju upravnim odborom
ne priklone strunom miljenju inenjera, laboranata i istraivaa trita;
koncern ak moe biti i prodan odnosno privrem eno zatvoren ili definitivno
ukinut, a da svi ti menaderi, tehniari i poznavaoci detalja pri tom e ne
mogu n ita poduzeti. Jedinstvo delegiranja moi odluivanja o detaljim a i
koncentracija moi odluivanja na razini oplodnje kapitala prem a tome tvori
jedinstvo suprotnosti, p ri em u u krajnjoj liniji odluuje kapital-odnos, tj.
mo raspolaganja najveim kapitalim a, dakle, privatno vlasnitvo.
Oni koji zastupaju tezu birokratiziranja koncerna ili prevlasti tehnostrukture grijee u tom e to b rk aju tehniku artikulaciju vrenja vlasti s
ekonom skom osnovom, tj. zbiljskim izvorom tog vrenja vlasti. Dvojbenost
pojm a manager dolazi do izraaja ve u tome to se problem relativne finan
cijske sam ostalnosti krupnih koncerna u razdoblju ubrzanog rasta, tj. vee
kvote sam ofinanciranja, b rk a s navodnim sukobom interesa izmeu krupne
buroazije koja posjeduje dionice i upravljaa koncerna. Poveana kvota sa
m ofinanciranja svakako je injenica, u usporedbi s razdobljem prije rata; ali
isto je tako injenica i visoko konjunkturno ogranienje. To nem a nita za
jednikog sa sukobom interesa izmeu m enadera i krupnih dioniara, koji
su daleko vie zainteresirani za poveanje vrijednosti dionica, nego poveanje
61
Vidi izmeu ostalog Alfred D. Chandler, Strategy and Structure, London 1961.
62
Temeljni ie problem modernog upravljanja kontrola (zapravo planiranje) rentabil
nosti u velikim kompanijama, uz pretpostavku da su te kompanije, u modernim
uvjetima, podlone krajnje monim silama kojih je konano djelovanje usmjereno
na raspadanje sredinje kontrole nad rentabilnou korporacija, a posljedica je
toga da kompanija postaje (ili: ostaje) uvelike nekontrolirana, nedjelotvorna kon
federacija suprotstavljenih blokova sila i funkcionalnih interesa. (A. J. Merret,
op. cit., str. 89).
63
K. Marx, Kapital, tom III, str. 346, 467, 465; Friedrich Engels, Razvitak socijalizma
od utopije do nauke, u: GRME, str. 1177. i 1178.
64
Mnogobrojnim ve navedenim mjestima koja to potvruju dodajmo jo jedno: pre
ma Kruse-Kunz-Uhlmannu (op. cit., str. 136), velikim e pogonom u doba automacije
dominirati tenja maksimiranju prometa u cilju osiguranja dugoronog maksimu
ma dobiti.

193

KASNI KAPITALIZAM

dividendi. Jedva da se m oe poricati da kru p n i dioniari i dalje vladaju am e


rikom privredom " iako im u pravilu nije p otrebno da se m ijeaju u sva
kodnevno u p rav ljan je koncernom . S druge strane, valja napom enuti da su u
kapitalistikom drutvenom po retk u gdje sam o vlasnitvo tj. posjedovanje
kapitala, dugorono g aran tira dohodak i mo, i sam i m enaderi vidno zain
teresiran i za stjecan je dionica, zato to sam o tim putem m ogu otvoriti vrata
p rem a vladajuoj klasi vlasnika kapitala. U tu se svrhu osobito pokazala
prihvatljivom tehnika k upnje akcijskih opcija; im je to porezno-tehniki u
SAD stavljeno u pitanje, ostala su pom ona sredstva m orala ispuniti istu
funkciju." Ono to skraenje vrem ena o b rta fiksnog kapitala, ubrzano m oralno
h ab an je strojeva i prim jeren o poveanje znaenja intelektualnog rad a u ka
p italistikom nainu proizvodnje zaista im pliciraju za odluujue vlasnike
k apitala je st pom jeranje akcenta njihove vlastite djelatnosti. Dok je on u
doba kapitalizm a slobodne konkurencije uglavnom bio na neposrednoj sferi
proizvodnje, a u doba klasinog im perijalizm a na sferi akum ulacije (dom ina
cija financijskog kapitala), u doba kasnog kapitalizm a akcent je na sferi re
p rodukcije.a
I sfera proizvodnje i sfera akum ulacije znaajno su tehnizirane i osam o
staljene. O bjektivna znanstvena pravila osiguravaju vie ili m anje glatko
odvijanje tih procesa" (u okvirim a dugog vala s osnovnim obiljejem ekspan
zije od 1940. do 1965. bilo je pravilo da veliki m onopoli financiraju investi
cije p reko cijena, tj. sam ofinanciranje neovisno o bankam a). Stoga se mo
odluivanja moe tam o delegirati na stru n jak e, zato to ona m ora samo
osigurati besprijekorno funkcioniranje predodreenih procesa." Glavna toka
65
Prof. G. William Domhoff potvruje da je 1960. godine jedan posto odraslih Ame
rikanaca posjedovalo vie od 75 posto svih vrijednosti dionica to predstavlja
vei postotak nego 1922. godine (kad je taj postotak bio 61,5 posto) i 1929. Senatska
je komisija ak procijenila da 0,2 posto domainstava posjeduje dvije treine dio
nica (Who rules America?, New York 1967, str. 45). Godine 1960. su lanovi upravnih
vijea 141 od 232 velika koncerna posjedovali dovoljno dionica da bi kontrolirali
koncern (str. 49). Vidi i Ferdinand Lundberg, The Rich and the Super-Rich, New
York 1968, gdje se autor takoer otro suprotstavlja tezi o vladavini menadera, koju
je dijelom prihvaao i C. Wright Mills.
66

O tome vidi Arch Patton, Are Stock Options Dead?, u: Harvard Business Review,
rujan-listopad 1970: Samo najvie plaeni vodei menaderi donose vane poduzet
nike odluke, a s njihova je stajalita kupnja akcijskih opcija predstavljala najva
niju motivaciju. Nakon poreznih reformi 1964. i 1969. godine, industrija je cijeli svoj
program poticanja vodeih menadera morala postaviti na kratkorone profite. Vi
di isto tako prof. Shorey Patterson u The Quaterly Journal of Economics, veljaa
1965, str. 18.
67
Nedavni je izvjetaj prenio zapaanja vie od etrdeset amerikih profesionalnih
industrijskih menadera o upravi u devet intenzivno industrijaliziranih zemalja Ev
rope. Oni su posjetili stotine industrijskih poduzea. (...) Naili su na isuvie slu
ajeva gdje menaderi na vrhu ... nisu uspjeli shvatiti da im je prim arna funkcija
planirati za budunost. OEEC, Problems of Business Management, Paris 1954,
navedeno u L. Landon Goodman, op. cit., str. 188, 189.
68

Sloenost (industrijskih postupaka) vodi zahtjevu za management by exception,


tj. ogranienjem upravljakih intervencija managementa na izuzetne i krizne slu
ajeve. Rutinski bi se procesi trebali samoregulirajue odvijati tako dugo, dok se
odvijaju normalno i prema oekivanjima. Samo odstupanja od normi ili pretpostav
ljenih ciljeva daju povoda za intervenciju. (Gerhart E. Reuss, op. cit., str. 48).

194

SKRAENJE VREMENA OBRTA FIKSNOG KAPITALA . . .

za budunost i dobrobit m onopolistikih i oligopolistikih koncerna lei u


odabiranju, a ne u toku tih procesa, tj. u odluci o tom e to e se, gdje i kako
odvijati proirena reprodukcija. Upravo stoga to ubrzana tehnoloka obnova,
ubrzano moralno zastarijevanje m aterijalnih sredstava za proizvodnju i skra
eno vrijem e o brta fiksnog kapitala povlae za sobom veu neizvjesnost u
sferi reprodukcije, nego u doba klasinog im perijalizm a odnosno klasinog
monopolnog kapitalizma, odluke to se na tom podruju donose stvarno su
strategijske u pogledu opstanka ili propasti koncerna i u pogledu opeekonom skih razvojnih tendencija. Te si odluke pridravaju za sebe gospodari
kapitala, veliki dioniari, vlasnici koncerna i financijske grupe.70
U osnovi, nem ogunost istinske koordinacije izmeu privrednih planova
razliitih privatnih koncerna ne poiva na kao to to tvrde graanski politekonom isti71 neizvjesnosti i diskontinuitetu tehnikog napretka, ve na i
njenici to ponaanje koje je racionalno sa stajalita pojedinanog koncerna
moe, a periodino upravo mora, opedrutveno dovesti do iracionalnih rezul
tata. M aksim iranje prinosa cijele narodne privrede ne predstavlja jednostavno
sum u m aksim iranja profita pojedinanih koncerna. Ne kontinuiran tehniki
napredak, nego diskontinuiran tehniki napredak u privatnom koncernu s
oekivanjem partikularnog m aksim iranja profita, tj. privatno vlasnitvo i rob
na proizvodnja, utem eljuju osnovnu neprevladivu nestabilnost i diskontinui
ran privredni razvoj u kapitalistikom nainu proizvodnje.
Stoga za kasni kapitalizam karakteristino proturjeje izmeu prinude pla
n iran ja u n u ta r koncerna i nesposobnosti da se ide dalje od indikativnog
privrednog program iranja u opedrutvenim okvirima, nije nita drugo nego
pojaan izraz opeg, kapitalizm u im anentnog proturjeja, to su ga otkrili
Marx i Engels, izmeu planske organizacije dijelova privrednog procesa (pro
izvodnja u tvornici, prodaja u n u ta r koncerna itd.) i anarhije cjelokupne priv
rede, kojom upravlja zakon vrijednosti: Proturjenost izmeu drutvene pro
izvodnje i kapitalistikog p risvajanja ispoljava se sada kao suprotnost izm eu
organizacije proizvodnje u pojedinanoj tvornici i anarhije proizvodnje u
itavom drutvu.11 To proturjeje izm eu racionalnosti dijelova i iracional
nosti cjeline, to dosie svoj vrhunac u kasnom kapitalizm u, tvori klju za
razum ijevanje kasnokapitalistike ideologije, kao to emo to vidjeti.71

Nikolaus Heckmann, op. cit., str. 8588. Vidi i A. J. Merrett: Incomes, Taxation,
Management Effectiveness and Planning, u: B. W. Denning (izd.), Corporate Long-Range Planning, op. cit., str. 89. i 90.
Nikolaus Heckman (op. cit., str. 63) razlikuje prve dvije faze dugoronog poduzet
nikog planiranja (postavljanje poduzetnikih ciljeva i optimalna takmiarska stra
tegija) od tree i etvrte faze (postavljanje programa akcije i ispitivanje i revizija
planiranja). Prve dvije faze spadaju u nadlenost najvieg vodstva. Treu i e
tvrtu fazu ne moe vie savladati samo najvie vodstvo, mada si pridrava sve ko
nane odluke.
Vidi nae podrobnije suprotstavljanje toj tezi u Marxistische Wirtschaftstheorie, op.
cit., str. 397. i dalje.
Friedrich Engels, Razvitak socijalizma od utopije do nauke, op. cit., str. 1173.
73
Vidi esnaesto poglavlje.

195

8.

poglavlje

U b rza n je te h n o lo k e o b n o v e

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

S kraenje vrem ena o b rta fiksnog kapitala tijesno je povezano s ubrzanjem


tehnoloke obnove; ovo prvo je esto tek vrijednosni izraz drugog. Ubrzana
tehnoloka obnova uvjetuje ubrzano m oralno zastarijevanje m ainerije, to,
pak, im plicira prinudu ubrzane zam jene fiksnog kapitala u tekuoj upotrebi,
tj. skraenja vrem ena o b rta fiksnog kapitala.
U brzanje tehnoloke obnove prim jereno je sustavnoj prim jeni znanosti u
proizvodnji; m ada je ona u biti ukorijenjena u logici kapitalistikog naina
proizvodnje, nipoto je se ne dri historijski s njim kontinuiranom i isto
dobno povezanom. Potpuno suprotno, Marx je u Grunrisse izriito upozorio
na to da se ona tek postupno probija u tom nainu proizvodnje i da ona
nije u osnovi historijski nastalog razvoja m ainerije: Prisvajanje ivog rada
od strane kapitala dobija u m aineriji takoer i u slijedeem smislu nepo
srednu realnost. S jedne strane, analiza i prim jena m ehanikih i kem ijskih
zakona, koji proizlaze direktno iz nauke, osposobljavaju stroj da obavlja isti
posao koji je ranije vrio radnik. M eutim, razvitak m ainerije na tom putu
nastupa tek tada kada je velika industrija ve dosegla vii stupanj i kad su
sve nauke stavljene u slubu kapitala, a s druge strane, postojea m ainerija
ve sam a prua velika sredstva. Pronalazak tada postaje trgovaki posao, a
prim jena nauke na neposrednu proizvodnju gledite koje je odreuje i potie.
M eutim, ovo nije p u t koji je doveo do m ainerije u cjelini, a jo m anje put
koji ona slijedi u detalju. Taj p u t je analiza1 koja, podjelom rada, sve vie
p retvara operacije radnika u mehanike, tako da na izvjesnoj toki na njihovo
m jesto moe stupiti m ehanizam. Tu je, dakle, odreeni nain rada direktno
p ren ijet s radnika na kapital u obliku stroja, a tim je prenoenjem njegova
vlastita radna snaga obezvrijeena. Otud borba radnika protiv m ainerije.
Ono to je bila djelatnost ivog radnika, postaje djelatnost stroja.2 Ta je
analiza genijalna anticipacija koje je znaenje dolo do izraaja tek s ubrza
njem tehniko-znanstvenih otkria i pronalazaka nakon poetka druge tehno
loke revolucije, ali p rije svega nakon etrdesetih godina XX stoljea. Stanje
gdje su sve znanosti stavljene u slubu kapitala i gdje pronalazak. . . [ po
sta je] posao, a prim jena znanosti na sam u neposrednu proizvodnju gledite
koje je odreuje i potie, specifino je za fazu kasnog kapitalizma. Razumije
se, to ne znai da znanstveno uvjetovanih pronalazaka nije bilo u XIX i
poetkom XX stoljea. Jo m anje tvrdim o da se pronalazaka djelatnost tada
odvijala neovisno o kapitalu. Radi se samo o tom e da se sustavna organi
zacija pronalazatva kao posla organiziranog kapitalistiki, tj. sam ostalne in
1
Vidi Pollockov opis automacije koji u svom razvijanju polazi od iste metode (op.
cit., str. 16).
Temelji slobode, op. cit., str. 291. i 292 (istakao E. M.). Po C. F. arteru i B. R.
Williamsu, tek je s krajem XIX stoljea, s razvojem kemijske i elektrine industri
je, inovatorstvo postalo neposredno povezano sa znanstvenim spoznajama, tj. pos
talo je neminovno znanstveno obrazovanje pronalazaa (Investment in Innovation,
London, str. 12).

199

KASNI KAPITALIZAM

vesticije k apitala u istraivanje i razvoj, potpuno i cjelovito razvija tek u


kasnom kapitalizm u.
M oram o p ri tom e m eusobno odvojiti dva problem a i odvojeno ih istra
ivati: tendencije razvoja inherentne intelektualnom rad u to mogu dovesti
do ub rzan ja pronalazatva i oplodnji kapitala specifine uvjete koji uzrokuju
ub rzan u p rim jen u ubrzanih o tk ria i pronalazaka. K ategorije znanstvenotehnikih p ronalazaka i otkria i tehnoloke obnove p rem a tom e nisu iden
tine.1
R astue ubrzanje tehniko-znanstvenog pronalazatva ovisi o znanstveno-povijesnim, radno-povijesnim i drutveno-povijesnim faktorim a u m eusob
noj in terak ciji.4 Pri tom e se jav lja histo rijsk o znaenje druge znanstvene revo
lucije k o ja se razvija od poetka XX stoljea, a usko je povezana s kvantnom
fizikom, Einsteinovom teorijom relativiteta, istraivanjim a na pod ru ju nu
klearne fizike i prevratnikim nap retkom suvrem ene m atem atike.5 U tom raz
voju velik utjecaj p ri u b rzan ju znanstvene djelatnosti im a uloga kom pjutora,
zatim visoka stopa ra s ta rezultata te djelatnosti, njezino rastue podrutvljavanje i k ap italistika organizacija.4 Ta znanstvena revolucija stvorila je znan
stveni tem elj koji je postupno doveo do prev rata svih p riro d n ih znanosti, na
isti nain kao to je revolucija p riro d n ih znanosti inaugurirana K opernikovim, Galilejevim, New tonovim djelom stvorila tem elj cjelokupne klasine m e
hanike i kem ije X V III i X IX stoljea. Kao to je na osnovi klasine fizike
dolo do neprekidnog slijeda tehnolokih p rim jen a (od parnog s tro ja pa sve
do elektrom otora), tako je druga znanstvena revolucija postavila osnovu du
gog niza tehnolokih prim jen a nakon dvadesetih i trid esetih godina XX sto
ljea koje zavravaju u oslobaan ju nuklearne energije, k ib em etici i autom aciji. Moe se ak tv rd iti da od Einsteinove teorije relativiteta i atom skih istra
ivanja vodi d ire k tan kauzalni lanac prem a tehnikoj prim jeni nuklearne
energije i autom aciji.
O bjektivni su uvjeti u b rzan ja pronalazake djelatn o sti blisko povezani s
drugim svjetskim rato m i poslijeratnim naoruavanjem . B udui da je faza
o d 1914. do 1939. godine im ala jed an od naju sp o ren ijih privrednih rasta
dugi val s osnovnim obiljejem stagnacije epoha izm eu dva ra ta bila
3
Razumije se da ih ne razmatramo kao egzogene faktore, ve kao funkciju privred
nog razvoja u cjelini (tj. prije svega akumulacije kapitala, profitne stope i stope
vika vrijednosti). O tome vidi Joseph D. Phillips, Labours Share and Wage Pa
rity, u: Review of Economics and Statistics, svibanj 1960, str. 188.
4
Kniiga Die Wissenschaft von der Wissenschaft, Berlin 1968, rad autorskog kolektiva
za filozofiju Sveuilita Karl Marx u Leipzigu, donosi zanimljivu analizu socijalnih
osnova znanosti i njezine strategijske funkcije u drutvenom razvoju (str. 70
i dalje). O unutranjoj logici povijesti znanosti vidi Thomas S. Kuhn, The Structure
of Scientific Revolution, The University of Chicago Press, 1964. Ali ovaj autor ipak
previe zanemaruje uzajamno djelovanje te unutranje logike i razvoja drutva
i rada. O pitanju drutvene uvjetovanosti povijesti znanosti vidi J. D. Bemal, The
Social Function of Science, London 1939, Science in History, Pelican Books, 1969.
i S. Lilley, Social Aspects of the History of Science, u: Archives internationales
dhistoire des sciences, broj 2, str. 376. i daljc.
5
J. D. Bemal, Science in History, op. cit., str. 726727.
6

John Diebold, Man and the Computer, New York 1970; Thomas S. Kuhn, op. cit.,
str. 7274, 106108; Die Wissenschaft von der Wissenschaft, op. cit., str. 9. i 10

200

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

je obiljeena usporavanjem tehnoloke obnove to se podudaralo s ubrzanjem


pronalazake djelatnosti uvjetovanim drugom znanstvenom revolucijom.7 Tako
je stvorena rezerva neprim ijenjenih tehnikih pronalazaka, potencijalnih te
hnolokih obnavljanja. N aoruavanje je usisalo znaajan dio tih pronalazaka,
odnosno stvorilo je preduvjete za njih (najupadljiviji je p rim jer atom ska bom
ba, ali taj ni u kojem sluaju nije jedini znaajem.' Radar, m inijaturiziranje
elektronskih aparata, razvoj novih elektronskih dijelova i po prvi puta prim
jena m atem atike na problem e ekonom ske organizacije operations research
svi su oni inicirani na podruju ratne privrede i industrije naoruanja).
I tzv. sinergistiki m odel planiranja koncerna usporeen je s vojnim progra
mima, odnosno iz njih izveden. Sustavna i svrsishodna organizacija znanstve
nog istraivanja radi ubrzanja tehnoloke obnove takoer se prvi put javlja
u sferi ratne privrede, odnosno industrije naoruanja.10 Broj industrijskih
istraivakih laboratorija u SAD, koji poetkom prvog svjetskog rata nije
prelazio stotinu, oko 1920. godine povean je na 220, a i nakon rata ostao je
na toj razini: Pouzdanje u organizirana istraivanja poveano je uspjesim a
iz doba rata." Tijekom i nakon drugog svjetskog rata broj laboratorija kojim
su vladali koncerni ekspandirao je (tako da ih je 1960. godine bilo 5400).
Ukupan je broj znanstvenih radnika aktivnih u istraivanjim a uetverostru
en; poveao se od 87.000 godine 1941. na 387.000 godine 1961."
U okvirim a kapitalistike robne proizvodnje, opseg te istraivake djelat
nosti nem inovno je kao popratne pojave prouzroio specijalizaciju i osamo
staljenje. Istraivanje i razvoj u prvo su vrijem e inili sam ostalnu granu veli
kog koncerna tem eljenog na podjeli rada, da bi se zatim konstituirali i kao
sam ostalna poduzea: stv ara ju se privatni laboratoriji za istraivanja koji pro
daju pronalaske i otkria onom e koji najvie nudi." Time je potvrena Mar7
Nakon pronalaska foto-elektrine elije ranih tridesetih godina omoguen je ru
dimentaran oblik automatizacije. Dosegnut je visok stupanj automatske kontrole
u elektranama, rafinerijama nafte i nekim kemijskim procesima ve prije 1940.
godine i vjerojatno je automatizacija u metalopreraivakim industrijama bila teh
niki mogua, mada bi to, naravno, bila ekonomska neobinost. Tijekom rata i
prvih poslijeratnih godina nagli je napredak elektronike silno poveao znanja re
levantna za automatizaciju. Ostaje otvoreno bi li to bilo dovoljno da pridonese nje
zinoj upotrebi u industriji. Kao i uvijek (...) rad je bio znatno skuplji u uspored
bi s kapitalnom opremom i to je ohrabrilo primjenu i razvoj automatizacije. (W.
E. G. Salter, op. cit., str. 25).
8
Prva potpuno automatizirana tvornica u preraivakoj industriji, tvornica granata
Rockford Ordinance Plant, dovrena je krajem drugog svjetskog rata. (L. Landon
Goodman, op. cit., str. 104. i 105.)
9
Frank G. Gilmore i Richard G. Brandenburg, Anatomy of Corporate Planning, u:
Harvard Business Review, studeni-prosinac 1962.
10

O ulozi prvog svjetskog rata u tom smislu vidi izmeu ostaloga Edwin Mansfield,
The Economics of Technological Change, London 1969, str. 45.
Leonard S. Silk, The Research Revolution, New York, 1960, str. 54; Edwin Mansfield,
cit., str. 45.
12

Edwin Mansfield, op. cit. str. 54.


Silk (op. cit., str. 54. i 55) razlikuje sustavno organizirane istraivae (organized
investigators) i sustavno organizirane znanstvenike (organized scientists).

201

KASNI KAPITALIZAM

xova prognoza: pronalazatvo je postalo sustavno organiziranim kapitalisti


kim poslom.
Kao i svaki drugi posao, i istraivaki posao u kapitalizm u im a samo
jedan cilj: da poduzeu donese m aksim alan dobitak. Silno je razvijanje dje
latnosti istraivanja i razvoja nakon drugog svjetskog ra ta ve sam o po sebi
dokaz da je, s kapitalistikog stajalita, rentabilno.14 W assily Leontieff tvrdi:
to se tie opih uvjeta proizvodnje, organizirano se istraivanje ne razlikuje
od drugih industrija. Sagradi se laboratorij, postavi se p o trebna oprem a,
u najm i se kvalificirana rad n a snaga i ekaju se rezultati. Ti rezultati, kao i
bilo koji proizvod, mogu se ili izravno u p o trijeb iti u poslovnoj kui gdje
su stvoreni, ili se mogu pro d ati drugim a uz odreenu cijenu; ili, kao to
to esto biva, uini se i jedno i drugo.15 A Leonard Silk nalazi da sve vie
kapitala p ritjee u sferu istraivanja i razvoja, budui da tu kapital postie
izvanredno visoku prosjenu stopu povrata na uloene dolare.16 To je posve
sukladno logici kasnog kapitalizm a, fazi kapitalistikog razvoja u kojoj su
tehnoloke rente postale glavnim izvorom ekstraprofita.
Ali jo je znaajnije od iste istraivalake djelatnosti, m eutim , stvarno
in d u strijsk o inovatorstvo, razvijanje novih proizvoda odnosno proizvodnih po
stupaka. to se vie ubrzava tehnoloka obnova, to je krae vrijem e o b rta
fiksnog k apitala, to se vie utvrivanje novih proizvodnih postupaka, pa i
grad n ja novih proizvodnih m jesta odvajaju kao zaseban posao u podjeli rada.
Javlja se isporuka potpuno o prem ljenih tvornica s proizvodnim postupcim a,
tehnikim know-how, p aten tim a i licencam a, kao i strunjacim a, kao nov
oblik investicija odnosno izvoza kapitala. U kem ijskoj grani to je ve sada
prevladavajui oblik obnove fiksnog kapitala. R eprodukcija je organizacijski
potpuno odvojena od proizvodnje; njezino tehniko ozbiljenje preputeno je
posebnim tvrtkam a.'7 Upozoreno je na to da bi tra ja n je radova na planiranju
i razvoju velikih p ro jek ata, kad bi tehniari bili povezani sam o s jednim
specifinim koncernom nuno vodilo njihovu diskontinuiranom zalaganju:
Udvostruenje U sinorova pogona za p rerad u elika kod D unkerquea, povea
vanje njegova kapaciteta s etiri n a osam m ilijuna tona godinje, zahtijevalo
je stu d ijsk u grupu koja je objedinila rad 1500 ljudi na tri godine, a d a se
ne uzm u u obzir istraivake usluge graevinskih poduzea. Solm erova tvor
nica elika kod Fosa, graena na otvorenom zem ljitu, nam etnula je jo slo
enije problem e, pa su tim ovi za istraivanje i planiranje, za slian proizvodni
kapacitet, bili bro jn iji. Znaenje i neredovitost zapoljavanja takvih timova
onem oguava poduzeim a da ih stalno uzdravaju u doba kada je b orba pro
tiv trokova openito na prvom m jestu njihove preokupacije. To je prvo i
glavno opravdanje za oslanjanje na posebna usluna poduzea kojih je glavna
s tru k tu ra planiranje i p ro je k tiran je takvih investicija."
Ovdje govorimo o privatnim izdacima za istraivanje i razvoj, a ne o dravnim koji
su do stanovite toke osloboeni prinude rentabilnosti.
15
Wassily Leontieff, Uvod u: Silk, op. cit., str. IIIIV.
16
Leonard S. Silk, op. cit. str. 3.
17
C. Freeman, Chemical Process Plant: Innovation and World Market, u: National
Institute Economic Review, broj 45, kolovoz 1968, str. 29. i 30.
18

Revue economique de la Banque Nationale de Pari, travanj 1974.

202

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

K apital neposredno uloen u sferu proizvodnje vodi kontinuiranoj robnoj


proizvodnji, odnosno neprekidno se oplouje. Kapital uloen u sferu istrai
vanja i razvoja, koja prethodi stvarnoj proizvodnji ili je slijedi,19 oplouje se
samo u onoj m jeri u kojoj je rad obavljan u toj sferi proizvodan, tj. vodi
proizvodnji novih roba. Sa stajalita kapitalistikog poduzea, neprim ljen jeni
pronalasci i otkria su faux frais proizvodnje, trokovi koje valja svesti na
m inim um . M eutim, budui da u trinoj privredi nikad nije od poetka si
gurno hoe li se novi pronalasci i otkria prim ijeniti, rizik rentabilnosti kapi
tala uloenog u sferu istraivanja natprosjeno je visok. To je jedan od glav
nih razloga to u toj sferi prevladavaju veliki koncerni.20 Veliina i rast izda
taka za istraivanje i razvoj vidljivi su na osnovi slijedeih prim jera: razvoj
najlona stajao je m ilijun dolara, a razvoj orlona pet m ilijuna dolara. Razvoj
penicilina stajao je vie m ilijuna dolara, a katalitiki cracking nafte jedanaest
m ilijuna dolara. Pilkington Glass Company iz Velike Britanije uloila je dva
deset m ilijuna dolara u otkrivanje i razvoj patenta Float Glass. Ameriki
strunjaci govore o televiziji kao o stvari od pedeset m ilijuna dolara, zbog
uinjenih trokova istraivanja i razvoja p rije njezina k o m e rcijaliz irala. U
zrakoplovstvu su trokovi porasli do astronom ske visine: samo do 1965. go
dine trokovi p ro je k ta XB-70 iznosili su m ilijardu i po dolara, a za Concorde
dvije m ilijarde dolara.21 U farm aceutskoj industriji izdaci za istraivanje iznose
prosjeno 810 posto ukupnog prom eta, iako samo dio te sume dobivaju fun
d am entalna istraivanja. Hdchster Farben navodi trokove od dvadeset i pet
m ilijuna dolara za istraivanje i razvoj stanovitoga lijeka. Tvrtka Hoffmann-La Roche troi od 11 do 16 posto ukupnog prom eta na istraivanje i razvoj.22
Osnovni poticaj tih ulaganja kapitala i dalje ostaje isto tako natprosjean
ek strap ro fit koji koncerni mogu ostvariti prilikom proboja.22

19

Uvijek se radi o takvim podrujima istraivanja i razvoja neophodnim za proizvod


nju i potronju proizvoda, a ne o onima koja pripadaju tzv. trokovima prodaje
(npr. istraivanja na podruju reklame itd.) i primjerena su specifinim drutvenim
uvjetima kapitalistike privrede.
20

Paolo Sylos-Labini, Oligopolo e Progresso Technico, Torino 1967, str. 226. i dalje.
John Jewkes, David Sawers i Richard Stillerman, The Sources of Invention, drugo
izdanje, London 1969, str. 128. i 152. Investicije u istraivanja i razvoj 1961. godine
zabiljeene su u 11.000 tvrtki u SAD. Meutim, 86 posto tih izdataka otpadalo je na
samo 391 tvrtku, ai samo etiri gigantska koncerna uzela su na sebe vie od 22
posto ukupnih izdataka za istraivanje i razvoj. (Richard R. Nelson, Merton J.
Peck i Edward D. Kalachek, Technology, Economic Growth and Public Policy, The
Brookings Institution, 1967, str. 48).
21

Jewkes-Sawers-Stillerman, op. cit., str. 155; James R. Bright (izd.), Technological


Planning on the Coporate Level, Boston 1962, str. 61. i dalje.
22

Za farmaceutsku industriju vidi Neue Ziircher Zeitung, 25. travnja i 30. lipnja
1974. kao i Charles Levinson, The Multinational Pharmaceutical Industry, Geneva
1973: Samo fundamentalna istraivanja stvaraju proboje u medicini kojima ta in
dustrija velia i opravdava svoju ekonominost. Primijenjena istraivanja uglavnom
daju specifine proizvode ili poboljane verzije. Meutim, podruje razvoja jedva
da je neto vie od petljanja s omjerima, oblikovanjima i proizvodnim procesima ra
di izigravanja patenata i pronalaenja novih mogunosti plasiranja na trite. (str.
25. i 27).
23
Rizici su sada tako veliki da je brz i djelatan napredak vjerojatan jedino tamo
gdje je potkrijepljen monopolnim profitima. (Jewkes-Sawers-Stillerman, op. cit.,
str. 152). Koncentracija izdataka za planiranje i razvoj u stanovitim industrijskim

203

KASNI KAPITALIZAM

Kao i svaki proizvodni kapital, produktivni kapital investiran u sferi istra


ivanja sastoji se od fiksnog i varijabilnog. Fiksni se kapital sastoji od labora
to rijsk ih zgrada i oprem e, a v arijabilni od nadnica i plaa osoblja to radi
u lab o rato rijim a. injenica to je rad m nogih ovdje zaposlenih inkorporiran
u vrijed n o st specifine robe tek naknadno ili nikada ne m ijenja nita
u p riro d i ukupnog rada zaposlenih na p o d ru ju istraivanja i razvoja kao p ro
izvodnog rada, u tom sm islu to je taj ukupni rad za proizvodnju novih upo
treb n ih vrijednosti (a prem a tom e i razm jenskih vrijednosti) neophodan isto
kao i injenica da radnik dio svojeg godinjeg radnog vrem ena m o ra upo
trijeb iti za stavljanje strojeva u pogon, njihovo ienje i obavljanje nunih
popravaka itd., a da to n ita ne m ijenja na proizvodnoj priro d i tog radnog
vrem ena.24 Bez tih poslova proizvodni bi proces isto tako bio doveden u p ita
nje, kao i bez izrade m odela, pokusa, form ula, crtea, p re p a ra ta itd. u labo
ra to riju i birou. Cesto naglaavajui da p riro d a industrijskog kapitala, izm eu
ostaloga, lei u tom e to si bez naknade m oe p risv ajati pred n o sti podjele
rada, produktivne prim jene znanosti,25 M arx je nedvosm isleno utvrdio p roduk
tivan k a ra k te r rad a istraivaa i inenjera. U ve citiranom m jestu iz R ezul
tata neposrednog procesa proizvodnje, u proizvodne radnike on izriito u k lju
uje tehnologe. A u T eorijam a o vik u vrijednosti se kae: Meu ove pro
izvodne rad nike spadaju, naravno, i svi oni koji u proizvodnji neke robe ue
stv u ju na jedan ili na drugi nain, od fizikog rad n ik a do direktora, inenjera
(za razliku od kapitalista).2'
N esigurnost hoe li kapitali investirani u p o d ru ju istraivanja postii oplod
n ju p red stavlja p rije svega u epohi u brzane tehnoloke obnove poticaj
planiranju istraivanja. Kao i u svim sektorim a to se odnose na p ro d aju
robe, tako je p lan iran je ovoga p u ta i u nutar neposrednog p o d ru ja kon
cerna izloeno elem entim a sluaja, sam ovolje i neznanstvenog ekstrapoliran ja tre n u tn ih tendencija.27 M eutim , upravo je u tom p o d ru ju prin u d a pla
n iran ja oita.
Jew kes, Savvers i S tillerm an pokuali su pobiti tezu u b rzan ja tehnolokog
o b n avljanja uslijed sustavno organizirane istraivalake i razvojne djelatnosti.
M eutim, jedino to su uvjerljivo dokazali je st injenica da je u X IX stoljeu
granama odraava procjenu poslovnih tvrtki (i njihovih oslonaca, npr. ministarstva
obrane) o opsegu izdataka za planiranje i razvoj, koji na razliitim podrujima mo
gu biti rentabilni. (Nelson-Peck-Kalachek, op. cit., str. 73; istakao E. M.). Razlike
u odnosu izdataka za planiranje i razvoj i poslovnih cifara razliitih tvrtki mogu
se objasniti razliitom rentabilnou istraivanja i razvoja. (op. cit., str. 74).
24
Karl Marx, Kapital, tom II, str. 137. i dalje.
25
Karl Marx, Temelji slobode, op. cit., str. 285.
26

Karl Marx, Teorije o viku vrijednosti, op. cit., tom I, str. 102.
27
Fascinirajue analize i prim jere o tome vidimo izmeu ostaloga u Gordon Wills,
David Ashton i Bernard Taylor, (izd.) Technological Forecasting and Corporate Stra
tegy, Bradford University Press 1969. Najnoviji je prim jer britanski koncern Rio
Tinto Zine poznat upravo po natprosjenoj eficijenciji upravljanja: njegova ogrom
na nova talionica olova i kositra u Avonmouthu, propagirana kao najmodernija u
svijetu, pokazala se kao prim jer potpuno pogrenog planiranja. Zbog neoekivanog
trovanja okoline olovnim plinovima, morala je biti zatvorena nekoliko mjeseci i
rekonstruirana.Mnoge pojave zagaivanja okoline svode se na tehnoloki pogreno
planiranje.

204

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

pronalazatvo bilo ue povezano sa znanstvenim spoznajama i napretkom zna


nosti, nego to se obino misli, i da je i danas individualno pronalazatvo odgo
vorno za m notvo esto revolucionarnih o tk ri a Ali njihov m aterijal ne po
bija da sve vei dio otkria, dokazanih izmeu ostaloga patentim a, potjee iz
laboratorija industrijskih tvrtki,19 niti da tendencija ubrzanog rasta znanstve
nih spoznaja i tehnolokih inovacija proizlazi iz brzog poveanja znanstveno
obrazovanog osoblja m ada nije u izravno proporcionalnoj korelaciji.* Autori
koji prip isu ju p retjeran o znaenje inventivnom pojedincu na sigurnijem su
tlu kad upozoravaju na tetnost po pronalazatvo koje slijedi iz pragm atikih
ciljeva istraivanja koja k o n tro liraju monopoli, kao i iz potinjavanja toga
rada tenji za profitom odgovarajuih koncerna. Tono je da se spoznaje i
originalnost ne mogu proizvoditi na isti nain i prije svega istom autom atikom
kao kobasice.11 M eutim, to nije nikakav argum ent protiv timskog rada u
istraivanju, nego jedino protiv tim skog rada potinjenog tenji za profitom.
D aljnje je tipino p ro tu rjeje kasnog kapitalizm a u tom e to veliki monopoli
(oligopoli) nikad nisu potpuno zatieni od konkurencije i stoga ih uvijek
zanima da bre od konkurenata iznesu na trite bolji proizvod i u veoj koli
ini. U tom sm islu n jih sigurno zanim a irenje istraivanja i pronalazatva
pod njihovom kontrolom . M eutim, oni istodobno m oraju pri svakom novom,
skupom istraivakom p ro je k tu uraunati ne samo rizik koji se sastoji u
tom e da m oda nee pronai nov proizvod koji se moe upotrijebiti, ve i u
tome to bi istodobna inovacija konkurentske tvrtke onemoguila ostvariva
nje oekivanih ekstraprofita, pa bi moglo p o trajati dok se kapital uloen u
trokove istraivanja i razvoja ne oplodi iz normalnog profita.12 Neki dru
gaiji proizvod, koji bi osigurao privrem eni monopol, bio bi plodniji. Stoga
sloena inovacijska strateg ija sili velike koncerne kako na diferenciranje istra
ivanja tako i na istodobnu strogu selekciju razvoja iz razloga oplodnje. U
tom su sm islu Jew kes, Saw ers i Stillerm an bez sum nje u pravu tvrdei da
monopoli osim toga sputavaju tehniki napredak, m ada se i to mora shvatiti
samo relativno, a ne apsolutno.11
28
Jewkes-Sawers-Stillerman, op. cit., str. 4060; isto, str. 73.
29
80 posto svih prijavljenih patenata u SAD 1900. godine pripadalo je pojedincima; taj
je postotak pao na 40 posto patenata prijavljenih 1957. i na prosjek od 36,5 posto
za razdoblje od 1956. do 1960. (Mansfield, op. cit., str. 91; Klaus Schulz-Hanssen, Die
Stellung der Elektro-Industrie im Industrialisierungsprozess, Berlin 1970, str. 81).
Robert A. Charpie spominje godinju kumulativnu stopu rasta znanstvene djelatnosti
od 7 posto. On takoer naglaava porast znanstvenih publikacija koje rastu mnogo
veom stopom od svjetskog stanovnitva ili industrijalizacije. (Robert A. unarpie,
Technological Innovation and the International Economy, u: Maurice Goldsmith
(izd.), Technological Innovation and the Economy, op. cit., str. 1; vidi i Diebold, op.
cit., str. 33 i 34.
Jewkes-Sawers-Stillerman, op. cit., str. 179.
Jewkes-Sawers-Stillerman, op. cit., str. 128, 152. Vidi takoer i E. Maddock u: B. W.
Denning (izd.) Corporate Long-Range Planning, op. cit., str. 197.
Nelson-Peck-Kalachek u istom smislu tvrde da su izdaci za istraivanje i razvoj
usmjereni uslijed profitnih ciljeva velikih koncerna na kratkorono upotrebljive
projekte, a ne na fundamentalna istraivanja (na koja otpada samo oko 4 posto
ukupnih privatnih izdataka na istraivanje i razvoj), te da deformiraju i koe
tehnoloki napredak. (Op. cit., str. 85. i 87).

205

KASNI KAPITALIZAM

Pri silno naraslim izdacim a za istraivanje i razvoj u in d u striji u SAD


su ti izdaci porasli s m anje od 100 m ilijuna dolara 1928. godine n a 5 m ilijardi
1953 1954, 12 m ilijardi 1959, 14 m ilijardi 1964. i 20,7 m ilijardi 1970. godine14
nem inovno je da se povea m asa obnavljanja, prem da je posve vjerojatno
da e se isplativost tih izdataka, koja je bila veom a visoka tijekom pedesetih
i poetkom ezdesetih godina, postupno sm anjivati. (Tako se za am erike fa r
m aceutske koncerne moe utv rd iti skraenje razdoblja uivanja tehnolokih
renti od 17 na 10 godina, i naglo opadanje m onopolske stope ekstraprofita).15
Znai li to da je, pored perm anentnog naoruavanja, i ubrzanje tehnoloke
obnove u civilnoj in d u striji posebice u prvom o d je ljk u postalo perm a
nentnim ? Ni u kojem sluaju. Uvjeti oplodnje kapitala o sta ju i dalje odlu
ujui u o d reivanju dinam ike kasnog kapitalizm a. N jih ne moe nadm aiti
razvoj na p od ru ju znanosti i tehnike. U brzana tehnoloka inovacija u k ra j
njoj liniji znai ubrzanje ra sta prosjene proizvodnosti rada. M eutim , u b r
zani ra st proizvodnosti rad a sam o se p ri jako ekspandirajuem tr itu moe
spojiti s relativno visokom stopom ra sta drutvenog proizvoda, odnosno rela
tivno visokom razinom zaposlenosti. U prethodnim sm o poglavljim a izloili
gdje su uzroci ekspanzije tr ita u doba kasnog kapitalizm a: u treoj tehno
lokoj revoluciji i prijelazu s proizvodne tehnike tem eljene na jednostavnim
elektrom otorim a na proizvodnju tem eljenu na elektronici, autom aciji i nu
klearnoj energiji.
im je jednom ta izm jena izvrena i uspostavljeno novo podruje prvog
o d jeljk a za proizvodnju autom atskih strojeva i kom pleksa m aina, stopa rasta
u prvom o d je ljk u poinje padati, a zajedno s n jom i stopa ra sta cjelokupne
kapitalistike privrede, budui da se vie ne obnavlja tem eljito proizvodnja
u prvom odjeljku, ve dolazi sam o do kvantitativne ekspanzije postojee te
hnike proizvodnje. Tada dolazi dugi val s osnovnim obiljejem stagnacije.
S druge strane, vrlo specifini uvjeti to su om oguili nagli ra s t stope vika
vrijednosti nakon drugog svjetskog ra ta pogodovali su m asovnom p ritjec an ju
suvinih k apitala u proizvodnju. M eutim , sa slabljenjem dugog vala s osnov
nim obiljejem ekspanzije, rastu i organski sastav kapitala poinje pogor
avati uvjete oplodnje kapitala. Ako se taj proces nastavi, nuno e uzroko
vati redu ciranje investicijske aktivnosti. S obje stran e problem oplodnje i
problem realizacije b it e dakle zakoen ra s t djelatnosti obnove. Kao po
sljedica toga, ponovo e se poveati jaz izm eu pronalazatva i obnavljanja
u drugoj fazi kasnog kapitalizm a. Stoga je neodriva teza koja potjee od
J. D. Bernala,16 a ponavlja je kolektiv au to ra Sveuilita u Leipzigu, kao i
34
Silk, op. cit., str. 158; Jewkes-Sawers-Stillerman, op. cit., str. 197; Levinson, op. cit.,
str. 44. injenica to su ti trokovi prije drugog svjetskog rata bili isto privatno
plaani, dok danas drava podmiruje oko 60 posto tih trokova, ne mijenja nita na
silnom porastu opsega tih trokova. O razlozima rastueg podrutvljavanja trokova
izdataka za istraivanja, vidi Elmar Alyater, u: E. Alvater i F. Huisken, Materialien
zur politischen Okonomie des Ausbildungssektors, Erlangen 1971, str. 356. i 357.
35
Business Week, 23. studeni 1974.
36
J. D. Bernal, Die Wissenschaft in der Geschichte, Berlin 1967, str. 487. i dalje; Die
Wissenschaft von der Wissenschaft, op. cit., str. 42, 102105, 262. i 263. To je i osnov
na greka studije ehoslovake akademije znanosti koju je objavio Radovan Richta
(Richta-Report, Frankfurt 1961.) koja znanost razm atra kao rezidualan faktor
privrednog napretka, tj. kao proizvodnu snagu koja nije utjelovljena u strojevima
206

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

mnogi drugi autori iz DDR, da je u nae doba znanost postala neposrednom


proizvodnom snagom. Znanstvena djelatnost tek tada postaje proizvodnom
snagom ako je neposredno ukljuena u m aterijalnu proizvodnju.37 U kapitali
stikom nainu proizvodnje to znai: ako uvire u djelatnost proizvodnje robe.
Ako se to ne dogodi izmeu ostaloga uslijed potekoa, ili sum nje u oplod
n ju znanost ostaje potencijalna, a ne realna proizvodna snaga.3*
Skokovito rastua djelatnost istraivanja i razvoja izazvala je znaajnu
p otranju za visokokvalificiranom intelektualnom radnom snagom. Otuda sve
uilina eksplozija, popraena silno naraslom ponudom kandidata (uenika)
intelektualno visoko kvalificirane radne snage, to se moe objasniti viim
ivotnim standardom i pokuajem individualne socijalne promocije.3 Ve je
krajem pedesetih godina 33,2 posto 2024-godinjaka bilo upisano na sveui
lita u SAD, 16,2 posto na Novom Zelandu, 13,1 posto u Australiji i Nizozem
skoj i 10 posto u Argentini; od tada su ti postoci jo porasli. Poetkom ezde
setih godina vie od tri etvrtine 1519-godinjaka zavrilo je sekundarno
obrazovanje u SAD, Australiji, Novom Zelandu, Japanu, Velikoj B ritaniji, Ni
zozemskoj i Belgiji.40
Razvoj visokokolskog obrazovanja41

SAD

a) u tisuama
b) % starosne grupe

Japan

a)
b)

1950.

1965.

2297
20 %

5570
41%

1980.
(projekcija)
58%

400
5%

1085
12%

23 %

i alatu. Znanja i iskustvo ljudske radne snage ne samo njezina tehnika, ve i


intelektualna kvalifikacija u opem smislu rijei bez sumnje su integrirajui sas
tavni dio te proizvodne snage. Ali oni mogu proizvodno djelovati samo kad proizvode
upotrebne vrijednosti u postkapitalistikom drutvu, a upotrebne vrijednosti i raz
mjenske vrijednosti u kapitalistikom drutvu. Izvan te proizvodnje, oni su samo
potencijalna, a ne realna proizvodna snaga.
Meutim, sami autori djela Wissenschaft von der Wissenschaft piu: Pri tome valja
imati u vidu da znanost ne postaje proizvodnom robom tako to si pridaje tu
oznaku, ve iskljuivo nainom svog djelovanja u drutvenoj proizvodnji, (op. cit.,
str. 42).
38
Marx daje formulaciju o znanju koje je postalo neposrednom proizvodnom snagom
u odjeljku Grundrisse koji se bavi temom Suprotnost izmeu osnovice buroaske
proizvodnje (mjera vrijednosti) i njenog razvoja. Strojevi itd. (Grundrisse, op. cit.,
str. 592). I citat je nedvosmislen: Razvitak stalnog kapitala pokazuje u kojoj je
mjeri ope drutveno znanje, knowledge, postalo neposrednom proizvodnom sna
gom, i u kojoj su mjeri stoga i uvjeti samog ivotnog procesa drutva doli pod
kontrolu opeg uma i preobraeni u skladu s njim. (Temelji slobode, op. cit., str.
295).
39
O tome vidi Hedvvig Ortmann, Arbeiterfamilie und sozialer Aufstieg, Miinchen 1971.
40
F. H. Harbison i C. A. Myers, Education, Manpower and Economic Growth, navedeno
u: M. Blaug (izd.) Economics of Education, drugi dio, Penguin Books, 1969, str. 41.
41
Izvjetaj OECD-a.

207

KASNI KAPITALIZAM

Velika
Britanija

a)
b)

180
5%

432
12 %

20%

Francuska

a)
b)

187
6%

524
17 %

31%

SR Njemaka

a)
b)

135
4/o

368
9%

24%

Italija

a)
b)

241
6%

405
11 %

24%

N ajjasn iji rezu ltat drutvene p ro m jen e p rim jeren e ovoj sveuilinoj eksplo
ziji je st injenica to danas barem u SAD, a v jero jatn o i u vie kapitalistikih
zem alja, im a ve vie akadem ski obrazovanih radnika, ako ne ak i studenata,
nego seljaka.
Osnovno je obiljeje ekspanzije intelektualnog rad a izazvane kumulativnim rasto m znanstvenih spoznaja, kum ulativno rastu e djelatnosti istraiva
n ja i razvoja, tj. ubrzanom tehnolokom obnovom m asovno ponovno obje
dinjavanje intelektualne i proizvodne djelatnosti, pro d o r intelektualnog rada
u sferu proizvodnje. B udui da je to prim jeren o neposrednim potrebam a kasnokapitalistike tehnologije,42 kolovanje intelektualnih rad n ik a m ora biti potinjeno tim potrebam a. Posljedica je toga kriza klasino-hum anistike visoke
kole, ne sam o iz form alnih razloga, (prevelik b roj studenata, zaostalost m a
terijaln e in fra stru k tu re, pro m jen a drutvenog p o d rijetla stu d en a ta to zahti
jeva n atp ro sjeno poveanje drutvenih davanja na visokokolskom podruju
itd.), i ne sam o iz opedrutvenih razloga (pokuaji da se izbjegne pojava ne
zaposlene inteligencije; pokuaji obuzdavanja stu d en tsk ih revolta i pojaane
ideologizacije znanosti s ciljem pojaanog m a nipuliranja m asam a), ve i, prije
svega, zbog izravno ekonom skih razloga svojstvenih b iti intelektualnog rada
u kasnom kapitalizm u: p rin u d a da se stru k tu ra visoke kole, selekcija stu
d en ata i sadraj stu d ija prilagode zahtjevim a ubrzane tehnoloke obnove u
kapitalistikim uvjetim a.42 Glavni zadatak visoke kole u kasnom kapitalizm u
vie nije produkcija kolovanih, tj. obrazovnih graana-posjednika to
je bilo prim jereno p o treb am a kapitalizm a slobodne konkurencije , nego
pro d u k cija intelektualno visokokvalificiranih najam nih radnika.
Nova d rutvena pojava m asovnog p o rasta intelektualnog rad a stvara tako
novo drutveno p ro tu rjeje . U sustavu interioriziranih robnih odnosa, gdje
se pojedinac p rep u ta iluziji o slobodnom izboru, do ukljuivanja intelek
tualnih rad n ik a na pod ru ju istraivanja i razvoja ne dolazi izravnom p ri
nudom . V ladajua ideologija stoga m ora u sm je riti m lade prem a prirodnim
znanostim a i tehnici (misli se na funkciju k o ju su u tom pogledu ispunjavali
i isp u n jav aju m asovni m ediji, od stripova, preko knjiga za djecu i televizije
do znanstvene fantastike). Sigurno, to je p rim jeren o i objektivnim opedru
tvenim potrebam a, a ne sam o kratkoronim tenjam a k ru p n ih koncerna kon
k urenciji i rentabilnosti. K um ulativan razvoj znanosti i tehnike, koji je stvo
rio silan potencijal za osloboenje ovjeanstva od vjekovnog prokletstva te
42
J. D. Bernal, Science in History, str. 820822.
43
E. Altvater, u: Altvater i Huisken, op. cit., str. 5962, 358363. Vidi i Nelson-Peck-Kalachek, op. cit., str. 10, gdje autori izlau povezanost kolovanja, obuke i privred
ne djelatnosti. Janossy podrobno razm atra tu problematiku u svojoj knjizi koju
smo ve vie puta navodili.

208

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

gobnog mehanikog fizikog rada to naruava ili zatire razvoj individuuma,


moe utoliko lake rasplam sati m atu mladih, to oni prim jeuju upravo tu
oslobaajuu funkciju.
S druge strane, ta opa potreba za viom kvalifikacijom, intelektualnim ra
dom, visokokolskim obrazovanjem , nuno dolazi u sukob s pokuajem gra
anske klase i graanske drave da potini produkciju intelektualnih kvali
fikacija potrebam a oplodnje kapitala putem tehnokratske reform e visokog
kolstva. Kasnom kapitalizm u nije potreban velik broj visokokvalificiranih
intelektualnih radnika; njem u je potreban ogranieno rastui broj intelek
tualnih proizvoaa snabdjevenih specifinim kvalifikacijam a koji e obaviti
specifine zadatke u procesu proizvodnje ili cirkulacije. Cim je kum ulativan
rast znanosti vei, a ubrzanje istraivanja i razvoja bre, to kapitalistikom
nainu proizvodnje svojstveni procesi rastue podjele rada, tj. racionalizacije
i specijalizacije podvrgnute partikularnim interesim a rentabilnosti, tj. fragm entiranje rada, utoliko vie prodiru na podruje intelektualnog rada i znan
stvenog obrazovanja. Poinje se razvijati nova grana ekonom ske znanosti:
ekonom ija obrazovanja, koja istrauje materijalni prinos izdataka za obra
zovanje. Sada se govori o produktivnim investicijama na podruju obra
zovanja i poinje proraunavati rentabilnost tih investicija.44 Razumije se
tako rei samo po sebi da se p ri tom e isto tako malo radi o opedrutvenoj
rentabilnosti u odnosu na zadovoljavanje potreba, tj. proizvodnji upotrebnih
vrijednosti, kao i na bilo kojem drugom sektoru politike ekonom ije koja se
tem elji n a proizvodnji robe i vrijednosti. Radi se o proraunim a rentabilno
sti u n u ta r okvira postojeeg kasnokapitalistikog drutva, utem eljenog na
m aksim iranju p ro fita velikih industrijskih koncerna.47 Jednako je jasno da ti
prorauni rentabilnosti nisu platonske prirode; oni ne treb aju stvoriti isto
znanje, ve tvore financijsko-politiku in fra stru k tu ru tehnokratske reform e
visokog kolstva i m oraju osigurati rentabilnost kasnokapitalistike visoke
kole.
Prim ijenjena znanost, specijalizirana, podvrgnuta podjeli rada, fragm entira
na, potinjena m aksim iranju p rofita monopola: to je parola kasnog kapitali
zm a na po druju visokog kolstva, odnosno njegove reform e. O bistinile su se
tako Marxove rijei koje smo naveli na poetku ovog poglavlja: kad prim
je n a znanosti na neposrednu proizvodnju odreuje i potie tu proizvodnju,
pronalazatvo postaje grana poslovanja, a pojedine znanosti postaju zatoe
nici kapitala. Ali sa opedrutvenog stajalita, sa stajalita interesa najam nih
44
Ibid., str. 367369.
45
Pri tome se uglavnom anticipiraju vii dohoci intelektualno kvalificiranih zanimanja,
tj. dati raspon u dohocima jednostavno se dugorono ekstrapolira. Cijelu ideologizirajuu analizu Dennisona, izmeu ostaloga o human capital podrobno kritizira
ju Altvater i Huisken, op. cit., str. 275. i 298300.
46

Vidi npr. karakteristian naslov Blaugovog lanka: The Rate of Return on Invest
ment in Educationin Great Britain, (Stopa povrata investicija u obrazovanje u Ve
likoj Britaniji), u: M. Blaug (izd.), Economics of Education, prvi dio, London 1968,
str. 215. i dalje.
47

Zbiljski obraun koji kapital zanima je obraun dodatne vrijednosti proizvoda koji
poduzetnici mogu prisvojiti uslijed raspoloivosti visokokvalificirane radne snage,
dok trokove za produkciju te kvalifikacije sami ne moraju snositi, ili pak samo
dijelom (a i to samo indirektno putem plaenih poreza).

209

KASNI KAPITALIZAM

rad n ik a i velike veine ljudi, oslobaajua je potencija znanosti i tehnika ta


koja daje objektivno progresivno znaenje svakom velikom skoku naprijed
na tom podruju. Stoga se razvija novo, drutveno p ro tu rjeje izm eu kumulativnog razvoja znanosti, opedrutvene potrebe za njenim m aksim alnim p ri
svajanjem i irenjem , rastue individualne potrebe za intelektualnom kvalifi
kacijom p rim jerenom suvrem enoj znanosti i tehnici" s jedne, te kasnom kapi
talizm u im anentne tendencije da znanost uini zatoenikom profitnih poslova
i pro fitn e raunice s druge strane. Taj sukob je specifian oblik opeg pro
tu rjeja k arakteristinog za kapitalistiki nain proizvodnje: p ro tu rjeja iz
m eu rastueg drutvenog bogatstva i rastueg otuenja, tj. osirom aenja ra
da, sve dok to drutveno bogatstvo poiva na privatnom prisvajanju. U kasnom
kapitalizm u to p ro tu rjeje poprim a novu dim enziju: to kvalifikacija steena
na visokoj koli vie postaje kvalifikacijom za specifian radni proces, utoliko
intelektualni rad biva vie proletariziran, tj. njegova rad n a snaga postaje ro
bom; utoliko je roba intelektualna radna snaga vie prisiljena prodavati se
na tritu rada za intelektualno-znanstvene kvalifikacije,49 i utoliko vie ci
je n a te robe biva p o tisn u ta n a trokove svoje reprodukcije, tj. na njezinu vri
je d n o st oko koje ona oscilira m ijen jan a odnosim a ponude i potranje. to
vie n ap red uje taj proces proletarizacije,*0 utoliko vie n ap red u je podjela rada
na znanstvenom po d ru ju s neizbjenim p o pratnim pojavam a hiperspecijalizacije i fahidiotizma, a stu d en t je utoliko vie zatoenik specijalnog obrazo
vanja podvrgnutog uvjetim a oplodnje kapitala. A to je fragm entiranija inte
lektualna kvalifikacija, to je frag m en tiran iji intelektualni radni proces, to se
vie otueno i o tuujue visokokolsko obrazovanje uopava u proizvodni
proces otuenog i otuujueg intelektualnog rada realno supsum iranog pod
kapital. To je drutveno-ekonom ska osnova u pozadini sveopih stu d en tskih
revolta u kasnom kapitalizm u, a istodobno dokaz njihove objektivno antikap italistike potencije.
Budui da u doba kasnog kapitalizm a pokuana k o ntrola svih m om enata
procesa proizvodnje i reprodukcije bilo putem drave ili privatne inicija
tive igra svoju ulogu, drava i m onopoli skloni su tom e da supsum ciju
rad a pod k apital zahvate i organizacijski, tj. da program iraju broj visokih
48
Vidi o tome izmeu ostalog, Franz Janossy, op. cit., str. 219221. Vidi takoer i
slijedeu duhovitu definiciju Karl-Heinz Rotha: Znanost, tehnika i obrazovanje
stoga su i sami posredovani opim historijskim uvjetima drutvenog proizvodnog
procesa. Oni su faktori koji uz stalan preobraaj upotrebne vrijednosti neposrednog
proizvodnog procesa, subjektivnih i objektivnih uvjeta proizvodnje, tj. ivog rada,
m aterijala za rad i sredstava rada, stvaraju m aterijalnu bazu komunistikog dru
tva. (Roth-Kanzow, op. cit., str. 96).
49
Vidi djelovanje takozvanih lovaca na talente koji regrutiraju apsolvente na viso
kim kolama obeavajui odreena prim anja u stanovitom koncernu. Ve postoje
studije o tom tritu rada. Vidi izmeu ostaloga Glen C. Cain, Richard B. Freeman
i W. Lee Hansen, Labour Market Analysis of Engineers and Technical Workers, Balti
more 1973.
50
Heinz Jung (u lanku Zur Diskussion um den Inhalt des Begriffs 'Arbeiterklasse
und zu Strukturveranderungen in der westdeutschen Arbeiterklasse, objavljenom
u: Das Argument, br. 61, prosinac 1970, str. 693. i dalje) s pravom, izmeu ostalog,
tvrdi: Po autorovu miljenju, valja naglasiti tu historijsku tendenciju proletariziranja velikog dijela inteligencije i njezina stapanja s radnikom klasom. Tai se pro
ces ubrzava skokovitim rastom tog sloja prije svega u vezi sa znanstveno-tennikom
revolucijom.
210

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

kola, sadraj strunog obrazovanja i razdiobu studenata na razliita struna


podruja. Neki planeri pri tom e su ve prethodno planirali nudu prekolovanja kvalificiranog intelektualnog rada, tj. isto ono periodino dekvalificiranje kao i u takozvanom modelu Baukasten-Gesamthochschule. Budui da se
svi ti program i tem elje na perm anentnom num erus clausus-u bez ega ne bi
bio mogu zbiljski odbir studenata prem a potrebam a oplodnje kapitala, to
samo za sebe dovoljno govori.51 Razumije se isto tako da ti program i ne mogu
zahvatiti stvarni razvoj, isto kao to ni kapitalistiki privredni program i ne
mogu egzaktno prognozirati privredni razvoj. Vano je samo utvrditi da
takvo planiranje pojaava otuenje studentske aktivnosti i intelektualnog
rada. U kasnom kapitalizm u poveana potranja za visokokvalificiranim inte
lektualnim radom ni u kojem se sluaju ne reducira na rastuu potrebu za
intelektualnim radom u proizvodnom procesu. Razvijanje kvalificiranog inte
lektualnog rada ima, tovie, dvostruki karakter, prim jeren tendencijam a raz
voja kasnog kapitalizm a openito: s jedne strane putem ubrzane tehnoloke
obnove uvjetovano skraenje vrem ena obrta fiksnog kapitala i, s druge strane,
iz tog skraenja vrem ena obrta fiksnog kapitala rezultirajua prinuda sustavne
kontrole nad svim m om entim a drutvenog procesa proizvodnje i reprodukcije.
Uvoenje kvalificiranog intelektualnog rada u proces proizvodnje korespon
d ira s prvim obiljejem kasnog kapitalizm a, a s drugim uvoenje intelektual
nog rad a u sva podruja nadgradnje i upravljanja proizvodnim snagam a (uklju
ujui upravljanje pogonim a i upravljanje radnom snagom)52.
Postoje ipak znaajne razlike izm eu drutvene pozicije u proizvodni pro
ces ukljuenog i na podruju uprave i nadgradnje inkorporiranog kvalifici
ranog intelektualnog rada. Te se razlike ne mogu reducirati na pitanje, tvori
li stvaranje vika vrijednosti ili p ak dohodak od preraspodjele vika vrijed
nosti osnovicu m aterijalne egzistencije pojedinca ili grupe, m ada taj faktor
nesum njivo igra ulogu u odreenju drutvenih interesa svake specifine grupe
k valificiranih intelektualnih radnika, tovie, drimo da je odluujui mom ent
to kakve su posljedice specifinog m jesta svake strune grupe u sferi pro
izvodnje, uprave ili nadgradnje, na obrazovanje specifine grupne svijesti.
Sve grupe to profesionalno sudjeluju u kontroli eficijentnog istiskivanja
vika vrijednosti iz robe radne snage ili eficijentnog ouvanja vrijednosti kon
stantnog kapitala od strane radne snage m oraju, na osnovi te pozicije u dru
tvu, svoju funkciju znaajno identificirati s klasnim interesim a poduzetnika
i graanstva, a ak bi se moglo i rei da bez takvog znaajnog identificiranja
uope ne bi bili u stanju u pogonu i drutvu ispoljavati svojoj funkciji spe
cifinu kvalifikaciju. K ontrolori vrem ena koji sim patiziraju i solidariziraju se
s radnicim a u kapitalistikom su nainu proizvodnje loi, tj. nekvalificirani
kontrolori vrem ena i ubrzo e ostati bez posla, tj. m orat e prom ijeniti ili
svoj stav ili zanim anje. P ripadnici slube izvrenja kazni koji politikim za
tvorenicim a pom au pri bijegu im aju malo ansi da naprave karijeru i izgubit

U vezi s tim valjalo bi isto tako podvui i porast neujednaenog kasnokapitalistikog


privrednog razvoja i njemu primjerene razliite kyalifikacijske potrebe razliitih
frakcija kapitala. (O tome vidi Roth i Kanzovv, op. cit., str. 164. i dalje).
0 mnogobrojnim pokuajima kasnog kapitalizma koji vode poznanstvljenju sfere
nadgradnje, a prije svega politike i uprave, vidi Karl-Theodor Schuch, Wissenschaft
und Politik in der spatkapitalistischen Klassengesellschaft, u: Das Argument, br.
65, kolovoz 1971.

211

KASNI KAPITALIZAM

e svoje radno m jesto. Isto vrijedi, s nekim razlikam a i dugorono gledano,


za pogonske lijenike, pogonske sociologe i psihologe, upravljae velikih m a
sovnih m edija, kom andante buroaske policije i vie funkcionere dravnog
ap arata. Kvalificirani intelektualni radnici u neposrednom procesu proizvod
nje ili rep ro dukcije ili oni ija drutvena funkcija ne dolazi nuno u sukob
s klasnim interesim a najam nih radnika, npr. lijenici socijalnog osiguranja
ili socijalni radnici im aju n asu p ro t tom e mnogo vie m ogunosti ne sam o
da od b iju identificiranje s klasnim interesim a kapitala, nego i da se, n ap ro
tiv, id en tificiraju s klasnim in teresim a najam nih radnika. Rastue tehniziranje, specijaliziranje i racionaliziranje sfera u p ravljanja, akum ulacije i nad
gradnje, pa i podjele rad a na sam om p o d ru ju u p rav ljan ja kapitalom , moe
prem a tom e za posljedicu im ati podjednak razvoj obiju grupa intelektualno
kvalificiranih radnika.53 To je m a terijaln a osnova nada tehnokratskih refor
m ato ra visokog kolstva u pogledu podjele i djelom ine reintegracije rebeliraju ih stu d enata, to bez sum nje djelom ino i mogu postii. Jedan od osnov
nih m om enata studentskog revolta je o tp o r hiperspecijaliziranom i stoga
znanstveno nedostatnom studiju. S prevladavanjem fahidiotizma povezana
je i spoznaja sveukupne drutvene povezanosti. Ako n a p o d ru ju visokokol
skog stu d ija uspije korak k takvoj spoznaji, kvalificirani pogonski lijenici,
pogonski sociolozi i psiholozi, nam jetenici u m asovnim m edijim a, p a ak i
suci, mogli bi tom spoznajom isp uniti svoju funkciju k o ja razotkriva zbilju
kapitalistikog naina proizvodnje, rem eti sistem i p o tre sa ga. Tako bi, na
prim jer, mogli odbiti da ograniavaju izdavanje po tv rd a n a onu m jeru koju
ele poduzetnici iz razloga rentabilnosti, te da iskljuivo im aju u vidu zatitu
zdravlja individualnih n ajam nih radnika.
Toliko dugo dok je takvo revolucionarno obavljanje poziva ogranieno
tek na nekolicinu pogonskih lijenika, oni e tra jn o gubiti zaposlenje. Ali,
ako bi se sve vei broj lijenika pokuao osloboditi stega kapitala, odnos
bi se snaga na tom tr itu rad a tako izm ijenio da bi onem oguio takva otpu
tan ja. Subjektivan i glavni uvjet takvog razvoja bio bi da se n a visokoj koli
razvijeno socijalno-revolucionarno stajalite ne izgubi postupnom integracijom
u graansko drutvo. N uan je za to p rije svega faktor: sudjelovanje u revo
lucionarnoj organizaciji k o ja poiva n a jedinstvu revolucionarne teo rije i re
volucionarne prakse. Jer, revolucionarno obavljanje poziva, tj. djelom ijia
p raksa, tra jn o e o stati zbiljski revolucionarna, sam o ako je situirana u ope
drutvenu politiku revolucionarnu praksu.
Zanim ljivo je p ro iriti tu analizu n a specifian sloj kvalificiranih intelek
tu alnih radnika, naim e p rosvjetnih radnika. injenica da taj sloj, iako poten
cira individualnu i drutvenu rad n u sposobnost tj. produktivno pridonosi
obrazovanju specifine robe kvalificirane rad n e snage ne moe biti
p rib ro jen proizvodnom radnitvu,54 n ita ne m ijen ja na tom e da on objektivno
tvori dio klase najam nih rad n ik a55 i d a se subjektivno moe o sjeati njezinim

53
1973. godine 77 posto svih vodeih snaga kapitalistikih poduzea na evropskom
kontinentu posjedovalo je akademsko obrazovanje (Neue Ziircher Zeitung, 4. li
stopada 1973.).
54
Roth-Kanzow, op. cit., str. 70. i dalje.
55
Usporedi Karl Marx: Svaki proizvodni radnik jeste najamni radnik, ali nije zato
svaki najamni radnik proizvodni radnik. (...) Rad iste sadrine... moe obavljati
212

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

pripadnikom , pa u skladu s tim i djelovati. Ako rastua sindikalna organizacija


i sudjelovanje u borbam a cijele radnike klase uvrsti takav subjektivan stav,
onda i ovdje revolucionarno obavljanje poziva moe pridonijeti slabljenju
kapitalistikog izrabljivanja i ugnjetavanja. Na m jesto dravotvornog dolazi
tada drutveno-kritiko obrazovanje. Umjesto poslunih podanika, najam nih
radnika koje se moe lako disciplinirati54 i m ladih koji se zaklinju u principe
individualnog uspjeha, obrazuju se tada m ladi koji samostalno misle i ospo
sobljeni su za solidarno djelovanje. Da takva praksa m ora voditi tekim kon
fliktim a s vladajuom klasom i da se s izuzetkom revolucionarnih razdoblja
jedva moe integrirati u norm alan pogon kasnokapitalistikog drutva,
drimo da se samo po sebi razum ije.
P roturjeje izmeu znanstveno kvalificiranog rada s jedne strane i njegova
supsum iranja pod interese kapitala s druge, stoga potencijalno ima dakle
openitiji k arak ter nego to se to na prvi pogled ini. U kasnom kapitalizm u
znanost je potencijalna proizvodna snaga u dvostrukom smislu. Ona poveava
m aterijalne potencije ovjekova osloboenja od robovanja u uvjetim a klasnog
izrabljivanja, robne proizvodnje i drutvene podjele rada. Ona posjeduje idej
nu potenciju da bitno olaka osloboenje radnika od m anipulacije u sferi
nadgradnje i otuenja svijesti. Utoliko je sve tee odvojiti znanost kao izvor
m aterijalnog bogatstva od znanosti kao izvora revolucionarne svijesti, budui
da sve znanosti postaju zatoenicim a kapitala u doba kasnog kapitalizma, a
sve vie znanstvenika rebelira protiv takva stanja.57 Ta pobuna moe imati
tehnokratski ogranien karakter, kao to to vidimo u djelim a jednog Galbraith a na Zapadu ili jednog Eugena Lobla na Istoku, koji znanstvenike sm a
tra ju stvaraocim a m aterijalnog bogatstva, a stoga i prirodnim upravljaim a
(tj. objektivnim vladarim a) privredom i dravom.5' M eutim, ta ista pobuna
moe takoer poprim iti teorijski k arak ter im se spoji s oslobodilakim po
kretom p ro letarijata, tj. rada naprosto.
Kasni kapitalizam , kao doba ubrzane tehnoloke obnove i masovnog irenja
intelektualnog kvalificiranog rad a to je omoguava, predstavlja dakle doba
koje do k raja zaotrava osnovno p ro tu rjeje kapitalistikog naina proizvodnje.
isti radnik u slubi industrijskog kapitaliste ili neposrednog potroaa. U oba
sluaja je on najamni radnik ili nadniar, ali je on u prvom sluaju proizvodni ra
dnik, a u drugom neproizvodni, jer u prvom sluaju proizvodi kapital, a u drugom
ne. (Rezultati neposrednog procesa proizvodnje, op. cit., str. 66, 6970).
56
Roth-Kanzow, op. cit., str. 70. i dalje.
57
.
U posljednjem emo poglavlju razmotriti jo jedan aspekt tog proturjeja: naime,
suprotnost izmeu tendencije k rastuoj individualnoj odgovornosti u procesu ra
da i prinude daljnje supsumcije intelektualnog rada pod kapital u procesu oplod
nje.
58
Eugen Lobi, Geistige Arbeit, die wahre Quelle des Reichtums, Wien 1968. Osobito je
tragino to je teorijski bez sumnje veoma nadareni Lobi, barem dijelom zbog
svog stranog osobnog iskustva sa staljinizmom, koji nije mogao teorijski obradi,? i.

j_a

/M
fn a
/m
*
in
i r o r ln p u r i iP n n n e t 1 11 t OITlfi Q3

---- j ---- - - or
JUJCK.UV111 uiuaivcui uvjeti, U HUJI uumuuiuju
:akliuka da u onoj mjeri u kojoj manuelni rad uzmie pred mainskim, Koliina
: ____________

o n /in im n n m

j primijenjenog fizikog
jednosti. (op. cit., str. 152.).

213

Mi l r n n n r

n i t i nrni7.VOa n e mOEU

KASNI KAPITALIZAM

P odrutvljenje je rad a n ajjae raireno tim e to cjelokupan akum ulirani re


zultat znanstveno-tehnikog razvoja, pa i cijelog ovjeanstva, postaje nepo
srednim p reduvjetom svakog posebnog procesa proizvodnje n a svakom poseb
nom p o d ru ju proizvodnje. Privatno p risv ajan je na kojem se i dalje tem elji
ta p o d rutvljena proizvodnja vodi p ro tu rjeju to je taj silni znanstveno-tehniki kapital ovjeanstva podreen uvjetim a oplodnje stvarnog kapitala, tj.
u skraen je svjesno m ilijunim a ljudi, ili im je pak dostupan tek u fragmentiranom obliku. Tek kad proizvodne snage konano odbace svoj om ota skro
jen po m jeri privatnog prisvajanja, tj. prem a kapital-odnosim a, revolucionar
ne e se potencije to jo d rijem a ju u znanosti moi potpuno iskoristiti za
osloboenje rada, osloboenje ovjeka, kako na m aterijalnom , tako i duhov
nom i m oralnom podruju.
Da li uvoenje visokokvalificiranog intelektualnog rad a u proces proizvod
n je uzrokuje rastue dekvalificiranje m anuelnog rada, tako da integracija in
telektualnog najam nog ra d a u p ro le ta rija t nailazi na suprotnost izm eu fizi
kog i um nog rada? E m pirijski je odgovor na to p itan je teak zato to se
u kapitalistikoj privredi karakteriziranoj nejednakim razvojem razliitih pro
izvodnih grana paralelno odvija vie p ro tu rjen ih procesa, dok statistike zani
m an ja daju sam o rezim e tih paralelnih procesa. R alanjenje tih globalnih
rezu ltata o tkriva da rastu a industrijalizacija apsolutno poveava b ro j n ajam
nih radnika, dok rastu a au tom atizacija sm an ju je njihov b ro j; da rastua
m ehanizacija i poluautom atizacija poveava b roj priuenih radnika n a tetu
kako kvalificiranih tako i nekvalificiranih i kvalificiranih radnika, dok po t
p u n a au to m atizacija sm anjuje i broj priuenih radnika i potie obrazovanje
novog, visokokvalificiranog polivalentnog strunog radnika.44 N apose sve vie
autom atizirane grane industrije, n p r. kem ijska in d u strija, ve danas pokazuju
ra s t ud jela stru n ih radnika u ukupnom b ro ju zaposlenih radnika, ra s t to
p ro tu rjei prosjenom trendu.61 I podjela zaposlenih na radnike i slubenike
u po tp u n o autom atiziranim pogonim a gubi sm isao i sve je vie p rim jerena
tek form alnim uvjetim a ugovora i statusa, nego stvarno razliitim pozicijam a
u procesu proizvodnje.62
N ajpounija dugorona prognoza na tu tem u potjee od Jam esa R. B righta,
koji je istraio sedam naest uzastopnih stupnjeva m ehanizacije i na posljedTu tendenciju potvruju brojni empirijski dokazi. U cijeloj industriji SR Njemake
postotak se priuenih radnika poveao od 28 posto 1951. na 36,4 posto 1960. i na 37
posto 1969, dok je postotak strunih radnika opao sa 47,6 posto 1951. na 40,6 posto
1960, a 1969. iznosio je opet 42,8 posto. Postotak je nekvalificiranih radnika pao sa
24,4 posto 1951. na 23 posto 1960. i na 20,2 posto 1969. (Wulf D. Hund, Geistige Arbeit
und Geselschftsformation, Frankfurt 1973, str. 103). Valentin Siebrecht navodi pove
anje postotka specijaliziranih priuenih radnika u razdoblju izmeu 1951. i 1957
sa 29 posto na 32,4 posto, smanjenje strunih radnika sa 47,6 na 44,8 posto i pad ne
kvalificiranih radnika sa 24,4 na 22,8 posto (Automation Risiko und Chance, op.
cit., prvi svezak, str. 383).
60
Pierre Naville, u: Navillc-Friedmann, op. cit., str. 381. i dalje.
Izmeu studenog 1951. i listopada 1966. broj strunih radnika sa zaokruenim profe
sionalnim znanjem u radnitvu zaposlenom u kemijskoj industriji SR Njemake po
veao se od 35 na 38 posto, dok je broj nekvalificiranih radnika pao s 18 na 16 posto.
(Heinz Jung, op. cit., str. 690).
62
To vodi i tome da radnici sve vie zahtijevaju status slubenika (otkazni rok od
mjesec dana i isplata nadnice) i za to se bore sindikalnom akcijom.

214

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

njem stu p n ju (potpuna autom acija s najam nim radnicim a koji obavljaju je
dino kontrolnu funkciju) utvrdio tendenciju sm anjenja znanja (i m anje odgo
vornosti), ali na vioj razini nego u poluautom atiziranoj ili neautom atiziranoj
industriji.43 Njegova em pirijska stu d ija potvruje teorijsku pretpostavku da
u toku kasnokapitalistike autom acije, sputane prinudom oplodnje kapitala,
dugorono dolazi do relativne, a ne apsolutne dekvalifikacije (tj. da traena
kvalifikacija sve vie pada ispod tehniki-znanstveno mogue, iako je u pro
sjeku na vioj razini od one koju je kapitalizam prije dostigao).
U svakom sluaju valja utvrditi da se radikalan preobraaj radnog i pro
izvodnog procesa, koji se poklapa s treom tehnolokom revolucijom, ubrza
njem tehnolokog obnavljanja, poluautom acijom i autom acijom , ne ogrania
va samo na prom jenu strojeva koji se koriste kapitalistiki, ve i na adekvatnu
pro m jen u kvalifikacije ivog rada, prim jereno sve veim tekoama oplodnje
kapitala. Raspad stare profesionalne stru k tu re dovodi, barem na potpuno
autom atiziranim podrujim a, do mnogo vee unutarpogonske m obilnosti i
plastinosti radne snage. To bez sum nje omoguava inteligentan pregled nad
cjelokupnim procesom proizvodnje, to je uvelike nestalo u okvirim a rada
na tekuoj vrpci, tj. poluautom acije i sve vie razm rvljenog rada. Ali poveana
prosjena razina kvalifikacije ukupnog radnika ispoljava se u samo neznatnom
poveanju kvalifikacije mase prosjenih radnika i znaajnom poveanju kva
lifikacije neznatne m anjine visokokvalificiranih proizvoaa (tehniari, poli
valentne grupe za rep aratu re itd.).
Teoretska analiza proizvodnje i reprodukcije kvalificirane radne snage spada
u najtee i najkontroverznije toke m arksistike teorije.44 Dijelimo m iljenje
R otha i Kanzowa, koji sm atraju da su trokovi obrazovanja prije odbici od
drutvenog dohotka, nego troenje drutvenog kapitala.45 Dok dohodak to se
troi na p o druju obrazovanja svakako poveava drutvenu radnu sposobnost,
pa ak stv ara i stanovite uvjete rada,44on sam neposredno ne stvara vrijednost.
To ukazuje na to da se kapital ulae samo u neka m anja podruja i iznimno
u sektor obrazovanja. To ipak ni u kom sluaju nije teorijski zakon, kao to
izgleda sm atraju R oth i Kanzow,47 budui da je M arx izriito naglasio da se
k apital moe ulagati u stvaranje tih opih zajednikih uvjeta proizvodnje.

James R. Bright, Lohnfindung an modernen Arbeitsplatzen im den USA, u:


Automation und technischer Fortschritt in Deutschland und den USA, Frankfurt
1963, str. 159168.
64
.
.
.
.
.
.
.
.
Rezime ranijih rasprava o odnosu izmeu kvalificiranog i nekvalificiranog rada,
odnosno o nainu na koji se prvi reducira na drugi, nalazi se u knjizi Romana Rosdolskog (op. cit., drugi svezak, str. 597614). Vidi i Robert Rowthom, Komplizierte
Arbeit in Marxschen System, u: H. G. Nutzinger i E. Wulstetter (izd.) Die Marxsche
Theorie und ihre Kritik, Frankfurt 1974, str. 129. i dalje.
65
Roth i Kanzow, op. cit., str. 7176.
Usporedi Karl Marx: Zato se svi opi, zajedniki uvjeti proizvodnje... podmiruju
iz jednog dijela nacionalnog dohotka, iz vladine klase, a radnici se ne pojavljuju Kao
produktivni radnici, iako poveavaju proizvodnu snagu kapitala. (Temelji slobode,
str. 243).
67
Roth i Kanzow, op. cit., str. 66. i 67.
Karl Marx, Temelji slobode: Najvii je razvoj kapitala kad se opi uvjeti drutve-

215

KASNI KAPITALIZAM

N asuprot tom e, tv rd n ja R otha i K anzow a da trokovi obrazovanja ne ulaze


izravno u determ inaciju vrijednosti robe kvalificirane radne snage,** po t
puno p ro tu rjei Marxovoj tezi. A ltvater je u pravu u svojoj polem ici, prem da
on ne tra sira tono razliku izm eu vrijednosti robe kvalificirane rad n e snage
i predujm a proizvodnih trokova te kvalifikacije. Rothov stra h od u p adanja
u p ro tu rjeje Adama S m itha (odreenje robne vrijednosti nadnicam a i nad
nica robnom vrijednou) bespredm etan je ako se M arxova form ulacija
u ije trokove proizvodnje i reprodukcije ove usluge ulaze shvati u izvor
nom znaenju.70 To da M arx ne govori o odreenju v rijednosti robe kvalifi
cirane rad n e snage trokovim a stje can ja kvalifikacije, sam o se po sebi razu
m ije. Ta je vrijednost odreena trokovim a njezine cjelokupne reprodukcije,
to u k lju u je fizioloke i m oralno-historijske elem ente reprodukcije te radne
snage, kao i dodatne trokove reprodukcije kvalifikacije.71
Upravo zato to trokove kolovanja podm iruje drava preraspodjelom
dohotka i to sek to r obrazovanja ne p red stav lja podruje investiranja k a
p itala to daje viak vrijednosti, ja v lja se p ro tu rjeje izm eu objektivnih
zahtjeva za kvantitativnim poveanjem razvoja tog sek to ra kao posljedica
u b rzan ja tehnolokog obnavljanja i o d u p ira n ja m notva kapitala da ponesu
nune trokove tog iren ja poveavanjem neakum uliranog dijela vika vrijed
n o sti (poreza). P odrutvljavanje trokova obrazovanja stoga pred stav lja poku
aj k apitala da se ti trokovi u to veoj m jeri prebace na najam ne radnike,
tj. da se svale na porezne odbitke od dohotka zaposlenih. To se p ro tu rjeje
rep ro d u cira takoer i u n u ta r kapitalistike klase, gdje se p rije svega oni dije
lovi g raanstva koji su zainteresirani za izrabljivanje je ftin e rad n e snage
(zanat, sitn a poduzea, zaostale grane in d u strije itd.) odu p iru izrazitom pove
an ju izdataka za obrazovanje, dok su k ru p n i koncerni i razvijene in d u strij
ske grane voljni p odm iriti dio trokova obrazovanja unutarpogonskim o bra
zovanjem .71
Stoga zakljuak Janossyja, da nedovoljno razvijanje kvalifikacije

radne

nog procesa proizvodnje stvaraju ne iz odbitka drutvenog dohotka, dravnih po


re z a .. . nego iz kapitala kao kapitala. (str. 242). Usp. i Teorije o viku vrijednosti,
prvi svezak, str. 313. i 314, gdje Marx kae da su uitelji u privatnim kolama pro
izvodni radnici kad obogauju kapitaliste koji su vlasnici tih kola. Ali u istom
svesku (str. 109. i 110.) on pie: Sve takve usluge koje radnu snagu obrazuju, izdr
avaju, modificiraju, itd., ukratko, koje joj daju neku specijalnost ili je makar samo
izdravaju, kao, na prim jer, sluba uitelja, ukoliko je industrijski potreban ili
koristan, sluba lijenika, ukoliko odrava zdravlje, dakle izvor svih vrijednosti,
samu radnu snagu itd., prem a tome su usluge koje u zamjenu za sebe daju robu
koja se mode prodati itd., naime samu radnu snagu, u ije trokove proizvodnje i re
produkcije ove usluge ulaze. (...) Rad lijenika i uitelja ne stvara neposredan
fond iz koga se oni plaaju, iako njihov rad ulazi u trokove proizvodnje fonda
koji stvara sve vrijednosti uope, u trokove proizvodne radne snage.
69
Roth i Kanzow, op. cit., str. 7075.
70
Altvater i Huisken, op. cit., str. 256. i dalje, 294. i dalje.
71
Rosdolsky, op. cit., str. 612614. Vidi i Karl Marx, Kapital, tom I, str. 451: Jo dva
inioca ulaze u odreivanje vrijednosti radne snage. S jedne strane, trokovi njezi
nog razvijanja koji se mijenjaju s nainom proizvodnje; s druge strane, njene pri
rodne razlike: da li je muka ili enska, zrela ili nezrela?
72
O stavu kapitalistike industrije prema strunim kolama i naunicima piu i Alt
vater i Huisken, op. cit., str. 153; Roth i Kanzow, op. cit., str. 162165, 173. i dalje.
216

UBRZANJE TEHNOLOKE OBNOVE

snage u kapitalizm u odluno koi dugorono natprosjenu stopu privrednog


rasta, sadri dvostruko pogrenu procjenu.71 Prvo, nem a razloga da se zakljui
da neosporno zakanjenje prilagoavanja profesionalne strukture tehnolokim
potrebam a kasnokapitalistike privrede znai da je takvo prilagoavanje ne
mogue. U k rajn jo j liniji, interesi oplodnje kasnokapitalistikog monopolnog
kapitala prevladat e i na sektoru obrazovanja; jedina snaga koja bi to dugo
rono mogla sprijeiti je radnika klasa, a ne srednji slojevi ili slabije kapi
talistike grupe.74 Drugo, dugorone tendencije profitne stope upravo u kasnom
kapitalizm u sve m anje ovise o specifinim potrebam a profesionalne strukture
i radne kvalifikacije mnogo kapitala, a sve vie o opem odnosu ponude i
potranje robe radne snage openito, tj. o drutveno prosjenoj stopi vika
vrijednostP koja je suuvjetovana kolebanjim a industrijske rezervne armije.
R eprodukcija industrijske rezervne arm ije, dakle, za dugorone tendencije
rasta kasnog kapitalizm a vanija je od reprodukcije posebnih oblika kvalifi
kacija, pa bi se ak moglo rei da je kasnokapitalistiki veliki koncern sve
vie indiferentan spram specifine form e radne kvalifikacije, budui da se pri
ubrzanom tehnolokom obnavljanju ta kvalifikacija ionako uvijek mora mije
njati, pa je on p rije svega zainteresiran za opu kolu koja razvija politehniku
nadarenost i sposobnost prilagoavanja.76 Iskustvo njem akih kola za ine
njere77 i vieg tehnolokog obrazovanja u Japanu u pogledu potranje za viso
kokvalificiranom intelektualnom radnom snagom pokazuje da je kasni kapi
talizam na tom pod ru ju posve u stan ju pokriti potrebe za kratko vrijeme.
N ajznaajnija p ro tu rje ja kasnog kapitalizm a ne lee u strukturnoj nerazvi
jenosti sek tora obrazovanja, ve u obnovljenoj krizi oplodnje kapitala kao
i revoltu n ajam nih rad n ik a protiv kapitalistikih odnosa proizvodnje, revoltu
koji se brzo moe pro iriti i na kvalificirani intelektualni rad i to ne zbog
nerazvijenosti sektora obrazovanja, nego zbog njegova potinjavanja potre
bam a kapitala koje sve jasnije kolidiraju s razvijanjem slobodne stvaralake
djelatnosti.7'

73
Franz Janossv, Das Ende der Wirtschaftswunder, Frankfurt 1969, str. 234. i 250,
252254. itd .'

74

u
. O stavu monopolnog kapitala i velikih koncerna koji djeluju u sektorima tehnolo
kog rasta spram kolstva, vidi Roth-Kanzo\v, op. cit., str. 236343.
75
Glavna je tendencija tijekom dugog vala s osnovnim obiljejem ekspanzije u raz
doblju izmeu 1945. i 1965. bila poveanje nadnica u specifinim privrednim grana
ma izazvana sektorskim manjkom radne snage i njezino irenje na cjelokupno rad
nitvo u uvjetima nestajue industrijske rezervne armije.
76
Altvater i Huisken, op. cit., str. 140144, 162164, itd.
77
Vidi Roth i Kanzow, op. cit., str. 217. i dalje

Sada ne moemo dati u pojedinostima kritiku Janossyjeve poticajne i vrijedne knji


ge. Tek ?mo upozoriti kako on na 246. i 247. stranici, kao i u jelom, zakljunom
dijelu, mijea proraune vrijednosti i cijena i stoga upada u n e ra z rje ^ a proturje
ja. Ako se broj radnika zaposlenih u gram industrije A smanji sa 8000 na 1000, a
radno vrijeme ostaje isto, onda e novostvorena vrijednost (vn jabilm kapital + vi
ak vrijednosti) pasti na 12,5 posto polazne razine. Nasuprot tome. ako se u pogon
skoj grani B broj radnika povea sa 2000 na 9000, tj. za 450 posto, onda ce se i masa
novostvorene vrijednosti takoer poveati za 450 p o s to ^ e u tim u to m p n m je r u
ukupna e masa nove vrijednosti (dohotka grane A iB ) vrijednosno o st^tiista
drugoj fazi: 10.000 x u oba sluaja (x = broj odraenih radnih sati po radmku), bu-

217

KASNI KAPITALIZAM

dui da se poveana proizvodnost rada ispoljava u padu vrijednosti robfi. Trina


kolebanja cijena mogu preraspodijeliti tu masu vrijednosti, ali je ne mogu poveati.
Sve je to prikriveno u Janossyja inflatornim izraunavanjem cijena, pri emu na
kraju proizlazi dvanaestorostruko poveanje nacionalnog dohotka. Pri tome se
ini da su robne cijene odreene nadnicama, a ne vrijednostima, pri emu se nad
nice u jednoj grani udvostruuju samo na osnovi trinih odnosa, tj. da se potpuno
oslobaaju od vrijednosti robe radne snage.

218

9.

poglavlje

P e r m a n e n tn a in d u s tr ija n a o ru a n ja
i
k a s n i k a p ita liz a m

PERMANENTNA INDUSTRIJA NA0RU2ANJA I KASNI KAPITALIZAM

Od k raja tridesetih godina proizvodnja oruja ima znaajnu ulogu u impe


rijalistikoj privredi. Ta je privreda proivjela ve vie od tri desetljea ne
prekidnog naoruavanja. N ema znakova sm anjenja ove tendencije perm a
nentne in d ustrije naoruanja u bliskoj budunosti. Stoga smo suoeni s jednim
od obiljeja kasnog kapitalizm a koje se m ora objasniti iz drutvenih i eko
nom skih razvojnih procesa samog tog naina proizvodnje. Posebno moramo
istraiti koliko su stanovita specifina ekonom ska obiljeja kasnog kapitali
zma, za razliku od ranijih faza graanskog drutva, povezana s perm anentnim
naoruavanjem i hoe li, u sluaju da ta pojava ustraje, ta obiljeja i dalje
odreivati povijesnu epohu kasnog kapitalizm a.
Zasigurno, u proizvodnji oruja i naoruavanju kao ekonom skoj pojavi u
povijesti kapitalistikog naina proizvodnje, nem a nita posebno novog. Kao
izvor prvobitne akum ulacije kapitala, pomou dravnih dugova u doba dina
stikih ratova od XV do X V III stoljea, proizvodnja oruja pripomogla je
ra an ju kapitalizm a.1 Kao m otor ubrzanja industrijalizacije ili irenja kapi
talistikog trita, naoruavanje i ra t im ali su tijekom m oderne povijesti zna
ajnu funkciju (usporedi polet engleske industrije nakon 1793, francusku ra t
nu proizvodnju za napoleonskih ratova, krim ski ra t izmeu Velike Britanije,
Francuske i Rusije, naoruavanje kao polugu industrijalizacije Japana sedam
desetih i osam desetih godina X IX stoljea, itd.).2 I u im perijalistiko doba
naoruavanje je znatno pridonijelo ubrzanoj ekspanziji proizvodnje dvadeset
godina p rije prvog svjetskog rata.3 M eutim, ni u jednoj od tih epoha pro
izvodnja oruja nije ispoljila tako neprekidno rastuu tendenciju kao u ka
snom kapitalizm u i gutala tako znaajan dio godinjeg proizvoda (kao frak
cije nacionalnog dohotka ili drutvenog b ru tto proizvoda, tj. godinje novo
stvorene v rijednosti ili godinje vrijednosti robne proizvodnje). Fritz Vilmar
je izraunao da su se godinji izdaci na naoruanje, izraeni u m ilijardam a
dolara u zlatu, u svijetu poveali s 4 m ilijarde u razdoblju izmeu 1901. i 1914.
na 13 m ilijardi u epohi izm eu 1945. i 1955.4 Stoga opravdano moemo govo
riti o prijelazu iz k vantiteta u kvalitet, tj. povean kvantitet naoruanja bez
sum nje je ekonom ski stvorio novi kvalitet. Dovoljno je da spomenemo samo
jedan podatak: 1961. godine proizvodnja oruja tvorila je gotovo polovinu
b ru tto investicija u svijetu (gross capital form ation, tj. netto investicije plus

Vidi izmeu ostalog Karl Marx, Kapital, prvi tom, str. 673; Josef Kulischer, Allgemeine Wirtschaftsgeschichte, drugi svezak, str. 361; Histoirc economique et sociale d%,
la France, drugi svezak, str. 269276, 310321.
George W. F. Hallgarten, Imperialismus vor 1914, str. 53; 1K. 1Mane, F.
Engels, }f /e, k] eXIV, str. 375; Thomas C. Smith, Political Change and Industrial Development m Japan, op. cit., str. 4 i dalje; Lockwood, op. cit., str. 18. i 19.
Ernst Kaemmel, Finanzgeschichte, Berlin 1966, str. 330. i 331, 335.
4
Fritz Vilmar, Riistung und Abriistung im Sp'atkapitalismus, str. 28.

221

KASNI KAPITALIZAM

tekua am ortizacija fiksnog kapitala).5 M jesto proizvodnje oruja i vojnih


izdataka u drutvenom b ru tto proizvodu SAD razvijali su se n a slijedei nain
(uzimam o u obzir sam o izravne, a ne posredne vojne izdatke):*
1,5%
2,7%

1939:
1940:
1941:
1942:
1943:
1944:
1945:
1946:
1947:
1948:
1949:

1950
1951
1952
1953
1954
1955
1956
1957
1958
1959
1960

11,1%
31,5%
42,8%
42,5%
36,6%
11,4%
6,2%
4,3%
5,0%

5,7%
13,4%
13,5%
13,6%
11,5%
9,9%
9.8%
10,2%
10,4%
9,7%
9.1%

1961
1962
1963
1964
1965
1966
1967
1968
1969
1970
1971

9.3%
9.4%
8.8%
8,1%
7,6%
7.9%
9.1%
9,7%
9,0%
8,3%
7.5%

Evo nekih podataka o vojnim izdacim a u drugim im perijalistikim dra


vam a u razdoblju nakon drugog svjetskog ra ta :7
Tekui izdaci za obranu u % drutvenog brutto
proizvoda po tekuim cijenama

Velika Britanija
Francuska
SR Njemaka
Italija
*

1950.

1955.

1960.

1965.

1970.

6 ,3 %
5,8 %
4.5%
3,2%*

7,7%
4,9%
3,3%
2,8%

6.3%
5,4%
3.2%
2.5%

5.9%
4,0%
3.9%
2,5%

4,9%
3.3%
3.2%
3.6%

1951.
Prosjena godinja stopa rasta vojnih izdataka 1950 1970. uz stalne cijene:

+
+
+
+

SAD
Japan
Velika Britanija
Francuska
SR Njemaka
Italija

6,2%
3.9%*
1.3%
4,2%

+ 5,8%

+ 4,1%*

* m i 1970.

5
US Department of Commerce, The National Income and Products of the USA
str. 3.
6

Izravni vojni izdaci ne ukljuuju izdatke za veterane i NASA. Podaci za 19521965:


US Department of Commerce, The National Income and Products of the USA
19291965. Podaci nakon 1965: godinji Statistical Abrstracts of the USA. Podaci do
1952: T. N. Vance, The Permanent War Economy, str. 8. Vanceove se serije ne mogu
posve usporediti s kasnijima, a od 1941. nadalje moda su one godinje vee od
procjena koje je poslije dao US Department of Commerce za oko 1,5 posto. Nakon
1960. morali bi se uzeti u obzir i trokovi NASA. Time bi se od 1963. nadalje podacima
o drutvenom brutto proizvodu godinje dodalo 0,5 do 0,7 posto.
7
OECD National Accounts, izraunato prema podacima o drutvenom brutto proiz
vodu svake zemlje i njezinim izdacima za obranu; World Armaments and Disarma
ments, SIPRI godinjak 1972, tabele 4.4 i 4.9.
222

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

Sada bi valjalo istraiti djelovanje tih vojnih izdataka na razvoj cjelokupne


kasnokapitalistike privrede. N ajsigurnija bi metoda pri tome mogla biti ana
liza dinamike najznaajnijih unutranjih proturjeja odnosno tekoa u raz
voju kapitalistikog naina proizvodnje u svjetlu perm anentno znaajnog naoruavanja. U tu svrhu m oram o prom ijeniti Marxovu shemu reprodukcije koja
operira s dva sektora prvi sektor: sredstva za proizvodnju, drugi sektor:
sredstva potronje u shem u s tri sektora, gdje se tim dvama temeljnim sek
torim a dodaje i trei sektor to proizvodi sredstva za unitavanje.* Opravdano
je ovo razlikovanje budui da trei odjeljak, nasuprot prvom i drugom, pro
izvodi robu koja ne ulazi u proces reprodukcije m aterijalnih elemenata pro
izvodnje (zam jena i proirenje utroenih sredstava za proizvodnju i radne sna
ge), robu koja se ne moe razm jenjivati s tim elementima, kao to je svakako
sluaj npr. s potronom robom koju neproizvodno troi kapitalistika klasa
i oni koji joj slue.

1.

Proizvodnja naoruanja i tekoe realizacije

Tekoe realizacije p ri viem organskom sastavu kapitala u prvom i drugom


odjeljku uvjetovane su injenicom da pri tehnikom napretku s rastuim
organskim sastavom kapitala kupovna mo (suma nadnica) za potronu robu
stvorena u proizvodnji sredstava za proizvodnju raste sporije od potranje
sredstava za proizvodnju to potjee iz proizvodnje potronih dobara. Ku
povna mo za potronu robu stvorena u prvom odjeljku nije u stanju realizi
rati cjelokupnu robnu vrijednost roba proizvedenih u drugom odjeljku koje
ne cirk u liraju u n u ta r tog odjeljka. Pri prodaji tih potronih dobara po njiho
voj vrijednosti, tj. izuzevi preraspodjelu vika vrijednosti u korist prvog, a
na tetu drugog odjeljka9 ostaje dakle ostatak potronih dobara koji se ne
moe prodati, kao to to proizlazi iz shem a Tugan-Baranowskog i O tta Bauera:
8

Michael Tugan-Baranowski prvi je upotrijebio trei odjeljak u knjizi Studicn zitr


Theorie und Geschichte der Handelskrisen in England, objavljenoj 1901, ali ogra
niavajui ga na proizvodnju luksuzne robe (neproizvodnu potronju kapitalista) i
na sluaj jednostavne reprodukcije. U naoj Raspravi o marksistikoj ekonomiji
koristili smo trei odjeljak kao sektor naoruanja da dokaemo mogunost regre
sivne reprodukcije (str. 414. i dalje prvog izdanja, Paris 1962.). Radi pojmovne jasno
e valja naglasiti da je takav trei odjeljak jasno ogranien na naoruanje (oruje
i municiju). Kad vojska kupuje pokrivae ili kasarne za vojnike, onda, razumije se,
kupuje robu proizvedenu u drugom i prvom odjeljku, a ne u treem. Suprotno
tome, kad se kupuju strojevi za proizvodnju oruja, a radnici zaposleni u pogonima
naoruanja kupuju potronu robu iz svojih nadnica, konstantni i varijabilni kapital
treeg odjeljka razmjenjuje se za robu prvih dvaju odjeljka. Naa je analiza usre
dotoena na posljedice te razmjene na opeprivredni kruni tok, a ne na posljedice
vojnog budeta samog po sebi.

Marx je jasno iskljuio tu hipotezu pri razmatranju reprodukcije. (Kapital, II tom,


str. 303).

223

KASNI KAPITALIZAM

To je p rim jeren o injenici da je p ri rastuem organskom sastavu kapitala


zaposleno m anje novih radnika, pa se stoga drutvena p o tro n ja ne moe
dovoljno iriti da bi prihvatila sav robni proizvod drugog odjeljka. Slini se
porem eaji nuno ja v lja ju ako raste stopa vika vrijednosti ili ako je akum u
liran vei dio novostvorenog vika vrijednosti, nego u prethodnim razdobljim a
proizvodnje. I u tim sluajevim a uspjeno napredovanje proirene rep roduk
cije, koje predviaju shem e, postaje nem ogue, je r disproporcije odnosa raz
m jene izmeu dvaju o d jeljk a koje n astu p a ju s tehnikim napretkom m oraju
u nititi svoju p rijan ju proporcionalnost.10
Moe li n asta jan je treeg o d jeljk a ukinuti te tekoe realizacije, odnosno
ponovo uspostaviti proporcionalnost izm eu prvog i drugog odjeljka, unato
rastuem organskom sastavu kapitala?
Trei bi odjeljak to mogao sam o ako bi bilo II c + II m $ + III c + III mfl =
= I v + I ma + I m r + III v + III m a + III m r (viak v rijednosti se rasp ad a na
dio a, koji se neproizvodno troi, dio 0 koji se akum ulira u konstantni kapital
i dio r koji se akum ulira u varijabilni kapital). Ali sad znam o da pri rastuem
organskom sastavu kapitala II c + II mj3 m o raju biti vei od I v + I m a + I m r
(otuda upravo o statak p o trone robe koji je nem ogue prodati). Da bi se for
m ula izjednaavanja opravdala, m orao bi, p rem a tom e, II I v + III m a + III m r
biti vei od III c + III m|3, tj. sekto r bi naoruanja m orao biti dugorono obi
ljeen opadajuim organskim sastavom kapitala. To je obino nem ogue (s
izuzetkom p osljednje faze unitavajueg rata). Tim e se dokazuje da sektor
in d u strije n aoruanja ne moe d a ti rje e n je za tekoe realizacije nastale po
veanjem organskog sastava kapitala.
Uzmimo brojani p rim je r B auerovih shem a. U prvom proizvodnom ciklusu
dolazi do slijedee robne vrijednosti za oba odjeljka:
I: 120.000c + 50.000v + 50.000m = 220.000 I
II: 80.000c + 50.000v + 50.000m = 180.000 II
O tto B auer p retp o stav lja da 75 posto vika vrijednosti svakog odjeljka
(37.500 v rijednosnih jedinica) kapitalisti neproizvodno troe, da se 10.000 vri
jed n o sn ih jedinica ak u m u lira u dodatni kon stan tn i kapital, a 2500 jedinica u
dodatni v arijabilni kapital." S istem je u ravnotei, je r drugi od je lja k 80.000c +
+ lO.OOOm = 90.000 kupuje od prvog, dok istodobno 50.000v + 37.500ma +
2500mr = 90.000 p ro d aje prvom odjeljku. R obna vrijed n o st drugog proizvod
nog ciklusa im a onda p ri jednakoj stopi vika vrijednosti i jednakoj neproiz
vodnoj p o tro n ji kapitalista, slijedei sastav:
I: 130.000c + 52.500v + 52.500/n = 235.000 I
II: 90.000c + 52.500v + 52.500m = 195.000 II
Sad je sistem izbaen iz ravnotee, budui da bi drugi od jeljak m orao ku
piti 90.000 c + vie od 12.000 mP, tj. vie od 102.000 vrijednosnih jedinica od
prvog od jeljka (da bi osigurao d aljn ji ra s t organskog sastava kapitala), ali
tom o d jeljk u moe p ro d ati sam o 52.500 v + 37.500 m a + m anje od 3.000 m r,
tj. ukupno m anje od 93.000 vrijednosnih jedinica. Stoga se javlja o statak po
10

Rosdolsky, Zur Entstelumgsgeschichte . . . , str. 358.


11

Otto Bauer, Die Akkumulation des Kapitals, u: Die Neue Zeit, godite 31, 1.
Band, 1913, str. 836.

224

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

trone r o te koju je nemogue prodati od otprilike 10.000 vrijednosnih jedi


nica. U Bauerovoj shemi taj ostatak nestaje tako to je dio vika vrijednosti,
realiziran u drugom odjeljku u n u tar prvog proizvodnog ciklusa, akum uliran
u prvom odjeljku u drugom proizvodnom ciklusu (dakle, robna vrijednost
proizvedena u drugom odjeljku potpuno je realizirana samo zato to je zadr
ana na znatno nioj razini, nego to bi to bio sluaj u normalnom procesu
akum ulacije tog odjeljka).12
Ako nam sad um jesto tog Bauerovog rjeenja (koje proturjei logici Mar
xovih shem a reprodukcije), trei odjeljak treba pomoi u tekoama realiza
cije, on to moe sam o onda ako se vrijednost proizvodnje u tri odjeljka tije
kom drugog proizvodnog ciklusa razvija na slijedei nain:
I:
II:
III:

126.000 c + 51.500 v + 51.500 m = 229.000 I


86.000 c + 51.500 v + 51.500 m = 189.000 II
4.000 c + 4.000 v + 4.000 m = 12.000 III

Uprvom i drugom odjeljku zadravam o uvjete neprom ijenjene stope vi


ka vrijednosti i neprom ijenjene vrijednosti neproizvodne potronje kapitalista.
Drugi odjeljak sada prodaje prvom potrona dobra u vrijednosti 51.500 v +
37.500 ma + 4.000 m r. Istodobno, drugi odjeljak prodaje treem potrona do
b ra u vrijednosti 4.000 v + 3.375 m a + 125 m r. Cjelokupna robna vrijednost
realizirana izvan odjeljka iznosi onda 100.500 vrijednosnih jedinica. Tim vri
jednosnim jedinicam a drugi odjeljak kupuje od prvoga 86.000 vrijednosnih
jedinica kojim a zam jenjuje c, kao i 10.000 za akum ulaciju dodatnih sredsta
va za proizvodnju. 4.500 jedinica vika vrijednosti koje realizira drugi odje
ljak odlaze dravi u vidu poreza i slue za kupnju 4.500 vrijednosnih jedinica
sredstava unitavanja treeg odjeljka. Prvi odjeljak prodaje 86.000 + 10.000
vrijednosnih jedinica sredstava za proizvodnju drugom odjeljku i 4.000 + 500
vrijednosnih jedinica sredstava za proizvodnju treem odjeljku. Za 100.500
vrijednosnih jedinica, realiziranih tom prodajom , prvi odjeljak kupuje od
drugog p o trona dobra u vrijednosti 51.500, da bi se reproducirala radna sna
ga u tro en a u proizvodnji sredstava za proizvodnju, 37.500 potronih dobara
za neproizvodnu potronju kapitalista i 4.000 potronih dobara kao ekvivalent
za akum ulaciju dodatnog varijabilnog kapitala. 7.500 vrijednosnih jedinica
realiziranog vika vrijednosti prvog odjeljka uzima drava u vidu poreza da
bi kupila sredstva unitavanja u vrijednosti od 7.500 vrijednosnih jedinica.
Cjelokupna vrijednost sredstava unitavanja proizvedenih u treem odjelj
ku ostvarena je, dakle, tim dvostrukim poreznim izdvajanjem : 4.500 + 7.500.
Taj p rim jer razjanjava jo jedan preduvjet koji realizaciju robne vri
jednosti (vika vrijednosti) proizvedene u drugom odjeljku omoguava poja
vom perm anentnog sektora naoruavan ja: uspostavljanje cjelokupne kupov
ne m oi potrebne za kupovanje oruja i sredstava za unitavanje prelijeva
njem drutvenog vika vrijednosti, pri netaknutim realnim nadnicama rad
nike klase.
12

Takva hipertrofija proizvodnje sredstava za proizvodnju, bez odgovarajueg po


veanja drutvene potronje, kao to to nuno proizlazi iz Bauerove sheme, sigurno
nije uskladiva s duhom Marxove teorije. Upravo je Marx naglasio da se 'proizvodnja
konstantnog kapitala nikada ne javlja zbog sebe same, ve samo zato to je vie
konstantnog kabitala potrebno u sferama proizvodnje iji proizvodi ulaze u indi
vidualnu potronju'. (Rosdolsky, op. cit., drugi svezak, str. 592).

225

KASNI KAPITALIZAM

Sa stajalita logike kapitalistikog naina proizvodnje, oba su preduvje


ta besm islena. N ezam islivo je da u sek to ru nao ru an ja perm anentno vlada
nii o rganski sustav k ap itala nego u prvom i drugom od je ljk u (a kako iz
go rn je algebarske form ule proizlazi, to bi bio organski sastav koji se sm anju
je u istoj m jeri u kojoj raste u drugom odjeljku). Isto se tako ne moe za
m isliti da kapitalisti organiziraju proizvodnju o ru ja rad i poveavanja d ru
tvene sum e nadnica, u m jesto da je pokuaju reducirati.
Takvo se poveanje sad zaista skriva u rjeenju problem a realizacije
pu tem sek tora naoruanja. J e r ako usporedim o drugi proizvodni ciklus bez
sek to ra nao ruanja s drugim proizvodnim ciklusom koji ga ukljuuje, ispo
stavlja se da cjelokupna sum a nadnica raste od 105.000 n a 107.000 (vrijednost
proizvoda o staje neprom ijenjena: 430.000). Da bi proizveli istu vrijednost,
k ap italisti su isplatili vie nadnica, m ada logika kapitalistikog naina pro
izvodnje djeluje u o b ratnom sm islu. Ali to ne iznenauje, je r, naposljetku,
tekoe realizacije mogu biti rijeene sam o poveanjem plateno sposobne
p o tran je p otronih dobara. N ije ovdje potreb n o posebno dokazivati da takav
razvoj ne odgovara ni h isto rijsk o j zbilji, ni analitikoj logici. Ve sm o po
d robno izloili u petom poglavlju da su faizam , ra tn a p rivreda i p o slijeratn a
priv red a bili popraeni znatnim sm anjenjem proizvodne radnike po tro n je
u u p o treb i drutvenog b ru tto proizvoda, tj. znatnim poveanjem stope vika
vrijednosti. Stoga perm anentno n aoruavanje ne m oe rijeiti problem rea
lizacije koji se u kapitalistikom nainu proizvodnje ja v lja p ri rastuem teh
nikom n ap retku.
R asprave o tom e je su li izdaci za naoruavanje je d n ak i prelijevanju iz
nadnica ili prelijevanju iz vika vrijednosti u osnovi im aju m etodiku po
greku: pokuaj da se statikim kategorijam a obuhvati k retan je, prom jena.
F orm alno gledano, svako trajno odbijanje od nadnica je poveanje vika
v rijednosti. Stoga i odbici od nadnica i neposredno otu en je vika vrijedno
sti za p laanje naoruanja znae da se naoruanje financira iz vika vrijedno
sti. Ali ta nam form ula n ita ne govori o dinam ici tog procesa, tj. ne odgova
ra na p itan je m ijen jaju li porezi plaeni za naoruavanje opedrutveno odnos
vika vrijed nosti podijeljenog sum om nadnica i, ako je to tono, u kojem prav
cu. M oralo bi se postaviti ispravno p itan je o p ro m jen i odnosa izm eu nad
nica i vika vrijednosti prouzroenoj naoruavanjem , tj. o razvoju stope vi
ka vrijed n o sti uvjetovanom izdacim a za naoruavanje. Ako ti izdaci vode p a
du u d jela n etto nadnica (potronje radnika) u nacionalnom dohotku, tad a su
vojni izdaci bez sum nje plaeni na te tu radnike klase, tj. relativnim opa
d anjem nadnica. Ako uslijed poveanih poreza koji nadnice op te reu ju zbog
p o treb a naoruavanja, netto nadnica trajno tvori m anji dio b ru tto nadnice,
moe se ak govoriti o p adu vrijednosti robe rad n e snage, budui d a sam o
robni p ak et za ponovno u sp o stav ljan je rad n e snage, kupljen nadnicom , re
prezen tira tu vrijednost, a ne za rad n ik u p o tro n ju irelevantna kategorija
brutto nadnice p rije odbitka poreza.
U tom sm islu T suru, B aran i Sweezy, te K idron n isu u pravu kad pro
m a tra ju vojne izdatke jednostavno kao porez n a viak vrijednosti ili kao
troenje drutvenog vika proizvoda.15 N asuprot tom e, Rosa Luxem burg bi
la je u p ravu kad je u pogledu vojnih izdataka pisala: Jedan dio novane su

13

Shigeto Tsuru, Adonde va el capitalismo? Barcelona 1967, str. 31; Paul A. Baran i
Paul M. Sweezy, Monopoly Capital, op. cit., str. 178; Michael Kidron, Western Capi
talism since the War, London 1968, str. 39.

226

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

m e sadrane u prom etu promjenljivog kapitala iskae iz kolosijeka tog pro


m eta i u rukam a drave predstavlja novu potranju, to je poreskotehniki
postupak drukiji, naim e to je kapital stvarno predujm io dravi iznos pos
rednih poreza i to se taj iznos tek cijenom plaenom pri kupovini roba od
strane potroaa povea kapitalisti, ne m ijenja nita n a ekonom skoj strani
procesa. Ekonom ski je odluujue da novana sum a koja funkcionira kao
prom jenljivi kapital posreduje najprije razm jenu izmeu kapitala i radne sna
ge, da bi potom , p ri razm jeni izmeu radnika kao potroaa i kapitalista kao
prodavaoca roba, jedan njen dio iz ruku radnikovih otiao u ruke drave kao
porez. Sum a novca koju je kapital ubacio u opticaj ispunjava tek time u pot
punosti svoju funkciju u razm jeni s radnom snagom, da bi, potom , u rukam a
drave otpoela sasvim novu ivotnu putanju, naime, kao strana, za kapital
nova i za radnika vanjska kupovna snaga upuena na nove proizvode, na
naroitu granu proizvodnje koja ne slui ni odravanju kapitalistike klase
ni odravanju radnike klase, i u kojoj kapital, prem a tome, nalazi novu mo
gunost za stvaranje kao i realizaciju vika vrijednosti. Ranije, kad smo raz
m atrali up otrebu posrednih poreza iscijeenih iz radnika za plae dravnih
inovnika i za zbrinjavanje vojske, pokazalo se da uteda na potronji rad
nike klase ekonom ski vodi prebacivanju trokova line potronje privjeska
kapitalistike klase i orua njene vladavine sa kapitalista na radnike, sa vika
vrijednosti na prom jenljivi kapital, i da u istoj m jeri oslobaa viak vrijed
nosti za svrhe kapitaliziran ja. Sada vidimo kako upotreba poreza, iznuene
od radnika, za izradu sredstava za ra t prua kapitalu novu m ogunost akum u
lacije. P raktino, m ilitarizam na podlozi posrednih poreza djeluje u dva prav
ca: on na tetu norm alnih uvjeta ivota radnike klase odrava kako organe
vladavine kapitala, stajaih vojski, tako u isto vrijem e osigurava najvelianstvenije polje akum ulacije kapitala.14
Ako je sve to tono i moe se istodobno utvrditi zajedno s Rosdolskym
na osnovi shem a Tugan-Baranowskog i O tta B auera (kao i unutarnje logike
k apitalistikog naina proizvodnje), da tekoe realizacije u krajnjoj liniji
uvijek p redstavljaju tekoe realizacije vika vrijednosti koji je zam rznut u
robi drugog odjeljka, onda je jasno da perm anentno naoruavanje ne moe
rijeiti tu tekou.

Rosa Luxemburg, Akumulacija kapitala, op. cit., str. 365. i 366. Valja svakako od
baciti kao nerealistinu njezinu hipotezu da dravni porezni prihodi dolaze isklju
ivo iz odbitaka od nadnica. Porezi pogaaju nadnice i viak vrijednosti, a samo
konkretna forma kojom porezi smanjuju te brutto dohotke, tj. kako oni mijenjaju
odnos izmeu vika vrijednosti i nadnica, moe nas obavijestiti o tome smanjuju li
izdaci za naoruanje relativnu nadnicu ili ne. Marx je izriito naglasio da se dravni
izdaci pokrivaju putem poreza na sumu nadnica i vika vrijednosti. (Teorije o visku
vrijednosti, prvi tom, str. 310; Kapital, I tom, str. 687). Horst Heininger u istom
smislu pie da drava prisvaja dijelove dohotka (naime, profita, nadnica i viska
proizvoda jednostavnih robnih proizvoaa) i upotrebljava ih za poseban oblik
parazitarne dravne potronje. .. iskljuivo u klasnom interesu financijske oligar
hije. (Horst Heininger, Zur Theorie des staatsmonopolistischen Kapitalismus, op.
cit., str. 119. i dalje).

227

KASNI KAPITALIZAM

2.

Proizvodnja oruja i tendencijelno opadanje profitne stope

Tekoa akum ulacije koja proizlazi iz razvoja kapitalistikog naina pro


izvodnje u k rajn jo j liniji lei u tendencijelnom op ad an ju prosjene profitne
stope (zbog p o rasta organskog sastava kapitala). Moe li perm anentno nao
ruavanje ukinuti tu tekou? Oito, sam o uz dva uvjeta.
Prvo, ako je organski sastav kapitala treeg o d je ljk a nii od onog u prva
dva odjeljka, tj. ako bi p erm anentno naoruavanje vodilo sm anjenju dru
tveno prosjenog organskog sastava kapitala. U norm alnim je kapitalistikim
u vjetim a to posve nerealno; upravo suprotno, organski je sastav kapitala u
treem o d je ljk u u pravilu vii od drutvenog prosjeka; on je p rim jeren or
ganskom sastavu sektora teke in d u strije prvog odjeljka koji radi s n aj
sk upljim strojevim a. Isto tako ne bi se moglo govoriti o tom e da perm anentno
naoruavanje p o je ftin ju je konstantni kapital.
Drugi je uvjet da pojava treeg o d je ljk a vodi perm anentnom poveanju
stope vika vrijednosti, u usporedbi s onom p rije pojave tog odjeljka. Tu, pak,
m oram o razlikovati dva sluaja:
a.
S topa vika vrijednosti u sam om treem o d je ljk u raste toliko iznad
drutvenog prosjeka da pridonosi poveanju tog prosjeka. To bi bio sluaj
kad bi drugi proizvodni ciklus u ve navedenim shem am a vrijednosti poprim io
slijedei oblik:
I: 126.000 c + 51.500 v + 51.500 m = 229.000
I
II: 86.000 c + 51.500 v + 51.500 m = 189.000 II
III:
4.000 c + 1.000 v + 7.000 m = 12.000 III
tj. u sluaju da se prom ijeni prvobitna form a treeg odjeljka: 4.000 c + 4.000
v + 4.000 m = 12.000. U tom bi se sluaju drutvena p ro fitn a stopa poveala
sa 33,3 posto na 34,4 posto, tj. p ad p rofitne stope od prvog ciklusa do drugog
bez in d u strije naoruanja (od 33,3 posto n a 32,3 posto) bio bi pretvoren u
p o rast pro fitne stope od 33,3 posto n a 34,4 posto zahvaljujui treem o d je lj
ku. R elativno m alo poveanje posljedica je toga to sek to r naoruanja p red
s tavlja m ali dio drutvenog proizvoda (u naem brojanom p rim je ru m anje
od 3 posto). Ako se vanost perm anentnog naoruavanja povea (recim o na
10 ili 15 posto drutvenog b ru tto proizvoda), ra s t e drutvene profitne stope
n a osnovu p o rasta stope vika vrijednosti u treem o d je ljk u b iti daleko izra
eniji.
P otpuno je jasno ta takvo izvanredno poveanje stope vika vrijednosti
u treem o d je ljk u ne moe b iti rezu ltat p o rasta relativnog vika vrijednosti.
Ono proizlazi iz poveanja proizvodnosti rad a u drugom odjeljku, tj. reduci
ran ja vrijednosti robe radne snage (to se ne sm ije m ijeati s realnom nad
nicom), b udui da se stanovit p aket potronih d o b ara sad moe proizvesti
u kraem d ijelu norm alnog radnog dana, im e se p roduuje tra jan je vika
rada. Stoga poveanje relativnog vika vrijednosti nikako n e bi bila specifi
nost treeg odjeljka, nego bi odreivalo vrijednost robe radne snage u cije
loj in d u striji.
U n aem brojanom p rim jeru , dakle, suoeni sm o s poveanjem stope
vika vrijed nosti u treem odjeljku, to je posljedica toga d a je rad n a snaga
zaposlena u tom o d je ljk u plaena ili kupljena daleko ispod njezine vrijed
nosti. U normalnim kapitalistikim uvjetim a takva je diskrepancija nem o

228

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

gua; ona odgovara iznimnom sluaju, naime, kad u treem odjeljku veinom
ne proizvode slobodni radnici, ve se proizvodi ropskim radom (zatvorenici
svih vrsta), kao to je to bio sluaj u posljednjoj fazi Hitlerove ratne p ri
vrede. Posljedica takvog plaanja radne snage daleko ispod njezine vrijed
nosti samo je rapidno opadanje intenziteta i proizvodnosti rada.15 Tako dola
zimo do logike koja je posve razliita od norm alne akum ulacije kapitala i
proirene reprodukcije, logike opadajue reprodukcije, gdje nerazborito iz
rabljivanje robe radne snage (a potom i nerazborito izrabljivanje drutvenog
fiksnog kapitala) uslijed hipertrofije treeg odjeljka vodi unitenju m aterijal
nih elem enata proirene reprodukcije.
b.
N astajanje treeg odjeljka poveava opedrutvenu prosjenu stopu
vika vrijednosti (dakle, ne posebnu stopu vika vrijednosti treeg odjeljka).
Budui da uspostavljanje treeg odjeljka ne moe samo po sebi poveati pro
izvodnju relativnog vika vrijednosti, taj se uvjet moe ostvariti samo ako je
perm anentno naoruavanje plaeno relativnim sm anjenjem vrijednosti robe
radne snage (dakle, kad su realne nadnice, fizika potronja radnika, nii ne
go to bi bili bez stalnih poreza koje radnici plaaju zbog potreba naoruavanja). To je norm alan sluaj kapitalistikog naoruavanja, ako ga znatnim
dijelom financiraju porezi na nadnice i indirektni porezi (poveanje cijene
p otronih dobara).
Ali odm ah dolazi prigovor. Kao to je ve istaknuto, privreda naoruava
n ja po svojoj je priro d i karakterizirana veim organskim sastavom kapitala
od drutvenog prosjeka u prvom i drugom odjeljku. Stoga perm anentno nao
ruavanje d jeluje proturjeno na drutvenu prosjenu profitnu stopu. Pove
anjem prosjenog organskog sastava kapitala ubrzava se tendencijelno opa
d anje p rofitne stope. Budui da im plicira poveanje stope vika vrijednosti
pom ou rastuih poreza na nadnice i poskupljenja potronih dobara, ono koi
tendencijelno opadanje pro fitn e stope. Ta se dva djelovanja mogu meusobno
ukinuti, tako da e u k rajn jo j liniji opet u normalnim kapitalistikim uvje
tim a, razvoj perm anentnog naoruavanja tendencijelno neutralizirati fluktua
cije prosjene profitne stope. Samo u abnormalnim uvjetim a ratne privre
de i (ili) faizma, atom iziranja radnike klase, razvoj treeg odjeljka moe
prouzroiti takvo znaajno poveanje stope vika vrijednosti (relativan ili ak
apsolutan pritisak na nadnice unato visokoj razini zaposlenosti), da on vie
nego izravna poveanje drutvenog organskog sastava kapitala to ga je iza
zvao.16
Ako u m jesto drugog proizvodnog ciklusa:
I:
II:

130.000 c + 52.500 v + 52.500 m = 235.000


90.000 c + 52.500 v + 52.500 m = 195.000

I
II

430.000

postavim o drugi proizvodni ciklus koji ukljuuje trei odjeljak:


I:126.000 c +50.000 v + 52.000 m = 228.000 I
II:
84.000 c + 50.000 v + 52.000 m = 186.000 II
III: 10.000 c + 2.500 v + 3.500 m = 16.000 III

430.000

Rosa Luxemburg to je shatila i predvidjela. Vidi njezinu biljeku na 366. strani Aku
mulacije kapitala.
Naravno, to se moe posredno ostvariti ubrzanjem tehnoloke obnove openito, to

229

KASNI KAPITALIZAM

i k oji slijedi prvi ciklus iji je vrijednosni proizvod bio:


I: 120.000 c + 50.000 v + 50.000 m = 220.000
II: 80.000 c + 50.000 v + 50.000 m = 180.000

I
II

\
(

, nnnnn
400.000

o nda e d rutveni organski sastav kapitala p o rasti od 2 n a 2,14, ali e isto


dobno pro sjena p ro fitn a stopa o stati neprom ijenjena n a 33,3 posto:
100.000 m
^
200.000 c + 100.000 v

.
u prvom proizvodnom ciklusu,
v
v

107.500 m
220.000 c + 102.500 v

u drugom proizvodnom ciklusu.

To proizlazi iz injenice da je stopa vika v rijednosti porasla sa 100 na


104,8 posto je r je od nom inalnih nadnica oduzet ekvivalent od 5.000 vrijed
nosnih jedinica pom ou poreza za k u p n ju n aoruanja od stran e drave (um je
sto da radnici kupe po tro n a dobra). Sto je opseg treeg o d jeljk a vei, a ra st
prosjenog drutvenog organskog sastava kapitala bri, to bi taj rast stope
vika vrijed nosti bez poveanja relativnog vika vrijednosti m orao b iti jai
da bi se sprijeilo inae neizbjeno opadanje prosjene p rofitne stope. To bi
ubrzo prouzroilo apsolutan p ad sum e nadnica, to bi se, p ri rastuoj zapo
slenosti u normalnim uvjetim a, moglo s m atrati n evjerojatnim , ako ne i ne
m oguim. Na p rim jer, ako cjelokupan dru tv en i kon stan tn i kapital p oraste
za 15 p o sto iz drugog u trei proizvodni ciklus od 220.000 vrijednosnih jedi
nica na 253.000, dok vrijednost ukupnog drutvenog proizvoda p o raste za 7,5
p osto od 430.000 na 462.250, onda cjelokupni v arijabilni kapital m o ra pasti od
102.500 na 93.775 vrijednosnih jedinica da bi prosjena p ro fitn a stopa ostala
n a razini od 33,3 posto; proizvedena ro b n a vrijednost ja v lja se onda u slije
deoj form i:
I:
II:
III:

138.000 c + 44.387,5 v + 54.737,5 m = 237.125


I
90.000 c + 44.387,5 v + 54.737,5 m = 189.125 II
25.000 c + 5.000 v + 6.000 m = 36.000 I II

|
\

462.250

U tom sluaju ne bi dolo do vrijednosno apsolutnog p ad a sum e nadnica,


ve bi se dio nom inalnih nadnica koji se oduzim a radnicim a porezom i pove
anjem cijena poveao na 21.700 vrijednosnih jedinica, tj. na oko 20 posto
dostignute sum e nadnica bez tog iznuivanja. Oito je da je to jedva ostvarljivo bez faizm a i atom izacije radnike klase.
Ovdje m oram o razm otriti tv rd n ju britanskog politekonom iste M ichaela
K idrona koji kae da naoruavanje dugorono olakava proces akum ulacije
zadravanjem tendencijalnog pada prosjene pro fitn e stope. Evo K idronove
argum entacije: Taj (Marxov) m odel p red stav lja zatvoren sistem gdje sav
'o u tp u t tee n atrag kao 'in p u t' u obliku investicijskih do b ara ili nadnica.
N em a pukotina. U prin cip u bi, svakako, p u kotina mogla p rin u d u ra s ta oslo
boditi od njezinih najzn aajn ijih posljedica. ( ...) Ako bi se izuzela 'kapitalnointenzivna dobra, ra st bi (organski sastav kapitala) bio usporeniji i
ovisno o opsegu i sastavu pukotine m oda ak bio i okonan ili preokrenut.
U tom sluaju ne bi bilo pada p ro sjen e p rofitne stope, ne bi bilo razloga za
takoer uzrokuje ubrzan rast proizvodnosti rada u drugom odjeljku. Vidi peto, se
dmo i osm o poglavlje.

230

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

oekivanje tekih kriza itd. K apitalizam u praksi niie nikada tvori


ren s.stem . Ratovi i krize unitili su silne k o i i a ^ i m ^ t a lz^oz kapi j a
tijekom dugih razdoblja preusm jerio je i zamrznuo daljnje koliine Veliki
se dio nakon drugog svjetskog rata, odlio u proizvodnju oruja. S ^ k a je od
tih pukotina usporila rast u opem organskom sastavu i pad profitne s lo p e d
K ategorija leak (pukotine) zbrkano m ijea razliite pojave. Krize
(slumps) unitavaju kapital obezvreenjem , a obezvrijeeni kapital, razum i
je se, znaci (pri jednakoj stopi vika vrijednosti) porast profitne stope. Ope
nito, ratovi ni u kojem sluaju ne obezvreuju kapital (osim izgubljenih ra
tova, a i tada sam o kao posljedica tih poraza). Ratovi se jedino mogu sma
trati leak sto zadrzava tendencijelni pad profitne stope, kad unitavaju ka
pital (tj. kad ga obezvrijeuju, je r ga fiziki unitavaju). Izvoz kapitala koi
pad prosjene profitne stope jedino kad se kapital izvozi u zemlje s niim
prosjenim organskim sastavom kapitala. Drugim rijeim a: u svim tim slu
ajevim a ne radi se ni o kakvoj m isterioznoj pukotini, nego o klasinom po
veanju p rofitne stope uslijed sm anjenja organskog sastava kapitala, uklju
ujui unitavanje kapitala (unitenje vrijednosti, s fizikim unitenjem ili
bez njega).
Kad K idron prim jen ju je pojam pukotina na naoruavanje, on oito brka
proces proizvodnje (kao jedinstvo procesa rada i procesa oplodnje) s proce
som reprodukcije (koji ne tvori jedinstvo realizacije vika vrijednosti, akum u
lacije k apitala i vraanja svih proizvedenih roba u proces proizvodnje). Kad
je kapital, investiran u razne grane proizvodnje, oploen i roba u njegovu
vlasnitvu prodana po cijeni proizvodnje, viak je vrijednosti od tog kapitala
realiziran bez obzira na to ulazi li prodana roba u proces reprodukcije ili ne.
U tom sluaju nem a govora o obezvreenju. Viak rada (proizvedena m asa
vika vrijednosti) koji daje p ro le tarijat u proizvodnji luksuzne robe ili oru
ja ulazi u raspodjelu cjelokupnog drutvenog vika vrijednosti ba tako kao
i viak rad a u tro en u proizvodnji sredstava za proizvodnju ili potronih do
bara za rek onstituciju radne snage.
Kad K idron usporeuje proizvodnju oruja s krizam a i ratovim a ili izvo
zom kapitala u nerazvijene zemlje, m orao bi dokazati da ta proizvodnja pred
stavlja ulaganje kapitala p ri m anjem organskom sastavu nego to je to slu
aj u prvom i drugom odjeljku." Taj dokaz on ne moe navesti. Stoga nje
17
Michael Kidron, Maginot Marxism, u: International Socialism, broj 36, str. 33.
18
To bi bio smisao Kidronove primjedbe: Ako se kapital oporezuje da bi se podrali
izdaci za naoruanje, on gubi resurse koji bi se inae mogli upotrijebiti u drugim
investicijama. (...) Budui da su oit rezultat takvih izdataka visoka razina zaposle
nosti i kao izravna posljedica toga stope rasta na najvioj razini, ublaavajui (?)
efekt takvog oporezivanja nije odmah vidljiv. Ali to ne znai da ga nema. Kad bi
kapital bio preputen sam sebi i bio u stanju da investira ukupan neoporezovan pro
fit, a drava stvara potranju (?) koliko je i gdje potrebno, stope bi rasta bile mno
go vee. (str. 39). Moemo Kidronu prepustiti kao stvarno zapanjujue otkrie da
je industrija naoruanja faktor koji usporava kasnokapitalistiki rast. U toj opoj
diskusiji on zaboravlja element odnosa, relacije. Samo kad je profitna stopa u in
dustriji naoruanja vea od one u prva dva odjeljka, odljev ekonomskih resursa
prema treem odjeljku moe zaustaviti pad prosjene jprofitne stope. Samo kad
akumulacija kapitala u treem odjeljku sporije napreduje od one u prva dva od
jeljka, taj odljev znai usporavanje prosjene stope akumulacije ili rasta. Proizvod
nja naoruanja je kapitalistika robna proizvodnja koja se javlja radi profita; ona
nikako nije oblik unitavanja vrijednosti ili kapitala.

231

KASNI KAPITALIZAM

gova tv rd n ja da perm an en tn o naoruavanje moe koiti ra s t organskog sa


stava k apitala, a tim e i p ad prosjene p ro fitn e stope, n ije dokazana.1*
U knjizi W estern Capitalism since the W ar K idron um jesto dokaza citira
krunskog svjedoka: Ladislaus von Bortkiew icz je dokazao da organski sa
stav k ap itala u treem o d je ljk u (luksuzna roba kod von Bortkiew icza) nem a
nikakvog u tjecaja n a drutvenu p rosjenu p ro fitn u stopu.20 D oista, B ortkie
wicz je iznio takvu tvrdnju.2' M eutim , ta se tv rd n ja tem elji na nerazum ijeva
n ju b iti cijena proizvodnje, koje von B ortkiew icz b rk a s cijenam a zlata.
Ali cijene proizvodnje za M arxa nikako nisu cijene u uobiajenom sm islu
rijei, nego sam o rezultati p rerasp o d jele drutvenog vika vrijednosti m eu
razliitim granam a proizvodnje. Da bi doao do svog shvaanja von B ortkie
wicz je m orao n a p u stiti M arxovu tezu da je sum a cijena proizvodnje jednaka
sum i vrijednosti, tj. kod njega vrijed n o st (drutveno p o trebne koliine u tro e
nog raa) nestaju i pojavljuju se tajanstveno u procesu cirkulacije robe
i izjednaavanja pro fitn e stope. R adi se o vraa n ju n a nekonzistentnu Ricardovu rad n u te o riju vrijednosti k o ju je M arx korigirao. N edostatnost Ricardove analize robne vrijednosti i njegovo nerazum ijevanje biti ap strak tn o g rada
koji stv ara vrijednost naveli su ga n a zakljuak d a sam o p o je ftin jen je sredsta
va za ivot radnika moe dovesti do poveanja pro fitn e stope.22 S raffa, drugi
K idronov k ru n sk i svjedok, ponavlja R icardovu greku.

19
Chris Harmann tvrdi da odliv kapitala u trei odjeljak uskrauje prvom i drugom
odjeljku kapital koji bi tu poveao organski sastav kapitala da je investiran. (Paul
M. Sweezy iznio je slinu tvrdniu u The Theory of Capitalist Development, str.
223). To je u redu. Ali on ipak zaboravlja da ulaganje kapitala u trei odjeljak isto
tako poveava organski sastav kapitala. Ostaje zagonetka kako bi to onda moglo
zaustaviti pad prosjene profitne stope (Chris Harmann, The Inconsistencies of
Ernest Mandel, u: International Socialism, broj 41, str. 39). Tony Cliff je ve na
govijestio tezu da ratna privreda ublaava prepreke kapitalistike proizvodnje ba
kao i krize hiperprodukcije, tj. obezvreenjem ili unitenjem kapitala, usporavanjem
akumulacije. (T. Cliff, Russia A Marxist Analysis, op. cit., str. 174). Ostali pred
stavnici ove kole, govore o tome da viak vrijednosti kojim se kupuje oruje, nije
akumulirani viak vrijednosti. To je isto tako tono. Ali viak vrijednosti koji se
upotrebljava za izgradnju tvornica oruja i proizvodnju oruja svakako jest aku
mulirani viak vrijednosti. Kupovini oruja mora prethoditi proizvodnja oruja
kao robna proizvodnja. To je izmaklo pristalicama kole permanentne privrede
naoruavanja (kao sredstva smanjivanja unutarnjih proturjeja kapitalistikog na
ina proizvodnje).
20

M. Kidron, Riistung und wirtschaftliches Wachstum, Frankfurt 1971, str. 67.


21

L. von Bortkiewicz, Zur Berichtigung der Grundlagen der theoretischen Konstruktion von Marx im Dritten Band des TiCapital, u: Jahrbiicher fiir Nationalokonomie
und Statistik, lipanj 1907, str. 327.

22

Ricardo nije shvatio dvostruki karakter radne snage kao one koja istodobno odra
va vrijednost i stvara vrijednost. Stoga nije, kao ni Adam Smith, shvatio problem
razlike izmeu stope vika vrijednosti i profitne stope. Otuda za njega kao i za
Sraffu dosljedno proizlazi kako samo poveanje vrijednosti radne snage (ali
ne poveanje organskog sastava kapitala) moe sm anjiti profitnu stopu (to je za
njega isto to i stopa vika vrijednosti). Stopa vika vrijednosti, naravno, pada i
raste samo u funkciji razvoja drugog odjeljka (tj. odjeljka koji proizvodi potronu
robu koja radnicima slui za reprodukciju robe radne snage), u sluaju kad duina
radnog dana i vrijednost robe radne snage ostaju konstantni. Nasuprot tome, pro
fitna stopa ovisi i o razvoju organskog sastava kapitala.

232

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAQRU2ANJA I KASNI KAPITALIZAM

R icard a^koje^on
^
dei odlom ak iz sedm og poglavlja Ricardovih PriJcipa: ,J a sam se u ovom
djelu trudio da dokazem da se profitna stopa moe povisiti svagda s a m o T
danjem najam nm a , da tra jan pad najam nina nije nemogu be! prethodno*
padanja cijene potrebnim ivotnim sredstvim a na koja se naiam nine tro &
Ako se dakle, uslijed proirenja vanjske trgovine ili usavravanja m ainerije
hrana . ostala ivotna sredstva radnika mogu doprem iti na trite po n iij
cijeni, onda ce se p ro fit poveati. Ako mi, um jesto da svoje ito sami gajimo
ili da odjeu i draga p otrebna ivotna sredstva radnika sami proizvodimo, otkrijem o novo trite gdje se tom robom moemo snabdjeti po nioj cijeni
onda ce n ajam nina pasti a profit e se poveati. No ako je ta roba koja
uslijed proirenja vanjske trgovine ili usavravanja m ainerije dolazi na trite jeftin ija iskljuivo roba koju troe bogatai, onda u profitnoj stopi nee
doci do prom jena. Ako cijena vinu, kadifi, svili i drugim skupocjenim robama
padne m oda i za 50 posto, stopu najam nine to nee pogoditi.21 Marx na to
odgovara: Kako vidimo, ovaj pasus je veoma nem arno sastavljen. Ali apstra
hirajui tu form alnu stranu, sve je to tono samo onda ako se um jesto pro
fitna stopa ita stopa vika vrijednosti, kao i u cijelom ovom istraivanju
relativnog vika vrijednosti. Cak i kod luksuzne robe mogu ona poboljanja
da povise opu profitnu stopu, budui da profitna stopa u tim oblastima, kao
i u svakoj drugoj, ulazi u izjednaavanje svih posebnih profitnih stopa u pro
sjenu p ro fitnu stopu. Padne li u takvim sluajevim a uslijed spom enutih utje
caja v rijednost postojanog kapitala u odnosu na prom jenjivi, ili skrati li se
vrijem e o b rta (nastupi li, dakle, prom jena u prom etnom procesu), onda se
profitna stopa penje. Dalje, u tjecaj vanjske trgovine shvaen je sasvim jedno
strano. B itna crta kapitalistike proizvodnje je razvoj proizvoda u robi, to
je uglavnom povezano s proirenjem trita, stvaranjem svjetskog trita, da
kle s vanjskom trgovinom .24
Nakon toga M arx istrauje izvor Ricardovih greaka, koje e poslije po
noviti von Bortkiew icz i K idron: Ako je radni dan dat . . . onda je data i op
a stopa vika vrijednosti, to je st vika rada, poto je najam nina prosjeno
ista. To je R icardova misao. I on brka tu opu stopu vika vrijednosti s op
om p rofitnom stopom. (Von Bortkiew icz ak nije shvatio ni opu stopu vi
ka vrijednosti, on m odificira stopu vika vrijednosti preobraajem vrijednosti
u cijene u procesu cirkulacije, E. M.). Ja sam pokazao da pri istoj opoj sto
pi vika v rijednosti profitne stope u raznim granam a proizvodnje bezuvjetno
m oraju biti razliite ako bi se robe prodavale po svojim odnosnim vrijedno
stim a. O pa pro fitn a stopa nastaje tako to se ukupni proizvedeni viak vri
jed n o sti obraunava na ukupni kapital drutva (klase kapitalista); stoga se
svaki k ap ital u svakoj posebnoj grani proizvodnje predstavlja kao alikvotni
dio jednog ukupnog kapitala istog organskog sastava i to kako sastava iz pos
tojanog i prom jenjivog kapitala tako i sastava iz opticajnog i stalnog ka
pitala. ( ...) Jasno je da pojavljivanje, ostvarivanje, obrazovanje ope profitne
stope ini potrebnim p retv aran je vrijednosti u cijene kotanja, koje se od
njih razlikuju. Zato to b rk a profitnu stopu sa stopom vika vrijednosti,
Ricardo pretpostavlja, obrnuto, identinost vrijednosti i cijene kotanja. Sto
ga ni nem a ni najm anje pojm a o opoj prom jeni koja se zbiva u cijenam a

2Karl
3 Marx, Teorije o viku vrijednosti, drugi svezak, str. 337. i 338. (Istakao E. M.)
24
Ibid., str. 338. (Istakao E. M.)

233

KASNI KAPITALIZAM

roba u slijed obrazovanja ope profitne stope jo p rije no to o opoj p ro fit


noj stopi moe da bude govora. On uzim a tu pro fitn u stopu za prius, koji
stoga kod njega ulazi ak i u odreivanje vrijednosti.25 M arx nastavlja: Usli
jed svoga p otpuno pogrenog shvaanja p rofitne stope, R icardo sasvim po
greno shvaa i utjecaj vanjske trgovine, ako ona ne sniava neposredno cije
nu radnikoj hrani. On ne uvia od kakvog je ogrom nog znaaja za Englesku
na p rim je r nabavka je ftin ije sirovine za in d u striju , i da u tom sluaju, kako
sam ran ije pokazao, iako cijene padaju, p ro fitn a stopa raste, dok u obrnutom
sluaju, p ri rastuim cijenam a, p ro fitn a stopa moe da pada ak i ako u oba
sluaja n ajam nina ostane ista. ( ...) P rofitna stopa zavisi ne od cijene poje
dinane robe. nego od m ase vika rad a koja se datim kapitalom moe realizi
rati. R icardo i inae ne shvaa vanost trita, je r ne razum ije sutinu novca.24
Za M arxa je ap stra k tan rad onaj koji stv ara vrijednost, tj. rad koji, neo
visno od specifine u potrebne vrijednosti k o ju stvara, proizvodi kao dio ope
drutvene radne sposobnosti ro b u koja na tr itu nalazi ekvivalent, tj. ispu
njava dru tvenu potrebu. Posve je svejedno sa stajalita stv ara n ja vrijednosti
je li to p o tre b a rad n ik a ili kapitalista, drave ili nekapitalistikih proizvoa
a. Stoga je cjelokupni opseg v rijednosti proizvodnje, neovisno o specifinoj
v rijednosti pojedinane robe (a p rem a tom e i neovisno o njezinu specifinom
m jestu u procesu reprodukcije), odreen cjelokupnim opsegom proizvodnje
robe. D rutvena pro fitn a stopa stoga ovisi o ukupnoj m asi neplaenog rada,
vika rada, koju je u proizvodnji robe pokrenuo drutveni kapital, i neovisno
o sekto ru u kojem se to dogaa. Ako ra s t organskog sastava u jednom sekto
ru (npr. u proizvodnji oruja) dovede do ra sta cjelokupne sum e k ap itala na
su p ro t n ep rom ijenjenoj m asi vika rada, to e prouzroiti pad drutveno pro
sjene pro fitne stope, bez obzira na odnos izm eu proizvodne i neproizvodne
potronje, ili odnos p o tro n je i akum ulacije. Ako sm anjenje konstantnog ka
pitala ili poveanje m ase vika vrijednosti uzrokuje sm anjenje odnosa vrijed
nosti ukupnog drutvenog kapitala u usporedbi s cjelokupnom m asom vika
vrijednosti koju je pokrenuo, drutvena p ro fitn a stopa e p o rasti i to neovis
no o eventualno prom ijenjenom odnosu razliitih kategorija proizvedenih upo
treb n ih vrijednosti. U tom sm islu ekspanzija treeg o djeljka kao proizvodnje
naoruanja moe u tjecati na drutvenu pro fitn u stopu sam o u pravcu pove
an ja (ili zakoenog pada), ako im a ili nii organski sastav kapitala nego ostale
grane robne proizvodnje (to oito nije sluaj), ili ako izravno odnosno po
sredno bre poveava stopu vika vrijednosti, nego to bi bio sluaj bez n je
ga (to je mogue sam o vrlo uvjetno, kao to je ve izloeno).27

25
Ibid., str. 347. i 348.
26
Ibid., str. 350.
27
Dobra kritika neorikardovskog rjeenja problema transformacije vrijednosti u
cijene proizvodnje von Bortkiewicza i Srarfe, nalazi se u lanku Davida Yaffea,
Value and Price in Marxs Capital, u: Revolutionary Communist, broj 1, sijeanj

234

PER M A NEN TN A IN D U ST R IJA NAORUANJA I K ASNI KAPITALIZAM

3.

Proizvodnja oruja i tekoe oplodnje kapitala

Tree te m e jn o p ro tu rjeje kapitalistikog naina proizvodnje, ono koje


se javlja kad taj nacm proizvodnje dosegne stanovitu razinu zrelosti jest te '
koa oplodnje kapitala, tj. pojava vika kapitala koji se vie ne mogu proiz
vodno mves irati. To je injenica u razvijenim kapitalistikim zemljama od
poetka razdoblja im perijalistikoga (monopolnokapitalistikog) doba a iavlia
se u toj epohi osobito u razdoblju izmeu 1913. i 1940. (1945) godine Na
suprot tezam a koje gledaju na funkciju perm anentnog naoruavanja uglavnom
kao na sredstvo prevladavanja tekoa realizacije ili zaustavljanja pada pro
sjene profitne stope, upravo ta specifina funkcija po prvi puta postaje po
sve jasna.
Pretpostavim o da cjelokupan drutveni proizvod odreenog razdoblja
predstavlja 400.000 vrijednosnih jedinica, dok istodobno postoji 60.000 vrijed
nosnih jedinica neiskoritenog kapitala. Proizvodnja ima slijedeu vrijednosnu
stru k tu ru :
I: 120.000 c + 50.000 v + 50.000 m = 220.000
11
II: 80.000 c + 50.000 v + 50.000 m = 180.000 II f

40-000

Pretpostavim o i da od 75.000 m (37.500 u svakom odjeljku) to kapitalisti


neproizvodno troe, stanoviti dio, na p rim jer 3.000, predstavlja kam atu koju
dobiva neiskoriteni kapital od 60.000 kao udjela u opedrutvenom viku vri
jednosti.21 Ako se sad tih 60.000 postupno uloi u trei odjeljak i dobije pro
sjean p ro fit od 33 posto (tj. pokree se toliko radnika da se masa vika vri
jednosti poveava za 20.000), s kapitalistikog stajalita dolazi do privredne
ekspanzije. Povean je ukupan investirani kapital. Povean je opseg robne pro
izvodnje i njezina vrijednost. Poveana je m asa proizvedenog vika vrijedno
sti i zaposlenost. N acionalni je dohodak vei nego prije.
Toliko dugo dok postoje neiskoritene rezerve u privredi a to je isho
dite perm anentnog naoruavanja ne proizlaze nikakvi posebni problemi
iz specifine upotrebne vrijednosti dodatne proizvodnje od 80.000 vrijednos
nih jedinica (tj. iz injenice to dobra koja proizvodi trei odjeljak ne ulaze
u rek o n strukciju i ekspanziju konstantnog kapitala, niti slue rekonstrukciji
i ekspanziji ive rad n e snage). Jednadba I c + I v + I m = I c + I I c + I I I c
+ Ac (I + II + III), onda nije prinudna, budui da dodatni kapital to se
upotrebljava u treem odjeljku ne m ora nuno koristiti novostvorena sredstva
za proizvodnju, nego usisava postojee proizvodne kapacitete koji nisu pot
puno iskoriteni (odnosno rezervira si novostvorena sredstva za proizvodnju,
ali p u ta da se tekua proizvodnja sredstava za proizvodnju nam ijenjena dru
gom odjeljku izvodi veim iskoritenjem postojeih proizvodnih kapaciteta,
usisavanjem postojeih zaliha sirovina itd). Stoga je posve mogu drugi pro
izvodni ciklus
28
Ovdje ne moemo podrobno razmotriti pitanje zato vlasnici proizvodnog kapitala
mogu biti prisiljeni prepustiti dio vika vrijednosti koji posjeduju vlasnicima neis
koritenog kapitala. To je povezano s kompleksnim karakterom podjele rada unu
tar klase kapitalista i s prednostima koje proizvodni kapital iz toga dugorono i
strukturno izvlai. Pretpostavimo, jednostavnosti radi, da proizvodni kapitalisti pla
aju tu kamatu neiskoritenom kapitalu zato to ga smatraju rezervnim drutvenim
fondom za kojim mogu posegnuti u nevolji.

235

KASNI KAPITALIZAM

I: 120.000 c + 50.000 v + 50.000 m = 220.000


I
II: 80.000 c + 50.000 v + 50.000 m = 180.000 II
III: 45.000 c + 15.000 v + 15.000 m = 75.000 III
koji se ak moe razviti u trei proizvodni ciklus
I: 126.000 c + 51.500 v + 51.500 m = 229.000
I
II: 84.000 c + 51.500 v + 51.500 m = 187.000 II
III: 50.000 c + 18.000 v + 18.000 m = 86.000 III
a da se ne m o raju zam ijeniti ukupna vrijednost utroenog konstantnog kapi
tala (245.000 vrijednosnih jedinica u drugom ciklusu i 260.000 u treem ), plus
vrijednosti potrebne za akum ulaciju konstantnog kapitala iz tekue proizvod
nje konstantnog kapitala (220.000 u drugom , 229.000 u treem ciklusu).
Isto tako, ni ak um ulacija kapitala ne m ora posve b iti osigurana iz tekue
proizvodnje i realizacije vika vrijednosti, budui da je ubrzani proces eks
panzije n astao oplodnjom ve postojeeg novanog kapitala koji p rije nije bio
oploen. Ako se sav suvini kapital ne ubaci u proizvodnju treeg odjeljka
odjednom , nego postupno, moe doi do u b rzan ja akum ulacije kapitala to
nadilazi tekuu proizvodnju i realizaciju vika vrijednosti, sve dok se kona
no sav viak kapitala ne ukljui u oplodnju. To znai da se u kupna vrijednost
tekue koritenog konstantnog kapitala moe djelom ino nadoknaditi vikom
k apitala koji su ponovo ukljueni u cirk u laciju i proizvodnju, isto kao to
ni dio stro jeva i sirovina koji se dodatno koriste ne potjee iz tekue proiz
vodnje, ve iz n eupotrebljenih zaliha. M eutim , cjelokupna robna vrijednost
posve se realizira i ni jed an vlasnik roba ne p ro d aje svoju ro b u ispod njezine
vrijednosti. im se odbaci fikcija da postoji sam o je d n a jed in a kapitalistika
tv rtk a u svakom od triju o d je lja k a i im si predoim o da npr. proizvodnja
ponovo zapoinje u postojeim pogonim a koji p rije privrem eno nisu radili,
to ukljuivanje vika kapitala u kruni tok ne stv ara nikakve pojm ovne teko
e koje bi kolidirale s logikom shem a reprodukcije.
Viak kapitala ponovo e biti proizvodno investiran sam o ako m u je za
jam ena rentabilna prodaja. Tu d odatnu p o tra n ju u poetku stv ara drava
(dijelom pom ou poreza, a dijelom pom ou zajm ova); tu Kozlik im a pravo."
Ukoliko se tim e p ro ire robna proizvodnja i u njoj nastali dohodak, inflacija
zaista moe pokrenuti realan privredni ra s t (toliko dugo dok p ostoje dovoljne
rezerve strojeva, sirovina i radne snage). Ali, Kozlik grijei kad govori o uni
tenju k apitala u privredi naoruanja. K apital to je p rije leao neiskoriten,
a sad se upotrebljava u proizvodnji vika vrijednosti, ne sam o to n ije uni
ten, nego biva oploen.
Isto tako ne moemo prihvatiti H einingerovu tv rd n ju da ne sam o m arksi
stiki, ve odnedavna i sve vei b roj graanskih ekonom ista i politiara u p ra
vo dokazuje kako u trk a u naoruanju ne potie privredni rast, nego ga n aj
zad (?) znaajno potkopava.30 Ta arg u m en tacija uope ne d o diruje sredinji
problem vika kapitala.31
29
Adolf Kozlik, Der Vergeudungskapitalismus, op. cit., str. 337340.
30
Horst Heininger, Zur Theorie des staatsmonopolistischen Kapitalismus, str. 107.
31

Oito je taj obrat oficijelnih ideologa KP na kraju hladnog rata bio ideoloki, a

236

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

M eutim, kad su sve raspoloive rezerve strojeva, sirovina, radne snaee


itd. usisane u proces proizvodnje, osnovno proturjeje ipak ponovno dolazi u
prvi plan Tada, n a m e opet m oraju vrijediti form ule proporcionaliteta koje
polaze od toga da svaki odjeljak moe od drugih kupiti robu samo za onu
vrijednost za koju je njim a prodao robe. Tj. vrijednost robe proizvedene u tre
em o djeljku m ora u cijelosti biti podm irena iz odbitaka od ukupnog dru
tvenog vika vrijednosti i opedrutvene nadnice. Ako, jednostavnosti radi,
pretpostavim o da drava optereuje kako nadnice, tako i viak vrijednosti
istom poreznom stopom x (otprilike 25 posto), javlja se slijedea formula:
III = I vx + I m x + II vx + II m x + III vx + III mx.
Moemo takoer ispisati vrijednost III u cijelosti:
III c + III v + III m = I vx + I m x + II vx + II m x + III vx + III mx, iz ega
proizlazi:
III c + III v (7 x) + III m (1 x) = I vx + I m x + II vx + II mx,
ili, ako je x = 25%:
III c + 75% od I II v + 75% od III m = 25% od I v + 25% od I m + 25% od
II v + 25% od II m.
Drugim rijeim a: da bi sistem bio u ravnotei, opseg proizvodnje oruja
m ora biti takav da sum a vrijednosti konstantnog kapitala utroenog u sek
toru n aoruanja plus n etto nadnice radnika zaposlenih u tom odjeljku plus
netto dobit tv o m iara oruja nisu ni vei ni m anji od poreza koji optereuju
dohodak rad n ik a i kapitalista u druga dva odjeljka. Klasina jednadba pro
porcionaliteta ograniena na prva dva odjeljka b it e prom ijenjena u ovom
smislu:
I c + I v -I- I m = I c + II c + I II c + I m (1 x) (3 + II m (1 x) 3 +
+ III m (1 x) P, iz ega proizlazi
I v + I m x + I m (1 x) a,y = II c + III c + II m (1 x) P + III m (1 x) P,
to znai: b ru tto nadnice radnika prvog odjeljka i ukupan viak vrijednosti
stvoren u tom o d je ljk u koji nije uloen u novi konstantni kapital (ukljuu
jui poreze, dakle b ru tto viak vrijednosti) m o ra ju biti jednaki potranji no
vih sredstava za proizvodnju stvorenoj u druga dva odjeljka. Budui da ta
potranja n astaje kako u drugom tako i u treem odjeljku, jednadba vri
jedi za b ru tto nadnice i b ru tto viak vrijednosti, a ne za netto nadnice i
netto viak vrijednosti (s izuzetkom vika vrijednosti to se akum ulira u c),
koji se m o raju razm jenjivati sam o za robu drugog odjeljka, ali ne i treeg.
Da u uvjetim a pojaanog tehnikog napretka, rastueg organskog sastava
kapitala i rastue stope vika vrijednosti m oraju biti uniteni ti uvjeti ravno
tee, isto kao i u sistem u koji se sastoji od dvaju odjeljaka, proizlazi iz unu
tarn je logike sistem a, to je dokazano u prvom dijelu ovog poglavlja. Porezi
koji o p tereuju sum u nadnica i vika vrijednosti epifenomeni su koji p ret
postavljaju potp u n u realizaciju vika vrijednosti, odnosno potpunu isplatu
sume nadnica tj. proporcionalnu proizvodnju u prva dva odjeljka, tj. nepone teorijski. Valjalo bi dokazati kako je u monopolnom kapitalizmu razoruanje
mogue zato to to sovjetska diplomacija eli.

237

KASNI KAPITALIZAM

sto ja n je o statk a robe koji se ne moe prodati. Ip ak se ja v lja i dodatna te


koa o d ravanja tone proporcio nalnosti izm eu treeg i prva dva odjeljka.
N aravno, to nikako ne znai da p erm anentno naoruavanje utjee na priv
redni kruni tok sam o tako dugo dok postoji viak kapitala, neiskoritena
sredstva za rad i nezaposlena rad n a snaga. I nakon postizanja pune zaposle
nosti taj utjecaj moe biti znaajan kako na tzv. ra tn u privredu, ako prom je
na p ro p o rcija izm eu triju odjeljaka nije u sta n ju dovoljno osigurati proi
ren u rep ro d u k ciju m a terijaln ih elem enata i kad se n p r. javi ciklus regresivne
reprodukcije, a i u normalnim uvjetim a, kad perm anentno naoruavanje
izm ijeni odnos izm eu opedrutvene nadnice i opedrutvenog vika vrijed
nosti, tj. dovede do p o rasta drutvene stope vika vrijednosti. Posve je m o
gue da se to dogodi u u vjetim a rastue zaposlenosti i rastu e sum e nadnica
(ne sam o b ru tto sum e, ve i netto sum e nadnica), kao to to proizlazi iz sli
jedeeg b rojanog p rim jera:
Prvi ciklus (brutto dohodak drutvenih klasa)
I:
II:
III:

120.000 c + 48.500 v+ 48.500 m


80.000 c + 48.500 v+ 48.500 m
10.000 c + 3.000 v + 3.000 m
100.000

100.000

K upnja proizvoda naoruanja u ukupnoj vrijednosti od 16.000 vrijednosnih


jedinica zbiva se p utem poreza koji o p te reu ju s 10 posto dohodak radnika
i 6 posto viak v rijednosti (dohodak kapitalista). K onana slika prvog p ro
izvodnog ciklusa sad ovako izgleda:
Prvi ciklus (netto dohodak drutvenih klasa)
I: 120.000 c + 43.650 netto v + 45.590 n etto m -I- 7.760 poreza za k u p n ju od III
II: 80.000 c + 43.650 netto v + 45.590 n etto m + 7.760 poreza za k u p n ju od III
III: 10.000 c + 2.700 n etto v + 2.820 n etto m +
480 poreza za k u p n ju od III
90.000

94.000

16.000

Drugi ciklus (brutto dohodak drutvenih klasa)


I:
II:
III:

123.000 c + 50.000 v+ 50.000 m


82.000 c + 50.000 v+ 50.000 m
12.000 c + 4.000 v + 4.000
104.000

ni

104.000

K upnja proizvoda naoruavanja u ukupnoj v rijednosti od 20.000 vrijedno


snih jed in ica zbiva se pu tem poreza koji o p te reu ju s 12 posto dohodak
rad n ik a i sam o sa 7 posto dohodak kapitalista. K onana se slika raspodjele
v rijednosti i dohotka u drugom ciklusu ovako oblikuje:
Drugi ciklus (netto dohodak drutvenih klasa)
I: 123.000 c + 44.000 netto v + 46.400 n etto m + 9.600 poreza za kup n ju od III
II: 82.000 c + 44.000 n etto v + 46.400 n etto m + 9.600 poreza za kup n ju od III
I II: 12.000 c + 3.500 n etto v + 3.700 n etto m + 800 poreza za k u p n ju od III
91.500

96.500

238

20.000

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

Od prvog ciklusa
jednosnih jedinica;
jednosnih jedinica,
104,4 posto na 105,5

do drugog, b ru tto sum a nadnica poveana je za 4.000 vri


netto sum a nadnica isto je tako poveana za 1.500 vri
a ipak je drutvena stopa vika vrijednosti porasla sa
posto.

Perm anentno naoruavanje uostalom znai preraspodjelu profita u korist


koncerna naoruanja, a to su uglavnom, ako ne i iskljuivo, koncerni prvog
odjeljka, i na tetu koncerna drugog odjeljka. Ako pretpostavim o da se
koncerni koji se bave proizvodnjom treeg odjeljka svi mogu reducirati na
koncerne prvog odjeljka, onda je netto viak vrijednosti koji ostvaruju u
prvom ciklusu (48.410 vrijednosnih jedinica) gotovo jednak b rutto viku vri
jednosti prvog odjeljka, dok taj viak vrijednosti u drugom ciklusu (50.100
vrijednosnih jedinica) prem auje b ru tto viak vrijednosti prvog odjeljka i iz
prvog i iz drugog ciklusa." Prem a tome, nakon drugog ciklusa kapitalistike
trokove naoruanja podm iruju iskljuivo kapitalisti drugog odjeljka, dok su
trokovi naoruanja koje plaaju radnici jednaki poveanju stope vika vri
jednosti. Tako kapitalisti prvog odjeljka dvostruko profitiraju od naoruava
nja na tetu radnike klase i na tetu kapitalista drugog odjeljka. Ovdje
se pokazuje koliko je Rosa Luxemburg bila u pravu kad je pisala: to bi
inae bilo tezaurirano kao uteevina seljaka, sitnog srednjeg stalea, da u
tedionicam a i bankam a poveava kapital koji trai plasiranje, postaje, na
protiv, sada u posjedu drave potranja i mogunost plasiranja za kapital.
Dakle, ovdje um jesto velikog b ro ja m alih rascjepkanih i vrem enski odvojenih
p otranji za robam a koje bi umnogom e mogle biti podm irene i prostom rob
nom proizvodnjom , koje, dakle, za akum ulaciju kapitala ne dolaze u obzir,
pojavljuje se velika jedinstvena kom paktna potencija obuhvatne potranje
drave. Za svoje zadovoljenje ona apriorno pretpostavlja krupnu industriju
na najviem stupnju, dakle, najpogodnije uvjete za proizvodnju vika vri
jednosti i akum ulaciju. U obliku dravnih vojnih narudba kupovna snaga
m ase potroaa biva koncentrirana u snanu veliinu, osloboena od naho
enja subjektivnih kolebanja linih potroaa i obdarena gotovo ritm ikim
porastom . N ajzad, poluga cjelokupnog ovog autom atskog i ritm ikog kreta
n ja kapitalistike vojne proizvodnje lei u rukam a samog kapitala preko
ap a ra ta p arlam entarnog zakonodavstva i tam pe odreene za stvaranje tzv.
javnog m nijenja. U slijed toga ova specifina oblast akum ulacije kapitala iz
gleda p rije svega kao da im a neodreenu sposobnost ekspanzije. Dok svako
drugo p roirenje oblasti proe i operacione baze za kapital u velikoj m jeri
ovisi od h istorijskih, socijalnih i politikih m om enata koji lee izvan sfere
volje kapitala, proizvodnja za m ilitarizam predstavlja oblast ije pravilno po
stupno pro irenje izgleda da je u prvoj liniji uvjetovano odluujuom voljom
samog kapitala.M
Koliko je to realistino, proizlazi iz injenice to slubeni ameriki izvori navode
da su ukupne isporuke ministarstvu obrane u budetskoj godini 19581959. izno
sile 22,7 milijardi dolara. Od toga iznosa iz lake industrije (ukljuujui graevinar
stvo!) samo oko 2 milijarde dolara, a iz uslunog sektora 1,8 milijardi; ostatak je
isporuka dolazio od tvrtki prvog odjeljka. (US Congress, Beckground Material on
Economic Aspects of Military Procurement and Supply). Prema studiji UfcLD
Government and Technical Innovation (str. 27.) dravno trite je krajem pede
setih godina u SAD bilo krajnji potroa 90 posto zrakoplovne industrije, tri pe
tine proizvoda industrije metala, vie od 50 posto proizvoda elektronske i kemijske
industrije i vie od 35 posto proizvoda industrije telekomunikacija i znanstvene op
reme.
33
Rosa Luxemburg, Akumulacija kapitala, op. cit., str. 367. i 368.

239

KASNI KAPITALIZAM

Paul M attick koleba izm eu razliitih interpretacija. Na jednom m jestu


tvrdi da proizvodnja koju potie drava (ukljuujui proizvodnju naorua
nja) poveava sam o potronju, a ne akum ulaciju kapitala (Marx and Keynes,
str. 117. i 118). Na drugom m jestu tvrdi da ratn a proizvodnja nije jednostavno
proizvodnja rasipanja, nego pom ae ponovno po k retan je procesa akum ula
cije kapitala. (Ibid., str. 137. i 138). Jo je jasn iji u svojoj kritici M onopolnog
kapitala B arana i Sweezyja: to to drava doista ini kad spoji rad i neisko
ritene resurse u cilju proizvodnje netrinih (?) dobara? Porezi su dio do
hotka realiziranog trinim transakcijam a; ukoliko se oduzm u kapitalu, um a
n ju ju m u profite, bez obzira da li bi se ti p rofiti potroili ili reinvestirali u
dodatni kapital. Ako se ne oduzm u kapitalu, postojao bi neiskoriten kapital
u svom m onetarnom obliku kao privatno zgm uto blago. U tom svojstvu on
ne moe djelovati kapitalistiki; no isto tako on to ne moe ni onda kad ga
drava koristi za financiranje nerentabilne proizvodnje javnih radova i d r
avno rasipanje. U m jesto kapitalistikog besm islenog zgm utog novca dolazi
kapitalistiki besm islena (?) proizvodnja dobara i usluga. Postoji, ipak, i jedna
razlika: dok bi kapital bez poreza posjedovao zgrnuto novano blago, s opo
rezivanjem u svrhu javnih izdataka oduzeto m u je inae mogue novano
blago (!).
M attick, izgleda, nije shvatio da oduzeto novano blago putem proizvod
nje oruja, tj. procesom rad a i oplodnje, usisava dotad neupotrebljenu radnu
snagu, tj. poveava proizvedenu m asu vika vrijednosti. Proizvodnja oruja
stoga ni u kojem sluaju nije kapitalistiki besmislena, nego potie akum u
laciju k apitala tako dugo dok posto ji neoploeni viak kapitala, odnosno sve
dok im a jo novanog kapitala osim onoga koji je uloen u proirenu repro
d ukciju k onstantnog kapitala i radne snage. Po M attickovoj logici, m orala bi
i luksuzna proizvodnja za neproizvodnu priv atn u u p o tre b u kapitalista i onih
koji im slue pred stav ljati oduzimanje i rasipanje, dok za M arxa, razu
m ije se, ona odgovara dodatnoj proizvodnji vika vrijednosti, ukoliko se zbiva
kapitalistiki, tj. kao robna proizvodnja s najam nim radom .1

4.

Industrija naoruanja i dugoroni izgledi rasta u


kasnom kapitalizmu

P rethodna analiza djelom ino objanjava zato je u cijeloj epohi nakon


drugog svjetskog ra ta perm anentn o naoruavanje bilo ne sam o jedna od n aj
znaajnijih poluga za rjeen je problem a vika kapitala, ve je, p rije svega,
bilo i snaan pokreta u b rzan ja tehnolokog inovatorstva.14 T rka u naoruanju
s kom pleksom nekapitalistikih drava p ri tom e je igrala znaajnu ulogu.
Ali sad se postavlja pitanje, moe li p erm anentno naoruavanje dugorono
n eu tralizirati tendencije krize i slom a kapitalistikog naina proizvodnje i
osigurati m u relativno visok stupanj rasta.
F. Hermanin, Karin Monte i Claus Rolshausen (izd.): Monopolkapital. Thesen zu dem
Buch von Paul A. Baran & Paul M. Sweezy, Frankfurt 1969, str. 5455.
35
K. Marx, Kapital, II, str. 354362.
36
S. Tsuru, op. cit., sir. 33; James OConnor, The Fiscal Crisis of the State, New York
1973, str. 113.

240

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

Prvi politekonom isti koji su dali potvrdan odgovor na to pitanje, a pozivali


su se na Marxa, bili su N atalie Moszkowska (1943) i W alter J. Oakes (1944).
Oakes je pod im enom T.N. Vance poslije sustavno obradio tu tem u i stvorio
pojam perm anentne ratne privrede (perm anent war economy), ali je ka
rakteristino to je taj izraz prvi upotrijebio ef General Motorsa, potom
m inistar obrane Charles E. Wilson, sijenja 1944
Moszkowska ovako argum entira: Sposobnost irenja civilne industrije i
proizvodnje potrone robe ovisi o ivotnom standardu naroda. Ako je taj
stan d ard ogranien, slina e ogranienja postojati i za razvoj industrije
proizvodne i potrone robe. M ogunosti rentabilnog ulaganja kapitala u civil
nu in d u striju stoga su usko ograniene. K apital raste daleko bre od mo
gunosti njegove oplodnje. Silno narastao kapital trai podruja djelovanja
neovisna o nedovoljnoj kupovnoj m oi naroda; taj kapital eli podruja pro
izvodnje s neogranienim m ogunostim a ulaganja. Takvo podruje o kojem u
kapital san ja javlja se u ratnoj industriji. Budui da se proizvodnja potrone
robe ne moe dovoljno razvijati zbog ogranienja kupovne moi naroda, kapi
tal se u sve veoj m jeri ak i kad je m iroljubiv m ora prebaciti na pro
izvodnju ubojitog oruja. U tim okolnostim a ne nalazi ni jedno drugo po
d ruje ulaganja. Ako je u svojem usponu kapitalizam razvijao industriju p ro
izvodne i potrone robe, opadajui kapitalizam nuno m ora osobito razvijati
in d u striju naoruanja. Razvoj je m irnodopske industrije sve vie zakoen ne
dostatkom plateno sposobne potranje i stagnacijom prodaje. Razvoj ratne
in d u strije ne zna za takve prepreke. U tem eljena na pretpostavci ratne opa
snosti, ratn a se in d u strija moe razvijati posve drugaijim tem pom i s dosad
nepoznatom i nesluenom snagom.3* Ona nastavlja: Prodor kapitalizm a u
nekapitalistiki p ro s to r predstavlja, isto kao i iskoritavanje tehnikih otkri
a, sam o retard iraju i m om ent prem a krizi. N akon izvrenog prodora, mogu
se oekivati jo o trije krize. M eutim, to se ne dogaa kad naoruavanje
u p o trijeb i hiperkum ulirane kapitale. K apital se ovdje apsorbira a da ne doe
do poveanja radne sposobnosti civilne proizvodnje bilo u industriji proiz
vodnih bilo u in d u striji potronih dobara, dakle bez potrebe poveanja dru
tvene .kupovne moi. To je stoga to na tritu nem a ni ponude, ni po
tran je za proizvodim a industrije naoruanja. Ta in d u strija ne snabdijeva
trite i ne ovisi o njegovoj sposobnosti prihvaanja. Drava ovdje daje na
rudbe i preuzim a isporuke. ( ...) M eutim, izgradnja industrije naoruanja
ne odvraa opasnosti svojstvene kapitalistikoj privredi. O pasnost eksplozije
u obliku krize sad poprim a oblik ratn e eksplozije.39 Moszkowska vidi samo
dvije granice ra sta kasnog kapitalizm a pod poticajem perm anentne industrije
naoruanja: apsolutno osirom aenje stanovnitva (tj. toku nazadujue re
p rodukcije na kojoj sm anjena proizvodnja u drugom odjeljku dalje onem o
guava ponovnu fizioloku rekonstrukciju radne snage i stoga dakle uzrokuje
znaajan pad proizvodnosti i intenziteta rad a u treem odjeljku), i vie-manje
neizbjenu tendenciju industrije naoruanja da se pretvori u raspirivanje
im perijalistikih ratova.
Za T. N. Vancea perm anentna privreda naoruanja p rije svega predstavlja

Fred J. Cook, Les Vatours de la guerre froide, str. 87.


38
Natalie Moszkowska, Zur Dynamik des Spatkapitalismus, str. 117. i 118.
39
Ibid., str. 179, 180.

241

KASNI KAPITALIZAM

sredstvo o siguranja visoke razine zaposlenosti. R astua akum ulacija kapitala


ne znai vie rastu u nezaposlenost, nego u vjetuje opadanje ivotnog stan
d a rd a /0 P erm anentna privreda naoruanja moe takoer privrem eno zadrati
rast organskog sastava kapitala, iako ne i dugorono:41 rastu i organski sastav
kapitala i odgovarajue tendencijelno opadanje prosjene profitne stope su po
V anceovu m iljenju, Damoklov ma to visi i nad perm anentnom privredom
naoruanja.
Vance je dakle oprezniji od M oszkowske, ali oboje ine istu osnovnu gre
ku: izoliraju trei odjeljak od djelovanja na prva dva odjeljka. On ne istra
uje dugorone rezultate perm anentne privrede naoruanja na kasnokapitalistiku privredu kao cjelinu. Ako ostavim o po stran i granini sluaj nazadujue reprodukcije, tj. ra tn u privredu u njezinoj posljednjoj fazi, jedno
stavno nije tono da se perm anentna p rivreda naoruanja moe neograni
eno razvijati. U kapitalistikom nainu proizvodnje i in d u strija naoruanja
je sam o sredstvo za postizanje cilja, a nije sam a cilj. Za kapitaliste je cilj
realizacija profita, akum ulacija kapitala u cilju profita, a ne akum ulacija radi
akum ulacije. to razvoj in d u strije n aoruanja vie ugroava n etto p ro fit veli
kih koncerna (tj. to u vjetuje sve veu poreznu stopu), to e vei biti njihov
o tp o r d aljnjem iren ju te industrije.42 A budui da ekspandirajua in d u strija
nao ru an ja p retpostavlja prerasp o d jelu vika v rijednosti u k o rist m alog b ro ja
koncerna, a na tetu velikog b ro ja drugih kapitalista, d aljn ji bi ra st treeg
odjeljk a (tj. porast poreznih stopa preko odreene granice) pridonio ieza
vanju pro fita m nogih k ap italista i zaprijetio znatnom dijelu te klase bankro
tom. Dakle, svaki e ra s t in d u strije naoruanja p rek o odreene toke zao
triti drutvene i politike napetosti i borbe u n u ta r kapitalistike klase, ba
kao to je intenzivirao sukob izm eu kapitala i rad a u trinim uvjetim a
relativno visoke zaposlenosti to pogoduju radnikoj klasi. Stoga moemo
zakljuiti da su s izuzetkom svjetskog ra ta i faizm a iren ju perm a
nentne in d ustrije naoruanja postavljene u n u tra n je, objektivne drutvene
granice.
Ako se iskljui hipoteza N. M oszkowske i V ancea da je u perm anentnoj
privredi naoruanja rastua zaposlenost povezana s opadanjem ivotnog
stan d ard a hipotezu koja se posve protivi logici kapitalizm a s njegovim
preobraajem radne snage u robu kojoj je cijena pod u tjecajem uvjeta na
tritu, hipotezu koju ne p o tv r u ju ni dogaaji u Treem Reichu; oba au to ra
oito zam jen ju ju rastu u stopu vika vrijednosti s padajuom realnom nadni
com ,13 sam o od sebe proizlazi da konjunktura naoruanja koja privrem eno

4Vance
0 ovdje oito nije u pravu kao i onda kad pretpostavlja trajno strukturno opa

danje privatnog izvoza kapitala. (Permanent War Economy, str. 12).


41
Ibid., str. 32.
42
Veoma karakteristian prim jer navodi Fred J. Cook (op. cit., str. 192. i dalje). Nitko
drugi nego nekadanji vrhovni komandant amerikih trupa na Pacifiku i u ko
rejskom ratu, general Douglas MacArthur, kao ef koncerna Remington Rand,
poalio se u jednom govoru dioniarima Sperry Rand Corp. odranom 1957. go
dine na to da permanentna psihoza straha koju je amerika vlada izazvala meu
amerikim stanovnitvom ima za cilj samo postizanje prekomjernih izdataka za
obranu, to e poduzeima natovariti nepodnoljive porezne terete.
43
U petom poglavlju dokazali smo jaki rast stope vika vrijednosti u Treem Reichu.
Ali opadanje nezaposlenosti uzrokovalo je poveanje nominalnih satnica za otprili

242

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

ograniava konjunkturne fluktuacije kapitalizm a m ora takoer oivljavajue


djelovati na akum ulaciju kapitala u prva dva odjeljka, gdje se onda vie ili
m anje jasno reproduciraju klasine pojave svakog kapitalistikog booma:
hiperakum ulacija, opadajua profitna stopa, reducirana iskoritenost kapaci
teta itd. U trinaestom poglavlju izloit emo da je perm anentna inflacija odgo
vor kasnog kapitalizm a na te problem e, da su izdaci za naoruanje odgovorni
samo za dio (tovie, sve to m anji dio) inflatornog stvaranja novca i da, dugo
rono, inflacija nuno pouruje katastrofu koju nikakva industrija naoruanja
ne moe zaustaviti.
N asuprot Vanceu, drimo da, historijski gledano, perm anentna industrija
naoruanja ubrzava, a ne koi intenzivnu tehnoloku obnovu, tj. rast organ
skog sastava kapitala (Vance na strani 32 iznosi suprotnu misao zato to po
greno u toj toki m ijea ratn u privredu s industrijom naoruanja). Onda
je neizbjeno da se ta tehnoloka obnova proiri od treeg na druga dva
odjeljka sa svim odgovarajuim posljedicama.*4 Takoer je neizbjeno da na
podruju same industrije naoruanja, uz usporeni rast izdataka za naorua
nje, prestane pom icanje od, s jedne strane, kupovine m aterijala i isplate
plaa do izdataka za istraivanje i razvoj s druge strane, ime e se znatno
um anjiti uloga industrije naoruanja kao am ortizera kriza u cjelokupnoj
privredi kasnog kapitalizm a. Jer usporeni rast tih izdataka sili da se traga za
rastuim iznosom (unitavanja) po svakom dodatnom izdatku.45 H orst Hein
inger za to navodi zanim ljiv m aterijal:
Vojni izdaci u SA D
(bez trokova N ASA )
u milijardama dolara
1939/40.
1944/45.
1952/53.
1957/58.
1960/61.
1962/63.
1963/64.

Udio izdataka za
vojna istraivanja
0,2%
1,7%
5,5%
10,2%
16,2%
16,0%
16,6% (22,4% ako ukljuimo
svemirska istraivanja;
analogni postotak bi za
1960/61. bio 17,6 posto).46

1.5
81,2
50,4
44,2
47,5
53,0
55,4

Jo su jasnije slijedee dvije tabele.


ke 25 posto izmeu 1933. i 1942, a to je veim dijelom bilo neutralizirano rastuim
ivotnim trokovima, opadanjem kvalitete potronih dobara, poveanim odbicima
od nadnica itd. (Bettelheim, L'economie allemande sous le nazisme, op. cit., str. 210,
222224).
.....................
44
. . . .
Ugovori za naoruanje prvenstveno predstavljaju poticaj dodatnim investicijama;
ali u pogledu stalno rastue proizvodnosti moraju se stalno poveavati izdaci kako
bi se osigurao zadan stupanj iskoritenosti novostvorenih proizvodnih kapaciteta,
tako da ak i stabilizacija vojnih izdataka prijeti da dovede do prekomjernosti ka
paciteta. (Theodor Prager, Wirtschaftswunder oder keines?, op. cit., str. 133).
O tome vidi npr. studiju Malcolma W. Hoaga iz korporacije Rand: Increasing
Returns in Military Production Functions, u: Roland N. McKean (izd.) Issues in
Defence Economics, New York 1967.
Zur Theorie des staatsmonopolistischen Kapitalismus, op. cit., str. 139.

243

KASNI KAPITALIZAM

Udio kupovine oruja u prihodu od prodaje Industrije trajnih dobara u SAD:*1


1955:

9%

1958:

9.1 /o

1960:

7.6%

1961:

7,8%

1962:

7.8%

Udio potronje za naoruanje u ukupnoj potronji SAD:


1948.
elika:
bakra:
aluminija:

?
?
6.0%

1952.

1954.

1955.

1959.

1960.

1962.

?
17,8%
30,0%

9.7%
6,5%
?

3.0%
2,3%
14,5%

1.8%
1.9%
13,6%

1.2%
?
9.8%

1.5%
7
43,0%

Isto tako K idron s pravom tvrdi: Postojanje gornje granice za vojne izdat
ke vano je jo i u drugom pogledu. Ona daje p rim jeren poticaj poveanju
proizvodnosti (m jereno u potencijalno poginulim a po dolaru) i vodi rastuoj
specijalizaciji in d u strije naoruanja, kao i njezinu odvajanju od civilnih te
hnika proizvodnje. ( ...) U sporedo s tom specijalizacijom 4* (djelom ino i kao
njezin efekt) ide i rastui intenzitet kapitala u in d u striji naoruanja. Iz oba
m om enta slijedi da se pri n eprom ijenjenim relativnim izdacim a za naoruava
nje sm an ju je njihova sposobnost odravanja pune zaposlenosti. Pri opadajuim izdacim a i odreenoj tehnolokoj preobrazbi u civilnoj proizvodnosti,
n jihova e snaga izjednaavajueg fak to ra n asu p ro t p rijeteoj hiperproduk
ciji p o stati sve problem atinija.4
Moemo zakljuiti da, dugorono gledano, perm anentna privreda naorua
nja ne moe rijeiti ni jedno od tem eljnih p ro tu rje ja kapitalistikog naina
proizvodnje i ne moe iskljuiti ni jed an od kriznih m om enata im anentnih
tom nainu proizvodnje. Cak i privrem eno slabljenje tih p ro tu rje ja i kriznih
m om enata zbiva se sam o na osnovi njihova p rem jetan ja iz jedne sfere u
drugu p rije svega iz sfere stvarne h iperprodukcije u sferu inflacije i p re
k om jernih kapaciteta. D ugorono, i to e prem jetan je b iti sve m anje uspje
no, kao to emo to dokazati u poglavlju o perm anentnoj inflaciji. Perma
nen tn a privreda naoruanja znaajno je pridonijela ubrzanoj akum ulaciji
kapitala u dugom valu 19451965, ali ga u osnovi nije odredila.
Ipak, ne bi trebalo ulaziti iz jednog ekstrem a u drugi i p o tcijeniti po
sljedice perm anentnog naoruavanja n a k asnokapitalistiku privredu. Si
gurno, to nije deus ex m achina koji moe na bilo koji nain kvalitativno pro
m ijeniti m ehanizam kapitalistikog naina proizvodnje. Sigurno, u k rajn jo j
se liniji njihovo djelovanje na p rivredu rastv a ra u svim onim m om entim a
koji k arak teriz iraju kasni kapitalizam : b o rb a za poveanje stope vika vrijed
nosti; b o rb a za p o jeftin jen je konstantnog kapitala; b o rb a za ubrzanje vre
mena o b rta kapitala i b o rb a za oplodnju vika k a p ita li. Jer, za kapital ne
47
Ibid., str. 143. i 144.
48
Murray Weidenbaum govori da je 90 posto dobara naoruanja, koja se danas sasto
je od specifinih proizvoda, proizvedeno u posebno izgraenim tvornicama. (Friedliche Nutzung der Ruslungsindustrie, u: Atomzeitalter, broj 5, 1964, str. 133).
49
M. Kidron, Rustung und wirtschaftliches Wachstum, op. cit., str. 77; isto su primi
jetili, ali prije njega, Baran i Sweezy (op. cit., str. 214 i 215).

244

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

postoje nikakve druge m ogunosti da svojoj sudbini padu profitne stope


dugorono izmakne. Ali, bez sum nje je injenica da je krupni kapital iz
razloga koje navodi Rosa Luxemburg i stoga to njegova djelatnost stvara
upotrebne vrijednosti koje ne sm anjuju niti ugroavaju trite za robe koje
proizvode prvi i drugi odjeljak50 (a nekim a od njih ak osigurava dugorono
irenje prodaje) osobito sklon i da preferira form u dravnih izdataka ulo
enih u in dustriju naoruanja u usporedbi sa svim ostalim formama, osobito
socijalnim koje bi p rije ili kasnije prouzroile porast vrijednosti robe radne
snage.51 Francois Perroux u vezi s tim daje znaajne prim jedbe o ekonomski
specifinom u proizvodnji treeg odjeljka: Dodatna potranja za orujem
ne moe se izjednaiti s dodatnom potranjom za investicijskim dobrima.
D odatna p otranja za investicijskim dobrim a u norm alno funkcionirajuoj in
d ustrijskoj privredi uzrokuje, pri trgovakom optim um u zaliha, dodatne pro
izvode za trite ili za proizvodnju realna kapitalna dobra. U sluaju proiz
vodnje oruja vei je dio dodatne proizvodnje po svojoj prirodi uskladiten.
Atomske bombe, topovi, m unicija i vojnika oprem a ne dolaze na trite. (...)
S izuzetkom djelovanja na sektor potronih dobara, razina cijene dobara nao
ruanja izmie snagam a trita to ponovno uspostavljaju ravnoteu.52
To pak nam ee kom plicirane problem e form iranja cijena u treem odjeljku,
tj. izjednaavanja profitne stope (ili: monopolne ekstraprofitne stope) izmeu
koncerna naoruanja i drugih monopola.55
Svakako je jasno kako su, p ri usponu perm anentne privrede naoruanja,
usko m eusobno povezani vanjskopolitiki, unutranjepolitiki, drutveni i
ekonom ski m om enti; to ini prilino problem atinim pokuaje onih koji ele
dokazati da je politiki, a ne ekonom ski elem ent presudan u tom razvoju.
Izraz je te povezanosti military-industrial complex (vojno-industrijski kom
pleks), tj. preplitanje koncerna naoruanja, vojnih efova i graanskih poli
tiara.54 F ritz V ilm ar je stoga u pravu kad naglaava da nisu jednostavno

50
Fritz Vilmar (op. cit., str. 193206.) citira u vezi s tim zanimljive izvore poetkom
ezdesetih godina o rekonverziji industrije naoruanja u mirnodopsku industriju.
Nasuprot optimistikim, djelomino apologetskim stajalitima poput onog Fritza
Baadea, on suprotstavlja opreznije izjave, kao onu W. Leontieffa. Stvaran se prob
lem vrti oko pomicanja kupovne moi, tj. oko odravanja narasle stope vika vrijed
nosti bez koje bi kapitalistika investicijska djelatnost i njome uvjetovana zapos
lenost odmah splasnula. Seymour Melman stoga predlae da drava i dalje bude
kupac, a elektronska industrija proizvoa, da se proizvodnja usmjeri na proizvod
nju takve opreme koja praktiki ne bi utjecala na vrijednost robe radne snage:
kontrolni aparati za promet, elektronski strojevi za uenje, medicinska oprema.
Drugi projekti govore o automatskim sistemima za prikupljanje otpada i za borbu
protiv zagaivanja vode i zraka.
Tsuru, op. cit., str. 39; Vilmar, op. cit., str. 60. i dalje, 209216. i dalje.
52
Francis Perroux, La Coexistence Pacifique, III, op. cit., str. 500.
O tome vidi: Oliver E. Williamson, The Economics of Defence Contracting: Incen
tives and Performances, u: Roland N. McKean (izd.), Issues in Defence Economics;
Merton J. Peck i Frederick M. Scherer, The Weapons Acquistion Process: An Econo
mic Analysis, Boston 1962.
54

-(

.
kompleksu.

245

KASNI KAPITALIZAM

p arcijaln i profitni interesi in d u strije naoruanja, ve im perijalistika, ekspan


zionistika tendencija (a poslije i k o n ju n k tu rn i interesi) kasnog kapitalizm a
odgovorni za ra s t in d u strije naoruanja.55 R ast perm anentne in d u strije nao
ruanja nakon drugog svjetskog ra ta im ao je izm eu ostaloga i veom a kon
k retn u funkciju zatite silnih investicija kapitala SAD u inozem stvu, osigura
n ja slobodnog svijeta za slobodne investicije kapitala i slobodni povrat
profita, te osiguranje m onopolnom kapitalu SAD slobodnog p ristu p a nizu
ivotno vanih sirovina.5* 1957. godine predsjednik upravnog odbora Texaco
otvoreno je izjavio da se glavni zadatak am erike vlade sastoji u tom e da
stv ara politiku i financijsku klim u u SAD i in o z em stv u . . . to bi pogodo
vala investicijam a u inozemstvu.57 Ali V ilm ar je isto tako u pravu kad na
glaava da su koncerni naoruanja odigrali osobito aktivnu ulogu u tom p ro
cesu.5'
Ne valja potcijeniti ni sve vee znaenje trgovine orujem u svjetskoj trgo
vini posla koji, u sp u t reeno, dokazuje kako je besm isleno proizvodnju
o ruja ne sm atrati robnom proizvodnjom , a ulaganja u tom sek to ru akum uWarfare State, kao i knjigu J. K. Galbraitha How to Control the Military. I ameriki
je senator Proxmire posvetio knjigu toj temi: Report from Wasteland, America's mi
litary-industrial Complex, New York 1970. Vidi Seymour Melman, Pentagon Capita
lism, New York 1970. i R. Kaufman, The War Profiteers, Indianapolis, itd. Izmeu
1959. i 1969. broj bivih visokih oficira (u rangu pukovnika ili viem) to rade za
43 koncerna koji isporuuju oruje, poveao se od 721 na 2.072.
55
Fritz Vilmar, Riistung und Abriistung im Spat kapitalismus, op. cit., str. 47.
56
Harry Magdoff, Das Zeitalter des Imperialismus, op. cit., str. 160164, 170.
57
Ovaj i mnogi drugi citati nalaze se u: Richard J. Barnet, Roots of War, Penguin
Books, Baltimore 1973, str. 200. i dalje.
58
To da ta uloga nije nita novo u povijesti imperijalizma, naglaava Hallgarten: Da
nas . . . su, uslijed ishoda drugog svjetskog rata, pristupane arhive pobijeenih ve
lesila i nadopunjuju amerike objavljene arhive, koje su djelomice pristupane ve
decenijama. Na desetke puta u arhivama se javljaju nazivi velikih tvrtki naorua
nja. Sada znamo da je npr. u Kini, gdje je Njemaka od 1886. imala ugovorom zajam
eni monopol naoruavanja, oficijelna dravna politika bila pod vrlo snanim ut
jecajem zapadnih agenata naoruavanja, koji su pomou Kineza na visokom poloa
ju prodavali oruje kako Kini, tako i njezinom neprijatelju, Japanu, i koji su uz
pomo njemake diplomacije nastojali sprijeiti Kinu da osudi te veleizdajnike.
Znamo za gigantsku borbu izmeu Kruppa i francuske tvrtke Schneider-Creusot oko snabdijevanja Turske, koja je prethodila tzv. prvoj marokanskoj krizi 1905.
Imamo uvida u izvjetaje tadanjeg njemakog ambasadora u Turskoj, baruna
marala von Biebersteina, koji je pisao u Berlin kako je ve krajnje teko tamo
braniti Kruppovu poziciju protiv Creusota; ali to mu je postalo nemogue kada
se pojavio jo jedan njemaki konkurent, tvrtka Ehrhardt kasnije poznata kao
Rheinische Metallwarenfabrik koja je dala niu ponudu od Kruppove. Oba
vijeteni smo o podmiivanju, Turci to zovu baki, visokih turskih inovnika, kako
bi naruivali topove od velikih sila. Znamo na koji je nain lan engleskog parlamen
ta Samuel Roberts, istodobno direktor brodogradilita u nevolji i tvornice topova
u Coventryu, 1909. godine obmanuo Donji dom o opsegu njemakog naoruanja,
kako bi za svoje pogone dobio narudbe. Danas imamo potpunu arhivsku sliku o
tzv. skandalu Putilov iz 1914., koji se sastojao u tomu to je francuska tvrtka
Schneider-Creusot lano obavijestila Francuze da Krupp eli kupiti tvornice
Putilov gdje se suraivalo sa Scneider-Creusot. (Zur Geschichte der Abriistung im 20. Jahrhundert, u: Zeitschrift fiir Politik, 1960/2, str. 95). U svojem
glavnom djelu Der Imperialismus vor 1914, (op. cit.), Hallgarten iznosi dokaze tih
svojih tvrdnji o kineskim zbivanjima (svezak I, str. 403419), o skandalu Putilov
(svezak II, str. 451456), o poslovima naoruanja na Bosporu (str. 551553, 556561).

246

PERMANENTNA INDUSTRIJA NAORUANJA I KASNI KAPITALIZAM

la d jo m kapitala. 1955r godine izvoz je oruja na svjetskom tritu iznosio oko


2,2 m ilijarde dolara Izm eu 1962. i 1968. prosjek je ve iznosio 5,8 milijardi
dolara, od ega je oko 2 m ilijarde otpadalo na Sovjetski Savez.5

Takvo stanje stvari jo jae istie parazitski karakter monopolnog kapitali


zma koji je istakao vec Lenjin u svojoj analizi im perijalizma. Jer, kako d r u k
ije pro m atrati sistem koji je tijekom 25 godina pokuavao izbjei katastro
falne privredne udare samo tako to je rasipao znaajan dio raspoloivih pro
izvodnih resursa na proizvodnju sredstava za unitenje?

59
Podaci potjeu od tokholmskog International Peace Research Institute. Tema je
podrobno razmotrena u djelu koje je objavio taj Institut: The Arms Trade with the
Third World, Stockholm 1971, kao i u J. Stanley M. Pearton, The International
Trade in Arms, London 1972. i Ulrich Albrecht, Der Handel mit VJaffen, Munchen

247

10.

poglavlje

In te rn a c io n a ln a k o n c e n tra c ija
i
c e n tr a liz a c ija k a p ita la

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

Po svojoj prirodi kapital u svojoj ekspanziji ne trpi nikakve geografske


prepreke.' Njegov je uspon povezan s prekoraenjem regionalnih granica i
obrazovanjem velikih nacionalnih trita koja su temelj m oderne nacionalne
drave. M eutim, tek to je kapital prodro u sferu proizvodnje, ekspandirao
je i preko nacionalnih granica. Pokuao je stvoriti zbiljsko svjetsko trite
za svu svoju robu, a ne samo za luksuznu robu pretkapitalistikoga doba.
Taj se pokuaj oslanjao na jeftin u m asovnu proizvodnju kapitalistike krupne
in d u strije kao na najvaniji, ali ne i jedini instrum ent. Drava u slubi b u r
oazije m ora politikom silom i esto oruanom silom uklanjati prepreke
koje neogranienoj ekspanziji kapitalistikog izvoza robe stavljaju pretkapi
talistike klase i drave. ak se ni najliberalnije i najistije graanske
drave iz doba kapitalizm a slobodne konkurencije nisu klonile upotrebe dr
avne sile u irenju internacionalnih trita; misli se, na prim jer, na opijum
ske ratove britanskog kapitalizm a u Kini i ratove za irenje i konsolidiranje
indijskog im perija, ekspanzionistiki ra t SAD protiv Meksika, ra t Francuske
u Aliru itd.
Tako odnos izm eu nacionalne i internacionalne ekspanzije kapitala ve od
poetka uvjetuje kom biniranu stru k tu ru to se ispoljava u proturjenim sta
jalitim a buroazije u pogledu prim jene sile na internacionalnoj razini i u
k rajn jo j je liniji izraz zakona nejednakog i kombiniranog razvoja, koji je,
kao to je istaknuto u drugom poglavlju, im anentan kapitalistikom nainu
proizvodnje. K apital je sklon kom biniranju internacionalne ekspanzije i obra
zovanja i konsolidacije nacionalnih trita. Ve prem a datom razvojnom stup
n ju proizvodnih snaga i drutvenih uvjeta, svjetski kapitalistiki odnosi raz
m jene povezuju tako kapitalistike, polukapitalistike i pretkapitalistike
odnose proizvodnje u organsko jedinstvo/
U im perijalistikoj, m onopolnokapitalistikoj fazi kapitalistikog naina pro
izvodnje novu dim enziju poprim a kako odnos izmeu nacionalne i internacio
nalne ekspanzije, tako i odnos izmeu kapitalistikih zakona razvoja i svjesne
upotrebe dravne sile za ekonom ske svrhe. Koncentracija kapitala na nacio
nalnoj razini ubrzana drugom tehnolokom revolucijom i znaajnim pove
anjem nune akum ulacije kapitala kako bi se moglo djelatno konkurirati
u tadanjim sektorim a rasta uzrokuje centralizaciju kapitala, radikalno

Svjetsko trite sainjava samu osnovu ovog (kapitalistikog E. M.) naina pro
izvodnje. S druge strane, unutranja nunost tog naina proizvodnje da se proiz
vodi u sve veem razmjeru, gura na stalno proirenje svjetskog trita, tako da tu
industrija neprestano revolucionira trgovinu, a ne trgovina industriju. (K. Marx,
Kapital, III tom, str. 293).
Marx izriito upozorava da je irenje britanske kapitalistike industrije pamuka og
romno unaprijedilo nain proizvodnje to se temeljio na trgovini robovima i ro
bovskom radu u junim dravama SAD. (Kapital, prvi tom, str. 382). O tome vidi
i Eric Williams, Capitalism and Slavery, London 1964, str. 169177, 186191,
194196.

251

KASNI KAPITALIZAM

sm anjenje b ro ja razliitih kapitala koji ko n k u rira ju jedan drugom , sve dok


cijelim g ranam a in d u strije ne zavlada nekoliko trustova, koncerna ili mono
pola i izm ijenjeno privredno ponaanje tih m onopola odreeno zajednikim
dogovorim a o cijenam a. Time uzrokovano tendencijelno suavanje konkuren
cije i ekspanzije na u n u tra n jem tr itu vodi tendencijelnoj hiperkapitalizaciji, rastu em izvozu kapitala i pootrenom interesu kapitala, ne sam o za
periodike ekspedicije topovnjaa radi osiguravanja slobodnog p u ta izvozu
robe, nego i za perm anentno vojno zaposjedanje i kontrolu nad novim po
d ru jim a investicija za izvoz kapitala. Opa podjela svijeta od stran e im peri
jalistik ih velikih sila, koja je i sam a posljedica suavanja kapitalistike kon
k urencije na u n u tra n jem tritu, kulm inira u zaotravanju internacionalne
k onkurencije kapitala na svjetskom tritu, unutarim perijalistikoj konkuren
ciji i tendenciji periodine preraspodjele tog svjetskog trita i pom ou oru
ane sile, tj. im perijalistikim ratovim a.'
Ipak, s opom stru k tu ra ln o m krizom kapitalizm a4 kapitalistiko svjetsko
trite nakon pobjede oktobarske revolucije u R usiji gubi nova podruja, i
tendencijelno se sve vie suuje geografska sfera akum ulacije kapitala koja
je u k ljuenjem Kine u tu sferu k rajem X IX stoljea dovrila svoj pobjed
niki m ar oko svijeta. M eunarodna konkurencija sad sve vie iz vanjskih
trita u d ara na im perijalistike m atice. One postupno od su b jek ata po staju
o b jektim a internacionalne konkurencije kapitala, to se p rije svega jasno
ispoljava tijekom i po zavretku drugog svjetskog rata. Istodobno se sila
b uroaske drave sve neposrednije upo treb ljav a u privredi da bi se osigurali
uvjeti nesm etanog u b ira n ja m onopolistikih ek stra p ro fita i nesm etana oplod
n ja k apitala u zemlji. To k arak teriz ira poetak ere kasnog kapitalizm a.9
R anokapitalistika era slobodne konkurencije bila je obiljeena relativnom
internacionalnom nepokretljivou kapitala. N jegova je koncentracija bila p re
teno nacionalna; centralizacija je bila iskljuivo nacionalna. Sigurno, i u
toj se fazi glavnoj tendenciji su p ro tstav ljala pro tu ten d en cija m eunarodnog
k retan ja kapitala, koju je p rije svega podravala nekolicina velikih financij
skih in stitu cija, a ispoljavala se u znaenju internacionalnih dravnih zaj
mova. I rastua internacionalna pokretljivost radne snage, p rije svega nakon
osnivanja bijelih doseljenikih kolonija, bila je popraena stanovitom in ter
nacionalnom pokretijivou kapitala, npr. u Sjevernoj Americi. U p ro sto r Sre
dozem lja ek sp o rtiran a je b ritan sk a, belgijska i francuska roba, zapadnoevrop
ski je k apital prodirao u Egipat i O tom ansko carstvo zaobilaznim putem
dravnog zaduivanja u d araju i tem elje kasnijim im perijalistikim investici

3
Zanimljivo je da je Lenjin u svojim biljekama o Hilferdingovu Financijskom ka
pitalu kritizirao kao nedostatnu njegovu definiciju financijskog kapitala kao ban
kovnog kapitala koji dominira industrijom i to je polazitem svoje analize uinio
unutranji razvoj u sferi proizvodnje. Razvoj i rast krupnog kapitala do stanovitog
stupnja, . .. uloga banaka (koncentracija i podrutvljenje). Monopolni kapital (obu
hvaanje tako velikog dijela stanovite industrijske grane da putem monopola ne
staje konkurencije). . .. Podjela svijeta (kolonije i sfere utjecaja). (W. I. Lenin,
Hefte zum Imperialismus, Berlin 1957, str. 317).
4
Eugen Varga prvi je upotrijebio pojam razdoblje propadanja kapitalizma u svojoj
istoimenoj knjizi (Die Nicaerungsperiode des Kapitalismus, Hamburg, 1922.).
5
O dravnim garancijama kasnokapitalistikih prije svega monopolistikih profi
ta vidi Ernest Mandel, Marxistische Wirtschaftstheorie, op. cit., str. 522530.

252

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

jam a kapitala u tim zem ljam a.4 Ali ta je internacionalna pokretljivost kapi
tala uglavnom ostala m ala, p rije svega zato to ekspanziji akum ulacije kapi
tala na domaem tritu nisu postavljene odluujue prepreke, kako je sigur
nost tih investicija kapitala u zem lji bila neusporedivo vea nego onih izvoza
kapitala u predim perijalistikoj eri, pa su tako razlike u profitnoj stopi usli
jed te nesigurnosti bile vie nego poravnane.
U klasinoj eri im perijalizm a koncentracija kapitala sve vie poprim a inter
nacionalni karakter. Investicije kapitala u kolonijalne i polukolonijalne zem
lje vanim su obiljejem procesa akum ulacije i neprekidno se poveavao udio
kolonijalnih ekstraprofita. Internacionalna pokretljivost kapitala brzo raste,
prim jereno rastu proizvodnih snaga kojim a je klasina graanska nacionalna
drava ve postala preprekom . Tekoe daljnje ekspanzije unutranjeg trita
uslijed m onopoliziranja velikih unu tra n jih prodajnih trita, prije svega te
ke industrije, sve vie u sm jeravaju proces akum ulacije kapitala u interna
cionalnom pravcu. Ali ba zato to je klasina era im perijalizm a bila obilje
ena konkurentskom borbom izmeu velikih im perijalistikih sila koja se
zaotravala, gdje je vojno-politika kontrola nad geografskim prostorim a (unu
tranje trite + kolonije) tvorila osnovu za obranu postojeeg i osvajanje
novog udjela na svjetskog tritu,7 internacionalna koncentracija kapitala ne
poprim a glavnu form u internacionalne centralizacije kapitala, nego meusob
no su protstavlja nacionalne im perijalistike monopole kao antagoniste na in
ternacionalnom tritu robe, sirovina i kapitala. Samo u rijetkim sluajevima
dolazi do stvarnog internacionalnog preplitanja kapitala. Klasini se monopolni kapital stapa nacionalno, a internacionalno se zadovoljava dogovorima
(internacionalni karteli, itd.). N acionalna se centralizacija promie i ubrzava
krizam a i recesijam a budui da se dravna intervencija sve vie koristila
za osiguranje m onopolistikih ekstraprofita. N asuprot tome, m eunarodni su
dogovori periodino propadali budui da se nisu mogli dugorono oduprijeti
kako m eunarodnim krizam a, recesijam a i ratovima, tako ni prom jenam a u
odnosim a snaga uvjetovanih zakonom nejednakog razvoja. To ne znai da
prije drugog svjetskog ra ta nije bilo m ultinacionalnih koncerna u smislu mo
nopola koji su znaajan dio svoje robne proizvodnje proizvodili izvan matice.
Im perijalistiki koncerni sirovina bili su svi u toj kategoriji. Zanimljivo je
da su i oni koncerni sirovina koji su u m etropoli stvorili velike sirovinske
izvore, kao grupa Rockefeller u SAD, ve poetkom XX stoljea dali prednost
strategiji kontrole proizvodnih m jesta u inozemstvu, a ne inozemnih prodaj-

Za Egipat vidi, izmeu ostalih, David Landes, Bankers and Pashas, London 1958; za
Tursku vidi Bernard Lewis, The Emergence of Modern Turkey, Oxford University
Press 1968, str. 452. i dalje.

Korijeni kapitalistike ekspanzije lee kako u uvjetima kupnje, tako i u uvjetima


same proizvodnje i prodaje. Tome su generalno primjerena tri problema: problem
trita sirovina i radne snage, problem novih sfera ulaganja kapitala i, konano,
problem prodajnih trita. (N. Buharin, Imperialismus und dio Akkumulation aes
Kapitals, op. cit., str. 111 i 112).
g

Kad je Buharin postavio problem centralizacije kapitala, nije odmah u osnovi razli
kovao nacionalnu i internacionalnu centralizaciju. (Imperialismus und Weltwutschaft, op. cit., str. 4549, 5942). Poslije se o tome jasnije izraavao.
9

Usp. N. Buharin, Imperialismus und Weltwirtschaft, op. cit.,:str. 62; E. Varga i L.


Mendelsohn (izd.), New Data for Lenins 'Imperialism, New York 1940, str. 16/.

253

KASNI KAPITALIZAM

nih trita. Cijeli je taj proces bio u znaku internacionalne koncentracije i


nacionalne centralizacije kapitala, bez znaajne pojave internacionalnog preplitan ja k apitala i bez ozbiljnog zahvaanja u sferu preraivake industrije.
isto kvantitativno, znaenje m ultinacionalnih koncerna u procesu izvoza ka
pitala bilo je m inorno. 1941. godine 90 posto svih stran ih k retan ja kapitala
bilo je u obliku portfolio investicija, dok danas 75 posto tog k retan ja tvore
izravne investicije.10
Sigurno, izm eu 1890. i 1940. godine bilo je iznim aka u toj glavnoj tenden
ciji. Dva velika anglo-nizozemska koncerna Royal Dutch-Shell i Unilever
bila su rezultati internacionalnog p rep lita n ja kapitala. Veliki vicarski koncer
ni p oput H offmman-Laroche i Nestle proizvode posve u internacionalnim
okvirim a. Belgijski i francuski kapital koji je ve p rije prvog svjetskog rata
kooperirao pri izgradnji in d u strije eljeza u Rusiji, na nekim je podrujim a
tu su rad n ju nastavio jo jae nakon prvog svjetskog rata. Ali te se iznimke
karak teristino odnose: (1) na zem lje koje su uslijed svojeg malog specifinog
znaaja, unato svom dijelom znaajnom bogatstvu kapitala, sve m anje spo
sobne voditi sam ostalnu im perijalistiku svjetsku politiku, dok su istodobno
uslijed relativnog obilja kapitala im ale potrebu za internacionalnim ulaga
njem svoga kapitala (Nizozemska, Belgija, donekle vicarska i vedska); (2)
na takva podruja koja nisu presudna za ekonom sku mo velikih im perijali
stikih sila. Znaajno je, na p rim jer, da su pri osnivanju velikih kem ijskih
koncerna u Velikoj B ritaniji i N jem akoj ICI i IG-Farben veliki
inozemni dioniari, koji nikako nisu bili beznaajni (u sluaju ICI, Solvay
je bio ak najvei dioniar)," bili p rije iskljueni iz raspolaganja tim velikim
kapitalom , nego ukljueni u uprave koncerna.
Iako B uharin katkad u tom p itan ju koleba, ipak je uglavnom ispravno shva
tio da u doba klasinog im perijalizm a p rije prvog svjetskog ra ta (mi bism o
dodali: kao i izm eu dva rata) znaenje internacionalnih organizacija (inter
nacionalnih koncerna i kartela) ni izdaleka nije bilo tako veliko, kao to se
to na prvi pogled ini." Po njegovu m iljenju, tre n d prem a internacionalizaciji
privrednog ivota bitno je osujeen procesom nacionalizacije kapitala:'1 'Na
rodna p riv reda' p retv ara se u jedan jedini snani kom binirani tru s t u kojem
su d jelu ju financijske grupacije i drava. Takve tvorevine nazivamo dravnokapitalistikim trustom .14 Glavno je obiljeje (klasine) im perijalistike epohe
10

Raymond Vernon, Sovereignity at Bay, London 1971, str. 37, 40. i 41; Christopher Tugendhat, The Multinationals, London 1973, str. 38.
11

George W. Stocking i Myron W. Watkins, Cartels in Action, New York 1946, str.
431.
12

N. Buharin, Imperialismus und Weltwirtschaft, op. cit., str. 62. Buharin takoer
navodi karakteristinu reenicu iz klasinog djela o svjetskoj privredi Sartoriusa
von Waltershauscna (Das volkswirtschaftliche System der Kapitalanlage im Auslande, Berlin 1907, str. 100): Ne ini se vjerojatnim da e biti stvorene i opstati inter
nacionalne tvrtke s jedinstvenom upravom nad proizvodnjom. Bernard Harms je,
nasuprot tome, ispravno shvatio zaetke internacionalizacije proizvodnje (Volkswirtschaft und Weltwirtschaft, G. v. Fischer-Verlag 1912.).
13
N. Buharin Imperialismus und Weltwirtschaft, op. cit., str. 55, 63. i dalje.
14
Ibid., str. 131135. Vidi takoer N. Buharin, Okonomik der Transformationsperiode,
op. cit., str. 1013.

254

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

konkurencija izm eu tih dravnokapitalistikih trustova, a ne internacional


no preplitanje kapitala.
Trea tehnoloka revolucija i stvaranje kasnog kapitalizma oznaavaju ovdje
odluujuu prekretnicu: sad se internacionalna koncentracija kapitala poinje
razvijati u internacionalnu centralizaciju. U kasnom kapitalizm u m ultinacio
nalni koncern postaje odluujuim organizacijskim oblikom krupnog kapitala.
Pri tome igraju ulogu, odnosno omoguavaju da se shvate kvantitativne razlike
izmeu razvoja koncerna u doba kasnog kapitalizm a i razvoja u eri klasinog
im perijalizm a, slijedei m om enti:
1.
Novo razvijanje proizvodnih snaga koje se poklapa s treom tehnolo
kom revolucijom, doseglo je toku na kojoj u sve veem broju podruja
rentabilna proizvodnja na nacionalnoj razini vie nije mogua ne samo zbog
ogranienosti trita, ve i zbog kapitala potrebnih za tu proizvodnju. Indu
strija svem irskih letova i proizvodnja nadzvunih transportnih aviona, u skoroj budunosti vrlo vjerojatno i industrije zatite okoline, klasini su, apso
lutni prim jeri tog procesa u Zapadnoj Evropi. Proizvodnja integriranih kru
gova, zapoeta u mnogim evropskim zem ljam a, ali koja moe biti rentabilna
samo s jednim jedinim proizvoaem za itavu Zapadnu Evropu, relativan je
p rim jer iste tendencije. Ali postoje dokazi i u mnogim drugim podrujim a da
rast proizvodnih snaga p robija okvire nacionalne drave tj. da minimalna
granica rentabilnosti za proizvodnju stanovite robe zahtijeva serije to obu
hvaaju p rodajno trite nekoliko zem alja.15 Na prim jer, danas postoji stroj
koji, uz racionalno koritenje, proizvodi ibica za deset m ilijuna potroaa;
drugi pak moe proizvesti staklene balone za elektrine arulje za 25 m ilijuna
potroaa; jedna jedina rafinerija nafte zadovoljava potronju benzina vie
od petnaest m ilijuna ljudi itd.16 Profesor F. M. Scherer iznosi slijedee po
datke: za zem lju poput vedske, nacionalno prodajno trite (domaa potro
nja) zahtijeva tek 30 posto minim alnog optim um a proizvodnog kapaciteta
proizvodnje cigareta, 50 posto proizvodnje hladnjaka i 70 posto proizvodnje
piva. ak je i u K anadi domae trite prem aleno za puno koritenje kapaci
teta jedne jedine tvornice hladnjaka koja radi s minim alnim optim um om ka
paciteta. Internacionalizacija proizvodnih snaga stoga tvori tem elje interna
cionalizacije kapitala. To se oituje izmeu ostaloga i tim e to se rastui dio

A. J. Brown navodi slijedee zanimljive podatke: moderna visoka pe proizvodi do


voljno eljeza za industrijalizirano drutvo od milijun stanovnika; moderna eliana
proizvodi dovoljno za dva do tri milijuna stanovnika; moderna automatska valjao
nica proizvodi za zajednicu od dvadeset milijuna stanovnika; moderna valjaonica
za specijalne limove kao to su irokopojasni i mognetizirani limovi itd., ak i za
vee stanovnitvo. (A. J. Brown, Introduction to the World Economy, London 1965,
str. 125).
Ibid., str. 126. i 127. To se ne odnosi samo na stvarnu proizvodnju, ve i sferu prije
voza. Tako je masovno uvoenje sistema kontejnera na sjevernoatlantskoj ruti pre
uzela Atlantic Container Line, koju je stvorilo est evropskih brodarskih kompa
nija iz etiri zemlje (Compagnie Genrale Transatlantique, The Cunard Line,
Holland-America Line, Transatlantic Steamship Company of Sweden, Swedish-American Line i Wallenius Shipping Company). Nijedna od nacionalnih brodar
skih kompanija nije bila sama u stanju podnijeti rizik i trokove tog tehnolokog
preobraaja.
F. M. Scherer, The Determination of Industrial Plant Sizes in Six Nations, u:
Review of Economics and Statistics, svibanj 1973, str. 141.

255

KASNI KAPITALIZAM

internacionalnih trgovinskih k retan ja zapravo javlja u n u ta r istog internacio


nalnog koncerna (npr. izvoz autom obilskih dijelova za m ontau, izvoz re
zervnih dijelova itd.). Isti taj pritisak razvoja proizvodnih snaga prouzroio
je da su trokovi mnogih istraivakih p ro je k ata ve nadili financijske mo
gunosti drava srednje veliine, to dovodi do internacionalne program irane
koordinacije, kooperacije i podjele rad a na tim podrujim a istraivanja. Kod
n ajm odernijih borbenih aviona na mlazni pogon trokovi razvoja tako su
veliki da u sluajevim a kao to su TSR-2 i M ultirole Com bat Aircraft (MRCA)
nadilaze ak i financijske m ogunosti drava kao to su Velika B ritanija, SR
N jem aka i Italija, pojedinano ili zajedno. D odatni poticaj stvaranju m ulti
nacionalnih koncerna u vezi s razvojem proizvodnih snaga je rastua prinuda
vertikalne integracije jedne od pokretakih snaga centralizacije kapitala ope
nito." Takva integracija, m eutim , sve vie sadri povezivanje proizvodnih
m jesta u razliitim zem ljam a, p rim jereno nejednakom razvoju izvora sirovi
na, tehnolokog obnavljanja i akum ulacije kapitala u svijetu.
2. N apredujua akum ulacija i k oncentracija kapitala u doba m onopolnog
kapitalizm a stavlja sve vie kapitala na raspolaganje krupnim oligopolnim i
monopolnim koncernim a pom ou ek stra p ro fita koje ostvaruju. Posljedice su
toga sam ofinanciranje i p rekom jerna kapitalizacija.91 M eutim , budui da
odricanje od konkurencije cijena, k arakteristino za m onopolni kapitalizam ,
ograniava pro d aju svakog proizvoda (a stoga i rast proizvodnje), za taj se
specifian proizvod javlja p rinud a ekspanzije izvan nacionalnog trita. Ta
ekspanzija ide u dva pravca: prem a diferencijaciji i kom binaciji sektora unu
ta r nacionalnog trita14 i specijalizaciji i diferencijaciji proizvoda na svjet
skom tritu. Iz razloga dugoronog m ak sim iran ja p rofita (prednosti velikih
serija, in ternih i vanjskih econom ics of scale, kontrole tr ita itd.), dom i
nan tn a je druga tendencija; ona rezultira velikim koncernim a koji proizvode
i p ro d aju internacionalno. K em ijska je in d u strija dobar p rim jer za to. Veliki
vicarski koncern Ciba (danas Ciba-Geigy) probio se u foto-kem iju (iz
m eu ostalog i tako to je pripojio b ritan sk i koncern Ilford), a potom i u
sferu audio-vizualne oprem e, proizvodnju ap a ra ta grafike in d u strije i za
vojno snim anje iz zraka. Velike farm aceutske tvrtke p ro d iru u prehram benu
in d u striju (Bristol-Myers), podruje kozm etike (Roche, Eli-Lilly, Roussel-Uclaf) i m edicinske i bolnike oprem e (Johnson and Johnson, Roche
itd.).11
3. U kasnom kapitalizm u dom inantna form a ek stra p ro fita su tehnoloki

Joachim Hirsch, Wissenschafllich-technischer Fortschritt und politisches System,


Frankfurt, str. 123. i dalje; Geoffrey Kay, op. cit., str. 76.
19
Ernest Mandel, Marxistische Wirtschaftstheorie, op. cit., str. 535548.
20

Najvaniji je pojavni oblik tog trenda u kasnom kapitalizmu tzv. konglomerat. O


lome je podrobno istraivanje objavljeno u American Economic Review, br. 2,
svezak XI, svibanj 1971. Vidi takoer W. F. Mueller, A Theory of Conglomerate
Mergers, u: Quarterly Journal of Economics, studeni 1969. U godinama 19651969.
vie od 80 posto spajanja pogona u SAD dovodilo je do stvaranja konglomerata, u
usporedbi sa 52 posto u godinama 19481953. (Anne-Marie Kumps i Michael Cardon
de Lichtbuer, La concentration conglomrate, u: Reflets et perspectives de la vie
conomique, br. 2, 1971.).
21

Neue Ziircher Zeitung, 29. lipanj 1969; Enterprise, 31. oujak 1972.

256

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

ekstrap ro fiti (tehnoloke rente). Skraenjem vrem ena o b rta fiksnog kapitala
i ubrzanom tehnolokom obnovom uvjetovano traganje za novim proizvodima
i novim proizvodnim postupcim a (sa svim rizicima oplodnje silnih kapitala
u troenih u istraivanje i razvoj), zahtijeva maksim alnu proizvodnju i prodaju
novih proizvoda.22 Predstavnik am erike kem ijske industrije nedvosmisleno je
form ulirao: Da bi se osigurao natprosjeni dobitni raspon, neprestano se
m oraju stv arati novi proizvodi i varijacije s kojim a su povezani visoki dobitni
rasponi, budui da stariji proizvodi iste kategorije brzo postaju roba s malim
dobitnim rasponom .21 To sa svoje strane daje vaan poticaj proizvodnji
u internacionalnim okvirim a, podran relativno laganim pristupom velikim
prodajnim tritim a (koncentracija stanovnitva u velikim gradskim sredi
nam a).24 Tako nastaje na specijalizaciji proizvoda postavljena nova, kasnokap italistikim velikim koncernim a adekvatna form a internacionalne podjele
rada* Oni isto tako koriste internacionalne razlike u cijenam a pri kupovini
sirovina, strojeva, zem lje i zgrada, radne snage itd., kao i pri prodaji robe
proizvedene u njihovim pogonim a, kako bi znatno m aksim irali svoje (monopolistike ekstraprofite) irom svijeta.24 Automobilska industrija s ovladava
njem am erikim tritem m alim vozilima od strane evropskih i japanskih
koncerna; nadm oi stanovitih tvrtki (Mercedes, Volvo, BMW, Alfa-Romeo, Citroen, am eriki koncerni) na evropskom tritu velikih i luksuznih
vozila, specijaliziran je stanovitih tvrtki za osobna vozila srednje klase, a dru
gih pak za laka ili tea te retn a vozila itd., za to su dobar prim jer.
4.
Drutveno-politikim (neprestani revolucionarni nem iri u kolonijam a i
polukolonijam a nakon drugog svjetskog rata), i ekonom skim (zam jena pro
izvodnje sirovina ranoindustrijskom tehnikom pomou visokoindustrijske te
hnike; razvoj kem ijskih um jesto prirodnih sirovina itd.) faktorim a uvjetovano
relativno o padanje izvoza kapitala u nerazvijena podruja im a za posljedicu
da se suvini kapitali sada kreu iz jedne im perijalistike m etropole u drugu,

Stephen H. Hymer, The Efficiency (Contradictions) of Multinational Corporations,


u: The American Economic Review, svibanj 1970, sv. LX, br. 2, str. 445.
23
J. Backman, The Economics of the Chemical Industry, Washington, 1970, str. 215.
24
Charles P. Kindleberger, American Business Abroad, str. 14, naglaava da su dva
preduvjeta za brzi razvoj internacionalnog operativnog radijusa velikih koncerna
ve visok stupanj nacionalne koncentracije industrije kao i internacionalne mogu
nosti prodaje stvorene identificiranjem tvrtki. To odgovara na Heilbronnerovo pi
tanje zato je rairena meunarodna proizvodnja stakla i automobila, ali ne alat
nih strojeva ili brodogradnja. (Robert L. Heilbronner, The Multinational Corpora
tion and the Nation-State, u: The New York Review of Books, 11. veljae 1971.).
Charles P. Kindleberger, Europes Post-War Growth, op. cit., str. 114; Raymond
Vernon, op. cit., str. 7182.
26
_ .
Kasnih ezdesetih godina, Bendix ie upotrebljavao jeftinu radnu snagu Tajvana
za sklapanje automobilskih radioprijemnika za trita u svijetu. Ford je u Nizo
zemskoj proizvodio elik za branike potrebne proizvodnji automobila i drugim zem
ljama Evrope, dijelove traktora u Njemakoj i motore za manje modele u Britaniji
da bi se sve to upotrijebilo u amerikim tvornicama. Singer' ie prenosio svoje mno
gobrojne modele i marke ivaih strojeva izmeu kotske, Kanade, Japana i BAL)
koncentrirajui proizvodmu razliitih tipova tamo gdje su to nametali trite i ci
jene kotanja. Vernon, Sovereignity at Bay, str. 110. Za primjere vidi Tugendhat,
The Multinationals, str. 139, 142. i 149.

257

KASNI KAPITALIZAM

to ta k o er pogoduje m ultinacionalnim koncernim a. Dok je nakon drugog


svjetskog ra ta to stru ja n je kapitala bilo p rije svega am erikoga i britanskoga
po d rijetla, jap an sk i se i evropski kapital sad sve vie angaira u tom izvozu.
N ejednak razvoj razliitih im perijalistikih sila i sam po staje znaajnim sti
m ulansom internacionalnog p rep lita n ja kapitala, izm eu ostaloga u Evropi,
zato to bi bez takva p rep lita n ja bila ugroena konk u ren tn a sposobnost po
jed in ih nacionalnih (evropskih) koncerna spram am erikih koncerna.27
5. N ita m anje vana nije ni tendencija, pojaana nejednakim rastom razli
itih im p erijalistikih velikih sila (podruja), te protekcionistikom i djelom i
no protekcionistikom praksom ko ja je titi, zam jenjivanja izvoza robe izvo
zom kap itala da bi se m im oila carinska ogranienja. To je ve igralo svoju
ulogu u n ajran ijim pokuajim a osnivanja proizvodnih m jesta u inozem stvu,
p o p u t onih Lever Bro., Bayer ili nizozem ske tv rtk e m argarina Jiirgens
(poslije Unilever), jo p rije prvog svjetskog rata.2* Tako su u n u ta r EEZ
osnovane filijale am erikih i b ritan sk ih koncerna da bi zatitile njihov trini
udio u pogledu posljedica zajednike carinske ta rife EEZ spram izvoza treih
zem alja. Tako bi i najnoviji protekcionistiki tre n d trgovinske politike SAD
tre n d koji tra je ve vie godina, ali je po prvi p u t jasno doao do izraaja
u N ixonovu govoru 15. kolovoza 1971. mogao ubrzati izvoz evropskog i
japanskog kapitala u SAD. Slinu ulogu igra nestabilnost m eunarodnog mo
n etarnog sustava (s nepredvidljivim fluktuacijam a valutnih teajeva) koja ta
ko er koi ekspanziju izvoza robe, ali p red sta v lja stim ulans izvozu kapitala
odnosno internacionalizacije proizvodnih m jesta.
6. Specijalizacija i racionalizacija u p rav ljan ja kapitalom , nastale u okvi
rim a centralizacije kapitala na nacionalnoj razini, potiu izravne investicije
u inozem stvu u onoj m jeri u kojoj se k rupnim kapitalistim a om oguava dalj
n ja sve vea specijalizacija u sferi iste reprodukcijske djelatnosti, a p re
ferencije za nova ulaganja o d re u ju na osnovu objektivnih kriterija, bez
obzira je su li nacionalna ili internacionalna. Logika oligopolne konkurencije
kao i njezino povezivanje s tehnikim nap retk o m dje lu ju u istom tom pravcu,
budui da se u sluaju nekih proizvoda radi jo sam o o svjetskom tritu
kao o norm alnom tritu; usporedi avionsku in d u striju . Samorazvoj kon
cerna od nacionalnog do internacionalnog p rim jeren je na razini mnogo ka
pitala objektivnim razvojnim tendencijam a kapitala openito koje smo
ve skicirali.20
27
Za podrobnije istraivanje te problematike vidi nau knjigu Die EWG und die Konkurrenz Europa Amerika, Frankfurt 1968. Osobito je izraen brz rast izvoza japan
skog kapitala posljednjih godina. Prije 1967. on u prosjeku nije prelazio vie od
100 do 200 milijuna dolara godinje. Tada se skokovito poeo poveavati na 400
milijuna 1968, 670 milijuna 1969, 913 milijuna 1970, i vie od jedne milijarde 1971.
godine. Ukupna vrijednost japanskih investicija u .inozemstvu sada bi mogla biti
vea od 10 milijardi dolara. Evropske izravne investicije u SAD poveale su se od
6 milijardi dolara 1966. na 10 milijardi dolara 1971. godine, a evropske dugorone
portfolio investicije narasle su od 11,5 milijardi dolara 1966. na 26 milijardi dolara
1971. godine.
28
Christopher Tugendhat, op. cit., str. 3435.
29
Charles P. Kindleberger, American Business Abroad, op. cit., str. 188. i 189; Charles
Levinson, Capital, Inflation and the Multinationals, op. cit., str. 36, 54, 55. itd.
30
O multinacionalnom koncernu kao rezultatu unutarnjeg razvoja velikih kapitalisti-

258

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

Predsjednik poslovodnog organa velikog njem akog koncerna Robert Bosch


G m bH rezim ira ekonom ske odreujue razloge internacionaliziranja njegova
koncerna u slijedeim tokam a:
1. Trite koje esto s dobrim razlozima trai proizvodnju robe u podruju
gdje se troi. Ti su razlozi prijevozni trokovi, sigurnost opskrbe, prilagoavanje proizvoda lokalnim potrebam a, zaposlenost i strukturni problem i zem
lje gdje se roba prodaje;
2. Proizvodni faktori: osim sirovina i energije, osobito faktori radne snage,
ije je optim alno povezivanje preduvjet m inim aliziranja proizvodnih trokova;
3. Svjetski razvoj tehnologije, koji u razliitim podrujim a im a razliita
trita i zahtijeva kooperaciju;
4. Dioba rizika, to je u doba tendencijelnog opadanja prihoda i rastuih
sm jelih poduhvata legitim an cilj.31
N ekoliko p o d atak a dovoljno e pokazati koje je razm jere poprim ila inter
nacionalizacija proizvodnje vika vrijednosti (za razliku od internacionaliza
cije realizacije vika vrijednosti). Ako je internacionalni koncern onaj to
b arem 25 posto svoga prom eta, investicija, proizvodnje ili zaposlenih postie
izvan zemlje gdje je osnovan ili gdje se nalazi glavna uprava, tada u tu kate
goriju ulazi izm eu 75 i 85 od 200 najveih am erikih koncerna i 200 najveih
evropskih koncerna.32 71 od 126 najveih am erikih koncerna im aju treinu
zaposlenih u inozem stvu.33 1967. godine izvoz deset vodeih industrijskih kapi
talistikih n acija (130 m ilijardi dolara) jedva je prem aio polovinu prom eta
inozem nih filijala i inozem nih proizvodnih m jesta koncerna tih nacija (240
m ilijardi dolara). 1971. m ultinacionalni koncerni su u svojim filijalam a pro
izveli robe u vrijednosti od oko 300 m ilijardi dolara; taj iznos prem auje
u k upnu v rijednost svjetske trgovine.34 H arry Magdoff navodi da je 1965. go
dine 22 posto p rofita am erikih koncerna proizvedeno u njihovim inozem
nim pogonim a.35 Poetkom 1972. ukupan prom et svih koncerna koje smo opi
sali kao m ultinacionalne procijenjen je na 300 do 450 m ilijardi dolara, ve
prem a k riteriju koji se prim jenjuje, tj. oko 15 do 20 posto drutvenog
b ru tto proizvoda kapitalistikog svijeta.34 Budui da je stopa rasta tog pro
kih pothvata vidi Stephen H. Hymer, op. cit., str. 442 i 443; Alfred D. Chandler,
Strategy and Structure, op. cit., str. 4251, 324. i dalje. Oba autora odluujuu ulo
gu pripisuju multidivisional corporations koje su se pojavile ve tridesetih godina,
ali su se proirile tek nakon drugog svjetskog rata kao prijelazni stadij izmeu
nacionalnih i internacionalnih koncerna.
Neue Ziircher Zeitung, 25. rujna 1971; Usp. sline izjave zastupnika tvrtki Pfizer
& Co i Du Pont, u: Tugendhat, op. cit., str. 5556.
Sidney E. Rolfe i Walter Danim (izd.) The Multi-National Corporation in the World
Economy, New York 1970, str. 17.
Kenneth Simmonds, u: Courtney Brown, World Business: Promise and Problems,
New York 1969, str. 49.
34
Christopher Tugendhat, op. cit., str. 21.
Robert L. Heilbronner, op. cit., str. 21; Magdoff, op. cit., str. 159.
Niu procjenu dao je Norman MacRae (The Future of International Business, u:

259

KASNI KAPITALIZAM

m eta u prolom desetljeu bila dvostruko vea od drutvenog b ru tto proiz


voda, udio bi se tog prom eta u drutvenom b ru tto proizvodu iduih deset
godina mogao poveati na 28 do 40 posto kad bi se sadanji tre n d nastavio,
to nije vjerojatno.
K ad je rije o tendenciji internacionalne centralizacije kapitala, valja razli
kovati pojedine form e i tonije opisati odnosno relativizirati pojam multinacionalnog koncerna. C entralizacija kapitala znai ce n traln u m o upravlja
n ja tj. centralizaciju m oi raspolaganja nad sredstvim a za proizvodnju, dakle
centralizirano privatno vlasnitvo. U vezi s tim nije b itno je su li dionice in ter
nacionalno rasprene n a m ale ili srednje dioniare. K apitalistiko su dioniko
d rutvo i m onopolni kapital openito upravo k arak teriziran i tim e to posje
dovanje velikih kapitala im plicira mo raspolaganja jo veim kapitalim a.
In tern acionalna centralizacija kapitala stoga znai cen traln u mo upravlja
n ja nad k apitalim a razliita nacionalna p o d rijetla i kontrole. Ta centralizacija
moe p o p rim iti dva osnovna oblika: koncerni ili veliki pogoni razliitih nacio
nalnih im p erijalistikih vlasnika dolaze pod kon tro lu jedne im perijalistike
klase (kao to je M achines Buli p ripojen General Electricu, Phoenix
Firestoneu, belgijski koncern ACEC W estinghouseu itd.); ili pak da se
koncerni i veliki pogoni razliitih nacionalnih vlasnika spoje u jedan in tern a
cionalni koncern, a da ko n tro la ne p ripadne vlasnicim a kapitala jedne jedine
sile, kao to je to sluaj sp aja n ja AGFA-Gevaert, Ijmuiden-Hoesch-Dortm und-Hoerder-Hutten-Union, Dunlop-Pirelli, AEG-Zanussi, VFW-Fokker.
Veliki am eriki koncerni to su osnovali ogranke i filijale u m nogim zem
ljam a (npr. General M otors, Ford, Texaco, Esso Standard, Westinghouse, General Electric, IBM) oito su izvan p o d ru ja internacionalnog
p rep lita n ja kapitala, budui da i p o drijetlo i k ontrola nad kapitalom o staju
nacionalni. U pogledu tih koncerna, ba kao i u pogledu klasinih b ritan sk ih
koncerna iz ere im perija, moe se govoriti o internacionalnoj koncentraciji
kapitala, budui da bez sum nje rastui dio k apitala koji ak u m u liraju potjee
iz proizvodnje i realizacije vika vrijednosti izvan prvobitne zem lje m atice,14
ali ne o internacionalnoj centralizaciji kapitala. Do takve internacionalne cen
tralizacije kapitala dolazi sam o tam o gdje ti koncerni tijekom svoje in tern a
cionalne d jelatnosti u razliitim zem ljam a usisavaju tv rtk e i pogone.

The Economist, 22. veljae 1972), a viu ameriki krupni kapitalist Arthur Ross
(Trends bei multinationalen Konzernen, u: Gottlieb-Duttweiler-Institute-Topics,
tree godite, br. 5. svibanj 1972.).
37
Granini bi sluaj meunarodnog preplitanja kapitala bio onaj u kome bi meuna
rodna prodaja dionica toliko razrijedila odnose vlasnitva da bi prvobitna na
cionalnost osnivaa izgubila kontrolu nad koncernom. Katkad se tvrdi da je to ve
sluaj sa vicarskim koncernom Nestli, pa ak i s nizozemskim koncernom Phil
lips. Nismo sigurni da je tome zaista tako.
38
Masovne portfolio investicije u stranim vrijednosnim papirima, bez utjecaja (ili
kontrole) nad koncernima u koje se investira, tvore tipian kasnokapitalistiki oblik
internacionalne koncentracije kapitala bez internacionalne centralizacije (to je u
zaetku ve bilo prisutno u klasino doba imperijalizma). Tako su evropski ka
pitalisti 1971. godine posjedovali ukupno 26 milijardi dolara vrijednosnih papira u
amerikim tvrtkama u upravama kojih nisu sudjelovali. Dok kod njih privreme
no pretee portfolio-investment, kod amerikih kapitalista pretee izravno in
vestiranje u Evropi.
260

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

Da bism o razjasnili pitanje dugoronih tendencija razvoja internacionalne


centralizacije kapitala i njezina odnosa s dravom u kasnom kapitalizmu
valja strogo razlikovati izm eu internacionalizacije realizacije vika vrijedno
sti (prodaje robe), internacionalizacije proizvodnje vika vrijednosti (proizvod
nja robe), internacionalizacije kupnje robe radne snage (odnosno specifinog
trita te robe) i internacionalizacije moi upravljanja nad kapitalom, to se
konano uvijek tem elji na internacionalizaciji vlasnitva kapitala.
Internacionalizacija je realizacije vika vrijednosti, tj. prodaje robe, tenden
cija svojstvena kapitalistikom nainu proizvodnje, ali se ona tijekom povije
sti tog naina proizvodnje razvija na razliite naine. Moe se rei da se ta
internacionalizacija u punoj m jeri poveavala od poetka XIX stoljea do
prije poetka prvog svjetskog ra ta (tj. izvoz je predstavljao rastui udio indu
strijsk e proizvodnje industrijaliziranih kapitalistikih zemalja). U razdoblju
izmeu 1914. i 1945. dolo je do njezina opadanja, ali je s nastupom ere ka
snog kapitalizm a ponovo poela rasti, iako je relativna razina (tj. relativni
per capita udio izvoza), dostignuta p rije prvog svjetskog rata, nadm aena tek
ezdesetih godina.3
Prije je postojala tek m arginalna internacionalizacija proizvodnje vika vri
jednosti u krupnoj preraivakoj industriji, izvan sfere proizvodnje sirovina.
Danas ta internacionalizacija tvori stvarnu novinu i specifinost internacional
ne centralizacije kapitala u doba kasnog im perijalizm a. Veina krupnih kon
cerna danas troi konstantni i varijabilni kapital u mnogim zem ljam a svijeta,
bilo u filijalam a pod njihovom kontrolom , bilo u joint ventures s drugim
koncernim a, u tvrtkam a koje su osnovale strane tvrtke u stranim zemljama,
ali koje su naknadno otkupljene, u krupnim m ultinacionalnim koncernim a
isprepletenim sa stran im koncernim a. Razvoj u tom pravcu, zapoet nepo
sredno nakon drugog svjetskog rata, p rije svega u am erikoj industriji nafte,
vozila i elektrinih aparata, danas je postao svjetskom pojavom koja po prvi
pu t zaista daje neposredno internacionalne okvire konkurenciji kapitala (uspo
redi internacionalne okvire konkurencije izmeu najveih am erikih koncerna
kom p ju to ra u elektronskoj in d u striji)/0
Internacionalizacija kupnje robe radne snage nem inovan je rezultat inter
nacionalizacije proizvodnje vika vrijednosti, iako se ne podudaraju m ehani
ki. Proizvodnja u inozem stvu moe se obavljati bez znatne upotrebe strane
radne snage, p rije svega u visokom ehaniziranim ili autom atiziranim pogonima
odnosno g ranam a industrije. S druge strane, velika su m eunarodna kretanja
onih koji trae radno m jesto a da ovo nije nuno popraeno internacionaliza39
Prema procjenama P. Lamartine Yatesa, svjetska trgovina per capita bila je nia
1937. godine nego 1913. (7 posto), dok on prosjenu desetogodinju stopu rasta
svjetske trgovine per capita u razdoblju od 1913. do 1963. procjenjuje na 8 posto.
Meutim, dok se udio izvoza u svjetskoj proizvodnji tijekom jednog stoljea dugo
poveavao (poveao se od 3 posto 1800. na 33 posto 1913.), zabiljeio je dugoroan
pad izmeu dva svjetska rata. I u 1963. godini, kada je iznosio 22 posto, jo nije bio
uosegao razinu iz 1913. godine (Simon Kuznets, Quantitative Aspects of the Econo
mic Growth of Nations, op. cit., str. 49).
40
...................
.
Umjesno je razlikovati nacionalne koncerne koji djeluju internacionalno od inter
nacionalnih koncerna, ve prema proporcijama njihove domae i strane proizvod
nje, te internacionalne koncerne (pod kontrolom kapitala jedne nacionalnosti) od
multinacionalnih koncerna ve prema uvjetima vlasnitva. (Charles P. Kindleberger,
American Business Abroad, op. cit., str. 180184.).
261

KASNI KAPITALIZAM

ijom proizvodnih pogona ili njihova vlasnitva (usporedi m asovna k retan ja


talijanske, panjolske, portugalske, grke, turske, m arokanske radne snage
p rem a Zapadnoj Evropi, p rije svega p rem a Evropskoj ekonom skoj zajednici,
a d a to nije popraeno nikakvim prom jenam a u odnosim a vlasnitva u za
padnoevropskoj industriji). U stanovitom sm islu, ta dva k retan ja, in tern a
cionalna p okretljivost kapitala i internacionalna pokretljivost radne snage,
n isu p aralelna ili kom plem entarna u doba kasnog kapitalizm a (nasuprot n ji
hovoj tendenciji u doba ranog kapitalizm a), nego idu suprotnim sm jerom .
R adne snage p ritje u iz m anje razvijenih ru b n ih p o d ru ja u in d u strijsk u
jezgru Zapadne Evrope, upravo zato to kapital ne p ritjee (ili to ne ini u
dovoljnoj m jeri) u ru b n a p o d ru ja iz tih jezgri.41
In ternacionalizacija m oi u p rav ljan ja nad kapitalom , stv arn a internacional
na cen tralizacija kapitala, uvijek znai transfer vlasnitva, ili iz jedne zem lje
u drugu ili od jedne nacionalne grupe vlasnika kapitala p rem a vie grupa.
I ovdje vlada zakon nejednakog i kom biniranog razvoja. Internacionalna cen
tralizacija kapitala nije ni nuno n iti m ehaniki sukladna s internacionalizaci
jo m proizvodnje ili proizvoaa, a ni s p rodajom robe. Sam o ako internacio
nalizacija proizvodnje vodi internacionalizaciji, tj. internacionalnoj prom jeni
vlasnitva kapitala, m oemo u istin u govoriti o internacionalizaciji moi uprav
ljan ja n ad kapitalom .42 M aterijalna in fra stru k tu ra koja om oguuje takvu stvar
n u intern acionalnu m o u p rav ljan ja stvorena je tek treom tehnolokom re
volucijom (uvoenjem teleks i drugih m odernih telekom unikacijskih sistem a,
kao i elek tronske obrade podataka, te saobraajnih veza pom ou m laznih
aviona).
V alja razlikovati tri v arijan te u pogledu odnosa izm eu graanske nacio
nalne drave i internacionalne centralizacije kapitala.
In tern acionalna centralizacija k apitala moe b iti povezana s internacional
nim irenjem moi jedne jedine drave. Ta tendencija, ve uoljiva za prvog
svjetskog rata, tijekom i nakon drugog svjetskog ra ta razvijala se i n ajjae
ispoljila u politikoj i vojnoj hegem oniji am erikog im perijalizm a, u osnovi
je p rim jeren a prvom od dva glavna oblika internacionalne centralizacije ka
pitala: odluujuoj kontroli vlasnika jedne nacionalne klase kapitalista nad
rastu im dijelom internacionalnog proizvodnog ap a ra ta, p ri em u stran i kapi
talisti su d jelu ju najvie kao m lai p a rtn e ri (junior partners). R astua je in ter
41
U sluaju masovne evropske emigracije u tzv. kolonije bijelih doseljenika u XIX
i poetkom XX stoljea, radne snage i kapitali ili su u istom smjeru iako razli
itim opsegom i ritmom. Isto vrijedi (i vrijedilo je) za kinesku i japansku emigraciju
u prostor Pacifika, indijsku i libansku emigraciju u Istonu odnosno Zapadnu Afri
ku, kao i manja emigracijska kretanja u prostoru Sredozemlja (Grci, Talijani itd.).
U sluaju emigracije iz Istone i June Evrope prema Zapadnoj Evropi danas ipak
radne snage idu u smjeru suprotnom od kapitala.

42

Vlasnitvo kapitala ovdje valja shvatiti kao mo raspolaganja nad kapitalom koja
moe posve ovisiti o vlasnitvu relativno malih postotaka ukupnog kapitala. Prema
Kindlebergeru, ameriki koncerni u prosjeku ne posjeduju vie od 60 posto kapita
la svojih inozemnih filijala (American Business Abroad, op. cit., str. 31). Nasuprot
tome stoji injenica da su stranci zauzimali samo 1,6 posto od 1951 vodeih uprav
nih mjesta amerikih koncerna s dovoljno znaajnim djelovanjem izvan SAD.
Tugenhat ispravno primjeuje: Najupadljivija je znaajka moderne multinacio
nalne korporacije njezino centralizirano upravljanje. Bez obzira na to koliko je
velika i bez obzira na broj njezinih podrunica irom svijeta, sva su njezina djelo
vanja koordinirana iz centra. (The Multinationals, str. 31).
262

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

nacionalna mo jedne jedine im perijalistike drave sukladna s rastuom in


ternacionalnom prevlau jedne jedine nacionalne grupe vlasnika kapitala nad
ukupnim internacionalnim kapitalom .
Internacionalna centralizacija kapitala moe biti popraena i postupnim
sm anjivanjem moi graanskih nacionalnih drava i usponom nove federalne
nadnacionalne buroaske dravne vlasti. Ta varijanta, koja se ini barem mo
guom, ako ne ak i vjerojatnom za zapadnoevropski prostor EEZ (s Velikom
B ritanijom ili bez nje), p rim jerena je drugom glavnom obliku internacionalne
centralizacije kapitala internacionalnom preplitanju kapitala bez prevlasti
posebne grupe nacionalnih kapitala. Isto kao to se u tim multinacionalnim
koncernim a ne podnosi nikakva hegemonija, tako ni dravni oblik kongruentan tom obliku kapitala, ne moe dugorono predstavljati prevlast jedne jedine
graanske nacionalne drave nad drugim a, ni klimavu konfederaciju suvere
nih nacionalnih drava, nego samo nadnacionalnu federalnu dravu obilje
enu prijenosom odluujuih suverenih prava.43
U tom bi pogledu svakako bila teka greka apsolutizirati isto ekonomski
elem ent i njegovo izdvajanje iz opedrutvenog konteksta. G raanska drava
ne zastupa sam o neposredne ekonom ske interese vlasnika kapitala ili odluu
jue grupe vlasnika kapitala u svakoj fazi kapitalistikog naina proizvodnje.
Ona to moe djelotvorno initi proirujui svoju djelatnost na ukupnu sferu
nadgradnje, to je sam o uz velike tekoe mogue ako se ne obazire na na
cionalne i k u lturne osobitosti svake nacije.44 U doba kasnog kapitalizma, izrav
ne ili posredne privredne funkcije graanskog dravnog aparata toliko su
izbaene u prvi plan ja sn a prinuda kontrole nad svim m om entim a drutve
ne proizvodnje i reprodukcije da u stanovitim uvjetim a monopolni kapital
moe svakako sm atrati kako odreena podjela rada izmeu nadnacionalne
savezne drave i k ulturne djelatnosti nacionalne drave predstavlja m anje zlo.
Ne sm ije se zaboraviti da u SAD, na prim jer, svi poslovi obrazovanja, religije
i ku ltu re ne p rip a d aju federaciji, nego pojedinim dravama, a reguliranje tih
stvari mogue je na razliitim jezicim a (npr. sustav kantona vicarske fede
racije).
N ajvea p rinuda u k o rist nadnacionalne, im perijalistike drave u Zapadnoj
Evropi kad bi internacionalna centralizacija kapitala zaista poprim ila do
m inantni oblik internacionalnog preplitanja kapitala na evropskoj razini, bez
hegem onije bilo koje nacionalne graanske klase potjee upravo iz nepo
sredne p rivredne funkcije drave u kasnom kapitalizm u. Dugorono privredno
p ro g ram iranje nacionalne drave ne moe se pom iriti s m ultinacionalnim prep litanjem kapitala45. Ili e prvo potisnuti drugo, prije svega u razdobljim a
krize i recesije, ili e drugo stvoriti sebi kongruentno internacionalno priv
redno p rogram iranje.46
43
..............................
Razlika izmeu saveza drava i savezne drave dola bi do izrazaja prije svega u
valutnom, financijskom i budetskom suverenitetu (vidi i dalje).
44
.
Osobito naglaavanje tog neekonomskog momenta nadgradnje objanjava zato se
francuski degolisti dre aksioma evropske male drave i zato se opiru nadnacionalnosti koju zastupaju bezduni eurokrati.
45
....,
Stoga ve vie godina drimo da EEZ jo nije definitivno neopoziva i da bi mogla
postati rtvom teke ope recesije.
To valja shvatiti u dvostrukom smislu: kvantitativno i kvalitativno. Kvantitativno,

263

KASNI KAPITALIZAM

Problem se zaotrava kod anticiklike privredne politike, tj. interesim a


m ultinacionalnih koncerna p rim jerenog suzbijanja krize i recesije, to nije
mogue realizirati na nacionalnoj, nego sam o n a internacionalnoj razini. A
budui da se in stru m en ti anticiklike politike sastoje od m onetarne, kreditne,
budetske, poreske i trgovinske politike, anticiklika je politika, kongruentna
interesim a m ultinacionalno isprepletenih koncerna, ona koja raspolae jedin
stvenom internacionalnom valutom , jedinstvenom internacionalnom k red it
nom , budetskom i poreznom politikom (zajednika internacionalna trgovin
ska p o litika u EEZ je ve injenica). Ali zajednika valuta, zajednika bu
detska politika, zajednika porezna politika, zajednika politika javnih ra
dova koji m ijen jaju s tru k tu ru ,47 dugorono nisu mogue bez federalne vlade,
ko ja je suverena u pogledu poreza, financija i au to rite ta g arantirajue izvrne
rep resijsk e sile, tj. bez zajednike drave. M ultinacionalno isprepleteni veliki
koncerni u vjetuju, u sp u t reeno, i m ultinacionalno trite kapitala to sve
vie stavlja u p itan je opstan ak nacionalne valute, nacionalne kreditne politike
i nacionalnih budeta i poreza.41
Trea je mogua v arijan ta odnosa internacionalne centralizacije kapitala i
razvoja k asnokapitalistike drave v arijan ta relativne ravnodunosti prvoga
sp ram drugog. Kao p rim jeri toga esto se navode veliki b ritan sk i, kanadski,
a i neki nizozem ski koncerni.4* Istak n u to je kako su ti koncerni intem acionalizirali svoju djelatn o st u takvoj m jeri, a proizvode i realiziraju viak vrijed
no sti u toliko zem alja, da su postali u velikoj m jeri ravnoduni spram razvoja
ekonom ske i drutvene k o n ju n k tu re u zem lji matici.
Iako ne elimo p oricati tu tendenciju, m oemo je ipak razm atra ti samo
kao m euoblik izm eu prve dvije v arijan te odnosa m ultinacionalnih kon
cern a i k asnokapitalistike drave. Pri o peracijam a dravnoindiferentnih
tj. u pogledu privrednog program iranja koje moe anticikliki pokrenuti velike ma
se dravnih sredstava da bi se udovoljilo eventualnim tekoama realizacije i pro
daje velikih koncerna kao to su Siemens, Phillips, Fiat, ICI itd. Kvalitativ
no, tj. u pogledu privrednog program iranja koje je u stanju prevladati partikularistike regionalne interese, protivne interesima multinacionalnih velikih koncerna.
47
Tibor Scitovsky je ve 1958. godine upozorio da e stvaranje EEZ neminovno uzro
kovati nezaposlenost i strukturnu krizu, i izjavio da je zajednika politika zapolja
vanja i infrastrukture (odnosno politika javnih radova) dugorono neminovna u pro
storu EEZ (Economic Theory and Western European Integration, London 1967, str.
97. i 98).
48
Mnogi su autori ve upozorili na ulogu koju su multinacionalni koncerni igrali po
sljednjih godina pri osujeivanju nacionalnih pokuaja stabiliziranja kamata i vri
jednosti novca. Vidi izmeu ostalog Charles Levinson, op. cit., str. 36, 37, 70. i 71;
Tugendhat, op. cit., str. 161. i dalje. Tu emo problematiku podrobno razmotriti u
trinaestom i etrnaestom poglavlju.
49
Robert Rovvthom (uz suradnju Stephena Hymera), International Big Business
19571967, Cambridge University Press, 1971, str. 62, 63. i 74; Christian Palloix:
Firmes multinationales et analyse du capitalisme (Grenoble 1971. apirografirano).
50
Vidi, izmeu ostalih, Robert Rowthorn, Imperialism: Unity or Rivalry?, u: New
Left Review, br. 69 (rujan-listopad 1971.), str. 46. i 47; Robin Murray, Internationa
lization of Capital and the Nation-State, u: New Left Review, br. 67 (svibanj-lipanj
1971.), str. 104108, priznaje to proturjeje i zakljuuje da kasni kapitalizam po
staje sve vie nestabilan, a ne tvrdi da bi stoga veliki koncerni morali traiti dr
avnu vlast prim jerenu svojim potrebama.

264

INTERNACIONALNA, KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

koncerna valja razlikovati izmeu dva sluaja: u prvom sluaju oni operiraju
u zem ljam a gdje je dravna vlast toliko slaba da nee pruati nikakav otpor
traganju za ekstraprofitim a (u tom se sluaju u krajnjoj liniji moe raditi
samo o stvarnoj polukolonijalnoj vlasti pod kontrolom britanskog kapitala).
Drugi je sluaj kada ti koncerni operiraju u zemljama gdje je dravna vlast
koja in tervenira u privredi o njim a neovisna. Pri daljnjem zaotravanju me
unarodne konkurencije i centralizacije kapitala, u zemljama iz prve skupine
n astaje sve vei interes za upotrebom dravne vlasti u cilju obrane vlastitih
interesa spram konkurenata. M eutim, u drugoj e skupini zemalja poziciju
koncerna koji su ravnoduni spram drave sve vie potiskivati oni koji
uivaju stvarnu podrku datog dravnog aparata. Tada je samo pitanje vre
mena kad e takvi koncerni prom ijeniti svoj ravnoduni stav spram drave
i pokuati da se povinuju dravi matici ili dravi gdje obavljaju svoje glavne
operacije. Ako p ri tom ne uspiju, tada e ti prije spram drave ravnoduni
koncerni m orati platiti visoku cijenu za potejenjivanje uloge drave u doba
kasnog kapitalizm a; po stat e rtvom svojih konkurenata.51
Jedini je znaajan zakljuak koji se moe izvesti iz razm atranja te tree
v arijante da rastua internacionalizacija proizvodnje vika vrijednosti i bez
internacionalizacije vlasnitva kapitala moe voditi denacionalizaciji krup
nih koncerna (tj. da koncerni kao Philips ili British Petroleum , kad ele
veliki dio svoje aktivnosti prem jestiti u Sjevernu Ameriku, m oraju biti vie
zainteresirani za privrednu kon ju n k tu ru K anade ili SAD, nego Velike B rita
nije ili Evrope i stoga se m o raju vie koristiti sjevernoam erikim dravnim
aparatom nego britanskim , za ostvarenje svojih ekonom skih interesa, i ko
nano p o stati dijelom am erike graanske klase preplitanjem s istim sjevernoam erikom velikim koncernim a). Ovdje ne treba dalje istraivati koliko
je takva denacionalizacija vjerojatna; teorijski je ona svakako mogua, ali
okolnim putem vraa se na prve dvije varijante.
Svi oni, koji, p oput R oberta Row thorna i prije svega Charlesa Levinsona,
razm atraju m ultinacionalne koncerne kao suverenu silu to ignorira kasnok apitalistiku dravu, preu tn o polaze od pedesetih i ezdesetih godina popu
larne teze da krupni kapital vie ne m ora raunati s nikakvim tekoama
pro d aje i realizacije, ni s tekim drutvenim krizam a,52 da e se ak i u razdo
b lju loe konjunkture njihova investicijska aktivnost nesm etano odvijati,1'
a dravna intervencija u privredi da vie nije potrebna da bi se svladale teke
k o n ju n k tu rne i s tru k tu rn e krize i klasne borbe. Recesija u SR Njem akoj
196667, francuski svibanj 1968, vrua jesen u Italiji 19691970, recesija
u SAD 196971. i opa recesija u svim im perijalistikim zem ljam a 1974 1975.
godine, pokazale su koliko je ta hipoteza bila nerealistina. Jedina prognoza

Tako su npr. u recesijskoj godini 1974. ak i tako veliki koncerni automobilske gra
ne kao British Leyland, Citroen i naftne grane kao Birma Oil mogli biti spa
eni od bankrota samo masovnim subvencijama'njihovih vlada. Tu se radi o Kon
cernima koji su jo unutar akcijskog radijusa pojedinih imperijalistikih drava. Ali
da bi se spasilo multinacionalne koncerne kao Phillips, ICi, Siemens
ili Rhone-Poulenc, ne bi bila dovoljna financijska sredstva francuske, talijanske
drave, a da se i ne govori o Nizozemskoj.
52
.
,
O tom pitanju vidi petnaesto i sedamnaesto poglavlje.
Vidi, izmeu ostalog, Levinson, op. cit., str. 18, 27. 108110. i dalje.

265

KASNI KAPITALIZAM

koju se iz tog iskustva moe izvui je st ta da m ultinacionalni koncerni ne


sam o da tre b a ju dravu, nego naroito dravu ko ja je ja a od klasine na
cionalne drave, kako bi barem djelom ino prevladali privredna i drutvena
p ro tu rjeja koja periodino ugroavaju njihove silne kapitale.
Iz te tri v arijante mogueg odnosa izm eu internacionalne centralizacije
k apitala i kasnograanske drave proizlaze tri m ogua m odela internacionalne
stru k tu re im perijalistike m etropole iduih godina i desetljea:
1. Model superim perijalizm a. U tom m odelu jed n a jed in a im perijalistika
velika sila im a takvu hegem oniju da druge im perijalistike sile gube spram
nje svaku nezavisnost i u statu su su polukolonijalnih m alih sila. D ugorono,
takav se proces ne moe tem eljiti sam o na vojnoj prevlasti superim perijali
zma p revlasti koju bi konkretn o mogao ostvariti sam o am eriki im perija
lizam ve m ora biti usm jeren na neposrednu k ontrolu vlasnitva nad n aj
znaajnijim proizvodnim pogonim a i kapitalim a, bankam a i drugim financij
skim in stitu cijam a. Bez neposredne kontrole, tj. bez neposredne moi raspola
ganja kapitalom , ne postoji nikakvo jam stvo da zakon nejednakog razvoja
nee dugorono ponovo izm ijeniti ekonom ski odnos snaga tako da i vojna
prevlast bude potkopana.
Zastupnici te teze stoga vide u am erikim internacionalnim koncernim a po
tencijalne ili zbiljske vladare svjetskog trita.* Oni ili su m n ja ju u to da bi
dugorono veliki evropski i ja p an sk i koncerni m ogli p red sta v ljati djelotvornu
k o n k urenciju am erikim koncernim a npr. zbog tehnolokog zaostajanja, premale snage kapitala, za o stajan ja u m enaderskoj sposobnosti, itd.," ili pak
su m n jaju u politiku snagu volje evropskih koncerna, koji su dodue m oda
sposobni k o n k u rira ti isto ekonom ski, da prue u s tra ja n o tp o r konkuren
ciji SAD, budui da bi takvo su p ro tstav ljan je m oglo zadati sm rtan u darac
vojno-politikoj jezgri suvrem enog im perijalizm a, a stoga i njim a sam im a."
T vrdnja Nicosa Poulantzasa da em o fiksiranjem n a teritorijalne podatke
zatvoriti p u t ispravnoj procjeni stvarnih odnosa snaga tj. da em o p ripi
sati mo evropskog kapitala kojim vlada SAD evropskom , a ne am erikom
kapitalu jednostavno nije tona (bez obzira na to da bi se takvi prorauni
m orali tem eljiti na uzajam nosti: i oni pogoni izvan Evrope koje kontrolira
evropski k apital tre b aju se tad a p rid o d ati moi toga kapitala). Mi argum enti
ram o na osnovi k onkurentskih interesa specifinih m ultinacionalnih koncerna,
a ne teritorijalnih podruja: Phillips, Fiat, ICI, Siemens, RhnePulenc, British Petroleum , Bayer itd. isto su tako malo pod dom inaci
jo m am erikog kapitala kao: M itsubishi, Som itom o, Hitachi, Nissan,
Matsushita ili Sony; A General Motors, Exxon, General Electric,
US S te e l nem aju n ita s evropskim ili jap an sk im kapitalom .
2. Model ultraim perijalizm a. U tom je m odelu internacionalno preplitanje
kapitala toliko uznapredovalo da n esta ju sve odluujue razlike u ekonom
54
Izmeu ostalih Baran i Sweezy, Monopoly Capital; Harry Magdoff, Das Zeitalter des
Imperialismus, op. cit.
55
Ta je opomena sadrana u Servan-Schreiberovu Le defi Americain, za sluaj da kas
ni spajanje evropskoga kapitala i doe do neuspjeha politikog jedinstva Zapadne
Evrope.
56
Tu tezu zastupa Martin Nikolaus u polemici protiv nas (Die Objektivitdt des Impe
rialismus, Berlin, 1971.).
266

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

skim interesim a izm eu vlasnika kapitala razliitih nacionalnosti. Svi su veliki


kapitalisti rasporedili vlasnitvo kapitala, proizvodnju vika vrijednosti reali
zaciju vika vrijednosti i akum ulaciju kapitala (nove investicije) tako 'ravno
m jerno na razliite dijelove svijeta i zemlje da postaju neosjetljivi spram
osobite ko njunkture bilo koje zemlje, osobitog toka klasne borbe i nacio
nalnih posebnosti politikog razvoja bilo koje nacionalne drave Usput
oito je da bi p ri takvoj internacionalizaciji im perijalistike svjetske privrede
nestala i osobita nacionalna konjunktura. U tom sluaju ostala bi jo samo
konkurencija izm eu m ultinacionalnih superkoncerna, vie ne bi bilo unutarim perijalistike konkurencije, tj. konkurencija bi konano bila osloboena
nacionalno-dravnog ishodita. Razum ije se, ni u takvim uvjetim a im perijali
stika drava nikako ne bi odumrla; jedino bi nestala njezina uloga instru
m enta unutarim perijalistike konkurencije. Njezina funkcija instrum enta za
obranu zajednikih interesa svih im perijalistikih vlasnika kapitala od ugro
avanja putem ekonom skih kriza, od strane borbenog p roletarijata u im peri
jalistikim zem ljam a, pobunam a kolonijalnih naroda i samom egzistencijom
nekapitalistikih drava, ostala bi neprom ijenjena. Samo se vie ne bi radilo
o im perijalistikoj nacionalnoj dravi, ve o nadnacionalnoj im perijalisti
koj svjetskoj dravi. Mnogi zastupnici teze rastue ravnodunosti m ulti
nacionalnih koncerna spram graanske dravne vlasti pribliavaju se tom
konceptu nastajueg ultraim perijalizm a to prije svega vrijedi za Charlesa
Levinsona.57
3.
Model daljnje unutarim perijalistike konkurencije, samo u prom ije
njenim oblicim a. U tom m odelu je internacionalno preplitanje kapitala do
voljno odm aklo da zam ijeni vei broj sam ostalnih im perijalistikih velikih si
la m anjim brojem im perijalistikih supersila, ali e nejednakim razvojem
kapitala b iti tako jako om eteno da nee uspjeti stvaranje globalne zajednice
interesa kapitala. Preplitanje kapitala pobjeuje na kontinentalnoj razini,
pri em u se interkontinentalna im perijalistika konkurencija utoliko vie za
otrava. Novina u toj uznapredovaloj unutarim perijalistikoj konkurenciji (u
usporedbi s klasinim im perijalizm om iz Lenjinove analize) sastoji se, prvo,
u tom e to se sueljavaju sam o tri svjetske sile u internacionalnoj im perijalis
tikoj privredi am eriki im perijalizam (koji u znaajnoj m jeri kontrolira
K anadu i A ustraliju), japanski im perijalizam i zapadnoevropski im perijali
zam p ri em u e d aljn ji razvoj japanskog im perijalizm a (sam ostalnost ili
fuzija s krupnim am erikim koncernim a) vjerojatno odluiti o ishodu te
konkurentske borbe. Drugo, sastoji se u tom e to su u datoj, za kapital nepo
voljnoj svjetskoj drutveno-politikoj konjunkturi, globalni m euimeprijalistiki svjetski ratovi po stali k rajn je nevjerojatni, ako ne i nemogui. To, na
ravno, ne iskljuuje lokalne m euim perijalistike ratove preko posrednika

57
Charles Levinson, op. cit., str. 103106.
58
O rastuoj ulozi japanskog imperijalizma i japanskih internacionalnih koncerna u
pacifikom prostoru vidi Stephen Hymer, The United States Multinational Corpo
rations and Japanese Competition in the Pacific, (predavanje pripremljeno za Conferencia del Pacifico, Vina del Mar, Chile, 27. rujna do 3. listopada 1970.), koji nam
je rukopis autor veoma ljubazno ustupio. Hermann Kahn (The Emerging Japanese
Super-State,: London 1971.)
bavi se istomi.____
temom,
ali s nesputanim ekstrapoliranjem,
. /
t _________________________ o rloim i c t r a m in v p stitor i
kapitala) i

267

KASNI KAPITALIZAM

(par personne interpose), ni kolonijalne pljakake ratove, ni kontrarevolucionarne ratove protiv narodnooslobodilakih p o k reta ili radnikih drava,
n iti opasnost od treeg, atom skog svjetskog rata.
Kao to je poznato, K arl K autsky je uoi prvog svjetskog ra ta prvi na
govijestio m ogunost ultraim perijalistikog razum ijevanja svih svjetskih
sila.59 Lenjin m u se p ri tom e otro s u p ro tsta v io " M artin N ikolaus nam je p ri
govorio da idem o stopam a Kautskog zato to sm o uoili m ogunost p re
p litan ja razliitih evropskih im perijalistikih sila u je d n u evropsku im perija
listiku supersilu;41 analogija je ipak posve form alna, a ne sadrajna. Perspek
tiva K autskoga bila je u postupnom slabljenju im perijalistikih suprotnosti,
to vodi ultraim perijalizm u. N aa je perspektiva n asu p ro t tom e zaotrava
nje svih su p ro tn o sti im anentnih im perijalizm u u doba kasnog kapitalizm a:
zaotravanje sup ro tn o sti izm eu kapitala i rad a u m etropolam a i polukolonijam a; zaotravanje su protnosti izm eu im perijalistikih m etropola i ko
lonijalnih i polukolonijalnih zem alja; zaotravanje u n u ta rim p e rijalisti k ih su
p ro tn o sti e nuno dovesti do tendencije stap a n ja nekih im perijalistikih si
la; u p rotivnom ne bi bile u stan ju n astaviti kon k u ren tsk u borbu. Dok je
analiza K autskoga nuno vodila reform istikim i apologetskim zakljucim a,
naa analiza naglaava sam ostalne revolucionarne zadatke p ro le ta rija ta u m e
tropolam a.42
Lenjin ne sam o da nije iskljuio m ogunost d aljn je internacionalne kon
cen tracije i centralizacije kapitala uk lju u ju i i im perijalistike velike sile
nego ju je izriito potvrdio. On je ipak bio m iljenja da e, p rije nego to
taj razvoj dosegne k ra jn ju toku, im perijalizam b iti slom ljen vlastitim un u
ta rn jim su p rotnostim a i revolucionarnom borbom p ro le ta rija ta i ugnjetenih
naroda." Mi dijelim o to m iljenje i iz toga zakljuujem o da na p u tu k jed
nom svjetskom trustu, uslijed k an je n ja p roleterske revolucije u im perija
listikim m etropolam a, stap a n je sam ostalnih im perijalistikih sila u tri supersile o staje mogue, ako ne ak i vjerojatno.

59
Karl Kautsky, Der Imperialismus, u: Die Neue Zeit, 11. rujna 1914: Dakle s is
lo ekonomskog stajalita nije iskljueno da kapitalizam doivi jo iednu novu fazu,
prenoenje politike kartela na vanjsku politiku, fazu ultraimperijalizma, protiv ko
je se, naravno, moramo jednako energino boriti kao i protiv imperijalizma, ali
njezine opasnosti lee drugdje, ne u utrci u naoruavanju i ugroavanju svjetskog
mira (str. 91). Vidi takoer Karl Kautsky, u: Die Neue Zeit, 16. veljae 1917.
60
Vidi Lenjin, Imperijalizam kao najvii stadij kapitalizma, Dela, XXI, str. 323.
61
Martin Nikolaus, Die Objektivitdt des Imperialismus, op. cit.
62
Vidi na odgovor M artinu Nikolausu: Die Widerspriiche des Imperialismus, Berlin
1971.
63

63

Nema sumnje da razvoj ide u smjeru jednog jedinog svjetskog trusta koji bi obu
hvatio sve poslovne djelatnosti i sve drave bez iznimke. Meutim, to se odvija u
takvim okolnostima, takvim tempom i u takvim proturjejima, sukobima i potre
simane samo ekonomske, ve i politike, nacionalne prirode i tako dalje da e
imperijalizam bezuvjetno biti slomljen jo prije nego to doe do jednog jedinog
svjetskog trusta, ultraimperijalistikog svjetskog udruenja nacionalnih financij
skih kapitala, i kapitalizam e se pretvoriti u vlastitu suprotnost. V. I. Lenjin, uvod
u Buharinov Imperialismus und Weltwirtschaft, ap. cit., str. 11.

268

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

Posljednji je, od tri mogua m odela koje smo opisali, daleko najvjerojat
niji, barem u doglednoj budunosti. U krajnjoj liniji, ostvarenje svakog od
tih modela ovisi o prevladavajuem obliku inaternacionalne centralizacije ka
pitala, bez obzira koliko znaajno bilo privrem eno autonomno znaenje voj
nih ili politikih faktora.
Superim perijalizam se moe realizirati samo ako monopolni kapital hegemonijalne im perijalistike sile stekne odluujui posjed nad kapitalom me
u njezinim najznaajnijim potencijalnim konkurentim a. Do sada to am eri
kom im perijalizm u nije uspjelo ni u Zapadnoj Evropi, ni u Japanu. Finan
cijski je kapital tih zem alja znatno neovisan o am erikom kapitalu. Amerike
banke igraju sam o m arginalnu ulogu u njihovim privredam a. Iako je am eri
ko vlasnitvo industrijskog kapitala vee, a prije svega u sektorim a rasta
ponekad prelazi prosjek, njegov udio ne prelazi 10 do 15 posto ukupnih in
vesticija kapitala. Ne postoji ni tendencija neprekinutog rasta tog udjela
koji se izgleda stabilizirao. Dakle, ne moe biti govora o tome da bi zapadno
evropske drave ili Jap an bile u statu su polukolonija. Oni vode samostalnu
trgovaku, vanjsku i vojnu politiku, iako u okvirim a zajednikog saveza pro
tiv zajednikih klasnih n ep rijatelja, to je posve prim jereno zajednikim in
teresim a svih im perijalistikih klasa, a nikako samo posebnim interesim a ame
rikog im perijalizm a. V alja tovie upozoriti na to da je od poetka pedese
tih godina odnos snaga izm eu am erikog im perijalizm a i zapadnoevropskih
i japanskog im perijalizm a izm ijenjen na tetu prvog i u korist drugih.44
Razvoj odnosa snaga SA D Zapadna Evropa Japan
Udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji kapitalistikog svijeta

SA D
EEZ
Velika Britanija
Japan

1953.

1963.

1970.

52,0%
16,0%
10,0%
2.0%

44,0%
21,1%
6,4%
5,3%

40,5%
22,0%
5,0%
9,5%

Udio u ukupnom kapitalistikom svjetskom izvozu

SA D
EEZ
Velika Britanija
Japan

1953.

1963.

1970.

21,0%
19,3%
9,7%
1,7%

17,0%
27,8%
8,7%
4,0%

15,5%
32,0%
7,0%
7,0%

Vidi empirijske podatke o tom pomjeranju u naoj studiji, Die EWG ^ di.e ^ :
kurrenz Europa-Amerika, op. cit. Dok se ti podaci odnose prvenstveno na
kapacitet, od tada se javljaju i razliiti ritmovi izvoza kapitala, koji izmeu osta g
u SR Njemakoj i Japanu raste mnogo bre nego u SAD.

269

KASNI KAPITALIZAM

Udio u ukupnim rezervama zlata i stranih valuta kapitalistikog svijeta

SA D
EEZ
Velika Britanija
Japan

1953.

1963.

veljaa
1973.

43,0/o
11,5%
5,0/o
1,5%

25,0/o
29,5%
4,3%
3,0%

8,3%
37,0%
3,5%
11,2%

Udio u ukupnim stranim Investicijama kapitalistikog svijeta

SA D
Velika Britanija
Francuska
SR Njemaka
Japan
vicarska
Kanada
Nizozemska
vedska
Belgija
Italija

1960.

1971.

59,1%
24,5%
4,7%
1.1%
0,1%

52,0%
14,5%
5,8%
4.4%
2.7%
4.1%
3,6%
2,2%
2,1%
2.0%
2 ,0 % "

M eutim , razvoj u toj toki jo nije zakljuen. Z aotravanje internacio


nalne kon k u rencije kapitala koje se oituje ve nekoliko godina p rije ili kas
nije m ora dostii novi, kvalitativno vii stu p an j internacionalne centralizacije
kapitala.46 B roj znaajnih internacionalnih koncerna danas se p ro cjen ju je o t
prilike na 800. P erlm u tte r predvia da e oko 1985. kapitalistikom svjetskom
privredom vladati oko 300 takvih koncerna.67 A R obert L attes govori o ezde
set m ultinacionalnih koncerna koji e m eusobno podijeliti svjetsko trite.44
Hoe li p ri tom e b iti rije sam o o am erikim koncernim a ili pak am erikim
koncernim a s jedne strane, a evropskim i ja p an sk im ili evropskim , japansko-evropskim i japansko-am erikim koncernim a s druge? O dgovor na to pitanje
65
Podaci za EEZ odnose se iskljuivo na est zemalja, osnivaa. Prve tri tabele potje
u iz Michael Baratt-Brown, From Labourism to Socialism, Nottingham 1972, str.
110, osim podataka za veljau 1973, podataka o zalihama zlata i inozemnih valuta,
koji su uzeti iz National Institute Economic Review, svibanj 1973, str. 99. etvrta
tabela potjee od Magdoffa, op. cit., str. 56, za 1960. godinu. Podaci za 1970. iz Les
socits multinationales et le dveloppment mondial, UNO, New York 1973, str.
114.
66

Svakako, nije iskljueno da u nekim podrujima teke industrije koja pate od stal
ne prekomjernosti kapaciteta i strukturne krize doe do svjetskog kartela za gu
enje dampinga i pretjeranih investicija, tj. u cilju stabilizacije cijena na svjet
skom tritu. Pri tome prije svega imamo u vidu industriju elika.
67
Vidi Interplay, studeni 1958, koji citira Heilbronner, op. cit., str. 22.
68

Robert Lattes, Mille Milliards de Dollars, Paris 1969, str. 10. Lattes navodi prognozu
National Industrial Conference Board, prema kojoj e 1975. godine 20
posto drutvenog brutto proizvoda SAD biti pod kontrolom evropskih i japanskih
koncerna, a 25 posto zapadnoevropskog i japanskog drutvenog brutto prizvoda pod
kontrolom amerikih koncerna, (op. cit., str. 3738!).

270

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

mogao bi odluujue u tjecati na vjerojatnost ili nevjerojatnost modela superim perijahzm a. Sve ce ovisiti o tom e koji oblik internacionalne centrali
zacije kapitala bude proveden, uz daljnje kanjenje proleterske revolucije u
m etropolam a.
Jasno je da m ultinacionalni koncerni SAD, u toj novoj fazi zaotrene
konkurentske borbe, spram konkurenata uivaju dvije odluujue prednostioni u p rosjeku posjeduju daleko veu mo kapitala (tri do etiri puta veu
od svojega najvanijeg konkurenta) i na raspolaganju im stoji jaa drava.
Zapadnoevropski i japanski konkurenti tih koncerna moi e opstati kao
sam ostalne tvrtke jedino ako prou kroz proces internacionalnog preplitanja,
ako dosegnu red veliina vlasnitva nad kapitalom i proizvodnih kapaciteta
ravan svojim najveim konkurentim a iz SAD i ako barem u zapadnoj Evro
pi uspostave federalnu dravu, politiki i vojno ravnu SAD. Sudbina e EEZ
u idue dvije recesije stoga odluiti o mogunosti ili nemogunosti samo
stalne zapadnoevropske supersile, tj. o mogunosti ili nemogunosti ostva
renja am erikog superim perijalizm a.
O stvarenje ultraim perijalistikog m odela pretpostavlja vii stupanj inter
nacionalne centralizacije kapitala od one to se danas ocrtava. Taj model pri
je svega pretpostavlja m asovno sudjelovanje velikih evropskih i japanskih
dioniara u u p ravljanju najznaajnijim am erikim koncernima, to bi sma
njilo am eriki udio u vlasnitvu tih koncerna na relativno m anji opseg. Da
nas se to ini jo m anje vjerojatnim od paralelne redukcije vlasnitva velikih
evropskih akcionara u najvanijim evropskim i velikih japanskih akcionara
u najvanijim japanskim koncernim a.49
Svakako je naglo irenje evropskog i japanskog izvoza na unutranje tri
te SAD, koje danas igra istu sredinju ulogu na svjetskom tritu kao i b ri
tansko u n u tra n je trite u epohi izm eu 1780. i 1880, tendencijelno poveza
no sa irenjem evropskih i japanskih investicija kapitala u SAD. Iako to
zasad jo nem a takvo znaenje kao investicije am erikog kapitala u Zapad
noj Evropi, ono se nipoto ne moe sm atrati beznaajnim . Uz izravne inve
sticije evropskih koncerna u SAD, ovdje valja upozoriti na neka spajanja ko
ja pobuuju pozornost, p oput de facto kontrole British Petroleum nad zna
ajnim dijelom Standard Oil o f Ohio i nafte na Aljasci. Fiat ima de facto
kontrolu nad odjelom strojeva za graenje cesta Allis-Chambers. Olivetti
je kupio Underwood, BASF je kupio W yandotte Chemicals, a AKZO je
kupio International Salt. Svakako, Svjetska banka i druge internacionalne
organizacije velikog kapitala potiu zajednike projekte najznaajnijih velikih
svjetskih koncerna. Svakako, izm eu ostalih, zagovornici atlantske zajednice
svjesno pokuavaju ostvariti usko preplitanje interesa velikog kapitala barem
Evrope i Sjeverne Amerike. Ali neum oljivi nalozi konkurencije jai su od
politikog razum ijevanja i koncepta svjetskog graanstva. Glavna tendencija
u zaotrenoj m eunarodnoj konkurencijskoj borbi nije usm jerena svjetskom
stapanju krupnog kapitala nego sve vrim suprotnostim a vie imperijalisti
kih form acija.

U pogledu rastue globalizacije poslovnih djelatnosti internacionalnih konceina


valja naglasiti da od nekog vremena evropski, osobito zapadnonjemaki koncerni vec
prem jetaju proizvodnju u Istonu Aziju (npr. u Singapur, Hong Kong 1
Koreju) da bi ostvarili prednosti jeftine radne snage u konkurenciji s japanskim
cemima. (Vidi Levinson, op. cit., str. 9599).

271

KASNI KAPITALIZAM

Tako se model daljnje unutarim perijalistike konkurencije javlja kao n aj


v jero jatn iji i najrealistiniji od tri navedena m odela, i to u uvjetim a gdje se
internacionalno stapanje kapitala u Zapadnoj Evropi i Jap an u razvija dovolj
no brzo da bi se osigurala sam ostalnost im perijalistikih klasa spram am e
rikog imperijalizma. Vea vjero jatn o st tog treeg m odela ovisi o tom u ho
e li se drugi glavni oblik internacionalne centralizacije kapitala potvrditi
spram prvog i dijelom sprovesti, tj. hoe li se internacionalna centralizacija
kapitala u iduim desetljeim a javiti kao kom binacija koncerna kojim a do
m iniraju SAD s jedne i internacionalno isprepletenih m ultinacionalnih kon
cerna s druge strane.
Pri tom e je tendencija interesnog zajednitva i uzajam nog sudjelovanja
evropskog financijskog kapitala osobito vana. Dosad je prevladavala ta ten
dencija, a ne, kako Levinson misli,71 ona prem a interesnom zajednitvu kru p
nih banaka i financijskih grupa Evrope i Amerike. Od e tiriju najznaajnijih
m ultinacionalnih financijskih interesnih zajednica, dvije su isto evropske:
European B a n k s International Com pany (Midland Banku, Deutsche
Bank, Societe Generale de Banque [B elgija] i Am sterdam -Rotterdam
Bank [Nizozem ska]) koja je osnovala Banque Europene de Credit Moyen,
kao i zajedniku banku i financijsku tv rtk u u SAD, European-American
Banking Corporation, European-American B ank and T rust Com pany, i za
jedniku tv rtku na Pacifiku, Euro-Pacific Finance Corporation (A ustralija,
Indonezija i Juna Afrika); C. C. B. Group, koja do razine sp aja n ja spaja
Commerzbank, Crdit Lyonnais i Banco di Roma, govori se o njezinim
vezama s londonskom Lloyds Bank, a p ristu p ila jo j je panjolska Banco
His pano-Americano; trea grupa, Socit Financire Europene, im a am e
rikog p artn era (Bank o f America), ali on igra sam o sporednu ulogu; i ta
je grupa uglavnom evropska i objedinjuje Barclays Bank, Algemene B ank
Nederland, Dresdner Bank, Banque de Bruxelles, Banca Nazionale di
Lavoro i Banque National de Pari. U kupna bilanna sum a tih banaka p re
lazi 80 m ilijardi dolara vea je dakle od bilo koje druge banke ili finan
cijske grupe u svijetu. Ta je grupa bez Bank o f America! osnovala
zajedno s latinskoam erikim bankam a konzorcij koji o perira na tom konti
nentu, Euro-Latinamerican B ank Ltd. (Eulabank). Sam o etvrta grupa,
Orion Group, moe se oznaiti kao neevropska. P ored Chase M anhattan
Bank (SAD), tu su Royal B ank of Canada, National W estm inster Bank
(Velika B ritanija) i Westdeutsche Landesbank.
1970. godine osnovan je i peti znaajan bankarski konzorcij, United In
ternational Bank, koji sainjavaju Banco di Roma, nizozem ska banka
Mees and Hope, Bank o f Nova Scotia, Bayerische H ypotheken-und Wechselbank, Banque Frangaise du Com m erce E xtirieur i Crdit du Nord.
U tom konzorciju sudjeluje i am erika banka Crocker-Citizens National
Bank, ali s nebitnim udjelom od 14,3 posto. I evropski m erchant bankers

70

Buharin je u potpunosti priznao znaenje internacionalnog stapanja kapitala, iako


je ono tada bilo sasvim marginalna pojava: Postoji smo jedan sluaj kod kojeg
sa sigurnou moemo rei da je dolo do solidarnosti interesa. To je sluaj rastu
eg udjela i zajednikog financiranja, tj. kada kapitalisti razliitih zemalja uslijed
zajednikog posjedovanja vrijednosnih papira imaju kolektivno vlasnitvo nad jed
nim te istim objektom. (Imperialismus und Weltwirtschaft, op. cit., str. 64).
71
Charles Levinson, op. cit., str. 111112.

272

INTERNACIONALNA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA KAPITALA

k o operiraju u sve veoj m jeri; vidi nedavni sporazum o kooperaciji izmeu


Compagnie Financiers de Suez i Morgan Grenfell H olding Ltd., kao i Paribas i W arburg & Co. Ltd.. U proljee 1974. godine Paribas, Schweizerische Kreditansta.lt i francuska Societe Genrale osnovale su tvrtku za fi
nan ciran je velikih energetskih projekata, Finerg. Belgijska Societe Ginerale de Banque, Midland B a n k i Am sterdam -Rotterdam Bank su pristu
pile. Osnovna k arak teristik a tih m ultinacionalnih financijskih grupa je njiho
va sposobnost osiguravanja k red ita velikim m ultinacionalnim koncernim a.72
One su dakle istodobno p rodukti internacionalne centralizacije kapitala i tendencijelnog stvaranja stvarno internacionalnog trita kapitala.72
Istin a je da je do danas izravno internacionalno preplitanje kapitala u
EEZ napredovalo sam o polagano. Izm eu 1961. i 1969. godine ukupno je bilo
257 stap a n ja tvrtki iz razliitih zem alja lanica EEZ, u usporedbi s 820 sta
pan ja tv rtk i zem alja lanica i treih zem alja i 1861 stapanja tvrtki istih
zem alja. Pravne i organizacijske tekoe u krajn jo j liniji prim jerene ne
p o sto ja n ju zapadnoevropske federalne drave igrale su pri tom e svoju
ulogu. U tim je uvjetim a interevropska kooperacija tv rtk i privrem eno zam ije
nila p rep litanje kapitala kao glavni tre n d u industriji.74 P rim jeri su toga, iz
m eu ostalog, Unidata, kom pjutorski konzorcij gdje surauju Phillips
(Nizozemska), Siemens (SR N jem aka) i CII (Francuska), te Eurodif
i Urenco, konzorciji za grad n ju pogona za oplem enjivanje urana, itd.
to se vie usporava ritam ra sta internacionalne im perijalistike privre
de, to se o trije jav lja ju drutvene suprotnosti u n u ta r najznaajnijih impe
rijalistik ih drava. to je o trija internacionalna konkurencija kapitala, to
su o trije drutvene suprotnosti, dakle i pokuaji svake pojedine im perija
listike klase da rijei navlastito svoje suprotnosti i tekoe na tetu vlastitih
rad n ik a i konkurenata, tj. da ih izveze u zem lje konkurenata. R ezultat sve
o trijih klasnih b orbi iduih e godina odrediti ritam i oblike internacional
ne centralizacije kapitala. to vie klasna b orba od istih p itan ja raspodjele
nacionalnog dohotka prelazi na p itan je moi raspolaganja nad sredstvim a za
proizvodnju, to vie stavlja u p itan je kapitalistike odnose proizvodnje, to
e pozicija radnike klase naspram svih v arijanti internacionalne centraliza
cije kap itala b iti nezavisnija i to e vie radnika klasa izbjegavati politiku
manjeg zla, a u sukobim a izm eu hegem onije SAD, atlantske zajed
nice, evropske federalne drave kao nove im perijalistike supersile ili nas
tav ljan ja evropskog partikularizm a, p o tvrdit e vlastito klasno stajalite: Sje
dinjene socijalistike drave Evrope.

Npr. kredite koji doseu ili prem auju jednu milijardu DM. 1969. godine je Westdeutsche Landesbank dala takav kredit amerikom koncernu Dow Chemical. O
tome gospodin Poullain, generalni direktor banke, kae: Takav se projekt moe li
jepo podijeliti: jedan bismo dio mogli preuzeti sami, a drugi bi preuzeo Orion. To
bi imalo i prijatnu posljedicu da bi za jednu banku ili bankarsku grupu jedne
zemlje nestali rizici (...). Financiranje internacionalnih objekata bilo bi lake bez
obzira na njihovu veliinu. (Capital, veljaa 1971).
73
Vidi zanimljiv pregled Michaela von Clamma, The Rise of Consortium Banking, u:
Harvard Business Review, svibanj-lipanj 1971. On navodi pedesetak takvih kon
zorcija, od kojih su evropski ravni mjeovitim evropsko-amerikim. Meutim, izme
u onih s najveim konzorcijskim kapitalom, evropski konzorciji su daleko najva
niji.
74
Tugendhat, op. cit., str. 15. i 16, 105121.

273

KASNI KAPITALIZAM

U uvjetim a usporenog privrednog ra sta i zaotrene internacionalne kon


kurencije, svako privrem eno rjeenje problem a internacionalne centralizacije
kapitala moe se sprovesti sam o na tetu radnike klase. J e r svako takvo
rjeenje im a korijen u naglom poveanju prosjene profitne stope u m ono
poliziranom sektoru, a iduih godina takvo naglo poveanje mogue je po
stii samo poveanjem stope vika vrijednosti, tj. pojaanim izrabljivanjem
radnike klase. Da e se evropska radnika klasa suprotstaviti tom pojaa
nom izrabljivanju (a slijedit e je potom am erika i jap an sk a radnika kla
sa), pokazuju p raktina iskustva m inulih etiri godine.
O sobito u SAD valja raunati s pojaanom borbom za realne nadnice.
Amerika je in d u strija mogla odrati svoje znaajne razlike u nadnicam a
desetljeim a na osnovi p rednosti u proizvodnosti. Danas to nestaje u m no
gim granam a proizvodnje. U razdoblju izm eu 1950. i 1965. prosjena je pro
izvodnost rad a u SAD rasla godinjom stopom od 2,6 posto nasu p ro t 4 po
sto u Zapadnoj Evropi i 6,8 posto u Japanu. U razdoblju izm eu 1965. i 1969.
prom ijenile su se te stope p o rasta na 1,7 posto, 4,5 posto i 10,6 posto.75 1973
1974. godine proizvodnost je rad a u SAD uope p resta la rasti. U tim uvjetim a
am eriki kapital im a znaajan interes za reduciranje razlika u nadnicam a.
Tako je 1968. godine proizvodnja po zaposlenom u in d u striji elika u SAD,
B elgiji i Japanu bila jednaka dok su trokovi nadnica po satu u SAD bili dvo
stru k o vei nego u Belgiji i etiri p u ta vei nego u Japanu.76
In ternacionalnu centralizaciju kapitala valja shvatiti kao pokuaj kapi
tala da pro bije historijske prepreke nacionalne drave, isto kao to nacional
no (a su tra i nadnacionalno) privredno p rogram iranje predstavlja pokuaj
djelom inog prevladavanja granica privatnog vlasnitva i privatnog prisvaja
n ja za d aljnji razvoj proizvodnih snaga. I jedno i drugo su napori ukidanja
k apitala u n u ta r granica kapitalistikog naina proizvodnje, kako to kae
Marx.77 Stoga oboje m oraju rep ro d u cirati u n u tra n je suprotnosti tog naina
proizvodnje na vioj razini, u prvom red u su p ro tn o st izm eu upotrebne i raz
m jenske v rijednosti koja je u osnovi svih suprotnosti kapitalistike robne
proizvodnje. K oliko (rastuoj internacionalnoj centralizaciji kapitala prim je
ren) p ritisak u pravcu internacionalnog tr ita kapitala i novca izm eu osta
log m ora k olidirati s privrednim p rogram iranjem i anticiklikom politikom
na nacionalnoj razini i u tom sm islu vidno pojaavati sklonost krizam a kas
nokapitalistike privrede nakon prve faze izvanrednog rasta, istrait emo u
trinaestom i etrnaestom poglavlju.

75
Harvey Brooks, Whats happened to the US Lead in Technology?, u: Harvard Bu
siness Review, svibanj-lipanj 1972.
76
Meunarodni savez metalskih radnika, Alljdhriche Erhebung iiber Lohn-und Arbeiisbedingungen, Produktion und Beschdftigte in der wichtigsten Zweigen der Metallindustrie, 1968, str. 1213.
77
K. Marx, Kapital, trei tom, str. 392.

274

11.

poglavlje

N e o k o lo n ija liz a m
i
n e je d n a k a r a zm je n a

NEOKOLONIJALIZAM I NEJEDNAKA RAZMJENA

M eunarodna k retan ja kapitala neprestance reproduciraju i ire meuna


rodne razlike u proizvodnosti to obiljeavaju povijest modernog kapitaliz
ma, a ona su opet odreena tim m eunarodnim razlikam a. K rajem XIX sto
ljea jo su postojale velike rezerve neiskoritenih sirovina i radne snage ko
je jo nisu bile uvuene u proizvodnju vika vrijednosti. Te su rezerve u vezi
sa znatnim suvikom kapitala u ve industrijaliziranim zem ljam a i s tendencijelnim opadanjem prosjene profitne stope na Zapadu uvjetovale rastui iz
voz kapitala iz m etropola u kolonijalne i polukoloni jalne zemlje. U razdoblju
klasinog im perijalizm a izvor glavnog oblika ekstraprofita bio je u razlikam a
u p rofitnim stopam a u m etropolam a i u kolonijam a.
U kratko emo se p risje titi uzroka znatnih razlika u profitnim stopam a kapi
tala investiranih u m etropolam a i u kolonijam a koje smo izloili u drugom
poglavlju:
1. P rosjeni je organski sastav kapitala na plantaam a za proizvodnju siro
vina, p reh ram benih proizvoda i luksuzne robe, kao i rudnicim a u kolonijam a,
bio znatno nii nego u preraivakoj lakoj i tekoj industriji m etropola.
2. Slino tom e, prosjena je p rofitna stopa u kolonijam a esto prem aivala
stopu u m etropolam a, naroito stoga to je proizvodnja apsolutnog vika vri
jed n o sti u kolonijam a mogla nesm etano prekoraiti granice na koje je naila
zila u m etropolam a. (Iako je, naravno, proizvodnja relativnog vika vrijednosti
daleko zaostajala iza proizvodnje u m etropolam a). tovie, vrijednost radne
snage u kolonijam a dugorono je sm anjena ne samo relativno ve i apsolutno,
kao to je bio sluaj na Zapadu od sredine X V III do sredine XIX stoljea.
3. U kolonijam a je prisustvo ogrom ne industrijske rezervne arm ije obori
lo cijenu robe radne snage tendencijelno jo ispod njezine vrijednosti. Dok su
nadnice u m etropolam a rasle u razdobljim a velike konjunkture ve u drugoj
polovini X IX stoljea, a ak i u razdobljim a krize nikad nisu pale ispod razi
ne iz preth odne krize ili prethodnog poleta, nadnice u kolonijam a sustavno
su padale u svakoj etapi krize, a u iduem razdoblju poleta nisu dostizale
pretk rizn e razine (one esto uope nisu rasle u etapam a konjunkture).1
4. K olonijalni je sistem prenosio dio posrednih trokova opeg drutve
nog fu n k cioniranja kapitalistikog naina proizvodnje, trokova to se m oraju
po d m iriti u m etropolam a, iz proizvedene m ase vika vrijednosti, ime se
sm an ju je prosjean p ro fit proizvodnog kapitala, na pretkapitalistiki viak
proizvoda u kolonijam a (dohodak tam onjih drutvenih klasa: prije svega ve
likih zem ljoposjednika, seljaka, zanatlija i trgovake buroazije). Tam onji su
1
Vidi razliite izvore u naoj Marxistische Wirtschaftstheorie koji potvruju tu tezu,
str. 472. i dalje; takoer H. Mynt, The Economics of the Developing Countries, Lon
don 1964, str. 53. i dalje. Bettelheim (u Emmanuel, op. cit. str. 317) ukazuje na to da
nadnica kolonijalnog poluproletarijala moe pasti i ispod fiziolokog egzistencijalnog
minimuma. Vidi takoer i Marx, Das Kapital, 3. Band, str. 814821.

277

KASNI KAPITALIZAM

porezi, n a prim jer, podm irivali trokove kolonijalne adm inistracije i dio tro
kova radova u in fra stru k tu ri.2 Time su omoguena esto znaajna poveanja
netto p rofitne stope na proizvodno investiran kapital.
U razdoblju klasinog im perijalizm a ta znaajna razlika u prosjenoj stopi
izm eu kolonija i m etropola nije uzrokovala ubrzanje, nego usporavanje aku
m ulacije k apitala u kolonijam a je r je znaajan dio vika vrijednosti kapita
listiki proizveden u tim zem ljam a (ne sam o ekstraprofiti, ve svi profiti) preli
jevan natrag u m etropole gdje je upotrebljen za poticanje akum ulacije ili ras
podijeljen kao viak prihoda.
Tim ek straprofitim a m ora b iti dodan d aljn ji izvor im perijalistike eksploa
tacije kolonija i polukolonija nejednaka razm jena koja je postala pravilom
nakon poetka im perijalistike etape (prekinuto dvam a razdobljim a svjetskih
ratova i ratom u K oreji). Ta je nejednaka razm jena znaila da su kolonije
i polukolonije sve vie dom aeg rad a (ili proizvoda rada) razm jenjivale za pos
to jan u koliinu rad a iz m etropola (ili proizvoda rada). D ugoroan je razvoj
term s of trade, odnosa razm jene, m jerilo te tendencije, iako su tu utjecali i
drugi inioci: m onopolna kontrola trita sirovina i kolonijalne proizvodnje
sirovina koju su provodili veliki im perijalistiki koncerni iz m etropola itd.
Iako je teko praviti statistike proraune, ipak je oito da je i p rije prvog
svjetskog ra ta i u m euratnom razdoblju nejednaka razm jena bila kvantita
tivno m anje znaajna od izravne proizvodnje i neposrednog prelijevanja kolo
nijalnih ekstraprofita. Stoga su u to vrijem e kolonijalni ek strap ro fiti bili
glavni oblik m etropolske eksploatacije Treeg svijeta, dok je nejednaka raz
m jena p redstavljala tek sekundaran oblik.
N ije lako davati procjene; one bi u najboljem sluaju mogle b iti tek pribli
ne. Ponim o s injenicom da je uoi prvog svjetskog ra ta najvea trgovaka na
cija svijeta, Velika B ritanija, ostvarila godinji dohodak od otprilike 200 m ili
ju n a funti sterlinga od inozem nih investicija kapitala naravno, ne sam o u
kolonijam a i polukoloni ja m a ve i u nekim industrijaliziranim zem ljam a, na
roito SAD. Taj se iznos m oe usporediti sa slijedeim podacim a: izmeu
1910. i 1913. b ritan sk i su odnosi razm jene s inozem stvom bili gotovo isti kao
u razdoblju izm eu 1871. i 1874. Ti su odnosi tijekom etvrtine stoljea ostali
povoljniji za Veliku B ritan iju nego u epohi p rije velike depresije 1873 1893,
no n ajznaajnije su povoljnosti pripale Velikoj B ritan iji osam desetih godi
na prolog stoljea; nakon toga su se odnosi razm jene poeli razvijati na nain
koji za Veliku B ritan iju nije bio povoljan.3 M anje od 50 posto b ritanske vanj
ske trgovine izm eu 1880. i 1914. otpadalo je na kolonijalne i polukoloni jalne
zemlje britanske im perije i Latinske Amerike (m orali bism o, naravno, dodati
iznos za istonu Evropu)4, a ukupna je koliina te vanjske trgovine izno
sila 1,3 m ilijarde funti sterlinga 1913. godine to je p ri danim odnosim a razm je
2

Giinther Kohlmey, Karl Marx' Theorie von der internationalen Werten, m it einigen
Schlussfolgerungen fiir die Preisbildung im Aussenhandel zwischen den sozialistischen Staaten, Berlin 1962, str. 76.
3
Michael Baratt-Brown, After Imperialism, str. 76. Nasuprot tome, Imlah tvrdi da su
se odnosi razmjene u razdoblju od kraja osamdesetih godina pa do vremena uoi
prvog svjetskog rata poboljali za oko 20 posto u korist Engleske (The Terms of
Trade in the United Kingdom, u: Journal of History, studeni 1950.)
4
Baratt-Brown, op. cit., str. 110.

278

NEOKOLONIJALIZAM I NEJEDNAKA RAZMJENA

ne u najboljem sluaju predstavljalo dobit od nejednake razmjene od 20


posto (izvoz 10 posto iznad nacionalne vrijednosti, a uvoz 10 posto ispod
kolonijalne vrijednosti). Uz tu pretpostavku dobijam o dobit od 130 m iliju
na funti sterlinga nasuprot prihodu kapitala od 200 m ilijuna funti sterlinga.
U kasnokapitalistikoj epohi taj se odnos izmijenio. N ejednaka razm jena
p ostaje glavni oblik kolonijalne eksploatacije, dok izravna proizvodnja koloni
jaln ih ek strap ro fita igra sekundarnu ulogu. S am ir Amin procjenjuje obujam
g ubitka kolonijalnih i polukoloni jalnih zem alja kao posljedicu nejednake raz
mjene n a oko 22 m ilijarde dolara godinje sredinom ezdesetih godina.5 Taj
se iznos moe usporediti s ukupnim b ru tto dohotkom od 12 m ilijardi dolara
od priv atn ih inozem nih investicija kapitala 1964. Jasno je izraena suprotnost
sa stan jem p rije prvog svjetskog ra ta (ne sm ijem o zaboraviti da je od sredine
dvadesetih godina naovam o dolo do znaajnog pogoranja odnosa razm jene,7
dok je ta pojava bila m anje znaajna u zlatno doba im perijalizm a prije prvog
svjetskog rata).
Ta je pro m jena blisko povezana s nizom stru k tu rn ih preobraaja kapitalis
tike privrede i m eunarodnog k retan ja kapitala koje smo vei izloili. Glav
ni pravac izvoza kapitala kretao se m eu sam im zem ljam a metropolam a, a
ne vie iz m etropola u kolonije. U nedovoljno razvijenim zem ljam a teite
stran ih investicija prebaeno je s jednostavne proizvodnje sirovina na proiz
vodnju p o tronih dobara. Revolucionarni su antiim perijalistiki pokreti u
kolonijam a i polukoloni ja m a potakli uvoenje m jera koje su oteale transfer
p ro fita i dividendi u m etropole. K olonijalna buroazija upotrebljava, ne bez
uspjeha, revolucionarne pokrete kako bi u svoju korist prom ijenila om jer
ek stra p ro fita to ga proizvode ti radnici i sirom ani seljaci, a na tetu im pe
rijalistik ih koncerna i drava. Prijelaz koji je proveo im perijalizam , od iz
ravne n a p o sred n u vladavinu u nedovoljno razvijenim zem ljam a, tj. irenje
politike nezavisnosti, omoguio je dom aim vladaj uim klasam a da financira
ju b a r dio posrednih trokova proizvodnje vika vrijednosti koje su prije
podm irivali iz nekapitalistikog vika proizvoda to su ga prisvajali, iz samog
vika vrijednosti tj. dio je tih trokova prebaen na teret im perijalistikog
kapitala.8
Razvoj m ultinacionalnih koncerna i pom ak u teitu im perijalistike izvozne
in d u strije k izvozu strojeva, oprem e i vozila dalje pojaava tu tendenciju i ona
se ne moe sm atrati tek taktikim odgovorom oslobodilakim pokretim a u
kolonijam a i polukoloni jam a, ve i organskom posljedicom samog razvoja kas-

Samir Amin, L' Accumulation a lechelle mondiale, Paris 1970, str. 76.
Britains Invisible Earnings, izvjetaj Commitee on Invisible Exports, London,
1967, str. 27.
Amin, op. cit., str. 86. i 87, navodi niz poznatih izvora. Za razdoblje od 1954. do 1965.
godine pogoranje odnosa razmjene za Trei svijet procjenjuje se na 19 posto; za
razdoblje od 1928. do 1965. godine procjenjuje se da iznosi 68 posto za Latinsku Ame
riku (s izuzetkom Venezuele). Prema proraunima Ujedinjenih naroda, odnosi
su se razmjene izmeu 18761880. i 1938. godine pogorali za oko 40 posto na tetu
zemalja Treeg svijeta. United Nations, Relative Prices of Exports and Imports of
Underdeveloped Countries, New York 1962, str. 22.
8

Vidi Emmanuel, op. cit., str. 246. i dalje.

279

KASNI KAPITALIZAM

nog kapitalizm a.9 Globalna strateg ija najznaajnijih m ultinacionalnih koncerna


svakako uk ljuuje i interes za vladanjem ogranienim ali rastuim u n u tra
n jim tritim a polukolonija, pa m ak ar sam o rad i vladanja tim tritim a u bu
dunosti. Time se oduzim a prevlast nacionalne buroazije u preraivakoj
in d u striji a jo in t ventures koje sp aja domai, inozemni, privatni i podravljeni
k ap ital po staje jedno od najznaajnijih obiljeja kasnokapitalistiko-neokolonijalistike etape im perijalizm a.10
Dok su od 1948. do 1967. posve stran e tvrtke u In d iji zabiljeile ra s t aktive
u iznosu od 860 m ilijuna ru p ija (i na k raju tog razdoblja raspolagale ukupnom
aktivom od 2,5 m ilijarde rupija), sam o su u preraivakom sektoru joint
ventures, osnovana izm eu 1956. i 1964. raspolagala kapitalom ija je vrijed
n ost prem aivala 2 m ilijarde rupija, a od toga je iznosa 700 m ilijim a predstav
ljalo udio stranog kapitala. G odine 1967. bilo je vie od 550 joint ventures am e
rikih m ultinacionalnih koncerna u Latinskoj Americi. M eutim , ipak su
veliki evropski m ultinacionalni koncerni u autom obilskoj, kem ijskoj, in d u stri
ji elek tro ap arata i elika bili oni koji su u velikom stilu osnivali jo in t ventures
u polukoloni jam a, a slijedili su ih japanski multinacionalni (npr. pro jek t
S um itom o, petrokem ijski pogon, izgraen zajedno s vladom u S ingapuru za
proizvodnju 300.000 tona etilena godinje). N ajnoviji je p rim je r sloenog m e
unarodnog jo in t ventures p ro je k t ogrom nog kom pleksa za proizvodnju eli
ka kod Ali Jubayla u S audijskoj A rabiji, vrijedan 800 m ilijuna dolara koji ima
slijedeu s tru k tu ru kapitala: 50 posto Petromin (saudijska dravna tvrtka),
20 posto Marcona (pod kontrolom am erike Utah International), 12,5 po s
to Hoogovens Ijm uiden-D ortm und Hdrder-Hutten-Union-Hoesch (Nizozemska-SR N jem aka) i 12,5 posto Nippon Steel and N ippon Kokan (Japan).11
Iz svih tih razloga kolonijalni ek stra p ro fiti izravno proizvedeni u nedovolj
no razvijenim zem ljam a, iako u specifinom sluaju britanskog im perijalizm a
o staju znaajni u apsolutnom sm islu,12 od k ra ja drugog svjetskog ra ta stalno
9
Ovaj smo trend predvidjeli ve u Marxistische Wirtschaftstheorie, str. 498501. To
se predvianje u potpunosti potvrdilo.
10

U naem lanku Imperialismo y burguesia nacional en America Latina, u Cuarta


Internacional, No. 2, veljaa 1971, izvrili smo detaljniju analizu te tendencije u
Latinskoj Americi, prije svega na m aterijalu iz Brazila, ilea, Kolumbije i Argentine.
Za slinu analizu Perua vidi Anibal Quijano, Nationalism and Capitalism in Peru,
u: Monthly Review, sv. 23, br. 3, lipanj-rujan 1971.
11
K. K. Subrahamanian, Im port of Capital and Technology, New Delhi 1972, str. 44
45, 6465; Vernon, op. cit., str. 141; Business Week, 3. rujan 1974.

1Prije
2 prvog svjetskog rata godinji prihod Velike Britanije od investicija kapitala u

inozemstvu iznosio je 151 milijun funti sterlinga (prosjek za godine 1906. do 1910.),
i 188 milijuna funti sterlinga (prosjek za godine 1911. do 1913). U razdoblju izmeu
1926. i 1930. godine dalje se poveao na 245 milijuna funti sterlinga, a zatim pao u
razdoblju od 1934. do 1938. na 170 milijuna (devalviranih funti sterlinga). 1965. je do
segao gotovo jednu milijardu brutto i 450 milijuna netto (ogromno poveanje razli
ke izmeu netto i brutto zarada nastalo je zbog loga to su u meuvremenu velike
koliine stranog kapitala, naroito amerikog, bile investirane u Velikoj Britaniji).
Izvjetaj Commitee on Invisible Exports, Britains Invisible Earnings, London
1967, str. 2123. Ako kupovnu mo funte 1965. godine procijenimo na oko 25 posto nje
zine kupovne moi 1914. godine, brutto prihod britanskih inozemnih investicija kapita
la poveao se od oko 200 milijuna funti sterlinga u zlatu 1914. godine na oko 250 mili
juna funti sterlinga u zlatu 1965. godine, dok je netto prihod nasuprot tome pao sa
188 milijuna funti sterlinga u zlatu na 125 milijuna.

280

NEOKOLONIJALIZAM I NEJEDNAKA RAZMJENA

gube n a znaenju u razm jeru s ukupnim profitim a velikih im perijalistikih


koncerna. Podaci koji se obino u tom kontekstu navode morali bi se tro stru
ko relativirati. Prvo, im perijalistiki koncerni esto uspijevaju prikriti dio
pro fita koji se neposredno proizvodi u polukoloni jalnim i kolonijalnim zem
ljam a tim e to ga predstavljaju kao da je stvoren u zem ljam a metropolama.
N ajpoznatiji se p rim jeri takve vrste djelovanja nalaze u naftnoj industriji,
in d u striji boksita i obojenih m etala, ije se sirovine izvoze iz nedovoljno raz
vijenih zem alja na prerad u i daljnju industrijsku upotrebu u zemlje metropole.
U m jetnim snienjem izvoznih cijena iz polukolonija, im perijalistiki koncerni
u tim p o drujim a udesno briu iz knjigovodstva dio vika vrijednosti koji je
tam o proizveden i koji se ponovo javlja u prodajnoj cijeni rafinirane nafte,
alum inija, bakra, kositra itd.13 Budui da se radi o integriranim monopolistikim koncernim a koji k o n tro liraju sve strane proizvodnje i distribucije od sa
mog vaenja sirovina do njihove prodaje preraivakoj industriji, njim a je
posve svejedno pripisuje li se profit njihovom rudarskom , prijevoznom , bro
darskom poduzeu ili rafineriji. Stoga je zapravo dio ukupne vrijednosti koje
statistik e im perijalistikih zem alja pokazuju kao profit proizveden u krupnim
koncernim a sirovina na dom aem tritu, viak vrijednosti koji su proizveli
radnici u polukoloni jam a, a ne radnici u m etropolam a.14
Ako se to odnosi na djelovanje ogranaka istog m ultinacionalnog koncerna,
p rim jen ju ju se transfer prices, osloboene od vlastite rentabilnosti, ime se,
naravno, olakava p rikrivanje profita. Poznati su sluajevi gdje, npr. u Kolum
biji, ogranci m ultinacionalnih farm aceutskih koncerna plaaju 155 posto iznad
uobiajene izvozne cijene za uvezene proizvode iz m atine tvrtke. Takoer su
zabiljeena poveanja cijena 40 posto iznad uobiajene izvozne cijene u indus
triji gume, 26 posto vee cijene u kem ijskoj in d u striji i 258 ili 1100 posto vee
cijene u elektronskoj in d u striji. S uprotno tom e, izvoz podrunica m ultinacio
nalnih k oncerna u zem lju m aticu esto je daleko ispod norm alne cijene. Prou
avanje je takve prakse u M eksiku, Brazilu, A rgentini i Venezueli pokazalo
da je oko 75 posto m ultinacionalnih koncerna obuhvaenih studijom proda
valo svoje izvozne proizvode oko 50 posto ispod odgovarajuih izvoznih ci
jen a koje su lokalna poduzea dobivala za sline proizvode.15
Drugo, i sam i su ek stra p ro fiti to potjeu iz nejednake razm jene esto samo
p rikriven oblik neposredno proizvedenih kolonijalnih ekstraprofita. To se do
gaa kad vertikalno uklopljeni trustovi izvoze sirovine iz polukolonija u me-

Pierre Jalee, Limperialisme en 1970, str. 33. i dalje. Harry Magdoff, op. cit., str.
145147, naglaava upotrebu zatitnih carina od strane amerike vlade u cilju
sprijeavanja proizvodnje preraenih sirovina u polukolonijama.
14
U ovom se sluaju ne radi o nejednakoj razmjeni, ve o raunskoj preraspodjeli
objavljenih profita. Viak vrijednosti o kojem se radi, a proizveli su ga radnici u
kolonijama i polukolonijama, doista je realiziran. U sluaju nejednake razmjene
gdje se roba prodaje ispod nacionalne proizvodne cijene, odreena vrijednost ili
dio vika vrijednosti, ne realizira se.

. . .

Dale R. Weigel, Vues multinationales sur les societes multinationales, u: Finance


et Developpement, sv. 11, br. 3, studeni 1974; Ronald Miiller, The Multinational Cor
poration and the Underdevelopment of the Third World, u: C. K. Wilbers (ur.),
The Political Economy of Development and Underdevelopment, New York 1973. Na
vedeno prema fotokopiji koju nam je sastavlja ljubazno stavio na raspolaganje,
str. 3738, 40-43.

281

KASNI KAPITALIZAM

tropole i potom iz m etropola u polukolonije alju gotovu robu proizvedenu


iz tih sirovina.19 N adalje, ako se moe dokazati da postoji velika
m eunarodna razlika u cijeni izm eu robe koju proizvodi isti m eunarodni
koncern u polukolonijam a i u m etropolam a, ta d a je lako mogue da je nepo
sredna proizvodnja vika vrijednosti u polukoloniji prikrivena kao izvozni
p ro fit u m etropoli.
Tree, ukupnom iznosu kolonijalnih p ro fita i e k stra p ro fita m o raju se doda
ti koliine u polukolonijam a novoakum ulirane m ase vika vrijednosti p rik ri
vene kao rezerve i stoga nisu uvedene kao p ro fiti u bilance koncerna.17
Ali ak i uz sva ta ogranienja, nem a sum nje da je ukupna koliina nepo
sredno proizvedenog kolonijalnog e k stra p ro fita danas m anje znaajan oblik
im perijalistike eksploatacije Treeg svijeta od nejednake razm jene. Na to
jasno up u uju npr. podaci iz Latinske Amerike. T am onji gubitak na izvoznoj
p roi p rem auje odljev kapitala putem p ro fita u razdoblju izm eu 1951. i
1966.18
O tkud tada gubitak ili dobitak vrijednosti to sto ji u osnovi nejednake raz
m jene? M arx je na to p itan je dao ja sa n odgovor koji predstavlja p rim jenu
ope rad n e teo rije v rijednosti na m eunarodnu trgovinu.19 U epohi kapitaliz
m a20 n ejed naka razm jena naposljetku potjee iz razm jene nejednakih kolii
na rada.
16

Klasian je prim jer aluminijskih koncerna i reeksporta gotovih aluminijskih proiz


voda (ukljuujui i avione) u zemlje koje proizvode boksit. Izuzetno je uzoran pri
m jer tzv. nejednake razmjene proteina: izvoz jeftinih uljanih kolaa iz Istone
Afrike (Nigerije) ili ribljeg brana iz Perua, a slijedi ga uvoz mlijeka dobijenog od
krava koje su se hranile tim uljanim kolaima. Ovdje se ne radi samo o gubitku
razmjenske vrijednosti za polukoloniiu, ve takoer i o gubitku proteina. Vidi
Georg Borgstrom, Overflodetes Kris, Stockholms FN Forening, 1966.
17
Trebalo bi naglasiti da se znaajan dio stranog kapitala investiranog u polukolo
nijama ne sastoji od stvarnog izvoza kapitala, ve od prelivenih profita (tj. proizve
la ih je lokalna radna snaga). Za Latinsku Ameriku Theotonio Dos Santos, (op.
cit., str. 77) procjenjuje koliinu reinvestiranih profita amerikih tvrtki na 4,4
milijarde dolara u razdoblju od 1946. do 1967, nasuprot 5,4 milijardi novoinvestiranog kapitala. Te se 5,4 milijarde zatim moraju usporediti sa 14,8 milijardi dolara ko
je je ameriki kapital izvukao iz Latinske Amerike u istom razdoblju.
18
Theotonio Dos Sanlos (op. cit., str. 7576) navodi proraun CEPAL^a, prema kome
je pogoranje odnosa razmjene od 1951. do 1966. godine Latinskoj Americi (is
kljuujui Kubu) donijelo ukupan gubitak od 26,4 milijarde dolara, ili dvaput toliko
koliko iznosi odliv profita u metropole. Ova je suma vea od itave razvojne po
moi pruene Latinskoj Americi u tom razdoblju. Nadalje se mora imati na umu
da je prema CEPAL-u manje od polovine te pomoi za kontinent stvarno predstav
ljalo uvoz novih ekonomskih resursa (op. cit., str. 65).
19
Aminova tvrdnja (op. cit., str. 106, 159) da se Marx nikad nije bavio problemom
akumulacije u svjetskim razmjerima u XIX stoljeu temelji se iskljuivo na ci
tatu iz politikog eseja o budunosti Indije, a ne obraa panju na brojna mjes
ta iz Kapitala, Grundrisse i Teorija o viku vrijednosti, navedenih u drugom poglav
lju nae knjige, koji se bave ulogom vanjske trgovine kao sredstvom transfera
vrijednosti iz manje razvijenih u razvijene zemlje.
20

Za razliku od nejednake razmjene nejednakih vrijednosti u epohi lihvarskog i tr


govakog kapitala. Vidi Ernest Mandel, Die Marx sehe Theorie der urspriingfichen
Akkumulation und die industrialisierung der Dritten Welt, u: Folgen emer Theorie
Essays iiber Das Kapital' von Karl Marx, Frankfurt 1967.

282

n e o k o lo n ija liz a m

n e X aW

i n e je d n a k a r a z m je n a

e n f taUStik0g SVjeSk g tri5a

0 osnovna iavora

1.injenica da se rad industrijaliziranih zem alja na svjetskom tritu srnatm intenzivnijim te da stoga proizvodi veu vrijednost na svjetskom rBtu
od rad a nedovoljno razvijenih zem alja (ili, to se svodi na isto, da nasuprot
stan ju u n u ta r nacionalnog trita, m anje intenzivan i m anje proizvodan rad doveu)
U " aknadU 3 Ulterai lji. Proizvodniji rad prem a tome dobiva
2 in je n ih d a se na svjetskom tritu ne javlja nikakvo izjednaavanje
profitnih stopa, tj. da razliite nacionalne cijene proizvodnje (prosjene profit
ne stope) usporedo postoje i na svjetskom su tritu na specifian nain meusobno artikulirane, kako smo to opisali u drugom poglavlju.21
Poevi od tih pretpostavki koje je prvi dao Raul Prebisch,22 Arghiri Em
m anuel i Sam ir Amin pokuali su razjasniti tu problem atiku upotrebom eklek
tike teo rije 'koja sp aja M arxa i Ricarda i koja je baena na sporedni put
oslanjanjem na trokove nadnica,23 iako se taj problem moe zadovoljavajue
rijeiti neposredno u n u ta r Marxove teorije vrijednosti i vika vrijednosti.
Oni se tim e zapliu u b ro jn a proturjeja, od kojih emo neka posebno
razm otriti. Oba au to ra poinju od pretpostavke da postoji meuna
rodna nepokretljivost radne snage i m eunarodna pokretljivost kapitala. Tome
je logian korelat m eunarodno izjednaavanje profitnih stopa24 tj. stvara
nje jed n ak ih cijena proizvodnje u svjetskim razm jerim a. Ali u tim bi uvjeti
m a kapital norm alno pritjecao u zemlje s najniim nadnicama. Umjesto da ob
jasn i stru k tu rn u nerazvijenost, ta pretpostavka im plicira u klasinom rikardovskom sm islu nem ogunost nerazvijenosti; ona ne moe objasniti za-

21

Giinther Kohlmey je u cjelini u gore navedenom lanku dobro shvatio Marxovu


teoriju meunarodnih cijena proizvodnje (vrijednosti), iako u drugom dijelu tog
rada u pogledu socijalistikog svjetskog trita i meunarodnog socijalistikog
stvaranja cijena zastupa neka shvaanja koja su neprimjerena klasinoj Marxovoj
teoriji. Za prikaz tih problema u jednog graanskog politekonomiste vidi lanak D.
Lorenza, u: W. Forster i D. Lorenz (ur.), Beitrdge zur Theorie und Praxis von Wirtschaftssystemen.
22

Raul Prebisch, The Economic Development of Latin-America and its Problems, OUN,
New York 1950.
23
Tako na prim jer Amin (op. cit., str. 59) iznosi tipinu rikardovsku tezu da je opa
razina cijena proporcionalna nominalnim nadnicama. Za tu tvrdnju, koja vodi di
rektno notornoj iluziji o spirali nadnice cijene, nema nikakvih empirijskih
dokaza. Nominalne nadnice u SAD, koje su preko dva puta vie od nadnica u EEZ,
ni u kom sluaju nisu dovele do dva puta veih cijena od onih u Zapadnoj Evro
pi.

2Christian
4
Palloix, Problemes

de la Croissance en economie ouverte, Paris 1969, str.


100, ak tvrdi da je Marx zastupao tu tezu. On se poziva na mjesto iz treeg toma
Kapitala (MEW, str. 248). Radi se o oitom nesporazumu. Marx samo kae da vii
kolonijalni profiti ulaze u izjednaavanje profitne stope u zemlji matici, tj. podiu
prosjenu profitnu stopu, ukoliko su: (1) vraeni natrag i, (2) ne postoje monopoli.
To je jasno, meutim, ni u kom sluaju ne dokazuje da e time profitna stopa u
koloniji postupno rasti na razinu one u zemlji matici. Da bi se to dogodilo,
moralo bi postojati neogranieno meunarodno kretanje kapitala, a toga nema.
Marx nikada nije tvrdio nita drugo, jer u suprotnom izvoz kapitala i ulaganje
kapitala u vanjsku trgovinu ne bi mogli biti sredstvom zaustavljanja pada prosje
ne profitne stope.

283

KASNI KAPITALIZAM

to su upravo zem lje s visokim nadnicam a industrijalizirane, dok nedovoljno


razvijene zem lje im aju razm jerno malo industrije.25
Pretpostavka je m eunarodnog izjednaavanja p rofitnih stopa neodriva, i
u teo riji i u praksi. Ona teorijski pretpostavlja savrenu m eunarodnu pokret
ljivost kapitala zapravo izjednaavanje svih ekonom skih, drutvenih i poli
tikih u vjeta povoljnih za razvoj m odernog kapitalizm a u svjetskim razm jeri
ma. M eutim, takvom izjednaavanju posve p ro tu rjei zakon nejednakog i
kom biniranog razvoja koji vlada tim kretanjem . N ejednaki uvjeti razvoja kapi
talistikog naina proizvodnje o dreuju nejednake veliine u n u tra n jih tri
ta i nejednake ritm ove akum ulacije kapitala.26 U tom sm islu ogrom ne m eu
narodne razlike u vrijednosti i cijeni robe radne snage, koje Arghiri Em manuel
ispravno naglaava, nisu uzroci, nego posljedice nejednakog razvoja kapita
listikog naina proizvodnje odnosno proizvodnosti rad a u svijetu. To je stoga
to logika kapitala norm alno usm jerava kapital na p odruja gdje im a najvee
m ogunosti oplodnje.
P rem a tom e, odgovor koji Em m anuel i Amin d aju na pitan je izvora i pri
rode nedovoljne razvijenosti nam ee problem : kako to da m ogunosti oplod
n je k apitala nisu najpovoljnije tam o gdje su nadnice najnie i kako to da ve
sto tin u godina kapital ne naputa, u krupnim razm jerim a, zem lje s visokim
nadnicam a i odlazi u zem lje s najniim ? Odgovor na to p itan je vraa nas na
problem e unutranjeg trita, otuenja akum ulacije kapitala tj. drutve
ne i politike ovisnosti, p relijevanja vika vrijednosti i uskih granica unutra
nje akum ulacije kapitala koje nam ee postojea drutvena struktura.2,1 Niske
nadnice, posljedica ogrom ne in d u strijsk e rezervne arm ije i velike nedovoljne
zaposlenosti, stoga su funkcija blo k iran ja akum ulacije kapitala i m ogu se
o bjasn iti jedino djelovanjem m eunarodnog kapitalistikog sistem a.28 Me
utim , sve te pojave p retp o stav ljaju zapravo ogranienu, a ne opu m euna
rodnu p o kretljivost kapitala. E m pirijski je lako dokazati velike razlike u
p rofitnim stopam a razliitih p odruja kapitalistike svjetske privrede.
P rorauni slubenih am erikih izvora za profitne stope inozem nih investicija
kapitala am erikih tv rtk i daju zapanjujuu potvrdu M arxovoj tezi o razli
itim m eunarodnim profitnim stopam a prvenstveno kao funkcija razli
itih organskih sastava kapitala iako se pojam profitne stope u pozadini
tih p rorauna, naravno, ne poklapa s M arxovim. 1967. godine proda na te in
vesticije bila je 7,4 posto u Evropi, 12,3 posto u Latinskoj Americi, 14 posto
u Aziji i 19,7 posto u Africi. 1970, 1971. i 1972. slubeni su prorauni p ro fit
nih stopa am erikih investicija u inozem stvu bili 20,1 posto, 21,8 posto i 22,3
posto za polukolonije i 13 posto, 13,5 posto i 15 posto za im perijalistike zem
lje. Slubeni su podaci za polukolonije sigurno daleko ispod stvarnih vrijed
nosti. Ronald M iiller (op. cit. str. 45) navodi p rim je r stran ih farm aceutskih

Cini se da se Amin koleba u ovom pitanju, katkad potvrujui meunarodno izje


dnaavanje (op. cit., npr. str. 34, 136), a katkad negirajui ga (op. cit., str. 123124,
156157).
26
Amin to izriito naglaava (ibid., str. 103, 171, 189), negirajui time u potpunosti
Emmanuelovu tezu, koju usprkos svemu pokuava uklopiti u svoju teoriju.
27
Vidi 2. i 3. poglavlje ovog djela.
28
Palloix, (op. cit., str. 113) zastupa slinu tezu.

284

n e o k o l o n ija l iz a m i n e je d n a k a r a z m je n a

tvrtki u K olum biji sa stvarnom profitnom stopom od 136 posto, dok im ie


objavljena p rofitna stopa . . . 6,7 posto!29
J
P ro tu rje ja to p roistjeu iz Em manuelove hipoteze jasno se ispoljavaju u
njegovim brojanim prim jerim a gdje, s nekim iznim kam a," pretpostavlja da
je organski sastav kapitala u kolonijam a jednak ili vei nego u m etropolam a31
On ak i ne spom inje rad n u hipotezu u duhu Marxova Kapitala naime da
u nedovoljno razvijenim zem ljam a postoje daleko m anja masa kapitala mno
go nii organski sastav kapitala i nia stopa vika vrijednosti32 a ovo posljednje nikako ne n eutralizira uinak nieg organskog sastava kapitala. tovi
e, ta je pretpostavka u potpunom skladu sa stvarnim razvojem m eunarod
nog k ap itala tijekom m inulih sto godina. To se moe otprilike saeti u for
m uli (gdje je A industrijalizirana, a B nedovoljno razvijena zemlja):
vrijednost paketa robe koju proizvodi A:
5.000

c + 4.000 v + 4.000 m = 13.000; profitna stopa 44 posto

vrijednost paketa robe koju proizvodi B:


200 c + 2.000 v + 1.800 m = 4.000; profitna stopa 82 posto
K ad bi se profitne stope izjednaavale, dio bi vika vrijednosti proizvedenog
u B zapravo bio prebaen u A. S tru k tu ra bi m eunarodnih cijena proizvodnje
obaju p ak eta robe tada izgledala ovako:
A: 5.000 c + 4.000 v + 4.680 p r = 13. 680 (cijena proizvodnje)
B: 200 c + 2.000 v + 1.120 pr = 3.320 (cijena proizvodnje)
M eunarodni prosjeni profit bio bi tada + 52 posto. U tom sluaju bilo
bi razm jerno m alo dodatne dobiti za m etropolski kapital, dok bi gubitak vri
29
E. L. Nelson i F. Cutler, The International Investment Position of the United Sta
tes in 1967, u: Survey of Current Business, rujan 1973. Ronald Muller, op. cit.,
str. 45. Tijekom deset godina prije nezavisnosti, belgijska su poduzea u Kongu (Re
publika Zair) postigla dvostruko viu profitnu stopu nego poduzea koja su dje
lovala u Belgiji. Sa samo 16 posto udjela u ukupnom akcijskom kapitalu svih bel
gijskih akcionarskih poduzea, ova su kolonijalna poduzea dala punu treinu
profita tih akcionarskih poduzea.
30
Emmanuel, op. cit., str. 103105. Meutim, u tim sluajevima stopa vika vrijednosti
ostaje jednaka. Autor ak identificira jednaku nadnicu s jednakom stopom vika
vrijednosti, a ne prim jeuje da je uz rastui organski sastav kapitala jednaka sto
pa vika vrijednosti prim jerena naglom poveanju realnih nadnica, stoga to pod
razumijeva znaajno poveanje drutvene proizvodnosti rada u drugom odjeljku.
31
Emmanuel, op. cit., str. 105110, 120126, 190, 195, 200, 219. i 220, 225. i 226. Na
stranama 120, 126. i 226. organski je sastav kapitala pet puta vei u koloniji nego
metropoli.
32
To se u Marxa veinom pretpostavlja stoga to on smatra da se uz mnogo veu
proizvodnost rada u metropoli poveava odnos viak rada/potreban rad, tj. stopa iz
rabljivanja radne snage, radnik svoju (i poveanu) realnu nadnicu reproducira u
manjem dijelu kraeg radnog dana, nego radnik u zaostaloj zemlji. U Emmanuela
nedostaje ovakvo razmiljanje.

285

KASNI KAPITALIZAM

jed n o sti za kolonijalan kapital bio znaajan,33 a to posve odgovara em pirijskoj


tendenciji. Ali preduvjet je tog izjednaavanja neprekidan i znaajan odliv
kapitala iz A u B, relativno opadanje potranje proizvoda koje proizvodi A i
naglo poveanje potranje proizvoda koje proizvodi B. Ako ne doe do tih
kretan ja, nee se javiti m eunarodno izjednaavanje profitnih stopa, relativ
no e malo kapitala p ritjec ati u B, a u B e gubitak vrijednosti u korist A kao
posljedica nejednake razm jene u sporiti akum ulaciju proizvodnog kapitala
u B. A upravo taj sporiji ritam akum ulacije proizvodnog kapitala objanjava
rast nedovoljne zaposlenosti u B tj. niske nadnice od kojih Em m anuel pola
zi u svojoj argum entaciji.34
O slanjajui se na eklektiku te o riju vrijednosti i m akroekonom sko globaliziranje, Em m anuel je poslije pokuao staviti u p itan je cjelokupnu Lenjinovu
teo riju im perijalizm a i kao m istifikaciju razo tk riti opseg izvoza kapitala u
kolonije u potrazi za kolonijalnim ek strap ro fitim a u razdoblju p rije prvog
svjetskog rata. Pri tom on ini dvije za tako inteligentnog politekonom istu za
p an jujue greke.35
Prvo, on m ijea dugorona k retan ja kapitala s k retan jim a prihoda iz ino
zem stva m ada sve detaljne statistik e platne bilance odvajaju te stavke. Ako
sinovi i neaci ren tije ra re p a trira ju stanovit iznos funti u obliku kam ate i di
videndi npr. na dionice am erikih eljeznica ili na indijske dugovne obvezni
ce, to moe ponititi jednak iznos funti koje b ritan sk i poduzetnici i financi
je ri in v estiraju u rudnike zlata, plantae gum e i naftonosna polja. U privred
noj realnosti tim e novostvoreni pogoni ne nestaju, oni postoje na papiru.
Zato su ti pogoni osnovani u inozem stvu, a ne u Velikoj B ritaniji? To je
p itanje na koje Em m anuel ne sam o da ne odgovara, ve ga ne postavlja.36
Drugo, Em m anuel zaboravlja da priliv prihoda iz kolonija u zem lju m aticu
ne samo da podie stru ja n je kapitala u suprotnom pravcu, ve i da ga se
33
Amin izvlai slian zakljuak iz svojih empirijskih prorauna rezultata nejednake
razmjene (op. cit., str. 71).

3Franz
4 Hinkelammert,

Theoria de la dialectica del Desarollo desigual, u: Cuadernos de la Realidad Nacional, CEREN, ile, br. 6, prosinac 1970, dijeli nae milje
nje da je nedovoljna zaposlenost klju nedovoljne razvijenosti, te da su nie nad
nice posljedica, a ne uzrok nedovoljne zaposlenosti.
35
Arghiri Emmanuel, White-Settler Colonialism and the Myth of Investment Imperia
lism, u: New Left Review, br. 73, svibanjlipanj 1972.
36
Michael Baratt-Brown, koji takoer odbacuje Lenjinovu teoriju imperijalizma,
premda vie na empirijskoj osnovi nego Emmanuel, iznosi tabelu koja pokazuje
odvojeno kretanje kapitala i prihoda izmeu Velike Britanije i inozemstva: After
Imperialism, London 1963, str. 108. Rastui je izvoz kapitala lako mjerljiv: godinji
izvoz kapitala narastao je od prosjeka 4,5 posto nacionalnog dohotka u razdoblju
od 1870. do 1879. godine na 6 posto u godinama od 1885. do 1894; 6,25 posto od 1895.
do 1904. i vie od 8 posto od 1905. do 1913. U nekoliko razdoblja investicije kapitala
u inozemstvu iznosile su vie od ukupnih investicija u samoj Britaniji, na prim jer
od 1885. do 1894. godine (6 posto nacionalnog dohotka u odnosu na 4 posto za do
mae investicije) i od 1905. do 1913. godine (8,5 posto nasuprot 4,5 posto). Tok
prihoda od ovih investicija u inozemstvu stalno se poveava od godinjeg prosjeka
50 milijuna funti sterlinga sedamdesetih godina na 100 milijuna funti sterlinga kral
jem devedesetih godina, 150 milijuna funti sterlinga u razdoblju od 1906. do 1910. i
188 milijuna funti sterlinga u razdoblju od 1911. do 1913; Britain's Invisible Earnings,
Commite on Invisible Exports, str. 2021.

286

NEOKOLONIJALIZAM I NEJEDNAKA RAZMJENA

m ora p ro m a trati kao prihod tih ulaganja kapitala; stoga ga se m ora pribroji
ti reinvestiranom dobitku kako bi se mogla procijeniti profitna stopa izveze
nog kapitala. Ako tim dvam a kategorijam a dodam o i dijelove profita koje su
b ritan sk i kapitalisti i oni koji im slue potroili u kolonijam a, te ako korigi
ram o Em m anuelove brojke na osnovi onih koje daje Imlah, godinja je pro
fitna stopa od b ritanskih inozemnih investicija prije 10 posto nego bijednih 3
posto koje navodi Em m anuel. Ta visoka profitna stopa takoer objanjava
zato su britanski kapitalisti toliko kapitala uloili u inozemstvu um jesto u
vlastitoj zemlji.
C hristian Palloix ispravno uoava neke slabosti Em manuelove argum entaci
je,37 ali ni on nije uspio rijeiti problem nejednake razm jene budui da se
drao svoje eklektike teorije vrijednosti.38 U ispitivanju teza ehoslovakog
m ark sista T. Pavela39 teza koje brane vanjskotrgovinsku politiku sovjetske
b irokracije Palloix definira meunarodne vrijednosti kao prosjeke10 ma
n jih vrijednosti industrijaliziranih zem alja i veih vrijednosti kolonija i po
lukolonija i tim e izvodi form ulu u kojoj v predstavlja vrijednost, a izvoz, h
uvoz, 1 nedovoljno razvijenu zem lju, 2 industrijaliziranu zemlju, a v meuna
rodnu vrijednost:
Via >

v 'a >

V2a

V lb >

V'b >

V2b

On iz toga zakljuuje: Pavel zaboravlja da industrijalizirana zem lja (2) u na


p u tan ju proizvodnje a gubi p ri uvozu tog proizvoda (razlika v a v2a)
upravo onoliko koliko dobiva od izvoza (razlika v'b v2b). Isto se moe pri
m ijeniti na nedovoljno razvijenu zem lju (1). R aspodjela je dobiti, ili vika, kao
posljedica m eunarodne podjele rad a povoljna za obje strane. Nema tra n s
fera.41
Prvo, zakljuak izveden iz form ule m atem atiki je pogrean; on bi bio ispra
van jedino kad bi razlika (va v2a) bila ista kao i (vb v2b) to se nikako
37
Vidi Palloix, op. cit., str. 112114.
38

r,
Po naem se miljenju to moe izvesti iz Palloixova nekritikog prihvaanja
Bara
nova pojma vika. Kolika je Palloixova zabluda pokazuje, izmeu ostalog, to to
taj pojam u njega podrazumijeva nita manje nego pet razliitih sadraja: viak =
= 1. obilje robe koje je nemogue prodati na domaem tritu (str. 3640, 119,
itd.); 2. poljoprivredni viak proizvoda (str. 4042, 7172); 3. industrijski visak
proizvoda u (nemarksistikom) smislu onog dijela industrijskog proizvoda koji se
ne moe realizirati prihodima plateno sposobnom potranjom koji proistje
u iz industrijske proizvodnje (str. 4748, 6970); 4. viak P rofita ili Pr9 ^ a
koji zadravaju pad prosjene profitne stope (str. 63, 65, 7981, 99); 5. sumu vika
vrijednosti i (!) neproizvodnih trokova prodaje, te dravnih izdataka (str. 222 i
dalje), tj. viak u smislu monopolnog kapitala Barana i Sweezyja.
39
.
-
T. Pavel, Pour un juste calcul de la rentabilit et lefficacite du commerce exterieui
socialiste, u: Etudes Economiques, br. 106107, 1957, str. 29.
40
Ve smo u drugom poglavlju odgovorili na pitanje da li i kako meunarodne
vrijednosti uvijek odgovaraju prosjenoj proizvodnosti rada na svjetskom trzisiu
esto besmislen pojam: to je prosjena vrijednost na svjetskom tritu robe
koju proizvodi samo jedna ili nekoliko zemalja?
41
Chr. Palloix, op. cit., str. 95.

287

KASNI KAPITALIZAM

ne moe au tom atski zakljuiti iz te form ule. Drugo, taj zakljuak im plicira
Ricardovu pretpostavku sklada, prem a kojoj kapitali zem lje m atice tre b aju
izraunati kako da rentabilnije raspodijele postojeu proizvodnju u zem lji
m etropoli na itav svijet. N aravno, u stvarnom se historijskom procesu dogaa
upravo obratno: ti se kapitali pokuavaju m eunarodno rairiti prem a potre
bam a domae proizvodnje vika v rijednosti i oplodnje kapitala. P retpostavka
da bi se b ritanska pam una in d u strija prebacila u SAD, In d iju ili Egipat
stoga to bi se tam o pam uk mogao rentabilnije proizvoditi, apsurdna je.
Proizvodnja je pam uka u lim zem ljam a p otaknuta irenjem britanske tekstil
ne in d u strije. Time nestaje navodni gubitak zem lje m atice koja je robu koju
sada uvozi mogla jednako jeftino proizvesti kao onu koja se izvozi. Tree,
relativna pogodnost koju obje zem lje dobivaju vanjskom trgovinom nudi se
kao dokaz kako nem a tra n sfera vrijednosti. M eutim , polem izirajui s Ricardom, M arx je izriito naglasio kako je m ogue da usporedo postoje i relativ
na pogonost za obje strane i tra n sfer vrijednosti.42
Dakle, ispravim o sadraj Palloixove form ule onako kako bi ona m orala gla
siti:
v'a = vi ako je
V ia > va i
v 'b >

V2b

Sada je odm ah uoljivo da je dolo do stvarnog tra n sfera vrijednosti, tj. raz
m jene razliitih koliina rada.
Uz pom o brojanog p rim jera koji smo naveli u polemici s Em m anuelom
moemo tonije odrediti sadraj nejednake razm jene. Ponovo uzimam o
stru k tu ru v rijednosti proizvodnje 5000 c + 4000 v 4- 4000 m = 13.000 u im
perijalistikoj i 200 c + 2000 v + 1800 m = 4000 u nedovoljno razvijenoj zem
lji. Da bism o izbjegli nepotrebne kom plikacije u argum entaciji, uvest emo
tri dodatne hipoteze kojim a pojednostavnjujem o izvod:
1. Te vrijednosti tono odgovaraju m eunarodnim vrijednostim a, tj. v ri
jednostim a na svjetskom tritu.
2. Nedovoljno razvijena zem lja alje cjelokupan izvoz im perijalistikoj zem
lji3. Trgovinska je bilanca izm eu tih dviju zem alja uravnoteena i sve stav
ke u platnoj bilanci koje su dodatak tra n sferu vrijednosti iz polukolonije u
zem lju m etropolu o staju izvan naeg razm atranja.
Robu u vrijednosti 4000 (m ilijuna franaka) razm jenjuje se u vrijednosti
4000 (m ilijuna franaka) koja potjee iz im perijalistike m etropole. E kvivalent
nost m eunarodnih vrijednosti (vrijednosti na svjetskom tritu) poprim it e
ovaj oblik na svjetskom tritu:
1538 cA + 1231 vA + 1231 m A = 200 cB + 2000 vB + 1800 m B
Jednake m eunarodne vrijednosti razm jen ju ju se za jednake m eunarodne
vrijednosti. G dje se, dakle, u toj ekvivalentnosti skriva nejednaka razm jena?
42
K. Marx, Grundrisse, Berlin 1953, str. 755, 810.

288

NEOKOLONIJALIZAM I NEJEDNAKA RAZMJENA

Ona se pokazuje u injenici to te jednake m eunarodne vrijednosti predstav


ljaju nejednake koliine rada. Robni paket koji izvozi zemlja m etropola sadri,
recimo, 300 m ilijuna radnih sati. N asuprot tome, robni paket koji izvozi polu
kolonija sadri, recim o 1200 m ilijuna radnih sati.
Razlika izmeu tih dvaju koliina rada ne odraava tek razliku u nadnicama
(s jednom takvom teorijom vratili bismo se od M arxa i ak od Ricarda pro
tu rjejim a prim itivne teorije radne vrijednosti Adama Smitha). Pretpostavim o
da je p rosjean radni dan u obje zemlje jednako dug i da u polukoloniji 1200
m ilijuna radnih sati predstavlja rad etverostruko vie radnika (oko 600.000)
nego to je potrebno za onih 300 m ilijuna radnih sati u zemlji metropoli
(dakle, 150.000 radnika). N ovane su nadnice (varijabilan kapital po radniku)
tad a 8207 franaka u zem lji A i 3333 franaka u zemlji B. Taj om jer od 1 : 2,5
ve jak o odstupa od om jera izm eu 300 m ilijuna radnih sati prem a 1200 mi
lijuna. Ali nam to ne govori nita o realnim nadnicama u tim prim jerim a.
N ejednaka se razm jena sastoji u razm jeni proizvoda 300 m ilijuna radnih sa
ti za proizvod 1200 m ilijuna radnih sati, tj. u tom e to se na svjetskom tr
itu rad n i sat razvijene zem lje vrednuje kao proizvodniji i intenzivniji rad od
onoga u zaostaloj zemlji. Im pl