SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

VERGILIJEVA ENEIDA
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ANTIKA MITOLOGIJA

MENTORICA:

STUDENTICA:

dr. sc. Luciana Boban

Ruica Jurevi

Mostar, lipanj 2015. godine

SADRAJ:
1. UVOD ................................................................................................................ 1
2. O VERGILIJU ................................................................................................... 2
3. OPENITO O ENEIDI ..................................................................................... 3
4. O JUNAKU ENEJU .......................................................................................... 4
4.1. BIJEG IZ TROJE ............................................................................................ 4
4.2. RIMSKI NASTAVAK MITA ........................................................................ 4-5
4.3. ENEJA, PRAOTAC RIMSKOG NARODA ................................................. 5
5. SADRAJ EPA ................................................................................................. 6-9
6. ZAKLJUAK .................................................................................................... 9
LITERATURA

1. UVOD
U svom seminarskom radu obraditi u temu Eneide, jednog od najveih djela antike, uz
Homerove spjevove Ilijada i Odiseja. Eneida ima vaan znaaj za latinsku i rimsku knjievnost,
ali i za svjetsku openito. Njezin tvorac Vergilije je pisac kojeg zna bilo koja osoba koja voli
knjige i itanje. Njegovo djelo Eneida smatra se rimskim nacionalnim epom, i to dovoljno govori
o djelu i piscu, kao i o vanosti i vrijednosti tog epa danas. Obraditi u takoer u seminaru
Vergilija i njegovo stvaralatvo, ivot Eneje koji sam pronala u antikoj mitologiji, kao i ep
Eneida, njegov znaaj, radnju, likove i okosnice radnje u svakom spjevu. Eneida je jako cijenjeno
i kompleksno djelo, ali potruditi u se obraditi ga na najbolji nain kroz svoj seminar.

2. O VERGILIJU
Publije Vergilije Maron, veliki je rimski pjesnik roen je 15. listopada 70. godine pr. Kr. u
sjevernoj Italiji. Nije bio iz imune obitelji, no otac se potrudio da bude obrazovan. Mladost je
proveo u kolama diljem Italije, najvie u Milanu i Kremoni. U Rimu je studirao retoriku,
medicinu i filozofiju.
Bio je srameljiv i povuen, pa nije imao velikog uspjeha kao javni govornik. Zbog svoje
stidljivosti, izbjegavao je javnost ivelika okupljanja, pa su ga nazivali Parthenias. Iako povuen i
tih, svojim djelima i stvaralatvom snano je utjecao na mnoge europske pisce. U razdoblju
izmeu 37. i 30 godine prije Krista pie didaktiki ep "Georgica".
ivot je proveo veinom blizu Napulja, a ponekad je ak bio i na Siciliji. Vergilije je bio poznati
rimski pjesnik Augustova doba, a i poseban ljubitelj starogrkih pjesnika i filozofa. ivio je na
Augustovu dvoru gdje su ga i nagovorili da napie ovo djelo Eneidu, junaki ep u 12 pjevanja i
ukupno 9.896 heksametara, u kojem je proslavio rad Julijevaca. Krhka zdravlja umire u Kalabriji,
20. rujna, 19. godina pr. Kr. Njegovo tijelo preneseno jedo Napulja, te je tamo i sahranjen.
Prvosveenik je rimske poezije i Augustove restauracije. Pripada vremenu Cezarova nasljednika
Oktavijana Augusta.
U Rimu je Vergilije drugovao sa elegiarem Kornelijem Galom, sa povjesniarom Asinijem
Polionom i sa Alfenom Varom, koji je po svoj prilici pisao pjesme. Ovim prijateljima posvetio je
neke od svojih Pastirskih pjesama, i to Galu desetu, Polionu etvrtu i osmu, Varu devetu. Uskoro
postaje prijatelj uglednog i bogatog Mecene 1, zapravo Maecenasa, potomka kraljevske etrurske
loze. Postaje i intiman prijatelj pjesnika Horacija.
Posljednjih deset godina ivota proveo je Vergilije veinom blizu Napulja, a ponekad i na Siciliji.
Godine 19. p. n. e. polazi na put u Grku i Anadol s namjerom da upozna te krajeve prije nego
dovri spjev Eneidu i posveti se potom sasvim filozofiji, jer ga ova elja iz mladosti nije
1 Mecena - osoba koja novanim i drugim materijalnim sredstvima podupire
napredak neke djelatnosti (kultura, port, umjetnost). Naziv potjee od Gaja Cilnija
Mecenata koji je podupirao rimske umjetnike (Vergilije, Horacije). de Crescenzo,
Luciano, Povijest grke filozofije, Znanje, Zagreb, 2011., str. 113.
5

napustila. U Ateni se nae sa Augustom koji ga nagovori da se vrati. Krhka zdravlja, Vergilije se
ve u Grkoj razboli, stigne laom do Brundisija u Kalabriji gdje umre 20. septembra 19. p. n. e.
Njegovo tijelo prenesu do Napulja i tu sahrane. Bio je, kau, seljakog lika, omanji i punaak, ali
krhkog zdravlja. Tih, skroman i jako stidljiv izbegavao je javnost, pa su ga stoga zvali Part.
3. OPENITO O ENEIDI
Eneida (lat.Aeneis) je latinska epska pjesma koju je napisao rimski pisac Vergilije tokom
posljednjih deset godina svog ivota, od 29. do 19. godine p. n. e., nakon to se Oktavijan August
poslije bitke kod Akcija (31. p. n. e.) konano uvrstio kao samovladar rimske drave. Osnovna
svrha epa je da proslavi porijeklo i razvitak Rimskog carstva te dostignua kako Rima tako i
samog Augusta. Temeljna ideja epa jeste legenda o Eneji, trojanskom junaku koji je preivio
osvajanje i pustoenje Troje te je, nakon dugih lutanja, osnovao u italskoj pokrajini Laciju
trojansko naselje Lavinij, nazvano po njegovoj italskoj supruzi Laviniji. Time je Eneja, preko
svoga sina Jula predak roda Julijevaca, osniva grada Albe Longe, a u krajnjoj liniji i samog
grada Rima.
Ep se sastoji od dvanaest knjiga i ima ukupno 9.896 heksametara. Najvaniji Vergilijev uzor bio
je Homer. Od Ilijade i Odiseje zavisna je Eneida i u sadraju i u kompoziciji. Prvih est pjevanja
Eneide u kojima se opisuju Enejina lutanja odgovaraju sadraju Odiseje, a drugih est
pjevanja gdje se opisuju bojevi u Laciju odgovaraju sadraju Ilijade. Od Homera uzeo je
Vergilije i ideju da otpone sa posljednjim dogaajem iz Enejinih lutanja, a da prethodne
dogaaje naknadno ispria kao epizodu (u Odiseji se tako na dvoru feakoga kralja Alkinoja
pripovijedaju Odisejeva lutanja). esta pjesma Eneide silazak u podzemni svijet odgovara XI
knjizi Odiseje, gdje Odisej silazi u Had. I u Eneidi imamo igre na grobu Anhizovom (kojima
odgovaraju posmrtne igre u Patroklovu ast u Ilijadi), zatim opis Enejinog tita (kome odgovara
opis Ahilejevog tita u Ilijadi) itd. U izrazu i stilskim figurama takoer se Vergilije dosta ugledao
na Homera.
Vergilija je smrt prekinula u radu na ovom epu; da je pjesma ostala nedovrena dokazuje nekih 60
nepotpunih heksametara koji se nalaze ratrkani po cijelom epu i koje je pjesnik sigurno
namjeravao popraviti. S druge strane, malo je vjerovatno da je pjesnik namjeravao dodavati

pjesmi bilo ta to bi sutinski promijenilo, produilo ili skratilo sadraj spjeva. Eneidu su za
objavljivanje nakon pjesnikove smrti pripremili njegovi prijatelji Varije Ruf i Plocije Tuka.

4. O JUNAKU ENEJI
Eneja (gr. , Aineas) u grkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski
je junak koji je imao zapaenu ulogu u Trojanskom ratu.
4.1. BIJEG IZ TROJE
Nakon pada Troje sa svojim ocem Anhizom i sinom Askanijem bjei iz goreeg grada i tu poinje
Vergilijev ep. Zajedno s njim bili su i eneidi - njegovi prijatelji Ahat, Sergest, Akmon, zatim
iscjeljiva Japig, truba Mizen te vodi Mima. Sa sobom su vodili Lare i Penate, trojanska kuna
boanstva koja poslije postaju rimskim simbolima doma.
U Homerovoj Ilijadi bio je voa trojanskih saveznika Dardanaca te Hektorov porunik. Enejina
majka Afrodita esto mu je pomagala na bojnome polju, a takoer je bio i miljenik Afroditina
brata Apolona. Diomed ga je napao i gotovo ubio, ali spasili su ga Afrodita i Apolon te ga zaveli
oblakom i vratili u Pergam da bi se izlijeio. Poslije mu pomae i Posejdon kad je na nj nasrnuo
Ahilej, premda je bio na strani Ahejaca. Nakon pada Troje, Eneja je bio jedan od rijetkih
preivjelih Trojanaca te je s ostalima koji su preivjeli (tzv. eneidi) krenuo na put u Italiju. Eneja
je na odlasku iz Troje dobio od Parisa trojanski ma, a proroanstvo starih proroka govorilo je da
onaj koji ima trojanski ma ima sjajnu budunost.
4.2. RIMSKI NASTAVAK MITA
Ovdje se mit nastavlja u rimskoj tradiciji. Tokom pet godina njegove plovidbe biva mu
predskazano da e osnovati narod koji e postati gospodarom svijeta. Nakon oluje koju je poslala
Junona (Hera), Eneja i njegova druina dolaze u Kartagu. Eneja je imao kratku vezu s kartakom
kraljicom Elisom, takoer znanom i kao Didona, koja je predloila da se Trojanci odmore u
njezinoj zemlji i da njih dvoje vladaju. Bog Merkur (Hermes) bio je poslan od Jupitera (Zeusa) i
Venere (Afrodita) da podsjeti Eneju na svrhu njegova putovanja. Eneja pristane, a kad je to
Didona ula, naredila je da joj se napravi pogrebna lomaa te je stala na nju i maem si oduzela
7

ivot. Pria kae kako je prije smrti proklela Eneju i njegov budui rod, te je od tada zavladalo
neprijateljstvo izmeu Kartage i Enejinih potomaka, Rimljana, neprijateljstvo koje e jednom
dovesti do stranih Punskih ratova i do potpunog razorenja Kartage.
Eneja je sa suputnicima nastavio putovati te su se zaustavili na Siciliji gdje je s njima nastavio i
Ahemenid, jedan od lanova Odisejeve posade kojeg su ostavili. Ubrzo potom, Eneja je zaratio
protiv grada Falerija. Latin, kralj Latina, doekao je Eneju i dopustio mu da preuredi njihov ivot
u Laciju. Njegova je ki Lavinija bila obeana Turnu, kralju Rutulija, ali njezinu je ruku ipak dao
Eneji, budui da je proroanstvo govorilo da e se zaruiti sa strancem. Turn je objavio rat Eneji,
pod utjecajem Junone (Here), a u ratu je pobijedio Eneja, ali Latin je umro. Eneja je osnovao grad
Lavinij, koji je nazvao po svojoj eni. Poslije je u grad primio i Annu Perenu, Didoninu sestru, ali
ona se ubrzo ubila zbog Lavinijine ljubomore. Poslije Enejine smrti, Venera (Afrodita) zamolila
je Jupitera (Zeusa) da ga uini besmrtnim. Jupiter se sloio te je rijeni bog Numicije oistio od
svih njegovih smrtnih dijelova, a Venera mu je dala ambroziju i nektar, uinivi ga bogom. Eneja
je otad bio znan kao bog s epitetom Jupiter Indiget.
4.3. ENEJA, PRAOTAC RIMSKOG NARODA
Rimska povijest zapoinje 753., tj. 754. godinom (potvrene pisanim dokumentima i arheolokim
iskapanjima). U mitu Rimljani vode porijeklo od Eneje, kojeg smatraju praocem rimskog naroda.
Eneja, trojanski junak (ija je lutanja opjevao rimski pjesnik Vergilije u epu 'Eneida') pobjegao je
s ocem Anhizom, sinom Askanijem ili Julom i preostalim Trojancima iz unitene Troje.
Eneji je sudbina namijenila zadatak da pronae novu domovinu Trojancima. Oluja ga je nanijela
na obalu Kartage, gdje je vladala kraljica Didona, koja je lijepo ugostila Eneju i Trojance, a on je
zauzvrat ispriao sve o lutanjima i propasti Troje. Didona se zaljubila u naoitog junaka, a niti on
nije bio ravnoduan, te je elio ostati s lijepom kraljicom Kartage, no Zeus je poslao Merkurija,
glasnika bogova, da opomene Eneju na njegovu zadau, te je on, iako nevoljko, nou kriom
napustio Kartagu. Didona, otkrivi prevaru, proklela je Eneju i cijeli njegov rod, ime se kasnije
objanjava neprijateljstvo izmeu Kartage i Rima, koje je rezultiralo punskim ratovima. Eneja je
sa suputnicima nastavio putovati te su pristali na obali Italije. Latin, kralj Latina, doekao je
Eneju te iako je njegova ki Lavinija bila obeana rutulskom kralju Turnu, on je njezinu ruku
ipak dao Eneji, budui da je proroanstvo govorilo da e se zaruiti sa strancem. Turno je objavio
8

rat Eneji, no u dvoboju izmeu Turna i Eneje, Eneja pobjedi. Kralj Latin umre, a Eneja osnuje
grad Lavinij, koji je nazvao po svojoj

5. SADRAJ EPA
Ep je podijeljen na dva dijela, prvih 6 pjevanja opisuje put u Italiju, a drugih 6 pjevanja opisuje
rat u Italiji. Glavna radnja u epu je su dogaanja s Enejom nakon propasti Troje, njegova lutanja
i borbe. Ovim djelom Vergilije je htio uveliati rimski narod, rod Julijevaca te cara Augusta koji
je i pripadao tom rodu. Temu epa Vergilije je naao u legendi koja u Trojancima vidi pretke
Rimljana koji su uspjeli preivjeti pad Troje. Voa Enej je praotac Augustove obitelji. Iako ova
legenda o Eneji nije istinita dugo se kao takva smatrala zbog Grka iz june Sicilije i Italije pa su
je smatrali u Rimu istinitom.
5.1. KRATAK OPIS RADNJE U POJEDINOM PJEVANJU
1. PJEVANJE
Vergilije poinje svoj spjev rijeima:
On i u boju je mnogo pretrpio, dok grad je mogo
Zgradit i donest Pente u Latij, otkle je pleme
Latinsko, Albanski oci i visoki zidovi Rimski.
Kazuj mi, Muzo, koju bonsk on prekri volju,
Rad ta li srdita dade junaku duevnu, dinu
10 Kraljica bgv jada tolk i navali njega
U muke silne? Zar srca tolk se nebeska gnjeve? 2
Junak Troje Eneje, sin je Venere, boice ljubavi i dardanskog kralja Anhiza. On je napustio rodni
grad s ostalim bjeguncima jer ga osvojili i cijelog spalili Grci. Jupiter mu je zapovjedio da otplovi
s dvadeset laa u Italiju koja e biti njegova nova domovina. Putovanje je trajalo jako dugo,
punih sedam godina. Enej je za vrijeme putovanja bio izloen velikim naporima i patnji. Kada su
2 Maron, Publije Vergilije, Eneida, Golbus Media, Zagreb, 2005., str. 4
9

ve bili blizu cilja podigla se velika oluja po zapovijedi Erola, kralja vjetrova kojeg je na to
nagovorila boica Junona.
Boica Junona je bila zatitnica Kartaana i protivnica Trojanaca. Bog Neptun spasio je Eneja i
Trojance od brodoloma te ih usmjerio na libijsku obalu. Tamo su Trojanci u umi sreli lovkinju
koja im je priopila da su blizu Kartage, mjestu gdje vladavine kraljice Didone. Radilo se o
Veneri koja je upotrijebila svoju lukavost da se Didona zaljubi u Eneja.
2. PJEVANJE
Didona je priredila gozbu u ast pristiglim Trojancima te joj je Eneje ispriao sve o tome kako je
pala Troja. Grci su opsjedali Troju deset godina i nakon toga su uspjeli prevariti vojnike i
zaposjesti grad. Veina grada i stanovnitva je stradalo, a meu njima bio je i kralj Prijam. Poto
su bogovi odluili da je Troja propala, s ocem i sinom bjei iz grada.
3. PJEVANJE
Eneje pria o putovanjima po Sredozemlju, kako je prvo posjetio Trakiju pa Del, Kretu, Epir i
Drepan na Siciliji. Tamo je ostao bez oca Anhiza. Opisao je i borbu s Harpijama i susret s
Ahmeidom, prijateljem Odiseja.
4. PJEVANJE
Ovo pjevanje posveeno je ljubavi Eneje i Didode koja je nastala poticajem Venere. Poto bi
Junona htjela da Eneje ostane u Kartagi, podrava njihovu ljubav. Za vrijeme oluje Eneje i
Didoda se sklone u pilju gdje se prepuste ljubavi. No, ubrzo e ljubav biti na kunji. Preko boga
Jupitera glasnik poruuje Eneji da mora izvriti dunost. Eneja ga poslua te odmah pripremi
brodove za plovidbu. Didona tada pokuava zadrati Eneja, no Eneje mora izvriti zapovijed.
Tada Didoda poini samoubojstvo jer se nije mogla nositi s tim. U trenucima umiranja i kada su
brodovi ve bili na puini Didoda ih prokune te najavi veliki sukob izmeu Rima i Kartage.
5. PJEVANJE
Kralj Akset doeka Trojance na Siciliji gdje ih je bacila oluja. Eneje priprema pogrebne sveane
igre u ast smrti svoga oca. Ljuta boica Junona za vrijeme vitekih igara alje glasnicu Iridu.
10

Ona nagovori trojanske ene koje su ve bile jako umorne da zapale njihove brodove. Eneja moli
boga Jupitera da poalje kiu te se tak uspiju spasiti etiri lae. Javljaju mu se snovi Anhiza koji
mu govore da ostavi nemone i ene na Siciliji jer ekaju u Italiji teke borbe.
6. PJEVANJE
Na Kumi, zapadu Italije iskrcava se Eneje te uz pomo boice Sibile odlazi u podzemni svijet.
Meu umrlima u sjenama vidi i Didodu3 i vidi njezinu ljutnju i ogorenost, a vidi i muke kojima
su izloene grene due. Stie u Elizij gdje su blaene due te tamo sree svog oca. On mu
otkriva budunost Rimskog carstva. Eneje odlazi i nastavlja put.
7. PJEVANJE
Pristanite je na uu Tibera. Eneja moli uz pomo svojih odabranih pripadnika vladara Lacija,
kralja Latina da dopusti da osnuju novi grad. Kralj Latin im udovolji te obea Eneji za enu svoju
ker Laviniju. Boica Junona eli brak sprijeiti te nagovara Latinovu enu Amatu i kralja Turna
na rat protiv pristiglih Trojanaca. Dolo je do borbe iako ju je kralj Latin htio izbjei. Sukobu
protiv Trojanaca pridruuju se i Etrurci.
8. PJEVANJE
Eneja odlazi u Palantej u posjet kralju Euandru. To mu je savjetovao rijeni bog Tiberin. On mu
daje cijelu konjanicu s 400 konjanika i s njegovim sinom Palantom na elu. Eneje trai pomo i
od Tirenaca. Susree putem majku Veneru koja mu daje oruje boga Vulkana. Na datom oruju
prikazan je tit budue povijesti Rima.
9. PJEVANJE
Junonina glasnica Irida nagovara Turna napadne tabor Troje. Turno im potopi lae jer vidi da
Trojanci izbjegavaju borbu. No, pojavljuje se boica Kibela koja pretvara lae u nimfe. Turna to
ne pokoleba te nastavlja borbu. Trojanski junaci trae Eneja koji je bio odsutan kako bi ga

3 Diona - mati boginje Venere; u ekl. 9, 47 kae se za Julija Cesara da je Dionin

potomak; to je zato, to je Julije Cesar svoju lozu izvodio od Jula, sina Enejina, a
Eneja je bio sin Venerin. Maron, Publije Vergilije, Eneida, Golbus Media, Zagreb,
2005., str. 287
11

obavijestili o moguoj propasti. Pothvat zavrava za njih tragino. Oni umiru, a velike borbe se
nastavljaju. Kada su mislili da su opkolili Turna, on skae u Tiber i spaava se.

10. PJEVANJE
Bog Jupiter prigovara Veneri i Junoni to su zaratile Italace i Trojance. Odlui pustiti sudbinu da
odlui o kraju borbe. Vode se velike bitke, a u taj as stie Eneja koji dovodi trideset brodova
punih saveznika kao pomo. Turno ubija Palanta, a Turnu u pomo stie Junona. Mezencija i sin
mu Laos stradavaju od Eneje.
11. PJEVANJE
Dogovoreno je primirje koje e trajati dvanaest dana kako bi se sahranili poginuli borci. Palantov
otac moli Eneja da osveti smrt njegovog sina. Kralj Latin bezuspjean je u dogovoru primirja i
bitka se nastavlja. U borbama uskoro pogiba Kamila, Turnova saveznica.
12. PJEVANJE
Uvidjevi svoj skori kraj Turno predlae Eneji da rijee bitku meusobnim dvobojem. Boica
Junona i ovoga puta je imala svoj utjecaj pa je potaknula Latina da nastavi s bitkama i ratom.
Eneja uskoro ubija Turna. Jupiter tjei enu Junonu govorei joj da je za sve kriva sudbina.

6. ZAKLJUAK
Na kraju svog seminarskog rada, bogatija sam za jo znanja o rimskoj knjievnosti i njihovom
nacionalnom spjevu. Ovo djelo sam itala u srednjoj koli, ali se nisam pozabavila njime kao
sada, nisam imala predodbu kolika je njegova vanost, i nisam gledala na knjievnost na isti
nain kao i danas. Eneida je svjetsko djelo sigurno, prekrasno napisano, i struno. Zato mi je
jasno zato se toliko suvremenih pisaca kao to je Marko Maruli, ugledalo na njega, i gledali
Vergilija kao uzora u pisanju djela. Preporuam svima da proitaju ovo djelo, i da se maknu iz
suvremene knjievnosti, i odu u potpuno drugaiji svijet antike.

12

LITERATURA

Schwab, Gustav, Najljepe prie klasine starine, svezak II, Grafiki zavod Hrvatske,

Zagreb, 1985.
Maron, Publije Vergilije, Eneida, Golbus Media, Zagreb, 2005.
de Crescenzo, Luciano, Povijest grke filozofije, Znanje, Zagreb, 2011

13