STEPSKI VUK

Hermann Hesse

Sabina Kora IV4

a) Biografija I bibliografija
Hermann Hesse rodio se 2. jula 1877.godine u virtemberskom mestascu Kalv u
Svarcvaldu.Zivot u roditeljskoj kuci u Kalvu bio je prozet pijetistickom poboznoscu.Tu
se od svakog pojedinca trazilo da kroz ljubav prema bliznjem usavrsava hriscanske
vrline.S druge strane,u toj kuci su mnogi svjetovi ukrstali svoje zrake.Kako je Hesse
opisao zivot u njoj "tu se studiralo i bavilo indijskom filozofijom,tu se znalo za Budu i
Lao Cea,dolazili su gosti iz mnogih zemalja,donoseci sobom dah tudjine i zvuke stranih
jezika".U njihovom sarenilu i suprotnostima djecak je uzalud pokusavao da uspostavi
nekakvu harmoniju i putokaz koji bi ga uputio "kako se zivi".
Hermannu Hesseu je bilo 14 godina kada je u njemu sazrela odluka da ce "biti ili pjesnik
ili nista".Prema odluci roditelja trebalo je da bude svestenik,ali vec pocetkom marta
1892.godine,nepunih sest mjeseci posto ga je otac doveo,Hermann Hesse bjezi iz
sjemenista u Maulbronu.
Godina 1892. bila je za mladog Hessea teska i puna potresa.Zabrinuti roditelji odveli su
sina u Bad Bol kod cuvenog "iscjelitelja duse i istjerivaca demona".Poslije dva neuspjela
pokusaja samoubistva,roditelji smjestaju djecaka u dusevnu bolnicu u Stetenu.Pisma koja
je Hermann Hesse te godine pisao,potresni su dokumenti ocaja,protesta i
nemoci.Petnaestogodisnjak se bori da bude otpusten iz "lijecilista za slaboumne i za
epilepticare" u Stetenu.Po izlasku iz lijecilista u Stetenu,Hesse se upisao u gimnaziju u
Kanstatu,ali i tu ne moze da izdrzi duze od godinu dana.Zatim radi kao segrtmehanicar,da bi 1895. godine napustio ovaj posao i zaposlio se u knjizari u Tibingenu.
1899. godine objavljuje prvo djelo "Romanticne pijesme", a zatim i zbirku pripovijedaka
"Jedan cas iza ponoci".U jesen 1899. prelazi u Bazel i tamo se zaposljava kao knjizarski
pomocnik.Knjizarstvom se bavio samo dotle dok mu je to bilo potrebno da bi imao od
cega da zivi.Kada je u jesen 1903. cuvena izdavacka kuca prihvatila njegov roman "Peter
Kamencind",Hesse se sa 26 godina,na osnovu svog prvog literarnog uspjeha,odrekao
zanimanja knjizara.Nakon mnogih bura i zrtvi postigao je svoj cilj:postao je knjizevnik.
1904.godine Hermann Hesse se ozenio Marijom Bernuli.U to vrijeme je vec mnogocitani
i mnogohvaljeni pisac,saradnik brojnih listova i casopisa.1905. rodio mu se prvi sinBruno,a 1909. drugi-Hajner.
Roman "Gertruda"(1910.),nailazi na odlican prijem kod publike i kritike.1912. napusta
Njemacku i nastanjuje se sa porodicom u Svajcarskoj,u Bernu.Prvi svjetski rat dovodi do
velike prekretnice u Hesse-ovom zivotu.Iz najdubljeg ubjedjenja pise clanke protiv

rata.Posljedica toga je da mu vecina njegovih citalaca okrece ledja.Zvanicna Njemacka

bojkotuje Hessea a njegova djela se sklanjaju sa rafova svih radnji.
Oceva smrt 1915. godine i sve izrazenija bolest njegove zene i najmladjeg sina Martina
dovode Hessea do ivice nervnog sloma.Tada prvi put odlazi na Jungovu kliniku i
psihoanaliticku terapiju.Tu se Hesseu otvaraju neki novi nesluceni svijetovi.Njihov odraz
ce od tada da se provlaci kroz sva njegova djela.
Otudjen od svojih citalaca ,pod pseudonimom Emil Sinkler objavljuje roman
"Demijan"(1919.).Knjiga nailazi na veliki odjek kod razocaranih ratnika po povratku iz
izgubljenog rata.U svakom slucaju Hesse je opet popularan pisac. Ubrzo je otkriveno da
je on autor "Demijana",i Hesse vraca Fontaneovu literarnu nagradu,koja je bila dodjeljena
Emilu Sinkleru.Pa ipak,1919.godina je za Hessea ispunjena mnogim nevoljama i licnim
krizama.Njegov brak se raspao,a Hesse ponpvo odlazi na psihoanaliticke seanse kod
Junga.Iste godine seli se iz Berna u Montanjolu.Njegovu samocu u Montanjoli
zapljuskuje nepresusiva bujica prekora kojom ga obasipaju zbog antimilitaristickog
stava.1922. objavljuje djelo "Sidarta".1924. zeni se Rutom Vagner i razvodi vec 1927.
1926. pruska akademija umjetnosti izabrala ga je za clana Odjeljenja za knjizevnost.1927.
objavljuje roman "Stepski vuk".1931. zeni se po treci put Ninom Dolbin.Od 1933. do
1943 radi na djelu "Igra staklenih perli".Za to djelo dobija Nobelovu nagradu
1946.godine.
Umro je 8. avgusta 1962. godine u Montanjoli u 85. godini zivota.Ostavio je za sobom
zivotno djelo od bezmalo 40 knjiga:romana,pripovijedaka,zbirki pjesama,eseja,studija i
rasprava,koje su u ukupnom tirazu od trideset miliona primjeraka rasirene po cijelom
svijetu
Hermann Hesse bio je njemako-vicarski knjievnik, roen je 2. srpnja 1877. godine u
Calwu u Njemakoj, a umro je 9. kolovoza 1962. u Montagnoli u vicarskoj. Hesse
dolazi iz obitelji evangelistike vjerske tradicije, no on je ve s 13 godina odluio da e
biti pjesnik.
Na poetku ga je ljubav prema knjievnosti odvela prvo u knjiarstvo, da bi se ubrzo
nakon poetnih uspjeha u knjievnosti posvetio pisanju. Na poetku stvaranja brojnih
djela Herman je bio pod utjecajem Hlderlina, a nakon toga pisao je slijedei uenje
Dostojevskog, Nietzschea te Freuda.

U poetku je pisao romantine pjesme i prie, a kasnije se istie kao njemaki

pripovjeda i romanopisac. Jedan od prvih romana "Pod kotaem" (1906.) imao je
autobiografske elemente. Djelo "Peter Camenzind" koje ga je proslavilo kao knjievnika
objavljeno je 1904. godine.
1912. odlazi u Indiju to je uvjetovalo nastanak djela: "Iz Indije" (1913) i "Sidarta"
(1922). Imao je demokratska uvjerenja i este pacifistike napise zbog ega odmah po
zavretku Prvog svjetskog rata 1919. odlazi u vicarsku te 1921. postaje vicarski
dravljanin.
Hesse se okree psihoanalizama mladih usamljenika koji se suprotstavljaju drutvenim
normama te nastaju dva romana "Demijan"(1919) i "Stepski vuk" (1927) koji mu donose
svjetsku slavu. Upravo je zahvaljujui romanu Demijan osvojio mlae itatelje, gdje se
junak eli osloboditi od ogranienih drutvenih okvira.
Hesse nastavlja u duhu psihoanalitikih romana te nastaje roman "Narcis i Zlatousti"
(1930) te naposljetku njegovo najopsenije djelo, utopistiki roman "Igra Staklenim
perlama" (1943) napisano za vrijeme Drugog svjetskog rata. 1946. godine Hesse je dobio
Nobelovu nagradu za knjievnost.
Najpoznatija djela:
"Stepski vuk"
"Demian"
"Igra staklenim biserima"
"Siddhartha"
"Narcis i Zlatousti"
"Knulp"
b) Savremena svjetska knjievnost
Za savremenu knjievnost koristi se naziv MODERNIZAM, a za literaturu poslednjih
decenija i POSTMODERNIZAM. Koreni ove savremen knjievnosti, sudei po onome
to nam donosi, prisutni su u ratnom modernizmu ili AVANGARDI, u mnotvu onih
IZAMA, koji se javljaju kako kod nas, tako i u svetu.

Osnovna svojstva savremene knjievnosti (PROZA)

1. Razaranje fabule, prie i romana i njihova fragmentacija
2. Primena raznih tehnika: tok svesti, filmska tehnika ili postupak montae:
retrospektiva, usporavanje, brzo izmenjivanje slika, istovremeno prikazivanje raznih
dogaaja iz raznih perspektiva
3. Uvoenje dokumentarnosti i kolairanje (koriste se dokumenti, slike, citati,
intervjui). Pisac se slui metatekstom.
4. Nihilizam prema tradiciji i etnikim vrednostima u koje se verovalo.
5. Izgubljenost pojedinca u svetu i problem alijenacije ili otuenja
6. Javlja se roman linosti, a sredstva su: solilokvij, unutranji monolog, pokidane
replike, jezik koji ne integrie predstave i stanja svesti nego ih razbija. Pun je
asocijacija koje italac odgoneta.
7. Dela postaju teka za komuniakciju, jer su jeziki zatvorena, jer je izvrena
dekonstrukcija unutranjeg sveta dela.
U svaremenoj knjievnosti koriste se poetike nadrealizma, ekspresionizma i
simbolizma. U istonim zemljama javlja se socijalistiki realizam, pojava tzv.
fantastikog realizma u kome se preplie realno i fikcijsko ili fantastino, nudei se
itaocu kao mogue. Javlja se i egzistencijalizam, kao nova filozofska i knjievna
struja.
O egzistencijalizmu
Naziv potie od rei EGZISTENCIJA to znai opstajanje, trajanje, bivstvovanje,
ivljenje. To je pravac u filozofiji i kola u knjievnosti. Javlja se posle II svetskog
rata. Mada se njegovi zaeci mogu nai i kod stvaraoca raznih epoha: kod Sokrata,
Bodlera, Dostojevskog, Kafke, Ipzena, kod nekih naih pesnika kao to je Dis, M.
Raki, I. Andri ("Exponto" i "Nemiri").
Kao sistem miljenja javlja se prvo u filozofiji. Predstavnici su: Nie, Kjerkegor,
estov, Berajev, Jaspers, Hajdeger, koji mu je i dao ime 1927. Prvi koji su osmislili
filozofiju egzistencijalizma u savremenoj knjievnsoti bili su an Pol Sart i Albert
Kami.
Sutina
Egzistencija upravlja biem, postupcima i miljenjima. Egzistencija je promenljiva i
zato nepredvidljiva, jer mnogo je igre sluajnosti i mnogo toga to se dogaa mimo
nae volje, znanja i moi. A sa svim tim menja se i ponaanje oveka, pogled na svet i
ljude. Bie sve vie uvia da je svaki napor da se neto preduhitri, izmeni ili razume
bez pravog smisla. Sa promenom egzistencije menja se i esencija ili sutina bia.
Bie se pokazuje kao nemono, prolazno i predodreeno da umre. I ba zato to je
sve neizvesno i to je smrt jedina izvesnost, javlja se nezadovoljstvo, oaj, strepnja,

strah ili ravnodunost prema svemu to se mimo ovekove volje deava. oveka
odreuju apsurd i ivot je apsurd - bez krajnjeg smisla. Opiranje i akcija ne pomau,
jer sve je unapred odreeno na iezavanje i smrt. Postoji i drugo miljenej: da se
treba protiv toga pobuniti, jer je pobuna oblik odbijanja postojeeg.
U delima egzistencijalista mnogo je pesimizma, brige, oaja, neverice, u sve to ivot
nosi i donosi. Bie osea stalni nedostatak sebe u svetu i nemo sebe u svetu. Toga
ima u Andrievom delu, u delu Crnjanskog i Mee Selimovia.

c) Odlike savremenog romana

MODERNI ROMAN
- svjesno odustajanje od svih karakteristika realistikoga romana ( nema vrste fabule ni
psiholoke analize karaktera, gube se uzrono-posljedini odnosi izmeu stvari i
pojava...)
- karakteri su zadrani, ali nema motivacije postupaka ( ne znamo zato je netko neto
uinio)
- kategorije vremena i prostora gube vrijednost- svijet je alegorian, a pojedinac
nemoan.
Utemeljitelji modernog romana su Wirginia Woolf i James Joyce.
Vrste modernog romana
1. Monoloko- asocijativni roman
- postoji fabula, ali nije primarna
- unutranja proivljavanja lika, asocijativne veze, simboli
TEHNIKE
a) indirektni unutranji monolog - pripovjeda je prisutan i djelomino komentira
proivljavanje lika
b) solilokvij lik pria, bez autorova sudjelovanja, nepoznatom sluatelju
c) direktni unutranji monolog lik je potpuno sam , asocijacije teku slobodno, a
tijek asocijacija omoguuju pamenje, osjeti, mata
Ovu vrstu romana pie Marcel Proust.

2. Roman struje svijesti

- autor se identificira s jednim likom u romanu te promatra kako se okolna
zbivanja odraavaju u svijesti toga lika
Pisci: James Joyce, Wirginia Woolf.
I ovaj se roman slui trima navedenim tehnikama.

3. Egzistencijalistiki roman
Razvija se u okviru filozofije egzistencijalizma i nastavlja u djelima Jeana Paula
Sartrea. Osnova te filozofije polazi od toga da EGZISTENCIJA prethodi ESENCIJI.
(Postojim, a sam svom ivotu dajem smisao.) ovjek od svoga ivota moe uiniti
pakao, ali i raj. Svojim djelovanjem stvara svoju esenciju, bit. Pisci- Kafka, Sartre.

4. Roman filozofije apsurda

Pisac- Albert Camus- temelji se na Mitu o Sizifu
PREDSTAVNICI
Wirginia Woolf
Zaetnica romana struje svijesti u programatskom lanku Moderna umjetnika
proza zalae se za takav tip romana u kojem e do izraaja doi unutranji, psihiki
ivot glavnoga junaka, tijek njegove svijesti.
Najbolji joj je roman Gospoa Dalloway. Ona odbacuje tradicionalnu fabulu;
najee se slui tehnikom unutranjeg monologa.
James Joyce
Nadovezuje se na temelje modernog romana kako ih je zacrtala W.Woolf. Roman
Uliks- slui se tehnikom struje svijesti. Polazi od psihoanalitikog istraivanja
Sigmunda Freuda.

Franz Kafka
Marcel Proust
Roman tridesetih godina dvadesetog stoljea
Karakterizira ga jenjavanje knjievnih tradicija posljednjih dvadeset godina. U to se
vrijeme Europa upoznaje s amerikom knjievnou u kojoj poslije Prvoga svjetskoga
rata prevladava literatura tzv.izgubljene generacije.Ta generacija u svoja djela ponovo
unosi elemente realistikoga stvaralatva. To je uvjetovalo ponovno oivljavanje
ROMANA kao knjievne vrste
PREDSTAVNICI
Ernest Hemingway
William Faulkner
Jean Paul Sartre
II TEZA
a) Fabula
Hari Haler je usamljeni intelektualac u ranim etrdesetima, ljubitelj knjievnosti i
klasiara poput Getea i Mocarta. U svom neurednom i usamljenom ivotu teko moe da
pomiri svoju divlju prirodu i ideale, surovi vuji nagon, sa graanskim i kulturnim
naelima obinog graanina.
Jedne veeri je odluio da potrai utehu u alkoholu u oblinjoj krmi Kod crnog orla
gde mu u ruke dospeva knjiica Traktat o Stepskom Vuku koja detaljno opisuje njegov
ivot i njegovo stanje uma to ga podstie na nova razmiljanja. Hari pomilja na
samoubistvo.
Uskoro u istoj krmi sree enski lik po imenu Hermina koja ga upoznaje sa nonim
ivotom, kurtizanom Marijom koja mu postaje ljubavnica, plesom i saksofonistom
Pablom zbog kojeg Hari poinje da ceni dez. Premda naizgled srean Hari, ipak osea
kako ga Hermina pretvara u buroasku nitariju kojoj ivot gubi znaenje.
Tu dolazi do unutranjeg Harijevog previranja izmeu pobunjenog pojedinca i nekoga ko
istovremeno nastoji da se uklopi u drutvo.

Hari se na kraju zaljubljuje u Herminu, a Pablo ga uvodi u svet droge koji je u knjizi
opisan kao mistino pozorite, a ujedno je odraz Harijeve psihe. Sledom nadrealnih
iskustava poput ubistva Hermine, razbijanja vlastitog odraza u ogledalu i razgovora sa
Mocartom, Hari dolazi do novih spoznaja koje ga ue kako da se smeje samom sebi i
prebrodi svoje krize. Autor stalno opisuje razmiljanja glavnog lika o samom sebi i koja
je njegova uloga u svetu.
Pogled Stepskog vuka proniknuo je u svekoliko nae vreme, svekoliko marljivo
prenemaganje, sav treberaj, svu ispraznost, celu povrnu igru jedne umiljene, plitke
duhovnosti ah, iao je pogled naalost jo dublje, iao je dalje nego to je tek pogled na
nedostatke i beznadenost naeg vremena, nae duhovnosti, nae kulture. Iao je sve do u
srce svekolike dileme jednog mislioca, moda jednoga koji zna, sumnju u dostojanstvo i
smisao ljudskog ivota uopte.
Mesto radnje: Nemaka
Glavni likovi: Hari Haler, Hermina, Pablo
b) Analiza glavnog lika
Harry Haller za sebe je govorio da je stepski vuk, to je u konanici preuzela i njegova
okolina. A sve to nastalo je iz njegovog tekog ivota. Bio je ovjek izrazite osobnosti,
ivio je povueno i samotno. Nije bio drutven, a jedinu posveenost priznao je knjigama.
Bio je veliki strunjak za umjetnost, odnosno filozofiju, glazbu i pjesnitvo to se ovim
njegovim stanjem zatomilo. Iako je ivio u gradu, nije se u njemu snaao pa je ivio
osamljen, bez ljudi, ali nemirne due jer nije mogao pronai mjesto gdje pripada, svoj
dom i zaviaj. Smatrao je svoj ivot ispraznim te nije bio njime zadovoljan. ivio je na
samoj granici vujeg i ljudskog ivota. Iako ivi graanski, prezire takav ivot i ljude te
planira kako e za 50. roendan poiniti samoubojstvo. Mali traak svjetla i nade vidio je
u dogaaju kada ga je posjetila ena iju je sliku uvao. Tada odlazi i svoj rukopis
ostavlja uz biljeku da budui izdava s njime radi to god poeli.
c) Analiza sporednog lika
HERMINA
Kada se iilo da je sve gotovo pisac ini najvei preokret u ivotu svog glavog junaka. U
njegov ivot ulaziHermina - najzagonetnija i najsloenija linost u romanu, ljupka
djevojka koja svojim izgledom budi najdubljaosjeanja u ovijeku. Ona je u njemu
probudila osjeanje iz rane mladosti. Ona je bila njegova vodilja, u ije jeruke o stavio
svoju sudbinu. Ona nije bila samo njegova spasiteljica i vodilja nego i majka, njegov lik u

ogledalu.Ve pri prvom susretu Hari postaje vezan za nju.Hermina vodi ivot prostitutke.
Pod njenim uticajem Haler jespreman da ui plesati, da posjeuje lokale u kojima
upoznaje savremenu muziku. Dakle, ona ga, korak po korak,uvodi u realan ivot.
Upoznaje ga sa Pablom i Marijom ali ga uvodi i u svijet droge i ena, za njega do
tadanepoznat. Iako, naizgled jaka i iskusna ona poput Harija ne moe da opstane.
Instruktor i kreator Harijeve linosti,velika majka koja hrani, titi i podstie, ali i ona koja
spaljuje staro i nepoznato, trai posljednju poslunost: onatrai da se on u nju zaljubi, a
nakon toga da je ubije.Na kraju se Hari zaljubljuje u nju na balu ''Maski'' i nakon toga je
ubija slobodnom odlukom i sopstvenomrukom u Pablovom maginom pozoritu.
III TEZA
a) Magino pozorite- iluzija
U maginom pozoritu Hari doivljava vrhunasc svoje metamorfoze i konano definie neke
svoje misli ishvatanja. Ono je plod njegove mate koje reflektuje njegov ivot i razmiljanja.
''Brate Hari, pozivam vas na maluzabavu. Ulaz samo za ludake a cijena je - razum. Jeste li
spremni? ... Podigao je ogledalce do visine mojihoiju ... i ja ugledah, pomalo rasplinutu i
maglovitu, jezivu, pokretljivu sliku koja je ivjela i previrala: Harija Halera,a iznutra u tom
Hariju stepskog vuka, plaljivog, lijepog vuka koji je gledao izgubljeno i zastraeno, oima as
zlimas tuno usplamtjeli, vuju priliku koja je bez prestanka strujala po Hariju kao to po nekoj
rijeci struji pritokadruge boje, koja je nadirala kao to se rijeke bore prodirui jedna drugu, obe
pune neispunjene enje daprevladaju ... ovdje su samo slike, a ne stvarnost.'' Slike se pojavljuju
u arobnim ogledalima i loama koje, svakaposebno kriju po jedno pozorite snova.Prije nego
to su se uputili u pozorite Pablo je izvadio ogledalo iz depa i rekao: ''Radujem se, dragiHari,
to veeras mogu da vas ugostim. Vama je esto bio dosadan sopstveni ivot, stremili ste za
tinm da odeteodavde, je li tako? Vi udite da napustite ovo vrijeme, ovaj svijet i ovu stvarnost i
da uete u jednu drugu stvarnostkoja bi vam vie odgovarala, u svijet u kome ne postoji vrijeme.
Uinite to, dragi prijatelju, ja vas na to pozivam.Vama je poztnato gdje se on krije, poznato vam
je da je svijet koji traite - svijet vae sopstvene due. Samo uvama samim ivi ona druga
stvarnost za kojom udite. Ne mogu da vam prikaem drugu galeriju slika osim onekoja se ve
nalazi u vaoj dui. Nita ne mogu da vam dam osim prilike, podstreka i kljua. Pomoi u vam
dava sopstveni svijet postane vidljiv, i to je sve.'' Ovdje, u maginom pozoritu je prikazan Hari
onakav kakav jebio, kakvim je sebe vidio, ali on nije vie isti Hari Haler koji je jednog dana
doao u pansion pieve tetke. On jenauio da igra, upoznao je Herminu i Mariju. Sad je
spreman da ide dalje, da naui da se smije, ovdje, umaginom pozoritu, izmeu jave i sna.