Naslov originala: !

$
( - ./)

Naslov prijevoda: Rijei tevhida: L ilhe illallh

- Njihova vrijednost, znaenje,
uvjeti i ono to ih ponitava
Autor: 'Abdu-r-Rezzaq ibn 'Abdu-l-Muhsin el-Bedr
< =/

>

Prijevod:
Irfan Klica

Recenzija:

Fejzo Radoni
Jasmina Radoni

$'
$ (

IslamHouse.com, 2016. godine

Abdu-r-Rezzaq ibn Abdu-l-Muhsin El-Bedr

RIJEI TEVHIDA:
L ILHE ILLALLH
(Njihova vrijednost, znaenje,
uvjeti i ono to ih ponitava)

IslamHouse.com
2016. godine

Vrijednost rijei tevhida

b5a

Rijei tevhida: la ilahe illallah (njihova vrijednost,

znaenje, uvjeti i ono to ih ponitava)
Sva zahvala pripada Uzvienom Allahu, Gospodaru
svjetova. Svjedoim da nema drugog istinskog boga osim Allaha
jedinog, koji nema sudruga, i svjedoim da je Muhammed, Njegov
rob i Njegov poslanik. Neka su na njega Allahovi salavati i
mnogobrojni selami.
Ova studija sadri korisni saetak o najboljim,
najuzvienijim, najvelianstvenijim i najkorisnijim rijeima
rijeima tevhida (la ilahe illallah), o njihovoj vrijednosti, znaenju,
uvjetima i o onome to ih ponitava. Ona se u osnovi nalazi u
mojoj knjizi "Razumijevanje dova i zikrova", meutim elja nekih
dobrih ljudi je bila da ona bude odvojena i zasebna, nadajui se
opoj i olakanoj koristi od nje. Zato molim Uzvienog Allaha da
povea u njoj bereket, i da je uini vratima upute za onoga koga
eli od Svojih robova, i da nas sve uputi na pravi put, na put onih
kojima je blagodat Svoju darovao, od vjerovjesnika, iskrenih,
ehida, dobrih ljudi a divno li je to drutvo!
Dovoljan nam je Allah i divan li je On zatitnik. Neka su
Allahov salavat i selam na naeg vjerovjesnika, Muhammeda, na
njegovu porodicu i asne ashabe.
Abdu-r-Rezak ibn Abdu-l-Muhsin El-Bedr

Vrijednost rijei tevhida

b6a

Vrijednosti rijei tevhida:

"La ilahe illallah"
Doista ove velianstvene rijei sadre ogromne i
plemenite vrijednosti i odlike. Ne postoji niko ko ih moe
sve istraiti. One su najbolje, najvelianstvenije i
najuzvienije rijei.
Zbog njih su stvorena stvorenja, zbog njih su slati
poslanici, i zbog njih su objavljivane knjige. Zbog njih su
se ljudi podijelili na vjernike i na nevjernike, na sretne
stanovnike Denneta i na nesretne stanovnike
Dehennema.
One su najvra veza koja se nee prekinuti. One
su rijei bogobojaznosti. One su najvei stub vjere i
najvei ogranak imana. One su put uspjeha ka Dennetu i
spas od Vatre. One su rijei ehadeta i klju "Kue
sree". One su osnova vjere, njen temelj i njena glava.
Vrijednosti ovih rijei i njihovo mjesto u vjeri je iznad
onoga to moemo opisati i to spominjemo.

Vrijednost rijei tevhida

b7a

Uzvieni Allah je rekao:

& & #
* + ,-./ .0 1.2 3 $4- 5% 671!" # $ % ' ( ' * ( + "
$%( '&
:4 - 5 < =# " -=
:;
. [18 :@0A ? ]3879

Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega,

- a i meleki i ueni - i da On postupa pravedno. Nema
boga osim Njega, Silnog i Mudrog! (Kur'an, Ali-Imran,
18)
Od onoga to se nalazi u asnom Kur'anu, po
pitanju vrijednosti ovih rijei, je da ih je Uzvieni Allah
uinio srom poziva sa kojim su doli Boiji poslanici, i
sutinom njihove misije. Uzvieni Allah je rekao:

# #
#
# GB H $IJ GB .C$D .B
= 5
. = " -" " = E F5
D

.[25 :"! #$ ]M
&IK.L

Prije tebe (Muhammede) nijednog poslanika

nismo poslali, a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim
Mene, zato Me oboavajte!' (Kur'an, Vjerovjesnici, 25)
Takoer je rekao:

Vrijednost rijei tevhida

b8a

$ $
$ $
678 9 . : &

"!#%& *)( '! +,- .'/ 0!1 2 3 4

5
#

.[36 :<=>; ]

Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'Allaha

oboavajte, a taguta1 se klonite! (Kur'an, Pele, 36)
Uzvieni Allah, na poetku sure An-Nahl, je rekao:

' * + ,
%& " !
%()
@? #'A B 3 #CD !" $
-./( 01

4 4 4
.[2 :=>? < ]2
35)6 )78 9 : ;9 :78
On alje meleke s Objavom, po volji Svojoj, onim
robovima Svojim kojima hoe: 'Opominjite da nema
Boga osim Mene i bojte Me se!' (Kur'an, An-Nahl, 2)
Ovaj ajet je prvi u ovoj suri kojim je Uzvieni
Allah zapoeo spominjanje blagodati prema Svojim
robovima. Ovo ukazuje na to da je uputa najvea
Allahova blagodat koju je podario Svojim robovima, kao
to Uzvieni Allah kae:
.[20 :)/3;]

+@A)B % C)D : / E 7 F GHIJ KLM

...i da vas dareljivo obasipa blagodatima Svojim,

i vidljivim i nevidljivim. (Kur'an, Lukman, 20)

Tagut je, uopeno, sve ono to se oboava mimo Allaha i zadovoljno je time.

Vrijednost rijei tevhida

b9a

Mudahid, rahimehullah, je rekao: To su rijei 'La

ilahe illallah'.
Sufijan ibn Ujejneh, rahimehullah, je rekao: Nije
Uzvieni Allah podario veu blagodat ovjeku od toga
to ga je upoznao sa 'La ilahe illallah'.
A od vrijednosti rijei 'La ilahe illallah' je to to ih
je Uzvieni Allah u Kur'anu opisao 'lijepom rijeju'.
Uzvieni Allah kae:

%&'( )* +
4#5 6
, - % &'( % . / 0 12 3
!"#$

7'- *8 95:

4

4 < !" = * >?
N
@!A

!
"
E

F
G
H
I
J
!"#K L M8 B!. ;5

4
4 4
4T# 5 !12 U 3
.[9'W ]@*V *-OPQ 9"#RS !
#5

Zar ne vidi kako Allah navodi primjer lijepa

rije kao lijepo drvo: korijen mu je vrsto u zemlji, a
grane prema nebu; ono plod svoj daje u svako doba koje
Gospodar njegov odredi - a Allah ljudima navodi
primjere da bi pouku primili. (Kur'an, Ibrahim, 24-25)
I one su 'postojana rije', kao to Uzvieni Allah
kae:

)
/ /
/
'&+ , "#$ % *('&
678 9:; - <=7
.&0 1 23&. 145
/ / )
/ ;&G3
.[J'K". ]I & @?&5 9:; ABC> EF
9:; AH
>

Vrijednost rijei tevhida

b 10 a

Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na

ovom i na onom svijetu, a nevjernike e u zabludi
ostaviti; Allah radi ta hoe. (Kur'an, Ibrahim, 27)
I one su 'ugovor' kao to stoji u rijeima
Uzvienog Allaha:

' ' ' '

' !*
+ , -
$ . / 0+123) 45 678 /

.[:;(<] 9 "!# $
)(&

Niko se ni za koga nee moi zauzimati, osim

onoga ko je obeanje (ugovor) od Svemilosnog uzeo.
(Kur'an, Merjem, 87)
Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhu,
rekao: El-Ahd (ugovor, obeanje) je svjedoenje 'La
ilahe illallah', tj. da nema drugog istinskog Boga osim
Allaha, vjerovanje da sva mo i vlast pripadaju Allahu, i
to je vrhunac svake bogobojaznosti.2
Od njihovih vrijednosti je i to to su one
'najvra i najtrajnija veza'. Ko se bude njih drao
spasio se, a ko ih se ne bude drao propao je. Uzvieni
Allah je rekao:

/
/

" ! #$% &
'()* + ,- .01$% 2345 67$8#$
% !9:; 2(-

>6 1
=

Biljei Taberani u djelu 'Dova' (1518/3).

Vrijednost rijei tevhida

b 11 a

Onaj ko ne vjeruje u taguta, a vjeruje u Allaha

dri se za najvru vezu. (Kur'an, Al-Bekara, 256)
I Uzvieni Allah je rekao:

9 4' : .;
" ! #$% &
'()* + ,- . '/ 0 1 245 6 2 7 8

>0 5
=
Onaj ko se sasvim preda Allahu, a uz to ini
dobra djela, uhvatio se za najvru vezu. (Kur'an,
Lukman, 22)
One su 'trajne rijei', kao to ih je oporuio
Ibrahim, alejhisselam, svom potomstvu kako bi se na
pravi put dozvali.
Uzvieni Allah je rekao:

3 3

1 !% $ B C
! % G3H 2;0 B 2A?@ 9A
J K I + D" E $(3 F

A* 2 3HMN O! P -
3
0" 8
+
7
!L 974"# 2D,R S TAU$% T( V $74"8 Q .L

W
A kad Ibrahim ree ocu svome i narodu svome:
'Nemam ja nita s onima koje vi oboavate, ja
oboavam samo Onog koji me je stvorio, jer e mi On,
doista, na pravi put ukazati'. I on uini rijei tevhida

Vrijednost rijei tevhida

b 12 a

trajnim za potomstvo svoje, da bi se dozvali. (Kur'an,

Ukras, 26-28)
One su 'rijei bogobojaznosti' kojima je Uzvieni
Allah obavezao ashabe Allahova Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, a oni su njih bili najprei i najdostojniji.
Uzvieni Allah je rekao:

"
"#$ %&
'( )*" #+,-
) "*. ) "*/ 0
1 234#5 6 7 8 9
!
:;< ?>=

"FG 4&H
4 I "J ) / K 1 2 L % $M N
! CD*E@
OPQ/$ B R 4@ B
"
#S T
= U
X ,/*
V !#$ H ,2#+ ,2V
Kad su nevjernici punili svoja srca arom, arom
paganskim, Allah je spustio smirenost Svoju na
Poslanika Svoga i na vjernike i obavezao ih na rijei
bogobojaznosti, - a oni i jesu najprei i najdostojniji za
to -, a Allah sve zna. (Kur'an, Pobjeda, 26)
Prenosi se od 'Amra ibn Mejmuna da je rekao:
Nisu ljudi izgovorili nita vrijednije od rijei 'La ilahe
illallah'. Pa je Sa'd ibn 'Ijad rekao: Zna li ta su one
oe Abdullahov? One su tako mi Allaha rijei
bogobojaznosti kojima je Uzvieni Allah obavezao

Vrijednost rijei tevhida

b 13 a

ashabe Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, a oni su

njih bili najprei i najdostojniji. 3
One su 'vrhovna istina' i konani cilj. Uzvieni
Allah je rekao:

$ $ 1 &
!# %&
$ ' ) ( ! $ *
+,-. ) 023 4 !"#$' $( *)( +
, /
0 ,- (.

Na Dan kada Dibril i meleki budu u redove

poredani, kada e samo onaj kome Milostivi dozvoli
govoriti, a istinu e rei. (Kur'an, Vijest, 38)
Prenosi 'Alijj ibn Ebi Talha da je Ibn 'Abbas
povodom rijei Uzvienog Allaha 'kada e samo onaj
kome Milostivi dozvoli govoriti, a istinu e rei, da je
rekao: Kada e samo onaj, kome Uzvieni Gospodar
dozvoli, govoriti a izgovarae ehadet 'La ilahe illallah',
jer to je vrhovna istina.4
Ikrime, rahimehullah, povodom spomenutog ajeta
je rekao: Istina to su rijei 'La ilahe illallah.'
Od vrijednosti ovih rijei je i to to su one 'istinska
molba'. Uzvieni Allah je rekao:

3
4

Biljei Taberani u djelu 'Dova' (1533/3).

Biljei Taberani u djelu 'Dova' (1520/3).

Vrijednost rijei tevhida

b 14 a

!
!
" #
(3 :
,-. " /0 12 (345 156 8 9
$ %&' *)(+

< => ? @ A2 /C?A)D ( E A2 A= F G)H AI ' J /*K! L M

1;
NA)L

!

R PQ O "
Samo se Njemu moe istinski moliti. A oni kojima
se pored Njega mole - nee im se odazvati, kao to ni
voda nee stii u usta onome koji prema njoj samo
dlanove svoje prui; molba nevjernika zasigurno je
beskorisna. (Kur'an, Grom, 14)
Rijei 'La ilahe illallah' su istinska veza koja spaja
pripadnike islama, po njima se radi i njima se vraa, na
osnovu njih se voli i na osnovu njih se mrzi. Zbog njih su
muslimani postali kao jedno tijelo, vrsta graevina gdje
svaki dio graevine podupire drugi dio.
Veliki uenjak Muhammed El-Emin E-enkiti,
rahimehullah, u svojoj knjizi 'Svjetiljke objanjenja' je
rekao:
Doista je istinska veza koja spaja razdvojene i
ujedinjuje razliite, veza 'La ilahe illallah'. Zar ne vidi
da ova veza spaja cijelu muslimansku zajednicu, pa je
ona poput jednog tijela, i ini je poput vrste graevine
gdje se njeni djelovi meusobno podupiru. Saalila su se
srca nosioca Ara i srca onih oko njega od meleka na sina

Vrijednost rijei tevhida

b 15 a

Ademovog na Zemlji iako se oni razlikuju. Rekao je

Uzvieni Allah:

;
!" #$%&' * ) ( + , - #.
/01 2#3 4% 567 #8, 9 4:<
; ; ;


E
5 =>?@ ?, 8A BC ;D
F6G? $* #$% 4:H I 5=JK01

; ;
S A ( )L M

( ) 8U? $;* T ( N.
8NOG #6/P #"?Q 4:H I
R

; ;
()Q?;') ( W) ( X?" 4 % Y 8Z 4% ) ( P+
A [ 7 +A ;?$W

;
; dQ 4% ? bc0I
; ( )L( ` N
M
\]
^6 7 F_
^'
S a% # : ?b c0I
_

g6 7 # = 7 # h M Ij ! KC + e f
k (N
Meleki koji dre prijesto i oni koji su oko njega
veliaju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Nj i mole
se da budu oproteni grijesi vjernicima: 'Gospodaru
na, Ti sve obuhvata milou i znanjem; zato oprosti
onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sauvaj
ih patnje u vatri! Gospodaru na, uvedi ih u edenske
vrtove, koje si im obeao, i pretke njihove i ene njihove
i potomstvo njihovo, one koji su bili dobri; Ti si, uistinu,
silan i mudar. I potedi ih kazne zbog runih djela, jer
koga Ti toga dana potedi kazne zbog runih djela Ti
si mu se smilovao, a to e, zaista, veliki uspjeh biti!'
(Kur'an, Gafir, 7-9)

Vrijednost rijei tevhida

b 16 a

Doista je Uzvieni Allah ukazao da je veza izmeu

nosioca Ara i meleka koji su oko njega sa ljudima na
Zemlji, tolika da meleki mole Uzvienog Allaha za ljude
ovom uzvienom dovom, veza vjerovanja u Uzvienog
Allaha.
I na kraju, nema razilaenja meu muslimanima
da je veza koja spaja muslimane na Zemlji i koja spaja
izmeu stanovnika Zemlje i stanovnika nebesa veza 'La
ilahe illallah', i apsolutno nije dozvoljeno pozivanje
nijednom drugom vezom mimo ove.5
Od vrijednosti ovih rijei je i to da su one 'najbolje
dobro djelo'. Rekao je Uzvieni Allah:

7 /(! 0 1! / 2 3 & .! 45 +6 (! "
# $%& '()*+, +- .!
Ko uini dobro djelo, dobit e veliku nagradu za
njega i bit e straha na Sudnjem danu poteen.
(Kur'an, Mravi, 89)
Prenosi se od Ibn Mes'uda, Ibn Abbasa, Ebu
Hurejre, radijallahu anhum, i ostalih, da se pod 'dobrim
djelom' misli na 'La ilahe illallah'. 6
Od 'Ikrime, rahimehullah, se prenosi da je u vezi
govora Uzvienog Allaha 'ko uini dobro djelo, dobit e

5
6

Svjetiljke objanjenja (447, 448/3)

Biljei Taberani u djelu 'Dova' (1497/3, 1498)

Vrijednost rijei tevhida

b 17 a

veliku nagradu, rekao: To je govor 'La ilahe illallah',

samim njim e ostvariti veliku nagradu, zato to nema
nita vrijednijeg od 'La ilahe illallah'.
Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Allahov Poslanie, podui me djelu koje e me pribliiti
Dennetu, a udaljiti od Dehennema. Poslanik ree:
Kada poini kakav grijeh, uini i jedno dobro djelo,
jer se dobro djelo nagrauje od deset puta pa navie.
Upitah: Allahov Poslanie, je li 'la ilahe illallah' od
dobrih djela?, a on odgovori: 'La ilahe illallah' je
najbolje od dobrih djela! 7

El-Musned (169/5)

Vrijednost rijei tevhida

b 18 a

Vrijednosti rijei tevhida

iz Sunneta
Govorili smo u onome to je prethodilo o
vrijednosti rijei tevhida 'La ilahe illallah', bazirajui se
na ono to se nalazi u asnom Kur'anu.
To su uzviene rijei zbog kojih su stvorena
Zemlja i nebesa i stvorena sva stvorenja, sa njima su
poslati poslanici i objavljene knjige i propisani zakoni.
Zbog rijei 'La ilahe illallah' su postavljene terazije, i
stavljene knjige, i stvoreni su Dennet i Dehennem.
Zbog njih su se razdvojila stvorenja na vjernike i
nevjernike, na estite i na grjenike. One su smisao
stvaranja, zbog njih su nagrada i kazna, one su istina na
kojoj je osnovana vjera i uspostavljen pravac. O njima e
na Sudnjem danu biti pitani i prvi i posljednji.
Nee se pomjeriti tvoje stope pred Allahom, sve
dok ne bude upitan za dvije stvari:
Koga si oboavao?
Kako si postupio sa onim koji ti je bio
poslan?

Vrijednost rijei tevhida

b 19 a

Odgovor na prvo pitanje se odnosi na ostvarivanje

rijei tevhida 'La ilahe illallah', znanjem, potvrdom i
djelom.
Odgovor na drugo pitanje se odnosi na
ostvarivanje drugog dijela ehadeta 'Enne Muhammeden
resulullah' (Doista je Muhammed Allahov poslanik),
znanjem, potvrdom, poslunou i pokornou. 8
Vrijednosti rijei tevhida 'La ilahe illallah', ne
moemo nabrojati. Iz njih proizilazi velika nagrada i
mnogostruke koristi na dunjaluku i na Ahiretu, ono to ne
pada na pamet, niti se moe zamisliti. Nadam se da sam
istraio glavne vrijednosti ovih rijei od onoga to se
nalazi u hadisima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem.
Od vrijednosti 'La ilahe illallah', je da je
izgovaranje ovih rijei najbolje djelo i da najvie
umnogostruuje nagradu, njihov izgovor vrijedi
oslobaanju robova. Za onoga koji ih izgovara su utoite
od ejtana, kao to je dolo u dva sahiha od Ebu Hurejre,
radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:

Ibnul-Kajjim u svom djelu 'Zadul-Mead' (34/1).

Vrijednost rijei tevhida

b 20 a

:


:

Ko u jednom danu stotinu puta izgovori: 'Nema

Boga osim Allaha, Jedinoga! On nema suparnika!
Njemu pripada sva vlast i zahvala, i On nad svim ima
mo' to e mu biti kao da je oslobodio deset robova,
bit e mu upisano stotinu dobrih djela, a izbrisano
stotinu loih. Bit e mu to zatita od ejtana u tome
danu sve dok ne omrkne i niko ne moe nita bolje
uraditi od njega izuzev onoga ko to vie puta izgovori!
(Buhari, br. 6403; Muslim, br. 2691)
Takoer se u dva sahiha prenosi od Ebu Ejjuba ElEnsarija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao:

Vrijednost rijei tevhida

b 21 a

:

.
Ko izgovori: 'Nema Boga osim Allaha,
Jedinoga! On nema suparnika! Njemu pripada sva
vlast i zahvala, i On nad svim ima mo' deset puta bit e
(po nagradi) kao da je oslobodio etiri osobe od
potomaka Ismaila. (Buhari, br. 6404; Muslim, br. 2693)
Od vrijednosti ovih rijei je i to da su one najbolje
rijei koje je izgovorio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, kao i poslanici prije njega, kao to je dolo u
hadisu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da
je rekao:

:

.
Najbolja dova je dova na dan Arefata, a najbolje
to sam rekao ja i poslanici prije mene jeste: 'Nema
Boga osim Allaha, Jedinoga! On nema suparnika!
Njemu pripada sva vlast i zahvala, i On nad svim ima
mo.' (Tirmizi, br. 3585)

Vrijednost rijei tevhida

b 22 a

Od vrijednosti rijei tevhida 'La ilahe illallah' je i

to to e one preovladati knjige loih djela na Sudnjem
danu, kao to je dolo u hadisu Abdullaha b. 'Amr b. el'Asa, radijallahu anhu, koji prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

:



,

:



,


,

:
.
" .
" :

:

,
"
" :

.

" :

" .




:
,

" : " .

:

Allah e izdvojiti jednog ovjeka na Sudnjem

danu na oigled svih ljudi, pa e mu otvoriti 99 knjiga,

Vrijednost rijei tevhida

b 23 a

a svaka knjiga je dugaka koliko pogled dopire.

Uzvieni Allah, e mu rei: Negira li od svega ovoga
ita? Rei e: Ne, Gospodaru moj. Allah d.., e mu
rei: Ima li kakvo opravdanje ili dobro djelo? Pa e se
ovjek uplaiti i rei e: Ne, Gospodaru moj. Uzvieni
Allah, e mu rei: Naprotiv, ti ima kod nas jedno dobro
djelo, nasilje ti se nee uiniti! Bi izvaena kartica, na
kojoj pisae: Ehedu en la ilahe illallah ve ehedu enne
Muhammeden 'abduhu ve resuluh. ovjek ree:
Gospodaru moj, ta moe uiniti ta karta spram
ovolikih knjiga grijeha!? Uzvieni Allah, ree: Tebi
nasilje nee biti uinjeno! Pa e se onda staviti knjige
na jednu stranu vage, a kartica na drugu stranu, pa e
prevagnuti kartica. (Hasen-Sahih, Sunen Tirmizi, br.
2639; Sunen Ibnu Maddeh, br. 4300; Musned Ahmed
b. Hanbel, br. 6994; Sahih Ibnu Hibban, br. 225;
Mustedrek, br. 1937)
Nema sumnje da je ovaj ovjek doao sa srcem u
kojem je imalo imana, i tako uinio karticu na kojoj je
bilo ispisano 'La ilahe illallah', tekom da prevagne nad
njegovim loim djelima. Dakle, ljudima se daje prioritet
u njihovim djelima prema imanu u njihovim srcima, jer
da nije tako koliko je onih koji izgovaraju 'La ilahe
illallah', ali ne mogu postii poput spomenutog zbog
slabosti njihovog imana u srcima.

Vrijednost rijei tevhida

b 24 a

Od Enesa ibn Malika se prenosi, u dva sahiha, da

je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

.


Izai e iz Vatre svako ko bude svjedoio da
nema drugog istinskog boga osim Allaha i u srcu bude
imao dobra koliko zrno jema. Zatim e iz Vatre izai
svako ko bude svjedoio da nema drugog istinskog boga
osim Allaha i u srcu bude imao dobra koliko zrno
penice. A potom e iz Vatre izai svaki onaj ko bude
svjedoio da nema drugog istinskog boga osim Allaha i
u srcu bude imao dobra koliko jedan trun. (Buhari, br.
44; Muslim, br. 193)
Ovaj hadis upuuje da se pripadnici tevhida 'La
ilahe illallah' razlikuju prema imanu u njihovim srcima.
Od vrijednosti ovih rijei je i to da kada bi se
mjerile sa nebesima i Zemljom one bi prevagnule kao to
je dolo u Musnedu od Abdullaha ibn Amra, radijallahu
anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:

Vrijednost rijei tevhida

b 25 a

Doista je Nuh, kada mu je doao smrtni as,

rekao svome sinu: 'Od tebe traim 'La ilahe illallah'
jer kad bi se svih sedam nebesa, i svih sedam zemalja
stavile na jedan tas, a 'La ilahe illallah' na drugi tas
prevagle bi rijei 'La ilahe illallah'; kada bi svih sedam
nebesa bile jedna halka/krug rijei 'La ilahe illallah'
bi je prekinule. (Ahmed)
Od vrijednosti rijei 'La ilahe illallah', je i to to za
njih nema prepreke do Uzvienog Allaha, tavie one
rue sve prepreke dok ne stignu do Uzvienog Allaha,
kao to je dolo u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu,
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

:
:

:


.

Nee ovjek iskreno izgovoriti 'La ilahe illallah'
a da im se ne otvore nebeska vrata, sve dok ne stignu do
'Ara, uz uslov da se ovjek uva velikih grijeha!
(Tirmizi, br. 3590)
Od vrijednosti rijei 'La ilahe illallah', je i to da su
one spas od Vatre onome ko ih izgovori, kao to je dolo
u Muslimovom sahihu, da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, uo mu'ezina kako izgovara: Ehedu en

Vrijednost rijei tevhida

b 26 a

la ilahe illallah. Pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, rekao: Izaao je iz Vatre. (Muslim, 382)
U dva sahiha se prenosi hadis od 'Itbana,
radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao:

:
.
Doista je Uzvieni Allah zabranio Vatri onoga ko
kae 'La ilahe illallah', elei time samo Allahovo lice.
(Buhari, br. 6938; Muslim, br. 33)
Od vrijednosti rijei 'La ilahe illallah' je i to to ih
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uinio
najvrijednijim ogrankom imana, kao to je dolo u hadisu
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko

ogranaka; Najvei je izgovaranje 'la ilahe illallah', a
najmanji uklanjanje onoga to smeta s puta. (Buhari,
9; Muslim, 35)

Vrijednost rijei tevhida

b 27 a

Od vrijednosti rijei 'La ilahe illallah' je i to to nas

je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
obavijestio da su one najvrijedniji zikr, kao to je dolo u
hadisu Dabira ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

.


Najvrijedniji zikr je 'La ilahe illallah', a
najvrijednija dova je 'el-hamdu lillah!' (Tirmizi, br.
3383)
Od vrijednosti rijei 'La ilahe illallah' je i to to e
onaj koji ih bude izgovorio iskreno iz srca biti usreen
efatom (zauzimanjem) Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, na Sudnjem danu. U Buharijinom
Sahihu se prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je
rekao:
Rekao sam: Allahov Poslanie, ko e biti
usreen tvojim zauzimanjem na Sudnjem danu? Pa
ree: Znao sam Ebu Hurejre, da me niko prije tebe
nee pitati za ovo zbog tvoje panje prema
hadisu. Najsretniji ljudi koji e zasluiti moje
zauzimanje su oni koji kau La ilahe illallah, iskreno
iz srca.' (Buhari, br. 99)

Vrijednost rijei tevhida

b 28 a

U govoru Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem, 'oni koji kau La ilahe illallah, iskreno iz
srca', je dokaz da se samo puko izgovaranje 'La ilahe
illallah' jezikom ne prihvata. Naprotiv, nuno je
ispunjavanje uvjeta ovih rijei, i pridravanje njihovih
odrednica iz Kur'ana i Sunneta, jer u suprotnom bez toga
nee biti prihvaene.

Vrijednost rijei tevhida

b 29 a

artovi (uvjeti) rijei

La ilahe illallah

Na prethodnim stranicama smo spomenuli neke od

vrijednosti rijei 'La ilahe illallah', koje su najbolje i
najuzvienije rijei. Takoer smo spomenuli da iz njih
proizilaze plemenite nagrade, uzviena dobra, korisni
plodovi na dunjaluku i Ahiretu. Meutim, obaveza je
svakom muslimanu da zna da se puko izgovaranje 'La
ilahe illallah', ne prihvata. Naprotiv, obavezno je
ispunjavanje njihovih prava i onoga to one obavezuju,
kao i ispunjavanje artova koji se nalaze u Kur'anu i
Sunnetu.
Svaki musliman treba da zna da bilo koja
pokornost (ibadet) kojom se ovjek pribliava
Uzvienom Allahu, nee biti prihvaena osim uz
ispunjavanje uslova koji su vezani za tu pokornost.
Namaz nee biti prihvaen osim uz ispunjavanje njegovih
uvjeta, hadd nee biti prihvaen osim uz ispunjavanje
njegovih uvjeta, kao i svi ostali ibadeti nee biti
prihvaeni osim uz ispunjavanje njihovih uvjeta,
potvrenih u Kur'anu i Sunnetu. Takva je stvar i sa
rijeima tevhida 'La ilahe illallah', one nee biti

Vrijednost rijei tevhida

b 30 a

prihvaene osim ako rob ispuni njihove artove (uvjete),

potvrde u Kur'anu i Sunnetu.
Nai dobri prethodnici (selefu-s-salih), Allah im se
smilovao, su ukazali na vanost voenja brige o
artovima 'La ilahe illallah', i na obavezu njihovog
ispunjavanja, jer u suprotnom one nee biti primljene.
Povodom toga se spominje da je Hasanu El-Basriju
reeno: Doista ljudi govore da onaj ko kae 'La ilahe
illallah', e ui u Dennet. Pa je Hasan rekao: Ko kae
'La ilahe illallah', i ispuni njihovo pravo i ono to one
obavezuju ui e u Dennet.
Rekao je Hasan Ferzedeku dok je ovaj ukopavao
svoju enu: ta si pripremio za ovaj dan? Ferzedek
ree: Svjedoenje (La ilahe illallah) da nema drugog
istinskog Boga osim Allaha ve 70 godina. Hasan ree:
Najljepe li pripreme, ali znaj da 'La ilahe illallah' ima
svoje uvjete, a ti si od onih koji klevetaju estite
vjernice.
Vehb ibn Munebbih, rahimehullah, je jednom bio
upitan: Nije li ehadet 'La ilahe illallah' klju
Denneta? On je odgovorio: Jeste, ali svaki klju ima
zupce. Ako doe sa kljuem koji ima odgovarajue
zupce, vrata e ti se otvoriti. A ako ne, vrata ti se nee
otvoriti. Aludirajui zupcima na artove 'La ilahe
illallah'.

Vrijednost rijei tevhida

b 31 a

Uenjaci su istraivanjem i iitavanjem tekstova

iz Kur'ana i Sunneta utvrdili da svjedoenje 'La ilahe
illallah' ne vrijedi osim sa ispunjenjem sedam artova
(uslova):
1. Znanje o znaenju rijei 'La ilahe illalllah', s
negacijom i potvrdom, suprotno neznanju.
2. vrsto ubjeenje u ove rijei i u njihovo
znaenje, bez imalo sumnje.
3. Iskreno ispovijedanje suprotno irku i
pretvaranju.
4. Istinitost suprotna lai.
5. Ljubav suprotna mrnji.
6. Prihvatanje suprotno suprotstavljanju.
7. Pokornost suprotna odbacivanju.
Neki uenjaci su ovih sedam artova sastavili u
jednom stihu:

Sada emo se kratko zaustaviti na ovim artovima
kako bi objasnili ta se eli svakim od njih, spominjui
neke dokaze iz Kur'ana i Sunneta.

Vrijednost rijei tevhida

b 32 a

Prvi art je znanje o znaenju rijei 'La ilahe

illalllah', s negacijom i potvrdom, suprotno neznanju. To
znai da onaj koji izgovara ove rijei treba da zna da one
negiraju sve vrste ibadeta nekom drugom mimo
Uzvienog Allaha, a potvruju sve ibadete samo Allahu
Jedinom, kao to je dolo u govoru Uzvienog Allaha:

'() * +" , &

'(
"#$ % &
- !

Samo Tebe oboavamo (samo tebi ibadet inimo),

i samo od Tebe pomo molimo. (Kur'an, Al-Fatiha, 5)
To jest, samo Tebi ibadet inimo i nikom mimo
Tebi, i Samo od tebe pomo molimo i od nikog mimo
Tebe.
Uzvieni Allah je rekao:

' ' '

1 ./ 0 1 3 0 1 45 6 .7&8
Znaj da nema drugog istinskog boga osim Allaha.
(Kur'an, Muhammed, 19)
I Uzvieni Allah je rekao:

#
9: ." ; 6 <&> =
? *@A !" $

... samo oni koji Istinu svjedoe, oni koji znaju.

(Kur'an, Ukras, 86)

Vrijednost rijei tevhida

b 33 a

Rekli su tumai Kur'ana: Samo oni koji Istini

svjedoe, tj. oni koji svjedoe 'La ilahe illallah', oni koji
znaju, tj. znaju znaenje onoga to svjedoe u njihovim
srcima i na njihovim jezicima.
Imam Muslim u svom Sahihu biljei hadis od
'Usmana ibn Affana, radijallahu anhu, da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Ko umre znajui (i vjerujui) da nema drugog
istinskog boga osim Allaha ui e u Dennet. (Muslim,
26)
Pa je u ovom hadisu Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, znanje uinjeno artom
vjerovanja.

Drugi art je vrsto ubjeenje (jekin) u rijei 'La

ilahe illallah' i u njihovo znaenje, bez imalo sumnje. To
znai da onaj koji ih izgovara bude ubijeen u njih
potpunim ubjeenjem, bez imalo sumnje u njih. A jekin
(ubjeenje) je potpuno znanje i njegova kompletnost o
neemu. Uzvieni Allah, opisujui vjernike, je rekao:

(

(

0$
1 (
+ ,-'! ./
"! # $ & ' &( ) *
./23'! 34

( (
@ & AB
5!6'
&7 89 ;,-'>=
?
+
CD
& A 'EF G7!H

Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika

Vrijednost rijei tevhida

b 34 a

Njegova vjeruju, i poslije vie ne sumnjaju, i bore se na

Allahovom putu imecima svojim i ivotima svojim. Oni
su iskreni! (Kur'an, Sobe, 15)
Znaenje rijei 'i poslije vie ne sumnjaju' je da su
vrsto ubijeeni i da ne sumnjaju.
Imam Muslim u svom Sahihu biljei hadis od Ebu
Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

.

Ehedu en la ilahe illallah ve eni resulullah, nee Allah zabraniti dennet robu koga sretne sa ovim
rijeima u koje ni malo ne sumnja. (Muslim, br. 27)
Pa je ovim jekin (ubjeenje) uinjeno artom
vjerovanja.

Trei art je iskrenost (ihlas) suprotna irku i

pretvaranju (rijaluku). Ovo se postie ienjem i
proiavanjem djela od svih unutranjih i spoljanjih
primjesa koje kvare to djelo, iskrenou u nijjetu
(namjeri) u svim ibadetima, tako da budu samo radi
Allaha Jedinog. Rekao je Uzvieni Allah:

Vrijednost rijei tevhida

b 35 a

)
! "#$
%&' " *( +,
Zar ne, ista vjera pripada samo Allahu!
(Kur'an, Skupovi, 3)9
I Uzvieni Allah je rekao:

/ *0 (
)*" 1 23 4 +) 5 6 #7
- .
%&'

A nareeno im je da samo Allahu ibadet ine, da

Mu iskreno, kao pravovjemi, vjeru ispovijedaju.
(Kur'an, Dokaz jasni, 5)
A u Buharijevom Sahihu prenosi se od Ebu
Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao:

.
Najsretniji ljudi koji e zasluiti moje
zauzimanje su oni koji kau 'La ilahe illallah', iskreno
iz srca ili due. (Buhari, br. 99)
Pa je ihlas (iskrenost) ovdje uinjen artom
vjerovanja.
9

To je isto ispoljavanje ibadeta, bez primjesa irka. Pokornost i oboavanje

treba biti usmjereno samo Uzvienom Allahu i nikom vie.

Vrijednost rijei tevhida

b 36 a

etvrti art je istinoljubivost (Es-Sidk) suprotna

lai. Ovo znai da ovjek treba posvjedoiti 'La ilahe
illallah' iskreno iz srca. Es-Sidk (istinoljubivost) znai da
se ono to se izgovori jezikom slae sa onim to je u srcu.
Zato je Uzvieni Allah, korei munafike (licemjere),
rekao:

" " " "

!# $ %& ' (
%)( %) +,-) !# ./01 +)23 +4 5267) 28
"

"

? +9:; <
45267 ) . / 0= (
%)> +,-)

Kad ti licemjeri dolaze, oni govore: 'Mi tvrdimo

da si ti, zaista, Allahov poslanik!' I Allah zna da si ti,
zaista, Njegov poslanik, a Allah tvrdi i da su licemjeri
pravi laci. (Kur'an, Licemjeri, 1)
Pa ih je Uzvieni Allah nazvao lacima, zato to su
njihovim jezicima govorili ono to nije bilo u njihovim
srcima. I Uzvieni Allah je rekao:

,1 2
$"$. ( $/ 0
34 # !"
( +
5 $%&'( ) ! * +,%-

,8" 6, 7 89 A8B ! D8EF 6- 6>
?, @
?, +,%&G < . H
6, 7 89 : $;< = 6>

JK H
LI

Elif Lam Mim. Misle li ljudi da e biti ostavljeni

na miru ako kau: 'Mi vjerujemo!' i da u iskuenje nee
biti dovedeni? A Mi smo u iskuenje dovodili i one prije

Vrijednost rijei tevhida

b 37 a

njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore

istinu i na one koji lau. (Kur'an, Pauk, 1-3)
Biljei se u dva sahiha hadis od Muaza ibn
Debela, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao:

.
Nema nikoga da istinito iz srca svjedoi da nema
drugog istinskog boga osim Allaha, i da je Muhammed
Njegov poslanik i Njegov rob, a da mu Allah nee
zabraniti ulazak u Vatru. (Buhari, br. 128; Muslim, br.
32)
Pa je ovdje Es-Sidk (istinitoljubivost) uinjen
artom vjerovanja.

Peti art je ljubav suprotna mrnji i preziru. Ovo

znai da onaj koji svjedoi 'La ilahe illallah' voli
Uzvienog Allaha i Njegovog Poslanika, voli islam i
muslimane koji se dre Allahovih nareenja i uvaju
Njegove granice, i mrzi one koji su protivrjeni rijeima
'La ilahe illallah' i koji dolaze sa onim to ih rui od kufra
(nevjerstva) i irka (mnogobotva). Ono to upuuje da je

Vrijednost rijei tevhida

b 38 a

ljubav uslov imana (vjerovanja) jesu rijei Uzvienog

Allaha, Koji kae:

! , !
!

!8 1 2
"# %
12 3456 12 7
&' ()*+-. /0" #
! < , !
; "7-= /> +?2 19:
Ima ljudi koji pored Allaha druge, kao jednake
Njemu, prihvaaju; vole ih kao to se Allah voli! Ali,
oni koji vjeruju, jo vie Allaha vole! (Kur'an, AlBekara, 165)
U hadisu je dolo:

:
Najvra stega imana je ljubav u ime Allaha i
mrnja u ime Allaha. (Ahmed, 286/4)

esti art je prihvatanje suprotno suprotstavljanju.

Obaveza je da se rijei 'La ilahe illallah', prihvate
istinskim prihvatanjem, srcem i jezikom. Doista nam
Uzvieni Allah u asnom Kur'anu kazuje vijesti o
prijanjim narodima, vijesti o onima koje je spasio zbog
njihovog prihvatanja 'La ilahe illallah', i one koje je
kaznio i unitio zbog odbijanja i neprihvatanja istih.
Uzvieni Allah je rekao:

Vrijednost rijei tevhida

b 39 a

"#$ % &*") ("' +, ).- / 0 &2 3 5"#

67
98 ") +: = <" ; 8 >
? !

Poslije smo spasavali poslanike Nae i one koji su

vjerovali. Eto tako, dunost je Naa da spasimo
vjernike. (Kur'an, Junus, 103)
I Uzvieni Allah je, opisujui murike, rekao:

' ' '
7'89 2)2:; 6 !
"#$% && * )(, * -.) /01 234 -.5

'
B 2
8< = >7? ) 78 #. ) 2@7A
Kad im se govorilo: 'Nema drugog istinskog boga
osim Allaha' oni su se oholili i govorili: 'Zar da
napustimo boanstva naa zbog jednog ludog pjesnika.
(Kur'an, Redovi, 35-36)

Sedmi art je pokornost suprotno odbacivanju. S

toga, obaveza je onome ko izgovara 'La ilahe illallah', da
slijedi Allahov zakon i da mu se pokorava, da se povinuje
njegovim propisima, te da se potpuno preda Uzvienom
Allahu. Na ovaj nain bit e od onih koji se pridravaju
rijei 'La ilahe illallah'. Uzvieni Allah je rekao:

+
6( - 7 8 9:; <
5
&=>! " #$ %&' ()* ,- .* /0 1 ,&2 %3

Vrijednost rijei tevhida

b 40 a

Onaj ko se sasvim preda Allahu, a uz to ini

dobra djela, uhvatio se za najvru vezu. (Kur'an,
Lukman, 22)
'Uhvatio se za najvru vezu', tj. za 'La ilahe
illallah'. Pa je Uzvieni Allah, slavljen neka je On,
pokornost i slijeenje Njegovog erijata (zakona) uinio
artom, na nain to e se rob u potpunosti predati
Uzvienom Allahu.
Ovo su bili artovi (uvjeti) 'La ilahe illallah', i
njima se ne eli nabrajanje definicija i njihovo uenje
napamet samo. Koliko je samo obinih ljudi koji su
ostvarili ove artove i pridravaju ih se, a da im se kae
da ih nabroje, ne bi umjeli to dobro da urade. A koliko je
samo onih koji su nauili ove definicije, kazuju ih kao iz
topa, a vidi ih kako upadaju u ono to ih ponitava. Ono
to se trai je znanje i rad po njemu kako bi ovjek bio od
istinskih pripadnika 'La ilahe illallah', i od stvarnih
pripadnika rijei tevhida. A Onaj Koji upuuje i pomo
daje je Allah Jedini. S stoga molimo Uzvienog Allaha
da nas uputi i pomogne da ostvarimo 'La ilahe illallah', a
Njemu pripada sva hvala.

Vrijednost rijei tevhida

b 41 a

Znaenje rijei tevhida:

"La ilahe illallah"

Doista rijei tevhida 'La ilahe illallah', koje su

najbolji i najpotpuniji zikr, nee biti primljene kod
Uzvienog Allaha pukim izgovaranjem ovih rijei. One
nee biti prihvaene bez uspostavljanja onoga to one u
stvarnosti znae i ostvarivanja njihovih temelja od
negiranja irka i potvrde Jednoe Uzvienog Allaha, sa
vrstim vjerovanjem i radom po njemu. Na ovaj nain
rob e biti istinskim muslimanom i pripadnikom 'La ilahe
illallah'.
Ove uzviene rijei sadre znaenje da sve to je
mimo Allaha nije boanstvo, i da su sva boanstva mimo
Allaha nitavna, te da je njihova potvrda najvea
nepravda i najgora zabluda. Uzvieni Allah je rekao:

1 1

1 !
* ) ' &+,
$% &67' $89 "# $%
./0 2 $% 345
1


< = 5 &FG B
H I J K E &4 :; < = >? $6 < @ A%B
,CD

S $LM :G <=NBOPQ &FR 76

Vrijednost rijei tevhida

b 42 a

Ko je u veoj zabludi od onih koji, umjesto

Allaha, mole (idole) one koji im se do Kijametskog dana
nee odazvati i koji su prema njihovim dovama
ravnoduni. Kada ljudi budu sabrani, oni e im biti
neprijatelji i porei e oboavanje njihovo. (Kur'an, AlAhkaf, 5-6)
Uzvieni je, takoer, rekao:

$
$ 2 $ $

%&'( *) +, -. )/01 '. 34 *) +5! 67 8 !#

$
:;
2 >< *) +5!
?9
<=
To je zato to je Allah - Istina, a oni koje oni,
pored Allaha, mole - la, i zato to je Allah Svevinji i
Veliki. (Kur'an, El-Hadd, 62)
I Uzvieni je rekao:

)
#$ ! %# & ('
!"

irk je, zaista, velika nepravda. (Kur'an, Lukman,

13)
Uzvieni je, takoer, rekao:

)
*+ (,#& ! - . /0&
A nevjernici su pravi nepravednici. (Kur'an, AlBekara, 254)

Vrijednost rijei tevhida

b 43 a

Zulum (nepravda) znai staviti neto na mjesto

koje mu ne pripada. Nema sumnje da je upuivanje
ibadeta nekom drugom mimo Allaha nepravda, zato to
se ibadet ini samo Allahu. tavie, upuivanje ibadeta
nekom drugom mimo Uzvienog Allaha je najvea i
najopasnija nepravda.
Doista je znaenje rijei 'La ilahe illallah'
obavezno razumjeti, jer u suprotnom po konsenzusu
uenjaka, one nee koristiti onome ko ih izgovara bez
razumijevanja i rada po onome to one sadre. Kao to
Uzvieni Allah kae:

( ) * +,
- ./0 12 ' 34,567 89 12 :4.; 1;! # $%& '

= :% $< &
Oni koje oni, pored Njega, mole - nee se moi za
druge zauzimati; moi e samo oni koji Istinu svjedoe,
oni koji znaju. (Kur'an, Ukras, 86)
Znaenje ajeta, kao to kau uenjaci tefsira, je da
rijei Uzvienog 'oni koji Istinu svjedoe', znae oni koji
svjedoe 'La ilahe illallah', i znaju srcima ono to
izgovaraju jezikom. Zato to svjedoenje obavezuje i
zahtijeva znanje o onome o emu se svjedoi, a ako se
izgovara bez znanja onda ne moe biti svjedoenjem.
Svjedoenje, takoer, zahtijeva iskrenost i rad po njemu.

Vrijednost rijei tevhida

b 44 a

Ovim postaje jasno da onaj koji izgovara rijei

tevhida 'La ilahe illallah', mora znati njihovo znaenje,
raditi po njima i biti iskren u tome. Znanjem ovjek biva
spaen od puta krana koji rade bez znanja. Radom
ovjek biva spaen od puta idova koji imaju znanje o
istini ali ne rade po znanju. Iskrenou ovjek biva
spaen od puta licemjera koji ispoljavaju suprotno onome
to kriju u prsima. Na ovaj nain ovjek e biti od
pripadnika Pravog puta, od onih kojima je Allah Svoje
blagodati darovao, suprotno od onih na koje se On
Uzvieni rasrdio, i suprotno onima koji su u zabludi.
Ukratko, rijei tevhida 'La ilahe illallah', nee
koristiti onom ko ih izgovara osim sa poznavanjem
onoga to znae, negiranjem (irka) i potvrdom
(Allahove jednoe), vrsto vjerujui u njih i radei po
njima. A to se tie onoga koji ih izgovara i ispoljava rad
po njima, nevjerujui u njih on je munafik (licemjer), a
onaj koji ih izgovara a radi suprotno i protivno njima,
upadajui tako u irk, on je nevjernik. Takoer, onaj koji
ih izgovori, a zatim se odmetne od islama, negirajui
neto od onoga to one obavezuju, one mu nee nimalo
koristiti pa makar ih izgovorio hiljadu puta. A onaj ko ih
izgovara, a pritom svoje ibadete upuuje nekom drugom
mimo Allahu, poput upuivanja dove, klanja kurbana,
zavjetovanja, traenja pomoi, oslanjanja, potpunog
okretanja, nade, straha, ljubavi i slino tome, on je

Vrijednost rijei tevhida

b 45 a

murik, pa makar izgovarao 'La ilahe illallah', jer on radi

suprotno onome to ove rijei znae i zahtijevaju od
tevhida i iskrenosti.
Znaenje 'La ilahe illallah', je da nema drugog
istinskog boga osim Allaha Jedinog, Koji nema sudruga
ni u emu.
Ilah u jeziku oznaava ono to se oboava, a rijei
'La ilahe illallah', znae da nema istinskog boga koji
zasluuje da se oboava osim Allaha, kao to Uzvieni
Allah kae:

$ $
$
$ -. / 012 -. !30, ! .
" % +
!"# % ( & % & "# &)* +
,

7
415!6
Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da
mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene, zato Meni
ibadet inite!' (Kur'an, Vjerovjesnici, 25 )
Zajedno sa govorom:

# #

"!&$%
*)( '&+,- . '/ 0&1 # 2 3# 4
5 "6789 .:%
Mi smo svakom narodu poslanika poslali:
'Allahu ibadet inite, a taguta se klonite!' (Kur'an,
Pele, 36)

Vrijednost rijei tevhida

b 46 a

Na osnovu ovoga vidimo da je znaenje rijei ilah

ono to se oboava, te da je znaenje 'La ilahe illallah',
iskreno upuivanje ibadeta samo Allahu Jedinom i
klonjenje od ibadeta tagutima. Jer kada je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, nevjernicima od Kureja
rekao: Recite 'La ilahe illallah.' Oni su odgovorili, kao
to je dolo u asnom Kur'anu:

4 %/0 1* 23 #$ %&* &) (+ ,-.

Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je,

zaista, neto veoma udno!' (Kur'an, Sad, 5)
I narod Ad, kada ga je njegov vjerovjesnik Hud
pozvao u 'La ilahe illallah', je rekao:

6
!7* # 8- 9 %:;<.
%5%= # 8- > ?%@ 25 # $

Zar si nam doao zato da samo jedino Allahu

ibadet inimo, a da one kojima su ibadet inili preci
nai napustimo? (Kur'an, Bedemi, 70)
Rekli su to, dok ih je on pozivao rijeima 'La ilahe
illallah', zato to su shvatili da se rijeima tevhida 'La
ilahe illallah' negira svako boanstvo mimo Uzvienog
Allaha, a da se On Uzvieni potvruje, Koji nema
sudruga ni u emu.

Vrijednost rijei tevhida

b 47 a

S toga, rijei 'La ilahe illallah' 'Nema istinskog

boga osim Allaha' sadre negaciju i potvrdu. Njima se
negira svako boanstvo mimo Uzvienog Allaha. to
znai da svako mimo Allaha, bio od meleka ili od
vjerovjesnika, a kamoli od ostalih, ne moe biti
boanstvom, i nikome se osim Uzvienom Allahu ibadet
ne ini. A potvruje se boanstvo samo Allahu Jedinom,
u znaenju da rob ne oboava nikog osim Uzvienog
Allaha. To jest da svojim oboavanjem ne cilja nikog
drugog. A to je vezanost srca za neto to obavezuje
namjeru oboavanja neim od ibadeta, kao to je dova,
prinoenje kurbana, zavjetovanje i tome slino.
U asnom Kur'anu postoje mnogi tekstovi koji
objanjavaju znaenje rijei tevhida 'La ilahe illallah', i
ine nam jasnim ono to se njima eli, kao to je govor
Uzvienog Allaha:

."#
! ' ( )! * + !) - . * + / 0
! $ " &#
4 /3
1+2

A va Bog jedan je Bog! nema boga osima

Njega, Milostivog, Samilosnog! (Kur'an, Al-Bekara,
163)
Kao i govor Uzvienog Allaha:

< => *
!=# - ?@ A )! " B 5C
: ;
9
56 7. $8

Vrijednost rijei tevhida

b 48 a

A nareeno im je da samo Allahu ibadet ine, da

Mu iskreno, kao pravovjeni, vjeru ispovijedaju. (Kur'an,
Dokaz jasni, 5)
Kao i govor Uzvienog Allaha:

& &

& &

5 * )% 0 6
8 9 7 "!#$ %'( *)+ , -./0 -123 41

&
&
/# D
); 4<E#F -"GH I J1K%* J' L %<E#D C :;
!<1= -,>? @ )AB
M
A kad Ibrahim ree ocu svome i narodu svome:
'Nemam ja nita s onima koje vi oboavate, ja
oboavam samo Onog koji me je stvorio, jer e mi On,
doista, na pravi put ukazati'. I on uini rijei tevhida
trajnim za potomstvo svoje, da bi se dozvali. (Kur'an,
Ukras, 26-28)
Uzvieni Allah je, rijeima jednog vjernika, u suri
'Ja sin', rekao:

&
&

J< S -, :. TUV R /# D ) N -O6 @ ) A B 8" ! P 9 Q

%.
5 5
;
#$%" & *)(' +,-.'/* 0 1 2 34 & 6
7 29!: " !
> 5
E<
=? @ A B C D
Zar da ne budem u ibadetu Onome Koji me je
stvorio, a Njemu ete biti vraeni?! Zar da prihvatim

Vrijednost rijei tevhida

b 49 a

druge bogove mimo Njega?! Ako Svemilosni hoe da

me snae neko zlo, njihovo posredovanje nee mi biti ni
od kakve koristi i oni me nee moi spasiti, a sigurno
bih tada u oitoj zabludi bio. (Kur'an, Ja sin, 22-24)
I Uzvieni Allah je rekao:

"#$ % &'
0 " 12 #3 !
/
56 7 ) (4 -.
* )( +,

9#: 9 $ "
<=
>
?
@
5
.

A
?
B

C
=
2
?

1
D

+
,
;
8

"
" 12 #3 % &'
G F.

0
! #$ + , E

Reci: "Nareeno mi je da ibadet Allahu inim,

ispovijedajui Mu istu vjeru. I nareeno mi je da
budem prvi musliman. Reci : "Ja se bojim patnje na
Velikom danu, ako Gospodaru svome budem
neposluan." Reci: "Samo Allahu ibadet inim,
ispovijedajui Mu istu vjeru. (Kur'an, Skupovi, 11-14)
I Uzvieni Allah je, rijeima vjernika iz porodice
faraonove, rekao:

"H I M N5
! "#$% & Q 1"H I F J5?% K 1L
? I 1O 5 , 1P

* + , -#
4* .5 12 6 1708.2 9 : ;
'(
'
)
$

.
"
/

,
0
$

1
2
+
3
<

7
7

? @ .ABD
? # $ E 3 4* 1F" ! #$% & .G B/ 9 H @ > .:=*
, L M
NO G 8 7 1708 + ."7 9 P 7 9 QR
K
J
S .7I .

Vrijednost rijei tevhida

b 50 a

O narode moj ! ta je ovo? Ja vas pozivam u

spas, a vi mene pozivate u Vatru; Pozivate me da ne
vjerujem u Allaha i da Njemu u oboavanju
pridruujem ono o emu nemam znanja, a ja vas
pozivam Silnome, Oprostitelju stalnome. Nema nimalo
sumnje u to da se ono emu vi mene pozivate nee
nikom ni na ovom ni na onom svijetu odazvati, i da je
na povratak Allahu i da e oni koji su pretjerivali
stanovnici u Ognju biti. (Kur'an, Vjernik, 41-43)
Broj ajeta u ovom znaenju je veoma veliki, a oni
objanjavaju da je znaenje rijei tevhida 'La ilahe
illallah', odricanje injenja ibadeta svakom mimo Allahu
Jedinom, od posrednika i sudruga, i ostvarivanje
Allahove Jednoe u oboavanju. Ovo je Uputa i prava
vjera s kojom je Uzvieni Allah slao svoje poslanike, i
objavio Svoje Knjige.
A to se tie ovjeka koji izgovara 'La ilahe
illallah', bez znanja o znaenju tih rijei, i bez rada po
onome to one zahtijevaju, ili tavie moda u svojim
ibadetima, poput dove, straha, prinoenja kurbana,
zavjetovanja i drugih ibadeta daje udjela nekom drugom
mimo Allahu Jedinom, to mu izgovaranje nee biti
dovoljno da bude od pripadnika rijei tevhida 'La ilahe
illallah', i na Sudnjem danu takav se nee spasiti
Allahove kazne.

Vrijednost rijei tevhida

b 51 a

'La ilahe illallah', nije reenica bez znaenja, niti

govor bez realnosti, niti iskaz koji ne sadri nita, kao to
misle neki koji smatraju da je cilj ostvarivanja ovih rijei
njihovo puko izgovaranje bez vjerovanja srcem u ono to
one znae, ili njihovo puko izgovaranje bez uspostave
njihovih temelja. A to, bez sumnje, nije smisao ovih
velianstvenih rijei. Naprotiv, to je reenica uzvienog i
velianstvenog znaenja, koja je velianstvenija od svih
drugih reenica. Ona, kao to smo rekli, predstavlja
odricanje od injenja ibadeta svakom drugom osim
Allahu Uzvienom, i predanost Allahu Jedinom
pokornou i poniznou, udnjom i eljom, potpuno
okretanje Njemu i oslanjanje na Njega, molei Ga i
traei od Njega. Pa onaj koji je istinski pripadnik 'La
ilahe illallah', ne moli osim od Allaha, i ne trai pomo u
tekoama osim od Allaha, i ne oslanja se osim na
Allaha, i ne nada se osim Allahu, ne prinosi kurban osim
Allahu, i ne ini ibadet nikom osim Allahu, i ne vjeruje u
sve ono to se oboava mimo Allaha...
Zar ima ita velianstvenije od ovog pitanja i zar
ima ita jasnije od ove stvari, meutim uputa je jedino u
Allahovim rukama, i On je Jedini koji pomae.

Vrijednost rijei tevhida

b 52 a

Ono to ponitava ehadet:

"La ilahe illallah"
Od ranije smo spomenuli artove rijei tevhida 'La
ilahe illallah', koje mora ispuniti svaki rob, kako bi mu
ehadet 'La ilahe illallah' bio prihvaen kod Uzvienog
Allaha. To su veoma ozbiljni artovi, uzviene
vrijednosti, i obaveza je svakom muslimanu da na njih
pazi velikom panjom i da se o njima brine jakom
brigom.
Od onoga to je, takoer, neophodno po pitanju
ovih uzvienih rijei, jeste poznavanje onoga to
ponitava svjedoenje 'La ilahe illallah', kako bi ovjek
bio oprezan prema tome.
Doista je Uzvieni Allah detaljno objasnio u
Svojoj Knjizi put vjernika koji su ostvarili ove rijei,i
objasnio je detaljno put nevjernika koji su se suprotstavili
ovim rijeima. Takoer je Uzvieni objasnio konanicu
jednih i konanicu drugih, djela jednih i djela drugih,
razloge zbog kojih su jedni uspjeli, i razloge zbog kojih
su drugi propali. I pokazao je Uzvieni Allah dvije stvari
u Svojoj Knjizi, izloio ih i objasnio, kao to Uzvieni
kae:

Vrijednost rijei tevhida

b 53 a

% &('
"#$
9 !
34 5 &78
)* !+,-, . /01' 2

Tako Mi potanko izlaemo dokaze, i da bi

oevidan bio put kojim idu grenici. (Kur'an, Stoka, 55)
I Uzvieni je rekao:

! #$ %& ' ( ) *& +

5
6 7 8!9:
' < ." =
34
#
,
,-. / 0%12 *&

!

, A !B< C DE> F G
>
+ $ %& = + F "
J 5
B&HI.
? %
A onoga ko se suprotstavi Poslaniku, nakon to
mu jasno bude pokazan Pravi put, i slijedi put koji nije
put vjernika, pustit emo da ini to je naumio, i bacit
emo ga u Dehennem, a loe je to konano odredite!
(Kur'an, An-Nisa', 115)
I zato ko ne bude znao put grijenika, i kome ne
bude jasan njihov put, na ivici je da upadne u neke stvari
na emu su oni od zablude. Zato je voa pravovjernih,
Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, rekao:
Doista e se veza islama poeti kidati, malo po
malo, ako se pojave generacije koje nee poznavati
dahilijet.10
Zbog ovoga je dolo mnogo tekstova u Kur'anu i
Sunnetu, koji upozoravaju na otpadnitvo i ostale vrste
10

Ibnul-Kajjim, 'Fevaid' (str.201).

Vrijednost rijei tevhida

b 54 a

irka i kufra koje ponitavaju rijei tevhida 'La ilahe

illallah'.
Uenjaci, Allah im se smilovao, su spomenuli u
knjigama fikha u poglavlju 'Propis onoga ko otpadne od
vjere', da musliman moe otpasti od vjere zbog mnotva
stvari koje ponitavaju vjeru, ako upadne u njih, ili neto
od njih. Takav je otpao od vjere i izaao iz nje i nita mu
ne koristi puko izgovaranje ehadeta 'La ilahe illallah'. To
znai da ove uzviene rijei, koje su najbolji zikr, nita
nee koristiti onome ko ih izgovara ako ne ispuni njihove
uslove i ako ne izbjegne sve ono to ih ponitava.
Bez sumnje, za svakog muslimana, u poznavanju
stvari koje ponitavaju ehadet, je ogromna korist u vjeri,
ako ih bude poznavao elei time da se sauva njihovog
zla, i spasi od njihove pogubne bolesti. Zato onaj ko bude
spoznao irk, kufr, zabludu, i njihove puteve, i bude
mrzio sve ove stvari, pazio se od njih i upozoravao druge
na njih, odagnavajui ih od sebe, nedozvoljavajui da
mu okrnje iman, ostvario je poznavanjem ovih stvari
toliko dobra i koristi koje zna samo Uzvieni Allah.
Naprotiv, poznavanjem ovih stvari poveava se
pronicljivost u prepoznavanju istine i ljubav prema njoj,
kao i mrnja i gaenje prema tim stvarima.
Uzvieni Allah, slavljen neka je On, voli da se
spozna put istine kako bi se taj put volio i kako bi se
njime ilo, kao i to voli da se spozna put zablude kako bi

Vrijednost rijei tevhida

b 55 a

taj put mrzio i izbjegavao. S toga, kao to se od

muslimana trai da zna put dobra kako bi ga ostvario, od
njega se trai i da zna put zla kako bi se od njega
sauvao. U vezi sa ovim se prenosi da je Huzejfe ibn
Jeman, radijallahu anhu, rekao:
Ashabi su pitali Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, o dobru, a ja sam ga pitao o zlu, bojei
se da me ne snae. (Buhari, br. 3606; Muslim, br. 1847)
Zbog ovoga je, takoer, reeno:
Upoznao sam zlo, ne zbog njega samog, ve kako
bih ga se sauvao, a ko ga od ljudi ne bude znao, lahko
e u njega upasti.
Ako je ovo pitanje vano u ovolikoj mjeri, onda je
obaveza svakom muslimanu da sazna za stvari koje
ponitavaju svjedoenje rijei tevhida 'La ilahe illallah',
kako bi se od tih stvari sauvao, a kao to smo ranije
spomenuli, njih je mnogo. Najkrupnije i najopasnije od
njih, u koje se esto upada su njih deset koje su
spomenuli uenjaci, Allah im se smilovao. Mi emo ih
spomenuti ukratko kako bi se od njih pripazio musliman,
i kako bi zatim i druge na njih upozorio.
Prva stvar koja izvodi iz islama:

Vrijednost rijei tevhida

b 56 a

irk11 u ibadetu Uzvienom Allahu. Kae Uzvieni

Allah:

) )
,- " ./ + 0 +2
,3 #$%4( 5 "!#$%& ' (*+

Allah, doista, nee oprostiti da Mu se irk uini, a

oprostit e sve mimo toga kome On hoe! (Kur'an, EnNisa, 116)
I kae Uzvieni:

)*+ #) 9 : ; < (*)+,5 " ! .3 ( )=

,3 ,
)?@ 3 A )B6
(7*8 (

)
. 3 D
/+,E*
,
C=
+

Doista e Allah, onome ko mu uini irk, ulazak

u dennet zabraniti i boravite njegovo e biti vatra, a
nasilnicima nee nai pomagaa. (Kur'an, Trpeza, 72)
Od irka je upuivanje dove mrtvacima i traenje
pomoi od njih, zavjetovanje njima i prinoenje kurbana
njima i tome slino.
Druga stvar:
Onaj ko izmeu sebe i Allaha uzme posrednike
koje doziva, moli, od kojih trai, i na koje se oslanja,

11

irk je najopasnija vrsta riddeta-odmetnitva, a znaenje irka je; Da se

oboava neko pored Allaha sa bilo kojom vrstom ibadeta.

Vrijednost rijei tevhida

b 57 a

poinio je nevjerstvo po slaganju svih islamskih

uenjaka. Rekao je Uzvieni Allah:

/ . ! 12 345& 62
"!$ %&%'( * ) + ,-. ! ) $ 0
78+(

4
4 4

! 19:&) ; 5+< ! 19= 35& %> 8?@A BC 35& 7-E 1F1+ ,G

*
# $

5 %&'
(
)
+
,
.)
/
0

1
2)
3
4
!

Oni, pored Allaha, oboavaju neto to im ne

moe ni nauditi niti im moe kakvu korist pribaviti, i
govore: "Ovo su nai zagovornici kod Allaha." Reci:
"Zar da Allaha obavjetavate da na nebesima i na
Zemlji postoji neto to On ne zna da postoji?!" Uzvien
je On i vrlo visoko u odnosu na ono to Njemu u
oboavanju pridruuju. (Kur'an, Junus, 18)
Trea stvar:
Onaj koji ne smatra murike nevjernicima, ili
sumnja u njihovo nevjerstvo, ili smatra da je ono na emu
su ispravno - poinio je nevjerstvo.
etvrta stvar:
Ko vjeruje da je uputa nekog drugog mimo upute
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
potpunija, ili da je sud nekog drugog bolji od njegovog
suda, on je nevjernik, poput onih koji daju prednost sudu
taguta nad Allahovim sudom.

Vrijednost rijei tevhida

b 58 a

Peta stvar:
Ko prezire neto od onoga sa ime je doao
Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pa makar i
radio po tome poinio je nevjerstvo, zbog rijei
Uzvienog Allaha:

+ +
< ) * 0#3 4 5 67
89 :;0 "! #$ %&'( )*,-. / 02
To je zato to oni mrze ono to Allah objavljuje, i
On e djela njihova ponititi. (Kur'an, Muhammed, 9)

esta stvar:
Onaj koji se bude ismijavao i izrugivao sa neim
od vjere sa kojom je doao Allahov poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, ili sa neim od Allahove nagrade i kazne
poinio je nevjerstvo, a dokaz za to su rijei Uzvienog
Allaha:

, -./0 -23/4 56
8 6 9%: ; < 7 "!#$ %& ' ( %)* +!

( = >/?0
8:@ (.ABC
Reci: 'A zar da se sa Allahom i Njegovim ajetima
i Poslanikom Njegovim ismijavate!' 'Ne ispriavajte se!
Doista ste postali nevjernici nakon vjerovanja.' (Kur'an,
Pokajanje, 65-66)

Vrijednost rijei tevhida

b 59 a

Sedma stvar:
Sihr, a od toga je sihr sa kojim se razdvajaju
suprunici ili sihr sa kojim se spajaju ovjek i ena. Onaj
ko to bude radio ili bude time zadovoljan poinio je
nevjerstvo, a dokaz za to su rijei Uzvienog Allaha:

, ,
9 :!" #$ %&' $ ( ) *+ - ./01 3
4 5 4( 6 * + 78 1 *6
A njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne bi
rekli: Mi smo samo iskuenje, i ti ne budi nevjernik!'
(Kur'an, Al-Bekara; 102)
Osma stvar:
Potpomaganje i podravanje murika protiv
muslimana, a dokaz za to su rijei Uzvienog Allaha:

,
,
,
+?*AB
@
/0B 5> 1 . C
!" % & '( ;<$ = !&6 => ?/ '1 (6

A onaj meu vama koji ih za zatitnike prihvati je

od njih; Allah uistinu nee ukazati na pravi put narodu
nepravednom. (Kur'an, Trpeza, 51)
Deveta stvar:
Onaj ko bude vjerovao da je dozvoljeno nekome
od ljudi da izae iz erijata koji je objavljen
Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, zbog govora
Uzvienog Allaha:

Vrijednost rijei tevhida

b 60 a

! " # $% "* ) ( ' & +,-. !/0 1*2 34 5
67 89:2 !"

<1
> !;
=
A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama,
nee mu biti primljena, i on e na drugom svijetu biti
meu gubitnicima. (Kur'an, Imranova porodica, 85)
Deseta stvar:
Okretanje od Allahove vjere ne uei je niti radei
po njoj, a dokaz za to su rijei Uzvienog Allaha:

A B " ! 1CD 1F *G # H IC J )K 2LM # N ! AC O I /P " !

"#@
?

Q 'A -9*"

A ima li nepravednijeg od onoga koji, opomenut

rijeima Gospodara svoga, njima lea okrene? Mi
emo, zaista, kazniti zlikovce! (Kur'an, Sedda, 22)
Ovih deset stvari su od onih koje ponitavaju rijei
tevhida 'La ilahe illallah', pa ko bude upao u neto od
njih, da nas Allah sauva od toga, ponitio je svoj tevhid i
sruio je svoje vjerovanje, i nita mu nee biti od koristi
izgovaranje 'La ilahe illallah'.
Uenjaci su spomenuli da nema razlike u svim
ovim stvarima izmeu onoga ko to uradi iz ale, ili
namjerno i ozbiljno, ili iz straha, osim kod onog koji je

Vrijednost rijei tevhida

b 61 a

na to prisiljen. I sva spomenuta djela su veoma opasna i

esto se u njih upada, tako da je obaveza muslimanu da
ih se pripazi i da se boji za sebe od upadanja u neka od
njih. Utjeemo se Allahu od uzroka Njegove srdbe i
Njegove bolne kazne, i molimo Ga, slavljen neka je On,
da nas sve uputi na ono ime je On zadovoljan, i da nas
uvrsti na Pravi put, a On je Onaj Koji je blizu i koji
dove prima.

Vrijednost rijei tevhida

b 62 a

Objanjenje neispravnog zikra

Ranije, kada smo govorili o vrijednosti rijei

tevhida 'La ilahe illallah', spomenuli smo da su one
najbolji zikr, kojim ljudi mogu zikriti, i da su to
najvrijednije rijei koje su jezici izgovorili. One su rijei
lahke izrazom, uzvienog znaenja. Potreba i nunost
ljudi za njima je od najveih potreba. ak tavie, ljudi
su u veoj potrebi i nunosti za njima nego za hranom,
piem, odjeom i ostalim stvarima. I ne samo ljudi, nego
i cijeli svijet, od poetka do kraja, je u nunosti za
rijeima 'La ilahe illallah'.
One su najei zikr, najlake izgovorene,
najuzvienijeg znaenja i najvelianstvenijeg stepena.
Meutim, i pored svega ovoga neki ljudi neznalice
odstupaju od ovih rijei i predaju se novotarijama
izmiljajui zikrove kojih nema ni u Kur'anu ni u
Sunnetu, a ni u predajama ispravnih prethodnika.
Od toga je ono to rade neki sufijski tarikati u
svojim zikrovima, na nain to glasno spominju i
ponavljaju samo ime Uzvienog, govorei: Allah,
Allah... A neki od njih su ime Uzvienog sveli samo na
linu zamjenicu, govorei i ponavljajui: Hu, Hu...

Vrijednost rijei tevhida

b 63 a

Neki od njih su toliko pretjerali da su rekli da je zikr 'La

ilahe illallah', samo za obine ljude, a da je zikr 'Allah',
za posebne, dok je zikr 'Hu', za najposebnije. Ili je 'La
ilahe illallah' za vjernike, 'Allah' za arife one koji su
doli do spoznaje i 'Hu' za muhakike oni koji su
ostvarili istinu.
S toga preferiraju spominjanje samo imena 'Allah',
ili zamjenice 'Hu (ve)', nad rijeima tevhida 'La ilahe
illallah', za koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao da su najbolji zikr, i da su to najvrijednije
rijei koje je on, alejhi-s-selam, izgovorio, i vjerovjesnici
prije njega, kao to je dolo u hadisima koje smo ranije
spomenuli.
Spominjanje samo imena 'Allah', glasno ili u sebi
nije propisano ni u Kur'anu, niti u Sunnetu, niti je
preneseno da je to radio iko od ispravnih prethodnika,
ve su to izmislile kasnije zabludjele generacije bez
ikakvog erijatskog dokaza za to.
ejhul-Islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, je
opovrgao tvrdnje onih koji ine ovu novotariju, i objasnio
izopaenost onoga ime je potpomau i dokazuju. On je,
Allah mu se smilovao, rekao:
Neki od njih, koji podupiru i veliaju ovo,
dokazuju to ekstazom (ljubavlju), neki put miljenjem, a
neki put prenoenjem lai, kao to prenosi neki od njih da

Vrijednost rijei tevhida

b 64 a

je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poduavao

talkin Aliju ibn Ebi-Taliba, radijallahu anhu, nareujui
mu da govori: 'Allah, Allah, Allah', tako to ih je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izgovorio a onda je
naredio i Aliji da tako kae, pa je i on izgovorio tri puta.
Uenjaci hadiske nauke su sloni da je ovaj hadis
izmiljen. Ono to je poznato, i to se prenosi jeste, da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je u
pitanju talkin svome amidi na samrti rekao da izgovori
'La ilahe illallah':
O amida, reci 'La ilahe illallah', rijei na osnovu
kojih u svjedoiti kod Allaha za tebe. (Buhari, br. 3884;
Muslim, br. 24)
I on je, sallallahu alejhi ve sellem, takoer, rekao:
Doista ja znam rijei, nee ih rei rob na samrti a
da nee nai svoju duu zbog njih odmornom. (Ahmed,
28/1; Ibn Made, br. 3795)
I rekao je:
ije posljednje rijei budu 'La ilahe illallah' ui
e u dennet. (Ahmed, 247/5; Ebu Davud, 3116)
Zatim Ibn Tejmijje kae:
Spominjanje samo imena 'Allah' nije uope
propisano, niti postoje erijatski dokazi koji upuuju da je
to poeljno. Ono to zamiljaju oni koji grijee u

Vrijednost rijei tevhida

b 65 a

oboavanju, povodom dijela ajeta: Reci: 'Allah!' Zatim

ih ostavi..., i zamiljaju da je cilj ovog ajeta izgovaranje
imena 'Allah', je oita greka. Da su razmislili o onome
to je dolo prije ovoga shvatili bi ta se ajetom eli.
Uzvieni Allah je rekao:

*+, -.
*+, 2 1
/$ 0,/1 2 1 3* 4 )
#$ % & (
)
"

*

*

6+ 7 28 0. 90: ); /< =/>?7 -. #$ @1

/


A >. 0B +Q L A , /$* A>B +C D
EF 0GH /IJ2KL MNOP1 ).0+QR

*
Z 0KQ +S A I T0 U V A 8 A* W )
+, @ 1 AX/; Y
Oni ne poznaju Allaha kako treba, kad govore:
'Nijednom ovjeku Allah nije nita objavio!' Reci: 'A ko
je objavio Knjigu koju je donio Musa kao svjetlo i uputu
ljudima, koju na listove stavljate i pokazujete, a mnogo i
krijete, i poueni ste onome to ni vi ni preci vai niste
znali?' Reci: 'Allah!' Zatim ih ostavi, neka se laima
svojim zabavljaju. (Kur'an, Stoka, 91)
To jest, reci Allah je objavio knjigu sa kojom je
doao Musa, alejhi-s-selam, i ovo je potpun govor.
Dakle, Reci: 'Allah!' - je imenska reenica koja se sastoji
od subjekta i predikata, gdje je predikat 'je objavio'
izostavljen zbog samog upuivanja pitanja na odgovor
koji se podrazumijeva, a ovo je poznato u jeziku arapa.

Vrijednost rijei tevhida

b 66 a

Ono to se moe zakljuiti na osnovu erijatskih

dokaza, jeste da spominjanje samo imena 'Allah', nije
mustehab, i da to nije od potpunog govora. To se,
takoer, moe zakljuiti i razumskim dokazima.
Izgovaranjem samo imena 'Allah', ne dobija se ni iman ni
kufr, ni uputa ni zabluda, ni znanje ni neznanje...
Zatim kae:
Zbog ovoga su sloni uenjaci arapskog i drugih
jezika, da se ne treba zaustaviti na spominjanju samo
imenice, jer takva reenica je nepotuna i govor nije
koristan. I kada bi ovjek spomenuo hiljadu puta ime
'Allah', ne bi time postao vjernikom, niti zasluuje
Allahovu nagradu i dennet, jer doista nevjernici svih
vjera spominju samo ime (Bog), svejedno elei time da
iskau jednou ili ne.
Govor Uzvienog Allaha u kojima nam je
nareeno spominjanje Njegovog imena, poput sljedeih
ajeta:

& &

"#$% "$'* )( +( ,#$% -,./ 01/ 234

Jedite ono to vam one (ivotinje) uhvate i
spomenite Allahovo ime pri tome. (Kur'an, Trpeza, 4)

& $
"#$% "$') (
*+56 !" #%& *)('+ ,

Vrijednost rijei tevhida

b 67 a

Ne jedite ono pri ijem klanju nije spomenuto

Allahovo ime. (Kur'an, Stoka, 121)

'(&
) !" # $ % &

Slavi i veliaj ime Gospodara svoga Svevinjeg.

(Kur'an, Svevinji, 1)

' ( (* +
) % ,-. " # $ %&

Zato slavi i veliaj ime Gospodara svoga
Velianstvenog! (Kur'an, Neizbjeni dogaaj, 74)
- zahtijeva potpuni govor, poput: 'U ime Allaha',
'Slavljen neka je moj Gospodar Najuzvieniji', 'Slavljen
neka je moj Gospodar Velianstveni' i slino ovome.
Dakle, nije propisano rei samo 'Allah', i time se ne
ostvaruje pokornost Allahovoj naredbi, i time ne postaje
dozvoljen ulov ivotinja i ono to se zakolje.
Zatim je Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao:
Ovim to smo spomenuli dokazano je da
spominjanje samo imena 'Allah' nije pohvaljeno, a daleko
od toga da to bude zikr posebnih. A jo dalje od ovoga je
spominjanje samo zamjenice 'Hu', jer ona sama po sebi

Vrijednost rijei tevhida

b 68 a

ne upuuje ni na ta odreeno, ve njeno znaenje se

vraa na namjeru onoga koji je izgovara.12
A na drugom mjestu je rekao:
Dakle, spominjanje samo zamjenice 'Hu', dalje je
od sunneta i potpada pod novotariju i blizu je ejtanske
zablude.
A zatim, rahimehullah, kae:
Ono to je propisano povodom spominjanja
Uzvienog Allaha je spominjanje potpune reenice koja
ima znaenje, i to je ono to koristi srcima, i ime se
zadobija nagrada od Uzvienog Allaha, pribliavanje
Njemu, spoznaja Njega, ljubav prema Njemu i poniznost,
i ono to je poput toga od uzvienih ciljeva. Dok
spominjanje samo imena ili zamjenice, nema nikakvu
osnovu, i daleko je od toga da bude zikr posebnih. ak
tavie ovaj nain zikra je sredstvo ka razliitim vrstama
novotarija i zabluda, i sredstvo ka pokvarenim iluzijama
bezbonika i onih koji zagovaraju akidu panteizama, tj.
da sve to postoji je Bog.
Spoj vjere je u dvjema stvarima: Da ne oboavamo
nikog osim Uzvienog Allaha, i da Ga ne oboavamo

12

Medmu'ul-fetava, Ibn Tejmije (10/556_565)

Vrijednost rijei tevhida

b 69 a

osim onako kako je propisao, tj. da mu ne ibadetimo

inei novotarije.13
U ovome je objanjenje koje ne ostavlja prostora
za neodlunost, jer je istina jasna.
Doista njihova pohota za novotarskim zikrovima,
koji nemaju nikakvu osnovu u Allahovoj vjeri, gdje pri
tom ostavljaju ono to je vjerodostojno od zikrova, kod
muslimana budi pitanja i pitanja:
ta je to to je njih zavelo da se okrenu od upute
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i udnje
prema njegovom sunnetu, ka stvarima koje nije objavio
Uzvieni Allah, i ka zikrovima za koje ne postoji nijedan
erijatski dokaz?
Osim toga to ih veliaju, oni umanjuju vrijednost
Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, dova i zikrova.
A njih je izgovaralo najbolje Allahovo stvorenje, i
najbolji vjerovjesnik! Neka su na njega Allahov
blagoslov, selam i salavat, na njegovu porodicu i na sve
ashabe.

13

Medmu'ul-fetava, Ibn Tejmije (10/134_227)

Vrijednost rijei tevhida

b 70 a

Sadraj:

Naslov
1
2
3
4
5
6
7
8

Uvod
Vrijednosti rijei tevhida 'La ilahe illallah'
Vrijednosti rijei tevhida iz Sunneta
artovi (uvjeti) rijei 'La ilahe illallah'
Znaenje rijei tevhida 'La ilahe illallah'
Ono to ponitava ehadet 'La ilahe illallah'
Objanjenje neispravnog zikra
Sadraj

str.

5
6
18
29
41
52
62
70

Vrijednost rijei tevhida

b 71 a