Dr:sc.

Borisllakovac

RrMSKoPoLfOPRIVREDNo
D0BR0
NA0T0KUUGLfANU

Preko
,2007.

Dr.sc.BORISILAKOVAC

RIMSKO POLJOPRIVREDNODOBRO
NA OTOKU UGLJANU
Rimskoj carskoj vlasti trebaloje osigurati velika sredstvaza
ostvarenjeveiinom gradevinskih i arhitektonskih planova. U
tu je svrhu bio dopunjen porezni sustav koji je najvi5e
pogadao stanovni5tvo provincije. Jedan dio carskih prihoda
bio je ostvarenprodajom novoosvojenihpodrudja.
Joi od vremena Gaja Julija Cezara (L00-44. prije Krisra)
imuine su rimske obitelji posjedovale odabrana zenllilSta i
osnivalevelika gospodarskaimanja,,LATIFUNDIJE". Bogati
i raznostrudnirimski gradani obilazili su i zadarskootodje te
nebez ruzloga odabrali sjeverni dio dana5njegotoka Ugljana.
Na tom dijelu otoka narazi se najveia ravnidarskapovr5ina
bogataplodonosnimhumusom,podrudjeje klimatski povoljno
a nedaleko je i modni kolonijalni centar JADER. Strudna i
organizacijskasposobnostnovih vlasnika zamjetnaje ne samo
u dobro odabranom i kupljenom zemlji5tu za osnivanje
velikog gospodarskogdobra, ved i u dopremi stranih robova
kao radne snagezakojeje trebalo osigurati i stani hranu.
Za plantaLnt uzgoj bile su odabrane dvije osnovne
poljoprivrednekulture - VINOVALOZA i MASLINA. Da bi
urod vinove Ioze za5titili od domadih stadai od krada odludili
su odabranopodrudjeograditi KAMENIM SUHOZIDINAMA
(mocire). Unajmili su strudnegeodete(agrimensores)rkoji su
prema rimskim agrarnim propisi (timitacija agera)z oznadtli
bududi poloZ,q kamenih ograda, poljskih putova i odabrali
1
-B.

ILAKOVAC, Antidki geodetski instrument groma. vjesnik Arheol. muzeja

Zagreb,3.
s. XXXV , Zagreb 2002, 159.
^'
J. BRADFORD, A technique for the study of centuration,Antiquity zl, London
1947,I91. M. SUIC, Limitacija agerarimskih kolonija na istodnoj jadranskoj
obali, Zbornik Instituta za hist. nauke I , Zadar 1 d M. SUIC, Zadarski otoci u
antici, Zadarsko otoije, zadar 1914, 53d. B. ILAKOVAC, Limitacija agera
rimske Kise (cissa) na otoku Pagu, vjesnik Arheol. Muzeja zagreb i. s 30-31,
Zagreb 1998,69d.

mjesto za izgra*njn novog morskog pristani5ta3.Na povr5ini

od oko 15 km' (=1500 ha) jo$ su i danas vidljivi ostaci
kamenih suhozidau duZini od oko 26 krn koji su ogradivali
najplodnije zemlji5te mreZom kvadratidnih meda sa
stranicamaod 710 metara(centurije),51.1.

,4
L

4+{
{3

ta._

Sl.l Limitacija agera (4. R. Filipi)

'

A. R. FILIPI, Arheololko-topografske crtice :zlJgljana, Diadora 2,Zadar 1962,

309. M. SUId, Arheolo5kaistraZivanjau Mulinama na oioku Ugljanu, Ljetopis 64
JAZU,Zagreb 1960,235.2a morska pristaniSta:Z. BRUSIC, IstraZivanjeantidke
luke kod Nina, Diadora 4, 1968, 203. B. ILAKOVAC,
Hidroarheolodko
rekognoscirarye Zadarskog i Pa5manskog kanala, Prvi dio, Kumenat-O5tarije,
Dihdora 14, Zadar 1992, 219. B.ILAKOVAC,
Urbanizacija antidke Aenone
(NIN) i rimsko pristani5te ,;Kremenjada", Radovi fil. fakulteta l Zadru 35 (22),
Zadar 1997,83.

Samo su se tada na takav agrometridki nadin ogradivale velike

agrarne povr5ine. Kad su poljoprivredne povr5ine bile
pripremljene nabavljenesu tisuie mladica vinove loze zakoje
je unaprijed trebalo iskopati jame-sadnice. rzvan podrudja
za5tidenog KAMENIM SUHOZIDINAMA nastavljeno je
kopanje jama za sadnjutisu6amaslina.
Nakon vi5e godina njegovania posadenih vinograda i
maslina mogli su se odekivati i prvi plodovi. za njlhovu je
preradubila sagradenaTVORNIiTA ZGRADA diji se ostaci
i danas nalazena nekadaSnjojStaniievoj gomili. Bez kasnije
dogradnje tvornidka je zgradapravilan kvadrat sa stranicama
2607 cm x 2607 cm (- 88 rimskih stopa x 88 rimskih sropa),
sl. 2. i 3. svojim poloZajemtvornidka se zgradau potpunosti
poklapas orijentacijomlimitiranog agera,na sl.1 pod brojem 4.
Sjeverni i najhladniji dio zgrade sluZio je za PRERADU
GROZDA U VINO (cella vinaria)o, na sl. 2 oznadeno
brojevima od 3 do 8.

il

mm HM
f1 I
ffil
ffiHH

ta

{stm

Sl.2. Tvornica (8. Ilakovac)

B. ILAKOVAC, Rimskodobna proizvodnja vina u Mulinama na otoku ugljanu,

Radovi Fil. Fakulteta u Zadru 40 (27\,Zadar 2003.49.

Sl.3. Tvornica, (Traini snimak S. Gluiievi1)

PronaLazakhidraulidne Zbuke omogudio je napultanje gaLenja
groLda bosim nogama u drvenim kacama, sl. 4. Iz dva
ZIDANA CgfVnfASTA GAZISTA , na sl. 4 oznadenas G.1
i G. 2 otjecaoje groZilani sok (Sira,mo5t) u nrle SABIRNICE
S. 1 i S. 2 gdje su se punile amfore ili kozje mje5inei nosile u
prostorije za vrenje, na sl. 2 oznalenebrojevima od 6 - 8. Oba
detvrtastagazlltaG. 1 iG.2 kao i sabirniceS. 1 i S. 2 toliko
su saduvaniu izvornom stanju da bi se bez obnove i danas
mogli koristiti zanegda5njunamjenu,sl. 5. OstatakgroZdanog
soka bio je iscijeden malim TIJESKOM na sl. 4 oznaden
slovomT.

I
1

+
L
5

Kt
lsEos
1 PUT

-*_
ltrtl I

z.J

5 tl

II

L3J
I

l'*l

F^
ll
l=rI I

I
i

/M?

40

<

R^K

7\
4

Sl.4. Cella vinaria (8. Ilakovac)

,S/.5. Gaziita (8. Ilakovac)

JuLni dio zgradeokrenut prema moru i pristani5tu sluZio je
za PRERADU MASLINA u ULJE (cella olearia), na sr. 2
oznadeno brojevima od 12 do 17. rJz najdeblji i najteLi
sredi5nji zid zgrade K-K nlLu se pre5e za tije5tenje maslina,
oznadenos A, B, C, D, i E.

Brojevima od 9 do tI oznadenje Siroki KORIDOR preko

kojeg se ulazilo u oba proizvodna pogona. Tu je otkrivena i
velika cisterna zavodu, sl. 4 oznadenas IMP (impluvij).

I= 920 cm
I

lel42 cm
L:L=6.47t1
t1

St.6. Mulinski tijesak-uzdulnipresjek (8. Ilakovac)

5l

4fia

450

!*o

tt4

s/.7. Mulinski tijesak, utezi i vitlo-popreini presjek

(8. Ilakovac)

za preradu maslina pojavile su se potelkoie oko izbora

najprikladnijeg tijeska za masline. Nezidovoljni dotadalnjim
tipovima podeli su istraZivati. otkrili su i usavriili novi siroj
za tijeStenjemaslinaMULINSKI TIJESAKS,sl. 6 i g .

.t/. B. Mulinski tijesak rekonstrukcija (R. Mariit)

za razllku od Katonovog tijeska tz 2. stoljeia prije Krista6, sl.
9, sagradenog od masivne i medusobno dvrsto povezane
drvene grade, mulinski je tijesak sagradenbez teske drvene
konstrukcije, a od drvene grade ostalaje samo drvena poluga
dugadka1100cm, sl. 6 i 8.

B' ILAKOVAC- Rekonstrukcijarimskog tijeska za masline u Mulinama

na otoku
Ugljanu , Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU t Zadru
40,Zadar 199g,
1d.
6
M. P. CATONIS, De agri cultura,Milano lg29,xvrll,70.
J. HORLE Torcular,
Paulys Realencyclopadie des class ischen Altertumswissenschaft
Vf Stuttgart
1937,1740.

Tehniiki podaciT
Mulinski tijesak pokretala su dva po velidini i teZinijednaka
kamenabloka S (stipes)koji su pomocu ui,adt bili obje5enio
kraj dugadkepoluge P, na sl. 7 oznadenisa S. Pomodu vitla
OV i drvenih poluga Pl bilo je mogu6epodizanjeili spu5tanje
teskih kamenih blokova koji su stvarali VUCNU SILU P1 od
2100 kg. Da se oba kamena stupa S zadrLeu viseiem radnom
poloZaju smiSljenje uredaj koji je sprijedio da se vitlo OV
naglo ne odmota, a teski stupovi S padnu na dno obzidane
udubine.U vitlo OV bila je umetnutamanja poluga Pl koja se
suprotnim krajem upirala u preklopnu predku (zasun) Z i
zadrLalaviseiestupovenaLeljenoj radnoj visini, sl. 7.

,r tl

&l

*d

Yl

2A

MP

<r1

'

pl3

**

c-p
96

-ffi
51.10.Dvodijelni bazen(8. Ilakovac)

7v. uiry.s.
8

uJt

r4

II

II

Razmak izmedu vudne sile Pl i postolja s maslinama(area),

na sl. 6 oznadenos L1, bio je920 cm. Slijedi da je TLACNA
SILA P2 na ko5eve s maslinamabila oko 15000 kg. Razmak
izmedu sredinekoieva s maslinamai sredi5njeg zida K-K, na
sl. 6 oznadens L2, bio je I42 cm. RAZORNA SILA P3 koja
je dijelovala suprotno sili teLi i koja se upirala o debeo i
masivansredi5njizid K-K, bila je oko 13600kg.
Izumljeni tijesak za masline bitno se razlikuje od starog
Katonovog tijeska. Napultena je masivna i telka drvena
konstrukcia, sl. 9. Umjesto fiksnog vitla kojim su morali
stalno natezati dugadku polugu P da se odrZi pritisak na
ko5eve s maslinama, izumljen je VISECI TERET koji je
pomoiu ugradenogvitla OV i zasunaZ jednolidnomvudnom
silom P1' vukao polugu P dolje, bez stalne intervencije
radnika, sl. 7 i sl. 8.
Za odlaganje tedkih kamenih stupova u uspravan poloZaj
sagradenaje detvrtasta obzidana udubina, fl& sl. 7 i sl. 8
oznadenas B. Razorna sila P3 koja je djelovala suprotno sili
teZi savladanajedebelim i masivnim zidom K-K, sl. 6. Bila je
to tada najsnaZnijai najmodernija pre5a na podrudju Rimske
provincije Dalmacije.
U podetku su u Mulinama radile tri pre5ena polugu koje su
zadovoljavaletije5tenjeprvih plodova mladih maslina,na sl. 2
oznadenes A, B i C. Radi sve ve6eg uroda u podetku su
pote5kodebile savladaneugradnjom jo5 dva nova tijeska, na
sl. 2 oznadenes D i E. Nakon trideset i viSe godina urod je
maslina bio toliki da ni pet instaliranih tijeskova nisu mogli
obraditi samljevene masline. Dio ubranih maslina ostao je
nepreradeni propao. Trebalo je odluditi, ili ubrati samo dio
plodova maslina koje mogu.obraditi pet tijeskova, ili poku5ati
na6i novo rjeienje i spasiticjelokupni godi5nji urod.
Slijedilo je novo otkri6e. Znajudi da je MORSKA SOL
snaZno prirodno sredstvo za konzervaciju mesa i ribe,
vjerojatno su to staro iskustvo poku5ali primjeniti i u za{titt
ubranih maslina od truljenja. Pokusi su uspjeli. Sagradili su
VELIKI BAZEN dugadak 18 metara, Sirok 5,8 metarar 2,1
metar dubok, na sl. 2 ozna(,enbrojevima 2 i 2a. Konstrukcija
tog novo izmi5ljenogbazenaosobitaje u tome Stomu je dno

sagradenou dvije razine, sI. 2 i 10. Hidroizolaciju dna rijeiili

su vodonepropusnimbijelim mozaidkim kocki cama,a bodne
su stranebile premazaneu tri sloja hidroizolacijskom Zbukom,
s I . 1 0i 11 .

:,il;-

*"q#
Ph3{ *q+

.w

.'.

i$tu;;+

'i.tyi;

,.!

,-{

ffi

leq4

ru

51.11.Dvodijelni bazen( B. Itakovac)

ZAPREMINA tog ogromnog bazena iznosi 220 m3, ili zz0
000 lttara. S gornje je strane bazen bio pokriven debelim
drvenim daskamakoje su Stitile potopljene masline od ki5e,
glodavacai galebova,sl. 10.
Nakon berbe ubrane su masline istresali u bazen i potopili
morskom vodom. Kako bi doprema morske vode do bazena
bila Sto jednostavnija bazen je bio sagraden nedaleko od
morskeobalesl. 3.

10

Sl. 12. Gospodskagomila (5. Gluiievil - B. Ilakovac)

MORSKA SOL nije samo prirodni konzervans, ve6 je i
osnovni hranidbeni zalin. Pre5anje maslina koje su dulje
vrijeme odstajaleu morskoj vodi kao salamuri (rasol) ne samo
da je saduvalo masline od truljenja i propadanja, ved je i
smanjilo prirodnu gordinu maslinei pobolj5alookus.
Privladnim mirisom i ugodnim okusom maslinovo se ulje rz
onda5njih Mulina sve vi5e prodavalo Sirom Sredozemlja.
Produlo se da to sve trai,enlje maslinovo ulje potjede iz stare
Liburnije. U to doba na podrudju onda5njih Mulina nije bilo
imenovanog naselja pa su proizvedeno ulje prozvali
LIBURNSKO MASLINOVO ULJE. Plinije spominje istarsko
maslinovo ulje usporeduju6iga s tada najkvalitetnijim uljem s
podrudja Kampanjeo.Za kasnije duveno Liburnsko maslinovo
ulje Plinije nije ni mogao znati,jer je izgubio Livot godine 79.
u katastroft izazvanoj erupcijom Vezuva, a tvornica maslinova
ulja u onda5njimMulinama proradilaje tek u toku 2. stoljeia.
t

R. MATIIASIC, Gospodarstvoantiike Istre,pula 1998, 335.

11

Kolika je bila veleproizvodnjaliburnskog maslinovaulja, ne

dokazuje samo pet mo6nih presa ve6 i zapremtnaod 220 m3
specijalnog bazena za salamurenje i konzerviranje ubranih
maslina. Sve poznatlja kakvoia liburnskog maslinova ulja na
sredozemnomtrZi5tu smanjilaje prodaju ostalih ulja. Da bi se
lak5e prodavala, otkriven je tajni postupak krivotvorenja
Liburnskog maslinovog ulja:e
,,Ovako cei napraviti Liburnsko ulje. U ipanjolsko ulje stavi
oman, silj (zob), i svjeZelistove lovora, sve istucano,prosijano
da budefini prah, po peienu i istucanu sol, i ostavi tri dana i
duZe,mijeiajuci paZljivo s vremena na vrijeme. Poslije toga
pusti da miruje neko vrijeme i svi ce misliti da je to liburnsko
ulje".
Apicije je Zivio l 3. i 4. st. kad je u knjizi ,,O kuvanju,,
objavio kako je moguie krivotvoriti Liburnsko maslinovo ulje.
Vlasnik kao i veletrgovac Liburnskog maslinova ulja uspjeli
su saduvati tajnu novog proizvodnog postupka vi5e od dva
stolje6a. Rijedak primjer kako je u doba Rima i u borbi za
trZi5te sudjelovala i prodaja patvorenih prehrambenih
proizvoda na Stetuneiskusnihkupaca.
Locirano je veliko podrudje ogradeno KAMENIM
SUHOZIDINAMA (limitacija agera)gdje su nekoi bili veliki
plantalni vinogradi. Sume s MASLINICIMA sigurno su bile
nekoliko puta vede.
Arheolo5ki je istraZenaTVORNICKA ZGRAD A (fficina)
u kojoj su se nezavisno proizvodile razne vrste vina i
maslinova ulja. Na otoku Ugljanu po prvi puta je otkriven
UREDAJ ZA PRERADU GROZDA. U rimskom je Mulinama
konstruiran veliki DVODIJELNI BAZEN za salamurenjei
konzervaciju ubranih maslina morskom vodom. Zahvallujuli
tom otkridu bilo je moguie na dulje vrijeme saduvatiubrane
masline od propadanja. To otkride nastalo u rimskim
Mulinama koristi se sve do danas.Otkriven je i po prvi put i
statidki obraden novi tip pre5e za masline MULINSKI
TIJBSAK.
e

APICIJE,,O kuvanju,Zagreb I98g,33.

t2

Gdje je boravio upravitelj i vlasnik velikog poljopyvrednog

imanja, njegova obitelj i suradnici?Na podrudju KRSEVO, na
sl. I oznadenobrojeffi 3, nalaze se veliki rimski gradevinski
ostaci koje narod od davnine ne bez ruzIoga naziva
GOSPODSKA GOMILA. Od tvornidke je zgrade lokalitet
udaljen jednu centuriju (710 m). Pretpostavljase da je na
podrudju Gospodske gomile i podalje od tvornice boravio
upravitelj imanja zajedno s odabranom strudnom ekipom. U
Zadru se duva rimski kameni spomeniks natpisom:
M(anius) CORNELIUS HIERO V(ivus) F(ecit) SIBI ET
CORNELIAE HEROIDI UXORI CARISSIMAE ET M(anio)
CORNELIO CARPO NEG(otiario) OLEARIO ET M(anio)
CORNELIO CARPO IURIS STUDIOSO ET LIBERTIS

LTBERTABUS
QUE(CrL rrr 2936).
Prijevod: "Za Zivota uiinio je Manije Kornelije Hiero za
sebepredragu suprugu Korneliju Heroidu, Manija Kornelija
Karpa veletrgovca maslinovim uljem, Manija Kornelija
Karpa, studentaprava, oslobodenikei oslobodenice."
U natpisu navedena trodlana imena s grdkim nadimkom
(cognomen), Hiero, Karpus i Heroida, dokazuju da su bili
stranci. Manije Kornelije Karpo, veletrgovac maslinovim
uljem, bio je u najde5njoj vezi ne samo s veleprodajom
maslinova ulja, vei vjerojatno i s proizvodnjom liburnskog
maslinova ulja. Stogaje dopustivo pretpostaviti da je Manije
Kornelije Hiero koji je sastavio natpis bio moguie ne samo
upravitelj, vei i vlasnik velikog poljoprivrednog dobra na
otoku Ugljanu. Sva u natpisu spomenutaimena pripadala su
imu6noj obitelji Cornelius i jadertinskomkulturnom krugu.
Godine 1998. skromnim je sredstvima Gospodsku gomilu
otpodeo arheolo5ki istraLivati Smiljan Glu5deviil0. Pored
gradevinskihostatakana kopnu i u moru, sl. 12 otkriveno je i
veliko morsko pristani5te.

10
S. GLUSiBVfi , Muline - Gospodskagomila, gospodarsko-stambeni
kompleks,
Obavij esti H rv at skog Arhe olo iko g drui n a 3 I, l, Zagreb 1999, 49 .

T3

Glava pristani5ta narazi se 57 metara udaljena od sada5nje

obale.
Na osnovi pokretnih nalazakao i agrotehnidkihnoviteta koji
ranije nisu bili poznati, pretpostavlja se da je veliko rimsko
poljoprivredno dobro na sjevernom kraju otoka Ugljana
otpodelo s izgradnjom krajem 1. stoljeia nakon Krista. U
znaku Ianla s Istoka je nezadrLivo napredovalo kr56anstvo
koje je i u Mulinama ostavilo znadajne tragoverl. Pored
msmorijalne
STAROfRSCANSKE
CRKVICE
S
je
APSIDAMA
bila
kasnije sagradena skromna
TROBRODNA BAZILIKA. sl. 13.

.,,,t.t
_-

51.13Poloiaj istraZenihnalaza u Mulinama (M. Suic)

tt

M. suli,
ArheoloSka istrazivanja u Mulinama na otoku Ugljanu, Ljetopis 64
IAZU ,Zagreb T960,23I.

I4

Da li su bogati vlasnici velikog poljoprivrednog imanja

prihvatili mlado kr5danstvo?Naslu6uje se da su okruZeni
pokr5tenim robovima pokupili svoju pokretnu imovinu i
tijekom 4. stoljeda zagonetnonestali. ostavili su ono Sto je
nepokretno i najvrijednije, 5to nisu mogli ponijeti
suhozidinama ogradena najplodnija polja i prostrane Sume
rodnih maslinika koji se i danas njeguju na velikom dijelu
otoka Ugljana.
Prije rimskog osvajanjaugljan i Pa5manbili su jedan otok
koji su stari Liburni zvah LISSA. Smatrajufr da je u doba
Rima otok bio privatno vlasni5tvo P. Skok tumadi postanak
toponima ugljan iz latinskog imena Gellian,rst'. A nas domaii
svijet koji je stoljeiima Livio s osracima negda5njeg
privrednog i gospodarsogduda Sto su ga na otoku stvorili
strudni i marljivi Rimljani i u spomen na maslinu-uljiku
(OLEA) i maslinovo ulje (OLEUM) prozvali su otok ULJAN
(UGLJAN).

'-

P. sKoK, slavenstvoi Romanstvona jadranskim otocima,zagreb 1950, 104. M.

Sli(,, Zadarsko otodje, Zadar l9l 4, 58.

15

Autor
Boris
Ilakovac
sc.
dr.
Nakladnik
Opdina Preko
Zanaldadnika
Ante Jerolimov
Urednik
Mladen Lucin
Prijepis i obradateksta
Mladen Lucin
Strudni suradnik
dr. sc. Smiljan Glu56evi6
Lektura
dr. sc. Milenko Loniar, prof. Milena BriZid
CrteZ,rekonstrukcije tij eska
prof. Robert Mar5i6
Tisak:
Grafotehna-Zadar

rsBN 978-953-9567s-0-5
CIP zaprsdostupanje u radunalnomkatalogu Nacionalne i
sveudili5neknjiZnice uZagrebu po brojem 625548

rsBN 978-953-9s675-0-5
Sponzori:
Zupanij ska turistiika zajednica
Turistiika zajednica Opcine Preko
Turistiika zajednica mjesta Uglj an
Otok Ugljan d.o.o. Preko
Uljarska zadruga "Drobnica" Preko

T6

EF;i
?

til*

Rc{\o

iiS I*
il* il* 5-

75-0-5
tsBN 978-953-956

ilill|l
ilil1
7895