POLITEHNICKA BIBLIOTEKA Uredn: Marijan Bresintéak Sees Sudrias t namgens ata ‘Ante Primozié DISTRIBUTIVNE TRANSFORMATORSKE STANICE ‘EIDTICKA KONICAPredgovor [edosteiak literature koja tretira iskijutive problematiey dis ‘uibutivnih transformatorsih stanles, # jedne, te potrebs inten ime iagradaje ovih stanien,« druge strane, ponukla me ma pl- ‘ange ove knjig, wu kojo} bi ila prkazana vainost ovihstanica, Kao ‘potelkote s Kojima fe susretemo prt njibovo) izgrada. ‘Neophodnost iagradnje, ckenomltne odredivanje ajihova brojs 4 voliine, abot lotaalje, do vanjsiagled ovihn objekata, Kol oe ynameta lao nelabjelni poprntni objeklt vakog naselj, uz zado~ Woljenje potrebnih tehniékih zabtJeva, sladena je materia, iefa- vvenj koje treba pristupit doveljno studioao i ozbiljno da bi se postiglt majbljt ezultet. ‘Eajlga je namijenjena prvonstveno praktigarima elelctroteh- aitke f arhitektonskovurbanisie struke, Koji ses over proble- matikom dnevno susretu pr planiranju i izgradnil novih naselj fe sinacji prllka u dsteibutivnim mretama postjetih naselje. ‘Mode dobre poslutit § ostalima koji dolaze w dodir s problemima ‘yezanim us distributivne transformatorske stenle. Zoog ovih ra2~ loge osjeea se lavjesna neujednaéenost raxine prikerivanja Do DO Sedna pogievljima u kia. ‘Ukoliko barem djelomiéno postu ekonoritnifem odredivan)u. broja i velitine lokacje 1 obiika, te nastojanu tiplzaeie ovih val nik objekata,kajiga e opravdal! svoje porojenje, Zehvalan eam Eolegams Koji su mi pomogli, a narocito dip. ind. Miroslav Bal- ‘ingu Koji fe ukopis proitao 1 dao mi korlsne sugestije. ‘Takoder sam zahvalan tadavatkom poduzeéy Tebnidka lnjiga f% Zageebs, koe fe utinllo sve de knjiga bude sto bolje opremljena U Rieck, vljate 1066, AutorSadia) ana tos tin : + amet eet « a in tee eens ‘ Le Se Tenia | 2 peat haem tae 7 {Sint mae 3 PASE maT hinds : "Ponce rn eee _ Ea ee see : Recieve emi mee : B iemions ls emus i Eien: one Setigetinn i it Eni macnn as 3 + Potente peo : rer eee ena : (3. Industrijske transformatorske stanice << Le EES 3 6. one itt ss cia ‘cep tiis Senor’ ae : oe et 7 sitet eestor ott ; : HES nin 7 fe eens eet tL 3 iieeme : oe 7 12 at dtc ne ; EE SES wt oie 7122, Makonapogko,rskonno,potojnie 12S Siem, rede HG dette areas 7 HBr Resets soeeeeeeeeeee he 15. Loctrane transtormtorskihstanica + 131. Omovnl sable) lokaclie HEE: Biers tanetormatnse’ stints 135, Urlapanje tansionmetorace stance u olin 14 Opreme teenstrmatorsah stanice 141 Oprema sabinica TEE Goreme totonspansiog'vodnod pats 15 Hladenje transtormaiore . Djelovanje sls prt krstkom spot EL Dinanieea "nape, 162 Tormigea beprempje's 21S Dt 11 Usamijenje transormatoehstelon LIL Zatting usamlenje Tre Dibner ebltkovane potas HEE Gromobranato eniiene - A, Distribucija elektrigne energi 1 Pojam disteibutivne djelatnosti Potctak Koriétenja lektriéne eneraie w fivotu Sovjeka bio je skroman, kao { svaki drugh poselaie Ogranitena mogunos! pri injene, evedena gotovo illjudive na rasyjets,uvjetovala je niske oplereéenja mrele, a Lime 1 male enage elektrane. ‘Lokslne elektrane bile su medusobno olvojene, @ prolzvodile ‘sy energlju na naponu Koji Je blo 1 Kod potrotets peimjenjivan. ‘Na taj natin se energie dovodila potroatima nopesredno iz i2vere, Dreko niskonsponsie tree. Siroke moguénosti primjene elektriéne energie w svakodnev- nom Hvotu, { u aim ablastima njegove djelainet, ur Stay nie ‘prednost! pred estalim obllcima energie, nametmule eu veome bez Proc razve) prolavodnje reaisih toil, koja su Koritena 2a pobaliganje uvjeta Zivota i rada. Moguénosti potrofnje nametale 5u potrebu sve vete proizvodnje energie, to nije moglo biti savla~ eno malim clektransma © rarvodem ne niskam napans. Da bi se saviadalt velikt gublel energije 1 padovt napona uw rmrifama, te potolatima omogullla neogranifena primjena ive Iitemne encrgije, potelo so encrgiju rarvodtl © povifenim neponom 4a pojedinih potrosadh contara, Ut seri Je ikoriatona povolina ‘ocobina cloktrizne energie — moguénost njezina trantformiranja te oljoni napon. Zahvaljujué toj osobini poselo ou so eloktritke srefe veoma naglo Set, 2 opterebenja ave vide rat ‘Vek je tada Gita tehmoloblt proces emedu isvora { potroleta bio rargraniten na protavodnju,prijenos {rendlobu elekriéne ener aij, pr amu so proigvodnje svodlla u granice elektrtke centrale, te prijenos na mrcéu vidokog napone, a rasdicba na nlskonapon- tka tnreéa 4 prikljutke pojedinih potrodat,Daljajim razvojem potrofnje energie koja je naglo ras prodirela u ave kapilae iudeke djelatnostspostavl time esnovnim Phoradvojivin esstevnim aijelom Hivotnog standarda,modernog Zovjeks, nametnala se potreba izgradnje elektrana veoma velkih Snage, koje su iz ekonomlih rerloga gradene na lavorima ter mmidke energje it hidroenergle. Tamed avako locirsnih ivore i udalenth potroSeSkih podrutja reagranele su se slodene visokonaponske rele, koje medusobno ‘povenija 1 pojedine Lavore radi moguénoati razmjene energie { Teajamsog potpomaganja iemedy levera. Tumo jo karakter i nsalv prifenoonth votova pripso onima koji megusebno poveruju pole Hine lavore energie, fzvore 1 centre velikih potrofsfkih pod- rutia, dak 26 pod pojmom distribution rasvodnth vodova i {nreia podrerumijevaju onl vodowi, Kosi energija razvode sirom potrolstkog podrieja, bez obzira na visinu pogonskog napona. Na ta Je natin | aistbutiona djlatnost prosirlla svoje podrutje pre- leo graniea pojedinih gradova i mjesta, te obuhvatila u svoj djelo- Terug ficoko raagranate mrefe zaokrutenin potroatksh podrut ieoja se preko evojih glavmih popah tatake prikliutujy na prije= noe mre U bit Je ove djelatnost zadrtala svoje ornovno obiljtje, slavalmn zadatkom da razvodi energiju po avom podrutju | doprema fe do ponjednjeg potroteta na tom podrugju 2, Nuiost trunsformectje energie ‘Vee su u omnovnim pojmovima is elektrotehnike obuhvaéeni: ‘pad napons, gubitle mage f gubllsk energie, koji se kao obaverna ‘heugodnost pojevija prom trensporta energije putem elektri&- ih vedovs, Oni su ne samo ckonomek, vet { tehnit balet, Koff ogeanl- ava moguénosti pojedinih meee da zadovolie potrebe potrodeca, “Ru toga je veé W pevo) fal rarvitkn clektrifkacife bilo potrebso pribjetraneformacili energije na visi napon pel izlara ir elekie fe, Kalco bi je, uz smanjene gubithe, ¢vilim nsponom uspjlo r32- ‘Yes Hiram grada, a 1 centrima pojedinh usko ograniéonih pod yuija ponownom transformaciiom svestt na niski napon, upotrebjiv 10 2a polrolats. Transformecija je, prema tome, niin pri saviadae ‘Yanju nedopusteno vieokih padova napona i gubltaka energie, 1 Snebaijovanju potrafadn kvaliletnom ! upotrebljivom enersijrm, U daljnjem rasvoju elektrifkacije, koji je uvjetovao izgradnyu veliith elektrana na izvorima primarne energie, nuznost trans- Tormacife sve se vide oamete, U slekiranatma ee polevljuje welazna ‘ansformacia od napona generatore na vrlo vseke napane, koma ‘se energlja prenos! do aajdaljentfinpotrotadich podrutj a fame fu tog, f-prifenotnog napona, < napona poteoéat, t.Disog na pons, pojavljuje se tity nz medunapons koji pripadajy grup vi ‘okog mapong, a slude ekonomlinam razvodu energije bras polro- 4stla podrutje, time poprimaju karekterdistibutivnih nepons Radi toga e kao nutnost namete | Stay niztransformecje, od rivoa prijenoanog voda do nivon niskog nspons, upotrebliveg 28 otrotaca 3, Odredivanje potrebuth transformatorskih stanica Pritkom omivanis distesbutivnih mreta bitno je da se pravilno ‘ode Kaliko Ge biti potrehno distibutivalh transformetarslih sta tiles odredenog podrutja, jer transformatorska stanice, kao l2vor ‘apejanja mrete, njerin jo osnoval sastavni aio. Ovo rexmetranie te epost na tranatormatorske atanice | mreie preo Koh ‘max Dafa) potrosatt fav, liroke potrotnje elakriéne energie, u Sta se Ubraja prvenstveno intanstva, a zatim trgovine, obrt, servis, keullurne f upravne ustanove,uliéna rasjeta { sliéne, Industrija, grads seobraés}, vodovod i ostalo, potrofeéi su neoviani o distrbutivnol mel Hreke potrotne 1 podijesa drugo} ‘metedalogil u pogledu odredivanja broja | snage tzvora napajanje. ‘U'ovom slate) t bazira na trenutnim potrebama, perspektionors planu razvoja 1 relimu reda pojedinog potraiats, St planeru mareda Fiavore prufa na uvid sam potraiaé Ked projektant odréduje Koliko Ge bit potrebno transforma- ‘torskih stanica grupe Sroke potreénje, mora se slit progneara nije zasnovanim na iskustvu dotadadnjeg Kretanja potrosne i op- teretenja, te nizom vanjslth faktora vidjvih ie planova urbanic shag rezvoja, ake Hvotnog standarda stanovnilea, naviks ¥ Po teba potralada itd anCOanovnl faktor koji neposredno utjete na kolitiny transforma torskihstanie, fo dimenzioniranje i oblikovanje distributivne mro— 4s, atepen je elektifiennoetkaGonstav, izrazen porate instalirane sage u ucanstva, (P) Tnstalirana snaga u kutanstvu odredena je zbirom snaga svih, twodila slcktriéne energie prikijutenth a Instalaciju pojedinog. Innéanstve, a usko je | nepaaredo vezana ur: veliting stana, v= ‘su ‘ivotnog standarda stenovnlstvs, oblike koristerja elektiene fnergije kubanje, grljanjeprostorlja, priprema tople vode, rasvjeta fa), veleinw lanekih eparata, bro} lanova kuenstv,kllmatake pirllike ésligno. Ovisno o gornjim svjeima, instalirana snags iu~ fanatave oo rege od najniihienoss predstavljenih rasyjetom stana {inajmsinijm kuéanskim aparatima, eve do oko 20 XW, sto se danas smatra vitokim stepenom elektrificranost ojedino kuéanstvo u pravi nikade ne korit istovremeno eva ‘rofila koneentirane U slanu, odnogno no opteraéuje Ign inst Incija { intribativn mredu vom instliranom snayom, veé opie reéenjem manjirm od instalirane enage, koje nazivamo veSaim opte~ reeenjem, a canafavamo ga en Py. ‘Odnos vrénog optereéenja | instalirane snage pojedinog Kuban sive rovemo faktorom potrasnje kucansva, fy = Py. Ta) fakior Se prema fome uvijek manit of 1, 2 nepaivedno Je ovisan o instli~ Faso} anazl, te ortalim uvjtima Koji posredno utjeéu na njegovu ‘isn on je to ni, Hoje installrane snage Kutanstva vig Ove) fe foktor, zajedno ¢ inctaliranom snagom, of presudnog. _natenja 2a dimensioniranje kutne instalaije posedinog stana | nje~ fgove prinjudka na glaval vod stembene zgrade, odnosno distri- bute meee, a bituo utjete ina transformatorske stanie, te dis ‘eibutiva meh, Grupa od vide kuganstave, nadalje, ne opteretuje distribution rarely, @ tine ni transformatorsku staniey, lolovremeno zbirom fvojlh vainih optereéenje, nego se vrine optereéenje pojedinih I~ anstava pojevljuju manje i vide vremensid pomalmute jedno ‘odnomu ns drugo, Sto prikssujems tae. faktorom istodobnosti fy loft predstarlja odnos stvarnog vrlnog opteretenja odredene grupe lat= Canstave \ zbira vrinlh optereenje pojedinih kuéanstava fate gru~ pe (ail 1) 2 ‘Ukoliko sou grupi nalax n kugenstava s meduscbno Jednakim ‘yrinim optereéenjima, faktor Istodabnost) grape Senos Pa fare =z Pe} i Rea f= a = ore hewn! tard SL 1, Shona disrbuttone mrefe ee karakterithama Koncie “na po naponskin neat, Ove] jo faktor takoder manjt od 1, a ovisan Je o nica uvieta, ‘kao: broja kuGanstava, sastevu potrofata, radnom vremens 1 na vikama potrofeéa, natinu kovitnja pikljuéenih trol, navika- za korienja vremena odmora alline, . ryZa doveljno kuéanstava motemo cdredlth vatan pojam uo caja na odredivanje oliko é transformatorskih slanica bith po~ {rebno, to nanivemo aeSGom prinog optereéenj jednog kuganctva Wvesnom opteretenje grupe fudanstava, lrazenim sa Poy ‘gdje Py mati vrino optenedenje grupe of» kuéansiava. Cdredima Hi vrine opteretenje grupe iz gore mavedenog inraza a faltor Istadobnost fy, Pyg = Wy fp seal da je Pym Pfs, fdnesne Pe Pam fiPe Iz nating na holt amo dol do ovoga pojina prolzea! da su w jem i njegovo).vrijednosts ierazenoj a KW/ue sadr2ani svi {viet koit neposredno ii posredno utjetu na odredivanje like 6 ‘amsformatorslin stanica itl pottebno 1 dimenzioniranje.distsi~ Dativne mrete jednog podrutje. Da bi se dodlo do njegove brojtane ‘rijednott, koja prakttarima mofo kerimo posluatl 2a pribllzne ‘dmedlvanfe broja trensformatarsiah stanica ‘potrebnih na. stano~ ‘item pocmatis, neophodno je savjesno 1 temeljto iit sve spo Tnenute | ostale uvjete hot ae to utjets, te eet u obai { perspek fivni sszvoj stepena elektrficrmost!edredenog podrutj, Sto ne {ninowne upataje na nix predradnj | tehalSich 1 statistihih pods flea Redi toga, planer razvoja elektritke mrefe mora studiozno Drisupiti iueavenju avin ovih uvjota za odredeno podrutje, Jer Dravilnost procjene neposredno wtjeée na dalekaselne poeljedce w Budunost mre . 'U nati sadanjim prilikama, 22 geedska podrutja s gustotom. nagaljenoeti od oo 250 Stanovnika po hektaru, uzevll w obzir sve spomenste uvjete, kao { stanovitu perspektiva razvoja, raguna = a pojedino kucanstvo u vrénom opterecenju grupe prikdjufene na Jedna distributions transformatorsnsstanicu utestvuje sa lanosom fod oka 2 kW/kue. Te ovogn proigasi da je bro) kuéanstava prik- Tenth na jedan transformatorska stanicu n = Pr eos 2 kW, gdje Pt omafava instal snagu transformatora, 2 cos @ fakior Sage distributive mrcte. Tz ovogs, te broja keutansteva jednog- podrutj, alle elk odedittkoltko ge bit! potrebno transformator~ Sh tants, “ . PS eS) lt —S- @ Pontos ste pracy SL 2, Bro} Lkacie tyansformatoreih stanton treba frets “a prou tdrugu stopu Cpradnje na Sirem posrache Pri tome treba u planu mrete odzash predvidjet koko Ge bit potrebno novih transformatorskih staniea te njhove priblizne lo- ci (clika 2), koje ée 20 w budutnost zbow porasta opteresenja uGansteva bez poteikota jot uklopiti u txgreden mek, ‘Radi iustracie prlogen je tabelernd prikar(tablice 1a) brojs { cijena transformatorskihstanic, to ejona mrete vsokog | nlekog ‘napona za nokollko gradalihstambenth naselje Na sic I shemetskt Je prikazan odnos izmedu potroiata i iavore napajanja jednog dis tributivnog podrutj, sodgovarajueim faktorima utjeeajnim u ovom ‘au stepeniea, koje su neophodne da bi se saviadale ave tehnike 4 ekonomske poteskoée u podrugju dstribucie 8‘robes 10 ‘Pregl trotkovs sletsike mrefe po masejina na gradskom podrutia (cifena 81000 now ain) rested tofkovn slokrike mrede eter sradshoe sagredaje S80 AY stance (u procentatni a 2s | Fanaa] nie ee vl ot | sor | papa mee |S PTS a | at | Je | ape tvs [asi xv foo w=) | Fun ceinor aw! moe | Son | site 2 am ouso meso aime somo as ees as mS Sim Ses Lense Sama. Beet eee ee eet ee ree eee eee eeeeeereeemee 2 ben aso xeezno ta¢00 200000 seca Santana ct mera Is taice 143, vidjist su ukupni prosjeéni trotkovi potrebni oe aie nae ipo mp) tenn? gran elekirine mrete u nekollt marl t tatoo eee miso nomen zo0son eum ae a pojeinedglove mre. Vil da Go bal se oes ee es Bao man nay ugrndnjy stripy tumstormataragh stanice th mre #1 — ans seso ein emo 200) hot oko 9,% ukupne vila rede apa wea Tosa 335550 oI _ pHa "ove ellen! su ebuhvadene | dvje 25 KV transformaorske = stone toe au po iegradn|tovakin naa potree. Ako Bima Sint iktuety Be ne lo tepavno, wo 10 KV tanstormator- eben 1» Se sana aioe 8 ure obo Tae ubupno)elfent meets Presid teeSlova slekirbke mreie po naseima na gradskom ‘pra (u proentctnim edosin) nase | eee | Serene 7 inet pen va | i [2° psn alia eV 2 200 sp aak sao btm mons 48 cae eek ie a 4” mss 10 er ap iss 1% t "m= ms sms 300 1.080 ms ous 2 * gragnia nasi ihe aredaje 38 KV taneformatore sta~ ‘nce jefe hapa ire podrotje a njein trobkow! tree sno 10% Sate ie ovih odors uotljiva. je mulnot 1 vainost distributivalh tranaformatorekih stniea, te pedaja koju so njima mora posveiti fil planiranju zea, kako bi te iabjegle lot posiedice koje mogu nenetjski neugodno utjeeti, ko te ne posvell odgovarajuta briga ‘snivanju {Toke th stania. 'Pul odredivanjs festa pojedinog Kuéansiva w venom opter fenju grape kutanstava 28 sooskee podrufj,vijede w pravi ist ‘ivjli kao | 2a gradsk, jo jednako utjetu na rezltat, s tom razli= ‘Komn da de stepen elekirferanost, Incalirana saga uw pofedinom udanstvu, fe otal pokazatsy, biti esto nif w odnosu na gradsko podratje, xbog sastava.potrofaés, nyihovih navika i potrebe, te ‘andarda stanovrittva { drogih vets, koji ge vige I manje raz Inkuja od pris u gradskom podrutj Na odredivanje ioliko ée bit potrebno transformatorskh sta~ loa na seoskim podrufjme, za raziku od graéskog podruéja,bltno lijede raltskanost sl0 { zaselaka, to pojedinih gropa Kuta koje u Dravilu nije mogeée napajati i jedne transformatorske stantee, Gbitno Tocrene ha nenaaejenom Podrugja ixmed ih. potroata, ‘Ogrenigenja u tom "Pogledu proiinze i dutine alskonaponskih fea, sa kojima se pojevijuje nedopuitanl padovi mapona, to 12 Datsuns trenton soe ”ogranitavanje moguénest! primjene saitite od dodimog nepons nnulovanjem, Sto 2bog veliKog otpora prouzrokovanog dutinom 1 Dresiekom strujat krugova u tako oblikovanime mrelatma postaje Esato | nemoguée, "Radi toga je ne takvim podrudjima u pravilu potrebno podizatt vife tronsformatorekih sanica 2a relationo male grupe kuéanstava, ‘ smanjenom instaliranom snagom transformetora, adelvatno vi hom optarecenju sela, odnoano grupe kucanstave, ‘Odredivanju koliko é transformatorsiih stanice bith potrebao, ‘te dimensioniranju 1 obllkovenja mreta seoskih podraéja, mora te {akoder posvetti puna painje {pri tome trebe sagledalt i anaiai= rati sve faktore Koji na to utjetu, kao | kod gradsich podragj, Posjedice planiranja su iste w poglada spsolutnih noveanih vejed= ‘ect samo u nelto smanjenom obimu, no ipak to nije taco bezna {jno da se mote zanemerit Radi usporedbe priloten je tabelani prikaz (9) cljena trans {formatorsiih stania i niskonaponsich mreta sa nell sela ofa ‘reba elekteiielrat Prevled troshora lekeithe srefe po nateljima ‘steko podredie lie ‘Cie nowih dinars noses | 2 ne | sauna [p [pases |r| als | REL | vere re ee ee Bm om t00 eam tame 2 awe teem eto ean deo © 19mm eam Gleea tm atseO 1's tnsco—ts000 2650 tm So ‘Uieeso: ei ibhw” iNOW osm emo 00 4 tablice Je vidljivo da odnosi trotkova pojedinih dijelova rede 2a seoska podrutjs oslaje pribiino ati kao 1 od grade ‘rea, u odnesu na ulkupne totkove mrele. Usio jayne ramjete 6 ‘aatho s0 mijenja, Ho je 4 normalno ¢ obuirom na Up rasyjetath iijela w teu, 12 na inienaitel rasvjete, ‘rogled trshovs elektriéke meee po maslina ma seskom podrutlt {proven onosina) 2) meee] soe] oe | a cous | wow | ma | 2 rer rr 100 > B Bl MR Ot 19 ef me saa 100 a4 ms um 10 Som Bl a 100 eS Ie prednjeg se vidi ds udlo transformatorsiih stanica 10/04 KV ‘na ovom podrifj inosi oko 28,Me u ukupno} cient mrele, ito je Znatno vile od utedéa ovih staniea w gradkim mrezama. Ovo treba priest! raétreanorti podratja (shor Sega Je potrebno 2a manje ue Enstava gradi’ transformatorsku stanley), te pu niskonaponske inreze | javne ratvjete (to je u ovom slugaju predvideno kao nad omnna irela}, 2a really od Kabelske gradi podeutjize 4. Odredivanje snage transformatorske stanice Prilikom donotenja odluke 0 velisint tegradnje gredevinskog ijela tronsformatorske stanice neophoduo je, pred tahniekih uvje= {a ojima staniea mora udovoljt, prvenstveno imatiu vidu princip ‘Skonomieuost! odredenog distributivnog podrugja u cli Distributivna mrets mote biti napajane ill tz manjog broja po snazi veh transformatorskih stantea Il lz vise ajib, man po sneai. ‘Kada se, medutim, uamu u raéan svi utjocai koji se odeaba- ‘vaju na ekonomlénost distibueife ejlin, a prvenstveno: presjoch Youle dstributivne mrede, Bro) 1 vellZina tranformetorsih tae 19ales, raspoloivl prostar 2a njhovs lokses, gubie energie tlom. fotine, trfkovt ‘odréavanja ttavog postrojenja wth pogone, Sigumost pogona I neprekidnost isporuke kvalitetne enerale It, ‘olast ve do jane slike ekoromignont cjeloupne mires. "Na temeljatakve analizom éobivene slike edreduje co koncep- cija grade, elapnog,pojatanja | prolirenja mrede 1 pojeainih ‘jem clemenate, pa 1 transformatorsh stance. ‘Polrebno je, prema tome, Elevo podrutje i distibutivnu mredu posmatratisgledita ulpnih godiingthtrofkove, w kojima su sadr~ ‘ank stalni trotkovt Laarvanl investcsjom 1 promjenlio trofleoot lazvani korttenjem, odnosno pogonom mreds, te uvjeima pod Ko- Jima se to odvija ‘Buduél da svi ovi utjecai ne djeluju na whupne trolcove w istom pravet, potrobno Je tit k optimalnom redenja, pri Kojem. Suu najveco) mjer! udovoljent set ahltkl uve, us" minimalne ‘kupme godifnje trotkove. Tako dobivens rjefenja ne moraju ‘vim detaljima zadovoljevatisva distibutivaa podrutj, jer svako fd niih made svoj specifénosti, ali posmatrano w cjelin, doll fe do rjtenja pribvadiivh 2a ttavu dstlbualj ‘Na temelja ovakvih razmatranjs 1 aneliza moguée je, a { po- ‘trobno, dott do tpisiranih clemenata mredo, « narotitotrensforms- torskih stania, jon fe upotrebom znatno uljese na ekonomigaost dlstebualje Trstalirana snagu tronsformatora w transformatorsko} stant ‘odreduje vrino optereéenje potrosatkog podrutje, Hoje se iz te ‘Stanice napaja. Stanieu je, kao 1 ostala elektriéka postrojanja, po- ‘rebno dimensionlvati na veino ‘opteretenje Prilikom ingradnje ‘tansformatoreko stanice neophodno Je prema tome imatl sve ka Frkteratene podatike 0 potrogaékorn podru, ko bl a0 mogla ‘drei optimatna (x Konaéno} eta) nstaivann snag, imajuds u ‘ida 1 perspektivnl porast opteretenio, koji se -uvijek pojavluje ilo sbog_povetanja’broja potainss, bilo zbog porastn sapens lekttifciranost postoetih potrelats” Radi toga se obléno grade ‘ins dio transtormatorske stance predvide 2a mogutnost grad nije Jates transformatora od onoga Fol Je trenutatno petzeban, a Pojatanje instalirane mage veil ae etapno, prema potrebama, Po ‘ofa, jor nemaino povetanje agrade prilikom grednje ne ubjete Ditno na'njexino poskuplienj. ‘Previlnom izhorainstalirane snage transformatora treba posve- ‘ut veliku pasnju Predimenzioniran transformator ne samo" da neopravdane povecava investiclone troBlove lagradaje stance, vee maino utjebe i ns poveganje gubitake zhog pramog boda trans amators, to ce negativaa odrafava na ekonomifnost distrbuclje Sie, 'S obsirom ma karakter potrofatkih podruéja, u praksl su tokom sremena neke anage transformatorskih stanlea usvojene kao hormalne. ako ge pri trensformaclj 9/10 kV normalno grade ramsformatorske stanice #2 jednom il dvi trensformatoreke Je- inlee: a eos podsutje on rainkani potrsatima 1 ava sos pata gute opterotenm 25 va 2 manje pradove MA Etat ertdove a MvA Pr trenaformacii 10/14 KV upotrebljevaj se: x manje seo (montada na stop) to 100 ava 2 Yate elo (dan toni) fe 280 28, EL pit grad rade tenstormatorska stanica ikebeain respite) ao 220 ava saved gre ae ean va $hVatl Bred vellkom gustosom opteresnja do 23c40N00) EVA ex obrira a izeseni prikaz najéeite upotrebjavantn. snag transformatorskih:staniea, pottebno je prior projetrania. 1 ‘enivanja rede evakom pojedinom siuéaju pomvetit odgovarajuca Deinju, te insalirana enngy transformators odabrail me osnova Remelito provedene analize potrofatkog podrutja. Ne taj natin Uumanjujemo moguénest pogreinog dimenzioniranje transformator- Ske stance, jer pogretno dnensioniranje negativna se odrazava na ‘Stayu mrete u tok trjanja stance. 5, Distrbutivno podruzje I prethodnihirlagania Je vidio da se sistem elektitkce mro- 4e razmijeo | sve slofenije dbllkovao usporede s porastom stepens lekirifciranostt potrtate, zatim sa direnjem clektrifkacie, te prikljufenjem netieleifcironih naselja t podrugja na elektetic: Invelu, Kao porljedion toga su { pojam dlstibutivne mreze | pojem Gistibatienag podrueja dazivljavall adekvatne promjene, sljedetL rast Srenje mreza. 'U faz! elektrficacie zemlje pomoéa lokalnib, medusobno od- vojenih elektrans, pojem aistsibutione mreze 1 podeudja pripada a‘tavo} mredi ou dotitna elektrana nepaja. To se odnost na nisko- faponsiea mare il, Sip je Gel lute}, oa marek visokog napons GU 10 EV), preko koje so encrgia razvodi do pojedinih trans- Jormatorekih sanles, te na transformatorske stance prikjusene ‘na ovu mrehu odgoverajucim niskonaponskim mretama 1 pri ‘ljutcima. Teritorijalno se distibutivno podrutje ovog oblike obi& ‘Bo ednl ne grad 8 bigom ollicom U daljnjojfazi elektciticacij, hada ae pojedine lokalne elek- ‘rane dva bila grada spajeju visokoneponsiim vodom radi medu- sobneg ispomaganj It zamjene u slutaju vara na jecno} od clek- ‘rons, e sve zbog vese pogonske sigurmortmress, posavljuje s= Dojam prijenoonth vodova, Ovi vodov! mi imall zadatek da prenose fio energie koja manjla wu jednom od podruta, it da prenose je ‘okupou energju potrein 2a fedno disebutivne podmugje, u sli- {ja kvara t elektrent toga podrutj. Podrudja i mrete napsjane iz pojedinih clektrana i dalje su zadriavale obiljedje 1 naxiy cistebutionih podraéja, samostalnih | ‘edusobuo nezavisnih kako w tehniekom, Tako 1 u ekonomskam pogleda. U posljednjoj ont clektitkacie om, koju Karakteriara i= gradnja voilth clektrana ea veoma anaéajoim intaliranim soa aime, koje ru lcirane nepesredno na igvorima primarne (term ili Indro) energije | mecusobno poverane vodovima vila vigoklh na- ons, sposobuth 24 ekonomiénu Fazmjenu ogromnih Koidina ener ‘ae ‘pojem prijencenih vodava 1 mtefa pripsda ovim vodovimt ‘Distributions podrutja t mrete prosiruju sooje znadenje { de- Tokrug, te predstaljaju podrutja napajana iz Jedne ft vile trans formatorsdh stanies petjudenih neposredno na vod prijenosns nrele, Ovakvo padrutje postaje igrepletens slofeno oblikovanom ‘myetom, sestavijenom od nize vodove reziéitih naponskih nivoa, {ako da’ pogonski napon istezeva ao Karakteristika pomotu koje se mote definirall jedno dlstrbutione podeuéje Il mrets Ova} mate} sada pripada, vibe I manje, palititko-teritorlja- nj jedinte, it podrufju koje tu privrednom { ekonomskom pogieda predstalja'zaokrfent cjlina. U to} so fai cloktrifkacije poe- ‘ina distributivna podrutja mogu definiratl kao poltifko-terito- ‘alne jedinice. One mogu obubvatt! podrutje opting, Kotars, T= Dblike it pojedinog, w_privredno-ckenomskom pogledu, zadkra- 4enog bazena, bee obsira na naponsi nivo vodova i mreta na poje- ‘inom podrudja. 6. Naponski nivoi u disribueiji ‘Vet se iz ranijth lalagenja vidi da je svtha distributivne dje- tatacott suvodenje elekriéne enertije irom jednog dstrbutivnog. Dodrutia. Trebs nastojati da ovo razvedenje bude Sto ekonomitnije, Gaus to krajafipotrolat dobiva kvalitetna energij, ta brople rim naponom potrsbaim 24 njegova tots, Da bi se tadovellla va dvi conovna zahtjeva distribuelje, upotrebljavant sa, tokom Faovoja elektrifikasie 1 aistribucile energije raznovreni napon, rilagodavent pojesinea dlstributivnim podruéjima t njihovine ka ‘ovterisikems, te inanelskim moguénostime vlasnka mreta. ko {fe naslijeden titay niz ih nepona, koji pri siroko rezvijeno) clek- {fifitacit ne 2adoveljavaju ni w pogledu slanderdzacije opreme, ‘niu pogledy moguénorti medstobnog pomaganja pojedinih distri= ‘pativnll podrutja, Sto Je u tok pogona potrebno na njihovim do- imim tatkema, Napottanje pojedinih napona ? prijelay na nove {rot au predviden! | medunsrodalm normame, nije lak, keatkotrajan Metin proces, To leakuje velike apore | investielj jor tom je pillkor potrsbno mijenjatt Stavu mreZu, s Kompletaim posto Jeniem. ahvaljujuti Enjenie da su ovakwe mreds ve w dobro} meri fetid dotrajale, problem prijelaza na standardne napone donekle je ubleden, No unatot tome jot se uvijek u naiim dlstebutivaimn ‘refama nat pogonu na znataija podrufje sa naponims 110 V, '3.000°V, 8000 V, 9.000 Vi 20 000, oft nisu werent uw standardni ‘Takve se mrete tokorn vremens rekonstraiaj uw skladu § po~ trebama { finaneijekim mogutnostima pojedinih podrutja, ina nii= sma se writ prijelaz ne standardne napone Nala renilja je kao sfandardne napone usvojila slijedetl ne 300/220 V 24 niskonaponsies trofaznu mredu sa éetirl vodits, kojom ‘ge ensrgija tazvod! do pojedinih potrotaes, te 10000 V, 25000 Vt {10000 lnjima as encrgija varvodi firom dlstnbutivnog od rifja, zmedu prijenosne { niskonaponske mrete, Radi toga se sve hove trete projektireju grade 22 ove napone, a na podrugjima s haponizne ivan ovod aise planski se proved! rekonstrukelja 1 pri= elaz ne novi slanderdal naponB. Vest transformatorskih stanica 1. Podjela prema naponu transformectjo ‘Svaka transformatorska staniea unutar svojeg postrojenia s=- ti baram dva napensia nivoa: vidi napon (primarad, kejim so Sanica nape iz mrefe na koju Jo prikljueens 1 nial napon (eeeun- darn), koji sania napeja sol mrezu laa je na nj pi V distrbuctj, @ u skladu s natim proplsima koji normal, ‘napone,rsaikujemo transformatoreke stance 110/35 kV, 35/10 kV P04 HV. Osim ovih, & pogonn je jod itay nis transformatorsih stanice s naponime la potstne faze elektrifikteige zemlje, kof nis Dredvideni propisima {koje ae hestojt postepeno uklonitt iz pogona [gradajom mreda 1 trensformatorsh stanies nertairanih nepone ‘Transformatorsicaslanicu u pravilu nasivemo po njenom vier, rpaponu, te goverimo o 110, $5 ii 10 kV transformatorsko) stan, ‘najuéi da joj je sekundaral napon za jedan stopen nif, Tanz fina u praks transformatorskih staniee # neposrednom transforma cljom 2a dva naponska stepena, na primjer 88/24 KV. To te medic ‘im ibjegava zato ilo takve sianice predetavljajslabe tnjesta u ‘mrefama vifog reda na koje su prikljaéene, i x koje uzrokjs relativno velike ate radi prekida pogona, fa nastaje kao posjedica ‘kvara u njihovo} mredi koja napeja povrinsls znatno mange, atime ‘mange anafajno podrutje, Tr isin aliénth rarloga, tj, da Bl pogonska sigumest bila Ho bolja, u provilu se u jedno} transformatorsco) stall iabjegavaju va stopena trenstormaclje, edncano tri naponska nivoa natal jena Sirokej upotrebi, na" primjer 35/10/04 eV. Tre naponsk nlvo, obiéno w vidu niskog napone (04 KV), predviden Jo w evim, vetim transtormatorskim stanicame, ali iskljusivo 2a njesine via stite potrebe, pa njegova mrefa ne prelast granicu tance, 2 ‘Proma tomo, uvijl tekimo I lgradnii trensformatorskh sta pice st jednim stopenom transformacije,odnosno se ave napons ‘lvoe, od kojih vist predetavije napon moreso na ko je stan Dridjudena na transformetorsku stanick, Tree naponski niv slut {ekljuivo vlastitim potrebama stance. 8, Podjela prema naginu montaze 81. Transformatorske stanice unutamje montefe. To su one stanice Kojima je Etave postrojenje montireno w imgradentin pro orijame predvidenim 1 pelagodenim sa ta evra. Te prostoije ‘ogy biti smjeBtene u posebno} gradi slobodno postavijeno} na ferenu,w sklopu slambenog nasele, tvornitkog kruga Il Izvan na- solienog podratje,{ tage ih nasivamo elobedno etojetin transfor matorskim stanieama. ‘Slobodno stojeée traneformatorske-stenice mogu se plans 1 smitljeno uldopitt i u red gradevina odgovarajute visine 1 obllk kao Ho eu na primjer garaze, prodavaonice, servis siéno, da bi ji Eine jednu cjelinu t Ue postale newo8ljive, to mange $e Istcale u naselju da Sto manje marulevaju njegov urbanistitko- erhiektonsi slag ‘Slobodno stojesetransformatorske stance vih napona i vetih nage mosemo ingredit 4 fevan nate ‘Onin ovin, ratlikujemo { takanvane ugradene transformatorske stanice. Promotie 2a montaba th stanica ugredene au u vets gee Gevine: stambeno, poslovne, tvornidke i slifno, u Kojima mogu bit predvidene vet u samom projet sgrade u Koja se ugraduu i po ‘Ukszano} potreb, il su naknadno ugradene, ux podetno PrINgo~ enje 1 uredenje prostonje. 'S obriram na specifignost namjone i coobine postrojenje trans formatarake atenice, prostorije namijenjone an jeri. montis ‘oraju ispunjavatldiav nlz uvjete koje je dasta esico zadovoljit (Ovnjima Ge optimije biti govora u drugim poglavjima, uglaynom, nije th lako uklapati u drage zgrade, redl Sega Je poteljno iebje {gavatl ugradene transiormatorake stanice. “Zhog th uvjeta koje sgrada transformatorake stanioe mora zadovaliti(prilaznl put 2a Vullo, otvart 24 hiadenie, odvod Slobodan pristup w rasklopno postrofenfe al), te nlza drugih zahtje~ va unutar zgrade (kabelski Kanall, bespijekora izolacija, Kvall- fina Hubs, Komunikaciont olvory, postoje transformatora 1 oste- 5OO” 1o), gradevinski dio trensformatorske stanice unuternje montaie Selationo je skup u odnosu na ostale gradevine sinh i jednakth Gimensija Radi toga je_prije gradenja trenstormatorske stanice ‘poteebno resmotrit ave ckolnost koje uijete na njesina cijena i fdabrattnajpovolinijerjetenje PPrakaa je tokom wremena pokazala da je 10 KV transformator~| ske stance, radi pristupatne yeitine { eilene gradevinskog diel, te povoliaih orobina unutarnje montate Geftinifa oprema, sigur host pogona, sigurnost ud, Zivotinja # okoline, moguenost ula anja s okolina | siéno) povolaije graditi kao tnutarnje montaée. "35 KV tranaformatorske sanice vetinom se izvode keo uns tarnje maontale fa ietih | slinih rasloga kao 110 kV stanice, Prema hekitn kallulactems, medutim, prolzlesl da su ove stanice uprave ‘ha granicl rentailnostl # obslrom na natin montade. Zato Je pri Iboru Daina montate u lavjesnim slufajevima potreben opres, fsko t svijetu pretele uvjerenje da je ov grantes rentabilnosti rege Kad napane od oko 80 kV. {UD KV transformatorskestanice, naprotiv, rentabilnije Je gra- ait kao vanjeke montaze, jer to nalebe potrebna Sirina montalnog prostora, dp 1 imenaje opreme, tebina { velitina transformatora Pilitno, Radi toga se one uw pravils favode ne ofvorenom, ocim a fanlmalm slufejevima, dole st im Komande 1 pemocal uredajt re= dovito montirant _zalvorenim prostorijema, Cesio je 35 kV. Tesklopno postrojenje th staniea fakoder irveden kao unutarnja montata. £82, Transformatorske stanice vanjske montate. To su stanice xojih fe tltavo pestrojenie, ii njegow pretefnl dio, montirn na ‘tvorenom prostora, Za favedbu ovakvih postrojenje predvident sa ‘Posehn sparati# pojatanom laolaljom, w odnosu na one Koji st ‘Ramijenjeni monta#i uw zatvorenom prostoru, Nuinost pojatane faolacije proalat i jateg utjecaja stmosferskh nepogods na slab- Tienje iolacione sposobnosts aparata montirenth na ofvorenam, Jor nna vanjako} povelint ieolatora stvaraju manje ill vile voaljiv so} [Nerodlto neugodan tujeea} na slabljenje izolacje proizvode vlagn, sol 1 ugljena prafina, to ae desta Costo susreéo no sastavni dio stmostere ‘Zhog potrebe pojsdenja oacle sparat predvideni 2a vanjoku sonia au vedi, fe, g time 1 skuplji od onth 22 unutarnja mon- ta. Fo -F ‘ato’ tone transformatorske stanice 24 vieoke napone iave- dene ito vane monte, rentiblnie sa § jeftinie od onih uns {Srnje montais. Granlca rentabilnasttpojavlje se Yet kod staniee SH/0 KY, te postrojenia ovog rede sa vige olja pastaju rentabiinije {i vanjako) Azvedbi od onth unutarnje mantate. Postrojenja vifeg hhaponskog reds od $5 RV golovo nu uviek jeftinija kao vanieke montata Poskuplienje unutarnje montate u odnosu na vanjsku kod postrofen ovih napona werolyju velki | sloten! gradevinski die- Invi 22 smjetta} postrojenja. Povetanje trotkovairgratnje, izazvano femomn 2gredom, nadmasuje raziku u eijeni opreme presvidene Saolacijom za vanjl montelu, u odnosu ha opremau 20 unutera}u sont TRelatlono mali bro) ovakvih stanica, s jedne, te volika inve- sticlone ulagenja potrebna za nyihovu iegradnju, s druge strane, fmoguéavaju, a f malses, musnost tafnij kalkulaclja { usporedl- ‘Vanja trotkova 2a oval poledinatnl sluzas, ‘Cesto je rentabilnifikombinirant nafin lagrednje, tako da 110 A Alo postrojenja s transformatorima budo izvedon Keo vanjka ‘ontsia, «15 kV dio = kemandom leo wnutarn}a. ‘Osnovne prednosti postroenja van montaée 2a visoke na- pone jer: manje investiciona ulaganja (05. do 25%), lakéa 1 bela fegradinja { montats, olakdens 1 jeftinije mogutnost protirenja, jer je 2a to dovoljno predvidjei nezgraden prostor, te sigurnije Toka- Lineenje nesta Ieverove na postrojen, ‘Naravno da postrojenja vanjske montaée imaju i nedostatal, kao Sto su skupl i tol aparal radi pojetanje toll, neugodije ‘tee pocutivanje postrojenja 2a lofe vremena, opasnost of smrza- vvanja ulje u aparetima za vrijeme jake zime, olezano odréavanje adi poveéanog talodenja prasine i nestoge 1 'U poeleds natina izvedbe # obsirom na raspored f polata) po- ‘ia, te aparatau pojedinom polju, postrojenja. vanjske montade ‘ateme pode u tr osnovna izvedbona obika: Hasiéna iavodba AIL tvedba se sredajim stupom, izvedba wu tandema i iavedba brazil Gini), Ova tsi nadina izvedbe prikazana su na alka sais. ‘Kod klaslfnng natina iavedbe tri pola. pojedinog tropolnog rastevljata postavijena su jedan pored drugog, a rastavijacl su fmjeitent olemito na tmjer sabimien. Povrdina poteeina 23 mon {Gia jednog polje relativne je mlens. Ova) natin ievedbe amos anfava lako j brio oslobadanje od napona { siguran popravale ofte- fenog racteijaca, | ; te a ‘SL 2 Rasklopno potroenfe raga 60 do 220 kV trasforma- Toate tani cane moninse, svete sizokevedbe i ielénom rxporets eda OAV Rode HOLY ala 0 am & rT a aes inne i cs ism osm Shor pola? 5-83 m Sm Wm Kod tandemske lavedbe poredan! au stem sabieniea jedan ica ragog, # rastavljedl pojedinih sistema aebirnice etole takoder Jecan lza"dvagog,ismjoreni we pravae otejepa, Same sabimnice leis a potpornim laolatrima rastavljca, TPE ovom matinu invade olaiano je { odvajanie oftaéenog rastavjata od apona, t2 omoguéen siguren popravak u stan ber napona Kod iavedbe u brazdi tri rastevijata pojedinog sistema sablr~ ‘lea stoje takoder jedan iza-drugog, al ne’ pravew ofcjepa kro kod tandemske i2vedbe, nego okomite ne njega, w smjers mbie~ nies. Ovim natinom ivedbe otetano je edvejanje oftetenog ras tavljate od napona, Radi usporedbe dete su ispod slike svakog od tih nating i2- vveabe omovne dimenzie prostore potrebnog 2a montazu pojedinih polis ‘Kod tandemske invodbo, u sluteju primjene druge varjante resporeda rastavjage, moguéa je lavjesna usteda pr BL 4 Rasklopno postrojenje raga 110...220 kY transforma ‘orate stance wane moniase sednie stake Toedbe sa “woporedomeparta’ Tendon Reds Hid KY Reda BOT Same sm 7m See & Som aa ‘Sire patie F nm osdin Osim ovih nagina irvedbe, postrojonja vanjske montate razit- Ikujemo 1 po vertikalnom resporedu aparats, U tom ilu imna- ‘mo dva glavna predstaynika i to postrojenja niske, ¢visoke iz rade, PPostrojenja niske tsvedbe imaju rasteijate i ostale aparate ‘asporedeno povrlinskl prizemns, ps st prsfupatnt Kontreli oar favanju 1 popravku, Kedi toge’ ova postojenja zeuzimajd vile montadzog prostorerT Pri vise} invedbi rastavljedi su montirani u povilenom polo- faju na stupa, sbog Segs tu neprictapatnl, all posttojenje rad toga sauzima manje prostors, 5, Rule pre ade; 10, RY. ematrma iorake ani’ Sonfke monic sednje sake Tevedbe 30 ‘export aparaia brash Tee OR _Rome OT = Teeuigi= Shine pola F sm 5m 3, Transformatorske stanice oklopliene mom. Oklopene transformatorske stanice one, Kojima je postrojenje, sa svim svojim aktivnim dijelovima ko}, su za vrijeme pogone pod napo- ‘nom, odijeljeno od vanjsklh uljecaja i dodirs Mud { aivotinja time ‘itn stjenkama postavljenim na potrebno},obiino minimalno},uda- ‘enoeti od dijelova ped naponom. Ove stantce i postrojenjapro- ‘vode se prvenstveno zato dase ultedprostor, te zbog brze{ lake ‘montage, # mogutnoséuprosirenj. "Transformatorske stanice { postrojenja ove vrstl proizvode se ‘vornigh, pase gotove postavljaju na predvideno ijesio na kojem je prothodno nutno iagredititamelje prilagodene svra i potrebama. Feopleta vodova dotitnog postrojenje. Nakon postevljanja postro~ ends pa lgradene tomeljeeitava se montada Sasol w levedb pom ‘ednih spojovs pottrojenja s odgovers[udim vodovima mrede, oj se ono uklabe ‘1 6 Popled ne 110 RV raktopno petroenie HE Spit (Ova osobina znatno doprinos! jednostavnostt dopreme { Laka postavijanja na predvideno mjesto, te brain montede i pustanja ogon, a time I ekonomifnosti etave transformatorske stance. Oklepiiene transformatorske stanice kao apecijna vrot ste ica, vetinom se proizvode na dva razitita nagina t to: 1. oklop~ ‘ene lransformetorake stanice 22 unutarnju mentaia, 2 olopljene. ftaneformatorske Baniee 20 venjeku montai ‘Postroenja za unutarnju’ montatu obiéno su rabllanjena na pojedine pola opremijena potrebnim aparatima. Snago, ip 1 vist a‘ugradenth sparsta ovizni su © vrai polja, satjevima mrobe w koja Se uklapaia, tf sgurnost pogons. Pola pojedingéno olloptjena Timenim sijenama, a isporacuju se u oblitu blokova koje je moguce rival | medusobno spajat, te po potrebi profirivati Etavo postro- Jenie, uw akdads © odabrancm shomom, ‘Zbog ovin osobina podesna sua primjenu uw industijkim ‘pogonima, gaje Se mogu postavijat unutar pogonstih hala na naj Dogodaije tajesta pei fom zatsima{u minimalan montelat pro- ‘Mor, Zahveljujudl fo} okolnost emjtena es wvijek u taligtu po froinje i opterotenj, te bog toga omogutavaju_najpovolinju ‘ref | resplet vodova, a ne { exonomime snabdijevange potro- een energijom. ‘Zamjens dotrajalih i oftesenih dijelova i apsrate pojedinog ‘loka omogudens je jedsottavnim odvajanjem apareta of napona ‘pores ievisgonja Sevan ollopljenog bloka, sto popravike ein lam ‘PYenostavnim. Radi toge su ovale! aparatimontirani na kolielma, 42 Kontak! lzmed spareta na kolicima 1 fkmo tgradene opreme {bok oblino sn ikoriitent | Keo Fasiael&h SL, Profeljetinom okloplions tansfermatorke stanice sa st alo, pratt tp (Precood BA arior) COldoptjene transformatorsiestanice 2a vanjsku montaéu pred vigene st 2 postavljanje na olvarenom prestora, a namijenjene sa Tuglavnom polrebarma gredskih distibstivnis mreda 1 veeih gradi ita 9, 2 rr ‘Prolavode se Wvornltii, @ ttavo postroenje, zajdno s trans- formatorom, sselteno Jew eaednihiom Iimenom fasta. Raspo- AeGNMpojer! | rezmect pojedinih eparata tevedent su na nejracional= ‘Aj antin, uz korstenje minkmalnog prostors. Zbog toge medutim Etevo postrojenje posiaje nepregledno, saljeno 1 teze pristupatno Gojedinim dijelovima 1 spojevime, w odors ma tranformatorke Zranice montane u zgradi. ‘Ove transtormatorske stanice proisvode se 1 kao polwetne, rmontirane na koliima, te au podeane 20 grudiista i ostale potro- age Koj se tellfte opteretenja tokom vremens sel s Jednog snjesta Da APUgo. ‘Pristup pojedinim dijelovima transformatorske stanice omo- iquéen Je f2vana, kror vrata ugradena sa suih strana stanice. Na Gomjes dijela vrata oblino je montizan lim Xoji se otvaranjem Sema van 1 postvanjer katie wjedno kno nadstreinica w slucaju le aa vrijeme radova ne postrojenju. ‘Unatoé nedostaclma Koji s ofituja u sabljenostl, nepregled- ost, ettanom peistupu do spojeva | pojedinihaijlave postrojenja, {estroge} tipizacfi opreme, koju Jew slufaju oStagsnja moguée arljeniti iskljuivo 5 opremom isioga tipa i istog prolzvodata, ‘Hlopljene transformatorak stance ‘ailaze na docia Brow pri- fem, nro facut pogonima ngradajom «ponte hale ‘84, Kombinirane transformatorske staniee. U pogledu naéina| ‘ontaée talevim stanleama smetrame one Kojima je postrojenje Zielomiéno lavedeno’ kao vanjska, 8 djelomiéno. Lao unutarmja ‘ontats. ‘ije rijedakslugaj da veéu disteibutivnn transformatorsku sta- ‘lew izvorime # Taaklopnim postrojenjem vide < nizeg napons “nonfiranim w zatvorenu prestora ograde Posebno iagradene £0 tu Svthuy 4 transformatore posayljama inven 2grade, jor im Je na taj Shula olakdano hisdenje, dopreme, izmjene 1 progld Ovekay natin izvedbe primjenfuje re w podrudjime gdje to dopuitaja kala | terenske priike, ednosno gaje stanice ovakve [vedbe ne snetaja ingled ool | ne ugrotavaja sigurnest Idi {Tivotinja. Transtormatorske stanice ovor tipa monteze pogodne ‘pu zadi toga na lokacljama ievan naselj, teu industrlskim tostalim ‘pogoaima, ‘Transformatorske stanlce vilth napone festo se izvode # ras- ‘Mlopnim postrojenjem vie napona i transformatorims w vidu 4. Dine taste mai 8eee eee eee eee ‘anjske montaZe, © resklopna postrojenja nifeg napona w vida ‘unutarnje monte, Dosis je Cesta { kombinaciia invedbe rasklopnog postrojenia vifeg napona u vidu vanjske montage { portrojenje tides napona 3 liom leon months pet Em raaormatn sa ‘Tip kombiniranog natina frvedbe odabire se od slufaja do shi aja, prt temu se uzimaju u razmatranje sve predaogt! mane poledinih tipova, da se.na kraju odabere najpovoljniji tip 28 odre= ent sluts). Na’ odluku'e edabiranju tipe mantade uljetn mnogi faktor, narotito velitina ( anafajpostrojenja,terenake.prilike moguénost, uvjeti nsbavke fisporuke opreme, te uspareaba elena pojedinih Kombinacij, 9. Podjela transformatorskih staniea prema namjent Opéenito sews, ave transfonmatoreke stanice w distibutivno} Ajclatnost namijenjone au trenaformiranja anage od napona pri= Jerome mreze ir koje se napajajy, na napon dstibutivae meee, ju one napajaju I preko koje se energija razvods from distribu ‘immog podrutis, do posljedajeg Potrofeéa, Dstrbutivnl napont sa 1 pravilu nist od peijenosnog napens ‘Unutar distributionog peda rarlikujemo distebutivne trans tormatorske stanice, zmedu ostalog, | prema namjent 20 koju ta Dredvidene w taj grant djelatnor, jer ona bino utjece na vein, blik, natin montsde, opremt i sléno. Radi toga motemo prema namjeni ove transformatoreke ste nice poet 1. gradske, 2. Sees, 3 Industries, & 4 mlelovite transformatorake stenic, 9. Gradske transformatorske stanie. To su disteibutivne sia- ‘lce, koje se keriste na podrutjima gradova i vetih mesta, Pojrn ‘ove skupine transformatorskih stania, lzten njhovim nazivor, ne proirleri samo iz znatenja teritorijalnog podrutja nyihove pric Imjene, vot vise iz uvjeta koje to podmugje nemete tranaformator= skim stanicam, Koji bitno utjelu na ajihove oenovne { karskteri- sténe oeobine. a “Jedon od glavnth faictora Kofi je bitno utjecso na rasvo) trans ormatoralih staniea t pojavu skupine pod tim nezivom jest kabel- ‘oinreia viteg | nldeg nepona, svedena w njih kao u svoje Evorne ‘Robslka mzels, kao oblik dstributivne mreze, primijenjena fe*podrutlima gradovs, protved je 1 pasjedice uvjete koje pred. Sjulpostavige gradsko podrutje zbog evolih urbanstidih, estetskin Macbraéajnih zahtjova, to iz rezloga sigurmosti pogona i ual na fim podraéjima, {Eipravo je ova mreda bitno utjecala na specifiznastoblika svo- ‘gh transtormatorskih stanle, 1 zato th se mote svrstatl u posebau rap pod gorajim nazivor. ‘SL te. Tp gredeke trnaformetorske stanice ko #6 up frebiooa a Ree ‘Kabelska mreéa ulast u transformatorsku staneu {ir nje isla podzemnim kanslima, zbog éega na samo{ staniel nema nikaevih {ielove ped napanom radi kojih bi agrada morala imatl odredensTr (Gl. 80 5 0), Nerina mlnimalna visina odredens Je cletrigkim Uiredajem montizanim unter mgrede, 2 naroito uvjctima koje po- avi pried provjetravanje u svzhu hledenja transtormatora, SL 8, Gradeke transjormatorka stance te sZsgrab be, ofa so wporeiose Zaprebe (Out uvjeth odréduju potrebau visinsku razllu izmodu ulaznog i Jnlarnog otvora za hladenjo, Koja je obiéno mjerodavaa i za odre- ivanje minimatne vise seme zgvade za transformatorsku stale ‘Ta visina se kod 10 RV transformatorakh stanlea, koje predstev= Yalu vel vetinu disesbutivnhstanlea, rete iamedu 35 14m. ‘zat th je moguce gradit kao prizerne,slobodno stojte grafevine fit th uerndivati na povolina mjesta s prizemlje ostalin agrada na deradekom podeutia ‘Osim Habelske mrote, na speclftnost gradskih transformetor- sich stanica bitno utjete i gusibta optereéenja gradskin podrutje, lioja odreguje optimeing instaliranstmag transformatorsiih j= slintea, time f saga same stanice Tokom veemena, preksom 5a a ta) natin usvojone kao optimalne snage 10 KV transformatorsh Behe 250 KVA, ra podrucja # mazjom gustocom optereéenje ‘Serjima przemine iegradaje, te 000 kVA. 28 podrutje votom sasfotom optereenjau naseljina vsoke lgradnje,odnonno 2 X 500, AVA « neseljima vsoke lagradnje sabljene u blokove. ‘Olgoverajuce instaliene #nage 26 KeV transformatorsish sta- rie ovih podrutja abiéno su 2800, 4000, odnosno 6000 KYA. ie ovoga prolzlet da je uz pojam gradake distributivne irans- formatordke sanice usko yesan { njesia obi, woitina, kno i natin Rintae fo je uvjetoveno spectinim zahijevima gradskih na~ lj kojime st stanice prllagodene. ‘92. Seoske transformatorskestanice, To su stanice zs napajanjo aisieibutionih mreta na seoekim podrutjima. Keo fio gradsko pod- tle se svitn avojim spelftnostima namete uvjete izgradnic Ka- ‘elsih dlatibutienih mreta, tako | seosko podruéje uvjetaje nad- Gemne distrbutivne tree. Te medusobne rastrkanceti velh i manjih seoskih naselia 1 grape ue prolalaal kao posiedica manjs gustoée eptereéenie, time i relatieno skupa legradnja distributivaih meta na tim Sodrugjime. Radi fogs se po selima | zascocima ingraduju rete joie oo ulafu Sto imanja finaneliska sredsiva, da, cenovna fvtho, to jest snabdijevanje potrebnim iolitinama energie, Uz £- Simca slguenost Wud, Zivotina t pogone, {pak bude ispanjena. live wvjete mote « eijeloet zadovalit nadzemna mrefa, Kola Je ontno jeftinija od. kabelske, 2 zbog oblika seoskih.stambenih Zara { njioveg meGusobneg polotaja na thn podrutjima mofe se ber potedkoga izvet Nadzerna distributivna mrcia jedne, te relative niska rina opteredenjakoncenteirana pofedinim nasoljima = druge rane, uvjetuju Poseben obi | velit transformetorskih stance pelkladnih za napajanje ovih mneta Sigurnosna visina nadzerane mreke koja u_transformatorsx tani laa! {ia njeialax, a Koju propisl predvidaju na mjestima Dristepatnim za vosla en najmenje 9 m (ea niski napon) odnosuo im (ee visoki napon), namote potrebu izgradnje visokih transfor- teatoreh slanica. ‘Kablovall respletniskog 1 visokog mapona w stanicams seoskih podtje ba nedzemnom nrefom peakupljoje favedbu. ove mrete, Pin poyonskom pogieda umanjuje mjesina sgurost, Radi toga = {odio sremena Fosvijena Gea karokterstcna oblika seoskdh trans- aF formatorskih stanica, ovisna uglaynom © potrebno} instalirenoj snaai transformatora, to 1, nidana seoska transformatorska stanles,{ 2. transformatorska stanica na stup Zidann soosea transformatoreka stanies, podvegaute sporente tim uvjetima nadzerane mre, razvijona je u Kerektersténom 1 ‘otijivem obliku tz. torajiéa, po ojemss ju je veoma Tako wot {prepoznatu scoskim pejsefime. Potrenna sigurmossa visina ula2- nih i isiaznih nadeemnin vodova visokog 4 niskog napone laned “emlje nametnula je potrobu montage postojenia Tesporedenog po ‘Visi Na taj nati je emoguéena minimalna tiger povrsina Ets ‘ve slanice, Hoje je adredena potrebnim prostorom 2a. smjestaj ‘ansformetora u prizemljy, to neophodnim razmaclma nuzaim da ‘i pasluivanje postrojenja bilo sigur, Povaline Je uvjetovana ‘aeoder statiSkim i estetskim 23- Ijevima same agrade, ¢ abairom na. potrebm visiou koja odre- uju nadzemnl vodovt Radi toge ae ove stanice grade obleno & Uo frtom unutarajih dimensija 22 metra. U taj prestor mogute Je ‘upradititransformator snage do 250 EVA, kof je vetinkslutajeve Avon su eeouka podeusja 1 zarete, 'U prizemi Je lad traneformatora obléna ugreden $ tropolat sastavljat 20 odvajenje transformatora od visokonaponske mree, ‘ lumedu njega i transformatora moatirant su visokenaponskl csi fore, kao ealtte transformatora of lzatkog gpoje na strani ve skog napona, Na Jednom od botnih zidova pokraj transformatora ‘bine je, 1 posebnom ofvoru i sida ugradens niskoneponska razvodna plots, kako bi bila pristupatna 2a nadzor { odrtavanje S'viaine lerenay odnoeno pods staniee Pristup prednjoj strani ove Dlofe ebigno je omoguéen a vanjoke strane stanice, da pit reda~ ‘tom odrtavanju rezvodne plote, ednosno lmjent pregorenih riskonaponsiih osigurate, ne bi bilo potrebao ulaiti'w gradu ‘Niskonaponslt strujni krugovi, kot ilaze iz transformatorske stanlee, vode se 2 raxedne plots u vidu isoliranih vodiea lroz fnolacione eijevi do visine nadzemne rede, te provode lez 2id Stanice na njeau vanjsku stranu, odakle se prikjucuju na seoska fadzemanu mated. "Rasklopno postrojenje visckonaponslih vodova obiéno Je mon- ‘irene no grenjem dij stonioa ‘Ovim postrojenjem upravlja ao « pravika na kata stanice, «| ou avthu je ugradens atmrano-betonska plota, kao podna ploéa 9 prvog Kata, $ nje je mogut lakit prstup postrojenju. U plot su Reon! otvory od Uojih jedan slu#i 2a proler visskonsponskog Sribiucka transtormatora, a arugi ba prolny osblja Se prizemlja na evi kat Lobratno. ‘Visokonaponakd vod lari u staniew preko provodnih izlatora| ‘montivanih a provedau Gelitmu plotu, Koja je smjestena w olvoru ‘Hi, Aiko se vsokonaponsid vod produbuje, sto mati da je trans orators saniea prolama, tada se mastavak voda loz trans formatorsku stanieu iavodi s golim profiiaim veditime do. érugih ‘provodn isolators, montranih ebigno ne suprotno} fasath slanies, Zot eu ugradent na is natin kao 1 oni na ulazno} stranl voda. ‘Preko ovih provedalh {olatera vod prolagi na vanjslu strana ‘Hnie, odakle te prlkdjuguje na svoj nadzemni do. ‘Transformatorske stavica na stupu druga je varljanta seoskog tips transformatoraidh staniea, koja ueletefci}i seockin pod pugje alla na. Srok primjenu u reaifitim oblicima. Seoska Dodrulje sa resttkanim selma, zasocima i manjim grupama lute, Fahataju veoma digatke niskonaponske mreie. Veoma testo ove farefe ne zadovoljavaja uvjete propisnog razvoda energije mis ob- {rom na ped napona nis obslrom na zai od provisokog dodirnog Zepone primjenom nulovanja, Radi toga je u tim podrueima. po- ebro. gradiil vile malih transformatorsih staniea, kako Di se Siratile nlakonaponatee mrete | Lime omogutllaisporuke kvalitetue fee potrodatima, To je esta 1 ekonomitniji natin raxvoda ‘ego izgradnja dugih mela. ‘Da bi rezvod energlje blo Sto ckonomitniji, neophodno je gra ‘iti Ho je moguée manj, jednostevnije i jeftinijetransformatorske ‘Haniee, ho linje u tshnigkom pogledu jof uvijee zadovoljavaju, Zito ae transformstorske slanice grade montane na stupove, Jer {je na taj natin jednostavno leko uRlapati u dstributivnu mze~ isa po konsteuket Tale 1 jettinje od ridanib, koje slue Ito) ‘Budutl da je kod ove vrstestanica transformator sa Eitavim luredajem rasklopnice, razvoda 1 oalguranja monitiran na stups, ithova maga je ogranidena tedinom samog.transformatora. Za anja tela, sa800ke # osamijene grupe Kus ojima su ove stanice Thamijenene, #9 potpuno odgovara te se na njih montiraju trans- {ormatort mage 10--100 kVA. Ovisno o predvideno} maksimalno} Sneci transformators, potrebna} 2a odredeno meet, rarvjen Je 1 pls variant! u pogledu obliketihstanica. 3°Redovito au ne veh stupa montirent osigursél ¢ iolatorima za vanjeku monte, spo lkojth Je amjeften transformator, dak je Tiniski rastavijee, pomoea kojega viljivo odvajsmo transformatoe= su sianieu od napona na visokonapensko) strani, abléno montien fhe slupu vsokonsponskog voda ispred. transtoriaatorske stanic, iil na potetku oteepe voda, sto ovisiosituacijina ferent, (Ovisno o smart, « imei teint predvidenog transformatora, ove se stanice montirju na dvostrukom stupu, ednets A siupt, portal St 9, Seoske treneforatorake stalca tine xPornjée Lopiaine oe wpetrebleon sim. seontin mretama, pie 4e"potrchna italvana sng traniformatore do 206 EVA 0 paninckintrajevima “eooite fe avedeno obigna sa ‘Skofentm sanamay kako bi baie pana nacegr eps, ‘iajedea bilo priapodeno sal ett ubjckate statin’ ‘nom stupa ii ne dva A stupa medusobno verana u oblik portale, Stupovi su obitno diven, kao I stupev! visokonaponsiog vod, Hi su fvedeal od armiranog betons, 0 | a (Osim ovis, renvijen je { u praks! dosta Gest tip slaniee monti~ sane na telénom redetkastom stp 'S obritom ne snagu tranaformators stance do 50 XVA obigno se rmontiraju na dvostrukom stupa, jednom A stups, porta ill na Gnjecnom seietkestomn stupa Taide onstrukelje, dok so one 2 {anstormatore 50.100 AVA montiraju na dva A stupa medu- ‘Sno poveeena prikladnom konstrueeom, il na Belifaom redot- SGstom stupt tte Konstrakeje, Koi mogu da ire potrebna me~ anita napresanje uvjetovena velidinam | teHinom trensformatora Festalog uredeja ‘Zajednitka Kerakterstka svih trensformatorsk stanics mon tismuih’ na stupa, jest oledano odrlavange, te amenjene sigurmost Goblja sadusenog 24 njihove odréavanje, Ho Je uvjetovano po- {febom penjanja na stupove, te vanjskom montazom stanica, red Eige Je osoblje izvrgnisto vremenskim nepogodama, To je ujedno: | 108, Treneformatorgha ston seston. tp 'naFeernore= evastom spe (protzeos ok ‘rower 8, 108, transformatorska stants Ef di sGooc nSegemom atts ‘pu (itiroere Pal)a: 4 mana transformatorskih stoniea na stupoviins, fo medutim ‘usporedbi s cljenams, te lakotom i brainom montale, u ednoou na ‘Seoske stanice, ne iskijucuje epravdanie niihove upotrebe t men {de ne odredenizn mjestima 1 pod odredenim uvjetima, a 10 Je sluéaj kod manjih cla tase ‘Razvod nisog napona kod ovih stanica obitne ee cbevija na stexvodno} plo&i montirano) u posebno frvedenom ormariét, oti ‘plobu Hitt od dodira Yudt 1 2ivotinja, te atmostereh fecal, Ormarié je w pravilu montiran ne stupa staniee iznaé pode, © “na visi prstupatno} fovjeku x zemlje, Toe ullnjeno’ebog Ike 4feg odrtavanjs, kako bi se iabjegio penjanjo na stup red! popra- Yaka na niskonaponsko} plot, Koji su u pogonts mnogo és od ‘Popravaka na visokonaponsio} strani 1 samom transformetota 23 Indastrliske transformatorske stanlee, U okvira distribu- ‘ije lektsiéne energie, to su teansformatorece stanice na koje je Drikljufen iskijutive neki industrjaki pogon. Svzhe 1 osnovni oa ‘datak ovih staniea prema tome jo napejanje eloktrignom energijom Sndustrijskah potrosata, koji aww pravila odvojent od pottdate _lroke potroinje ‘Napon transformacije, natin montate, oblik 4 velitine ingrad- ini, lkacija 1 aligno, ovisnt eu Kod ovih stan isdjative o potre= ‘bara industsijskog potrafaea kojemu su namljenjene i koji u bil -adreduje njihove lave Karaklerstike, “Odvajenje, indastriekin ‘pottolata od potrofata troke potroinje pomotu posebaih trans Tormatorskih dtanica potrebno je Jz vide tarloga 1. 8 gledibta naclonalne ekonomike realete je magenje upo- ‘trebne vitjednost elektriine snergije 2a poteebe induteioy w Od ‘nasi na ono firoke potroine 2, Tehnolotei proces prolzvednje, radno vrijeme industjih ‘potrofata, natin upotrebe slekigne energije | ostale specfiost ‘heminovno dovede do vealke izmedu potrofata.jedne i druse “kategorije, jer Jedni drugima waroluju tmetnje prllikor koriste- ‘nla energie. 5. Blastinost 4 sigurmost pogona dlstibutivne mrede postj ‘znatno bolji ako suns nju u ejelin, th na njenim medasobno ‘nezavienim.dijelovima, prikjutent otro jednakih talinih ‘zahtjeve, pa je radi toga korian industljke potrosade odvoit od ‘tah. Te gornjoga prolstaxt da je glavno obiljebje Industejske trans- ‘tormatorske stance, redl kajegs Je? ubrajamo ova kstegorju, snabdijevanje energijom nokog industejakog potroata, a Sve ostale njone karakterstke, w pogledu vsine napona trans~ fonnacic, broja Wransformatorskib stanica na terltorju_jodnog {dustrjskog potrosate, instalirane snage 1 broja transtormnatora nular jedne stance, nating montaze 1 alifmo, oviane. su nope- ‘Sodno i iskjutivo 0 Iavakterd ¢ veligint industeiskog patra, edi toga jedan industrjskt potrotat moze imati u svome sastavu. Jeane ill vide tranaformatoreah stanion Kole same 24 sabe pred Havljaju aeokruzenu ejetina, no w shutaju potrebe moguce ih Je ‘voit od costae distibutivne mre, a da na nu ne utjees Zbog toga su industieke tranatormatorske stanice obiéno a lamigtew pojedinih Industejekh pogona, dak im ostale karak- ernie namete sam potrofat i njegov tehnolofkt proces. Radi ‘oga Th ime u svim obllcima { veliinama, kao na primjer na slel naib. SU t1a, Prednisgled wieokonaponseg Hoke 10 2 84, Micfovite transformatorske stanice. U_pogledsaiihove namjene, lakve stanice slugs 28 napsjanje potrofata kojl po sors lkarakteru pripadaju razliitim grupama u odaoéu na. potroinja energie. 2Ove kombinacifa se u prakst najSeSte pojavljuje izmedu max njih industljkih potrotata | potrobeta Broke potroinje. Nije, na fine, neobitan elude) da je na fem gradskom podrucjs, 0 Kuga St 19 Veskoneona ik = waraenom,elténon ‘premim (prison Sat" eribor) stambenth blokove, lociran neki manjt indusrisl pogon. Cesto fe taka pogon moguce napajatt energJom visokog (il niskog) Fepont ie" ausjedne gradske dlstributivao transformatorske. star ‘ice loelrane u nepestednoj blizini toga pogona. Buduli da je zbog pile spomenutin rasloga potrebno j poeljno advoit industriskog potresaés od polrotata flroke pottetoje, gredska distributivna Fiansformatorska stenica w konstraktimnom # montainom pogleds pillagodava se ovo) vrei. Timo u vest moguée su rastite kaxbi- Decija, Najéesee su ugradnja daju transformstora, of Kojih jedan Slut iskijueivo ea apejanfe industiekog potrotata, a dro 24 hapajanje okolah otras airoke potrinje, i pak vgradaja “ Jonog visokonaponsliog vocnog polis, preko kojege se prkliu= Raju indvojene transormatorske stanlce tgradene Ukr indi nskog potrotata ‘To jedaom ts dragor slut mofamo wes mjerene regi trac petrol energie induntijkog potroata W fo} distribu ‘enol stnic, Koh tad smatramo mjetovitom transformatarakon ‘Ranicom, jer suit potrotaime rast grupa, To je, prema tome, f500 Lagonda: 1 — tranformator; 2— fabeskt vod: 3 — wade Stee sod 4 sabi ‘St 2, Primjer kambinirne transformetoeke sane 2x ti ‘edema (Joan apes "oe od te tansormatar Tee, ‘gdbinie ayaa. stropa, promise omopuénoahe eee Upretcine vse dnt chee 4feradska distibutivna. transformalorska stanica = vetim brojem ‘fookonaponstin. kabel lala, ili sa dvije. transformetorske komore, ftp oviel 0 industrjskom potrofat (Ove i signe kombinacje mogu se pojavtl 1 ne sooskim pode atime, # hedsemnim mresame. Utakvim slugajevima morsmo Seoski Uup stanice prilagodit posebnim zahtjevima. ‘Jedan talev sluéaj prikazan je na slici 12. To Je seoskd tip stanice prilagoden pottebt lavodenje visokonaponskog Kabelstog Youa ea” napajanja neltog. industejskog petrotata, Uovom slur Enju, je. to omogueno.postavljenjem vsokonaponsish.eablenica {epod stropa primlja (Ai lanad poda prvogs sts), a sa ajih Ge ogué kerala, fednastaven, pregiedan 1 siguran.prikijutale na Dadzerone. vickonaponskce vodove kofl se nalaze iznad sabirnica, ine kabelld vod f transformator, Ko se nslaze isped sabirniea proctor prizemlj, Omoguéena je i montaia posebnog mjernog Eitema, u sueaja potrebe mjerenia t ove} stale. “Moguée su 4 dalinje reste kombinscile Konstrkeija mjeio- ‘iti transformatorein staniea, koje se oblEno rjebavaju pojedi~ hhaéno, od sluéaja do slutaja, uzimajuel u obuie posebne uvjete i Zantjeve nametnute karakierom 1 potrcbama potrolaéa, te Toksei- Jom stanie 1 visti visokonaponske { nlskonaponske zareba pod rutja ne kojemu se gradi stance. C. Osnivanje transformatorskih stanica 410, Osnovne karakteristike transformatorske stanice 14. Shema transformatorsks stnic. Prk toke energie transforinatorko) stanie, sin wgradenim apartina 1 opre- Sum, te nhove medusobne spojeve {vere dajetmo pomoty ornor Smog meri, Koji nasivamo shuom tenaformatorete, anion Fe fedint dljelovt postojena { njihovtaparatl u them! au predsta Jjent cdgovarajusim simbolime, wojt su utenatent medunarodnim romama. Tz sheme transformatorske rani ne mara biti lie Ppostor! respored_postrjenj, vet samo. medusbnaelektika fora pojediath ajlova postojenj, 1 sv aparat Turadi sheme se prishspa nakon temelo ramotrenth urjeta le trensformators sania more da sadovlj i oth pros= Inet oenovni poet o transformatorsis sans ao foe: Papon ‘tamsformacievelcna 1 lnsarana snag, bro} sabimicn na DO- [ainom napus, nat { natin saite | oniguranj, te vat opreme See podstke mode projextanta dst 4 nartlae Projekte w oblea Dinjetnog sadaten. ‘Nekon ovogh, proektant vet atvare nada predodia o tte vp) ato sta e oie pnt rsa mje Pravilno odabrona i rseradonn shoma tiebs da sigur: sisooat sigue! pogeaa,datinuivae nore u koja ae trae formatoreka.stanica ullapa, pregiedan, ogitan 1, sto Kral tok nerije ustmon postojenju,Jednaslavnet_poetojenje 1 nje- ‘ov pogonsku sigurost DEE so ovo powtgio {theme sadovolila gornje mhtjeve, po- teebno’ je trnsformatorsca anica prediajel prvenatveno kao prlzzn tao da ju je moguée napejatt vodom veg nepona 5 obje Strang, iako je mreéa vileg napona za vrijeme normalnog pogons, ‘Tproilu 1 veinredjelao tapofane, Obostrne napejanfe Bos asie w slutaja potrebe preko tekozvanih pomotnih vezs, koje 22 | ‘ha mredl vileg napona ostvaruju medusobnim poveaivanjom ira) fnjihstaniea dvaju susjednih slrujaih Jrogove iste mreto, Ov fpojevi fine mreia clatiznom, 2 transformatorskim stanicama f Teli nideg napona povetavajs pogonsia sigurnost, Jer se w slu- aja kvare na mreM! telativna breo davode pod napan. Tako shema ne predstavije prastorn raspored postrojenja,po~ ‘uebno Je vet w njo) predvidjtitakav raspored pojeinih pelja Koji Ge onigurati raynotets optereéenja sabienica, To se poste ime lsiGnim poledajem vodnih polja u odnosu na transformatorska po. jp, a zmedu njth se postavljaju ostale polje, Koja za subimice ne predstavljaju opteretenje. Ovog pravila valia se pridrlavatl kod 5Svih transformatorskih staniea, kako onih sa vie polja,tako i on 58 malo pois “Jednostavnost postrojenja poste se odabiranjem 1 primjenom svrsihodaih elemensta neophodaih 2a novmelan pogon, pouzdand ‘aitta 1 za praisu Korisna mjerenje, jer od svakog nagomilavanja ‘nepotrebnih elemensta utransformatorsko} stan! poslaje posto Jenje samréene, nepregledna | pogenski nesigumo. Uprakst pel= injenjujemo ef viste ahema: omevna ill nageina chem, jedno- ppolna ftropolnu shemu, COnnoona ili nageing shoma jodnopolno prikaruje u principu tok ‘energie, brojsabimiea, vat primijenjenih rasllopmisaparata, bro transformatora | broj polje postrojenja. Ova shema se upotrebijava pllikom diskusije o postrojenju prje njegove osnivanja, te 2a nje- {gov idenl projekt (lika 1. 6, ¢1 ¢)- JJednopotna sheme, 2a razlku od osnovne, sadriiosim gornje- 1, jo karakteristitne podatke 0 svim upotriebljenim aparatima irumentina, an tatnim meduonbnice spojevine 1 vesama, taka da one prufa jasn slku eelokupnog postrojenj, wkljutujul | pei ‘milenjonu zedtiu | mjerenje 'Na osnovu dobre i potpune jednopolne sheme moguée je irvr- Sith narudabu pojedinih elemenata, jer su ont vee definition od ‘redeni a u sheml moraju bith prilazanl svi karakterstifl podaeh © njima, ukljubujuét { proievodate Jednopeine shema daje najpregiedniji uvid u Stevo. postro- 4enje. Red toga proplstsabtijovaju da bude Srvjezena na viljivam ‘jena u postrojenju, kako Bl korlano porlutilastruénom oblju 1 vrlenju bilo Kakvih zahvata uldapanja 1 islapanja unutar sta- “ ‘Radi clelovitijeg vida, na liel 18 dato je u bli osnovne heme nekliko prikaza w prakest najvige upotrebljavenih slatajeva, Peds) Jo peikazana sheme jedue krejnje tansformatorske stanice Pefujucene ne nadzemnt 10 XV vod. Prije ulaza u stanicu mont 118s Onnoons shame seonke SL S ejncanice Joe RY Rendformiandee nto ot Be ‘St 18, Omnoyna shems pradste tronsfrmatrske ‘nice dae renformatora eni su odvodniei prenspona, iso raft postrojenja stanioe of ‘imosfersth prenapons, “Koji te preko nadsemnog voda lako Dprenose u postojenje, Hastavijaé pred transformatora mote biti Fmonfirsn Keo linijeki rastavijat ma zadnjem stupu nadzemnog 4 Dauutine eaeormter sae 0 a‘oda ispred transformatorske stanice st na njegova prvom stunt, ko se radi © kratem ofejepnotn vodu. asia HY ae dvonirutin iabtame, Ss Ne? “Ato je transformatorska stanicasidena, povolnije fe rastavjed aontirati u samo} sani ispred transformatora, « izmedu ojega 1 transformatora gradi csigurage visokog apona. ‘Transfarmetor je u ovom slueaju na stranl niskog napons 2a- ‘Hien automatskom sklopkom, dok su nlskonaponsid izlaznl vodovi zaltigent vsokoutinskim osiguratima u svako}_ far Na sie 13b prikssana je nejeeste upotresljavana disributivna ‘ransformatorske staniea se_dva voda visokog napona 1 jednimn ‘ransformatorom snage lmad 250 KVA. Vodov vsokeg napona vom su sludaju Kabelsk. Ulazni vod na sabimice transtormetorske ani dolast neposredno preko Wopolnog rassvljaea.dok jeu polju nlsznog vode predviden utinsia resavljat. Prednost ovabvog. Fasporeda je u tome sto emeguéava iskoptanje pod opteretenjem Gionice visokonaponskog strujnog kraga ira ove transformatorske sania, a de ee Bu tom priors ne laljutuje bez'potrebe. Osim foga Je titevo postrojenje susedne ‘transformatorske stanlee, oj Je potrobno iavesti neko redove, bez napona, zbog toga Je cbrejanie posla & njoj siguene so ‘Trensformalor je na strani vitokog sapona zuStion uinskom opliom, jer mi Je snags ienad 250 EVA. Umjesto utinske sklopke ‘ote bil upotsijebljen seins rastaljo€ s osiguratima Koll tako- Zor raitiaje sransformator od Lratkog spoja i preopteresenje, @ rogue lskapeanjs transtormatore i pod opterséenjem. a strani niskog napona ugreden je strupal transformator radi rmogutnosti Kontrole epteretenja, On mode Did ugraden w jedno} Ire ove tri fare. Dreko obitne tropolne proklopke spo) zavréava Za niskonaponkim exbirnicama, # Eojih preko visokoutinskdh osi- Revate faave odlarnstrujel krugovi niskonapansie mrede. "Na allel 13e prikazana je sheme transformatorske stanice duije tansformatorake jedinice # Ui visokonsponska vodna poe. Sea od th polje staatraju ee Sslaznlm poljima, to sa bog istih rez- Toye eo na ail 1b snabdjevena utinskim rastavijatim ‘emedu nlskonaponskih exbimnics oba transformator, koji nor~ rmalno rade odvojeno avaid na svoju ared, pesto moguenost Toole Hoji mote biti aveden’w obllkutropolnog rastavljata ii Binopotnih pomignth spojeva. Ova) spoj se upotrebljava obito w Euteju kvara na jednom od transformators, kako bi se preuzelo Se aapajanje dio il Gave mreia tranctarmetora koji je a kvaru, BF jeluog transformators, U normalnom pogoau ova}. J© spo} t pravilaraztevlen ‘a act 182 prikarana je normalna 36/10 kV transformatorska stanice ue nepajenje.gradskih.mreta. Predvidene. su dvostruke Etbimice ina sani veg inn strani nileg napona, To w= w pogonis porltivno odradave radi moguénosti napsjanjs iste stanice iz dva Petia invore energij, ko il ne moge rads paralelnom spotty fi je iz bilo kofih pogonskia rezlogn poteljno da rade odvojeno. oguée je poste: | potpuno odvojen rad pojedinih transformator- ih jedinie i njthovih mreds, Ht Je u praksl Est potreba ‘Da bi se emoguélo odvajanje pojedimih vednih polja od ks bate efi te pogonskih razloga u stanovitim prilkama tebe da bude pod naponom ir drugeg izvora, time postal moguél radovi tbe aptsatime montranima u semom polju, u pravilu seu tim sta~ ‘cama montira na lalazu i2polja, a prije pijelaza w Kabel, ilaznt astvljat “Rasiavliaé je obléno amebajeven aotovima ze usemijenfe, to prvenstveno sliie kao osiguranje protiv nehotignog stavljanja pod hepon kabela od strane auslednog izvors, a Koji iz stanoviih raz: suJoga trebs da bude bez napona na dloniel medu ove { susjedne stance 'U staniei je predvidena montsfa deiju transformatorsih jo- dinica ja so saga mote mijenjatiu tokt pogona prema potrebi imrefe koju staniea napela. (Oxim vodnih i tranaformatorskih pola predvidene su spojne { smjerna polje na oba naponska nivoa, neophodna za normalan po- gon titavog postrojnje [Na strant nifeg napona predvideno je takoder palje kudaog transformatore, koji lust za tanatormacdju energie pottebne 28 ‘lastiti potrosaic transformetorske stance, U pojedinim vodnimm poljime vileg i nldeg nepons predvident ‘su naponskl transformator! ze moguénost montaze mjernih ure- aye ‘Broj vodnih pola vifog i nieg napona odsbran je preme potrebamna mnreis, tako a ovalva aheme predstavije.optinalna Fjedenje za grade mete gustote nazeljenocti oo 260 stanownika po hektara, ‘Tropolna shema prikeraje sve ono Ht je prikazano jednopol- ‘nom shemom, all za Fazlhu od je, sve spojeve | veze izmedu po- Jedinin aperate { instrumenata prkazuje 20 avaleu faz posebno, Giuduel du oe za elektsilaeja previ hort trofama tru, Alobila je ova sheme po tome 1 svoje ime. ‘Tropolno prikasivanje svih spojeva I vera zahtijeva_matno ‘vedi presto, odnosno veto nacre, nego jednopoino prikszivanie, adi toga ce ova shema obigna lzraduje 2a svao polje postrajenje ‘patcbno, a ne kao jednopolns sheme, 2a éltavo postojenje na Jed om nacrtu. No abog toga je jednopolna sheme preglednije } za ‘upotrebu mnogo praktinie, ‘Tropoina shema se zbog svojth ocobina upotrebljava pet inva ao Jesjno ibjegavati gdje god je moguée. Kao 4 potpornt tzlatorl, 1 provodnl se'u nove viene Asada of alte, Tak su 12o- Tutot u pogons sige} « iontatn je jednostanlj, Jer eu ive eal ber evornizaummesto toga 20 ewe Suplinw njegova Ula Drovedaju neprekdnute sbimice 1a. opreme vskonponsog veut pol. Von ols Wc sokog aayona prikijutujemo na sabienice pomocy rataviata. Re {gn taj vastavije® nasivamo | sabimitkim restvljatem. Rastao- {G0 Je aparat kaj sail su wd rastvijanfe strain krugov Sew ‘se ed pomiéath ontakta,iavedeaih. wy oblikw bake oteva {ncpomignih onteksta tevedenth u oblku vila. ‘Kon- {eit ou montirant na iolatore priferiéene na okvir rastarlats omin! Eontekt se poms aglobs na svom donje Haj orede {ko toye silebo, a F gomiin hrajem alexi w neporiéa kontakt Saveden w eblka vile, ie njoga lat, pa time stave a vie strujn rag ost Jo grade. Rastavifatstrtine krugove pomots restavjala molemo samo 1 neopterefenom duanju Upoteba rastaviaea pa optereénim Sirujnin Krugovims lazive fake sektiéne Tukove, sto mods iat {ete postedice ne samo ta restavjaf, nego 1 2a tinvo postrojenle {eobije koje gu posiveaje, Rad toga treba prethodno rasteretit ‘tral krug restevjanjem pemogu sklopke, pa istom onda levi Fastavjanj pomotu rastavate, Troma brofu polova oj se istoveemeno obvarsj, ‘raalikuje~ smo jedopalne 1 tropolne restaijaée. Kod jednopolnih rasavljeéa “ivatamo’pel po pal pomoceuklopne marke. To fe zsterjela Kon ‘tiacla castle | danas volo ijebeo upotebleve. Rea to- Dolnog esieijaea se pomotu rajednitke arovine {poluga istovre— Pleo olvareu ava aripola Time se pose vot sigurnost ase Tonje 1 umanjuje moguénost zabune pri rastavjanj, ‘Brena visint napona valujem® miskonaponsie 1 viokon2~ ponskerestovijace, kojlbu grader za pojedint standardni naponsia Fed primjenom edgoversjuh potporihtaolaore, na koma. su ontrant Kontakti Prema vist upotcjebljenih izlatora, w_po- fledu nating montaterulikyjemo rastevljate r2 unstarnj 3 ra {Goijece 2a angen snontda, Kod rasavjaga ze unularnja mas {atu tao novatl Kontakata suze edgovarejue potpornt olan a abo alenim rebrime na laaltarsom tjely dok kod onih za ‘anid: montaia sade lactone joe feratenim rebrim ‘Prijo ta voda tz tranaformaiorace stance upotrebljavamo restaijaé e2 dodatnim kontaltima 20 uremljenje flea 22. Ov‘Kontakt, tavedeni kao pomltnt u oblikes nofovs, shude 20 spo} ise koptanog sirujnog kruga s uzemijenjem, 2bog vaatte osoblja od dodira uredsja's naponom. Taj napon se na ‘skopeanom strujaom “rugu mote pojaviti zbog stmosferekih.prefajenje, ill pogresaog tullapanja strujaog kruge © njegove auprotne strane, &ta se mote -ogoditi zabunom SL 28. Tropolnt raavljt rede 36 a3 nofevina oe ateme- iene « purematitim Pooprime (pacud Rede Haka "Zea Kontaltl za uzemijenje ofvaraju oe na ieti natin Kao pomigni ‘Kontakt obitnog rattavijata. Ureda) 22. njlhovo ukapanje iors Dill vidlvo i mshaniei, pomotu brave, blokisan, kako bi-se spr Jetiloneotekivano i pogrelno spajanje s uzemljenjem strug l= i ped naponn, “amedu sabienitkog rastavljaga { rastavijada = Kontalina za ‘uzemljenje montira to ubinaee sklopka. Sklople ne upottcbljaver yo u yodnim poljima svih transformetorsh staniea, nego samo 2a onim mjestime gdje Je potrebno rastavijatstrujne krugove pod optereéenjem i gdje se provodi sadtitastrujaog kruge protiy pre- ‘optereéenja | kratkog epoje. To au abiéno pojne transformatorshe ‘stanice vsokonaponske mreie ‘Ucinska skdopka Je aparat pomota Kojega mosemo rastavlstt struja rug ped nominalaim opteretenjem, preopteretenjem, pai ‘na leratkl spo}. Ovo svojstve pros: ir konstrukelje aklopke, Roja Jo} omoguéava gatenje cltritnog Iuka koji te pojevijule pei kom rastavijanja.strujnog kruge, Da bi ufinske slop mole ugasit eletcitn! Tu, vastavno mietto njenih Kontakta ne malas 450 u slobodnom zragnom prostar, vee je ugradend wu zatvoren roster 'U tom zatvorenom prostoru se pomeéu odredenog medija gust Tuk, odnosno spretave ‘njegovo ponovo stvaranje mskon proleea 108 sinusoide imjeniéne struje kroz vrijednost ula. Radi toga je fadatal lakil | inanje je naprosenje Kontakta udinske sklopke ‘eujnomn leugu iamjenitne struje nego sto Je tou strugnom krugu jstosmjeme struje, gdje Je potrebno prakinuti puno strujno opte~ efenje { ugasi luk. ao mediji za geéenje clekteiénog Iuka Kod ‘itinske skplee upotreblive se ulje, voda | zrak. ‘Prema yrati upottjebljenog medija razlkujemo i utinske sklopke. tina sklope je uéingka stlopka najstarje konstrukelje, ju danss potisisju manje, lakSe 1 pogonsi: sigurije Konstruk~ fle. Pomicni 1 nepomltn! Iontalett ove sklopke Uronjen! su u_ve- {ik Roitinu je u odreeno} poradi. Priikor spustanja pomicaog Kontakia nattaje clektriént luke Zbog visoke temperature koja se pil tome pojavijje protvara se ule u pin, Kofi povedava volumen Tija u pooudi ¢ pote arake Samad povriine wlja kor oWor ne Doldoped posuer U posudl se stvara Pritielk od nekoliko atmos Tora, Pri Govoljnom Fastalcn Kontakta elektro lule se gael radi hisdenja { visokog prltske, st 50 pojavjuje zbog velike koltine sae ‘kod napona do 60 KV ava se ti pola uline sklopke nalaze u zajednieko} poet's ukjem, dak se Kod Visth napona polovi pole “izih faze st evojim pomigaim i nepomitnim kontaltima nalsze aedusobno odvojenizn uljm pesudama. ‘Sklopta se malo ulje (malouljna) ufinska je skdopke koja 2a prekidanje 4 galunje luke pri prekida opteretanlhstrujaih krugo- Ya 24 asl od wljoe sklopkee, treba mstno manje ulj. Kod ove Slope au polovi pojedinih faza sa svojim pomitnim 1 nepomit= him onfaktima sijestent umedusobno odvojene eilindre Ispu Injene teativno imalom kolitinom aja. Prt astavljanju kontakata i pojavi luke nartaj plinovi + velikim pritiskom. Posebnom kon ‘Mfukeljom komore 2a gaienje Iuka plin Ubriageva ule u sam elek- frldnt Ine Ne taj main dolast do bladenja 1 vazvlatenja luke, te Asioniesije ubrizganog ull, zbog Goga se Tuk breo hladl, (Ovaleve sklopke nallaze a Siroku primjena u rasklopalm ure fajima svih nepena, fer mu lagane ¢ spretne 2a montabu, © u po- ffonu su pourdane, Kod nae oe prolevede ava tipa ovih slop i fou tvomieama, Beergoimoesta u Sarajeva i Hlekivor=ijt Ripnju (ike 29). Eksponsiona sklopke je utinska sklopka, kod koje je 24 e0- enje elektiznog luke upotrijebijena voda pomijeana © lzvjesnim ollsiama glikola, da se sprije€l smrzavanje. Ove mjelavina so 107naziva hidrin, @ eespansions vom hidromatska shlopka, Pomiéni i nepomighi Kontakt pofedinih faze 1 ked ove su slope, slléno kao ed maloutjne, montireni u tet medusobno ode vojena pola smjeftona na zajednighors postlju, Na glavi pojedinog. SL 20, Matoujeg stopta 12 kV — 170 MIVA (proteved Tinergotnveal —"“Garesevo) pola montiran je pomigni Kontakt w obliku nol, koji shui 2a vid Ailvo rastavijanje strujnog rugs, 1 povetanje Tesmake elektvda 1u kamort sa gafenje Iuka, éime te spredava pojava Povratang ele ‘tifoog luks. Presjek hidromatske sklopke priksran je na alii 3 [Na postolju b, izvedenom od teliénog Lima, montirana au te po calanska izolatora i w koje su usedene lromore 24 gasenje luke ‘na kojima si montirine pogonske glave 6, s0 restavnim node: ‘Pri isldapanja pojavljuje se iemedu pomiénog Kontakta i ontalsta komore g elektrifat 1uk, sbog Kojege Ge isparti dio hic dirina. Nastala vodens para sadi2l'veeu Kolin vodia, koji tog vellketoplinske vodjvost intonivno gat I. Na odsedenom tee 108 50. Hidromatika shiopha (prisved. Rade Koniar — a Leares 100ska pare propa olokritntpraten m, pa se eljevna komora my nea~ rnalno pollze, Pri tome ekapandira para & gornji io. komore 1 Slektriént luk ubacwje keplice tekuine, Sieusne kaplice djeluju ‘kao cent hlsdenja i deionizacje, a nastalo strujanje mjefavine plina 1 feline efikasno hla Ink. Pare nastale u glavl c mejve- Eim te djelom kondensira t ponovo vrata u komora. Radi toga je {gubitak hideina prio ‘sklepanje veoma malen. Ovakve skolpke roiavodl ivornica Rade Konéar, za napone do 88 KV. Pneumataka sklopka Je ulineka skloplea kod Koje se 2a guBenje luka upotebljave komprimirant ale posebsog spremiks. Kon~ taki Pojedinih fara ove sklopke kao 4 hidromatske 1 malouljne, redusobno su odvojent u posebne polove. Kontakil se rastavjaja ‘og prigake.zeake (@.+-38 at), Kofi wjedno fspuhuje eletzizal ky pr femu ga hed i dtonizite. (Ove slope fe izradujs x ave napone { rasklopne snage, 2 po pogonacim osobinama veoma st aliehe malouljnim sklopkama. Nedeetatak im je nuzast uredaja 22 Komprimiranje zraka, radi {aga to upotrbljavaju gotovo iskjutivo uw velikim stanieama.vi- fokth nepone, u Kojima je ta) urodaj potreban {2a pogon aperata, Osim finish slop, xe raetavijane steujalh Kragova pod optereienjem potrebljavamo 1 uflnske rastavljete, Uéiskt race ‘eolja® je rasklopn! aparat Honstrairen i predviden za vidno Fas tavljanje strujalh krugova pod optereenje. Awtopneumatekt wSnakd rastavijaé isklaps struj krug pod opteretenjom, te nastalielektriént Tuk ispuuje 1 gash Kempoimi- ‘anim arekom koji sam stvara. Strujanje zrake Ved pokretanje potniénog Kontakta, koji je napravljen od elev, na Cijom zavrSet~ ku oe malasl Hip. Kip ge pokreée u ellindru ‘jelovanjem jakog Dora te lapubuje stimutl arak lero Supt pomigni kontakt, eime Fe gist clekizital luk. Ovi aparati se nazivaju utingkl rastavljath ato tto obavljaju posso 4 rastavijaéa fsklople, te ih na mnogim {njestima urpjeio”samjenjuju. Aulopneumatske neko rastev- Ijaée proiavodi Buergoinvest 2 Sarajevs. Pored autopneumetshih, upotrebljavaju so i druge Konstruk~ céie utinalah rasteljate, Kod nas sp profzvod! rasavljad prkazan tna scl Slap, kof paralelno = glavnim pomoéuim ontaktime u Cbliku noseve, ma montirane | sparedae Kontakte. Sporedai kon {aki ibljutuju opteretne struje. Sporedni kontalent not ula! u [dal Kontakt sajesten w ploenatoj kemor za galenje Iuka magnet kim ispuhivanjem, Rastavljace alain Konstrukelja proizvode uo tvornica ektroindustrifa in splotne montafa iz Marlbors, Elek- trombija ls Ripnja te Rade Kontar iz Zagreba. 1b) Tropa 35 RY, 400, e4 dopradeném nosatina igure SL 3, Unk rete eee atom (prea U3. Oprema niskonsponskog rasklopnog postrojenja, Ras~ ‘Mopno postojenje nlskeg napons opremaiio anaiognom opremom m14x20 1 visokonaponsko, s time da je oprema prilagodena niskom ‘napona # edgovarajucin strajame, Na niskonaponsko] stant trans- ormatora potrebno je nsime iavetavatlraziitaplanska { prisilna ‘uklapanja { isklepanje, alitno lao I na strani visokog napona, 2a Xoja su nam potrebn! odgovarajudi aparatl. Ovi aparati su razli> th Kensirukelj, tako da pojedine struje Krugove rogu raskla- ‘pat u neopferegenom sianju, pod nominalaim otperetenjem, Il na Intake #0, ‘Prema tim rasklopnim karekterstikama obiéno th medusobno rualkujerno { upotrebljavamne na mjesima + tno odzedeatm 2ah- ‘jevima u pogledy rasklopne aod ‘NajGaielrasklopni aperat!niskog napons su poluine sklopke, ‘automatske zattitne sklopke i visokoutinski osigurat, Polutne ‘sklopke su vist rasklopnih aparata pomotu kojth se struja rue fovi mogu rasklapat jedino tune. Invade ae u realiftian. eblici= sna za roliite struje, 0 Gemu ovia 1 ajthova Konstrukale St $2, Poluéea sidopka Osmowni sastayns djelovipolunih sklopl se pomigni i nepo- ‘iént Kontakt, te sistem poluga { ru8ki pomotu kojih se rasklapa ‘Pomlcanjem pomtnih Kontakata. U pravilu se lzvode ko tropol- ‘he, Sto znadi da so Kontalti svi triju faza pomiéu istovremeno 1 ‘Gave iovremseno rasklopaja Szujal brug a2 FE Prilkom isklapanja opteretenog strujnog Kuga pojavijuje we ‘vei i mangi elekiléat Tule ovisnn 0 jetini straje kos iallape- ‘Hjem prekidamo, Ova) luk oifecuje koniakte poluine skiopke, radi ‘Ebga on! moraj po svojoj Konstrule, matenijahu 1 obrad biG pr Jegodeni napresanjima ola prouztokuje rasklapanje pod optere- enjem, kako bi mogli erst doveljno pogonskh rasklapanje “Zhog pojave elekiriénag Inka nije preporuejvo isklapat fate optereéene strujne krugove (pod opteretenjem), jako su odgovara- Sade poluine sklopke 22 to predvidene, jer ae kontaktl na te) na- in breo ofteéuja | pretopa postaje neupotrebijiva, [Na slit $2 prikssana je niskonaponsia poluéna sklopka pro- inyodnje Rade Konan, # pomitnim kontaktima u obliea nozeva nepomuenim w obliee viies, Prodvidena je 24 nominalay struju ‘ao 400 A. ‘Automatske zaitine sklopke su resklopni aparati_ pomoéu oi eo rasklapaja strujal krugost pod nominalnim opterecenjem fa fetal spo), Kontakt ovih sidopitprilkom residapanja (pe rai toga jote djelovanje eloktriénog luk pa su prilagodent ovim >aprezanjima. ‘Ds bi se ublafilo Hetno djelovanje elekteiénog luke, konstruk- cia automake zaitime sllopke udesene je tako da ga smaniule. {Za rary od ruse preklopke, pomiéni Kontakti se Kod automat Ske sklopke otvaraju zatao brie posredstvom jakog pers. Zahvs Tujutl Breom otvaranja leontakata omoguteno Je lakse galenje, Codnomo prekidanje slektriénog lula. Ovome doprinose 1 posebno Tonstrrsnt tuljel oko pojedinih polova skiopke, u Kojima se is puhuje elektrién! luk ‘Avtomatske ztitna sklopka je osim toga snabdjevena 1 lek ‘omagnetskim isbacivatime, koji vise ulogu releja, te pil pojevl TEretog spoja djeluju na latlapanje sklopke. Mogu Jo) biti dodani {Tbimetalnt rele, Koji djeluju ne isklapenje sklopke zbog preopte- redenja strujnog kruga, © 1 drugi pomotnt dijlov Pestedstvom pesebnog svitkt mote se over sklopkom upesy ‘Yat daljineld, ese rack svih th osobina | neziva automata zatitna sklopka. Na slle 38 prikazana Je takve skiopka u lzvedbl Frergoinvesa iz Sarajevs ‘Visokoutinskt oeigurad su resklopni lementi koji se upotreb- AYavaju za zaitta strujnih krugova od preopteresenja i Kratkog spol, te 20 njihovo isklapanje pri pojavi ovih anomalija, Sastnje {Disb iestrnoort ain usse od podnodja as dva Kontakta u oblika vile, { wlofka (psteane) $ Montaktima uw obliku nota. Iamedu dijelova Kontakta w obliku hota uikopijeno Je sjla origurats, nasinjono od keramithe mae it poreulana, u koje au montirane lamele od srebrne legure, Lice ede Si a1, Automatske sattineshtopke niton aspen (proiceod “Euerginvest Sarejeoe) luke kao oslabljent dio strujnog keruga, a svojom konstruljom 1 imenzijama prlagodene su odgoverajuco) Jakosti struje na kolo} Dregaraju i prekidaju strjal Krag. ‘Keramiko jlo osigurada ispunjeno je pijetkom lofi so na- laa oko lamels, 2 sluti ze hladenje | gatene elektriénog Iuka Koji 52 pojevjuje zbog pregaranja lamele prilltom protjecanja struje ate of one za kofu je lamela predvidena, Pomotu ovth osigurate Eo tog prekidatt relation jake straje bez Hetnih pocljedica 20 stele dijelove postrojenja, pa se redl toga nazivajuvisokoutin- ‘kd osigurati 1 shutaju potrobe ovi se osigurati mogu upotrijebitt i Keo jed- nopolnt nskonapontkt rastvljadi z=. iaklapanje strajnog. erage pod optereéenjem. Ovo, medutim, alle: preperuilive, jer se tom ue pillikom pojaviuje elektiéns luk femeda Kontakta osigura Th oftecuje, Ne ali 34 prikssan je visokoutinskosigurat. S134, Vieokoutinekéniskoneponah onigurad TNeki od opisanih rasklopnth aparata_ upotrebjavaju. se 2 tugradnja wave vsti niskonaponsth tral rugova, a izbor 2a pofeino mjesto ugradnje wll se aa omnovw njihovn keraktenstika Peahtjeva srujnih krugova U Koje oe ugraduje. 4A. Oprema transformatorskog_polja. Opremom transfor~ imatore soars saskdopne aperate catale lemente ugratene {ransformatorska polje rasklopnih postojenja vies | nig napons, ff opremu u transformatorko} komor U transformatorskin pljima vifeg 4 nideg nepona, Hoje se klapoju u setav raskiopnin.postrojenis odgovaraluceg nepons ‘elimo rasklepenja.trensformators, 1). ullapanje 1 iklapania Yansformetore na odgovara[ube seblnice, Rasklapati mofemo’u pramom hod, pod naminainim epteretenjem ili 4a vileme pre- Spteretenja, odnomno vara na postiojenju. Pot izvodenju ovih fusklspanje upotrebljevame ise Pasklopne aparate Kao i u vod im poljims, Prema vee 1 naGiou odabranih rasklapanie, te na Drccanjme hojns soa naprebssparat odebirema vest 1p Tas Sopnih aparata "ranformatore manjh snags (2 260 kVA) amo raskapst ww premom hodu na stant vsokog napona pomatu tropalnog Fas lavijate. Rad toge, do BL agradnja tanaformatore stance bila Jets, a transfrmatore snage co 250 KVA obléno predvidamo Eopolnt rastavije {osigurabe na strantvisokog napona. Dsijedno tome moramo na strani niskog napona transfortator opremil ras- ‘mim eparotom oft podnos!reilepanje pod epteretenje, Kako usDismo ga moglirasteretiti, te nakon toge isklopiti na vsokomapon- ko} strank pomotu restavijta. Zhog toga na niskonsponsko stray ni abiéso montirame automatsies aaittms sklopl ‘Transformatore 10/04 kV vetis snag ‘od 250 kVA opremasno utinskom sklopkom, 1 uéinskim rastavljatem s osiguratima na Stranl visokog napana, kako bismo mogli resklapat!-u praenom ‘hod i pod opterotenjem. U tom shvéaje nije obavezna upotreba Shlopke ‘koja moe ratklnpati pod optereéenjem na sani nickog, ‘napona ‘Transformstore vitih napons, koji su obiéno 4 vetth snags, ebavezno opremamo na obadvije strane rasKlopnim aparatisna pred ‘videnim ze resklapanje pod opteretanjem. U tom slaéaja najéeie “upotreljavame.visokonaponske ulineke sklople ‘Cjelokupna oprema koja se upotrebljeva 2a trensformatorska polja opisma je u okvirw opreme vodnih poli, pa je ovdje nije potrabao posebuo oplsivetl. Opreme transformatorce komove opie Enna jew poglavija 124, ‘Ostala'oprema koje se ugraduje u transformatorska poljs bog zabtite 1 mjerenje opisana je u narednim poglavijima, (© semom transformatoru so ofnovnom elements transfor ‘matoreke statice ovdje Je navedeno samo ono ito je bit a die {ibutera kao Korienika transformatore, USinittranafermator jest ‘lektriit ureda}. Koj! posreduje uw procesu.prijanase elekritne fnerglje tz jedne mreke u drugu preobrasbom njezinog napens, sto pativamo transformacijom eneralie ‘Masioni wasnt napon jest napon mete na oju se w normale ‘som pogonv prkljuluje ulaznt namot trensformatora ‘Maziont ielaznt napon fest napon Koti se pojavjuje u praznom hodu na ilaznom namotu transformators, Rada Je aint namot prlkljuten na evaj ‘naxioni napon, Nasiona saga transformators est umnotak nazivnog napona i masivne sruje dete naponste lea fhe, mnoten s fektorom Kaji Je zavisan od broja faza (kod trofeenog ‘ransformatora 8) Snaga transformetora larelava se u EVA st ava. Gubiet pracnog hoda it gubict w feljerw transformatora nast ju zbog magnetiziranja tljeme jergre, 2 pretvaraju se w toplinu ‘Ovi gubier se pojavijuju 1 kad transtermator nije optereéen fe so rac toga zovu gubiet praznog hoda. Gubie « Baku fraxsformatora ‘Pojavijulu ge 28 veijeme opteretenja transformators, «izezvani su ‘iolazom struje opteretenja kroz bekreni namok odredenog otpors, ‘Radi toga so nozivaju 1 gublel zbog opterctenjs, Oni te takoder 6 ee pretvaraja u topliny, a mijenjaju se pribliine # kvadratom strsje opteretenia. “Koritnosttvensformatora jest omjer meds ulazne snage uma- anjene 2a fanoe gubitalen ws eljexu | bal, 1 ulazne snage transfor smatore, th 4 — items songe — (gubie presnog hode + gabe u bak) ‘ulaane anage Spo) trofasnih tronsformatora jest oblik iavedbe spola poje- ‘nog, namota Jedne neponske strane. Pojedini namot moie bith ‘tvoran il spojen t troket (D),avljedu (2) il eeeak (2) reopteretivost transformatora jest sposobnost transformators da podnortodredena naponska Hl srujne preoptereéenja bez Bel- fh posijedics, Normnalne se tranforstor! grade da mogu podnijti povienja wlasnog napona do Sle. Strujna preoplereéenja transfor natorapovremeno st dopustens. Dopuitens trsjanja proopterete~ bjs oviana su 0 prethodnom trajenju 1 izasu optereéen[a Nub-tatke transformatore jest mjesto gdje su tri fazna namote spojena zajedno. Nul-tates mode bit} prilljugena na poseban pro- Yodni 2olstor na poklopea Kotla, usporedo s prikijutnleama faz- ih namota, ‘ada Je nasivamo frvedenom nul-tatkom $ omnaéava- fhe aim, Kod normalnih 10/0 KV trencformatore jo nul-tatha Fedowite irvedena na strani nlskog mapone, a sufi 7. prkljutsk plevodia meeze ‘Danas ae redovito seraduju lft transformetorl. Kod njth je Jeljenna fougra = namotima ugredens u liment kotac i uronjena ‘tanelormatorsko tlje. Krav poklopae Kotle lalaze prikljutnice po- edinih namots obi maponsiah strana, Kao sto je fzvedena mule Haka, Prieijutnice su lavedene ror provodne izolatore, Prema ‘sth upottjebljenih provodnih ieslatora rasikujemo transforma tore unutvetnje 1 vinske monteZe, prema tome da Ii sv provodni fnoletori her rebara ft imaju lralena rebra, “Y distributivnim transformatorskim stanicama Sire petro nie upottebljavamo line utinake transtarmatore raxtitih naga, {U'ovisnostl @ vzEnom opteretenju potrolatkog podrutja (vido Sjeale 4). U Sistrbutivaim mresema u previlu.upotrebljavsmo ‘ronsformatore ea smanjenim gubicima praznog heda, Jer su tok ‘dana vedl dio vremena Sabo iii nikako optereéeni, pe gublelpraz~ hog hoda anatno utjeu na ukupue gubitke mrede,s time ina’ eko- omnes disribucte aPri eboru transformatora za distributione mrede firoke po- ‘otnje vatan jo podatak 0 moguénoettoptereéenja nul-tathe, To Je ‘valno radk toga jer I uz najbolli raspored potroéaéa ne Pojedine faze ‘transformatora dolari do nesinetsituh opteretenje, ba. Je eophoduo upotrebljavetl tansformatore ® moquenosea’ opters: Genje mul-tatke, ‘Transformatart w spojevima avijeaia — cea, ‘rokut-rvijenda 1 zvijerda-rokut omogucuja opetreGenje nul-atke io iznoca nazivne struje, te tu prikladne 2a disributivne transtors ‘matorske tonics, 'U toku pogona testo se poievljuje potreba partlenog rada dve Ail vile transformatora. Dva ili vige trapsformatora rade paralelng ‘ko su na ulaznoj strani prikdjutent ne iste mbenice,« na lslazno} hapajajuzajednitke sabimice. Da bi transformatori moglt raditi Daraleln, treba da Ispunjavaje ove uvjete: 1. moraju prada isto} grupl spe, 2. moraju matt ist prijenomnt omjer transformacie, 3. moraju imat sti napon keratkog spo 4 omjer nazivnih snaga trensformators treba da bude po mo- sguénosti manjt od 1. U protivnom prijetl opasnos! da man teense {ormator bude nedopusteno preoptereten, 145. Oprema ijerang eran. U oom opremu mjerog rds a taatrmsrs sn gud apralora e etl | ern vost ho matuson povein prelaalje po ins inna U arti aati stances Se Sohn su seston jaw ov opeme mera onsen SERGee eptesaven feo instrument ses anpermeat ie eter bea adn redo doe ae ater tckwene ‘eter, do se ot Ictrumont ede wpa DMjerattaneformatrt su apeat Lat rina Indukle tcnatrma eke naj ick nape lh Sue he fove me mate ties inven” Nf} ain ote ele {ine petarfe ue ejenonl pogo rsp teu er ne tenormatore lim nn fae fsa Navona sj napn) pinning i weandatog uno keu- Jt vednon primar cundarnestrae ions) neon 4s Datos) nose me eaovs je sdrtan otal weed ae oe tenaoratre Meson snap. aden WA yea fina Homo trnworoato, petal usondarl”srajl {id natimesekundarse sie pons) {naive impedan” he Nason Inpelancie traana veh eet peal or 18 Tet eee sekundarnog streince kruga uz induktvat cor = 02, kojim se wteeines mote “optorst a dane. prekoratt panice Wase SINSant onsformsar et edt ivan trans mots koje viake vijednontt sre, koja tte kroz nlegov pre Pat rose xtujeno na tal ios 0 Rjegovom sekundarsom se ape princi se srujol tranatormatr suse od Jee 2Glane’sa transformatorstin Hmove L dve stron sitka koncen- ‘tin namotana oko dog ste Jecgre.Namot i evan Ke jevia’uilutujomo sejek tw gavnl siraol brug) te kroe to ‘eet fino tferene sue, nexivarno primer namo. Remat tajama se indica sje size vlfednost corauto proporionalne bolt aavojaprimarnog I sckundardnog bamot PoE love kojees pelutijeno ampermetar i stujoe grant ago fern ectrumensta, nasieamo.sekundarnim namot0m, See elmer stain asformators w previ Je pele Eovga fod prodjecanjepunog nose sajerene eizue, e= Kola je ‘ostormater provides, kandare indecana stajepopria ‘joint 8 A “aicjad enetormatorl eu gradent 2a standardne, vrijednst acne peimarnestraje {tt 81613, 20, 30,50, TE, 10,150 20 5,300 A ed dale im scundarnastrojeu tom sua mos au possi alutajevima 1 A. 8A oeetaahtce haf srl trnslormator mora da zadovoli jest itso! ransformiranje ste @ ekundard nam vax ‘Shtnotprimare sue ae 1 pean bon soe oma, raja pelea sirjnog transformatora. jest procntinna otha mega atverne sekunderne sue {jez propane v= Tens oje oe dobivedijeljnjem imoen primarne stuje #8 [iia ‘palenosim onjerom trnsformatore Nedeersjnt bo} () Jet wisiaatie nazivne primarne str io hoje, te nasins impedancia, stra, Pogrelice anon 16 BEML perme ttrumente aso of feetog lleale prea ‘Rhaje Matiog spota,petebno ie mjerne jrgre gradi za ralen Sadstrfal bre} fontno n= 0 Ne <9) ‘Kutna pogredea strjnog trnaformatars jst farm poral se rewnderne Aeuje prem primarpo|, Kol dobivame ako sbverma ‘Sturdrmastuj okvenetno 2a 10% Raton pogreia se maved ‘Skouminuta {tate se poz, ako sekundarns vlna retical primero. Riese tadvontstrjtog.tensformators jest Bigjtnt nor ajegove seujnepogreske pri 100% optereten uo‘Strut transformator ne smijemo preopterelit, jer u tom sux {aju odetupa od propisane pogreke svoje idacs,t2 Gaje krive Te Zultale mjerenja. Rad! toga prividna saga na njege prikijtenih instrumenate more odgovarsit njegovo} nominalno} snaz, koja 50 prikazaje VA 1 utiuta jo na fablic evekog transforinstors ‘dase Letaost strujaih transformators, keji ee upotebljevej us aletrbutivnim transfortatorekin slanictms, kreéa se od 08 do 10. Transformatori Kase 0% upotrebljevaju se 23 preciana mje: renja opteredenja. 1 obratun potrotka energie vel polos ok se ostali upotrebljavaju 2 grublia pogonska mjerenja 1 pel- jutak velee CCesto ee sirujnitransformatorttavade as dvie jegre rasiitih ‘asa tatoos, Precinija jezgra lust 2a prlljutake mjerath ine strumenata, # grublja 2a prikjudak releja 1 okidate. = “Termithe etraje lradena u kA navedena je na natpsno) plo- cl, 2° predstavlja efektivnavejednost primeme stra, Koja ‘wansformstor mote podnijeti a'da se ne dite 24 vrijeme od 1 ‘St 85, Nain coedhe {omnoons spe strjnag tansfrmators sekunde, Dinamitke struja laratens kA najveéa je amplitude Drimame struje koju transformator mote podnijet! sda ne dode Go ftetaih posljedica od dinamigkin sila, Ove vtijednost je tako- ‘er navedena na natplene} pli! transformator. [atin t2vedbe £ omoval spo} strung transformatora vigimo" a ali 35 ‘Krejeve namota strujnog transformatora uw shemama oma~ savamo 24. primarni namot velikim slovimna KE, iduti smjerom fenergije od avers prema potrotatu a za sekundaral namot maim ‘ovis i "Prema natinu iavedbe i konstrukeie imamo strujne trans formatare 28 vanjsku I untarajy montads, Koil se raz pogledy izlaclfe, te strujae transformatore u obliky Jones, Hsps, pellje | drugih oblike, prlagodenth razlittim uvjtina 1 sahtje~ bvima montsis, ‘Sckundarai nemet strujnog transformatora treba da bude uoi- Jel optereten i kratko spofen, weoliko na njemu nema, prikiju- fenihpotraitts, Razlog je fome ta) Ho ée mua w slugaju otvorenog Seleundamnog namota snatno porasti megnetskl tok 1 mapon, to ‘nai proopterotenje ‘koje. redovito ostefuje_transformator. Na ‘ier 98 prikavan Je strijni transformater unutrainje montale 2) Mp A0P.10 2) stain ernstormator ‘Sk, 36 grate penformator 2a napon 10 RV suhe tveave Droitood Rade Kontat ™™ Zopre. Pogodan Ye 20" mons ‘ soakom poco suho} tzvedbi 22 napon 10 RV, prolaved Rade Kondera Se Zazreba, lok je ae sllel 37 prikazan provodal tp strujnog transformatora ra 1035 KV, takoder proisvodnje Rade Kontera. mmaponsict transformetor sluti 2a transtormiranje visokih n=- ‘pona na vrijednost prikladau 2a mjerenje i prikljutivanje instru- freneta, U prinepa fe identian unskom transformatora, + tom Tavlkom $0 ge kod ajege zapostavija korisnoattransformscije 5) 10 RV strut rans forma? prow ip Ferman, Sr ts LF Mien run rpatrmator ste tse, provadeog 1b) 35 RU straint trans energie, a velika painja porveéje taénodtl ednoss translormlranog apons, U omovi se seioji od Zeljeme Jeagre sustavjene od pa~ ken fransformatorskog lima 1 dva kontontriéno slotena namote, Primarni namot ae paralelno prildjutoje na glavni strujoi kr, a uu sekundarnl namot ee, taioder parsleine, prkljueuja naponske fgrane mjernih instrumonata i role, Na slicl 88 prikazani a ‘Bunelp rade i spo} naponsiog transformatora ‘Naponska pogrefka aponskog transformatora kod zadanog pprimarnog napona jest procentuaina reslika sekundsrnog napona Stealjkt od jogove propisane vrijednoat, koje se dobiva iz pol ‘marnog mapona strait dijeljenjem s nazivnim prijenosnim omje- rom Kutnz popretke naponskog transformetora Jest fazni pomal sskundaraog napane stezalfli prema primamom naponu, a [Normirani prjmarat naponi naponsldh trsnsformators odgo- vvaraja normiranim naponima srbutivne mreze. Normiranl se Ieundaral aspen naponskog transformetora iznos! 100 V, au izim= Ce eb Bt AS nor serene — jours. ey SL 28, Omoons spo naponshon transformetora rim slufajovima 1 110 V, pa so testo grade s invodima za oba ‘bapona. Kod jednofaznih'naponskin transformatora, Koji se pri= Ijoeaja ismedu jedne fare mrcte 1 zeal, te kod teofernth trans formatora sa vile od tr stupa jexgre, aominalnim naponima se ‘matreju medufazn! ngpont pedijeljenl sa VS ‘Nominalna snaga neponsiog transformetore veéa je od snage strujaog.transformators, a. standardne vrijednesti su 5, 10, 15, 50, 48,60, 0,120,150, 180,240,300, $50, B06, 90, 1200 VA. One se fodnose a jednofeme transfotmatore, « kod tofsznih se gor) ‘noel utrostradafa ‘Neponsii.transformetor je graden za prikljuéak naponskih| ‘grana pojecinih mjernih insirimenais, G. 2a potrotate © velkim Stporom. Radi toga ovaj trsnslormatoc, za realy od strujnog, be amije BIG priljuten ne mrefu s kraikospojnim sekundarnim ‘pamotom. Budul da priijuéant instrument it vodovi mogu zbog Ikvara doi st kratsk spo}, moramo iepred naponskog. transfor ratore moniiail odgovarsjute oslgurete ‘Upogleds lavedbe realkujemo dvopotno 1 jednopotno izoll- ane napenske transformatore. “Kod dvopolno izoliranog. trans Eormators obs su kraja primarnog namota isolirnd iavedena cblika stealjk, koje se priljutaju na dvije faze mrete. Kod Jednopolno Izollranog transformatore samo je jedan kre) primar nog numote lzolirano izveden za pun fazni napon, te se prikii aiH FF fnjo a jedan vosit meets, dole se drugi kre} primernog namota vwenljule. 'U pogledu natina 1 visti iolecje ralikujemo naponske trans ormatore ze unutaraju | vanjsku montat [Na slikama 300 § 40 prikazani sw jednopolno 4 dvopelno ‘aolirent maponskt transformator, —prolavdnje Rade Koular i Zagreba, Jedvonaing toliran, suhe fb) jednopeing taniran a namo ‘Shae te aratita, ip VPAL 10 KV tom tba, tip VAULTS 20 prou fosnt ednos 35hVSi0.V5 RV SL 38, Noponakt transformer jerné testrumenti su clektrldkl eparati koje prikjutujeme uu strujas krugove posredao preko mem transtormatora, il ne posreduo (ea male struje i nial napon), zhog mjerenia odredenih Sloseidkih velisine, U distebutionim transformatorskim stanieama ‘spotrebljavamo obldno mjeme Instrumente s okretnim 2eljezam. U pogledu tatnostt mjerenje doleze u obsir instrament Kase 13 25, Bio Je 2a pogonska mjerenja dovolino taéno. Ugraduju se na ‘mjemno-elejne" plots, kemandne ploge i pultove, ormarige na Hijetkama if nlskonsponske raavodne plote, vet prema tome t leakvo] se staniel nelaze. Obifno se ugraduju uw plote tako da im Janad njih ostane samo skala 145. Oprema zoitinog uredaja, Zaitital ureda} distributions ‘ransformatorske stanice jest sistem osigurata, reloja i okidata, 6 oj! sluze 2a zasity postrofenja transformatorske stance od van ‘uh ‘uljecaje Uvex! su nedopusteno velikim promenema elek {itkih veliding, Koje zeavalu ttetne poaledice 6 postrojenj, SL Nopot matrmaton dopant te nemo U sastay zaitinog uredaja ulast { mreta zaititnth vodova po- rots Kojh su aktivnl zaftitn elementi poveeani = pomoénim te vorom energije,s2 signtinom i komandnom plotor, 1 medusobno, ‘te edgovarajuse plate sa- zvuénim, svijtletim 1 ostallm signa me Zatti dstributivnth tranaformatorskih stanca opéenito dije- imo na primarnu 1 sekundarnu. (Prenaponska 2asta u distibac Livnim transformatorskim stenicama ebitno je posebaa ob 24- Sle) Primarne saitite so mato od rate elemenata nepostedaa ukjjudenih u strajal keag kaj se nadsire. Ova vrst 2aitite primje- Djuje sew manjim 1 Jednostavaljim postroenjima. Sekandarne Zaitite se sortji od zalttih elemenata uldjutenih w elrujal krug ‘Eoji we nadeice potredno proko.mjornih. transormatora, Primer njuje se u vedbn | sloenjim posteojenjima, narotito onima = salnom posedom, (Ornovni zafitn clementi koje upotrebljavame u dlstibutiv- tlm transformaterskim sanicams mi sijededr” Viskonaponae Beigured je satin! element pomotu kojega na ofredenom mest nnamjemno elabljujemo atient strujnt Krug, Kako bi pei posed Drevisoke struje osiguraé pregorio 1 time prekinuo strija Krug Upotrebljava se uglavnom za zasitu postrojenja od utjecaja krat~ 135og spoja, Vitekonaponthi osiguraé prokida struju prije nogu at. fe postigne nejviéa vrijednos, te radi toga predstavlja eBkesni, natty na mnogim mjestima w stanicame do 43 KV. ‘Visokonaponski obiguraé se sastoji od Elitnog postlja na ojem su montirant potporal laolatort * noseéime patrons | pr ijutckma vediéa.strujnog kruge, te patrone oalgureda. Patrona fsigurata fe porculansa eijey # metalnim kapama na krajovima, {G sijert lametu metalnih bapa nategnuta je stebrne Zica odredene ‘ebifine, 2 ijey je lspunjens kvarenim pijeskom, Visokonaponsid fsigureé je prkazen a sil 4. COsiguratt oe tzaduju 2a nazivne struje odredene standardima Nazivau struja osgurata odabiremo prema elementu koji elimo Zattitity ali uvijek odsbieemo tekeu naziona struja. da oslgurat he progor! pejavom udame struje pri elapangu strujaog Kruga Frog so aut Za saltity transformatora usimamo oslgure® s nazivnom stro- fom Koja je jednaia najmanje dvostruke) narivno} strut trans formatera, Radi toga pomocu osigurata.titimo transformator amo protiv kratkog spoje, a ne i preoptereéenja Relej je naprava Koja w pogon stavija promjens_odredene clektréke velitine ze loju Je rele} podelen 1 koje elektridkim 136 pputom upravija radom daljth uredaja. Primarni rele Je ona {Sil Je namot neposredno ulljuden wu struj rug Kofi se nadzire, { kojema se prema tome mera velitina devedi neposredna, Se Teundarnt rele} je ona) ii je namot prikdjugen w struja Krug oji se nadsire posredno preko mjernog transformatara 1 koje, fe prema tome mjerna velitina doved!posredn, {Mjerni rete} je ona) oj su propisanom taénokéu mjert odze~ ena elokridku Yelitinu, te Kad mjerena velifina prijede odze— fenu granieu stupa u pogon i dojaviyue opesnost, edaoeno djeluje ne izbucivanje uinske sklopke, Pomoént relaj Je ona) Koll ne meri Heporredno odredent elekiieku veiging, nego samo djeluje sho rene pojavo ill premjone u svom usbudnom krugu, te dovodl do ldgovarajuseg utjeaia a kontakt, [Navodimo osnovne vrsti releja kojl se najfeSée upotrebljavaii u dlstrbutivaim transformatorskim stanicema; Nadstrajni rele} radi na princlpu elektromagneta prifellopnom, uvlagnom 1 oer patio rere SL 42, Hadstrint rele} — nefelnt pikes nom Kotvom. Prinepijelan opoj i natin mada ovog releja prikazan je na slit 42, Nadstrujni rele} upotrebljave se za zaftitu of pre ‘opteretenia i kratkog spoja.Ievodi wu renliitim vidovima frelej— tiin Kombinacljara 2 vremenedm zateranjem djelovanja, Upo- ‘rebljava ce 20 2aititu transformatora 1 vodovs. Distantnt rele est zal rele) Kojemu vrijeme oktdanja ovis 0 udaljenostl kara, Za mjerenje udaljenost| vara sluZe osnovni ur