Sie sind auf Seite 1von 63

BIBLIOTEKA 'tsOSNIA''

IZDAVAd: UdruZenje gradana 'ledinsmo


ZA IZD AV AeA: Salih Begovi6

IZBOR TEKSTOVA: Fuad Dedid

TEHNICKO UREDENJE:'tedinsrr.'o
TIRAZ:

1.000 komada

"

"

t9voS,aa$,3
Sposobnost
dje a,

de

illo*l,l"ffi

h . itn *,,
U,;:T,#,:"?:.,il.J,1
svojoj biti znadajnih,
kao ptanina vetikih i vaZnih
djeta. Tu je
i nuZno imati u svom bi6u
nagtaseno svojstvo
r

on

ffiil::ll

Ovo svojstvo, koje desto


tretiramo kao neSto iz
sfere
apstrakcije, ne5to Sto
uslovljava po."Onu uslove
u
kojima
hrabrost moie doci do
izraiaja,jeste u svom
atrrbutivnom
znadenju obidno, uporno
i istrajno dinjenje dobra ljudima,
kojima je dobro djelo potrebnry_e
od ;;
, zraka. eak i
nastojanje da se udini
dobro jeste nevioene
hrabrost,

narodito u vremenu u
kojem se dovjedansWo
natazi.
Atribut tstine jesu Ailahove

rijedi:
"Onaj ko bude uradjo koliko
trun dobra vidjefn ga,
a onaj ko bude utadio
i koliko trun zla' viu;eee gu"'

(99:7)

Gledaju6i su5tinsku i hume^,, c+r^^,,


^.._
i s poznaje mo,,",;

;il[l :il*";:ri:Tffi.1,

i sugeride nam sve su

suodeni

na koje

d ;]:*:

"#:il:, JTilTff:i:-:jlliil:

svjetskih deiavanja koja


se lome na oui, n'uSi, prostorima.
Simpromatidno je stvaranje ,gluhog
prostora" u ambijentu
Bosne,

koji neminov
duhovne praznine

bi6e

,;;:u"#.:;:',"u*

sranje

Bez duhovnog oslonca pouzdanja


i
u Allaha dZ.d., mi
postajemo posrednici
u stvaranju novih, buducih
naraitaja,
koji ce svoju komunil<aciju
zasnivati

"primjerenoj

po mjer'ilirla lic.i sduhovna i nacionalna afirmacija Zivota u lsia;lr;".


adap+.acUi uredenja sv'rjeta

s,: ::

Po takvom receptu, ozdrav',jenje Bo5';ai.:

:-

-r

-l

interpretaciji da sve Sto se dogodilo treba bzo za::'=''-- '


stradanja su nemino,;na i nisu se mogla izbjeci' o-a;,.= b:i
koji treba zaboravomzatomiti, joS bolje se svrstaii u rel'.a
-neobojena bi6a- bez oslonca na vjeru, pcuzdani u za3'ri:'.;
svekolike medunarodne zajednice koja je prepuna dobro-.e'
brige i ljubavi prema BoEnjacirna, stradalnicinra.
A rUedi su mudre davno redene:
"N'rje svaka nesre6a prokletstvo' Odricanje i patnja su dest
blagoslov. Savladane te6ko6e u strpljenju ne sluZe samo za

nauk, vec nas jadaju iza kasnije kuirqe.'(Sharpe)


Globalno pitanje postojanja i opstanl<a svijeta je nesreea

Srebrenice. Tu, gdje je dovjedanstvo zatajilo i zbcg dega


zasigurno ne6e sebe svrstati u ona zujezdanja ljudska dinjenja
ipostojanja ovog stoljeca, tu gdje su bile patnje za poul<Lr,
gdje nije bilo san,iiosti i suosje6anja, tu je izvor eOSt{-JRiiiCC
PREPORODA i pouzdanje u zaStitu samo Allaha, najboljeg
zaStitinika.

i patnje, jeste dvrsta,


stijena koja 6e biti bedctn BOSNJA'Kl,

Oganj Srebrenice, prepun boli

granitna

mogu6nost da se odoli svim kudnjama'


ononre ko iznade strpljivost u odaju, u boli i

nepokolebljivost

je
poniZenju koje se sada, poslrie
Nagrada

svilenim, Su5kavim papirom

Srebrenice, omotava

po5krop',juje nrekim

tuCii.t.t,

izmi5ljenim mirisom, tek da se ne prepozna. Po tome, nuTno


je strpljenje i zaborav, di56enje duSe do nevjerovanja u lstinu,

IV

a nakon toga pad. Pad bez smisla, pad u srcu, a smft je


svakako neminovnost.
Zbog svega toga, u ime BoTije milosti nasilno umorenih,
u ime olak5anja preZivjelih, uvodnidar ove knjige rieli:

"Ima prida BoEnjadtrra, zove se Srehrenien,


ima drEava 8osna, zove se Sre*renica
i vrijeme ima koje se raduna posl{ie
Srebrenice!"
Sejida dehajic

$ffiffiffiEfi,ffiffiEflffi.-"

?{

GAa

il"-i ill;;

li it:l!

tu si

i.I

!l)il, :iri::
*

;":*

kl,

F 'l"t,:,Ti

a;l,,.i

*{t!{#19.;;t:'#i-;:,@

T1_1

: :' , ::i
l&
tt

IIN SE
NAMJIRNO

ODRDKTI
BRHM

A.
Urrqiesto uvod.a
NedavnosunovinariBartRijSiFrankVesterman,dopisnici

i
dva najuglednija holanska lista "De Vokskrant'
.Najcrnji

"NRC

"

scenario" u
Hanensttat" objavili knjigu pod naslovom
je
ga
za sada
kojoj se bave tragedijom Srebrenice' Knjiga
na holandskom jeziku' u tiraZu od 4 OOO

3tu*punu samo
primjeraka.

knjizi (intervju
Mnogi svjetski listovi su objavili tekstove o ovoj
je objavila "slobodna Bosna') Tekst koji

sa Bartom Rajsom
slijedi

je prijevod

dlanka koji

je Frank Vesterman

objavio

holandskoj StamPi.
koje nam
UdruZenje gradana 'Zene Srebrenice"'

je ustupilo

istije dobio
(na 6emu im se iskreno zahvaljujemo) ovaj mater|al'

na

francuskom jeziku

od

*Association Solidarite Bosnie'

Solidarite Atifasciste Ex-Yugoslavie' iz Francuske'


UdruZenje gradana
Ovim tekstom, kao i 'Zene Srebrenice"'
jednim
jo5
dokumentom
sa
javnost
upoznati
'Jedinswo" zeli 5iru
a do sada
svjedode'
njoj
o
koji
podacima
o srebrenidkoj tragedfi,

nisu bili Poznati.

-;;;;;;.

-'h

elanak iz',N.R.C. - HANDELSBLAD- (Holandija)


srijeda 29. maj 1996.
ROTERDAM/NEW YORK

Svi muSkarci "kritianog doba" odvojeni su od svojih najbliZih


pred odima holandskih "plavih Sljemova" i odvojeno evakuisani.
MKCK biljeZi 8.OOO nestalih. Masakr kojije uslijedio poslije pada

Srebrenice najveci

je

ratni zlodin

u Evropi poslUe Drugog

svjetskog rata.

Da

li

su

IIN

mo6lle

predvidjeti pad enklave?

Na osnovu velikog broja tajnih dokumenata UN i desetina

sastanaka osoba

koje su bile direktno umijeSane,

u saradnji sa IKON-KENMERK i uredom


britanske TV Channel, rekonstruiSe odluke koje su prethodile
NRC-HANDELSBLAND

padu Srebrenice.
U

julu pro5le godine visoki komandant UN u Zagrebu svjesno

je odludio da ne brani srebrenidku enklavu. Time je diskretno


predao grad bosanskim Srbima, grad kojije Stitio'DUTCHBAT'.
(Holandski bataljon je dodao u Srebrenicu da zamijeni Kanadane,
nakon Sto je francuski general Morion (Morillon), na osnovu
obe6anja Srba i UN o za5titi, razoruiao bo5njadke borce).
To tvrdi holandski pukovnik DE JONGE kojije u to vrijeme bio
na kljudnom mjestu u general5tabu UN u Zagrebu. DUTCHBAT i
narod Srebrenice postali su irtve "velike" dileme: "Bombardovati
ili dijeliti hljeb." kaZe on, pretpostavljaju6i srpske pritiske (npr.

blokiranje konvoja hrane) kao protivudar na eventualni pokuSaj


NATO-a da enklavu zaStite vazdu5nim napadima.

Novinarska istraZivanja NRC u saradnji sa IKON-KENMERK i


uredom britanske TV stanice Channel, doSli su do novih
informacija prema kojima je Francuska direktno vrSila pritisak na
donoSenje odluke u UN.

A-

Alarmantne vijesti

masakru nad hiljadama muslimana

poslr.le pobjede Srba bile su nepoznate Sefu komande trN snaga.

Tekstjednog telefonskog razgovora, prisluSkivanog od strane


boSnjadkih vlasti, odmah je dat UN. U njemu se, vec nedjelju
dana poslije pada Srebrenice, spominje cifra od 5.000 mXvih.
"Prekjude je ubijeno puno osoba, ima ih jako puno, otprilike
5.OO0, ali ih niko viSe ne broji. BuldoZderi trebaju zavrSiti posao."

brugi prislu5kivani telefonski razgovor otkriva da i pored


embarga na uvoz oruZja u Bosnu, povjerenici srbijanskog
predsjednika Milo5evica, kamionima, damcima i plovecim
mostovima u nedjeljama koje su prethodile ofanzivi, isporuduju
svoje oru2je i municiju bosanskim Srbima.
De Jonge powrduje da je razlog zbog kojeg komadant UN nije

zaStitio 400 holandskih "Plavih Sljemova', ustvari, 42.OAO


Muslimana.
Ova tvrdnja se potvrduje i time 5to je savjetnik francuskog
generala B. Zanvijea, komadanta UN trupa za Balkan, De Jonge
insistirao na zradnoj intervenciji aviona NATO-a. "Sigurnost
DUTCHBAT-a i naroda u enklavi zavisi od toga.", izjavio je
pukovnik.

IzvjeEt4i krizno6l savjeta od

1O.

jula 95.

Vede pr'rje pada Srebrenice otkriva se kako se Zanvije t:;dio


da nade opravdanje za neizvrSavanje intervencije: "Ako 'eko
upita za5to nema vazdu5ne interuecije, uvijek moZemo odgo'' oriti
da bi to bilo preopasno za naie sopstvene trupe."

VaZnu ulogu u padu Srebrenice je igrao c'ecs-ednik


Francuske Sirak (Chirac). Za vrijeme jednog sas=-'a sa

Jasu5ijem Aka5ijem, generalnim sekretarom L\i. - SR


Jugoslavli, detiri nedjelje prije pada enklave. s:,?^s{i
predsjednik Milo5evi6 je Wrdio, da vi5e neee bii ,a::-i^ih
napada bez Sirakovog odobrenja.

-- - dH

Jasu5i Aka5i je u poruci sa oznakom z i:O2O za UN u New


Yorku naveo;

"17. jula 95. jedan oficir

kojije ostao anoniman, zabilje2io


je autor ovog dlanka vidio i
proditaol): ,'Jedan oficir UN je zabiljeZio da je Sirak u predvederje
UN

je u svom lidnom dnevniku

(kojeg

pada Srebrenice francuskom komadantu telefonom izdao


naredbu: "Odgodi zradnu intervenciju za jedan dan.'

Po izjavi jednog Zanvijeovog saradnika razlog ovakvog


reagovanja je jedan sporazum koji se moZe smatrati kao
"dZentlmenski" pa dak i kao 'trgovina".
Oslobadanje stotine vojnika (koje su Srbi uzeli kao taoce

podetkom maja

u znak

odmazde za jedno bombardovanje

NATO-a) u zamjenu za odustajanje od vazdu5nih napada. lpak


ianvije (Janvier) odbija bilo kakav komentar.

"Francuzi su imali veliki problem, mnogo njihovih vojnika je

bilo

zarobljeno. Znao

sam da ce samoinicijativno,

bez

konsultovanja sa UN, pregovarati.', kaZe holandskigeneral Cees


Nikolaj, u to vrijeme zapovjednik Staba UN trupa.
Ali on ne vjeruje da se od mogu6nosti vazdu5ne internrencije
odustalo zbog ovih talaca. "Sama dinjenica i da se na to pomisli
izgleda mi nedopustivo.', kaZe Nikolaj.

lzvjestaj sa sastanka od 9. juna u ludkom gradu Splitu


i deSifrovan, pokazuje da su Aka5i (Akashi) i Zanvlje
diKirali nova pravila britanskom komadantu UN u Sarajevu,
uhva6en

generalu Rupertu Smitu (Rupert Smith).


Snage UN 6e odgovoriti silom samo u sludaju samoodbrane,
pa dak i ako se radi o zaStiti sigurnosnih zona.
Drugi 6ovjek UN u New Yorku, Kofi Anan (Koffi Annan), 15.
juna pi5e Akadiju:
"Duboko sam Sokiran informacijama prema kojima snage UN
ne6e i ne mogu izvrSiti jedan dio svog zadatka..
Holandski novinar. op.ur

"\

U poruci sa oznakom z 1-:ggI u kojoj trazi dokumentaciju i


objainjenja informacija prema kojima nema vise vazdu5nih
udara, on lzmedu ostalog kaZe: "Znate jako dobro da nikada
nismo dali instrukcrl-e takve vrste'.

Vojnik UN Martin van der Sr,van. Boravak vojnika


UM-a se od odmora prervorio u nesro popur pakla.
Narod Srebrenice je u holandskim vojnicima r-idio
manekene koji su Serali u unifbrmama.

--h

IIIASAKR U

PO

SLcIEITICE SVGIETSKOG

IZBORA
Bukovodioci ItI|[ su zanemarili wiSe
upozorenja
Poslije pada Srebrenice 11. jula 1995. brojna upozorenja i
informacije, koje su se odnosile na masakr hiljada Muslimana,
bile su zanemarene od strane rukovodilaca UN u Zagrebu. U
prepisu jednog telefonskog razgovora Srbi ve6 govore o masakru
5.O00 Muslimana. 'BuldoZderi trebaju da zavr5e posao."
poWrduju oni. Oflciri bosanske Armije istidu da su ovu informaciju
odmah proslrledili UN i ameridkoj ambasadi u Sarajevu.

Zapovjednik "DUTCHBAT" Karremans 1-2. jula daje


alarmantan signal. U poruci Zanvijeu piSe: 'Nisam u mogue nosti
nida zastitim narod, ni da zaStitim svoje ljude. Po mom misljenju
postoji samo jedno rje5enje, a to su pregovori na najvi5em nivou,
11.

generalni sekretar UN, svjetski lideri

vlade Bo5njaka

bosanskih Srba*.
lstina dan, prije podetka deportovanja muslimanskog naroda
Aka5i dobrja faks-poruku od Muratovi6a, predsjednika bosanske
',iade (kojije u vrijeme pada Srebenice bio zaduZen za odnos sa

l-N u Sarajevu). "Za nas nije prihvatljivo nikakvo preseljenje


naroda, njegovo preseljenje prema Tuzli dove5de do katastrofe.
UN moraju zaStiti izbjeglice na licu mjesta. Oni se nalaze unutar
"Sigurnosne (Na Radio-Sarajevu je izjavio da ne razumije
pasivnost UNPROFOR-a jerje pro5lo ve6 nekoliko nedjelja otkako
je on informisao UNPROFOR o pokretu trupa).
Danas2 Muratovic tvrdi: "Znali smo da 6e biti pobijeni ako ih

ne bi dozuolili odlazak
muSkaraca od 18 do 55 godina. Zato smo insistirali na njihovoj
evakuaciji pomodu helikoptera ili kamiona UN.'
evakuiSu autobusima. Srbi nikad

U vrijeme kadaje holandski novinar pravio ovaj dlanak.

L7

lzvje5taj vojnog posmatrada UN od 13. jula sadrZi alarmantne

vijesti o ubrjenim mu5karcima, nestalim autobusima, odvojeno


evakuisanim mu5karcima, pucnjima koji su dolazili iz pravca
Bratunca. Baza UN u Tuzli 13. jula obavje5tava Zagreb da oni
niSta ne znaju o 4.000 muSkaraca izmedu 77

i60

godina.

Da li je jedna pravovremena intervencija mogla sprijediti


kr5enje ljudskih prava?

14. jula Aka5i, predstavnik UN ukljuduje ovu informaciju u


svoj izuje5taj za New York. Saznajemo da je 4.OOO muSkaraca
nestalo. Tuzla javlja o deitiri autobusa koji su nestali, a u njima
su bile mlade Zene.

Begionalna zapovjedniEtuo IIN u Tuzli 16.

jula prawi bilans

Opcenito sagledavSi, bosanskim Srbima trebalo je 72 sata


da sav narod Srebrenice protjeraju, deportuju ivjerovatno pobiju.
Tog dana prvih 55 ljudi iz "DUTCHBAT" stiZe uZagreb. Tokom
putovanja, neki od njih su posmatrali leseve duZ puta prema
Novoj Kasabi. Po jednima ih je bilo 500, a po drugima 700.
Po njihovom dolasku uZagreb naredili su im da Sute. lskazi

ovih odevidaca izne5eni su u javnost tek nakon tri mjeseca.


(izvje5taj holandskog lvlinistarsfua za odbranu od 4. oKobra 95.)
Danas se pokazuje daje Kofi Anan, drugi dovjek UN, vecjavio
Aka5iju u Zagreb: 'Du2nost je holandskih vojnika, koji su
evakuisani iz Srebrenice da vas detaljno informi6u o tome 5ta su

vidjeli.'
Anan o5tro kritikuje Aka5ija Sto od vojnika UN iz holandskog
bataljona nije skupio informacije iz'prve ruke" o stalnim i Siroko
rasprostranjenim izjavama o svireposti Srba, izjavama koje se
duju posvuda.
Chris Guness, u to vrijeme glasnogovornik UN u Zagrebu, kao
razlogza neispitivanje masakra izjula '95. godine, daje sljedece

72

;;;,;l ;;; ;-";;;;,-; ;-,;^;; P


Srebrenice bili Zrtuovani u interesu viSe politike',.

U njegovim odima, pad Srebrenice trebao je dovesti do Ze5ce


akcije u vidu masovnih vazdu5nih napada. Medutim, prije nego
5to se mogla donijeti takva odluka (2I. jula u Londonu) iz srpskih
:'uku su se morali izvuci ljudi iz "DUTCHBAT"-a. U nastavku
Guness dodaje: "To je veoma cinidno, ali zbog novih okolnosti
diplomatija je postala jedna vrsta kolosa pred kojim sve mora
smaei. Mu5karci BoSnjacl su blli njene Zrtve".

Beo6padje nastawio sa transportom oruEja


preko Drine
Beograd je bio umjesan u pad Srebrenice mnogo vise nego
5to se to mislilo. To se da zakljuditi iz telefonskog razgovora,
prislu5kivanog od strane NATO-a tri nedjelje prije pada
"Sigurnosne zone', koji je voden izmedu kljudnih srpskih ljudi u
Bosni i Srbiji. Sud za ralne zlodine u Hagu za sada je za ratne

zlodine i zlodin genocida nad hiljadama Muslimana u Srebrenici


optuZio samo Srbe iz Bosne.

Naime, u junu

ijulu 95. godine, Momdilo

KrajiSnik, desna

KaradZiceva ruka, i njegov brat Mirko uspostavljaju put za prevoz

oruZja preko rijeke Drine. Oni su ovo uradili sa odobrenjem

zapovjednika Staba Jugoslovenske vojske (smje5tenog

Beogradu) generala Peri5ica i Jovice Stani5i6a Sefa srpske tajne

sluZbe, povjerljivog Milo5evicevog dovjeka.

16. juna 1995. Mirko zove Momdila iz jednog restorana u


Kragujevcu, u krugu fabrike municije "Cruena zastava' da bi
potvrdio prelaz (tokom noci) preko Drine tegljada kraljevadkih
tablica, registracionog broja 725-29/27 08. Momdilo je pri tom
napomenuo: "Mirko, o ovome niko ne smije duti'. Zvanidno, pod
pritiskom svjetske zajednice, Beograd je prekinuo sve veze sa
Srlcima iz Bosne.
Jedna ekipa Medunarodnih posmatrada bila je nadleZna da
nadgleda granicu i da ne pusta nista osim humanitarnih konvoja.
" \4oramo postovati uslove koje nam je postavio Jovica StaniSi6" ,
a3

A-

kaZe Mirko, a zatim govori o konvoju kamiona koji 6e biti u pratnji


agenata MUP-a (sluZba drZavne sigurnosti dijije Sef Stani5i6).3

Momdilo Kraji5nik pori6e svoju umue5anost u dovoz oruZja i


druge nezakonite radnje. On kaZe: "Kad bi se ispostavilo da nas
je bilo koji Srbin pomagao, narodito moj brat, bio bih time veoma

ponosan.' Kako slovi kao dovjek relativno distih ruku, bio je


prihva6en kao udesnik mirovnih pregovora u Dejtonu (Ohajo).

Prema drugom prisluSkivanom telefonskom

razgovoru

najavljuje se dolazak u Bosnu jedne grupe "Crvenih Beretki", 8.


jula, tri dana prije pada Srebrenice. Na drugoj kaseti duje se jedan
,, nepoznati glas koji obavjeStava trupe pored Drine (koje drZe
obrud oko Srebrenice) o jednoj poSiljci ',komandosa". Nepoznati
glas kaZe da se to moZe izvesti: "Zahvaljuju6i Mirku KrajiSniku,
koji moZe srediti da dobr.lu jedan kamion.', te da on samo deka
odobrenje oca Peri5i6a.

Osmatradi 28. divizUe bosanske Armije kaZu da su od juna


1995. godine vidjeli transportere koji su no6u prelazili mostove

postavljene preko Drine. PrUe toga ameridki i njemadki


obavjestajni oflciri su ve6 potvrdili da su, podevsi od poiovine
juna, prisluSkivall telefonske ra4govore izmedu generala Mladi6a
i Peri5i6a, u kojima Mladi6 raspravlja sa Peri5lcem o svojoj
namjeri da zauzme Srebrenicu.

Nikada nije dozuoljeno da ove kasete budu emitovane

vjerovatno nisu dostavljene komadantu snaga UN u Zagreb.

Malo poslije pada Srebrenice specijalni izaslanik UN Jasu5i


Aka5i dolazi do sljedeceg zakljudka (koji je u jednom izvjeStaju
poslao u New York): "Predsjednik Milo5evi6 vjerovatno odrZava
tje5nje veze sa Srbima iz Bosne, nego sto se to mislilo',.

Sastanak koji po zvaniEnim inforrnecija:ma


nikadnije odrZan
Ulazedi u jedan hotel pogranidnoggrada Mali Zvornik,4. juna

'95. francuski komadant UN, Bernad Tanvije dini prvi korak koji
J

1,4

Snimak je napravila bosanska Armija.

;-,;; il;;-d"*'-; ;

il;"-

*^ri^,P

zapovjednika: general Mladi6, zapovjednik vojske bosanskih


Srba igeneral PeriSic, zapovjednik biv5e Titove narodne armije,
koja je sada pod komandom predsjednika Milodevi6a.

Prema zuanidnim informacijama ovaj sastanak nikad ntje


odrZan, Sto 6e re6i da javnost s njim nikada nije upoznata. Zanvije
je dosao da duje cijenu koju treba platiti za oslobodenje talaca,
potvrdio je jedan od njegovih bliTih saradnika. Ve6 nedjeljama
televiz'lja emituje slike vojnika "Mirovnih snaga. kako su lisicama

privezani za stubove na ivicama mostova u znak odmazde za


jedan NATO vazduSni napad na skladiSte municije bosanskih

Srlra. Nllacii6 je za taoce uzeo viSe od 300 pripadnika


UNPROFOR-a.

Britanski general UIJ u Sarajevu Rupert Smit, koji je naredio


ovu avionsku intervenciju, je htio nastaviti sa bombardovanjem.
Rekao je: "l\riza zbog talaca nije moj, ve6 Mladicev problenr.
Treba pre6i prag osje6ajnosti." U svakom sludaju on je odbijao
da rczEovara sa nekim ko ga "drZi za mu..."
Odmah poslije napada,Zanvlje je Smithu oduzeo pravo da
samostalno traZi pomod od NATO-a. U povjerljivoj poruci od 3O.
-aja '95. on je Smitu postavio nova ogranidenja u pogledu

Jpotrebe vazdu5nih napada; ubudude Smit mora traZiti

prethodno odobrenje izZagreba ili New Yorka.

Snage UN u Bosni su osje6ale da su duboku poniZene od


strane bosanskih Srba. U Francuskoj Sirakje upravo izabranza
predsjednika, a javnost se podsje6a na Dien Bien Phua, koji je
1954. porazio Francuze, dto je dovelo do gubitka Vijetnama.
Sa ovakvom istor'rjskom pozadinom, Zanvije se sastaje sa
Vladi6em i PeriSicem. Jedanaestdana poslije, pod pritiskom i5ta
Ll.l iz New Yorka , koji je saznao za ovdl tajni sastanak, Francuz
izvjeitava o njemu u poruci sa oznakom z 995.
U svom izvje5taju Zanvije

je napisao: -Mladi6 je bio drzak.

Sa

odredenom ljutnjom podsjecao je na historijske dinjenice. Prije

15

A.

nego Sto se smirio dao je nekoliko nerealnih prijedloga' (kao onaj

o ukidanju svih sankcija Srbima svuda u svijetu)"


Komandant UN dopu5ta da Mladi6 diktira uslove, ali isto tako
potvrduje da njegov protivnik odaje utisak kako je spremnost
srpskog naroda da ga podrii, nesigurna kao i spremnost lradana
da podrZe Sadama Husejna.

Mladic na sto stavlja papir koji sadrZi tri prtjedloga:


1) Bosanski Srbi nece vi5e prijetiti vojnicima UN.
2) Snage UN se moraju odre6i vazdu5nih napada na teritor|
bosanskih Srba.
3) Potpisivanje ovog ugovora treba da dovede do trenutadnog

oslobodenja svih talaca.


Tanvije ne potpisuje, ali ugovara sastanak za 6. juni u L2
sati. "lako je on komandant UN snaga uop5te nije bio u poziciji
da potpiSe taj dokument.", kaie jedan od njegovih saradnika'
Drugi bliski Zanvijeov saradnik potvrduje da su dvojica francuskih
oficira, od kojih jedan general De Lapresle, primije6enl u Bosni
u vrijeme kada zvanidno nisu imali obaveza. 'Napravili su
trgovinu ili ako ho6ete jedan dZentlmenski sporazum'" izjavljuje
ovaj izuor.

i izaslanik AkaSi se sastaju sa generalom


gdje
rudaju u restoranu 'Barba"'
Smitom u Splitu,
9. juna Zanvije

Medu njima se odvija sljede6i razgovor'


ianwje: "Misija UN je paralizovana kao nikad do sada' Ne
moZemo izurSiti vazdu5ne napade zato sto imamo
vojnike na zemlji."
Smit "Nemamo izbora; ili odlazimo ili pribjegavamo sili''
ZnMj,e: "Ne moZemo preduzeti konkretnu akciju a da ne
ugrozimo Politidki Proces."

Smit

16

"Ako nas Mladi6 vude za nos vi5e nas ne smatra

relevantnim protivnikom. Po mojim analizama, Srbi


namjeravaju rat zavrsiti za manje od dvije godine'

-;;,- -;;;,-

-;;;

-;;

-",n-^,9

(Srebrenicu, Zepu, GoraZde).'

ianup:. 'Srbi

Smit

traZe medunarodno priznanje

ukidanje

sankcija. Mislim da ce izmijeniti svoje ideje.'


"Zeljeli su neutratisati NATO kao UN. U maju proSle
godine trebali smo udariti jade. Ali, istinu govore6i,
bilo je prekasno. Trebali smo odmah napasti poslije
prvog prolijevanja krvi na pijaci u Sarajevu (februara

1994.)'

AkaSi:

"SlaZem se sa Rupertom. Ali u ovom konkretnom

sludaju, treba se pokriti Bernadovim (Zanvije)


nalazima, jer je on zapovjednik na viSem nivou."

Stigav5i do ove faze, dodaje zapisnidar, Smitje razgledao oko


sebe izgledaju6i ogordeno.
7anvi1e:- (misleci na poraz UN u Somaliji ) 'Ne treba preci
"granicu f\4ogudi5"..
Smit "Jednostavno ce trebati obavijestiti pravnika u bazi
i objaviti da smo spremni braniti se."
AkaSi: 'l ako prede5 "granicu MogadiS. kako misli5 vratiti
se nazad?"
Smit "Napadaju6i, natjerat 6emo ih da saraduju..
Lnvije: 'lnsistiram da u ovom trenutku ne pribjegavamo sili
da bismo na5u volju nametnuli Srbima.'
Po izjavi njegovog glasnogovornika Aleksandra lvanka, Smit
se vra6a u Sarajevo malo isfrustriran, ali to je dobar oficir,
profesionalac koji radi 5ta mu se kaZe.

Za vrijeme jedne konferencije za novinare lvanko


objelodanjuje sadrZaj splitskih pregovora, koji se moZe saZeti u
redenici: "Ubudu6e, nametanje mira je zabranjeno.' UN se
posve6uje svom izlornom zadatku odrZavanju mira, distribuciji
hrane, ublaZavanju nesrece, pod uslovom da sve strane na to
pristanu, uklju6uju6i i bosanske Srbe.

Da li je to Mladieu bilo zeleno svjetlo da bez bojazni uzme


Srebrenicu?
lvanko: "Ako je Mladie gledao televiziju znao je da ne6emo
uzvratiti silom osim u samoodbrani.'
L7

A- 13. juna Sirak

objavljuje da ce, u danima koji slijede,


MiloSevid osloboditi taoce. To se i dogodilo.

.Svi smo
To je trenutak kada New York podinje sumnjati.
duboko Sokirani spoznajom da su snage UN prihvatile podreden
poloZaj i da ne Zele ili ne mogu vise izvrSavati jedan od svojih
zadataka.", pise Kofi Anan, drugidovjek u hijerarhiji UN ' u svojoj
poruci Aka5rju oznadenoj sa z 1981. "Znate jako dobro da mi
nikada nismo dali instrukcije te vrste.", dodaje Annan'
lstovremeno mediji emituju izjavu ministra inostranih poslova
u vladi bosanskih Srba, Alekse Buhe, u vezi obedanja datog
Milo5evi6u prema kojima avioni UN ne6e vi5e interuenisati. Anan
traZi taj tekst i objaSnjenje zbog govorkanja po kome su taoci
oslobodeni u zamjenu za obustavu zradnih napada.

. juna Milo5evic i AkaSi su imali dugi susret u Beogradu:


'Zahvalio sam mu se za sve Sto je u6inio u oslobadanju talaca'",
A7

izvjeStava srediStu UN u New Yorku izaslanik Japanac. MiloSevi6

izjavio da ga je Sirak uvjeravao da vi5e nece biti avionskih


napada bez njegovog odobrenja. Sirakje informisao predsjednika
Klintona o tom ugovoru, potvrduje Milo5evic za vrijeme susreta'

je

5irak, tek nekoliko nedjelja predsjednik, direktno nareduje


vojnicima UN. Tako on zaduZuje francuske 'Plave kacige" da
preuzmu jedan most u Sarajevu kojeg su Srbi okupirali i povladi
francuske vojnike koji nadgledaju skladiste oruZja na teritoriji
Srba. Na taj nadin strategija se razotkriva: Slomiti a zatim

bombardovati. Drugim rijedima: .DUTCHBAT" opkoljen

Srebrenici je smetao.

je Zanvije na istoj talasnoj duZini otkriva se 21' juna' Dva


aviona bosanskih Srba tipa "Galeb. iz banjaludke vazduSne baze
kr5e zabranu letenja iznad Bosne. Ovaj potez je izgledao kao test
Da

da li Zanvije drZi svoja obe6anja. lnade, u okviru operacije "deny


flight" (crja je svrha bila odrZavanje zabrane letenja), piloti NATO-a
su imali pravo da pucaju bez prethodnog odobrenja UN' Admiral
Lejton Smit (Leighton Smith), komandant juZnog krila NATO-a u
Napulju, otkriva jednu internu prepisku i iskori5tava ovaj incident

18

;; ;; ;; ; ;;;; ;;;;,*," i^,P


ugovor sa Srbima. On pu6ta 'Galebove. na miru, ali lrali
saglasnost Zagreba za bombardovanje aerodroma u Banja Luci.

Eanv[ie se razotkriva
'NATO traZi odobrenje zavainu avionsku intervenciju.', pi5e
Anan New Yorku. "S obzirom na vojne i politidke prilike, dini mi
se da bi taj din bio ravan samouni5tenju."

Lejtonu Smitu Zanvije piSe: .Razumijem

dijelim vaiu

zabrinutost, ali prije odobrenja akcr.,|e koju ste predloZili, trebamo


se najprije usaglasiti o naSoj ulozi u Bosni. Drugadije redeno:
Budite strpljivi, treba najprije da iz,rudem svoje trupe iz srpskih
ruku. Samo poslije toga mo2e doci do avionskih napada.'

Ta prilika se pruZila 11. jula 1995. Dan posllje pada


je i posljednja prepreka. Sirak je traZio

Srebrenice uklonjena

snaZnu vojnu interuenciju za24 sala. U podetku da bi se povratila

"Sigurnosna zona' Srebrenica.

je to govor za podizanje morala i niko ga nije uzeo za


ozbiljno. Pad Srebrenice za Srbe je znadio podetak osvajanja
Bio

ostalih .Sigurnosnih zona'. Sutra de moZda Sarajevo doci na red.


Deset dana kasnlje, kada je poslednji vojnik 'DUTCHBATA"

u Londonu je odludeno da se
napredovanje Mladica zaustavi masivnim avionskim napadima.
27. jul je. Grad Zepa joi nije pao. Medutim, zaiepu se niko i ne
napustio teritoriju Srba

interesuje.

UN odluduje reagovati ne samo oko Sarajeva, gdje su se


nalazile francuske snage UN, ve6 i oko GoraZda, zato Sto je
'BRITBAT" tamo smje6ten. Podev5i od kraja avgusta bosanski
Srbi su dvije nedjelje bombardovani iz aviona F16 raketama
Tomahavk, kako bi se priveli za pregovaradki sto u Dejton.
U tri dana mjeseca jula 1995. u zgradi A generalske detvrti
UN u Zagrebu, odludeno je da se vi5e od 40.000 muslimana
izvude iz srebrenidke enklave, doline u istodnoj Bosni koju su UN
trebale zastititi. Narod i 4OO vojnika .DUTCHBATA" predato je
19

A-

srpskom kapricu. VeC nekoliko dana ki5a granata pada na grad,


Lrolnicu. Sa svojim tenkovima Mladi6 zauzima jedno po jedno
osmatradko mjesto.
Vojni posmatradi UN obavje5tavaju da treba spruediti opsti
masakr.
Rezolucija 836 od juna 1993. je UN snagama davala pravo
da, u sludaju pada samo jedne granate ili vojne invazije na neku
od enklava, odgovore silom, ukljudivSi i vazduSne. "Vazdu5ni
napad je jedino sredstvo pritiska.., tvrdi pukovnik De longe.

operaciju 'blue sword" (talni naziv za operaciju bombardovanja


po UN opasnih ciljeva.)
Karremans

je tri puta uzaludno traZio pomoc NATO-a.

Sa

pauzama za uzimanje goriva avionska flota neprekidno nadlijeCe


Jadransko more. Jedan jedini mig od strane UN u Zagrebu bio bi
dovoljan da se pokrene bombardovanje. Nedostajao je samo
Zanvijeov ili Aka5ijev potpis.

U ponedjeljak 10. jula na prtjedlog kapetana De

Jongea

"DUTCHBAT" postavlja posljednju linju odbrane na jugu grada.


:..
Zanvije Salje prijeteCe pismo generalu Mladi6u: 'Napad Srba na
ovu liniju uzrokova6e avionske protivudare." Prilikaza ispunjenje
ove prijetnje pruZa se isto vede. Srbi su napali sa sedam
oklopnjaka.

19.50 general Zanvle okuplja svoje savjetnike: Holandane


i Kolsterena, jednog ameridkog oficira za vezu
odgovornog za informacije (G2) i avionske intervencije (G3) iJoha
U

De Jongea

Almstroma, Aka5ijevog savjetnika.

Na stolu se

nalazi

Karamansova molba za vazdu5nu pomo6.


Evo kako se, na osnovu biljeSki dvije od prisutnih osoba,
odvijao sastanak:
Kolstreren: 'Prije 15 minuta, 60 do 80 srpskih pjeiadinaca
podelo je napad na juZni dio Srebrenice.
"DUTCHABAT"

20

je

odSovorio pucanjem iznad

;;1;;;;;;-;;,*'
sukoba. Da

li je

avionska

flota

',,f

NATO-a

vazduhu?'

Oficirveze: 'MoZemo poletjeti za jedan sat."

Znviie:
Oficir

veze:

ianviie:
NATO

-Ni5ta brZe?"
"MoZemo od njih traziti da prihvate novo vrijeme
uzbune od 15 minuta.'

.stavite pilote u pripravnost."

oficir za vezu odlazi.

Zanvije:

'Problem je Sto mi nemamo ciljeve."

DeJonge:

"Dva tenka su

u poziciji da se

napadnu. Ne

trebamo"Smoking guns'.'

Lnvip:

(potisten, bezlidan) "Da

li se nalazimo u zoni

djelovanja protivavionskog oruZja.'

G3:

.Nije sigurno, ali 6emo podeti sa avionima


"Sead" (avioni za ometanje neprijateljske
protivazd u5ne odbrane).'

Znvije:
Kolsteren:

"Sta holandska vlada o ovome misli?"


'TraZe da se izbjegnu Zrtve u na5im vlastitim

trupama.'
De

Jonge:

"Jude ste Mladi6u poslali pismo upozorenja, a


on vas provocira. Moramo izvrSiti vazduSne
udare."

G3:

'SlaZem se sa ovim. Trupe se izlaZu riziku dak i


ako su taoci u opasnosti (u ovom trenutku
Mladi6 30 vojnika "DUTCHBAT" drZi kao taoce.)"

Almstrom

(Aka5ijev predstavnik): 'Ako pucaju na naSe


trupe, nemamo izbora. AkaSi se vra6a u 23.30,
ali za operaciju 'blue sword' nismo obavezni da
ga dekamo."

2L

ali za operaciju "blue sword' nismo obavezni da


ga dekamo."

Znvij,e:

*Obavezno se trebamo usaglasiti sa Aka5ijem.',


Oficirveze se vraca. Razgovarao je sa NATO-vim centrom veze
u zapovjedni5tvu u ltaliji.
ianule: 'Da li se avioni nalaze u stanju pripravnosti?"

veze:

"Kaiu da mogu otpodeti vazdu5ni napad dim vi


izdate naredbu.'
Zanvije lrali vezu sa UN u Zagrebu. Francuski general
Gobijard nije tu. Mijenja ga Holandanin Nikolaj, ali Zanvije ne Zeli
sa njim govoriti.
Oficir

'

8O

sati i 15 minuta.

Zanvije izlazi iz sale da bi obavio jedan telefonski razgovor na


Francuskom.

G3:

'Avionima treba 20 minuta da dodu do odredi5ta


se Zuri da izvrsi zadatak."

NATO-u

8O

sati i 33 minute.

De Jonge izvjeStava da
'

DUTCH

je

doSlo

do pucnjave

izmedu

BAT' i Srba. Kolste ren izlazi da kontaktira Hag.

2t sati 5 minuta.
Zanvrle razgovara najprije sa Aka5ijem, a zatim sa srpskim
generalom Mladi6em i njegovim zamjenikom Tolimirom.

?l sati

minuta.
Kolsteren javlja da Voorhoeve ntje protiv
1O

avionske

intenrencije.
Dolazi poruka: "Narod Srebrenice bjeZi, muslimanska vojska
zajedno sa sedam oklopnjaka "DUTCHBAT' pruZa otpor.'

2l sati45 minuta (predveEerje).


Konobar u crvenom dZemperu ulazi sa vinom i sendvidima.

22

-:Zanvlie:-

--- h

.Avioni mogu napasti za 30 minuta.


Ukoliko se

Srbi koriste tenkovima

i artiljeruom

moZemo

napasti i nocu."
Dolazi poruka: 'Situacija u Srebrenici se smiruje, izgleda
da se borbe zaustavljaju."

Kolsteren: .Sada se avioni nalaze iznad

Jadranskog

mora.'

2anvije:
G3:
Zanvije:

'Mogu li tu ostati ditavu

nod?,,

'Ne."
-Ako

je

pucnjava prestala mo2da

je

Mladic

prekinuo napad..
De

Jonge:

Zanvije:

.Ako

je

pucnjava prestala to je zato Sto su


"DUTCHBAT', i Mustimani pru2iti otpor.,,

"Ako nas neko upita za5to nismo intervenisali

uvijek moZemo odgovoriti da

je to

preopasno za na5e trupe, zato Sto


pjeSadij skom napadu.,'
De

Jonge:

je

bilo

rijed

-Bitno je znati da li Mladic ima namjeru


uzeti
Srebrenicu. Ako ima, borbe 6e se nastaviti.,

Zanvije: "Mislim da Mladi6

nema namjeru kazniti


enklavu. Trenutno, Srbi su ukljudeni u

pregovore. Njihovo ponaianjeje dudno. Sutra u


6.00 sati NATO mora biti u stanju pripravnosti.

Ako bude potrebno dadu naredbu za vazdu5nu


pomoc, ali samo pod uslovom da pruetnja ne
dolazi iskljudivo od pjeSadrle.'
Sastanak kriznog Staba se zavr5ava. Kapetan De Jonge
kaZe daje bio u potpunosti razodaran? U nedjetju i ponedjeljak,
u toku ditavog danaje dinio sve da dode do vazduSnih udara.
SavrSeno je jasno da se .DUTCHBAT" osjedao Zalosno i
napuSteno.

aa

A-

lpak on razumije Zanvijea. Pred njim se na5lo viSe pitanja' Na


primjer; Ako dozvolim zradne udare, Sta 6e to znaditi za ostatak
teritorije? Za5titu "Sigurnosnih zona" je trebalo staviti na vagu
sa reakcijom Srba, koji su imali obidaj odgovoriti paralizom

i narod Srebrenice su
postali Zrwe monstruozne dileme: 'Bombardovati ili dUeliti hljeb"
humanitarnih konvoja. "DUTCHBAT"

ian:vrje: "PredloZio sam da se 'plave kacige' povuku

iz

enklave, ali Savjet sigurnosti UN to nlje prihvatio'"


De Jonge: "lnteruencua bi, bar privremeno, mogla odvratiti
Srbe od Srebrenice, ali problem enklava se time ne
bi rrjeSio. One 6e se uvijek nalaziti u teskoj situaciji,
zbog dinjenice da su izolovane i da se ne mogu

snabdijevati hranom i gorivom. NaSe trupe u


enklavama su ostavljene na milost i nemilost
Srbima, a takva situacija bi mogla vjedno potrajati'

osim u sludaju intervencije."


Tadno 18 sati poslUe Zanvijeovog odustajanja od vazduSne
udara Srebrenica pada. Kada je "DUTCHBAT" sa talasom
prognanika napustio grad ipak ja data naredba za napad dva
aviona F16.
Aka5i obavje5tava MiloSevica i precizira da ce intervencija biti
ogranidena. Srpski predsjednik kaZe da Mladic ne pravi razliku
izmedu uboda igle i masivnog napada, te da snage UN rizikuju
da bosanskim Srbima postanu ciljevi.
Juke Ekelbum, komadant holandske eskadrile sastavljene od
aviona F16, je ogorden na ponaianje komadanta UN u Zagrebu'
"Nisu imali pravo dekati da ku6a izgori''

General Nikolaj je bio spreman Zrtvovati tridesetak vojnika


Medutim'
'DUTCHBAT" kako bi za5titio 42.OOO Muslimana'
se pred
naSao
kada je dobio odobrenje za intervenciju NATO-a
boriti
morali
se
brojnim ogranidenjima. 'Bilo je to kao kad biste
sa rukama na ledima kaZe on."
Ako se osvrenemo unazad, u vezi sa vazduSnim udarima u
koju
Srebrenici Aka5i u jednom dijelu poruke s oznakom z 1020,

24

je poslao zapovjedni5tvu

UN snaga uZagreb, Ananu u New york

i Stoltenberg u Zenevu kaZe:

f9.

juni 1995., l5.lt sati

U toku na5ih razgovora (Beograd 17. juna) o vazdu5noj


intervenciji Milo5evi6 tvrdi da ga je predsjednik Sirak obavijestio
o njegovom dogovoru sa predsjednikom Klintonom prema kojem
ne6e do6i do vazdudne intervencije ukoliko Sirak ne da svoje
odobrenje. MiloSevid je dodao kako je Sirak potvrdio da se ne
ocekuje djelovanje ,'Snaga zabrzo reagovanje" ve6 da 6e njihova
saradnja doprinijeti ponovnom otpodinjanju pregovora. I pored

je bio preokupiran dinjenicom da


Bodnjaci mogu iskoristiti 'Snage za brzo reagovanje,, Rekao
sam da je ministar Muratovi6 bio veoma ravnodu5an Sto se tide
dolaska 'Snaga zabrzo reagovanje. (FRR) i da je insistirao na
posebnom ugovoru sa njegovom Vladom. Ja sam, pak, insistirao
na dinjenici da FRR dine integralni dio snaga UN, ida ee slijediti
principe "Odriavanja mira., te da ce ostati nepristrasne.',
ovih uvjeravanja Milo5evic

Jedan druga puruka za "real world" (tajni naziv NATO-a) sa


potpisom generala Zanvijea od 11. jula 1995. (12.00): "U ime
"real world" preporudujem da UN daju odobr.enje da "blue sword,,
itajni naziv zazra6,ne udare NATO snaga)., (Nastavak je napisan
rukom) udare na sve snage koje napadaju blokirane pozicije
UNPROFOR-a na jugu Srebrenice, kao i na svo teSko naoruZanje
koje je oznadeno kao moguea prijetnja za snage UN u Srebrenici. "

U ovom sludaju je to "DUTCHBAT, u Srebrenici. Zanvijeovo


odobrenje je dato tek onda kada se Srebrenica nije mogla vise
spasiti (11. juli u 12.00).

U mjesecu julu, u zgradi poSte u Srebrenici tri

vojna

posmatrada UN i njihovi prevodioci Hasan i Emir svakodnevno


biljeZe raaroj srpskih napada na "sigurnosnu zonuil.

Od e9. m4ia do 4. juna


Prema nekim informacijama

2.

juna Arkanove brigade se

krecu iz pravca Bratunca.

25

A. Svaki

pokuSaj da se zauzme enklava traZi puno ljudi'


Vojnici vojske
izopa6enih i sa drugim nenormalnim osobinama'
bosanskih Srba nisu imali te osobine'

jedinice' kao Sto je Arkanova'


Talo ie prisuswo jedne takve
bilo neoPhodno'

PoEiqie napad Arkanovih jedinica na

Srebrenicu
?.

juri

udare' Dobili su odgovor da


'DUTCHBAT' zahtijeva vazdu5ne
.Nemamo informacija o pogibtli civila
nema raspoloZivih aviona'
je bilo' TraTimo interuenciju
izuan Srebrenice, ali mislimo da ih

kakobisezaustaviomasakruzonikojusuUNproglasile

je poruka'DUTCHBATA'-a'
"Za5ti6enom".", bila
govore da su 4'
lzvje5taj vojnih posmatrada UN: lnformacUe
tenkovi'
pokrenuti
i 5. jula sa juZnih diielova zuornidke opdtine
postoje
i
Takoder'
aniljlrija i pjeSadija vojske bosanskih Srba'
informacije
ali ove
informaciie o pojadanju koje stiZe iz Srbije'
bosanskih Srba?
vojske
je
napada
cilj
n't, Oo*td"ne.- Sta
ali
vojska bosanskih Srba Zeli neutralisati enklavu'
Naravno da
pokrenuti op6u ofanzivu'
izgleda malo vjerovatno da 6e

8.

juli

lzgleda

da se napad vojske bosanskih Srba

pojadava'

Granitiranje koje traje


situacua u enklavi je daleko od normalne'
se Srbi ne zaustave
Ako
vrhunac'
ve6 tri dana, u 8'OO dostiZe
cilja'
oni 6e nastaviti sve do ostvarenja
sa
U 14.30, ekipa vojnih posmatrada UN susrela se
Ramizom
komandantom 28' divizije (ARBIH u Srebrenici)

i narod Srebrenice
Be6irovi6em. Upozorio je da su "DUTCHBAT'

prepusteni na milost

nemilost Srba

da

je

ponasanje

UN

sramotno.

nad srpskim namjerama s obzirom


"Nije rijed o filozofiranju

dasuonive6uSliuenklavu'RUedjeopronalaZenjunadinakako
26

;ff ;; ;;;-,;
Srebrenice)

9.

;-; ;il

"-

;*: P

juli

Poruka iz Zagreba za vojne posmatrade UN u Srebrenici.

i detaljnim informacijama.
lnformacije od 8. jula bila su na visokom nivou i izne5ene su na
"destitamo na va5im opisima
sastanku sa komadantom."
lzvje5taj vojnih posmatrada UN: ',lzbrojali smo 113 novih

artiljerijskih djelovanja. Takoder, imamo informacije o


pjeSadijskom napadu na jugu enklave. irlava je sve viSe.
Granatiranje grada uop5te nije bezazleno."

rO.

juri

lzvje5taj vojnih posmatrada UN: "situacija u srebrenidkoj


enklavi se pogo5ava. Ako se ovako nastavi desit 6e se masakr.
UN gube svoj ugled u Bosni."

1r.

juri

2.0O (no6): Komadant ,DUTCHBAT'-a (Karemans) izjavtjuje


da je dao ultimatum vojsci bosanskih Srba. PrUe 6.O0 sati ujutru
moraju prekinuti vatru i vratiti se na stare pozicije kako je
dogovoreno 1993., inade 6e doci do masovnog vazdu5nog
napada. Savjetovao je civile da se 5to viSe udalje od linije

sukoba.

?.55 sati
Jutros je situacta pomalo neobidna i sa mudnim mirom,
uobidajene jutarnje ki5e granata danas nije bilo. Procjenjujemo
da je ova promjena direktna posljedica NATO-vog ultimatuma. Po
vremenu datom u ultimatumu avionski napadi bi trebali da podnu
za 15 minuta.
16.OO

sati

Nemamo predstavu o broju poginulih i ranjenih.


je oko 20.000 progranih otiSlo prema logoru

Procjenjujemo da

27

A-

'DUTCHBAT'-a u Potodarima. Grad Srebrenica je u rukama


vojske bosanskih Srba, njihova pjeSadija je svuda po enklavi.

19.33 sati
Situacija je jos uvijek veoma napeta. Ekipa je izbrolala 45
granata koje su preletjele logor, Sto je izatralo paniku medu
progranicima.

r8.

juli

Evakuacija sa oko tridesetak autobusa je zapodela u 72.15.

!3.

juli

Kako je i predvideno, jutros je evakuacija nastavljena.


Nastojimo provjeriti glasine po kojima su Srbi ubili vi5e
muSkaraca koje su izdvojili iz skupine.

l.OO

sati

Broj zarobljenih muslimanskih vojnika je nepoznat. General


Mladic navodi podatak o nekoliko stotina mrtvih Muslimana kod
trougla bandera. Jude je u logoru roCleno 50 beba .

8l.OO sat
Suze u odima. Vidjeli smo prognanike koji nas gledaju bez
ikakve nade, traZe6i od nas pomoc koju im nismo mogli pruiiti.
Stvarno, izgubili smo enklavu, na5e osje6aje. TuZni smo Sto
nismo mogli udiniti viSe.

28

--tu
I(RATAI( HNONOLOSKI
PREGIEI)
8.

mart 1993.

Morion obedava da 6e za5tititi Srebrenicu. Srebrenica postaje


"Zasticena zona".

4.jun 1993.
Savjet sigurnosti powrduje Rezoluciju 836.

5.

februar 1994.

-DUTCHBAT" stiZe u Srebrenlcu

A4. rn4i 1995.


:..
Zanvue trazi od savjeta sigurnosti da se trupe UN povuku iz
'sigurnosnih zona' Srebrenice, Zepe i GoraZda. Nije dobio
saglasnost.

a6. m4i
NATO avioni bombarduju srpsko skladi5te municije blizu
Sarajeva. (Smit je dao naredbu) Bosanski Srbi su za taoce uzeli
preko 3OO pripadnika snaga UN.

30. mqi
Smit viSe nema ovlaStenje da sam traZi pomod NATO-a.
4. juni
Zanvije se sastaje sa Mladicem Peri5i6em u Malom
Zvorniku. Dvojica srpskih voda predlaZu trgovinu. Oslobadanje
francuskih lalaca za ukidanje vazduSnih napada.
6. juni
Po naredbi predsjednika Siraka dvojica francuskih vojnih
duZnosnika, koji nisu bili pripadnici snaga UN, nastavili su i
zavr5ili pregovore sa Srbima.
8. juni
Sirak nareduje "Plavim kacigama' da uzmu most koji su Srbi
bili okupirali u Sarajevu.
9. juni
Sastanak u Splitu. Aka5i, Smit i Zanvije.

29

A13.

je

juni

Sirak obznanjuje da ce taoci uskoro biti oslobodeni.


f 5. juni
Podsekretar UN u New Yorku za biv5u Jugoslaviju, Kofi Anan,
izjavio: "UNPROFOR ne6e ili ne moZe izvrSiti jedan dio svoje

misije."
f ?. juni'
Razgovor AkaSija sa Milo5evi6em.

1?.

juni

Oslobodeni su poslednji taoci.

8f . juni

Admiral Lejton Smith traZi odobrenje od Zanvijea da pristupi'


vazduSnom napadu aerodroma u Banja Luci, u dijelu Bosne koji
kontrolisu Srbi. Ovaj zahtjev je odbijen.
6. juli
Bosanski Srbi podinju napad na Srebrenicu
9. juli
"DUTCHBAT" dobija naredenje da uspostavi liniju odbrane.
Tanviie opominje Mladi6a.

juri

1O.
PoloZaji UN su napadnuti. Karemans traZi pomoc avijacUe (po

detvrti put). U Zagrebu zasjeda krizni 5tab. Zanvrle odbija


Karemansov zahtjev i prijedloge prisutnih.

11.

cntLl

PADSNEBRENIGE

30

PRNI} NDOM

.SurNJn.
--=I.
lobracanja "Zena Srebrenice" svjetskim
organizacijama i uticajnim liinostima,
ienama Srbije i Crne Gore|

-'h

-;";;.;;;;..;;;
Gospoda Elizabet Ren
Gospodo Ren,
Pro5lo
stradanja.

je 35 dana kad ste bili u Srebrenici, mjestu nadeg

Od susreta sa Vama pa do danas nismo dobili nikakve


informacije o tome sta ste udinili i 5ta dinite da nam pomognete

rjeSavanju sudbine naSih nestalih sinova, bra6e, odeva,

muZeva...
Danas

je 8. mart.

Ranijih godina taj dan-Dan Zena smo obiljeZavale u krugu


svojih porodica, a na5i najmiliji su nam uz destitke poklanjali
cvijece.
Danas, umjesto toga Zelimo samo da saznamo istinu o onim
zbog kojih du5a boli...

Znate li 5ta novo o njima?

llije istina takva da se o njoj ne moZe govoriti?


Recite nam pravu istinu.
Nemojte nam

ito

pravo uskratiti.

Znrvn SREBnENTcE

aa

A. Tuzla,8. marta 1996. $odine


Medunarodnikomitet
Gnreno$ krsta Zeneva
Gospodo,
Danas

je 24O dana od kada se dogodila Srebrenica' Mi smo

majke, sestre, k6eri, supruge viSe od 1O'0O0 nestalih djedaka'


ljudi, staraca.

je Srebrenica
Vi dobro znate, a icrjeli svrletto dobro zna, da
nas odvojeni
od
silom
najdraZi
nasi
su
bila za5ti6ena zona UN, da
viSe ni5ta
njih
za
se
i
da
UN-a
prisustvo
vojnika
)
u Potodarima (uz
a neki
Srbiji'
put
u
spasa
su
traZili
ne zna, neki naSi najmilli
Tuzli"'
ka
putem smrti od Srebrenice
Danas nema ni njih, ni istine o njima"'
6e nam
Gospodo iz MKCK, mi smo vjerovali da ste vi oni koji
sve
upotrijebiti
6ete
da
smo
pomo6i da saznamo istinu, vjerovali
ljudi'
svoje snage za spas na5e djece i naSih

pride o
Danima smo obrjali pragove VaSih ureda, sluSali
naS
odaj
na
ste
danima
organizacije,
pravilima i radu VaSe
je,
ali.'.?'
odgovarali sa "Zao nam
Sta zalite, gosPodo?

jer biste tako imali viSe


Da li Talite Sto nema viSe Srebrenica

namje6tenih
razloga za svoje postojanje, vise bi imali lijepo
plata?
kancelarija, udobnih auta, visokih
Da li samo zato Postojite?

Kako

drugadUe obja5njavate

VaSu neaktivnost i

nedjeloNornost?
onog za5to
Da li osje6ate makar griZu savjesti zbog nedinjenja

postojite?

34

- ;;;

;;;;"il;"

.,;; ;; ; n",i,P

takode nestali, a radili su za Vas u ime Va5eg postojanja

Srebrenici?
Gospodo, nemojte i na ova pitanja odgovoriti sa 'Zao mi je,

ali...?"
Mi imamo dovoljno Zalosti i za Vas.
Ali mi imamo i dovoljno ponosa.
Mi se ne stidimo onog 5to dinimo i naSa se djeca nece stidjeti
nas. Nama je makar to utjeha.
A Vama?

Zrrvn SREBRENTcE

35

A. Tuzla,

13.

mart 1996. godine


gospodin lfilman Cufch

Utlnrienje zau$oZene
narode
Podtovani gosPodine'
Obra6amo vam se ispred viSe hiljada Zena koje su doZivjele
golgotu Srebrenice. Prije nekoliko dana na TV Sarajevu smo

gt"O"t" emisiju o genocidu u kojoj je bio gospodin iz HolandUe'

smo
Njegov istup i prida su jo5 jedan zlodin udinjen nama koje

pred odima
Zivi wjedoci onoga Sto se dogadalo u Potodarima
.za5ti6enoj' i
u
UN-a
snage
sadinjavali
koji
su
vojnika Holandije
demilitiziranoj zoni Srebrenice.
Pred nama se dogadalo zto u Potodarima; na5e muZeve'
i
bra6u i odeve su mudili, ub'rjali, odvodili, masakrirali' a Zene
prisustvo
djevojke silovali, a sve se to dogadalo na na5e odi, uz
pokuSali da
holandskih vojnika-n'rjemih posmatrada koji nisu ni
pomognu bilo kome od nas.
Od tada pa do danas pro5lo

je 8 mjeseci, a mi ne znamo

za

sudbinu svojih nestalih'


Osje6amo se ugroienim i traTimo za5titu
UdruZenja za ugro2ene narode.

pomo6 vaSeg

Vama'
Voljele bi o svemu Sto nam se dogodilo ra4govarati s
Ne znamo da lije to ikako mogu6e'

Molimo da nam se javite.


Hvala vam na svemu Sto dinite za nas ugroZene'

Znun snEBnENrcE

36

Tuz1a, f

l.jula 1996.godine

U ime hiljada Zena, majki, sestara i djece koji dijete moju


sudbinu jer ja sam ienaiz Srebrenice i traZim svoje najmilije,
Zahtijevamo od:
- Medunarodne zajednice,

- Medunarodne organizacije za ljudska prava,


- Medunarodnog suda u Hagu,
- Medunarodnog komiteta Crvenog kriZa,

- Gosp. Bila Klintona (vjerujemo u Vas i odekujemo da 6ete


nam pomo6i)
- Butrosa Galrla (niSta niste udinili kad

je trebalo, udinite

to barem sada),
- predsjednicima svih Evropskih zemalja,
-

Antoniju Samaragi

- predsjednika svih zemalja svijeta

jer,
Srebrenica je bila zaSticena zona.
Srebrenica je izdata.
Srebrenica je mjesto gdje je potonula savjest dovjedanstva.
U naSoj Srebrenici sada Zive oni koji nikad tamo Zivjeli nisu.
Vjerovatno su sada tamo da bi sakrili tude zlodine.

Srebrenica je grueh svueta.


Zbog genocida nad narodom i gradom Srebrenica
Zahtijevamo:

1. ISTINU istinu o onom Sto se dogodilo na5im najmilijim.


2. KAZNU Raznu za sve koji udini5e zlo6in;

37

A-

Kaznu - za sve one koji ne udini5e ni5ta da sprijede


zlodin.
3. Zahtijevamo da iz Srebrenice odu svi oni koji nisu Zivjeli
tamo prije jula 1995. godine, a da se vrate oni koji su u Srebrenici
Zivjeli do jula 1995. godine

4. Zahtijevamo da Srebrenica, zajedno sa Potodarima,


postane grad-spomenik velikom broju Zrtava,
postane gradopomena svijetu,

postane grad-svjetski antiratni centar.


5. Zahtijevamo: da se sve Zrtve genocida sahrane na teritorui
biv5e za5ti6ene zone Srebrenica, da se vidi rezultat svjetske
zaStite.
Neka makar takva zona bude stvarno za5ti6ena, neka bude
spomenik nevinim Zrtvama genocida u srcu Evrope, na pragu 27'
vijeka.

6. Zahtijevamo i Zelimo da se Srebrenica nikome vi5e


dogodi.

7. SREBRENICA SE NE SIVIJE ZABORAVITI!


8. SREBRENICA SE NE SMIJE PONOVITI!

|
qi

;::.

$ -

+ \ -.):e:
aa:.:tt:!tt

38

tl

ne

-;,",;.;;.;;;.s.--

'h

Ohrorenopismo
Butros Butros Gali, IIN
Pi5emo vam pismo, a ne znamo kako da ga naslovimo.
Ne moiemo Vas nazvati gospodinom-za nas to niste.

Za nas, Zene Srebrenice, vi ste jedan od krivaca za na5u


nesrecu. Danas, godinu dana od pada Srebrenice, mi traZimo
svoje sinove, odeve, bra6u, muZeve... Njih nema, masovne
grobnice su pune, a zlodinci Setaju slobodno...
Na5 Zivot nema smisao.

A Vi, Butros Butros Gali, imate hrabrosti da traZite drugi


mandat u Ujedinjenim narodima.
Kako vas nije stid?
Srebrenica je bila za5ticena zona, toliko "zaSticena' da nema

10.O0O djedaka, muSkaraca, staraca...


TraZite li drugi mandat da jos nekoga tako zastitite?

Umjesto drugog mandata bolje bi bilo da traZite odgovor na


pitanje gdje nestadoSe ljudi i za5to zlodinci nisu u zatvoru.
Mo2da bi tako oprali svoju savjest.
Ili

je

moZda nemate?

Umjesto prilave za drugi mandat-krenite u Hag. Tamo Vam je

mjesto. Zbog Srebrenice, zbog masovnih grobnica, zbog istine.

Znlrn sREBRENTcE

39

A- Tuzla, 11. 01. 199?. godine


Otvoreno Pismo
je pala

po od kada
11. Januara 1997. godine bijaSe godina i
majki i
savjest 6ovjedanstva. Godina i po tuge i bola uplakanih
gdje
im
nestado5e
Zena "za5ti6ene" Srebrenice koje ne znaju
vapajima i
sinovi, muZevi, bra6a, prijatelji, kom5ije, koje svojim
kricima Zele dozvati vi5e od 10'OOO svojih najmilijih koji

nestado5e na odi ditave meclunarodne zajednice'


Pro5la

je godina i po dana tuge i bola majki i Zena Podrinja

a ne Zele vi5e
od cUih suza moZe proteci jo6 jedna r'rjeka Drina'
je
ali....
odgovor, Tao nam
Zato se Ponovo obra6amo;
- Medunarodnoj zajednici
- Medunarodnoj organizaciji za ljudska prava
- Medunarodnom sudu u Hagu

. MKCK.A
- GosPodinu

Bilu Klintonu

- Koffi Annanu
- Antoniju Samarugi

- Predsjednicima svih Evropskih zemalja


- Predsjednicima svih zemalja Sv'tjeta
o
I ovaj put traZimo da nam pomognete da saznamo istinu
zoni UN-a'
naSim najmil'r.1im koji nestado5e u 'za5ti6enoj'

udrrrienje gradtrna "UENE SBEBBET{trrcE"

fuda

40

Tuzla, 8. marta l ggG.godine


Otrroreno pismo ienama
Srbije i Crne Giore
Danas je 8. mart, dan koji smo nekada na prostorima bivse
Jugoslavue obiljeZavale zajedno kao Dan Zena. Znate da je to bio
za sve nas dan pun cvije6a, poljubaca, veselja. Radovale smo se
okruZene paZnjom i tjubavlju svojih najmitijih.

A onda
krajeve.

je zapodeo rat i donio sve nevolje i nesrece u nase

A danas, 8. marta 1996. godine mi Dan Zena, kao i mnoge


druge dane i noci, obiljeZavamo tugom i potragom za na5im
nestalim sinovima, odevima, muZevima, bradom...

Pazite, traZimo nestale, na silu odvedene

zarobljene

djedake, mladice, starce...


Ne tragamo za onim Sto poginuSe po ratiitima, to je zla kob
koja prati svaku vojsku i svaki rat i donosi nesrecu porodicama...

Za njima tugujemo i proklinjemo one koji zapodeie rat na


ovim prostorima. Mi nismo ni politidari ni vojskovode, mi smo
iene, majke, sestre, kceri...

Mi traZimo nestale, traZimo da saznamo istinu o na5im


najdraZim koji su odvedeni na silu, a bili su civili, biti su djeca od
a2,

t3

ili 15 godina, bili su momci, bili su starci...

U naSoj Srebrenici, koja je bila zadticena i demilitarizirana


zona UN, proveli smo vi5e od tri godine uZasa i patnji, dekajuci
kraj rala i nadajuci se boljem Zivotu. UN snage su oduzele oruZje

naiim

muskarcima

i unistile ga garantujuci sigurnost


II, 12. i 13. jula 1996.godine

stanovnicima Srebranice. A onda


.dogadala' se Srebrenica...

Iraie1i spas i vjerujudi UN civili Srebrenice ( Zene, djeca,


starci ) po5li su u bazu UN snaga u potodare...a onda je nastupio
uZas...

47

A-

pa do staraca od
Svi mu5karci, od djedaka od \Z-L3godina
od 30O0 naSih
ViSe
70 godina su odvojeni od nas i odvedeni"'
nas'"
od
dje6aka, muZeva, odevaje tada odvojeno

Tukli su ih, zlostavljali, odveli"'

su ostali
Nas, Zene i djecu, su evakuisali u Tuzlu' a oni

Potodarima'..
Nikad vi5e nismo nista saznali o njima'

spas bjeZeci
Veliki broj na5ih najmilijih je tada pokusao naci
ide preko
spas,
prema Tuzli. Zamislite kolonu civila koja traZi
granatiranjem'
brda i gudara, gladna, bosa, pod stalnim
vojske' Bio je to napad
napadima vojske. Nije to bila borba dvije
Bojni otrovi' tenkovske
voiske na civile, bilo je to ubijanje civila"'
dobro
granate, zolje, mine, snajperi i dresirani psi"'i hiljade

CIVILE!
iaoruZanih KaradZi6evih vojnika su napale
put sa sinovima' koji je
Zamislite oca koji je po5ao na taj
je ostao bez sinova"'
gdje
do6i u Tuzlu, a ne zna ni kad ni

uspio
MoZete li to zamisliti?!

putu uZasa i smrti otac


takvih sludajeva je mnogo " Na tom
prUatelj prijatelja"'
a
je
brata'
je "gubio" djecu, brat 'gubio'
A

lraieei spas preko


Ve6e grupe na5ih ljudi su krenule u Srb'r1u
Drine...

sa onim koji
Tako je nestalo oko TOOO nasih' 5to zajedno
sinova'
naSih
nestalih
ostado5e u Potodarima dim preko 1O'O0O
o6eva, bra6e, muZeva"'

N.'IH XBA'IMO! TNAZIIIJIO ISTTNU

O NG'ITV['A!

Postoje
Znamo da je bilo strUeljanja, klanja masakriranja"'
5to
i
onom
uZasima
o
oni koji su preZivjeli i koji svjedo6e
normalan ljudski um ne moZe ni zamisliti"'
Ali svjedoci Postoje

"

Morateznatidanemogusvibitiubr,leni'''NekocepreTivjeti...
I svjedoditi..' I sazna6e se istina kad-tad'

42

'h

--,;;;;;;;.,";
Zelimo da probudimo VaSu savjest.

Mi smo u Skolama godinama udili Krvavu bajku i tugovali nad


sudbinom streljane djece Kragujevca...
Kragujevac i viSe od toga desio se u Srebrenici...

lmate li vi snage da tugujete za djecom Srebrenice...?


Znate lida postoje ljudi koji su bili zatodenici privatnih srpskih
logora po podrumima i gara2ama, zatvarani i mudeni do smrti?

Znate li da jo5 uvijek ima ljudi po takvim logorima?


Da

lije to ono sto je nekad bio ponos srpskog naroda?

Hocete li vi svojoj djeci ostaviti u amanet da se stide roda


svog i svojih roditelja zbog onoga 5to se sada dogada?

lli cete se probuditi i udiniti bilo Sta?


Ho6ete li prona6i i spasiti makar nekog ko je joS Ziv i pomo6i
mu da se vrati svojoj porodici?
Zlodin ne zastarjeva, ne moZe se sakriti.
I za njega 6e se kad-tad odgovarati, ako nikom drugom onda
makar svojoj savjesti.

Zelite lito svojoj djeci?

POI(RENITESE!
PotraZite na5u djecudrugove svoje djece

srpskim

kazamatima, oslobodite ih ivratite nam ih!

Mi znamo, i svjesne smo toga, a i preZivjeli svjedode, da je


veliki broj na5ih najdraZih likvidiran, ali...

ZAR SIrIH IO.OOO NESTALIH?


Mi ne Zelimo zlo Va5oj djeci.

43

A-

Na vama je da razmislite o tome kome 6e se (a nekom ho6e)


vratiti zlo koje je udinjeno i koje se jo5 uvijek dini naSoj djeci'

Poku5ajte boli ublaZiti, a zlo zaustaviti'

PROBI'DITE SE!

Zrlrn

SREBRENTcE

a?.Og. 1996. - Zene u

crnom

Drage Prijateljice'
podrZavamo vas emotivno i moralno, podrZavamo vas i
politidki, posebno svake srede, tokom protesta' Ve6 nedeljama
i
drZimo na javnom trgu vaSe saopStenje' O tome vam Saljemo
smo,
fotografije. Uz vas
S

poFtovaqiem i solidarnoF6u'

StaEa
VaSa hrabrost i upornost potrebna je onima koje volite'
Potrebna je svima nama koje smo protiv rata'

nlelka

:rr

i1iLr
...'..::
tt

44

tt

i:..liii
:

--tu

POIflARINA
MASTA

I PRTJAYD

[dijelovi razllovora sa ratnim zloiincem R.


Karadiicem objavljenog u obliku feljtona u
beogradskim "VeEernjim novostima"f

-;;";;;";;.;;l;;.

--

Vi ste laa6rrili ssjni napad na zaBti6enu zonu


Srebrenice?
Srebrenica nije nikada bila za5ticena zona.

Kakonije?!
To ona nije nikada bila. I ako meni ne vjerujete, pitajte biv5eg

generainog sekretara OUN, Butrosa Galija. On mi je priznao


nekoliko puta da je Srebrenica muslimansko vojno uporiste i da
su okolna srpska sela bila stalno napadana iz Srebrenice.

toku

posljednjih mjeseci postojanja enklave svaki dan je od


muslimanskih napada ginuo bar jedan Srbin. Ub'rjeno je sve
ukupno 1260 Srba. Ujedinjene nacije to znaju. To zna i
komandant holandskih snaga u Srebrenici.
Karadlic vadi cijeli smotak dokumenata, primje6uje reporter

Iista .Trente kurant" Bob Sibelnlk, sa dugom listom srpskih


Zrtava oko Srebrenice.

"A ovaj dokument", pokazuje Karadlic, -je naredenje


komadanta Srebrenice,Nasera Ori6a,u kome nareduje
diverzantski napad,sa imenima onih koji treba da ga iz/edu. Oni
su odlikovani a trebalo bi da budu strr1eljani zbog ratnih zlo6ina...
A evo ivjerske instrukcije islamskih vjerskih vlasti trupama prije
podetka borbe...'

Ali to u svakom stuEqiu niie ratni ztoEin. U


swimvojskama se to Eini?
Svakako da to nije zlodin,ali to pokazuje da je rijed o svetom
ratu,o DZihadu. U svakom sludaju imamo mnogo dokumenata
koji pokazuju da je cijela jedna divizija bila stacionirana u
Srebrenici. detiri brigade 28O., 287., 283. i 284. (ptus jedna u
Zepi), dinili su Operativnu grupu u Srebrenici,u sastavu

tuzlanskog drugog korpusa. Nije dakle

bilo govora

demilitarizovanoj zoni kako to nalaZe odluka o "zaSti6enoj zoni*.


Muslimani nisu nikada imali namjeru da Srebrenica postane
za5ti6ena zona. Za njihovu armiju bilo je od vitalnog znadaja da

47

A-

mt
Srebrenice' To znadi da smo
nastave da nas napadaju iz
ne
da
i
odupirali
tamo da bi im se
morali da drZimo velike snage
mogli
Mi nismo'zatim'
bi te vojnike nagradivali J Saralevu'
za5ti6ene zone' To
takoz/ane
iz
ljudi
naSi
dozuoliti da se ubijaju
je jednostavno trebalo okondati'

I taho ste vi narediti da se napadne


Srebrenica?

nije bilo ni potrebno'


Nisam narediojer moje naredTenje
za napad' Da se na svaki njihov
Postojala je stalna nareOta

Da se razoruZaju i raspuste
napad odgovori protivnapadom'
Mi
Tako se desilo i u podetku 1994'
muslimanske uojn" tnug"'
"napad

smo krenuli

u Xonra

najednom nam

se

otvorila

mogu6nost da udemo'

u
Vi hodete ala kaiete da ste uletjeli
irebrenicu sasvim sluE4ino?

smo mi mogli tamo da


To uop5te nije bio planirani napad'Niti
je
uvuek bio Sto smo morali
problem
dovudemo nou" ,rup"l*a5
ljudi na vrlo 5irokom t:"1|l :
da se borimo t' *uU* broiem
muslimanskih vojnika' nama Je
Srebrenici je bilo devet hiljada
imali'
if' ot"*o izbacili' Mi ih nismo
trebalo 40 hiljada I;uOl Cu ti
bilo
ruku
to je u najmanju
Kada smo zauzeli Srebrenicu '
je
nam
napad
i za sve druge' Njihov
iznanedZenje za nas koliko

napad'a za vojni uspjeh treba


dao priliku da t<renemo u kontra
Bilo je neodekivano lahko'
da zahvalimo gotpoJtn' lzetbegovieu'
je predao
je bio oStro kritikovan od svojih ljudi' On
lzetbegovid

SrebrenicudabiprebaciotrupeuSarajevoidabiizat'tao
je
U tome
medZunarodnu vojnu intervenciju'

uspio'

koje se
Odakle onda tolilte Zrt;rre za

oPhriujete?
DevethiljadamuslimanskihVojnikajenapustilogradikrenulo

joS tukli
Tri sedmice kasnije oni su se
da se probua p'"*u iu'f i'
se
nfonlali'
je velika snaga' Oni su
oko Srebrenice' Devet hiljada
bili prisiljeni da
muslimani
su
da
znati
a na5i ih slijedili' Morate

prihvate borbu u vrto

48

teSXo'1

poziciji'Oni su morali da se prob'tju

; ;;;-;; ;; ;J; ;;; ; ;;;P


je preko 50 naiih vojnika iako su bili u rovu.
MoZete pretpostaviti koliko je muslimanskih vojnika poginulo
napadajuci. Oni su konadno uspjeli da se probiju do Tuzle,ali su
borbe bile strahovite. Njihovi oficiru su prosto Zrtvovali svoje
vojnike. Dokaz je da mi nismo uspjeli da zarobimo nijedog
mjestupoginulo

njihovog viseg i srednjeg oficira. Vojnici su isli na cuevi kao mravi.

"Da li podriavate ono Fto je Mladi6 u6inio u


Srebrenici?", bilo je pitanje holandsko$
nowinara Karadiidu.
uNe znam sta je to on uradio u Srebrenici?)a znam Mladica

kao vrlo striktnog dovjeka. Ja mogu s njim da se ne slaZem u


ovom ili onom,Sto nije bitno za ovai razgovor.Ali ako je rijed o
moralu, Mladi6 je vrlo striktan. On bi lidno runirao svakog vojnika
koji bi silovao ili udinio neko drugo nedjelo. On je moralan idastan
dovjek. MoZe dovjek da se s njim ne slaZe i da mu kaZe,
naprimjer, da je komunist, ali da bi Mladi6 zatvorio odi pred bilo
kakvim zlodinom,a da ne govorim o tome da bi ga naredio, to
jednostavno nije moglo da se desi.

Ali general Mladid je ophrien

za

nasovne

zloEine nad muslimanima nakon zauzimaqia

Srebrenice?
Ja, naprimjer znam,a znate ivi, da je Erdemovic,kojije osuden

u Hagu,izjavio pred sudom da je srpska vojna komanda izdala


striktno naredenje da se civili moraju poStedjeti ida se svi moraju

pona5ati

po

pravilima medunarodnog prava

Zenevskih

konvencija.To je redeno u Hagu. Erdemovic je opSirno govorio 5ta

se deSavalo u Srebrenici.

je: "Jaznam da nas je komanda upozorila inaredila


nam da se prema civilima i ratnim zarobljenicima ponaSamo
humano i po pravilima. Da je u Srebrenici bilo individualnih
zlodina sa srpske strane niko danas ne poride. A, da ie to bila
politika srpskog rukovodstva u Bosni, niko danas ne moZe
Rekao

vjerodostojno da wrdi. Evo ijednog Zivog primjera: lspitujuci Sta


se zaista desilo u Srebrenici okruZenoj medijskom maglom u

49

A-

kojoj su se ukr5tale laZi,mitomanije i istine,anketirao sam serju


neposrednih udesnika dogadaja. Sve njihove pride mogle bi se
komforno smjestiti u svjedodanstvo M.R. pripadnika vojske RS i
aktera drame u Srebrenici.

'

Probudili su nas oko pono6i. Vele diZi se,trpaj u kamione i u


Srebrenicu. Sta 6emo tamo? Vidje6es kad dode5 rekao je
komandir. Kada smo stigli Srebrenica je vee bila pala,a
muslimanskih zarobljenika ko pljeve. Meni je palo da sprovodim
jedan autobus zarobljenika. Njih pun autobus,a ja sam i samo
puSku u ruci. Da su htjeli mogli su me nogama dotu6i... Onda
ugledam dvojicu iz okoline mog sela,(navodi ime sela). lz grupe
5to su mi zapalili ku6u. Sestru mi silovali i Zivu zapalili. A majku
sam nasao presavijenu preko plota sa rupom u glavi... lzvedem
ih iz autobusa i svakom po metak, j... im majku tursku...' Kako
si smio upitao ga je isljednik? Sto ne bih smio,ko 6e mi Sta?" Pa
neko ko tije tu komandovao? 'Ubio bih i njega." Je li bilo jos
takvih sludajeva?. "Ja5ta je.' Da li su za to kaZnjavani." 'Ne
znam. Ja sam svoje namirio."

Xada ste saznali za pad Srebrenice, biloje

pitarfe Karad.Zi6u?

Nisam imao informaciju o toku same operacije. Tek kada je


grad pao obavije5ten sam da smo uSli. Moje prvo pitanje bilo je
Sta je sa civilima i kako stoji vojnidka situacija. Naredenje je bilo
da svi moraju da se pridr2avaju humanitarnih normi i konvenc'tja.
Civili su dobili mogucnost da odu ili ostanu. PruZene su im sve
garancije. Mladi6 im je lidno i neposredno saopStio. Odabrali su
da odu i to je udinjeno na osnovu ugovora izmedu naSih i njihovih
civilnih prestavnika. O tome je potpisan dokument koji sam vam
dao i koji je suoden i potvrden u prisustvu holandskog oficira iz
sastava snaga UN u Srebrenici... Jo5 jednom ponavljam: srpske
vojne i civilne vlasti nisu nadinile nikakav prestup. Ako se neSto
dogodilo to je bilo iskljudivo na individualnojbazi,a osnovni motiv
je bila individualna osveta.

50

YJIDOSANST
ljedno od mnogih, koja u potpunosti
otklanjaju bilo kakvu tezu o nepostojanju
zlo6inaf

Svj e d.oEer{ e Abdulkadira

Be6iroviilaa
S.

Slatih4r Srebrenica

junu 1995. godine detnici sve Ze56e i Ze56e napadaju,


boSnjadka kw se neprekidno proljeva. Svjetski mo6nici i dalje
U

samo nijemo posmatraju, ne duju o6ajnidke jauke ranjenika, plad


prestra5ene djece, ne vide pokidana tijela i polomljene kosti od
zlodinadkih smrtonosnih projektila.

Karadlil i Mladic sa svojim istomiSljenicima viSe pred


svijetom ne kriju zlodin. Nastaje mjesec juli. Naredbom zlodinaca
detnici krecu jakim tenkovskim

pjeSadr.lskim snagama

napadaju Srebrenicu iz vi5e pravaca.


Bez obzira 5to je svijet srebrenidanima oduzeo naoruZanje i
im vezao ruke, branitelji svojim tijelima brane Srebrenicu i
svoje porodice. eetnici napadaju plave kacige, zauzimalu njihove
punktove, oduzimaju njihovu opremu i nauruZanje, a vojnike
UN-a zarobljavaju.

tim

Holandski kontigent traZi od svjetskih mo6nika spas 'svojih

vojnika' koji su postali taoci detnika. dak ni na taj poziv nije


odgovoreno. Ne Zele spasiti Srebrenicu iako su srebrenidanima
oduzeli naoruianje i tu obavezu preuzeli na sebe. Svjetski
mocnici su sa svojim pona5anjem dali svoju posljednu poruku

gradanima Srebrenice koja je saZeta samo u tri rijedi:

Ovo svjedocenje je dio obimnijc materijala koji nam je ustupio gosp.


izvr$ila samo gramatidke
intervencije.

Abdulkadir Beiirevic. Redakcija

je

53

"\-

SREBRENICA l\JtONA PASTI'' ! ! !


Osvi6e 10. juli 1995. detnidke horde
''

uz

pomod

Vojislav Se6elj i
srbocrnogorskih jedinica kojim su komandovali
i ulaze u
odbrane
ZegXo naZn;atovic zvani Arkan, probijaju linije
predgrada Srebrenice.
i povlade
Srebrenica gori, branitelji ulaZu maksimalne napore
i
maSineriju
silu
Zivu
detnidku
odajnidke poteze kako bi zaustavili
koja je vec
Xoja i Oatje napreduje prema jezgru grada i bolnici
ljudi'
prepuna ranjenih, bolesnih i iznemoglih

tede krv'
Srebrenica je u dimu i plamenu, Srebrenicom

civili
Vode se borbe prsa u prsa, padaju mnoge Zftve'

iz

punktu plavih kaciga


Srebrenice povlade se prema Potodarima i
odekujuci od njih bar zastitu golih Zivota'

Osvi6e 11.

juli 1995' detnici i dalje

napadaju svim

sredstvima'NATo.vevazdu5neSnageubri5u6emletunadl.tje6u
efekta' Taj napad
Srebrenicu i izbacuju nekoliko projektila ali bez

je bio s ciljem da se zastrasi nepruatelj ali bez uspjeha' Vazdusni


mnogo ranije i
napad NATO snaga morao je usluediti mnogo'
agresivnije da bi imao efekat'
na ru6ak
Komadant holandskog kontigenta odlazi u Bratunac
i dogovor sa detnicima.
hapse i prijete njegovom smrcu ako se
ga

eetnici

toboze

i odmah ne
smjesta ne obustave NATO-vi vazdu5ni napadi
jeodmah
i udinjeno'
pr".tun" bombardovanje njihove tehnike' To
vazdusninapadiNATOsnagaSUstali,nistanisupomogli
Srebrenici. detnici ne prestaju sa napadima'

grad' Mnogi
11. jula posl'rje podne detni'ki zlikovci ulaze u
u
pali
zlikovcima
su
grada'
civili su ostali, nisu uspjeli iza6i iz

ruke. detnici primjenjuju najprljavije metode ratovanja

nad

boSnjadkim narodom u Srebrenici'


Srebrenidani
Podinju silovanja srebrenidanki, ubiswa i klanja'

Srebrenica je
nemilosrdno stradaju nao6igled ditavog svijeta'

54

;;,;;;;;; ; ;;; ; ;;;; ;;;,P


vjeruju da je svUet i njegovi mo6nici dozvolili da se sve ovo desi
u Srebrenici "Za5ti6enoj enklavi'.

Civili u Potodarima kod medunarodnih snaga. Branitelji


Srebrenice po Sumama umorni, gladni, goli i bosi, nemocni da
bilo Sta prom'rjene u Srebrenici. Kre6u kroz Sume prema Tuzli ili
Kladnju.

Sa braniteljima krece dosta mlade generacije, tj. muSke


djece izmedu 74 i Ag godina starosti. Srebrenidani ni u kakvom
smislu nisu zasluZili da se na njima provede najveci zlodin poslije
Drugog svjetskog rata. Ali neka to bude na sramotu ditavog
svijeta. Braniteljima Srebrenice je oduzeto oruZje koje su krvlju
pla6ali i na taj nadin su omogucili agresoru da udini najvedi pokolj
nad Srebrenicom i boSnjadkim narodom.

Svijet nije zaStitio Srebrenicu

i njene gradane od

srbocrnogorske agresije. Svijet i evropski moenici su agresora


nagradili, a Zrtvu kaznili.
Povodom svega ovog i pada Srebrenice krivi su: Butros Gali,

JasuSi Aka5i, Radovan KaradZic, Ratko Mladic

sa

ostalim

zlodincima, Savjet bezbjednosti, Evropska zajednica i Ujedinjene


nacije. Svi su oni izdali Srebrenicu i treba da ih stigne ruka
pravde!!!

Oswrt na Potoiare i

civile

Civili na Potodarima mole holandske vojnike i svjetske


mocnike za spas. Da bar njih tu za5tite i da ih ne predaju
detnidkim zlikovcima u ruke.

Na Zalost ni

tu im pomo6i nema. Holandski vojnici se

svi

predaju detnidkim falangama. Predaju svoju opremu i naoruZanje


naodigled nemocnlh srebrenidana. detnidke krvopije odmah
oblade odijela holandskih vojnika i uzimaju njihovo naoruZanje.
Ulaze medu nejake i iznemogle srebrenidane, srebrenidani vide
sve Sta se de5ava na Potodarima i da su po ko zna koji put izdati

55

Aod

predati 6etni6kim
strane svjetskih sila. I da su kolektivno

zlikovcima na raspolaganje'

na Potodare
Zlodinac Ratko Mladi6 sa saradnicima dolazi

proci koje bude starije od


ka?e da ni jedno mu5ko dijete nece

Nakon
deset godina' Nastaje Tivi haos medu srebrenidanima'
detnika nad civilima
togu podinj, prljave i najmonstruoznije radnje
Srebrenice u Potocarima.

Mnoga muska djeca

stariji ljudi odvedeni su na neka

Nakon toga detni'ke


ispitivanja sa kojih se viSe nikad nisu vratili'
djevojaka koje su
bande podele su sa probiranjem srebrenidkih

takodeodvodenedabibilesilovane,amnogesunakonSilovanja
bile ubijene, tj. Poklane.

GD.'E SU SV.'ETSKI MOENICI! ! !


kako
Zar im n'tje bilo dosta gledanja kako strada Srebrenica'
krvlju
Kako svakodnevno krvari Srebrenica

ginu srebrenidani.

prije pada Srebrenice'


boSnjadkom u proteklim ratnim godinama i
Pa su i nakon pada
Je li to svjetskim silama nije bilo dovoljnol??
i toliko proljevene krnli predali civile na Potodarima

Srebrenice
detnidkim zlikovcima'

golgotu' traged'rju i
Svjetski mo6nici su Zeljelijos da gledaju
bo6njadka djeca
stradanja Bo5njaka. Da gledaju kako se odvode
ih detnici
na klanje i kako se poniZavaju na5e sestre' kada
zlostavljaju, siluju i kolju'

Je li joS ovo trebalo svjetskim modnicima' da

padne

pokolj, silovanja i stradanja


Srebrenica, da se desi najveci zlodin,
nakon toga zaustavi
bo5njaka muslimana, pa da se neposredno
kazem da je i sv'tjetu
da
rat na ovim prostorima. Sa pravom mogu
iz nekih razloga smetala Srebrenica'
prema Tuzli' Sa
Branitelji Srebrenice idu preko Suma i krecu
1-4 i ta godina
izmedu
mladi6a
je
mnogo
krenulo
braniteljima
mnogo sigurnije
starosti ijedan broj 7ena, misleei da 6e im biti
u ruke
Potodare
na
idu
da
nego
uz dotada5nie branitelje
izdajnicima.

56

- .; ;;;

;*-.;

;;

;il il ;;;;;;

;;,.3

Vecem broju pa6enika je to ipak bio put smrti, prolazeci liniju na


Buljinu koja nije bila napu5tena od strane detnika. S obzirom da
je bilo jutro detnici su nas vidjeli i podeli su da pucaju prema
namaiz PAM-ova, PATova, praga iminobacada. Nismo prihvatili
borbu, nastavili smo i dalje s putovanjem. detnidki zlikovci nas
prate sa gore navedenim naouruZanjem, da bi jedna od granata
pogodila u kolonu, gdje je bilo poginulih i ranjenih. Ranjenike smo
pokupili i nastavili dalje sa putovanjem.
Dosli smo iznad sela Kamenica i zaustavili se u jednoj Sumi.
Tu su se na5e tada5nje vojne vlasti neito posvadale imedu sebe

ineko je ispalio metak iz pi5tolja. eetnict<i psi su zalajali, vatra

se otvorila sa svih strana.

Nastaje haos, oruZje ne uti5ava, vedernji sati, no6, Suma i


niSta se vi5e ne vidi. Zemlja drhti od silnih detonacil'a i
pjeSadijskog naoruZanja, srebrenidani nemilosrdno stradavaju.
Prolijeva se velika kry. Srebrenidkoj tragedUi nema kraja. detnici
Zele pobiti Srebrenidane sve do jednog.

Ranjenika je mnogo, a mrtvih je mnogo, mnogo vise.


Ranjenici traZe pomo6, vapaj i posljednji uzdah, pomo6i nema.
Dotada5nje vojne i civilne vlasti uzimaju jedan broj branitelja

sa najboljim naoruZanjem koje smo tada posjedovali i izlaze

tog pakla ostavljajuci svoje dojudera5nje branitelje

iz

i ranjenike

bespomo6ne, golih ruku u 5umi, a oni nastavljaju put prema Tuzli.

detnici ponovo u zoru napadaju stradalnike na tom mjestu


ulaze medu ranjenike i sve one koji su bili Zivi a ranjeni su i
detnidki zlikovci su ih poklalijer su bili nemodni da se maknu bilo
gdje sa tog nesre6nog mjesta. Tako ranjeni morali su dekati
detnidke koljade da konadno njihovu sudbinu i patnje privedu
kraju na najmonstruozniji nadin.

Za ova stradanja srebrenidana krive su, pored svjetskih


mocnika, tada5nje vojne i civilne vlasti Srebrenice. Njihov rad u
Srebrenici tokom rata i nakon pada grada i puta do Tuzle sve
treba preispitati i odgovorne primjerno kazniti.
57

A-

NOSAS

SPATJUJIMO

IUN principi i djeta; da li djela prate rijeii i


pismeno-usmene odlukel

IIN U BOSNI

HEBCEGO\rINI
dtanovi povelje IIN prekrBeni u BiH

dtan

Sva ljudska bica se radaju slobodna ijednaka u dostojanstvu

i pravima.

iran a
Svako ima pravo na sva prava i slobode koje su uspotavljene
ovom Deklaracijom, bez pravljenja razlike po bilo kom osnovu,
kao 5to su rasna pripadnost, boja koZe, jezik, vjera, politidko ili
drugo mi5ljenje, nacionalno ili dru5tveno porijeklo, druStveni
poloZaj, rodenje ili bilo 5ta drugo. Sta viSe, nikakva razlika ne bi

trebala biti pravljena na osnovu politidkog, pravnog

ili
pripada,
podrudja
poloZaja
ili
kojoj
osoba
zemlje
medunarodnog

li je ona nezavisna, pod protektoratom,


ili se nalazi u bilo kakvom drugom obliku

bez obzira da
nesamostalna

ogranidavanja suverenosti.

dtan g
Svako ima pravo na Zivot, slobodu i lidnu bezbjednost.

dtan s
Niko ne smije biti predmet zlostavljanja
pona5anja, nedovjednog

ili

ili

okrutnog

poniZavajuceg postupanja

ili

kaZnjavanja.

dun e
Svako ima pravo da se bilo gdje smatra osobom za5ticenom
od strane zakona.

61

A. dtan ?
Pred zakonom su svijednaki i svi, bez bilo kakve razlike, imaju
jednako pravo na zaititu zakonom. Svi imaju pravo na jednaku
zaititu protiv bilo kakvog razlikovanja u sludaju krSenja ove

Deklaracije i protiv bilo kakvog poticanja ovakvog razlikovanja.

dran re
Svako ima pravo

na

slobodu mi6ljenja, svijesti

vjeroispovijesti, ovo pravo ukljuduje slobodu promjene vjere i


vjerovanja, i slobodu, pojedina6nog ili skupnog' javnog ili tajnog'
ispoljavanja vjere ili vjerovanja u udenju, svakodnevnom Zivotu,
oboZavanju ili obredoslovlju.

dran aa
Svako, kao dlan drustva, ima pravo na dru5tvenu sigurnost i
pravo na ostvarenje, kroz nacionalne projekte ili medunarodna
udruZenja, a u skladu sa organizacijom i sredstvima svake
drZave, ekonomskih, socijalnih ili l(ulturnih prava neophodnih za
svoje dostojanstvo i slobodni razuoj svoje lidnosti.

oz

lil
UN se namjerno odrekle Srcbrenice....

Masakr u Srcbrenici

Pred zidom 5utnje

31

Pokvarcna maSta i prlja\ strasti..

45

Sviedoianstvo

51

No6as spaljujemo iluziie

59

bJ