ev ‘age Ta ere Ee lsc, MATI KN Priruénik ry UES NLCuVvOD U osmom razredn uéenici Ge usvajati i produbljivati znanja iz dvije oblast: A ~ Avitmetika i algebra (orijentaciono 70 casova), G— Geometrija (orijentaciono 50 casova). Oblast Aritinetika i algebra dine éetiri teme: A, — Proporcije i procentni racun (orijentaciono 16 éasova), A, — Kvadriranje, korijenovanje i stepenovanje (orijentaciono 26 Zasova), A; — Realni brojevi (orijentaciono 6 éasova) i ‘Ay ~ Linearne jednadine i nejednaéine (orijentaciono 22 casa). Oblast Geometrija cine tri teme: G, ~ Pitagorina teorema (orijentaciono 22 éasa), G,~ Mnogougao (orijentaciono 12 éasova), G3 — Krug i krufnica (orijentaciono 16 éasova). Predmetnim programom predvideno je 4 asa nedjelino ili 144 éasa u tok skolske godine. Od predvidenih 144 asa rasporedeno je 120. Preostalih 24 Casa je nerasporedeno. U Prirudniku ée za svaki nastavnu temu bili sprovedena analiza njenog sadréaja, Pod time podrazumijevamo: + definisanje nastavnih ciljeva, + logitko-metodicku analiza teme i didatitka upuistva Nastavnicciljevi, ukojima se govori oznanjimaivestinama koje uzenik usvaja uéeci konkretmu temu, okvirno i na velo opitem nivou su dati u predmetnom programu. Zato je u Prirucniku dat detaljan spisak ciljeva koji su usaglaseni sa operativnim ciljevima datim u predmetnom programu Logicko-metoditka analiza teme podrazumijeva sagledavanje logitke strukture njenog sadrZaja i onih matematickih i metodickih ideja koje Zine osnovu tog sadréaja. Tu prije svegaimamo uvidu: + matemati¢ke pojmove sa kojima se uéenici prvi put srijecu, + vern izmedu novih i ranije usvojenih pojmova, + izbor zadataka dij je lj da ucenicima olaksa usvajanje novih pojmova, + steukturu tvedenja (neophodni uslovi, dovoljni uslovi, neophodni i dovolini uslovi), + iadvajanje tvrdenja koja éc biti dokazana, + izbor zadataka kojima ce se ilustrovati sadrZaji tvrdenja koja nece biti dokazana, + metode koje se koriste pri dokazivanju twrdenja i sliéno, Didakticka uputstva sadrie ideje i predloge koji ée po nasem mislienju pomoéi nastavnicima da postavljene ciljeve ostvare na efikasan i zanimbjiv naéin i svakako na nagin kofi Ge wéenicima bit blizak, zanimljiv i razumljiv,SADRZAJ . 1, PROPORCHE I PROCENTNIRACUN, es ceeceeersese Peete ee Razmijera .. . 6 Proporsiie . 6 Direktno praporcionalne ve Obrmute proporcionalne vebeine 2s ssc a Proceati feiienie aa oo 8 Remeron a mend 8 Propureiie.. fete 0 Direkino proporcionalne veliine bone 0 Obrnure proporcionalne velicine 12 Pracenti voeteesesnennneee vtec u 2STEPEN 2.00) Serene 6 Kiadriranje 16 Keadrat proizvoda i kvadrat holga. mo 16 vault bira, Kyadratravike, Razlike hvadrata Coie ceenieeen es IB Stepem— Jeti 18 Mnozenjei dijelenje stepens jednakih osnova 1. susie. ca nota enfestepenjednath loa ag Monomi . uv Keadratai korien Is Kuariranje : 15 Kvadrat proizveaa koadrat kel 19 vadeat zbira. Kvadrat razike, 20 Raclika kvadeata ae Ee aa Stepenovanje..... ve 2 ‘Mnoenje i dijelienje stepena jednalch osnova be 3 Moot seme sispnajednalah ote... a Monom!, fetes 3 Keadratni korijen <2... eT 26 Racunanje sa Kvadeatnim konijenima : 2% 3. REALNI BROJEVI 2 Racionalni brojevs Lijerenje dadine dui... 2» Cisto periodicni i mjesovite periodicni decimal beojevi 29 {Zapisivanje beskonacnih periogiénih decirnalnih brojeva « obliku rudlomka =.s. sos 2» Skup realaih beojeva vee aa ‘onaini brojevsi mjerenje duiine dai o Pecietescnee © period | mjetovito periaizni decimal brojecs eon Zapisivanje beskonaénih periodiénih decinsalnih beojeva u obliku raziomk » Iracionalni boii. . Brojna prava skupa reali brojeva » ‘Operacie na kup realosh brojevs |. 4, LINFARNE JEDNACINE. LINEARNE NEIEDNAGINE Broyne ednadost. Jednatine tksivalentne jexinatine Pravila formicanja ekvivalentah jednagina Rjetavangelinearnibjednaéina . Prinyjene tinearnih jodnacina Brojne nejednakostt, Nejednagine Fkvivalentne nejednagine Provila formiranja ekvivalentash nejedn Ryetavanje inearnih acjedaazing. Brojne jedrakosti. ednacine. Fhoivalenine jedhaeine Pravilafoeeniranja ekvivalentnithjednazion Rjetavane linearnia jednagina Primjena near fednagina5. PITAGORINA TEOREMA..« Pitagorina teorema Sriovjena Pitagorine teoreme na pravougaoni i kvacirat Primjena Pitagorine weoreme na ednakokrak | jednakostranicnl Wagan Primjena Pitagorine teoveane na ror Primjena Pitagorine teoreme na pravougl i jednakokraks trapez. Piragorina teorema Scenes Stranice pravouploy trougl Obrmuta tearema.. Hipoxenaziai odsiedeh Koratruksivmi nadaci Primjene Piiagorine teoreme na pravougacni i hears Pravougacnik. Keadrat Seseeeperennenenereen Primjena Pitagorine teoveme na jeunakokrakitedivakesiranicnl trougae Jednakokrak’ trougao. Jednakostranigni trougao...... Primjena Pitagorine teoreme na romb. Primjen Pitagorine (eureme na prevougl i jednalokraki traper. Pravonyl tapes votiesienes Jedinakoksakl trapes 6. MNOGOUGAO..-.scc os Mnogougad sesso ae Diagonale minogegla Uzlovi mnogougle Pravins sinogousloui bin mnogeugla Povrsina sarogougla 5 Mnogewgan 3 Dijagonale mnogongla DT 6? Unutrasyji uglosi mmogongla. 6.2 6x Spoljasnji uglovi maogougla... 7 Pravilni mnogouglost vetoes teiseneissteicetenssiteesaeent 7 ‘Obim maogoigla ane) Dovetina mnogougl Sn DKRUZNICALKRUG 0 0c ocsiccccseecetscieteseneeinore m Kruaniea. occ v cence ve 4 Medusaba adios krufnice | prave, Medusobat auinos die krurnice. 74 Tangenta Kran wa Kruini lukowi.Tetive, Central i periferld uglow a Kruhnica i pravlti mnwgouglovi «+ tronagao prvilnog mnogougla, “ertanje paving imogney Obi kruznice oes... Dudina kruanog lake... Povesina larga Povesina krufnog isicéka. Dovedina kruZnog prstena Kruznica 2 Medusobni ednos kruznice i prave. Medusobni odnos dvijeRrubnice 8 Tangenta kruznice : fee 6 Krudni lukovi, Centralni i perilerjski uglovi : SO 39 Odnos centrale i periferjskib uglova 281 Krufinicaé pravilni ranogoughovi votre De 82 Karakteristizai trougao pravilnog moogougla . s..s. cs 8 Komstvukeija i ertanje pravilnih mnogouglova - 84 Obnavljanye gradiva .. 285 Obim krwinice 2.2 oo an 8 Duiina kruzneg huka 89 Povedina kruga voc totnosrerecsnietidieenterstistieigice 0, Povedina krudnag siete Covert eereee B Povrdina keuAnag prstena Co iitetreeterer eres es 961, PROPORCIJE I PROCENTNI RACUN NASTAVNI CILJEVI Razmjera Uéenikica: « a + usvaja da kolientk 9b, odnosno razlomak omoguéava uporedivanje pozitivaih brojeva ib na ova} nacin: a) ako je > 1, tada kolienik @ : b pokavuje koliko puta je broj a veci od broja b, &) ako je a 1. tada koliénik a:b pokazuje koji dio broja b éini broj a, 0) ako je = 1, tada je as + usvaja da kolignik a: b(razlomak D formiran sa ciljem da se uporede pozitivni brojevi a ib (odnosno velicine kojima su ti brojevi mjerni brojevi u nekoj jedinici mjere), naziva razmje- roms + _usvaja da broj a naziva prvi, a broj b drugim dlanom razmjere a: bs + usvaja da se mnozenjem (dlijeljenjem) prvog i drugog Clana razmjere istim pozitivaim brojem dobija razmjera jednaka polaznoj razmjeris + usvaja pojam reciprogne razmjere: + yna smisao razmijere vel + znasmisao razmyjere veliina razlicite vrste; + usvaja pojam razmjere cetebas + zna sto naci podijeliti veliginu u razmjeri nts; + gna sto znadi podijeliti velidinu u razmjeri m:n sk; + uspjeSno rjesava zadatke u kojima se koristi razmjera. Proporcije Ucenik/ca: + usvaja pojam proporcije: + usvaja twedenja: ©) proizvod spoljasnjih dJanova proporcije jednak je proizvodu ajenih unutraénjih clanova, 4) ako je u nizu brojeva a,b, ed, #0, 20, proizvod prvog i Getvrtog élana jednak proizvodu drugog i treceg tlana, onda ti brojevi obrazuju proporeiju; + usvaja tvrdenje prema kojem se od cetiri razliéita privodna broja, i proporcija, ili se mogu napraviti taéno éetiri razligite proporcijes + usvaja i primjenjuje pravila zamjene miesta: a) ako u proporciji zamijene svoja mjesta dva unutragnja élana, dobija se proporcija, 6) ako u proporciji zamijene svoja mjesta dva spoljasnja lana, dobija se proporcija, 0) ako dvije razmjere obrazuju propotciju, onda i njima reciproéne razmjere abrazuju propor- iju; ne moze napraviti nijedna+ uscaja i primjenjuje pravila zbira i razlike: 4) zbir prvog i drugog élana proporcije odnosi se prema drugom (prvom) élanu isto kao Sto se bie treéeg i Cetvrtog clana odnosi prema éetvrtom (Irecem) clanu te proporciie, b) ako je prvi dlan proporcije veci od drugog, a treci od éetvrtog, onda se razlika prvogi drugog dlana odnosi prema drugom (prvom) élanu isto kao sto se ravlika treceg i éetvrtog alana odnosi prema éetvrtom (treéem) élanu te proporcije. 0 rjeSava tekstualne zadatke koji se rjesavajut odredivanjem neposnatog élana proporcije; + zna kakvog su oblika brojevi x iy koji sa zadatim brojevima @ i 6 obrazuju proporciju aiysarbs + uspjesno rjegava tekstualne zadatke koji se svade na matematicki model + uspies aiyearb prepa Gs + usvaja pojam produzene proporcije, + znakakvog su oblika brojevi x,y iz koji sa zadatim brojevima a, bic obrazujut produzenu pro- porcijursy:2=a:b:6 + uspjesno rjeSava tekstualne zadatke koji xe svode na matematigki model xiyersachic preqysresG. Direktno proporcionalne velitine Uéenikéca: + usvaja definiciju direktno proporcionalnih veli¢inas + zna primjere direktno proporcionalnih velitinas + za primjere koji pokazuju da dvije veligine izmedu Kojih postoji takva zavisnost da kada se uaveéa jedna od nyjih uveéa se i druga, ne moraju biti direktno proporcionalnes + usvaja tvrdenja: a) ako su xi ydirektno proporcionalne veliéine, tada je razmjera odgovarajy vrijednosti tih veligina isti broj za sve parove odgovarajucih vrijednosti: 2! = woYs Fs ) ako su (2, ,) i (x), y2) dva proizyolino odabrana para odgovarajuéih vrijednosti direktno proporcionalnih veligina xiy, tada je x, :xy # Ys? ¥2,0dnosno x33, = Yo! Yi + primjenom svojstava direktno proporcionalnih velitina uspjesno rjesava jednostavne tekstualne zadatke. Obrnuto proporcionalne velicine UWenikica: + usvaja definiciju obrnuto proporcionainih velidina; + zna primjere obrnuto proporcionalnih veliéina; + mma primjere koji pokazuju da dvije veligine izmedu kojil postoji takva zavisnost da kada se uveéa jedna od njih umanji se druga, ne moraju biti obrnuto proporcionalne;+ usvaja tordenja: a) ako su xi y obrauto proporcionalne veligine, tada je pro veliéina isti broj za sve parove odgovarajucih vrijednosti: 44%, a} = Xyvs b) Ako su (41,91) 1 (45,5) dva proizyoljno odabrana para odgovarajucih vrijednosti obrnate proporcionalnih veliina «iy, tada je x, 2) = y's: y),odmosno xy 24) = yy Ppt + primjenom svojstava obrauto proporcionalnih velitina uspjesno sjekava jednostavine tekstuaine radatke. sod odlgovarajuéih veijednosti tih Procenti Uéenikfea: + usvaja pojam procentas + 2na kako se dio neke veligine izrazen decimalnim brojem zapisuje u obliku procenta; + ana kako se dio neke veligine izrazen procentima zapisuie u obliku decimalnog broja; + usvaja osnoynu proporciju procentnog raguna G: P= 100: ps + uspjedno rjesava vadatke u kojina treba odrediti jednu od veligina G, P ip keda su pornate dvi je preostale veligine; + usvaja proporeije (G+ P): P= (1004 p) sp, (GP): P= (100-p) sp 4 primjenuje ih pri rjefavanju jednostaynih tekstualnih vadataka, DIDAKTICKA UPUTSTVA Razmjera + Ova tema, a i ditavo poglavije, na ovom nivou nastave imaju mnogo vise operativni nego teorij- ski karakter pa se postavijeni ciljevi ostvaruju izborom i rjeSavanjem onih zadataka koji na naj- bolji naéin ilustruju pojmove koji se zasnivaju, Zato cemo se ovdje baviti uglavnom analizom vadataka iz Zbirke. + Uzadacima 1.1-1,7 treba primijeniti ranije usvojena znanja o razlomcima (jednakost razlomaka, prosirivanie i skradivanje razlomaka, mnofenje i dijeljenje racionalnih brojeva zapisanib u obli- ku razlomka ili u obliku decimalnog broja, zapisivanje razlomka u nesvodljivom obliku) i form ati razmijere koje zadovoljavaju zadate uslove. Cilj koji Zelimo posti¢i ovim zadacima je wvjei bavanje racunske tchnike u radu sa razmjerama, + Uzadacima 1,9-1.10 i 1.20 treba odrediti razmjeru povrsina zadatih figura, Time cazmjera do- bija onu ogiglednost koju sugerige slika yeometrijske figure. + Cilj zadataka 1,11-1.19 1 1.21-1.22 je da udenici steknu naviku da formiranjem razmjere utvede odnose izmedu veligina w situacijama koje se srijecu u svakodnevnom aivotu. + U zadacima 1.23-1.30 zadata je razmjera mape, a treba odrediti ili stvarno rastojanje izmedu dvije tacke kada je zadato rastojanje tzmedu odgovarajucih tacaka na mapi, ili rastojanje izmedu dvije tacke na mapi kada je zadato stvarno rastojanje izmedu odgovarajucih tagaka. + Na kraju, zadaci 1.31-1.48 su posveceni dijeljenju veligina u zadatom ednosu. U postojecim tbirkama takvi zadaci se najéedée rjeSavaju primjenom proporcija. Nase mislienje je da navedene zadatake treba rjesavati na nadin koji jasnije odrazava ideju dijeljenja velidina u zadatom odnosti Navedimo nekoliko primjera:Neka su xy mierni brojevi dijelova veligine G niku je dokazano da vat fa 8G i tu veliginu dijele u odnosu nis, U Udabe- mtn men U Udabeniku je takode dokazano da ra mjerne brojeve djelova koji veliginu G dijele u odnosu ama k yadiz mG. WG kG mantk’ * ment mtn tk Razmatraju se dva tipa zadatak: 1. Data je veligina G i razmjera m :, Odrediti brojeve xi y (brojeve x, yi 2}. 2. Dati su broj x i razmjera m1 (o1: mk), Odrediti broj y (brojeve yi 2) Primjer 1, Bro} putnika u jednom autobusu odnosi se prema broju putnika u drugom autobu- su kao 3:2. Ako u oba autobusa ima 85 putnika, edredi koliko putnika ima u jednom, a kolike drugom autobusu. Riesenje: Ovdje je Gi= 85, m = 3 in = 2. Oznacimo sa x broj putnika u prvom autobusu, a sa ‘ybroj putnika u drugom autobusu. Tada je mG _ 3-85" aG _ 2-35" men man x Primjer 2. U ucionici je odnos djevojéica i djetaka 3:2, Ako djeéaka ima 15, koliko djevajéica ima u toj udionici? =o. Rjeenje: Oznacimo sa x bro} djetaka, sa y broj djevojtica, a sa G ukupni broj uéenika. Ovdje mG jeG G. Tada se jednazina x moze zapisati u obliku mtn GF = Rjedavanjem posljednje jednagine nalazimo da je G =25. Sada je lako odrediti broj dje- L vojtica: y= G x= 25-15=10. Primjer 3. Tri radnika dijele zaradu od 660 cura u odnosu 2:5:3. Koliko ée dobiti novea svaki od radnikat RjeSenje: Oznazimo sa x, yi z svote koje ée dabiti, redom, prvi, drugi i tre¢i radnik. U ovom. Qy= tee? Tada je ne 5-660. 330, 2= kG 3 660 mantk 10 montk 10 198. Primjer 4, Dudina najmanje stranice trougla je 45 cm. Izraéunaj duzine druge dvije stranice trougla, ako se duzine svih stranica odnose kao 34:5, Rjesenje: Onnacimo sa x, y iz dudine stranica trougla tako da je x < y < z, asa Gobim trougla, coi tu veliginu dijele u odnosu 3:4:5. Prema tome ‘Yada su x, y iz mjerni brojevi dijelova veligine jer mG KG manak ? mtntk mbnvk U nasem sluaju je G= 2m = 3m = 4, k= 5,x= 45, y=% 25% xtyte=G, Jednacinu aG mintk iG a eee .. mozemo zapisati uobliku 45 = x, odakle slijedidaje G=180. Tadaiz y = month dobijamo yi 60, Na kraju, na osnovu x+y-+2=G nalazimo daje 2=G~-x-y=180- ~45-60=75Proporcije + Uovoj, kao ni u prethodnoj temi, nema sustinski novih pojmova. Ravanjeta je razlomak, a pro porciju cine dva jednaka razlomka, Novi sadréaj cine pravila koja omogucavajn da se polazeei ‘od zadate proporcije, formiraju nove proporeije, Misli se na pravilo zemjene mjesta i na pravila zbira i razlike. Ova pravila uéenici treba da usvoje na osnovu konkretaih primjera. + Analiza zadataka iz Zbirke: RjeSavanje zadataka 2.1-2.11 svodi se na primjenu pravila zbira i razlike i na odredivanje ne- poznatog élana proporcije. Odredivanje nepoynatog Clana u proporcijama xib= eid idx =crd primjenom prvog osnovnog svojstva proporcija svodi se na jednacinu px=q koju ucenici znaju ‘jeSiti, Primjenom pravilabira na proporciju (ax): x=: dobijase proporeija (a— v4 x):x = esd odnosnoa: x =¢:d. Primjenom pravila razlike na proporciju (a+): =c2d dobija se proporei- ja (a+x—x):x= e:d odnosno @:x=c:d, Ovim postupcima rjesava se zadatak 2.11 + Uzadacima 2.12-2.14 i 2.18 treba odrediti brojeve xi y take da vaviz yomin X4y=G (ili. y=G iliay =G), codnosno brojeve x, y iz tako da vai X+y+2=G (ili neki drugi uslov). Navedeni zadaci se rjeXavaju primjenom sljedecih tyrdenja: 1. Nepoznati élanovi propercije x: y =a:b su brojevi oblika x=tu iy =sb, gdje jet bilo koji realan broj. 2. Nepoznati dlanovi produzene proporcije x: y:2=a:b:c su brojevi oblika x =ta, y= tb, cs gdje je ¢ bilo koji realan broj, + Duzine duti u zadatku 2.15 su brojevi xy sa sljedecim svojstvima: xr 2h Baty =66, Na sligan nagin se rjeSavaju i zadaci 2.16 i 2.17. Direktno proporcionaine veliine + Sa direktno proporcionalnim veliginama (na primjer, dudine stranice i dijagonale kvadrata, du- Zine stranice ivisine jednakostraniénog trougla, obim i preénik kruznice, duzina kruzuog luka i veliéina odgovarajuceg centralnog ugla, povrsina kruznog isjecka i velitina odgovarajuceg cen- tralnog ugla, povriina krwinog isjetka i duzina odgovarajuéey kruénog luka) i njihovim svojstvi- ma srijetaéemo se vige puta pri obradi nekih nastavnih jedinica (Pitagorina teorema, Obim kruz , Dudina krugnog luka, Povrsina kruznog isjecka), + Nastojali smo da ova i sljedecu nastavnu jedinicu obradimo tako da se sacuva duh funkcionalne zavisnosti izmedu posmatranih veligina, iako se pojam funkcije ne uvodi. Obrada tog poima predvidena je 2a deveti razred. U tom smislu se razmatraju parovi odgovarajucih vrijednosti i utvrduje medusobna zavisnost komponenti takvih parova, U vezi sa tim formulisana su dva tvrdenja koja smo nazvali prvim i drugim osnovnim svojstvom direktno proporcionalnih veli- ina,Prvo osnoyno svojstvo direktno proporcionalnih veligina: Ako su xy direktno proporcionalne veligine, tada je razmjera odgovarajucih vrijednosti tih velidina isti broj za sve parove odgovarajucih vrijednosti: Drugo osnovno svojstvo direkino proporcionalnih veligina: proporcionalnih veligina xy, tada je x; 2x) yy yp, 0dnosno 2,28, = ¥.2 9) ( Ako su (x,,1)) i (3.5) dva proizvolino odabrana para odgovarajucih vrijednosti direktno + Lavodenja formula za izraéunavanje obima kruénice, dudine kruénog luka i povrsine kruznog isjecka 2asnivaju se na prvom osnovnom svojstvu direktno proporcionalnih veligina. Primjena proporcionalnih veligina na rjeSavanie prakticnih problema tradicionalno se zasniva na drugom osnoynom svojstvu, jako se takvi problemi mogu rijeSiti i primjenom prvog svojstva, Navodenjem proporcija x ix, = yy) i xy ia) = 557; Wdrugom twrdenju i akazivanjem na tabele 3.2133 (Udzbenik) Zeljeli smo iabjeci zamku u koju ucenici 0, jednagina « jevi, ako je «=0, jednagina ima jedno rjeSenje ito rjeenje je broj 0s ako je <0, jednacina x? = nema rjeSenja u skupu R + usvaja pojam kvadratnog korijena: + usvaja pojam potkorijene veligines + usvaja da za broj Va vaai Va >01 (Ja)? zapisuje u obliku x, = Va, x. 4@ ima dya rjeSenja i ta rjesenja su jedan dragom suprotni bro- + usvaja da rjesenja jednagine x’ + usvaja jednakost va? =|al; + gna odrediti pribliznu vrijednost korijena zadatog broja koricenjem déepnog racunara i ta- blica: + ana da se mogu sabirati i oduzimati samo kvadratni korijeni sa jednakim potkorijenim veliti- amas + usvaja rrdenja: 4) korijen proizvoda dva pozitivna broja a i b jednak je proizvodu korijena tih brojeva: vab =Vavb, ) korijen koliénika dva pozitivna broja a i b jednak je kolicniku k rb = Nev w fF, bb + _uspje’no primjenjuje svojsiva kvadratnog korijena pri transformisanju iaraaa. -na tih brojeva: DIDAKTICKA UPUTSTVA Kvadriranje Ima vise rarloga zbog kojih se teme Kvadriranje i Stepen razmatraju kao dvije posebne celine, Jedan od tazloga svakako je Sto se ucenici prvi put srijeeu sa stepenovanjem, te ée usvojena znanja © kvadriranju biti dobra osnova za zasnivanje pojma stepena sa izloziocem veeim od dva, Drugi razlog je veza izmedu kvadriranja i Korjenovanja. Ina kraju, treci razlog je sto se na taj natin isti¢e vaznost formula 2a kvadrat zbira, kvadrat razlike i razliku kvadrata, Pri eavanju zadataka treba sistematski obnavljatisvojstva kvadriranja, Pitanja se mogu for- mulisati na sljedeci nacin: + Kako se zapisuje proizvod aa? + Kako se zove tzraz a? + Zaito je kvadrat pozitivnog broja povitivan broj? + Zasto je kvadrat negativnog broja pozitivan broj? + Postoji taéno jedan broj ei je kvadrat jednak nuli. Koji je to broj? + Postoje tazno dva broja koji su jednaki svojim kvadratima. Koji su to brojevi? + Navedi dva jedan drugom suprotna broja i uporedi njihove kvadrate. Kakvi su kvadrati suprotnih brojeva? + Analiza zadataka u Zbirci: ‘Smisao zadataka 1.11-11.3 je da se uvjetba kvadriranje ractonalni brojeva i usvoji pravilo 0 redasliedu vienja operacija u brojnim izrazimaU zadacima 1.141 1.15 teba odrediti broj éiji je kvadrat vadat, Vazno je da uéenici usvoje da svaki od tih zadataka ima dva rjeSenja, Sto je dobar uvod za nastavnu jedinicu u kojoj se raxmatea jednatina x" =a. U zadacima 1,16 ~ 1,19 razmatra se medusobna zavisnost broja x i njegovog kvadrata 27, Kvadrat proizvoda i kvadrat koliinika Formule za kvadrat proiavoda i kvadrat kolitnika mogu se izvesti uz aktivno wedée uéenika, Nastavnik: Unite tabelu 2.1 na 38. stranici vaseg Ud?benika. PaZlivo protitajte uputstva i popunite tu tabelu. + Nastavnik pomaze uenicima koji se slabo smalaze. ‘Nastavnike U prvoj koloni zapisan je kvadrat proizvoda (ub)® zadatih brojeva, a u postjedno} proizvod kvadrata ab? tih brojeva, Ste se moze zakljuciti uporedivanjem odgovarajucih brojeva u prvoj i éetvrtoj koloni? + Na osnovu tabele ugenici uz pomoé nastavnika iavode zakljuéak Kyadrat proizvoda dva broja jednak je proizvodu kvadrata tih brojeva: (a Nastavnik: Treba dokazati da ove turdenje vazi za proizvoljne brojeve a ib Pogledajte listiée koje ste dobili, Va8 zadatak je da popunite prarna polja. Ako to pravilne ura- dite, dobigete dokaz navedenog tvrdenja, Na listicima su data detaljna uputstva kojih se morate pridrZavati pri popunjavanju polja. ve Nastavni listié. t » 2 @y 2 C= Co = CPt + Prva dva prazna polja na desnoj strani jednakosti 1) popuni tako Sto ée8 izraz (2b)’ zapisati kao proizvod izraza af (prvo polje} sa samim sobom (drugo pelje). + Izraz na desnoj strani jednakosti 2) dobijen je tako sto je drugi . Veoma je vazno da uzenici usvoje ove formule do automatizma jer se one esto javliaju pri rjeSavanju raznih zadataka Kvadrat zbira, Kvadrat razlike Formulama za kvadrat zbira, kvadrat radlike i ra Prema tome je (eyea? (ef 20" + Zaklivéak: Stepen se stepenuje take sto se osnova stepenuje proizvodom izle! (ene + Zadaci 5.1-5.25 su podijeljeni u dvije grupe. Prvu grupu gine zadaci koji se rjeSavaju direktnomn primjenom pravila mnodenja i dijeljenja stepena istih osnova i pravila stepenovanja stepena. Druga grupa obuhvata zadatke u kojima je primjena tih formula samo jedan od koraka koji vode ka rjegenju. Takvi su, na primjer, zadaci 5.12, 5.13, 5.15, 5.16, 5:21 15.25, Mnozenje i dijeljenje stepena jednakih izlozilaca + lugled table poshije ievodenja formule za mnozenje stepena jednakih izlotilaca (aby' = a"b" + Na osnovu delinicje stepena imamo da je: (4-5) =(4-5)-(4-5)-(4-5) (aby' = (ab)-(ab)-_ (ab)=. ata jioce u proizvodu mezemo mnoiiti redosljedom koji + Na osnovu komutativnosti mnozenja & sami izaberemo: ‘(sashes ‘(ex}se] aww J (apis + Na osnov definiije operacie mnozenja gore ieraze mozemo rapisat w obikus a5 ob", + Prema tome je (45) =4-5? (aby' = a"b” = Zakljucak: Stepeni jednakih izlofilaca mnoze se tako sto se proizvod njihovih osnova stepenuje zajednic- kim izlodiocem : ab" =(aby". ay at lagled table postie vodenja formule za dijeljenje stepena jednakih izlozilaca (J a’ oe (bt + Naosnovu definicije stepena imamo da je: ( 5 ) - 5 bbb pa + Razlomei se mnoze tako sto se brojioci mnoze brojiocima, a imenioci imeniocima: Spice pte rad waa 3 bo, via + Nagsnowu definicie stepena gornje izraze mozemo zapisati u oblikes+ Prema tome je 4y 4 i) os + Zakljuéak: Stepeni jednakih izlodilaca dijele se tako Sto se kolignik njihovih osnova stepenuje zajednic- kim izlotiocem, “ (; y sodnosno a! 2b" = (a: b)" wee + Zadaci 6,1-6.5 se rje’avaju direktnom primjenom pravila mnozenja i dijeljenja stepena isti inlodilaca, Zadatak 6.6 ») se ejeSava primjenom jednakosti a =" i a® = (a’). Sligno se rjesa va zadatak 6.6 b), « U vadatku 6.7 treba iskoristiti turdenja: ~ stepen tia je osnova negativan bro}, a izloZilac paran bro} je pozitivan broj, ~ stepen dija je osnova negativan bro}, a izlogilac neparan broj je negativan bro} U zadatku 6.9 se rieSavaju jednostavne eksponencijalne jednadine, Uvadatku 6.10 izraze sa lieve i desne strane znaka jednakosti treba podijeliti sa 9°. Zadatak 6.11 a) se rjeSava izvlacenjemn zajedni¢kog Cinioca 2" U zadacima 6.13 16.14 uéenik, na osnovu zadatih uslova, treba da formira izraz i da na taj izraz primijeni svojstva stepena, Monomi + U ovoj oblasti razmatraju se pojmovi monoma, standardnog oblika mortoma i siignih monoma koje Ge utenici cesto Koristiti u daljem izucavanju matematike, Pri obnavljanju gradiva akcenat ‘reba staviti ne na formalne definicije tih pojmova, veé na njihove sadriaje, koji se na najbolji nagin usvajaju analizirajuéi konkretre primjere. Nastavnik: Izraz ~6-b-c-3.¢-b° 5a” sadréi brojeve i promjenljive poverane operacijskim ‘makom mnozenja, Kako se zovu takvi izrazi? Takv' izrazi zovu se monomi. : Kako se zovu brojevi i promjcaljive koje figurisu u zapisy monoma? Ucenik: Brojevi i promjenliive koji igueiSu w zapisu monoma nazivamo éiniocima monoma, Nastavnik: Sto su éinioci zadatog monoma? Ugenik: Cinioci zadatog monoma su brojevi -6, 315 i promjenljive u,b ic Uodite da u zapisu. monoma ~6-b-<) -3-c-b* Seu? figurike vike brojeva i vige jed- figurige taéno po jedan nakih promjenljivih. Medutim, u zapisima monoma 3xy*z* bro) svaka promjenljiva je zapisana taéno jedniom u obliku nekog stepena, Sto se kaze za takve monome? Usenik: Za takve monome se kaze da su rapisani u standardnom obliku avnik: Dakle, monom zapisan u standardnom obliku ima taéno jedan brojni eintlac. Sto 3s subrojni ginioci monoma 3xye? i Dab Usenik: Brojni Sinilac prvog monoma je bro} 3,a dragog bro} 3Nastavnik: Kako se rove jedinstveni brojni Udenik: Jedinstveni beojni cijentom tog monoma + Useniei moraju rati da se kocticijent monoma mote odrediti tek kada se taj monom sapise w standardnom obfikn, Pesebnu paznju treba posvetiti sugajevima kada je koefigijent monoma jednak L,odnosne -1, jer ucenici ponckad grijese twrdeci da monomi whe! i -x"ye" nemaju nilac monoma zapisanog u standardinom abliku? nilac monom zipisanog te standardnom obliku savivamo kok kavlieijente, + Ladaei se rjeSavaju zapisivaniem monoma w standardnom obliku. Hie munema su jos jedna priltka da ucenicé uvie ma jednaki osnova. Treba obraditi zadatke + Preostali sadréaj teme posvecen monomima odnosi se na: Jicnih monoma, “opertcije sahiranja i oduzimanja slignih monoma, ~ sredivanje izraza, Sto podravumijeva zapisivanje izraza u obliku neslicnih monoma + U veri sa sabiranjem i oduzimanjem monoma treba uraditi zadatke 7.6-7.9 17.12 + Urradacima 7.9- 7.11 1 7.13-7.15 stevena znanja v monomima treba primijeniti pri sredivanju izraea, Usavrsavanju tehnike sredivanja izrava takode treba posvetiti punt paznjul. Rijet je o auriajima sa kojima ¢e se uéenik stijetati na svim nivoima matematickog obrazoyanja (srednja skola, fakultet). Koristeci stegena znanja o svujstvima raéunskih operactja udenici traba da usa yrie tehniku izvodenia jednostavnih transformacija kao Sto su: ~ sabiranje i oduzimanje sliénih monoma, ~ invlacenje zajednickih Cinilaca, ~ izastavljanje zagrada, otvaranje sagrad: ~ primjena formula za kvadrat zbira, kvadrat razlike, ravliku kvadrata i slitne. Asocijativnost i komutativnost operacija mnozenja i sabiranja, kao i distribulivnost mnozenja prenta sabiranju su svojstva racunskih operacija sa kojima su se uéenici srijetali u Sestom i sedmomt rarredu, Ovdje se ta svojstva obmavjaju i njihova primjena se prosiruje na zbirove i proizvode iz za. Takva uopstenja éine dobru osnavu za usvajanje pojmova ,identi¢ki jednaki izrazi” i .identivet” koji €e biti razmatrani u srednjoj Skoli, Pri rjesavanju zadataka, od uéenika treba zahtijevati da ime- nuju svojstva Koja koriste pri sprovodenju transformacija + Ninodenje i stepeno avajut ivoctenje racunskih ‘operacija sa steper = poam Kvadratni korijen + Kvadratni korijen poritivnog broja a se definige kao positivno rjesenje jednagine x? =u. Zatou uvodnom difely treba razmotsti problem rjesivost te jednacine. Uzenici treba da urade nekoli ko zadataka {radatak 8.1 iz. Zbirke i primjeri 8.2 18.3 iz Udebenika) i da na osnovu konkretnihy primjera usvoje tvedenje: Ako je a > 0, jednadina x” =a ima dva rjesenja i ta rjegenja su jedan drugom suprotni broje- Ako je 1 =0, jednacina x? =u ima jedno rjesenje ito redenia je broj 0. Ako je «<0, jednagina x» nema rjegenja u skupu realnih brojeva, + Drugi korak ka usvajanjti pojma kvadratnog koriiena je popunjavanje tabela 8.1 38.2 (Lidzbenik, 59, stranica) i rjeSavanje zadataka u kojima na osnovu zadate povrsine kvadrata treba izracuna: {i dudinu njegove stranice. Nastayniés ukazuje na razliku w postupcima kojima su popnjenetabele 8.1 1 8.2, Analirirajuci deugu tabel, treba naghsiti da je rij’ o pastupku kojim se broja » zapisanom uw drugoj koloni. dodjeljuje povitivno rjesenje jednacine + Nastaynik definise kvadratni korijen poritivnog broja, Pri izradi zadataka udenike treba padsti cati da o korijenima govore na tri natina koja imaja isto zmadenye: 1. Bro} Ja, «>0, je pozitivno rjesenje jednagine vo>oi (lay 2. Braj Va. a0, je po ay 3. Bro} Vil, > 0, je pozitivan broj koji pomnozen sa samim sobom kao rezultat daje potkor- in vied i Ja-Ja=a. Neophodno je da udenici dostignat odredeni tehniéki nivo hada je u pitanju izragunavanje keadratnih korijena (adaci 8.2-84 u Zbirei). Ucenici koji na tom nivou imaju problema tetko ce se uidjuciti u naredna razmatranja, Zato preporuéujemo da ucenictina dozvolite korisenje tablice kvadrata dvocilrenih brojeva date na kraj Ud7benika. U sadacima $.6 18.8 uCenik na osnovu zadatih usiova treba da formire iztaz ida na taj iztay primijeni svojstva karijena, + Ponovo se treba vratiti na jednadinu 3 = {kao takay radovoljava uslove: bbroj Ci je kvadat jednak potkorjenoj veligini «ovaj put sa ciljem da uCenici stelenu naviku zapis vanja njenih rjesenja u obliku x, = Vey xy = —Vo. + Kvadratne jednadine u zadacima 8 gina x" =a 18.7 se posle jednostavnih transformacija svode ma jedna- + Nastayna praksa pokazuje da ucenici tesko usvajaju jednakost Va? = la. Mode vam se desiti da praksa p potrosite dosta vremena obradujuds tw jednakost i da efekat bude veoma mali. § tim u veri u prvoj fazi obrade navedene jednakosti vise paznje teeba posvetiti usvajaniu tvrdenja: Jednakust i" je tacna za svaki pozitivni bro} a Jednakost je metaéna 2a svaki negativni broj a Nastaynik: Korijen poritivnog broja je pozitivan broj Eiji je kvadral jednak potkorjeno} velici ai {ovu recenicu treba rapisati na tabli) Dakle, ako Zelimo da popunime prazno polje w vapisu. Ja? =[] tako da se za svaki broj a dobiie taéna jednakost, onda «to pole treba upisati pozitivan bro) ij je kvadrat jednak potkorjeno} veligini Zasto je jednakost Uvenici: Zato sto je broj na desnoj strani te jednakosti pozitivan i njegov kvadrat je jednak patkerjenoj velicini 3° o Nastavnik: ZaSto je jednakost {-3)° = -3 netaéna iako je kvadrat broja koji stoji na desnoj ¢ jednakosti jednak potkorjenoj veli¢ini (—3)° , Usenik: Zito sso je bvo}-3 negativan, a kvadratni korijeni poritivnih brojeva su poritivni bro- jevi taéna? stran Nastavnik: Kako popuniti prazno polie v zapisu va? =[] tako da se dobije jednakost koja je tagna za svaici broj u? U tome ée nam pomoti tabela 8,3 (Udzbenik 61. stranica). + Wenici popunjavaju tabelu 8.3 i izvede zakljucak: Za svaki bra} a vai Vic? = |e. + Udenict treba da rijeSe zadatak 8.9,+ Priblidne vrijednosti kvadratnog korijena daju prvu predstavu o iracionalaim brojevima, Uéeni cima treba detaljno ubjasniti kako se formizaju tabele 8.4, 8.5 18.6 (Lidzbentk 62. suanica), Prvo Lreba redati jednakosti: LE S12 12? = 844; 13° = 1,69; 14° = 1,96) 15° sve dak se ne dode do dva broja od kojih je jedan manji, a drugi veci od 2. Ovdje treba wocisi da je L4? <2< 1.5%, a cali: formirati tabelu 8.4 i zakljuciti da je b,4< /2 <1,5. Posljednja nejed= nakost upucuje da treba racunati kvadrate 1,41"; 1,42"; 1,43"... sve dok se ne dode do dva broja ood koji je jedan manji,a drugi vec ad 2, Kada se ustanovi da je 141° 19881 1 142° =2,0164 formira se tabela 8.6 1 ivodi zakliucak da je 1.41 < V2 <1,42, Na kraju treba naglasili da se navedeni postupak nikads ne zauistavja slo pokavuje da je V2 heskonaéni decimalni bros + U veei sa pribliznim vrijednostima kvadrataog korijena treba uraditi zadathe 8.10-8,12 Racunanje sa kvadratnim korijenima + Osnovni cilj ove teme je da se utvrdi veza izmedu eperacifa sabirany} Gijelienja s jecne strane i operacije korjenovanie s deuge strane, U ve ma mogu se formirati izrazi ve Vit vb, va-vb, Ja-V5, Spibre. MaTH a> i. >. Sada se osnovni ci moze formulisati na sfiededi natin: Ispitati koja od jednakosti Vorb =¥atvb, va-b = fa vb. a>b, Jab = Ja ve fo va ait je taéna za sve pozitivne brojeve wi 6. + Tendenja: 1, Ako je a> 0, b>0 i ub#0, tada je verb + Va +b. 2. Ako je «> b> 0, tada je Vu # a Vb, treba ilustrovati sa nekoliko primjera, nekoliko primjera takode treba ilustrovati kako se pravilo o i2vlacenju zajednickog cinioca primjenjuje u izrazima koji sadrée korijene sa jednakim potkorjenim veliginama, oduzimanja, mnozenjai sa pomenutim operaeija + Jednakosti Jub = Va VB i iG a se dokazuju direktnom primjenom detinicije kvadratnog korijena i nece predstavijati teskocu 7a uéenike koji su usvojili taj pojam. + Djelimigno korjenovanje i racionalisanje imenilaca su tehnitki detalji koji se cesto javijaju pri sredivanju iaraza sa kortienima, rjesavanju jednaéina, nejednagina i sligno. Rijec je o jednostav- nim transformacijama i treba nastojali da ih usvoji sto vec broj wcenika. + Qvoj temi u Zbirci su posveceni zadaci 9.1-9.22. Rije’ je o zadacima u kojima se, s jedne strane sistematizuju stecena znanja o korijenima i koji, s druge strane, uceniku omoguéavaju da razvie je usavrdi tehniku racunanja sa kvadrataim korijenima.3. REALNI BROJEVI NASTAVNI CILJEVI Racionalni brojevii mjerenje duzine dus Ceenilfea: + usvaja potrebii za zasnivaniem skupa brojeva koji zadovoljava uslove: 1) svaka dv Droja iz tog skupa mogu se sabrati, aduzeti i pomnoditi i svaki bro se mode po- dijeliti sa swakim brojens razliitim od nucle, $) brojevima iz tog skupa mogu se izraviti sve velidine sa kojima se Covjek srijece u sviakodney- nom divotu (duzina dui, povrsina figure, zapremina ljela, teZina, brzina, temperatura vaz- dduha, nadmorska visina i sligna) + za da se u skupu pritodnih brojeva ne mogu oduzeti niti podijliti svaka dva rojas + ena.da se u skupu cijelih brojeva mogu sabrati, oduveti i pommoviti svaka dva broja ida se u tom skupu svaki broj ne moze podijliti sa svakim brojem razlicitim od nue; + usvaja da skupovi prizodnih i cijclih brojeva ne zadovaljavaju uslove a) 16); + Usvaja da skup cacionalnih brojeva zadovoljava uslow 0); + usvaja da V2 nije racionalan broj; + usvaia da se myerni broj duzine dijagonale kvadrata ne move izraziti racionalnitm brojem, ako je u svojstvu jedinice va mjetenie duzine izabrana stranica kwadratas + usvaja da skup racionalnia brojeva ne zadovoljava uslov b)j + usvaja da se kao rezultat mjerenja duzine du7i dobija ili Konaént ili beskonéni decimalni bro}. Cisto peviediéni i mjexovito periodiéni decimalni brojevi Ueenikfea: + usvaja da se dijeljenjeni brojioca imeniocem dobija zapis razlom&a w abliku decimalnog brojas + usvaja da se svaki razlomak zapisuje ili u obliku konacnog decimalnog bro ili w obliku besko~ natnog pertodienog decimalaog brojas aja podjelu beskonadnih periodiénih decimalnih brojeva na cisto periodiéne i mjeSovito pe- rindienes + jew stanju da navede cijeli dio, pretperiodu i periodu zadatib periadinih decimalnih brojeva; + usvaja zapisivanje cijlih i kunacnih decimalnih brojeva u obliku beskonaénit periodiénib deci- malnih brojeva dija je perioda cifra 0; + usvaja da se svaki razlomak moze vapisati ili u obliku isto periodiénog, ili u obliku periodignog decimainog broja; + usvaja ca se u oblikt dista periodi¢nog decimalnog broja zapisuju raziomci éi gu predstaviti kao proizvodi prostih Cinilaca koji ne sadrde ni dvojku ni peticus + usvaja da se u obliku mjedovito periodicnog decimainog broja zapisuju razlomct dit mogu predstaviti kao proizvodi prostih ginalaca koii sadrze bar jednu dvojke ili bar jednu petiow ijeSovito se imenioci mo- Zapisivanje beskonaénih period ih decimalnih brojeva u obliku razlomka Ueenikfea: + usvais postupak kojim se ¢isto periodiéni decimalni broj éii je cijeli dio jednak nuli zapisuie w coblikurazlomka;+ usvaja postupak kojim se isto periodiéai decimalni broj éjicijeli din nije jednak nuli zapisuje Ui eblikt razlomka, + usvaja postupak Kojim se mjedovito periodicni decimalni broj zapi obliku razlambas + na osnowu navedenih postupaka usvaja da se svaki beskonatni perindiéni decimalni broj maze zapisati u obliku razlomka; + na usnova tyrden a svaki razlomak se moze zapisali u nbliku beskonanog periodignoy decimalnog bro bb) svaki bes wobliku razdombas + usvaja vakljugak: Skup racionalnib brojeva jednak je skupu beskonaénih periodicnih decimalnih brojeva én periodini decimani broj se moze zapisa Skup realnih brojeva Usenikieas | + zna primjere beskonacnih neperiodignih decimalnih brojevas { + na osnavu tyrdenja prema kojem je skup racionalnih brojeva jednak skupu beskonacnih perio dignih decimalnih brojeva usvaja da beskonaéni neperiodini decimalni brojevi ne pripadaitt supu racionalnih brojevas + 2na da beskonaéne neperiodiéne decimalne brojeve nazivamo iracionalnim brojevima; ‘+ usvaja skup realnih brojeva kao skup svih beskonaénih (periodicnih i neperiodi¢nih) decimalnilt brojeva: + usvaja skup realnih brojeva kao uniju skupa racionalnih i skupa iracionalnih brojeva: + usajadaje NCZCOG + usvaja pojmove pozitivang i negativnog,realnog broja: + ima upisati pravilo kojim se svakom realom broju dodjeliuje taeno jedna tagka na brojnos pravol ’ obrnuto, svako} taéki na brojnoj pravo| dodieljuje taéno jedan realan bro}: + usvaja relaciju poretka na skupu realnih brojeva: + usvaja pojam apsolutne vrijednosti realnog broja; + usvaja da postoje pravila sabiranja, oduzimanja, mnorenja i dijeljenja beskonacnih decimalnih brojeva, + usvaja da se primjenom tih pravila svaka dva broja u skupu realnih brajeva mogut sabra yeti i pomnoviti i da se svaki broj moze podijeliti sa svakim brojem rarlicitim od ule; + usvaja da se realnim brojevima mogu izraziti duZina svake duzi, povrsina svake figure, zapremi- nna svakog tijela, nadmorska visina bilo koje taéke na kopnu i wopite svaka velizina sa kojom se éovjek srijece w svojoj praksis + usvaja da se u praksi umjesto sa taénim vrijednostima beskonaénih de operacije izvode sa njihovim priblitnim vrijednostima, od alnih brojeva, vacunske DIDAKTICKA UPUTSTVA. Racionalni brojevi i mjerenje dudine duti U uvodnom dijelu ucenike treba podsjetiti na skupove prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva i ukazati na njihova svojstva i nedostatke. O nedostacima pomenutih skupova treba govoriti tako da ih ucenici zaista prihvate kao nedostatke i da se na jasan nagin nametne potrebe 2a uvodenjem novog skupa brojeva koji nece imati te nedostatke, To Se moze pastici jednim ovakvim dijalogom.Nastayniks NaS cilj e da razmotrimo jos jedan skup brojevs. Ako uzmem u obzir skupove priroduth, cijeih i racionalnih brojeva, to ée hiti éetveti po redu skup brojeva koji Cemo véiti. Na- mecu se dva pitanja «) Treba Ii nam wopite jos jedan skup brojeva? 5) Sto je na’ krainji ej kada je vijeé 0 skupovima brojeva? Pokuajmo zamisliti idealan skup brojeva. Koja svojstva bi moray imati takay skup? Kada govorimo nedostacima nekog skupa brojeva, tu prije sveya imamo u vidu raCunske uperacije kaje nijesu uvijek izvodljive u posmatranom skupu i velitine koje se ne mogu izraziti brojevima iz tog skupa. Zato nam se cini da bi idealan skup brojeva morao zadovoljti sjedeéa dva uslovas 1. Prot uslor je izvodljivast operacija sabiranja, odusimanja, mnozenja i dijeljenja u tom skupe, Drugim rijecima, zahtijevamo da seu ideainom skupu brojeva svaka va broja mogu sabra 4i, oduzeti i pomnoaiti i da se svaki broj moze podijeliti sa svakim brojem razlicitim od nile. Drugi usiov je da se brojevinra iz tog skupa mogu izrariti sve velidine sa kojima se covjek srijece u svakodnevnom fivotu (duzina duzi, povrsina figure, zapremina tiela, (ezina, bra ha, temperatura vazduha, nadmorska visina i sliéno). Naé krajnji ciljje da napravimo skup brojeva koji zadovoljava uslove 1 i 2. Pogledajmo da li skupovi prirodnih, cijelit i racionalnih brojeva zadovoliavaju te usiove. Pot nnime sa shupom prieoduih N= [23.0] Da li skup prirodnih brojeva zadovoliava uslove 11 2? Ucenici: U skupu se mogn sabratii pomnofiti svaka dva broja, Medutim, skup je daleko od idealnog skupa brojeva. Naime, u sku Nine motemo odureti svaka dva broja, niti podijeliti svaki broj sa svakim brojem zazli¢itim od ule, Na primjer ODEN GUDEN Dake, skup W ne zadovuliava uslow 1 Skup N ne zadovoljava ni uslov 2 jer postoje dugi éija se duzina ne mode izraziti priradnim brojem us izabrano} jedinici mere. ‘Nastavnik: Kako je regen problem sa oduzimanjew uskupa N? Uenici: Skup N’ smo prosirili skupom cijelth negativnih brojeva Zo =f AB Tako je dobijen skup cijelih brojeva = RBA LA Buf vu kome se svaka dva broja mogu sabrati, oduzeti i pamnoditi, Medutim nak cil nije ostvaren. Naime, skup % ne zadovoljava uslov 1, jer u tom skupu ne mozemto podijeliti svaki broj sa svakims brojem ralititim od nule, Na primjer, (2:3) € ZJasno da skup Z ne zadovoljava ni usloy 2. ojeva Nastavnik; Kako je riieSen problem sa dijelienjem a skupa £2 Ucenicis Skup Z je prosirea povitivnim i negativinim razlomeima a inweN a) ‘ak je nastao skup racionalnih brojeva a-{2 aezben} Dobili smo skup brojeva koji zadovoljava uslov 1, U skupu Q se mogu sabrati, oduzeti i pomnoyiti svaka dva broja i svaki broj se moze podije liti sa svakim brojem razlicitim od mule,Nastaynik: Dokazacemo da skup Q ne zadovoljava uslov 2. Preciznije, dokazacemo da postoji ok Cifa se dudina ne moze izraviti racionalnim brojen w izibranoj jediniei mjere, + Nastavnik dokavuje da mjerai broj duzine dijagonale jedinignog kvadrata nije racionalan bea}. Dakle, skup Q ne zadovoljava uslov 2 i trazenje idealnoy skupa brojeva se mora nastaviti + Ucenici su se pevi put sreli sa konagnim decimalnim brojevima i beskonacnim periodicnin Gecimalnim brojevima u Sestom razreéw kada su obradivani poritivni raziomei. Drugi njihov svsret sa tim brojevima bio jeu sedmom raztedu kada su obradivani racionalné brojevi. U tim razmatranyima nije bilo rijeci o isto periodignim | mjesovito periodiénim decimalaim brojevi- ma nili 6 problemu sapisivanju tth brojeva u obliku raztomka, Ti problemi ée biti razmatrani a narednim nastavnim jedinicama s ciljem da se dokade jednakost skupa racionalnih brojeva i skupa beskonaénih periodicnih ravlomaka, ‘ime ée biti otvoren put za uvodenie iracionalnih brojeva kav beskonaénih neperiodiénih decimalnih brojeva, + Da bi ucenicima ukazo na potrebu utyrdivanja veze izmmedu skupa racionainih brojeva i skupa beskonaénih decimalnih brojeva, nastavnik podsjeéa uéenike na postojanje dui cija se du wivabranoj jedinici mjere ne moze izraziti racionalnim brojem, Za uenike, koji znaju tacionalne brojeve, biée vanimbjive pitanje Kojim se onda brojevima izratavaju duzine takvih ui, Nastavnik naglafava da ée odgovor na ovo pitanje biti dat kasnije, a da Ce sada biti razmo. tren postupak mjerenja duzine duzi Opisujuci taj postupak iavodi se zakljucak da su pri mjerenju duzine duzi moguéa dva sluéaja: «) uw postupku mjerenja dutine duzi u nekom koraku ne pojavljuje se ostatak, 4) postupka micrenja duzine dudi u svakom koraku pojavljuje se ostatak. U prvom siugaju duzina duzi je konacni decimalni broj koji se moze zapisati kao razlomak, U drugom slucaju duzina dufi je beskonaéni decimalni bro}. Lmajuci to u vidu prethodno pitanje ‘mozemo postaviti na sljedeci nagin: Ako duzina duii nije racionaian bro}, kakvim beskonacnim decimalnim brojem se izraéava duina te dudi? Sada je sasvim jasno da ée odgovor na ovo pitanje biti dat kada se ustanovi veza izmedu skupa racionalnih brojeva i skupa beskonacnih decimainih brojeva, ina Cisto perioditni i mjesovito periodiéni decimaini brojevi ‘Svaki racionalan broj se moze rapisati u obliku beskonacnog periodignog decimalnog broja, + Nastavnik podsjeca da se dijelienjem brojivca « imeniocem b dobija zapis razlomka i wobliku decimalnog broja + Utenici siesavaju zadataks 2 99 U obliktu decimalnih brojeva zapisati raalomke : Na tabli se zapisuju rjegenja: Lia:8=0125 8 2e12.99-021212.. 39 + Nastavnik bez racunanja zapisuje jo nekoliko takvih primjera FR =~969:1100) = 05172727272. |857 M2857 142857 (13:8) == 1,625 29 :125) = 0,232, + Nastavnik skroée panju uéenika na primjere w kojima je postupak dijeljenja brofinca imeniocem konaéan, a zatim na primjere u kojima isti postupak nije konaéan. U pevom slucaju raziomak se zapisuje « obliku konaénog decimalnog broja, a u drugom u oblika beskonaénog decimalnog broja. + Naosnovu navedenis primjera uéenici, podstaknuti nastavnixom, wogavaje da seu slucaju kada postupak dijelienja brojioca imeniocem nije konagan u decimalnom broju pojavijuje jedna cifra ili grupa cifara koje se periodiéno ponavijaju. Nastavnik naglasava da se decimalni brojevi dobi jeni na takav nagin zovu heskonaéni periodiéni decimalni brojevi. Citra il grupa cifara, koje se periodiéno ponavijaju u zapisu beskonaénog periodignog decimalnog broja obrazuju period tog broja. + Usvaja se dogovor o skraéenom zapisivanju beskonacnih periodi¢nih decimalnih brojeva: a) ~0,5172727272...=-0,5173;, b) 2,2857142857 42857 14... = 2285714, + Usvaja se dogovor zapisivanju cijelil:j konaénih decimalnih brojeva w obliku beskonaénih peri- odignih decimalnih brojeva cija je perioda cifra 0: «)12= 12,000... = 12,05, 4) 0,628 = 0.628000... = 0.6280. + Kao zakljugak gornjih razmatranja formulise se tvrdenje: Svaki racionalni broj se moze zapisatiu obliku beskonacnog periodicnog decimalnog broja. + Nastavnik pravi podjelu beskonaénilt periodiénity decimalnih brojeva na: ++ ~ isto periodigne decimalne brojeve i cera a ss, eee seg ~ mjesovito perioditne decimalne brojeve TA preiprade pods ‘to i navodi primjere: 239,786786... = 239, ~ disto periodigni decimalni broj, 157, 9533 {23 — miesovito periodiéni decimalni bro} Gh penne perte + Kao vakljutak gornjih rarmatranja formulise se turdenje: Svaki racionalan bro} se moze zapisati ili u obliku obliku mjesovito periodiénog decimalnog broja. il). Odgovoriti na pitanj Kako se ez dijeljenja brojioca imeniocem moze utvediti koji razlomet se zapisuju u obliku {isto periodicnog, a koji u obliku mjcsovito periodicnog decimatnog broja? + Nastavnik navodi primjerc razlomaka koji se vapisuju u obliku mjesovito periodiénih decimalnih (0 periodicnog decimalnog bro}) == 0,4666..=0,46 d) 1635 sn i maglasava da je rijeé o razlomeima 2jt se imenioci mogu predstavitis oblika prostih éinilaca U kojima figuritu bar jedna petica ii bar jedna dvojka, renilac nesvodljivog razlomka moze predstaviti kao proizved prostih tinalaca koji ar jednu dvojku ili bar jedna peticu, onda se taj razlomak zapisuje u obliku mjesavitog periodignog decimalnog broj + Nastavnik navodt primjere razlomaka koji se zapisuju w obliku isto periodiénih decimalnih brojeva: ay Ba .istais..= 118; a) = rn 3 on i naglagava da je rife’ o razlomecima dij se imeninei mogu predstaviti u obliku prostih Ginilaca u kojima ne figurisu bar jedna petica ili bar jedna dvojka. + tavodi se opiti vakljuéak: Ako seimenilac nesvodljvog razlomka moze predstaviti kao proizvod prostih i sadrdi ni dvojku ni peticu, onda se taj eazlomak zapisuje u obliku disto periodi¢nog decimalnog broja. Zapisivanje beskonaénih periodiénih decimalnih brojeva u obliku raztomka + Osnovni cil koji Zelimo postiéi obradujuei ovu nastaynu jedinicu jeste tvedenje prema kojem je skup racionalnils brojeva jednak skupu beskonaénih periodiénih decimainih brojeva i to treba naglasiti u uvodnom dijehu Casa + Nastavnik podsjeca ugenike ua tvrdenje o kojem je bilo rijeéi a prethodnoj lekeiji: Svaki razlomak se moze vapisati « obliku beskonacnog periodiénog decimalnog broja. Prirodno se namege i abenuto pita Mote li se svaki beskonaéni periodicni decimalni broj zapisati u obliku razlomka? Ako se uzme u obzir podjela beskonacnih periodiénih decimalnih brojeva na cisto periodiéne {i mjesovito periodiéne, umjesto prethodnog pitanja mogu se postaviti sljedece dva pitanja 1. Moie li se svaki tisto periodi¢ni decimalni broj zapisati u obliku raclomka? 2, Mode li se svaki mjesovito periodicni decimaini broj zapisati w obliku razlomka? U veri sa zapisivanjem cisto periodignih decimalnih brojeva éiji je ciel dio jednak nuli, posli- oliko primera treba formulisati opti zakljucak: je Cisto periodi¢ni decimaini broj kome je cijeli dio jednak nuli je razlomak period gs, ee ei brojilac cio broj zapisan ciframa koje obrazuju periodu i to istim redostjedom kao u periodi, a imenilac cio bro) ciji dekadni zapis sadeiiiskljugivo devetke i pri tome je broj devetki jednak broju decimala u period. Na €asu trebs obradifi primjere 1.7 11.8 (Udabenik) Zapisivanjem éisto periodiénog decimalnog broja r &jicijeli dio nije jednak nul uw obliku zbi- tacijelog dijela tog broja i isto periodignog decimalnog broja ei je cijeli dio jednak nui, dobijamo pravilo zapisivania broja ru obliku mjeSovitog broja, Pravilo treba zapisati w obliku seme: (isto pevioditni decimaln’ Braj] p—a— oda je diol + | = [eiett dio} +| 2 it je cijelt dio jednak nul. 9-9die ie broj devetki u imeniocu razlomka jednak broju decimala u periodi broja r. Zapisivanjem broja 99---9 wobliku 100:.-0—1 znatno se olakSava zapisivanje dobijenog mjesovitog broja u obiku razlomka. ‘Na Casu treba obraditi primjere 1.9 1 1.10 (Ud#benik). Uenicima treba dozvoliti da pri radi vadataka koriste navedene Seme, éime se iv bjeyava nepotrebno rjesavanje jednagina koje se javljaia pri sprovodenju kompletnog postupka. Pravilo zapisivanja mjesovito periodignog broja rv obliku raviomaka je nesto slovenife od pret- hodnih pravila. Naime, broj x prvo treba pomnoziti sa dekadnom jedinicom éiji je broj nula jednak broju cifara pretperiode broja ri na taj nacin dobiti Gisto perioditni decimalni bro) 100---0 + koji se primjenom prethodnih pravila vapisuje w obliku razlomka, Taj postupak se Sematski moze zapisati nna sliedegi nagin: (Ciel dio broial | eis periodiana decimalat Bra 100-0 r=] 49909-¢ + ' rant “< Git je cijeli dio jednak mul. (Cijeli dio broja jel cor 10000 f Weed) roo | Poss ‘ods Kada se na desnoj strani posliednje jednakosti dobije raztomak ©, rjesavanjem odgovarajuée 4 jeduacine treba odrediti broj 100-0 r= 2 100-00, no gdje je » broj cifara pretperiode, + Na osnovu gornjih razmatranja nastavnik formulise wrdenje: Svaki beskonatni perioditai decimalni broj se moze zapisati u obliku razlomka. Tz ovog twrdenja i ranije dokazanog twedenja Svaki razlomak se moze zapisati u obliku beskonaénog periodicnog decimalnog broja, shijedi vazan zakljucak: Skup razlomaka (racionalnih brojeva) jednak je skupu beskonacnih periodignih decimalnih brojeva. + Beskonaénim periodicnim decimalnim brojevima, zapisivanju razlomaka u obliku decimalnog broja i zapisivanju beskonacnih periodiénih decimalnih brojeva u obliku razlomka u Zbirci si posveéeni zadaci L.1-1.18. Cijevi tih zadataka su, uglavnom, da se usvojiterminologija i uvjezba primjena pravila naucenih na éasu. Iracionaini brojevi Ova nastayna jedinica ima centralno mjesto u temi posveéeno) zasnivanju skupa realnih bro- jeva. Prije definicije skupa iracionalnih brojeva jos jednom treba sagledati razloge koji su nas pod. stakli na uvodenje novog skupa brojeva. Nastaynik: Fako se u skupu racionalnih brojeva svaka dva broja mogu sabrati, oduzeti, pomno. i svaki broj se moze podijelit sa svakim brojem razlititim od nule, 4] skup ima i jedan krupannodostatal. Nsime, racionalnim brojevima se ae moze izraziti mjerni broj duzine svake dui w ira branoj jedinici mjere, Na primjer, mjerni broj duzine chjagonale jediniénog kvadrata nije racionakin bros. Postavili smo sebi 71 cilj da napravimo skup brojeva kojima se mode izraziti mjerni bro} dud ne svake duéi. Osim toga, postavili smo rahijev da se iu tom skupu svaka dva broja mogu sabrati, oduzeti, ponoditi jd se svaki bro} moze podijeliti sa svakim brojem razticitim od nul. Razmattajuéi probiem sajerenja duzine duys, ustanovili smo da je mjeeni bro) duvzine bilo koe duit ili konaéni decimaini bro) {kada se postupak mjerenja zavrsava posliie kona&no mnogo korakal, ili beskonaéni decimatni bro} (kacla se w svakom koraku w-postupku mjerenja pojavljuje ostatak) Dakle, imamo ovakvu situaciju: Duiina svake duzi je ili konaéni ili beskonaéni decimalni broj. Postoje dudi éija duzina nije racionalni broj Odavede slijedi zakljucak: Postoje beskonaéni decimalni brojevi koji Namece se pitanje: Koji beskonacni decimalni brojevi nijesu racionalni brojevi? Da bismo edgovorili na ovo pitanje, morali smo utvediti adnos iymedu skupa racionalnih, brojeva i skupa beskonacnih decimalnih brojeva. U vezi sa odnosom izmedu ti skupova naveli smo twedenje: Skup racionalnih brojeva jednak je skupu beskonacnih perioditnih decimainih brojeva, Sada se moze odgovoriti na postavljeno pitanie: Reskonaéni neperiodigni decimalni brojevi nijesu racionalni brojevi. Navedimo nekoliko primjeza takvih brofeva, + Nastavnik navodi primjere iz Udebentka, defia ise skup iracionainih brojeva, « zatimn skup realnih brojeva i konstatuje da je skup realnih brojeva unija skupa racionalnih i skupa iracionalnih bro- jeva Na kraju, nastaynik podsjeca na skupove brojeva: N } = skup priradnih brojeva, jesu racionalni brojevi. 1,0, 1, 2, 3,...} - skup cijelih brojeva, Q=}S:a6 Z.bEN) ~ skup racionalnih brojeva, b iP 8 ~ skup realnih brojeva (skup beskonaénih decimalnih brojeva) i ukazuje na relacija CZCQER + Predlazemo da bez dokaza navedete twrdenja: Ako je n priredan broj, tada je Vili priradan broj ili iracionalan bro}. Beoj Vii je prirodan bro) jedine u slucaju kada je n potpuni Sada se lako dokazuje turdenje: Ako je p prost broj, tada je iracionalan broj, Koristect ovo tyrdenje i jednakost skupa racionalnih brojeva sa skupom beskonaénih perio= dignih decimainih brojeva, ucenici teeba da rjeSavaju zadatke w Kojima trebe atvrditi da fi su zada. {i brojevi racionalni ili iracionalni, ‘Takvi zadaci u Zbirci su 2.2-2.6, 2.10; 2.18, Brojna prava skupa realnih brojeva + Usvajanje pojma brojne prave skupa reainih brojeva ima veoma vainu ulogu 2a dalje matema- tiéko obrazovanje ucenika, Ne mogu se usvojiti znanja iz analiti¢ke geometrije i matematicke analize ako ucenik nije stekao naviku da skup realnih brojeva zamislja kav brojnu pravu, Use: ke ireba ukratko podsjetiti kako se pritodni, cijeli i racionalni brojevi prikazuju na brojnoj pravo)J naglasiti da skup tacaka dodtjeljen racionalnim brojevima ne popunjava brojne pravu, To ob- navljanje treba eealizovali take da se na njega pritodno nadoveze pravilo kojim svakom realnom broju dodjeljujemo taéno jednu tacku na brojagj pravo} i obrauto, svakoj tacki na rojo) pravo} dodjeljujemo tacuo jedan realan broj. Navedimo i jedan predlog kako se moze realizovati éas posveéen brojnoj pravoj skupa realnih brojeva, + Nastavnik: Povucite pravu pri na toj pravy) nanesite tacke Oi A, tako dase tacka a) nalavi desno od tacke ( (slika 3.1). — i+ oy slika 34 + Kade uéenici vaveée crtanje, nastavnik definige brojnu pravu, pozitivni smjer na brojno) pravei poritivni i negativni dio brojne prave. jk: Duz e = OA, wzimamo u svojstvu jedinice za mjerenie rastojanja izmedu tacaka na pravoj p. To Sto je neki ugenik nacrtao dué 0A, razlicitu od duzi OA, , Koi je macttao drugi tacenik, nema nikakvog znacaja. Na pozitivnom dijetu brojne prave naertajle take Ay. Ag. Ay, Ag... za koje vat OA, = 2054, OAs = 304), OA, = 405, a na negativaom dijelu tacke B,, B.,y,B,.. 22 koje vai OB, = 0A, OB, = 20,, OB, = 30A,, OB, = 404, Sada cemo detinisati pravilo éijom se primjenom svakom cijelom broju dodjeljuje taéno jedna tavka na broinoj pravoj Broju 0 dodjeljujemo tacku 0. Prizodnim brojevima 1, 2, 3,4,... dodieljujemo ta brojevima =1,-2,-3,-4.,, taéke B,, By, By B,.. (slika 3.2). By Fy BBO A AL AGA, — + —+ S210 1234 Sika 3.2 + Nastavs Ke Ay A a negativnim cijelim Kako se na brojnoj pravoj prikazuju racionalni brojevi? Dud ¢ =O, podijelite na dva, a vatim na tri jednaka dijela (slike 3.3 13.4) i uotite da duzi e L bijenu pomjeranjem od tacke O u poritivnom smjeru a pet dudi c, i tacky B dobijenn pomieranjem, od take O u negativnom smjeru 2a dvije dai ¢, (slika 3.5). Dobili ste dudi OA i OB za éije dudine 22 ie) dobijene tim podjelansa imaju duzine ‘ Na brojnoj pravoj odredite tagku A do- vai 04 Povitivnom racionanom broju > dodjeliujemo tazku A, a nega- 33 a 2 ane tiynom racionalnom beoju ~; taku 8, ey A | —4 wy 5 oe A on AL - 2 Silika 3.3 Sika 34 Slika 35Kako se na brojnoj pravoj prikazuju racionalni brojevi % ¢ Sz nin Oznacimo sa ¢, duz dobijenu podjelom du#i ¢= 04 nan jednakih duzi. Dugina dudi e, 1 jednaka je —. Neka je A taeka dobijena pomjeranjem od tatke Ou pozitivnom smjeru za in dud €,4 Btscka dobijena pomjeranjem od tacke Qu negativnom smjeru za k dui ¢,. m k Dobili smo duzi O4 1 OF za éije su duzine O4 =" j OB s - Povilivnom racional nom broj “ dodjelinjemo taku a, a negativnom raicionalnom broju —* taku 8, 1a taj nacin je svakomt racionalnom broju dodijejena taéno jedna tacka na brojno) prave) Da li tazke dodijeljene racionalnim brojevima popunjavaju brojnu pravuz Drugim rijecima, postoji li na brojnoj pravoj tacka M koja nije dodijeljena nijeduom racio- nalnom broju? ‘Na poritivnom dijelu brojne prave uzmimo tacku M tako da je OM = J2. Kako V2 nije raci- onalan broj, slijedi da tacka 4 nije dodijeliena nijednom racionalnom broju. Dakle, tacke dodije- Tiene racionalnim brojevima ne popunjavaju brojna prav Sada cemo definisati pravilo kojim svakom realnom broju dodjeljujemo taéno jednu tagku na brojno pravoj i obrauto, svakoj taéki na brojnoj pravoj dodjeljujemo tatno jedan realan broj: Poritivnom realnom broju a dodjeljujemo onu tacku A porstivnog dijela brojne prave 2a koju jeduzins duyi OA jednaka a, Negativnom realnom broju a dodjeljujemo tacku B negativnog dijela brojne prave za koja je dudina duai OB jednaka ~a (broj a je pozitivan jer je broj a negativan). + Koristeci brojnu pravu nastavnik definise relaciju porctka u skupu realnih brojeva i apsolutnu vrijednost realnog broja, + Uvezi sa brojnim intervalima na brojnoj pravoj treba tijesiti zadatke: 1. Navedi matematicke zapise skupova prikazanih na slici 3.6. = “3 3 7 2 2S 3 Slika 3.6 2. Na brojnoj pravoj prikadi skupove: A= fre Rx 22h A= {xe Ri x< 2}, 0A=(vERixS 1], dA= {re Rix>3}, A= {WE RIZE XS], A= (ee Rie x2}, QAR {xGR:3enS-1}, WAS [ve R:-3S9<-1} 3. Na brojnoj pravoj prikadi skupove: fre R:[x}>1}, OA={reRibl<2h danfrerR “TT Tt 25025 74 Slika 375. Intervale prikazane na slikama 3.8 zapisite w obliku fre R:bl>a} “Ta oF 2 a Sika 3.8 6, Koji od intervala prikazanihs na slikama 3.9 se mode zapisali u obliku: Slika 39 Operacije na skupu realnih brojeva Na ovom nivou nastave ne definiSu se operacije sabiranja, oduzimanja, mnozenja i dijeljenja na skupu realnth brojeva. Medutim, citava priéa o skupu realnih brojeva bila je motivisana pottebom, da se zasnuje skup brojeva koji zadovoljava uslove: «) svaka dva broja iz tog skupa mogu se sabrati, oduzeti i pmnoditi i svaki broj se mode po Alieliti sa svakim brojem razlititim od nule, b) brojevima iz tog skupa mogu se izraziti sve veligine sa kojima se covjek srijece u svako- dnevnom Zivotu (duzina dudi, povrsina figure, zapremina tila, teZina, brzina, (emperatu ra vazduha, nadmorska visina i sliéno), Ucenik ocekuje odgovor na pitanje da li skup realnih brojeva zadovoljava uslove 1) i 8) Kako tacke nia brojnoj pravoj dodijeljenc reainim brojevima popunjavaju brojnu pravu, ucenik éc lako usvojiti da skup realnih brojeva zadovoljava uslov b}. Ostaje problem sa uslovom a). Problem se sastoj ul tome Sto treba nesto ree o svojstvima ratunskih operacija koje nece bili delinisane. Jedan od predioga kako da se izade iz ove situacije dat je a Udzbeniku. U svakom slu¢aju treba naglasiti da postoje pravila raéunanja zbira, razlike, proizvoda i koliénika bilo koja dva realna broja i da cobrada tih pravila nije predvidena va uéenike osmog razreda. akode treba naglasiti da skup realnih brojeva zadovoljava i uslov a). Na kraju, kroz nekoliko primjera treba pokazati kako se umjesto sa taenim vrijednostima beskonaénih decimalnih brojeva, racunske operacije izvode sa njihovim pri- blignim vrijednostima, + Rad sa pribliznim vrijednostima reainth brojeva se moze uvjeZbati radeti zadatke 2.8, 2.13-2.17, 2.191 2.20.4, LINEARNE JEDNACINE. LINEARNE NEJEDNACINE NASTAVNI CILJEVI Brojne jednakosti, Jednagine Ueenilvea: + usvaja pojum brojne jednakosti 4+ zna da je brojna jednakost ili tazna il + asvaia pofam jednacine; + usvaja pojam riesenja jednagine; + asvaja da jednagina ili nema rjesenyj, il ima taéno jedno rjefenje, ili ima vide od jednog riesenia ana da nayede odgovarajuce primjerc: + usvaja pojam skupa rjevenja jednacine; + za sto zai riesiti jednacie Ekvivalentne jednacine Ubenikica: + usvaja pojam ekvivalentnih jednacina; + jeustanju da rijesi jednostavne linearne jednatine formirajuei pomoeu skice vage niz ekvivalen- tnih jednacina, Pravila formiranja ekvivalentnih jednacina Uéenikrea: + usvaja i primienjuje pravilo stedivanjas + usvaja shledeéa svojstva brojnit jednakosti ~ako je brojna jednakost @=6 taéna, onda je taéna i brojna jednakost ate=b+ 6, abe Ry ~ ako je brojna jednakost a= netaéna, onda je netaéna i brojna jednakost a+e=b+c, abce R ~ ako je brojna jednakost a = b tana, onda su tagne i brojne jednakosti ase = b-c iaie= bre, esbee Rc #0, ~ ako je brojna jednakost @ a2c=bre ahee Rc #05 ‘+ usvaja i primjenjuje pravilo prebacivanja; + usvaja i primjenjuje pravilo eliminacije; + usvaja i primjenjuje pravilo maozenja, netagna, onda su netaéne i brojne jednakosti o-¢=b-¢ i Rjedavanje linearnih jednacina Uvenikyea: + usvaja definiciju linearnth jednagina; + zna opisati postupak rjegavanja linearnih jednagina;k 1 + 2na na koji naéin skup rjeSenja jednagine ax =b zavisi od parametra a: + una kako se rjegavaju linearne jednagine: ~ bev zagrada, ~ sa vagradama, ~ sa eazlomeima Primjena linearnih jednacina Utenikica: + mada je rjeSavanje tekstualnih zadataka pomoéu linearnih jednadina postupak koji se sprovodi u vise koraka: 1. izbor promjenljive, 2, formiranje jednagine na osnovu uslova zadatka, 3. rjetavanje jednagine, 4, provjeras + Jeustanju da primjenom navedenog postupka rijesi jednostavne zadatke. Brojne nejednakosti. Nejednacine Ukenikica: + usvaja pojam brojne nejednakosti; + ma da je brojna nejednakost ili taéna ili netaéna;, + usvaja pojam nejednacine; + usvaja pojam rjesenja nejednagines + usvaja da nejednacina ili nema rjeSenfa, ili ima taeno jedno rjesenje, Senja i zna da navede odgovarajuée primjere; ‘+ usvaja pojam skupa rjesenja nejednadine; + ana Sto znati rijesiti nejednaginu. ima vibe od jednog rje- Ekvivalentne nejednadine Usenikiea: + usvaja pojam ekvivalentnih nejednacina; + jeu stanju da rijeSi jednostavne linearne nejednacine formirajuci nix ekvivalentnih nejednatina pomocu skice vage. Pravila formiranja ekvivatentnih nejednaéina Ueenikica: + usvaja i primjenjuje pravilo sredivanja; + usvaja sljedeca svojstva brojnih nejednakesti: ~ ako je brojna nejednakost a-< btaéna, onda je taéna i brojna nejednakost ate Sb+ 0: asbce Ry ~ ako je brojna nejednakost @ < b netatna, onda je netatna i a,eeR, ' aa rojna nejednakost a+eb, ax 37-35, 11. Markov mobilai telefon je za 27 eura skupiji od Eninog i tei puta skuplji od Jasninag tele- fona 48) Kolike kodta Enin, a koliko Jasin telefon, ako Markoy telefon kosta x eura® 6) Koliko kosta Markoy, a koiiko Jasnin telefon, ako Enin telefon kosta y eura? «) Koliko kosta Markoy, a koliko Enin telefon, ako Jasnin telefon kosta 2 eura? + b) 20 gaj-+ Formiranje jednatine, Usjereni smo da ée uvenicima biti od velike koristi ako rijese nekoliko zadataka w kojima na osnovu zadatih usiova treba formirati linearnu jednaginu, Zadatke treba formulisati tako da je na glaien zahtjev za formiranjem linearne jednacine, ne opterecujuei pri tome uéenike dodatnitn in- Formacijama koje su inaée prisutne w formulacijama zadataka koji se rjeSavaju primjenom jednaci- na, Navedimo nekoliko primjera. 1. Zapisi u obliku jednaéina sliedeée reéenice: 4) Zbir dva uzastopma cijela broja jednak je 15, ) Zbir tri uzastopna cijela broja jednak je 18, ©) Zbir éetvetine, Sestine i devetine jednog broja je za 17 mani od tog broja 2. U prvom vagonu ima dva puta vige putnika nego u drugom. 4) Ornaéi sax bro} putnika w prvom vagonu iu obliku jednadine zapisi recenicu U oba vagona ima 48 putnika” 4) Ornaci sa y broj putnika u drugom vagonu i u obliku jednacine zapisi reéenicu: oU oba vagona ima 48 putnika® 3. Brat je 10 godin starifi od sestre. 4) Ormadi sa x broj sestrinih godina i u obliku jednadine zapi8i regenicu: »Kroz.osam godina brat ce biti dva puta stariji od sestre” ) Oznaéi sa y btoj bratovih godina i u obliku jednagine zapisi rece Kroz osam godina brat ée biti dva puta stariji od sestre” 4. Lazar je imao dva puta vise nova od Marka, 4) Oznaéi sa.x sumu koju je imao Marko i u obliku jednagine zapisi reeenicu: »Kada je Lazar Marku dao 2€, onda je Marko imao 1€ vige od Lazare’, 4} Ounaci sa y sumu Koja je imao Lazar i u obliku jednatine zapisi regenicu: »Kada je Lazar Marku dao 2€ onda je Marko imao 1€ vige od Lazara’ 5. Prva lubenica je za 2 Ay lakéa od drage i 5 puta laksa od treée, 4) Oznaéi sa x masu prve lubenice i u obliku jednagine zapisi reeniew: »Prva L treéa lubenica zajedno su 3 puta teze od druge hibenice’, 6) Omnaéi sa y masu druge lubenice i u obliku jednagine zapigi revenicu: »Prva i treéa lubenica zajedno su 3 puta teze od druge lubenice” ©) Oznagi saz masu trece lubenice i u obliku jednagine zapigi recenicu: »Prva i treéa lubenica zajedno su teze 3 puta od druge lubenice’ + Opravdanje za ovako veliki broj zadataka u Prirugniku nalazimo u veoma rijetko srijecu u Zbirkama, ijenici da se taki zadaci + Zadacio kretanju, Osnovna karakteristika velikog broja tekstualnih zadataka Koji se rjeSavaju pomogu linearmth jednaéina svakako je komplikovana formulacija iza koje stoji veoma prost matemati¢ki model, Takva formulacija je za ucenike najéesce smetnja da uoce matematitki model zadatka, Jedan broj zadata- ka o kretanju omogucava da se prvo opige matematicki model, sto ucenicima znatno olakSava rje- Savanje odgovarajucih zadataka Nikakva posebna znanja iz fizike nijesu potrebna, osim konstatacije da tijelo koje se u toku vremena tkreée brzinom v prede put duiine s = vt Matematicki model zadatka: Neka se prvo tijelo krece brzinom y, tokom vremena ,,adrugo brzinom vy, tokom vremena 1,. Date su tri od Cetiri veligine 1, t,, v5, /,. Odrediti éetvrtu veliginu, ako su tijela presla puteve jednake duzine. Riesenje zadatka: Spa Ul =Cetvrta veligina se dobija rjesavanjem jednadine ¥,t, = vyly. Primer. a) Prvi biciklista je krenuo w 7 sati i voxi brzinom od vy = 16 kon/h, Drugt biciklista Ce sa istog mjesta krenuti u 8 sati i 10 minuta. Kojom brzinom treba da vozi drugi biciklista da bi Prvog sustigao u 10 sati i 30 minuta? 5) U koliko sat treba da krene dugt biciblista koji se krece br2inom od 24 kindly da bi prvog biciklistu sustigao u 10 sati i 30 minuta? Riesenje: U oba slucaja biciklisti ée preci puteve iste duiine (slika 4.1), fest gj rags bila sustte proeg sant rs Sika 4.1 sat 3 (od 8 sati 10 minuta do 10 sati 30 minuta). Ako ove yrijednostiuvrstimo u jednakost ith =¥3fs dobijamo 16-34=y 2 2) Ovdje je vy = 16 km/h, = an (od 7 sati do 10 sati( 30 minuta), y=? 1 & = Rjesavanjem gornje jednacine po nepoznatoj v3, dobifamo da je v, = 24 km/h 2) U ovom shuéaju je vy = 16 km/h ty = Syst (od7 sati do 10 sati i 30 minuta), v, = 24 kr. 1 f, =7 Ako ove vrijednosti uvrstimo u jednakost »)f, = val, dobijamo: sata i 20 minuta, Kako do susreta teba da dode ts 10 sati i 30 minuta, crugi biciklista mora krenati u 8 sa a= 8 sat 110 minuta). Matematicki model radatka: Neka se prvo tjelo krece brzinom v, tokom vremena f,. drugo {Helo bezinom v, tokom vremena f,. Date su tri od éetiri veligine v,,¢, ¥ f,. Odrediti Getvetu vwliZinu, ako je zbir duzina puteva koje su preslidva tijeta jednak s, gdje je « zadata veliZina, Rjekenje zadatka: 110 minuta (10 sati i 30 minuta - 2sata i 20 minu- SSM SA Vat tyes, Mh tity =s, Cetyrta veligina se dobija rjeSavanjem jednagine v4, + vay =s Primer. Rastojanje izmedu dvoje automobilista je 384 kim), Oni su istovremeno krenuli jedan drugome u susret. Prvi automobilista vozi brzinom od 60 km/h, a drugi brzinom od 84 km/h.Koliko vremena ée trajati njihova voinja i koliki put ée preci svaki od automobilista do mjesta nj hovog susreta? Rjesenje: Zhi duzina puteva koji ée preci dva automobila je 384 kor (slika 4.2), eae et pr onesto angi awomeilsia susrera automobifis slika 42 Prema uslovima zadatka, imamo da je: 1, = 60 kra/hiy (=f, vy = 84 Kanth, ty =U is = 384 km, Rijefimo zadatak: whe fy thes whey 601 + Bar = 384, 1441 = 384, 384_ 42 wa 3 2 sala i 40 minuta Dakle, automobilisti Ge do susreta voziti 2 sata i 40 minuta sata. Za to vrjeme p fl 2 8 mobilista 6e preci put dudine s, = vyl, = 60-25 = 60-= 30°73 Primjer. Dvoje automobilista se nalaze na rastojanju od 390 4m, Oni su istovremeno krenuli | jedan drugome u susret. Prvi automobilista vozi brvinom od $5 km/h, Kojom brzinom treba da | 8 60 Ka 5, = yyy = BA = 224 ko vozi drugi automobilista da bi do njihovog susreta doslo poslije tri sata vor? RjeSenje: Zbir duzina puteva koji ée preti dva automobila je 390 kw. Ovdje je vy = 55 kin/h, £,=3 sata, vy =2, fy =3 sata is = 390 kr, Tada imamo: 390, Primjer. Rastojanje izmedu gradova A i B je 327 km. Autornobilista je u 8 sati krenuo iz. grada ‘Au grad Bi krece se brzinom od 72 kn/t, Kojom brzinom treba da se krece automobilista Koji je w 9 sati krenuo iz grada B, da bi se sa prvi automobilistom steo u 10 sati {40 minuta?Rjesenje: Ovdje je v, = 72 kra/h, t, = 2==* sati (od 8 sati do 10 sati 140 minuta), », =? 1 5 sati (od 9 sati do 10 sati i 40 minuta) i s 527 an 3 3 Tada imamo: StQ=5, vite 5y, = 981-576, Sy = 405/:5, vy, S81 km/h, Uzadacima o kretanju broda uz rijeku i niz rijeku, pored brzine broda u staiagoj vodi pojay- ljuje se i brzina rijecnog toka, Neka je v brzina broda u stajacoj vodi, a vy brezina rijetnog toka. “Tada je: ++) ~ brzina broda kada on plovi niz rijeku, = vy ~ brzina broda kada on plovi wz rijeku, = vil) = (7+ ¥p)t, ~ duzina puta koji brod prede va vrijeme 1, ploveci niz rijeku, nfy = (¥~¥»)fp ~ duzina pata koji brod prede za vrijeme t, ploveci ur rijeku Primjer. RijeCni brod je plovio niz rijeku 3 sata i 24 minuta , a zatim uz rijeku 4 sata i 12 minuta. Dudina puta koji je brod presao ploveti niz rjeku je za 19,8 km duza od puta koji je brod presao plo- veti uz rijeku, Odredi brainu broda u stajacoj vodi, ako je braina rijecnog toka jednaka 4,5 krn/h. h 2 sani (3 sata 24 minuta), 15 = Rjedenje: Ovdje je v 5 = 455 kinth, ty = 12 wee 60 sati (4satai 12 minuta), 1 a v4.5), = 44,5) 22, 5, = (v 4,597 = (04,5) 2, +4,5) + 4,5) 3 My = ( ) 3 52 + 19,8 (put koji je brod presao ploveci niz rijeku je za 19.8 km dudi od puta kofl je brod pre Sao ploveéi wa rijeku), ‘Tada imamo: 5, =5, +198, (44,5) z = (v4.5) Bansas 5 10V+ 76,5 = 21y—945 +99, 4y=72, = 18 honlh. + Zadaci 4.1-4.69 su tematski grupisani tako da nema potrebe za dodatnim komentarima, + Linearne nejednadine su po svojoj logickoj strukturi i tehnici rjeSavanja veoma sli¢ne,a u nekim aspektima j identi¢ne sa linearnim jednaginama, te smatramo da bi bilo suvigno i za njih davati poseban komentar.5: PITAGORINA TEOREMA + NASTAVNI CILJEVI Pitagorina teorema Ueeniki + usvaja Pitagorinu teoremus + usvaja i primjenjuje formule ¢= va" +b", 4 i ibeve?—a?; + usvaja i primjenjuje teoremu obrnutu Pitagorino} teoremi; + usvaja pojam hipotenuzinih odsjetaka; + uspjeéno rjekava zadatke u kojima, pored Pitagorine teoreme, treba primijeniti i druga svojstva pravouglog troughs; + usvaja i primjenjuje teoreme o hipotenuzinim odsjetcima; +» usvaja konstrukeiju dus duaine J2, J3, V4 =2, 3, V6.5 ‘+ usvaja teoremu prema kojoj je trougao konstruisan nad precnikom pravoughi + usvaja konstrukciju duéi duzine vin zasnovanu na prethodnoj teoremis + uspjesno rjeSava jednostavne Konstruktivne zadatke zasnovane na Pitagorina} teoremt Primjena Pitagorine teoreme na pravougaonik i kvadrat Uceniklea: + ma da dijagonsla dijeli pravougaonik na dva pravougla trougla éije se katete poklapaju sa stra- nicama pravougaonika, a hipotenuza sa njegovom dijagonalom: + primnjenjuje Pitagorinu teoremu i izracunava dutina dijagonale pravougaonika, kada su zadate duzine njegovih stranica; + primjenjuje Pitagorinu teoremn i izragunava duiina jedne stranice pravougaonika, kada su za~ date duzine njegove druge stranice i dijagonale; + usvaja da su duzine stranice kvadrata i njegove dijagonale direktno proporcionalne veligines + primjenjuje Pitagorinu teoremu i izracunava duzine dijagonale kvadrata, kada je zadata duzina nnjegove stranice; + primjenjuje Pitagorinu teoremu i izragunava dui njegove dijagonale; ‘+ uspjeSno rjefava zadatke u kojima, pored Pitagorine teoreme, treba primijeniti i neka svo)stva pravougaonika odnosno kvadrata wu stranice kvadrata, kada je zedata duZina Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranitni trougao Léenikiea: + zna da visina povuéena iz vrha jednakokrakog trougla dijeli taj teougao na dva podudarna pra- vougla trougla: + usvaja formule Kojima se izrazava odnos izmedu duzina osnovice, kraka i visine koja odgovara ‘osnovici jednakokrakog trougla; + uspjeino rjeSava zadatke u kojima treba izraéunati: 4) dutinu visine jednakokrakog trougla, kada su zadate duzine kraka i osnovice,5) duvinu kraka jednakokrakog trougla, kada su zadate duzine osnovice i visine koja odgo- vara osnoviei, ©) duzinu osnovice jednakokrakog trougla, kada su zadate duzine kraka i visine koja odgo vara osnovicis + usvaja da st duzine stranice i visine jednakostraniénog trougla direktno proporcionalne veligine “+ usvaja formulu kojom se izrazava odnos izmedu dufina stranice i visine jednakostranitnog tra. peza; + usvaja i primjenjuje formulu za izracunavanje povtdine jednakostranicnog trougla; + usvaja i primjenjuje formule kojima se polupreénik opisane kru#nice i polupreénik upisane kraz- nice izrazavaju kao funkcije dudine stranice jednakostraniénog trougla; + uspjesno rjeSava zadatke u Kojima, pored Pitagorine teoreme, treba primijeniti i neka svojstva jednakokrakog, odnosno jednakastraniénog trougla. Primjena Pitagorine teoreme na romb Usenikyeas + ma osnovna svojstva rormbas + usvaja formule kojima se izradava odnos izmedu dudine stranice i dijagonala tomba; + uspjeSno rjefava zadatke u kojima treba izraéunati: 4a) dudinu stranice romba, kada su zadate duZine njegovih dijagonala, ) duzinu jedne dijagonale romba, kada su zadate duine stranice i druge dijagonale; + uspjedno rjeSava zadatke u Kojima, pored Pitagorine teoreme, treba primijeniti i osnovna svojstva romba, Primjena Pitagorine teoreme na pravouglt i jednakokraki trapez Utenikjca + zna osnovna svojstva pravouglog i jednakokrakog trapezai + usvajai formule Kojima se tzra2ava odnos izmedu duina osnovica i krakova pravouglog (jedna kokrakog) trapezas + uspjedno rjeSava zadatke u kojima treba izracunatis 4a) duzinu jednog kraka, kada su zadate duzine njegovih osnovica i duzina drugog kraka, ) duzinu jedne osnovice, kada su zadate dufina druge osnovice i duzine krakova; + uspjedno rjeSava zadatke u kojima, pored Pitagorine teoreme, treba primijeniti i neka svojstva pravouglog, odnosno jednakokrakog trapeza. DIDAKTICKA UPUTSTVA Pitagorina teorema + Naslov teme ,Pitagorina teorema” sastavljen je od dvije rijeci Gije je znacenje za vecinu uéenika nepoznato. Zato nam se éini da u uvodnom dijelu treba dati odgovore na sfiedeca tr pitanja: 1. Sto je teorema? 2. Ko je bio Pitagora? 3. Koji zadatak rjetava Pitagorina teorema?! + Uéenici su navikli na geometrijske teoreme éiju ,ozigednost” sugeriée slika. U Udabeniku su navedene teoreme o jednakosti dijagonala pravougaonika i jednakosti uglova na osnovici jedna- kokrakog trougla, kao teoreme éiji su sadrzaji, s obzirom na nage iskustvo i odgovarajuce slike, sasvim oéekivani, Da biste privukli painju ucenika na sadréaj Pitagorine teoreme, treba pokaza: ti sliku 0.1 (Udzbenik} i naglasiti da nista na toj slici ne ukazuje na odnos izmedu kvadrata konstruisanih nad stranicama pravouglog trougla o kojem govori ta teorema, Od mnogobrojnih, dokaza Pitagorine teoreme, kao najprikladiniji za utenike osmog razreda uéinio nam se eksperi ‘ment koji omogucava da se sa tri dijeia kvadrata konstruisanih nad katetama pravouglog trougla prekrije kvadrat konstruisan nad hipotenuzom tog trougla. Za sprovadenje tog eksperimenta potrebni su makaze, Hepljiva traka i obiéno ljepilo za papir. Sam eksperiment uéenici, uz pomoé nastavnika, mogu sprovesti dosta brzo i lako jer je na kraju Udabenika data pregledna slike, Stranice pravouglog trougla + Osnovni cilj koji Zelimo postici obradom Pitagorine teoreme jeste da ucenici ovladaju aparatom ojiim omogucava da analititkim sredstvima rjeSavaju ozbiljne geometrijske zadatke. Prvi korak ka ostvarenju tog cilja je usvajanje formula: cae 48, a= BP ibave na. + Predlazemo da sa uéenicima obradite kontrolna pitanja 1, 213. Dokaz Pitagorine teoreme na osnovu slike 1.6 (Udzbenik) je veoma kratak i efektan. Nastavnik: Na slici 1.6 prikazana su dva kwadrata dije stranice imaju jednake dubine a + b. Jasno da ti kvadrati imaju i jednake povriine. Zeleno obojeni trouglovi su pravougli podudarni ‘wouglovi dije katete imaju duzine a i b. Duzina hipotenuze tih trouglova oznagena je sa c. Sta se dobija kada iz prvog kvadrata odstranimo éetiri zeleno obojena trougla? ijaju se dva kvadrata dije su povrsine jednake, redom, a? i b Nastavnik: Sta se dobija kada iz drugog kvadrata odstranimo éetiri zeleno obojena trougla? Weenicis Dobija se kvadrat Uotite da je povrsina figure dobijena odstranjivanjem trouglova iz prvog kvadrata jednaka povréini figure dobijene odstranjivanjem trouglova iz drugog kvadrata. Kako mozemo ‘zapisatl jednakost povrsina tih figura? Uéeenicia® +6" = 67. + Predimo na kontrolno pitanje 2. 2 je povraina jednake ¢” ska 5.1Slika 5.2 Nastavnik: Kvadrat, prikazan na slici 5.1, sastavljen je od éetiri podudarna pravougla trougla zatamnjenog kvadrata, Katete pravouglih trouglova imaju duzine a i b, Hipotenuze tih trouglova se poklapaju sa stranicama kvadrata i njihova duzina je oznagena sa c. Dudina stranice zatamnjenog kvadrata jednaka je a-b. Sliku 5.2 treba shvatiti kao ilustraciju tvrdenja prema kojem je povrsina ‘figure na desnoj strani znaka jednakosti jednaka zbiru povrdina figura na lijevoj strani znaka jed- nakosti. Umjesto slika zapi8imo izrave kojima se izradavaju povréine tih figura: =ab+ab+(u-by, Sredite izraz na desnoj strani znaka jednakosti, Nastavnik pomage uéenicima pri izvodenju formule koja dokazuje Pitagorinu teoremu: ? = dab+(a-H)", 2ab+(a* ~2ab-+b"), C= Dali +a — Zab +b, aa th + Zadatke date u kontrolnom pitanju 3 uéenici treba da rade kod kuée. Rjedenja tih cadataka data su na slikama 5.3 15.4, slikas.3 + Napravimo jednu kratku analizu zadataka iz Zbitke die rjesenje podrazumijeva primjenu formula: cava eh, a=Ve—F ib=Ve—@ Zadaci 1.1-1.3 rjeSavaju se direktnom primjenom navedenih formula, U tim zadacima jasno su naglasene zadate velidine Sto znatno olakSava njthovo rjeSavanje. Naredni zadaci su zahtjevniji a ‘om sinislu Sto pored Pitagorine teoreme treba primijeniti i neka druga ranije stecena geomettijska i opita znanja. Tako se, na primjer, zadatak 1.4 rjeSava primjenom Pitagorine teoreme i tvrdenja prema kojem je poluprednik kruznice opisane oko pravouglog trougla jednak polovini hipotenuze,Zadaci 1.51.6 ukazuju na praktitnu primjent Pitagorine teoreme. U vadatku 1.9 ueenici na osno- vu slike treba da izaberu odgovarajucu formulu koja im omoguéava izzacunavanje nepornate veli- Cine. U zadacima 1.9 i 1.10 Pitagorina teorema se primjenjuje dva puta. Osnovna karakteristika zadataka 1.11-1.18 je u tome sto udenici na osnovu zadatih uslova treba da formiraju jednadine Gijim se rjeSavanjem dobijaju trazene veligine. Zadatke sliéne zadacima 1.19-1.23 nijesmo srijetall & postojecim zbirkama, Rijeé je © nesto tezim zadacima koje uéonik osmog razreda moze rijesiti jedino kombinujuci moguce vrijednosti nepoznatih veligina, Zato je u tim zadacima istakmuto da su duzine stranica prirodni brojevi, Navedimo jedan primer. Primjer. Mjerni brojevi duzina stranica pravouglog trougla su prirodni brojevi. raéunaj obim tog troughs, ako su zadati njegova povrdina i duzina hipotenuzine visine: P=300m" ih, ab _ ch, FP ms osnova ustova P = 30 cm? dobijamo RieSenje: Kako je P= b= 60 i ch, 0 Ako u drugu jednakost uv imo veijednost /), = 4 = 2 nalazimo da je ¢=13. Uzmemo li B wobzir daje a? +6” gla vai ab=60 ia? +b" Broj 60 se na taéno Sest naéina mode predstaviti kao proizvod dva prirodna broja: 60 = 1-60, 60 = 2-30, 60 = 3:20, 60 = 4-15, 60 = 5-12, 60= 6-10. Jedino duzi duzine a = 12 om i b = 5 em zadovoljavaju uslov a? +b pravouglom trougla cije katete i hipotenuza imaju duzine a = 12cm, b= trougla je O=a+b+c=30em, Zadacima 1,241 1.25 ukazuje se na moguénosti primjene Pitagorine teoreme na nepravougle trouglove. 69, zakljucujemo da za duzine katete trazenog pravouglog trou- 69. 169, Dakle, rijez je tog. Obrnuta teorema Da bi ucenici shvatili smisao obrnute teoreme, u uvodnom dijelu ¢asa, pored Pitagorine teo reme dja je obruta teorema tagna, treba formulisati jo3 jednu teoremu cija obrnuta teorema nije taéna, Na primjer: 4) Tedine lini pravouglog trougla sijeku se u jedino|tacki 8) Ako su cib dudine kateta i ¢ duzina hipotenuze pravouglog trougla tada je a+ U vezi sa ovim teoremama mogu se postaviti pitanja: 4) Postoji i nepravoughi trougao éije se tezisne linijesijcku u jedino} tacki? 4,) Postoji li nepravougli trougao kojemu su dufine stranica realni brojevi a, bisa svoje stvom c? =a? +17? Odgovor na prvo pitanje je potvrdan, Postoji nepravoug trougao Eije se teAiéne linije jednoj tachi. Preciznije, eZine lini svakog trougla sijeku se u jedioj tachi, Takav odgovor na pevo Pitanje podstige uéenike da obrate pa‘znju na drugo pitanje. Sada nastavnik mode preéi na dokaz obmute teoreme. Obrnutoj teoremi su u Zbirci posveéeni zadaci 1,26-1,29,Hipotenuzini odsjeéci Kako motivisati pridu o hipotenuzinim odsjeteima? Jedan od nacina je da postavimo pitanje uslova koji garantuju podudarnost dva pravougla trougla. § tim u vezi, w uvodnom dijelu casa, ucenike treba podsjetiti na pravils podudarnosti pra-~ vouglil trouglova koja smo nazvali pravito hipotenua-kateta, pravilo hipotenura-ostar uga0, pra villo kateta-ostar ugao i pravilo kateta-kateta, Nastavnik naglasava da ée biti razmotreno jos jedno pravilo podudarnosti pravouglih trouglova u kojem se ne pominju njihove katete { oStri uglovi Poslie definicije hipotenuzinih odsjegaka, nastaynik skrece pazaju uéenika a shiku 1.15 (Udebenik) ‘Ta slika omogucava da se na pregledan i uéeniku jasan nain dode do formule h, = Jpg. Sada je, primjenom Pitagorine teorema na pravougle trouglove prikazane na slici 1.18, lako dokazati da je ip i b= Jey ‘Obavezno treba zapisati formule kojizna se duZine stranica pravouglog trough izrazavaju kao funkeije duzina hipotenuzinih odsjegake: P+q a= + Zapisuje jednakost 2 =F iizvodi formulu za izratunavanje obima kruénice = 2m. ir a Time je ostvaren prvi cil. Namege pitanje Cemu je jednak broj n, Dabi uceniclstekivizuelniutsak 6 odnosu obima kruznice Oi obima O, pravilnog r-tougla EPsanog vt krubnicu, treba im skrenuti paznju na sliku 4.4 (Udabenik ste, 164), Jos bole je pri- Kazat (ako ste u moguénosti nesto vece slike ti kruznicajednakih poluprecnika v kojima su, redom, upisani, na primer, kvadtat, pravilni osmougao i pravitni Sesnaestougao (slika 7.8) i sugerisati ue. picims da zamiste odnos obtma krwinice tobima pravilnog mnogougla nastalog daljim udvajanjem broja stranica prethodnog praviinog upisanog mnogougla 7 2 Stika7.8 Na osnovu tih slika uéenici usvajaju da se povecavanjem broja stranica pravilnog upisanog tr tougla stianjujerazlikaizmedu obima kruénice i obima tog n-tougla, Umyesto prelaska na gra, nignu vrijednost, koja je na ovom nivou nastave nemoguéa, treba koristiti znak ~+ 0-0, Sada, na osnova 2 i 2% stipedi dae x = Oe, wo, 2 Shiedett i poslednji korak ka usvajanju broja = i priblizne vrijednosti 3,14 za taj broj je anali- 2a tabele 4.1 (Ud2benik str. 164). Uéenicima treba saopstiti da su duzine stranica upisanih pravilnih ‘mnogouglova navedenih u tabeltizra¢unate na asnovu formula die ievodenje nije predvideno ra ucenike osmog razreda, Podeljno je da se na ovom mjestu nesto kade o istorii broja x . Na primjer: ~ U Vavilonu su prije vise od 3000 godina smatrali da je m = 3 ~ Stari Egipcani su negdje oko 2000 godina prije nove ere uzimali da jen = 3,16. ~ Gratunavajuéi obim upisanih i opisanih maogouglova sa 6, 12, 24, 48 96 stranica, starogré- Ki matematiéar Arhimed je utvrdio da je mt ~ 3.1419, ~ Holandski matematitar Ludolf van Cojlen je 1596, izraéunao broj 1 sa tatno8éu na 35 de cimala, [ako se to sto je van Cojlen uradio ne smatra znacajnim otkriéem u vezi sa brojem 7, {ai broj se ponekad (naroéito u ukrétenim rijegima) naziva Ludolfovim brojem.= Danas se Koriscenjem raéunara broj % izraéunava sa taénoséu na nekoliko desetina milijardi cifara, U Kanadi je 1997. godine broj m izracunat sa taénoseu na 51 539 600 000 decimala, + Analiza zadataka iz Zbirke: Zadaci 4.1-4.2, 4.4, 45,48, 4.9 14.10 se rjeSavaju neposrednom primjenom formule O = 2rm o on U zadacima 4.3, 4.6 i 4.7 treba izracunati obime figura u ravni koje sadrie dijetove jedne ili vide kruznica, U zadacima 4.11, 4.12 14.36 razmatra se medusobna zavisnost obima kruznice i njenog polu- precnika (kako se mijenja obim krudnice ako se na odredeni nagin promijeni njen poluprecnik) U radacima 4.254.351 4.38 razmatraju se odnosi izanedu obima kruznice (opisane ili upisane) i figura kao Sto su pravougli i jednakostraniéni trougao, pravougaonik, kvadrat, romb i pravilhi Sestougao). Zadaci 4.13-4.24 su posveceni situacijama i predmetima iz. svakodnevnog tivota (tockovi bi- cika, yoza ili autobusa, kretanje kazaljke na satu, kotljanje noveiga i sliéno). Predlazemo da udenici rijese bar po dva zadatka iz svake grupe. ili formule Dutina kruénog luka Nastavni listié Koristedi sliku 5.2 (Udebenik) treba da utvrdi8 kakva zavisnost postoji izmedu veligina dui 1a kruénog luka i ot -veligina odgovarajuéeg centralnog ugla, + Ako se ugao 2 Nastavnik: Ako u prethodnoj formali umjesto P, napisemo > dobijamo ar 1M. 2 Nastavnik: Cemu je jednak obim pravilnog mnogougla éija stranica ima duvinu a? Uéenict: Obim pravilnog mnogougha éja stranica ima dudinu a jednak je na. Nastavnik na tabli zapisuje formulu: oO, Nastaynik: Ako u prethodno} formali umjesto na napisemo O,,, debijamno Or p= Ot, 2 Nastavnik: Posmatrajucisliku 7.9 mozemo uociti da je povrSina kruga pribliéno jedeaka poe veSini opisanog pravilnog n-tougla: PP,,0=0,. Pogledajtestiku 6:1 u vafem Udzbeniku, Vidime da kad postepeno poveéavaino bro» (bro) stranica opisanog pravilnog mnogougla) razlike P, ~P i 0,~—O na svakom koraku postaju sve manje. Formula za iaracunavanje povrdine kruga dobija se iz formule P, Sue kada se veligine P,10,,u toj formuli zamjene veliginama Pi O= dyn: suje zakljucak: =n, gdje jer polupretnik kruga. Za povrsinu kruga vai + Analiza zadataka iz Zbitke: Zadaci 6.1-6.11 i 6.27 se rjesavaju neposrednom primjenom formula O=nm, P=rnirU zadacina 6,12-6.18 i 6.32 treba izraéunati povréine figura w ravni koje sadrée dijelove jednog ili vie krugova, U zadacima 6.19-6.26, 6.28 16.30 16.31 razmatraju se odnosi povrsina dijelava krugova ogra- nigenih kruznicama opisanim oko figura (upisanim « figure) kao sto su pravoughi i jednakostranie- ni trougao, pravougaonik, kvadrat i romb, Povriina kruinog isjecka Tizvodenje formule za izratunavanje povrsine kruznog isjetka se zasniva na uéenicima dobro Ppoznatim svojstvima direktno proporcionalnih veli¢ina, Zato se ova tema moie obraditi preko na- sa namjerom da kod uéenika stvorimo naviku samostalnog uéenja Nastavnilistigé + Figuru ograniéenu polupreénicima OA i OB ilukom AB nazivamo kruznim isjeckom (slika 7.1, Udrbenik). Sa P, odnosno P; (AO#) oznatavamo povrdinu krudnog isjecka, ‘a8 cll je da dodemo do formule za izradunavanje povrsine kruZnog isjetka. Koristedi sliku 7.2 (Ud?benik) treba da uodis kakva zavisnost postoji izmedu veligina P,-po- vrsina kruznog isjecka i - velitina odgovarajuceg centralnog ugla, + Ako se ugao £AOB uveéa dva puta, dobiée se ugao «AOC : £AOC =2£A0B, + Uprazno polje upisi broj kojim se izradava odnos izmedu povrsina P, (AB) i P;(OAC) odgo- varajudih kruznih isjecaka: P(OAB)=[_}- P(OAC) + Ako se ugao £AOB uveéa tri puta, dobive se ugao

Das könnte Ihnen auch gefallen

• Predavanje Iz Algebre

  

  Dokument159 Seiten

  Predavanje Iz Algebre

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Aronija - Biljka o Kojoj Se Priča

  

  Dokument1 Seite

  Aronija - Biljka o Kojoj Se Priča

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Masna Jetra Simptomi - Lečenje - Dijeta - Ishrana - Steatoza Jetre

  

  Dokument1 Seite

  Masna Jetra Simptomi - Lečenje - Dijeta - Ishrana - Steatoza Jetre

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• • Zeitschriften
  • Podcasts
  • Noten
• Matematika (Opširno)

  

  Dokument230 Seiten

  Matematika (Opširno)

  SerbskiSin

  Noch keine Bewertungen
• Matematika CJS

  

  Dokument391 Seiten

  Matematika CJS

  Miroslav Trninić

  Noch keine Bewertungen
• Opšta Matematika - Miloš Radojćić

  

  Dokument75 Seiten

  Opšta Matematika - Miloš Radojćić

  cakiija

  Noch keine Bewertungen
• Miroslav Pavlović-Matematika 2B

  

  Dokument80 Seiten

  Miroslav Pavlović-Matematika 2B

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Matematika V Razred OS - Zavod Za Udzbenike

  

  Dokument192 Seiten

  Matematika V Razred OS - Zavod Za Udzbenike

  RadisavJ

  Noch keine Bewertungen
• Boris Cekrlija Vremeplovom Kroz Matematiku

  

  Dokument176 Seiten

  Boris Cekrlija Vremeplovom Kroz Matematiku

  ZEID

  0% (1)
• David Hilbert - Osnove Geometrije

  

  Dokument182 Seiten

  David Hilbert - Osnove Geometrije

  rukfas12345

  Noch keine Bewertungen
• Algebra Funkcija Prenosa

  

  Dokument14 Seiten

  Algebra Funkcija Prenosa

  Viktorija Stosic

  Noch keine Bewertungen
• Aritmetika 1

  

  Dokument130 Seiten

  Aritmetika 1

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Linearna Algebra - Vektorski Prostor

  

  Dokument20 Seiten

  Linearna Algebra - Vektorski Prostor

  Jovana Dedeić

  0% (1)
• Geometrija 1

  

  Dokument282 Seiten

  Geometrija 1

  mmiljana95

  67% (3)
• Aritmetika Za II Razred Sredn PDF

  

  Dokument36 Seiten

  Aritmetika Za II Razred Sredn PDF

  Kasim Konjic

  Noch keine Bewertungen
• Binder 9

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 9

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Binder 7

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 7

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Analiza Oblika Povrsi I Uopstenja

  

  Dokument121 Seiten

  Analiza Oblika Povrsi I Uopstenja

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Advanced Algebra II

  

  Dokument260 Seiten

  Advanced Algebra II

  bosiok

  100% (1)
• Binder 4

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 4

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• A I R

  

  Dokument81 Seiten

  A I R

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Binder 10

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 10

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Aritm FR

  

  Dokument69 Seiten

  Aritm FR

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• A III R

  

  Dokument66 Seiten

  A III R

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Binder 10

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 10

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Binder 4

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 4

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Binder 5

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 5

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• Binder 8

  

  Dokument16 Seiten

  Binder 8

  bosiok

  Noch keine Bewertungen
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  Von Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (5794)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  Von Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (399)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  Von Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (890)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  Von Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (537)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  Von Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (587)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  Von Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (474)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  Von Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (98)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  Von Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (234)
• Fear: Trump in the White House

  

  Von Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (738)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  Von Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (838)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  Von Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (271)
• Yes Please

  

  Von Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (1891)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  Von Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (231)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  Von Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (265)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  Von Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (344)
• Principles: Life and Work

  

  Von Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (599)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  Von Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (72)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  Von Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (2219)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  Von Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (137)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  Von Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (45)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  Von Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (440)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  Von Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brené Brown

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (1090)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  Von Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (1711)
• John Adams

  

  Von Everand

  John Adams

  David McCullough

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (2409)
• Steve Jobs

  

  Von Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (806)
• Bad Feminist: Essays

  

  Von Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (1015)
• The Outsider: A Novel

  

  Von Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (1800)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  Von Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (119)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  Von Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (789)
• The Woman in Cabin 10

  

  Von Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (2322)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  Von Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (4609)
• Wolf Hall: A Novel

  

  Von Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (3811)
• Brooklyn: A Novel

  

  Von Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Tóibín

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (1937)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  Von Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (2099)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  Von Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (1929)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  Von Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (1103)
• Little Women

  

  Von Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (104)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  Von Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (104)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  Von Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (4200)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  Von Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Bewertung: 3.5 von 5 Sternen

  3.5/5 (791)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  Von Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (821)