Sveti Ivan od Kria misli

Razni izvadci iz djela sv. Ivana od Kria Preuzeti su s razliitih mjesta na internetu, a izvorno su
objavljeni na stranici www.hrkarmel.com (koja vie nije dostupna).

Izreke o svjetlu i ljubavi

I. ISUS I MARIJA
(Prolog)
O moj Boe i Ljubavi moja, dua se moja za tvoju ljubav hoe da pozabavi izradbom ovih pravila o
boanskom svjetlu i ljubavi: zato da se, dok ih ja koji posjedujem znanje ne vrim kreposnim djelima (u
kojima se, o Gospodine, vie naslauje negoli u njihovoj spoznaji i u govoru o njima), barem drugi,
potaknuti mojim rijeima, okoriste za slubu i ljubav prema tebi, i da moja dua ima utjehu to je dala
prigodu da u drugima nae ono ega u mene nema.
Ti, Gospodine, ljubi razboritost, ti ljubi svjetlost, ti ljubi ljubav vie od svih drugih djelatnosti due.
Ova e pravila biti razboritost za onoga koji putuje, svjetlost na njegovu putu i ljubav koja e ga
podbadati i goniti naprijed.
Neka, dakle, od ovih stranica bude daleko svjetovna retorika, neka se udalji askanje i suhoparan
govor slabe i prijevarne ljudske mudrosti koja ti se nikad nije sviala.
Govorit u samo srcu nudei mu rijei natopljene slatkoom i ljubavlju, koje se tebi veoma sviaju,
otklanjajui prepreke i stupice svake vrsti, koje su mnogim duama na putu te i ne znajui nailaze na
njih i padaju u zabludu, pa u njoj ostaju jer su bijedne upale po neznanju, dok misle da su pogodile
pravi put koji se sastoji u nasljedovanju tvojega preslatkog Sina Isusa Krista, naeg Gospodina, i u
tom da Mu postanemo slini ivotom, znaajem i krepostima i uprilieni Njemu u lienosti i istoi
duha.
Ah, udijeli nam sve ovo ti, Oe milosra, jer bez tebe ne moemo nita uiniti.
1. Gospodin je uvijek otkrivao smrtnicima bogatstvo svoje mudrosti i duha, ali ga mnogo vie otkriva u
ova vremena u kojima zlo otkriva sve vie i vie svoje lice.
2. Tko te ikada, Gospodine Boe moj, kad te trai istom i jednostavnom ljubavlju, nee nai po svojoj
elji i miloj volji? Jer ti se prvi pokazuje i dolazi ususret onima koji za tobom eznu.
3. Dok je put ravan i lagan za ljude dobre volje, onaj naprotiv koji je slabih nogu ili koji za put nema
oduevljenja ni postojanosti, napredovat e malo i uz velik napor.
4. Bolje je biti optereen teinom u drutvu jakoga negoli hoditi bez tereta u drutvu slabia. Kad si
vie optereen, stoji blie Bogu koji je tvoja snaga i koji pomae one to su u nevolji; kad si bez
tereta, stoji blizu sebi koji si sam svoja tromost. Krepina i snaga due jaa i raste napornim
vjebanjem u krepostima.
5. Koji hoe da se proe bez oslanjanja na uitelja koji bi ga vodio, bit e slian voki koja se nalazi
osamljena, posred polja, bez gospodara; pa e joj plodove, koliko god rodili, brati prolaznici i nee
dozrijevati.
6. Dobrom rukom gospodara njegovana i uvana voka daje plod u svoje vrijeme.

7. Dua sama, bez iskusnog uitelja, slina je uarenom, ali osamljenom ugljenu: mjesto da se jae
uari, on se ohlauje.
8. Tko u osamljenosti pade, takoer ostaje osamljen u svom padu, i malo cijeni svoju duu
pouzdavajui se samo u se.
9. Poto se ne boji pasti sam, kako misli da e sam ustati? Razmisli da dva ujedinjena mogu vie
negoli jedan sam.
10. Onaj koji pod teretom pada teko, teko optereen, ustaje.
11. Koji padne jer je slijep, teko e sam slijep ustati; a ako i ustane sam, udarit e krivim putem.
12. Bog od tebe trai radije najmanji stupanj iste savjesti, negoli sva djela to bi ih mogao uiniti.
13. Bog od tebe oekuje radije najnii stupanj poslunosti i pokornosti, negoli sve usluge to ti se ini
da mu ih moe pruiti.
14. Bog kod tebe vie cijeni pripravnost na suhoi i na trpljenje za njegovu ljubav, negoli sve duhovne
utjehe i vienja ili razmatranja to ih moe imati ili uiniti.
15. Svladaj svoje elje i nai e ono za im ti srce ezne; zar ti moda znade da li je tvoja elja od
Boga?
16. Preslatka Boja ljubavi, kako li si malo poznata! Koji ti napipa ile, taj prima okrepu.
17. I kad bi morao ostati u gorini, nemoj raditi po svojoj volji, jer kad ispuni svoju volju, gorina e biti
dvostruka.
18. Hodei prema Bogu dua je manje edna i manje ista ako u sebi nosi i najmanju tenju za
zemaljskim stvarima, negoli da je muena od svih najrunijih i najdosadnijih napasti i tmina koje se
mogu zamisliti, samo ako svojom razumskom voljom ne pristaje uz njih. Pae se, u tim uvjetima, moe
s pouzdanjem pribliiti Bojem Velianstvu koje kae: Doite k meni svi vi koji ste umorni i optereeni,
i ja u vas okrijepiti!
19. Gospodinu je milija dua koja se podvrgava onomu to je pravo uz suhou i muku, negoli dua
koja manjkava u toj toki sve radi s uitkom.
20. Gospodinu je milje djelo, koliko god bilo maleno, uinjeno skrovito i bez elje da bude poznato,
negoli mnoga djela uinjena s tom eljom; jer onaj koji s najiom ljubavlju radi za Gospodina, ne
samo to se nita ne brine da njegova djela vide ljudi, nego ih ne ini ni zato da bi ih Bog vidio. Tako,
kad, po pretpostavci, ne bi trebalo da ni Bog nikada ne dozna za njih, ne bi prestao da mu prua
jednaku slubu, jednakim veseljem i istoom ljubavi.
21. isto i savreno djelo, izvreno iz ljubavi prema Bogu, pripravlja u istu srcu savreno kraljevstvo
za svoga Gospodina.
22. Vrabac koji je sjeo na visak ima dvostruku muku: da se odlijepi od viska i da se oisti. Tako ima
dvostruku muku onaj koji zadovoljava svojim poudama: da prevlada poude i, kad ih je prevladao, da
se oslobodi onoga to je od njih ostalo uza nj priljubljeno.
23. Tko ne ide za poudama, letjet e lagano duhom, kao ptica na svojim krilima.
24. Muha koja sjeda na med spreava sebi let; a dua privrena duhovnim ugodnostima spreava
svoju slobodu i motrenje.
25. Ne pokazuj se stvorovima, ako eli u svojoj dui gledati jasno i jednostavno lice Boje; nego
isprazni svoj duh i udalji se od stvorova, pa e se kretati u boanskom sjaju: jer Bog ni u emu nije
slian stvorovima.
26.
Molitva
zaljubljene
due
Gospodine Boe, Ljubljeni moj! Ako te sjeanje na moje grijehe jo zadrava da mi ne dade ono to
te molim, ini, moj Boe, s obzirom na njih, kako hoe, jer to je stvar koju elim vie od svega; ali,
daj, radi po svojoj dobroti i milosru, pa u te prepoznati po tome to mi ih oprata. Ako pak eka na
moja djela, da prema djelima uslii moju molbu, podaj mi ih ti i izvri ih ti u meni, pa nek se ispuni
tvoja volja u trpljenju to ga od mene hoe da primi. No ako ne eka na moja djela, na to drugo
eka, preblagi Gospodaru moj? I zato jo oklijeva? Jer ako ono to te molim u tvom Sinu ima,
konano, biti milost i milosre, primi moj obol1, jer ga trai, i daj mi ono Dobro koje ti sam hoe da
mi dade. Tko se moe osloboditi od ovih niskih ljudskih naina, ako ga ti ne uzdigne k sebi u istoj
ljubavi, Boe moj? Kako e se k tebi uzdignuti ovjek roen u zabaenosti i u blatu, ako ga ti,
Gospodine, ne uzdigne svojom rukom kojom si ga oblikovao? Nee mi, moj Boe, oduzeti ono to si
mi jednom dao u svom jedinoroenom Sinu Isusu Kristu, u kojem si mi dao sve to traim. Stoga u se
radovati u sigurnosti da nee kasniti ako te ekam. Ali zato ti, duo moja, umee zakanjenja, kad

ve ovoga asa moe ljubiti Boga u svom srcu? Moja su nebesa i moja je zemlja. Moji su svi narodi.
Pravednici su moji, moji su grenici. Aneli su moji, i Majka Boja i sve su stvari moje. I Bog je moj i za
mene, jer je Krist moj i sav za mene. to, dakle, trai i to pita, duo moja? Tvoje je sve to i sve je to
za tebe! Ne skrei na manje i ne zadovoljavaj se mrvicama to padaju sa stola tvog oca. Izai i slavi
se svojom slavom. U njoj se sakri i uivaj i postii e da e se ispuniti elje tvoga srca.
27. Duh se, koji je zaista ist, ne pomuuje ispraznim mislima ili ljudskim obzirima, nego sam, u
unutarnjoj lienosti od svih oblika, opi s Bogom u unutarnjoj spokojnosti, jer se spoznaja Boga postie
u boanskoj utnji.
28. Zaljubljena je dua njena, blaga, ponizna i ustrpljiva.
29. Tvrda dua postaje jo tvra u svome sebeljublju.
30. Ako ti, o dobri Isuse, ne omeka duu svojom ljubavlju, ona e uvijek ostati u svojoj naravnoj
tvrdoi.
31. Tko propusti priliku za dobro slian je onomu koji pusti da mu ptica utee iz ruke: ne moe je vie
uhvatiti.
32. Nisam te poznavao, Gospodine, jer sam jo htio znati i uivati stvorene stvari.
33. Neka se sve brzo promijeni, Gospodine, da se moemo kod tebe nastaniti.
34. Jedna sama ljudska misao vrijedi vie negoli cijeli svijet; zato je samo Bog vrijedan ljudske misli.
35. Po neosjetnom, neosjetno; po osjetnom, osjetno; po duhu Bojemu, misao.
36. Pomisli da tvoj aneo uvar, premda uvijek rasvjetljuje razum, ipak ne pokree uvijek poude na
djelovanje: stoga da vri kreposti ne ekaj ugodnost, jer ti je dosta razumski razlog.
37. Pouda ne ustupa mjesto onoj stvari na koju je aneo potie, ako je zauzeta drugom.
38. Duh mi se ukrutio, Gospodine, jer je zaboravio da se tobom hrani.
39. Ono to trai i za im najvie ezne nee nai ovim tvojim putem, niti visokim motrenjem, nego
u dubokoj poniznosti i u srdanoj pokornosti.
40. Ne trudi se uzalud, jer nee ui u ugodnost ni u slatkou duha, ako se ne preda mrtvenju svega
onoga to eli.
41. Pomisli da najnjeniji cvijet najbre vene i gubi svoj miris. uvaj se, dakle, elje da hoda duhom
njene ugodnosti, jer nee biti postojan; nego radije izaberi za sebe jak duh, ni uza to ne privezan, i
nai e obilje slatkoe i mira: slatki i trajni plodovi beru se u suhoj i hladnoj zemlji.
42. Pripazi dobro da ti je tijelo mlohavo, te da nikakva sila svijeta ne moe dati snage ni utjehe tvome
duhu; jer to je roeno od svijeta, svijet je; to je roeno od tijela, tijelo je; a dobar duh se raa samo
od duha Bojega, i on se ne predaje putem svijeta ni putem tijela.
43. Sluaj svoj razum i vri ono na to te pobuuje na putu prema Bogu, i to e ti pred Bogom vie
vrijediti negoli sva druga djela uinjena bez ove panje i vie negoli sve druge ugodnosti koje trai.
44. Blaen onaj koji, putajui po strani ugodnost i vlastite sklonosti, pazi u svome poslovanju na
razum i na pravednost.
45. Tko djeluje prema razumu slian je onomu koji blaguje hranjivo jelo; a koji djeluje po hiru svoje
volje slian je onomu koji jede plod bez hranjivosti.
46. Ti se, Gospodine, s veseljem i ljubavlju vraa da bodri onoga koji te je uvijedio, dok se ja ne
vraam da dadem ohrabrenje i ast onomu koji se na me srdio.
47. O, moni Gospodine, ako jedna iskra tvoje pravde toliko djeluje protiv smrtnog vladaoca koji
upravlja narodima, to i nee uiniti tvoja svemona pravda protiv pravednika i grenika!
48. Ako oisti svoju duu od svake vrsti posjedovanja i tenja, shvatit e stvari na duhovan nain; pa
ako u njima zanijee poudu, uivat e njihovu istinu i razumjet e to u sebi vjenog i istinskog
sadre.
49. Gospodine, ti nisi stran onome koji se od tebe ne odstranjuje. Kako ljudi uope mogu rei da se ti
od njih udaljuje?
50. Sve je stvari prevladao onaj koji se ne veseli nad njihovom slatkoom, niti se alosti nad njihovom
gorinom.
51. Ako eli stii do svete sabranosti ne smije postupati potvrujui, nego odriui.
52. Kamo god s tobom poem, Boe, bit e mi onako kako po tebi elim.

53. Do savrenosti moe doprijeti samo onaj koji se zadovoljava sa nita, tako da bilo naravna bilo
duhovna pouda budu zadovoljene da stoje u praznom. To se zahtijeva da se stee najvea duhovna
spokojnost i mir, i na taj je nain ljubav Boja esto djelatna u istoj i jednostavnoj dui.
54. Budui da je Bog nedostupan, pazi da se ne utjee onomu to tvoje moi ili tvoj osjet mogu
shvatiti ili osjetiti; da se ne bi zadovoljio neim to je manje od Boga, te da ti dua ne izgubi gipkost i
lakou koja je potrebna da doe k njemu.
55. Kao onaj koji vue kola uz brijeg, tako ide prema Bogu dua koja ne otresa sa sebe isprazne skrbi
i ne mrtvi poude.
56. Bog nee da se dua uznemiruje za bilo to, niti da trpi neugodnosti, pa ako u suprotivtinama trpi,
to se dogaa stoga to je slaba u krepostima, dok savrena dua uiva u onom u em nesavrena
trpi.
57. Put ivota ne voli buku ni prazne rijei; radije trai mrtvenje volje negoli mnogo znanja. Koji se
manje naslauje zemaljskim stvarima, vie e na tom putu napredovati.
58. Ne misli da se ugoditi Bogu sastoji u tom da mnogo uradi, koliko u tom da radi s dobrom voljom,
bez duha vlasnitva i bez ljudskih obzira
59. Na kraju ivota polagat e raun o ljubavi. Naui se, dakle, ljubiti kako Bog hoe da ga ljubi, i
ostavi svoj osebujan nain.
60. Pazi da se ne uplie u tue poslove, te da ih se i ne sjea, jer tko zna hoe li obaviti svoje koje
si duan.
61. Ako na nekoj osobi ne odsijevaju kreposti koje su tebi na pameti, nee ona biti manje vrijedna pred
Bogom, po drugim krepostima o kojima ti ne sluti.
62. ovjek se ne zna dobro radovati niti alostiti, jer ne razumije razliku izmeu dobra i zla.
63. uvaj se da se odmah ne raalosti u suprotivtinama ovoga ivota, jer ne zna to one donose
dobra, koje je po Bojem sudu odreeno za vjenu slavu izabranika.
64. Ne veseli se vremenitoj srei, jer nisi siguran da ti ona pribavlja vjeni ivot.
65. U nevoljama se odmah s pouzdanjem uteci Bogu i bit e ojaan, rasvijetljen i pouen.
66. U radostima se i u slatkoi odmah uteci Bogu s iskrenim strahom, i nee biti prevaren niti
zapleten u tatine.
67. Izaberi Gospodina za svog zarunika i prijatelja, s kojim moe stalno drugovati, i nee grijeiti
nego e se nauiti ljubiti, i potrebne e ti stvari sretno uspijevati.
68. Bez napora podloit e sebi narode, i stvari e sluiti tebi, ako bude znao zaboraviti njih i sebe.
69. Smiri se i odalei od sebe svaku skrb i ne misli to se sve dogaa, pa e sluiti Bogu kako je
njemu milo i radovat e se u njemu.
70. Promisli da Bog kraljuje samo u mirnoj i nezaokupljenoj dui.
71. Ma uradio ti mnoge stvari, ako se ne naui odricati svoje volje i podloiti se drugome, preputajui
skrb o sebi i o svojim stvarima, nee napredovati u savrenstvu.
72. to koristi da Bogu dade jednu stvar, kad on od tebe trai drugu? Razmisli to Bog od tebe trai i
izvri to, pa e na taj nain tvoje srce ostati zadovoljnije negoli sa stvarima koje su tebi po udi.
73. Kako se usuuje veseliti se bez bojazni, kad ti se treba pojaviti pred Bogom da poloi raun o
svakoj najmanjoj rijei i o svakoj misli?
74. Misli na to da je mnogo zvanih, ali malo izabranih, i da je, ako se ne pobrine za se, sigurnija tvoja
propast negoli spasenje, tim vie to je put koji vodi u vjeni ivot veoma uzak.
75. Nemoj se tato veseliti, jer dok znade koliko si grijeha poinio, ne zna da li si Bogu drag; stoga
se boj, ali s pouzdanjem.
76. Budui da e se kod polaganja rauna kajati to sadanje vrijeme nisi upotrijebio na slubu Bogu,
zato ga sada ne upotrebljava onako kako bi na asu smrti htio da si ga upotrijebio?
77. Ako hoe da se u tvom duhu porodi pobonost i da poraste ljubav prema Bogu i elja za
boanskim stvarima, proisti duu od svake tenje, od svake privrenosti i htjenja, tako da se ne
brine tjeskobno ni o emu. Jer kao to bolesnik, kad izbaci zle sokove, odmah osjeti blagodat zdravlja
i tek za hranu, tako e se opet nai u Bogu, ako se lijei na reeni nain; inae, to god inio, nee
napredovati.

78. Ako eli nai duevni mir i utjehu i istinski sluiti Bogu, ne trai zadovoljstva u onome to si
ostavio, inae e se nai ondje gdje si bio, ili sprijeen kako si i prije bio sprijeen, a moda i vie;
nego ostavi sve stvari koje ti preostaju i ogranii se na jednu koja donosi sa sobom svako dobro: to
jest izaberi svetu samou, s kojom je zdruena molitva i boansko itanje, i tu ustraj u zaboravu svih
stvari.
Ako
ti
te
stvari
ne nalae dunost, vie e ugoditi Bogu to uva i usavruje samoga sebe, negoli da ih sve skupa
stee; jer to koristi ovjeku da stee cijeli svijet, ako duu svoju izgubi?
II. TOKE O LJUBAVI
79. Ako dobro dri na uzdi jezik i misao, te redovito okree osjeaj srca k Bogu, tvoj e se duh
boanski rasplamsati.
80. Ne napastuj svog duha im drugim osim Bogom: Odstrani panju od stvorova i imat e mir i
sabranost srca.
81. Budi duhom spokojan uz ljubavnu panju prema Bogu; pa kad treba da govori, ini to istom
spokojnou i mirom.
82. Uvijek se sjeaj vjenog ivota, i misli kako e najnii i najsiromaniji, oni koji sami sebe manje
cijene, uivati vie mjesto u veoj slavi Neba.
83. Stalno se raduj u Gospodinu, koji je tvoje spasenje, i misli na to da je dobro trpjeti na bilo koji nain
radi Onoga koji je sama dobrota.
84. Misli na to da mora biti sam sebi neprijatelj, hodei putem svete stroge savrenosti, i razmisli da
e Bog traiti strog raun o svakoj rijei izgovorenoj mimo poslunosti.
85. Goji unutarnju elju da ti Boansko Velianstvo dade sve to ono znade da ti je potrebno za
njegovu slavu.
86. Razapet s Kristom na unutarnji i na izvanjski nain ivjet e u ovom ivotu u punoj sitosti i
zadovoljstvu svoje due, koju e posjedovati u svome ustrpljenju.
87. Goji ljubavnu panju prema Bogu, a da ne eli osjetiti ni razumjeti o njemu nita posebno.
88. Goji trajnu povjerljivost s Bogom, cijenei u sebi i svojoj brai ono to Bog vie cijeni, to jest
duhovna dobra.
89. Ui u svoje srce i hodaj u prisutnosti svoga Zarunika, koji ti je uvijek prisutan i miluje te.
90. Ne primaj u svoj duh stvari koje u sebi nemaju sutinu duha, jer e uiniti da izgubi okus
pobonosti i sabranosti.
91. Nek ti bude dosta Raspeti Krist, s njim pati i s njim se odmaraj, a bez njega ne primaj ni muke ni
odmora; a zato se mora ponititi u svim stvarima, vanjskim i unutarnjim.
92. Nastoj uvijek da stvari za te ne znae nita, ni ti za njih, pa zaboravivi na sve boravi u svojoj
sabranosti sa svojim Zarunikom.
93. Mnogo ljubi trpljenje i dri da nije vrijedno niega, da tako ue u milost Zaruniku, koji nije
dvoumio za te umrijeti.
94. Budi u srcu vrst protiv svega to ga moe odaleiti od Boga, i budi prijatelj Kristovih muka.
95. Goji unutarnju odvojenost od svega i ne postavljaj zadovoljstva ni u to vremenito; tvoja e dua
brati dobra koja ne moe zamisliti.
96. Dua koja hoda u ljubavi niti se sama umara niti umara drugoga.
97. Siromah koji je gol bit e obuen: dua koja je liena tenja da neto hoe ili nee, bit e od
Gospodina obuena u boansku istou, u boansko uivanje i htijenje.
98. Ima dua koje se valjaju u blatu kao neiste ivotinje; a druge lete poput ptica te se kupaju i iste u
zraku.
99. Vjeni Otac izgovara samo jednu Rije, to jest svoga Sina, i uvijek je izgovara u vjenoj utnji, pa
treba da je dua slua u utnji.
100. Ne smijemo prilagoditi poslovima sebe, nego poslove sebi.
101. Tko ne trai Kristov Kri, ne trai Kristovu slavu.
102. Da se Bog zaljubi u duu, ne gleda na njezinu veliinu, nego na veliinu njezine poniznosti.
103. Ako se netko, veli Gospodin, bude stidio da mene prizna pred ljudima, i ja u se njega postidjeti
pred svojim Ocem (Mt 10,33).

104. Kosa, koja se esto elja, postane svijetla i lako se elja koliko se puta hoe. Tako i dua, koja
esto ispituje svoje misli, rijei i djela to je njezina kosa i koja sve ini radi ljubavi Boje, imat e
veoma svijetlu kosu; pa e zarunik, zagledavi se u samo jednu vlas na vratu ljubljene, biti zarobljen;
kao to e biti ranjen jednim njezinim okom, to jest istoom nakane kojom ona obavlja sva djela.
105. Nebo je stalno i nije podlono raanju: tako su i due, koje su po naravi nebeske, stalne i nisu
podlone tome da se iz njih raaju poude nj bilo to drugo, jer su na svoj nain sline Bogu koji se
nikad ne mijenja.
106. Ne jedi zabranjeno voe, to jest jelo sadanjeg ivota: Blaeni koji gladuju i eaju pravde, jer e
se nasititi.
107. Sva nam je dobrota, koju imamo, bila dana u zajam, a samo je Bogu vlastita: On djeluje, a
njegovo je djelo On sam.
108. Mudrost ulazi u duu putem ljubavi, utnje i mrtvenja. Velika je mudrost znati utjeti i trpjeti i ne
obazirati se na rijei ni na djela drugih, niti na ivot to ga provode.
109. Sve za mene, nita za Tebe.
110. Sve za Tebe, nita za mene!
111. Pusti da te pouavaju, pusti da ti zapovjedaju, pusti da bude podloan i bit e sretan.
112. Svaka pouda na pet naina teti dui: umara je, mui je, ini je tamnom, ini je neistom i
oslabljuje je.
113. Savrenost se ne sastoji u krepostima koje dua u sebi vidi, nego u krepostima to ih Bog vidi u
dui; pa je dua kao zapeaeno pismo, te se ne moe sobom hvaliti, nego se radije ne pouzdaje u
se.
114. Ljubav se ne sastoji u tom da se u sebi osjea velike stvari, nego da se osjea veliku lienost i da
se trpi za Ljubljenoga.
115. Vie vrijedi jedna misao negoli cijeli svijet; stoga je sam Bog dostojan ljudske misli i duni smo
misliti samo na njega. Dosljedno je svaka misao, koju ovjek ima izvan Boga, Bogu ukradena.
116. Moi se i osjeti ne smiju u cijelosti utroiti na stvorene stvari, nego samo koliko je nuno te se ne
moe izbjei: ostalo treba sauvati na okupu za Stvoritelja.
117. Ne obaziri se na nesavrenosti drugih, uvaj utnju i vodi neprekidan saobraaj s Bogom: tako
e iupati iz due velike nesavrenosti i postat e bogat velikim krepostima.
118. Tri su znaka po kojima se raspoznaje unutarnja sabranost. Prvo, da dua ne nalazi uitka u
prolaznim stvarima. Drugo, da uiva u samoi i utnji, gdje stie sve veu savrenost. Tree, da su joj
razmatranje i ini razglabanja, koji su joj prije obino pomagali, sada na smetnju, te nema drugog
oslona za molitvu do same vjere, ufanja i ljubavi.
119. Ako dua ima vie ustrpljivosti u podnaanju i vie snage da se odrie ugodnosti, znak je da je
vie napredovala u kreposti.
120. Vrabac samotnik ima pet slijedeih svojstava. Prvo, da se postavlja na najvie mjesto to moe.
Drugo, da ne voli drutva, pa ni drutva drugih vrabaca. Tree, da kljun die u zrak. etvrto, da nema
izrazite boje. Peto, da ljupko pjeva. Ista svojstva treba da ima dua u motrenju. Mora se uzdignuti
iznad prolaznih stvari, ne osvrui se na njih kao da i ne bi postojale. Tako e voliti samou i utnju da
nee trpjeti nikakvo drugo stvorenje. Upravit e srce prema djelovanju Duha Svetoga, odgovarajui na
njegova nadahnua i elje, zato da postane dostojnijom njegovog drutva. Ne treba da ima odreenu
boju, jer se nije odluila ni na to drugo nego na ono to bolje spozna kao volju Boju. Konano treba
da ljupko pjeva u motrenju i u ljubavi svoga Zarunika.
121. Navike onih nesavrenosti koje nikad ne uspijeva prevladati sprjeavaju ti ne samo da se s
Bogom sjedini nego i da napreduje u savrenstvu. To su, naprimjer: navika odve govoriti; kakva
malena privrenost prema osobama, prema odijelu, prema sobi, knjigama, hrani, razgovorima; i drugi
uici i elje, kao znati, uti i slino.
122. Ako se eli hvaliti, ali ne kao luak, odalei od sebe ono to nije tvoje, pa se hvali onim to ti
preostane. Ali, bez sumnje, ako odbaci to nije tvoje, vidjet e da ti nee ostati nita; dakle se niim
ne moe hvaliti, ako nee da upadne u tatinu. Sad, prelazei na pojedinosti, ako promotrimo
posebno one darove koji ljude ine milima Bogu, posve je sigurno da se njima ne moe hvaliti, jer niti
ne zna da li ih ima.
123. O, kako li e mi biti slatka tvoja prisutnost, prisutnost vrhovnog dobra! Pribliit u ti se u utnji,
podignut u ti pokriva s nogu, ne bi li se udostojao ujediniti ne sebi branom vezom, i neu biti

zadovoljna dok mi ne bude dano da uivam u tvome naruju.3 A sada te molim, Gospodine, da me ne
naputa u mojem pabirenju, jer ja sam rasipnica svoga imetka.
124. Duu, koja je odvojena od svega to je vanjsko i unutarnje i koja je bez duha vlasnitva s obzirom
na boanske stvari, niti zadravaju dobre niti prijee zle prilike.
125. avao se plai due koja je ujedinjena s Bogom kao samoga Boga.
126. On najistije patnje raa se najistije shvaanje.
127. Dua se, koja ezne da joj se Bog podade, mora sva podati Bogu, ne zadravajui nita za se.
128. Dua u ljubavnom ujedinjenju nije podlona ni prvim pokretima.
129. Koji su napredni u Bojem prijateljstvu vrlo teko vrijeaju Boga, jer su ve iznad svega to ih
moe navesti na to.
130. Ljubljeni moj, sve to je teko i napornoo odabirem za se, a sve to je slatko i ugodno darujem
tebi.
131. Za napredak je najnunije da ovom velikom Bogu ute poude i jezik, jer jezik koji on najbolje
uje jest utljiva ljubav.
132. Boga treba traiti u tami vjere. Svjetlo, koje u vanjskim stvarima pomae da ne padnemo,
proizvodi protivan uinak u Bojim stvarima; tako je u Bojim stvarima bolje ne vidjeti, i dua je
sigurnija.
133. S Bojim se dobrima vie stjee u jedan sat, negoli s vlastitima u cijelu godinu.
134. Voli ostati nepoznata, po sebi i po drugima. Ne osvri se na tue, ni na dobro ni
na zlo.
135. Hodaj u samoi s Bogom, dri se srednje mjere, uvaj u tajnosti boanska dobra.
136. Biti na teti i da nas svi iskoritavaju spada na odvane due, smione grudi i predana srca: radije
davaju negoli primaju, ak i sami sebe, jer posjedovati sebe smatraju velikim teretom, i vie vole da ih
drugi posjeduju i da nisu svoji. I uistinu vie pripadamo onom neizmjernom dobru negoli sami sebi.
137. Veliko je zlo vie drati do Bojih dobara, molitve i lienosti, negoli do samoga Boga.
138. Zagledaj se u ono neizmjerno znanje i u sakrivenu tajnu. Kojeg li mira, koje li ljubavi i utnje u tim
boanskim grudima! Uzvienog li znanja kojemu nas Bog ondje ui! To su djela koja zovemo
anagogikim djelima: ona veoma uspaljuju srce.
139. Tajna se savjesti mnogo kvari i gubi na zasluzi svaki put kad netko ljudima oituje njezin plod, jer
on tada za nagradu dobiva plod prolazne hvale.
140. Govori malo i ne uplii se u stvari o kojima nisi pitan.
141. Uvijek se trudi da ti Bog bude prisutan i da sauva istou kojoj te ui.
142. Ne ispriavaj se i ne odbijaj da bude ispravljan od svakoga. Sluaj vedra lica i misli da ti sam
Bog govori.
143. ivi kao da na svijetu postoji samo Bog i ti, zato da ti srce moe biti slobodno od svega ljudskog.
144. Smatraj velikim Bojim milosrem to ti koji put kau koju dobru rije, jer ne zasluuje nijedne.
145. Ne dopusti da ti srce prekipi, pa ni za jedno Vjerovanje.
146. Nikad ne sluaj o tuim slabostima, pa ako ti se netko tui na drugoga, moe ponizno rei da ti
ne kae nita.
147. Ne tui se na nikoga; ne pitaj nita, a ako je potrebno pitati, uini to sa malo rijei.
148. Nemoj odbiti napor, ako ti se i ini da ga nee moi podnijeti. Neka svi kod tebe nau
razumijevanja.
149. Nemoj protivrijeiti, uope ne kazuj rijei koje ne bi bile vedre.
150. Govor nek ti bude takav da nikoga ne vrijea, i govori ono to ti ne moe biti ao da bi svi doznali.
151. Ne uskrauj nijedne stvari to je ima, makar je ima oskudno.
152. uti o onome to ti Bog govori i sjti se one rijei Zarunice: Tajna je moja za me!
153. Nastoj da uzdri srce u miru; neka te ne uznemiri nikakav dogaaj svijeta: misli na to da e sve
svriti.
154. Ne osvri se, ni mnogo ni malo, da li je netko protiv tebe ili za tebe, nego se brini da uvijek ugodi
Bogu. Moli ga da se na tebi izvri njegova volja; mnogo ga ljubi, jer ti je dunost.

155. Dvanaest zvijezda da se stigne do vrha savrenosti: Ljubav prema Bogu, ljubav prema blinjemu,
poslunost, istoa, siromatvo, pribivati koru, pokora, poniznost, mrtvenje, molitva, utnja, mir.
156. Nikad za uzor svog ponaanja ne uzimaj ovjeka, koliko god bio svet, jer e te avao vagnuti po
njegovim nesavrenostima; nego nasljeduj Krista koji je posve savren i svet, i nikad nee zastraniti.
157. to itajui istrauje, u razmiljanju e pronai; to u molitvi trai, u motrenju e ti se otvoriti.
158. Upitan jednom blaeni Otac fra Ivan od Kria, kako je netko pao u u****, odgovori: odriui se
svoje volje i vrei Boju; jer u**** i nije drugo nego da se dua rijei sebe i da se uzdigne k Bogu; a to
ini onaj koji slua, i to znai da izlazi iz sebe i iz vlastitih tenji i da se rastereen utaplja u Bogu.
III. UPUTE KOJE JE IMALA MAJKA MAGDALENA OD DUHA SVETOGA
159. Onaj koji istom ljubavlju radi za Boga, ne samo nee da ljudi za to znadu, nego to ne ini ni zato
da to znade sam Bog; pa kad ni Bog ne bi to imao ikad doznati, ne bi prestao obavljati istu slubu s
istim veseljem i ljubavlju.
160. Da se prevlada poude: Redovito nastojati da se nasljeduje Isusa Krista u svim svojim djelima,
upriliujui se njegovom ivotu koji treba promatrati da se znade nasljedovati i ponaati se u svim
stvarima kako se je on ponaao.
161. Da je mogao izvriti to je trebao da izvri: odricao se je svake tenje i uitka, ako nisu bili isto
radi slave i asti Boje, te se je zadovoljavao prazninom, i za ljubav toga nita nije u ovom ivotu elio
ni traio nego da vri volju svoga Oca, to je nazvao svojim jelom i svojom hranom. (Iv 4,34)
162. Da se prevladaju etiri naravne strasti, a to su radost, alost, strah i nada, korisno je slijedee:
Biti sklon ne onomu to je lake, nego onomu to je tee; ne onomu to je slatko, nego onomu to je
gorko; ne onomu to je ugodno, nego onomu to je neugodno; ne teiti za odmorom, nego za
naporom; ne za onim to je utjeno, nego za onim to je bez utjehe; ne za onim ega je vie, nego za
onim ega je manje; ne za viim i dragocjenijim, nego za niim i to je manje cijene; ne za onim to se
potrauje, nego za onim to nitko ne trai: ne traiti bolje stvari, nego koje su loije; te ivjeti u lienosti
i u odricanju radi Krista od svega to ima na svijetu.
163. Da se prevlada pouda: Nastojat u da radim na odricanju i da mi ga drugi pribavljaju; nastojat u
da govorim s prezirom prema sebi i da me drugi preziru; nastojat u da nisko mislim o sebi i eljet u
da i drugi tako o meni misle. asni Otac, meu drugim stvarima koje je napisao, jednom je napisao za
svaku
pojedinu redovnicu jednu izreku za njezinu duhovnu pobudu, pa, premda sam ih sve prepisala, ostale
su samo dvije slijedee:
164. Budi vrsta u srcu protiv svih stvari koje ga pokreu na ono to nije Bog i rado podnosi svaku
muku za Krista.
165. Pripravnost u poslunosti, uivati u trpljenju, mrtviti pogled, ne traiti da ita znade, utjeti u
nadi.
U relikvijaru samostana za osamu U Nivesu, gdje se pobono uva jedan autograf Uspona posveen
Majci Magdaleni, ita se takoer autograf ove izreke: Obuzdavaj mnogo jezik i misao, te redovito
upravljaj svoj osjeaj k Bogu, pa e se mnogo puta zagrijati boanskim duhom. Proitaj to mnogo
puta. Obeao da e propovijedati (a poglavar je bio sv. Ivan, kao rektor u Baezi), uskrauje Svetac
privolu da ide i ree mu: Bolje je da ne propovijeda negoli da propovijeda po svojoj volji, jer e vei
napredak donijeti mrtvenje, iako je neugodno.
168. Za vrijeme jednog interdikta neki su Majci Magdaleni savjetovali da bi mogla, na temelju
povlastica Reda, otvoriti crkvu i pustiti ljude da sluaju svetu misu. Kad je Sveca pitala za savjet, rekao
joj je: Nama je, keri, vanija poniznost i pokornost mjesnom biskupu negoli da se sluimo
povlasticama. Nemojte zaboraviti: koji trae povlastice, bit e ih siti.
IV. OSTALE (STARIJE) IZREKE
169. Koliko se vie odijeli od zemaljskih stvari, toliko se vie pribliuje nebeskima i vie se nalazi u
Bogu.
170. Tko znade vie umrijeti svemu, imat e ivot u svemu.
171. Bjei od zla, ini dobro i trai mir.
172. Tko se tui i mrmlja nije savren, pae nije ni dobar kranin.
173. Ponizan je onaj koji se krije u svome nitavilu te se znade prepustiti Bogu.
174. Blag je onaj koji znade podnositi drugoga i samoga sebe.

175. Ako hoe biti siromaan, prodaj svoju volju, razdijeli je siromasima duhom i slijedi Krista putem
blagosti i ponienja, slijedi ga sve do Kalvarije i do groba.
176. Tko se pouzdanje u samoga sebe, gori je od avla.
177. Tko ne ljubi blinjega, vrijea Boga.
178. Tko radi mlitavo, blizu je da padne.
179. Tko bjei od molitve, bjei od svakoga dobra.
180. Vie vrijedi svladavati se u govoru negoli postiti o kruhu i vodi.
181. Vie vrijedi trpjeti za Gospodina negoli tvoriti udesa.
182. O, kakva li e biti dobra koja emo uivati gledajui Presveto Trojstvo!