You are on page 1of 12

RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 32 (2006)

UDK 811.163.42'367.625.1
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 14. VI. 2006.
Prihvaen za tisak 24. X. 2006.

Ivana Orai
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
ioraic@ihjj.hr

PRIJELAZNI GLAGOLI S CILJNOM USMJERENOU


U radu se na temelju usporedbe s glagolima kretanja analiziraju prijelazni
glagoli s kojima se povezuje prilog kamo te se pokuava obrazloiti zato uz
te glagole, kao i uz glagole kretanja, u pitanjima dolazi upravo taj prilog, a
ne prilog gdje.

1.
Glagoli su kretanja posebna skupina glagola. Ovisno o tome to se eli izraziti, mogu odgovarati na pitanja odakle?, dokle?, kamo?, kuda?. U ovom radu
posebno emo se pozabaviti onim znaenjem koje se izraava nekim glagolom
kretanja kada on odgovara na pitanje kamo?, a to je znaenje svretka radnje, zavrne toke, cilja kretanja... (Jurevi 1997:49). Veina govornika hrvatskoga jezika esto zamjenjuje prilog kamo prilogom gdje, kojemu je znaenje
neko mjesto, odnosno prostorni okvir vrenja radnje (Jurevi 1997:49). U
razgovornome jeziku ta je pojava skoro postala pravilo.
Osim glagola kretanja postoji odreeni broj glagola koji takoer odgovaraju na pitanje kamo?, premda mnogi govornici hrvatskoga jezika te glagole, kao
i glagole kretanja, povezuju s prilogom gdje. Cilj je ovoga rada uoiti u kojim
se znaenjskim skupinama nalaze glagoli koji nisu glagoli kretanja, a mogu odgovarati na pitanje kamo? i obrazloiti zato se upravo uz njih pojavljuje pitanje kamo?, a ne pitanje gdje?.
U jezinim su prirunicima mjesni prilozi kamo i gdje definirani na sljedei nain. U Hrvatskome jezinom savjetniku za mjesne priloge kamo i gdje stoji sljedee:
213

12 Ivana Oraic_10.indd 213

12.2.2007 15:32:24

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

k=mo prilog oznauje cilj kretanja Gdje putuje; ide? Kamo putuje,
ide?1
gdj ne dolazi uz glagole kretanja: ~ ide? Kamo ide?; iza sebe u odgovoru trai lokativ: Gdje si bio? U Zadru; za cilj kretanja kamo2.
U Raguevoj Gramatici definicije su sljedee:
Naelno, tri osnovna priloga (kamo, kuda, gdje) odgovaraju trima znaenjima:
cilju kretanja: Kamo idete/putujete?
smjeru, pravcu kretanja: Kuda idete?
mjestu (ogranienome ili u mirovanju): Gdje radite?.
Prema tome se kriteriju po jezinoj normi trai da uz glagole kretanja kojima se odreuje cilj treba stajati prilog kamo (i prilozi koji mu odgovaraju ili su
izvedeni od njega), npr.:
Idem tamo kamo ste me uputili.
Bio je ondje kamo nitko prije nije iao. (...)
Za mjesto radnje (koje se ne naputa pri kretanju; dakle, kad se ostaje u granicama oznaenoga mjesta, bez obzira na kretanje) ima poseban prilog gdje
(i njegove izvedenice):
Gdje su sada? (Ragu 1997:269270).

2.
Sintaksa Radoslava Katiia3 posluila je u ovome radu kao izvor za imenovanje odreenih skupina glagola. Naime, u poglavlju pod nazivom Objekt navedene su skupine prijelaznih glagola koje se znaenjski razlikuju. U nekoliko se skupina takvih glagola nalaze glagoli koji odgovaraju na pitanje kamo?.4
Evo skupin glagola uz koje moe stajati prilog kamo: 1. Prelazni su i neki
glagoli koji izriu tvarno ili duevno zahvaanje kakva predmeta koji se pritom
ne mijenja (Katii 1986:86). Za nae razmatranje interesantni su glagoli tipa
1

Definicija iz Hrvatskoga jezinog savjetnika, str. 686.


Definicija iz Hrvatskoga jezinog savjetnika, str. 548.
3
V. Katii 1986:8688.
4
Naravno, nee biti navedene sve skupine i svi glagoli koje povezujemo s mjesnim prilogom kamo, ve samo oni najuoljiviji primjeri. Uz te e se primjere dodati jo neki glagoli koji
nisu navedeni u Sintaksi, ali bi se mogli svrstati u odgovarajue skupine kao dodatak glagolima
koji se ovdje obrauju, dakle onima koji odgovaraju na pitanje kamo?
2

214

12 Ivana Oraic_10.indd 214

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

udariti (za ovaj je rad relevantno znaenje: zadati udarac kome; lupiti, mlatnuti) (Rjenik hrvatskoga jezika5 2000:1291), bosti (u znaenju: buiti, probadati ili pritiskati neim iljatim) (Rhj 2000:94), vabiti, poljubiti... Tima bi se mogli dodati i glagoli tipa mamiti, uvrstiti. Navest emo nekoliko primjera tih glagola u reenicama:
A kako je ustao, tako se i presavio u pasu, kao da ga je tko udario u pleksus. (P. Pavlii)
Na naem je tavanu bila sobica, u kojoj je neko vrijeme stajalo kojeta, to
me u nju mamilo. (V. Nazor).
2. Prelazni su i neki glagoli koji izriu radnju kojom se kakav predmet pomie u prostoru (Katii 1986:87). Takvi su: spustiti (za ovaj je rad relevantno znaenje: premjestiti s viega poloaja na nii) (Rhj 2000:1167), gurnuti, metnuti, staviti (u znaenju: metnuti, poloiti, uvui) (Rhj 2000:1176), slagati (u znaenju: stavljati predmete jedne uz druge ili jedne na druge odreenim redom) (Rhj 2000:1139), usipati, slati, tjerati (znaenje: tjerajui udaljivati od sebe, izbacivati) (Rhj 2000:1258), nositi (u znaenju: nosei predavati, uruivati) (Rhj 2000:705), voziti (ovdje je relevantno znaenje: vozei prevoziti, prenositi prijevoznim sredstvom) (Rhj 2000:1366). Tim bi se glagolima
jo mogli dodati: baciti (u znaenju: odloiti, spremiti; istjerati, otpustiti; staviti) (Rhj 2000:49), donijeti, odnijeti, dovesti (u znaenju: 1. vodei doi s kim;
2. vozei dopremiti) (Rhj 2000:208), odvesti (u znaenju: 1. vodei povesti sa
sobom, dovesti kamo; 2. vozei prevesti, otpremiti) (Rhj 2000:739), odloiti,
trpati, spremiti (u znaenju: staviti u neki prostor da stoji, da se uva; pohraniti) (Rhj 2000:1166), smjestiti (postaviti to na neko mjesto) (Rhj 2003:1150),
voditi (u znaenju: uzeti, primiti koga ili to i s njim ii prema odreenom mjestu) (Rhj 2003:1363).
Primjeri tih glagola u reenicama jesu:
Nato sam otiao k vratima, zakljuao ih i klju s ironinim podsmijehom
spremio u dep svog prsluka. (U. Donadini)
...jer Cintek je ve ustao i glasno budio djevojke. Jednu je tjerao u staju, da
ide podojiti krave... (Ks. . alski)
3. Prelazni su i neki glagoli koji izriu radnju kojom se mijenja kretanje kakva predmeta (Katii 1986:88). Za nae razmatranje interesantni su glagoli
tipa usmjeriti. Tom bi se glagolu jo mogao dodati glagol uputiti (pokazati, rei
komu put kojim e doi na odredite) (Rhj 2000:1314).
5

Iz praktinih emo razloga taj rjenik dalje zvati Rhj.

215

12 Ivana Oraic_10.indd 215

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

Navest emo primjer reenice s glagolom uputiti:


Istom to se podastnik vojniki obrati, da uputi Gaju u njeku kuu, ako eli
s Petrom biti... (M. Kraljevi).

3.
Na temelju usporedbe glagola kretanja i gore spomenutih glagola mogu se uoiti odreene znaajke. Milena ic-Fuchs u svojoj knjizi Znanje o jeziku i znanje o svijetu o glagolima kretanja kae sljedee: U najveem broju sluajeva termin nije popraen definicijom samog pojma i stoga ne postoji neki osnovni kriterij koji bi mogao posluiti kao polazite za odreivanje glagola koji ulaze u jednu takvu znaenjsku skupinu. Ipak, u nekoliko studija koje se bave glagolima kretanja daju se definicije, ... Ikegami je dao najopseniji prikaz glagola kretanja u
engleskom jeziku i definira ih ovako (1970:87): Verbs of motion are understood
in this paper as those verbs which refer to changes in locus. (ic-Fuchs 1991:15).
Znaenje je glagola kretanja promjena mjesta s odreenim ciljem kretanja, odmicanje od neega ili primicanje k neemu, ulaenje ili izlaenje, Ti glagoli impliciraju neki put. Cilj kretanja kao jedna od osnovnih znaenjskih odrednica tih glagola utjee na obvezatnost pojavljivanja mjesnoga priloga kamo u pitanjima. U
reenicama u kojima se javljaju glagoli kretanja subjekt mijenja svoj poloaj. On
je pokreta radnje, ali ujedno i entitet koji se kree (ic-Fuchs 1991:98). Veinom
su glagoli kretanja neprijelazni. ... a kod glagola kretanja aktivnost se svodi na
kretanje vritelja, za koje u naelu nije potreban nikakav predmet (Sili Pranjkovi 2005:302).
Meutim, Milena ic-Fuchs u svojoj knjizi navodi da Nida6 u svojim istraivanjima dolazi do zakljuka da neki glagoli kretanja mogu biti i prijelazni i neprijelazni, ali tu injenicu odbacuje i smatra je nebitnom. Na primjeru glagola
walk ic-Fuchs objanjava o kakvoj je prijelaznosti, odnosno tranzitivnosti rije. U svijet glagola kretanja ic-Fuchs unosi tri razliita mogua sintaktika okruenja glagola walk, to jest tipinost sintagmatskih odreenja izraenih
pojmovima intrazitivnost (skupina I), pseudotranzitivnost (skupina II) i tranzitivnost (skupina III)... (ic-Fuchs 1991:109).
I ...The child walked to the supermarket.
The robot walked towards the spaceship.
6
Eugene Nida u knjizi Componential Analysis of Meaning obrauje glagole kretanja u engleskome jeziku.

216

12 Ivana Oraic_10.indd 216

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

II

The children walked the village streets.


John walked ten miles.

III

Peter walked them to the railway station.


Young mothers walked their children to school. (ic-Fuchs 1991:

9697).
Glagoli kretanja zahtijevaju odreene dopune. ic-Fuchs u svojoj knjizi
spominje Bennettovu razliku izmeu lokativnih i direkcionalnih reenica. A
function of a locative sentence is to specify where something is located. A directional sentence, on the other hand, describes a change of position. ... Direkcionalne reenice, koje su za nau analizu vane jer pokuavamo sagledati glagole koji svojom semantikom strukturom nuno impliciraju promjenu mjesta,
odreene su po Bennettu trima dubinskim padeima (1975:18), i to su I Izvor
(Source), C Cilj (Goal) i P Put (Path) (ic-Fuchs 1991:99).
Vratimo se sada na gore spomenuta tri sintaktika okruenja glagola walk.
Prvo sintaktiko okruenje glagola walk ic-Fuchs naziva intranzitivnou.
Obvezatan je jedan od dubinskih padea: cilj, izvor, put uz napomenu da se
mogu pojaviti i po dva od njih ili ak sva tri. Reenice u drugoj skupini
naziva prividno prijelaznima jer se na mjestu objekta nalazi imenika fraza
koja oznaava mjesto (ic-Fuchs 1991:100). Takav tip odnosa autorica naziva
pseudotranzitivnim. Imenike fraze uz glagole najee oznaavaju put, ali se
mogu dodati i cilj i izvor. Tip odnosa u treoj skupini naziva tranzitivnim. Subjekti su u ulozi pokretaa radnje i entiteti koji se kreu, dok imenike fraze
s jedne su strane entiteti koji, primaju ili doivljavaju ili trpe djelovanje radnje, dok su s druge strane entiteti koji se kreu (ic-Fuchs 1991:101). Nudan je barem jedan od padea cilj, put ili izvor. Bez obzira na to to se tree
sintaktiko okruenje koje spominje ic-Fuchs naziva tranzitivnou, nije rije
o pravoj tranzitivnosti. Naime, usporeujui glagole walk i hit (koji je prijelazni glagol), ic-Fuchs zakljuuje da postoje odreene razlike u odnosima subjekta i objekta. Nadalje govori da takve razlike u stupnju tranzitivnosti Hopper
i Thomson objanjavaju usporedbom deset razliitih svojstava koje tranzitivne
reenice mogu imati... (ic-Fuchs 1991:103). Na temelju tih svojstava icFuchs dolazi do zakljuka da su reenice s glagolom walk manje tranzitivne od
reenica s glagolom hit jer ih odreuje radnja koja traje neko vrijeme (1991:
103) i to da objekt nije u potpunosti zahvaen samom radnjom (1991:103).
Stoga bi se moglo zakljuiti da glagole iz tree skupine karakterizira nizak stupanj tranzitivnosti, odnosno prijelaznosti.
217

12 Ivana Oraic_10.indd 217

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

4.
Glagoli koji e ovdje biti analizirani najee su, za razliku od glagola kretanja, prijelazni, to znai da imaju objekt u akuzativu.7 Dakle, u reenicama s
tim glagolima predmet biva zahvaen glagolskom radnjom... (Sili Pranjkovi 2005:299). To su objekti koji oznauju predmete koji su izravno ukljueni u glagolsku radnju i bez kojih esto nema ni same te radnje (Sili Pranjkovi 2005:300). Uz objekt kao dio reeninoga ustrojstva ti glagoli zahtijevaju
i dopune. To su, kao i uz glagole kretanja, prilone oznake u slubi kojih dolaze
prilozi i prijedloni izrazi u odreenim padeima. Glagoli koji se ovdje obrauju nisu kao glagoli kretanja odreeni svim dubinskim padeima koje je Bennett
naveo, dakle izvorom, ciljem i putem. Naime, u glagola kretanja subjekt s radnjom poinje od nekoga mjesta i cilj mu je nai se na nekome drugom mjestu.
Da bi do toga drugog mjesta doao, potrebno je prijei odreeni put. U glagola ovdje analiziranih put nije toliko znaajan koliko je to u glagola kretanja. Teite je na promjeni mjesta objekta. Dio je glagola za koje je relevantan pade
izvora, a dio njih zahtijeva samo pade cilja, koji i utjee na pojavljivanje priloga kamo uz te glagole. Analizirajui odnos izmeu subjekta i objekta te pretpostavku dubinskih padea u pojedinih glagola, razaznala su se slina obiljeja na
temelju kojih bi se ti glagoli mogli svrstati u odgovarajue skupine.
1. U prvu bi se skupinu svrstali glagoli: nositi, donijeti, odnijeti, voditi, voziti, dovesti, odvesti. Uz njih se mogu uvrstiti prilozi i prijedloni izrazi kao prilone oznake koje oznaavaju izvor kretanja, a odgovaraju na pitanje odakle?.
Meutim, ni pade izvora ovdje nije toliko znaajan koliko je to pade cilja.
Usporede li se glagoli nositi, voditi, voziti s glagolima kretanja, uviamo da je
znaenje tih glagola primarno usmjereno na sam objekt. U reenicama u kojima se ti glagoli upotrebljavaju uspostavlja se poseban odnos izmeu objekta i
subjekta. U tom odnosu subjekt utjee na to da objekt doe na neki cilj, a to je
u ovom sluaju mogue samo ako se i subjekt kree. U glagola kretanja entitet koji se kree samo je subjekt i cilj mu je stii nekamo, odnosno postoji mje7
Analizirajui glagole kretanja, ic-Fuchs se susrela s injenicom da su se neki od tih
glagola znaenjski pribliili glagolima pokreta i micanja. U znaenjskoj sferi glagola pokreta i
micanja ti glagoli mogu biti i prijelazni i neprijelazni. Npr. They tramped grapes for wine. The
books tottered but didnt fall. S obzirom na to da glagoli koji se obrauju u ovome radu takoer
imaju znaenjsku odrednicu pokreta, moglo bi se pomisliti da bi se naziv glagoli pokreta i micanja mogao odnositi i na njih. Meutim, uviaju se razlike meu tim glagolima. injenica koja
najvie ide u prilog tomu da se te glagole ne moe smatrati glagolima pokreta i micanja jest da
glagolima pokreta i micanja (barem u primjerima koje je ic-Fuchs navela u svojoj knjizi) cilj
nije jedan od dubinskih padea. Uostalom, u njih se i predmeti mogu javiti u ulozi subjekta (kao
to je vidljivo iz gore spomenutih primjera), dok to nije sluaj s glagolima u ovome radu.

218

12 Ivana Oraic_10.indd 218

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

sto kao cilj i zavrna toka kretanja. Nasuprot tome, u glagola tipa nositi, voditi, voziti naglasak nije na kretanju subjekta, nego na injenici da subjekt djeluje na objekt tako da se objektu promijeni mjesto i da se posredstvom kretanja subjekta nae na nekome mjestu, koje predstavlja zavrnu toku radnje, a
usto i zavrni poloaj objekta. Stoga je u ovome sluaju kretanje subjekta vano
samo utoliko to se objekt na nekome drugom mjestu, mjestu cilja, moe nai
jedino posredstvom kretanja subjekta. Da bi se objekt naao na mjestu cilja, u
glagola tipa nositi, donijeti, odnijeti nuno se mora ostvariti fiziki kontakt izmeu subjekta i objekta. Meutim, u glagola tipa voditi, voziti, dovesti, odvesti izmeu subjekta i objekta ne mora nuno doi do fizikoga kontakta da bi se
objekt naao na drugome mjestu. Kod glagola voditi objekt je najee imenica koja oznaava ivo bie koje smo moe doi do cilja te stoga nije nudan
fiziki kontakt da bi se objekti nali na mjestu cilja. Glagol voziti podrazumijeva prijevozno sredstvo koje omoguuje subjektu da djeluje na objekt tako da se
on nae na nekome drugom mjestu. U ulozi objekta mogu se pojaviti i imenice
kojima se oznauju iva bia i imenice kojima se oznauju predmeti, ovisno o
znaenju glagola. U glagola nositi, donijeti, odnijeti objekt je u veini sluajeva imenica kojom se oznauje predmet; meutim, i imenica kojom se oznauje
ivo bie moe se pojaviti u toj slubi, dok su u glagola voziti, voditi, dovesti,
odvesti u slubi objekta preteno imenice koje oznauju iva bia.
Navest emo nekoliko primjera kako bismo potvrdili te tvrdnje:
Ona je zastalno drala, da e on njoj jutrom donijeti kavu u postelju...
(J. Kozarac)
Za osam dana vozili su ga na groblje do njegova otca. (J. Matko)
Operu banu rane, Gui se pouri po kola da bi odveli bana u akovec...
(E. Kumii).
2. Drugoj skupini glagola pripadaju: spustiti, gurnuti, metnuti, staviti, slagati, usipati, baciti, odloiti, trpati, spremiti, smjestiti...
U tih je glagola relevantan samo pade cilja. Sve se svodi na pokrete subjekta, koji mijenja poloaj objektu, a sam ostaje na mjestu. Znaenje je tih glagola takvo da promjena mjesta subjekta nije nuna da bi on djelovao na objekt na
nain da ga pomakne s jednoga mjesta na neko drugo. Obino fizikim kontaktom ili kakvim posredovanjem subjekt djeluje na objekt tako da mu mijenja
mjesto, kojemu je najee zavrni poloaj malo pomaknut od poetnoga poloaja. Uz glagole u drugoj skupini mogu se kao objekti uvrstiti i imenice koje
oznauju iva bia i imenice koje oznauju predmete, ali najee su to imenice koje oznauju predmete.

219

12 Ivana Oraic_10.indd 219

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

Navest emo nekoliko primjera:


Najprije je oprala jagode, posula ih eerom i stavila u hladnjak. (D. Ugrei)
Na pregoreno ulje u tavi netko je bacio moj novanik prisvojivi ostatak
uteevine. (V. Barbieri)
Taj list kratkog sadraja spremila je duboko u ladicu. (Janko Matko).
3. U treu bi se skupinu svrstali glagoli kao to su slati, mamiti, vabiti, usmjeriti, tjerati, uputiti. I u ovome je sluaju cilj jedini vaei dubinski pade. U tih
je glagola rije o duevnome zahvaanju objekta te stoga nije ostvaren fiziki kontakt izmeu subjekta i objekta. S obzirom na tu injenicu, subjekt se ne
mora i sam kretati ili praviti pokrete da bi djelovao na objekt, ve objekt prima,
odnosno doivljava radnju i kree se prema svome cilju. S obzirom na injenicu da se objekt u ovoj skupini glagola kree, logian je zakljuak da su u slubi
objekta iva bia. To je najee tako, ali npr. moemo i paket slati nekamo, pa
se dade izvesti zakljuak da su objekti u ovoj skupini preteno iva bia.
Navest emo nekoliko primjera kao potvrdu navedenim tvrdnjama:
...pee ju neto u dui, gdje se gorke i crne slutnje kriaju, a zlatna mjeseina mami ju u nepoznate krajeve... (E. Kumii)
To vi mene tjerate u bircus, a ja volim da stojim kod kue. (M. Begovi).
4. Mogla bi se izdvojiti jo jedna skupina glagola koji pripadaju gore navedenim prijelaznim glagolima, a to su oni ... koji izriu tvarno ili duevno zahvaanje kakva predmeta koji se pritom ne mijenja (Katii 1986:86). Samo
su neki od tih glagola u toj skupini oni koji odgovaraju opisu to slijedi. To su
bosti, udariti, poljubiti. Ti su glagoli specifini po tome to objektima ne mijenjaju mjesto, bez obzira na to to su fiziki zahvaeni njihovom radnjom. Znaenjska odrednica tih glagola nije kretanje objekta, nego pokret i micanje subjekta, a sam je objekt onaj koji prima, odnosno trpi radnju. I ovdje je relevantan dubinski pade cilja i iz tog se razloga uz te glagole uvrtavaju prilozi
i prijedloni izrazi kao prilone oznake koje znae cilj radnje. U toj su skupini u slubi objekta u veini sluajeva imenice kojima se oznauju iva bia, no
mogu se pojaviti i imenice kojima se oznauju predmeti.
Evo nekoliko primjera koji potvruju te tvrdnje:
Morao me taj lopov vrsto udariti u trbuh kada me tako boli namrgodi se
mokri. (A. Kovai)
Ja sam se svladao i poljubio ju u elo... (V. Novak)
Uviamo da je u nekih glagola rije o kretanju subjekta s ciljem da bi objektu promijenio mjesto, kao to je sluaj s prvom skupinom, u nekih samo o kre-

220

12 Ivana Oraic_10.indd 220

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

tanju objekta koji od subjekta prima radnju, to je znaajka tree skupine, dok
se u glagola druge i etvrte skupine radnja svodi na pokrete i micanje (objekta
ili subjekta). Meutim, svima je zajedniki dubinski pade cilja, koji je i glavni
razlog pojavljivanja priloga kamo u pitanjima, za razliku od priloga gdje.

5.
Ovisno o znaenju glagola, upotrebljava se prijedloni izraz u odreenome
padeu, a u kojem e to padeu biti, ovisi o aktualizaciji glagolskoga znaenja
kojemu odreeni pade odgovara svojim znaenjem. Dativ je pade koji pretpostavlja ciljnu usmjerenost neke radnje koja nije granina (Pranjkovi 2001:
12). Akuzativ za razliku od dativa izraava znaenje cilja kao granice radnje
(Sili Pranjkovi 2005:223). Razliiti su i oblici izricanja prilone oznake cilja kretanja i mjesta na kojemu se netko nalazi. Najee se oboje izrie prijedlonim izrazima. Razlike su najuoljivije na primjerima. Ako je rije o cilju
kretanja, najei su prijedlozi k, u, na, meu. Prijedlogu k odgovara dativ, dok
prijedlozima u, na i meu odgovara akuzativ. Reenice s prijedlogom k mogue su i bez toga prijedloga. Potpuno je ovjerena reenica Idem baki uz reenicu
s uvrtenim prijedlogom k: Idem k baki. Prilona oznaka uz glagole prve skupine, dakle nositi, donijeti, odnijeti, voditi, voziti ee se izrie imenicom u dativu, a rjee prijedlonim izrazom k + imenica:
Izdjeljao drvodjelja jo istoga veera toporite i odnio ga sutradan dvorskome. (I. B. Maurani)
Smanjim brigadama normu tako da su radinije nosile kui pet kruhova...
(I. Aralica).
U i na vrlo su esti prijedlozi u prijedlonim izrazima uz te glagole, dok je
prijedlog meu rijedak:
Majka je ba nosila na sto jelo i ono malo vode, primljene kriom od kapetana... (V. Nazor)
Majka je vodila u krevet najmlau sestru i brata; starije su sestre pospremale sto; ja sam sjedio pokraj vrata. (V. Nazor).
Za veinu su glagola u drugoj skupini uobiajeni prijedlozi u, na i meu, dok
je prijedlog k rjei:
...gurnuo je nogom u samostan esnaestogodinju Barbaru Julijanu... (E.
Kumii)
Njegova je koulja bila na divanu, no Sabina je bacila na nju svoje bijele
donje haljine. (E. Kumii)

221

12 Ivana Oraic_10.indd 221

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

...skinula vjenani prsten koji nije nikad skidala s prsta i stavila ga meu
stranice knjige, koju je itala. (M. Begovi).
Svi spomenuti prijedlozi mogu se u sklopu prijedlonih izraza dodati glagolima tree skupine:
Mnogi su, poznavajui slabe strane banove, mjesto da idu sami, slali k njemu svoje mlade, liepe supruge... (J. E. Tomi)
...a s druge poele su razne gospoe da ga pozivaju i mame u svoje stanove... (M. Begovi)
Kad su te tjerali na frontu, onda je bilo dosta i lokomotiva i vagona i mjesta
u vagonima...(M. Begovi).
Glagoli iz etvrte skupine slau se najee s prijedlogom u:
...a trei ga, njoj naoigled, ubo noem u lea. (N. Fabrio)
Konin sin mi je oteo dvobanicu i udario me akom u lea. (M. Begovi).
Mjesto se radnje takoer izrie prijedlozima u, na, meu, s time da se prijedlozi u i na u tom sluaju slau s lokativom, dok se meu slae s instrumentalom.
Osim to su s obzirom na cilj i mjesto u pridruivanju znaenjski razliitim
skupinama glagola znaenjski razlueni mjesni prilozi kamo i gdje, razlueni su
i padei unutar kojih se uz te glagole izriu prilone oznake cilja i mjesta. Dativ i akuzativ imaju znaenje koje se izraava glagolima kretanja i glagolima
koji su ovdje bili analizirani, dakle znaenjsku odrednicu cilja, dok je lokativ,
kao pade kojemu je znaenje prostorno, predodreen za oznaavanje statinoga mjesta ili okvira unutar kojega se radnja odvija. Glagolima kretanja, a onda
i glagolima koji se analiziraju u ovome radu, odgovaraju dativ i akuzativ, dok
glagolima kojima je znaenje neko mjesto najee odgovara lokativ.
Osim to se cilj kretanja i mjesto izriu prijedlonim izrazima, izriu se i prilozima, koji takoer odgovaraju na pitanje kamo?. To su najee mjesni prilozi tamo, onamo, ovamo, nekamo, drugamo, van itd. Njih se mora razlikovati od
mjesnih priloga za izraavanje mjesta, odnosno prostornog okvira vrenja radnje, a to su ovdje, ondje, negdje, nigdje, tu, vani itd. Izvor kretanja ili pokreta
kao znaenjska odrednica glagola kretanja i analiziranih glagola takoer se izrie prijedlonim izrazom ili prilogom. To se znaenje izraava genitivom, koji u
tome sluaju najee dolazi s prijedlozima iz i s:
Onaj bistri zimski zrak mamio ju je iz kue, ona je ve osjeala njegov svjei cjelov, njegovo studeno draganje. (E. Kumii)
Otvorili su pivnicu i nosili iz nje na kafove najbolje vino... (J. E. Tomi)

222

12 Ivana Oraic_10.indd 222

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

I kao u nekom ludilu stane bacati knjige sa stola. (Ks. . alski).


Prilozi sa znaenjem izvora kretanja ili pokreta jesu: odavde, odande, otud,
niodakle...

6.
Analiza glagola koji su bili predmet ovoga rada napravljena je u usporedbi s glagolima kretanja upravo zbog injenice to i jedni i drugi imaju znaenje sadraj koji se moe tumaiti kao odgovor na pitanje postavljeno prilogom kamo. Analizom je ustanovljeno da su glagoli kretanja veinom neprijelazni, dok su glagoli koji se ovdje analiziraju prijelazni. Na temelju injenice o kretanju ili pokretima subjekta i objekta te ukljuenosti pojedinih dubinskih padea kao dopuna glagolima razvrstali smo glagole u etiri skupine. Poli smo od pretpostavke da u tim skupinama variraju dubinski padei izvor, put
i cilj. Zapravo, cilj je konstanta u sve etiri skupine, dok je izvor kao dubinski
pade, koji za nae razmatranje nije toliko vaan, svojstven prvoj skupini glagola. Dubinskim padeom puta kao irelevantnom injenicom za te glagole nismo se bavili.
Subjekt koji se kree vana je injenica prve skupine, jer promjena mjesta objekta i ovisi jedino o njegovu kretanju i meu njima je najee ostvaren fiziki kontakt. U drugoj i treoj skupini kretanje subjekta nije relevantno,
nego je bitna promjena mjesta objekta. U drugoj skupini subjekt mijenja mjesto
objektu tako da obino ostvaruje fiziki kontakt s njim, dok treu skupinu obiljeava duevno zahvaanje objekta. Radnja etvrte skupine glagola svodi se na
pokrete subjekta s ciljem djelovanja na objektu, koji trpi radnju na nain da je
ostvaren fiziki kontakt subjekta i objekta.
U slubi prilonih oznaka uz analizirane glagole dolaze prilozi i prijedloni
izrazi u odreenim padeima. Dativ i akuzativ pretpostavljaju ciljnu usmjerenost radnje, s tom razlikom to dativ izraava ciljnu usmjerenost koja nije granina, a akuzativ onu koja jest. Lokativ, nasuprot tome, oznauje mjesto i najee dolazi kao dopuna glagolima mirovanja.
Dakle, znaenjska odrednica cilja kretanja ili pokreta glavni je pokazatelj
da se glagoli analizirani u ovome radu povezuju s prilogom kamo, a ne s prilogom gdje.

223

12 Ivana Oraic_10.indd 223

12.2.2007 15:32:25

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenou


Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

Literatura:
BARI, EUGENIJA i dr. 1999. Hrvatski jezini savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Pergamena kolske novine.
JUREVI, IVAN 1997. Iz sintakse starohrvatskoga glagola. Rije, 2, Rijeka, 48
53.
KATII, RADOSLAV 1986. Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Globus.
PRANJKOVI, IVO 2001. Druga hrvatska skladnja. Sintaktike rasprave. Zagreb:
Hrvatska sveuilina naklada.
RAGU, DRAGUTIN 1997. Praktina hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada.
Rjenik hrvatskoga jezika 2000. uredio Jure onje. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea kolska knjiga.
SILI, JOSIP; Ivo PRANJKOVI 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga.
IC-FUCHS, MILENA 1991. Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Zagreb: Filozofski
fakultet, Odsjek za opu lingvistiku i orijentalne studije, Biblioteka SOL.

Transitive verbs with semantics of goal


Abstract
The paper analyses transitive verbs which are used in questions formed by question word kamo. These verbs are compared to the verbs of motion. The author attempts
to explain why the adverb kamo appears with this class of verbs instead of adverb gdje.
The conclusion drawn from this research is that the semantics of goal is the main indicator that the adverb kamo must be used.
Kljune rijei: prilozi kamo i gdje, znaenjska odrednica cilja kretanja ili pokreta, glagoli kretanja
Key words: adverbs kamo and gdje, semantics of goal of motion, verbs of motion

224

12 Ivana Oraic_10.indd 224

12.2.2007 15:32:25