MEDITACIJA USMJERENE SVJESNOSTI

Danny Penman Mark Williams

Bestseller.hr donosi prvo poglavlje nove knjige u ponudi - Meditacije usmjerene

svjesnosti . Knjiga predstavlja skup jednostavnih i uinkovitih vjebi koje e vam pomoi da
prekinete zaarani krug tjeskobe, stresa, nezadovoljstva i iscrpljenosti te otkrijete istinski
ivotni polet, onu vrstu sree koja vam omoguuje da se suoite i s najveim ivotnim
nedaama.
Predgovor Jona Kabat-Zinna
Svjesnost je pojam o kojem bruji cijeli svijet. To je odlino jer u ivotima nam bolno nedostaje
jedan neuhvatljiv, no nuan element. Gotovo da eznemo za njim. Katkada ak snano
nasluujemo da smo, u nekom temeljnom smislu, upravo mi ono to zapravo nedostaje
naa spremnost ili sposobnost da se u cijelosti pojavimo u svojim ivotima i ivimo ih kao da
su doista bitni, u jedinom trenutku koji imamo, a to je ovaj, te da smo dostojni i sposobni tako
ispunjavati ivot. To je vrlo hrabra slutnja ili spoznaja, silno vana. Ima mo preobraziti svijet.
Svakako, meutim, gradi osobnost i mijenja ivote onih koji joj odlue posvetiti panju.
Prema tome, usmjerena svjesnost je neto vie od dobre ideje: O, da, samo u biti prisutniji u
ivotu i manje u suditi pa e sve biti bolje. Zato se toga nisam prije sjetio? Takve su zamisli
u najboljem sluaju prolazne i rijetko kada imaju dugotrajan uinak. Premda zamisao da
budete prisutniji i manje sudite druge moe biti dobra, samo s njom neete daleko dogurati.
Zapravo, ak bi vas mogla navesti da se osjetite nedoraslo ili bespomono. Kako bi bila
djelotvorna, usmjerena svjesnost zahtijeva konkretno djelovanje svakog tko se nada izvui
kakvu korist od nje. Ili, moemo rei da je usmjerena svjesnost, kako istiu Mark Williams i
Danny Penman, zapravo vjeba. To je nain ivljenja, a ne samo dobra zamisao ili domiljat
postupak ili, pak, prolazni trend. Doista, stara je tisuljeima i esto se naziva srcem
budistike meditacije, premda je u svojoj biti, s obzirom na to da joj je smisao u pozornosti i
svjesnosti, uni-verzalna.
Prakticiranje usmjerene svjesnosti, kako se pokazalo, snano utjee na zdravlje, dobrobit i
sreu. O tomu svjedoe znanstveni i medicinski dokazi, navedeni u ovoj knjizi. Ipak, kako je
rije o vjebi, a ne pukoj dobroj zamisli, njezino je stjecanje proces, koji se s vremenom nuno
iri i produbljuje. Najblagotvorniji e biti budete li ga shvatili kao odlunu obvezu prema sebi,
obvezu koja zahtijeva ustrajnost i disciplinu, a da pritom imate duha i u svaki trenutak
unesete, najbolje to umijete, odreenu neusiljenost i susretljivost gestu dobrote i blagosti
prema sebi. Ta je susretljivost, u kombinaciji s potpunom nepokolebljivou i predanou,
zapravo zatitni znak vjebanja i primjene usmjerene svjesnosti u svim njezinim razliitim
oblicima.
Vrlo je vano na tom putu imati dobrog vodia jer su ulozi prilino veliki. Uostalom, na kocki
su kvaliteta vaeg ivota i vai odnosi s drugima i svijetom u kojem ivite, da ne spominjemo
dobrobit, psihiku ravnoteu, sreu i prisutnost u ivotu kako se bude odvijao. Prepustite li se
vodstvu Marka Williamsa i Dannyja Penmana i njihovu programu, bit ete u dobrim rukama.
Program ima suvislu strukturu, takorei arhitekturu, u okviru koje moete opaati svoj um,
tijelo i ivot te sustavan i pouzdan pristup za svladavanje svega s im ete se susresti.
Strukturu snano podupiru znanstveni dokazi nastala je na znanstvenim temeljima
ublaavanja stresa putem usmjerene svjesnosti (Mind fulness-based Stress Reduction, MBSR) i
kognitivne terapije temeljene na usmjerenoj svjesnosti (Mindfulness-based Cogni-tive
Therapy, MBCT) i oblikovana je u suvisao, poticajan i zdravorazumski osmotjedni program
za svakog tko vodi rauna o svojem tjelesnom i psihikom zdravlju, osobito u dananjem sve
uurbanijem i, kako ga oni zovu, frenetinom svijetu. Meni se posebno sviaju jednostavni, ali
temeljiti prijedlozi za mijenjanje navika koje nude, namijenjeni razotkrivanju nekih naih

obrazaca miljenja i ponaanja kojih smo gotovo nesvjesni, obrazaca koji nas, nepoznati,
guraju u tamnicu uskogrudnosti, koja je zacijelo samo dio nas.
Preputajui se vodstvu iskusnih autora, uvelike se preputa-te, to je najvanije, i sami sebi
jer se obvezujete slijediti njihove prijedloge, baviti se raznim formalnim i neformalnim
vjebama i mijenjati navike te ih stavljati na kunju promatrajui to se do-gaa kada ponete
obraati pozornost i ponaati se dobrohotno i suosjeajno prema drugima i sebi, ak i ako se
na poetku to doima pomalo usiljeno. Takva je predanost naposljetku radikalan in vjere i
pouzdanja u sebe. Zajedno s ovdje ponuenim poticajnim programom, to doista moe biti
prilika ivota i mogunost da ponovno zagospodarite njime i prigrlite ga te da ga to potpunije
proivite, trenutak po trenutak.
Marka Williamsa ve godinama poznajem kao kolegu, suautora i dobrog prijatelja. Jedan je od
najznaajnijih svjetskih istraivaa na polju usmjerene svjesnosti i pionir u njezinu razvoju i
irenju. Zajedno s Johnom Teasdaleom i Zindelom Segalom suosniva je kognitivne terapije
temeljene na usmjerenoj svjesnosti, za koju su mnoga istraivanja potvrdila da uvelike mijenja
ivote ljudi koji pate od klinike depresije znatno smanjujui opasnost da ponovno padnu u
depresiju. Utemeljio je i Oxfordski centar za usmjerenu svjesnost i, prije toga, Centar za
istraivanje i prakticiranje usmjerene svjesnosti pri Bangorskom sveuilitu u sjevernom
Walesu. Oba centra predvode istraivanja i kliniku izobrazbu na podruju intervencija
temeljenih na usmjerenoj svjesnosti. Zajedno s novinarom Dannyjem Penmanom, stvorio je
ovaj vrlo praktian i pragmatian vodi kroz usmjerenu svjesnost i njezin razvoj. Nadam se da
e vam ovaj program i njegov poziv da istraite kako moete imati razboritiji i ispunjeniji
odnos sa svojim jedinim, burnim i dragocjenim ivotom biti od velike koristi.
PRVO POGLAVLJE
Zaarani krug
Sjeate li se kada ste se posljednji put prije spavanja borili s mislima? Oajniki ste eljeli da
se um smiri, stia, ne biste li se ipak naspavali. No nikako vam to nije polazilo za rukom. Na
svaki pokuaj da ne mislite, misli su samo uzele jo veeg maha. Onda ste rekli da se neete
brinuti, no odjednom ste otkrili bezbroj novih razloga za zabrinutost. Pokuali ste namjestiti
jastuk i okrenuti se da vam bude udobnije, no zaas ste opet poeli razmiljati. Kako je no
odmicala, sve ste vie gubili snagu dok se naposljetku niste osjeali slabo i slomljeno. Kada se
oglasila budilica, bili ste iscrpljeni, mrzovoljni i posve jadni.
A po danu vas je muio suprotni problem eljeli ste biti budni, no niste mogli prestati
zijevati. Nekako ste doteturali na posao, no bili ste rastreseni. Niste se mogli usredotoiti. Oi
su vam bile krvave i oteene. Cijelo vas je tijelo boljelo, a um kao da je bio prazan. Cijelu ste
vjenost zurili u gomilu papira u nadi da ete osjetiti nekakav, bilo kakav, poticaj kako biste
smogli snage da obavite dnevne zadatke. Na sastancima ste jedva drali otvorene oi, a
kamoli da ste rekli koju pametnu rije. inilo se kao da ivot prolazi mimo vas, bili ste sve
zabrinutiji, napetiji i umorniji.
Ova knjiga govori o tome kako pronai mir i zadovoljstvo u takvim nemirnim i grozniavim
trenucima. Bolje reeno, ovo je knjiga o tome kako ih iznova otkriti. U svima nama, naime,
postoje duboki izvori mira i zadovoljstva, ma koliko se sputano i smeteno osjeali. Samo
ekaju da ih oslobodimo iz kaveza koji je oko njih podigao na grozniav i nezaustavljiv nain
ivota.
Znamo da sve to stoji jer smo, zajedno s kolegama, vie od trideset godina na Oxfordskom
sveuilitu i u drugim ustanovama diljem svijeta prouavali tjeskobu, stres i depresivnost.
Zahvaljujui tome otkrili smo tajnu dugovjene sree i uspjenog izlaenja na kraj s
tjeskobom, stresom, iscrpljenou te ak i sa snanom depresijom. Govorimo o onoj vrsti
sree i spokoja koja vam se uvue u kosti i probudi duboko ukorijenjenu, istinsku ljubav prema
ivotu koja proima sve to inite i pomae vam da se uspjenije nosite s najveim ivotnim
nedaama.

To je tajna koju su dobro razumjeli u drevnom svijetu i ko-ja i danas ivi u nekim drutvima.
Mnogi od nas u Zapadnom svijetu, meutim, uglavnom su zaboravili kako ivjeti dobar i
radostan ivot. A esto je situacija i mnogo gora. U svom silnom trudu da budemo sretni,
naposljetku propustimo one vane trenutke ivota i unitimo mir koji traimo.
Ovu knjigu napisali smo kako bismo vam pomogli razumjeti gdje se mogu pronai prava srea,
mir i zadovoljstvo te kako ih moete sami iznova otkriti. Nauit ete kako se postupno
osloboditi tjeskobe, stresa, nezadovoljstva i umora. Ne obeavamo vjeno blaenstvo svi
imamo razdoblja boli i patnje pa je naivno i opasno tvrditi drukije. No doista jest mogue
iskusiti alternativu neprestanoj borbi koja ispunjava velik dio nae svakidanjice.
Na iduim stranicama i priloenom CD-u nudimo niz jednostavnih vjeba koje moete uklopiti
u svakidanji ivot. Poivaju na kognitivnoj terapiji temeljenoj na usmjerenoj svjesnosti
(MBCT), proiziloj iz rada Jona Kabat-Zinna u Medicinskom centru UMass u SAD-u. Program
MBCT-a izvorno su razvili profesor Mark Williams (suautor ove knjige), John Teasdale s
Cambridgea i Zindel Segal sa sveuilita u Torontu. Osmislili su ga kako bi pomogli ljudima koji
su viekratno doivjeli epizode teke depresije da prevladaju svoju bolest. Klinika ispitivanja
po-kazuju da je djelotvorna. Kliniki je dokazano da upola smanjuje opasnost od povratka
depresije u osoba koje su pretrpjele najtee oblike te bolesti. Djelotvorna je barem poput
antidepresiva, s time da nema nuspojava. Zapravo, toliko je djelotvorna da je danas meu
preferiranim postupcima koje preporuuje Nacionalni institut za zdravstvenu i kliniku
izvrsnost Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Okosnicu tehnike MBCT ini oblik meditacije koji je donedavna bio slabo poznat na Zapadu.
Meditacija usmjerene svjesnosti tako je jednostavna da njome svi moemo otkriti uroenu
radost ivljenja. Ne samo to je to vrijedno samo po sebi nego moe sprijeiti da se normalni
osjeaji tjeskobe, napetosti i tuge pretvore u dulja razdoblja nezadovoljstva i iscrpljenosti ili
ak veliki depresivni poremeaj, odnosno kliniku depresiju kako je jo nazivaju.
Jednominutna meditacija
1. Sjednite uspravno na stolac s ravnim naslonom. Ako moete, malo odmaknite lea od
naslona kako bi glavni oslonac bila upravo vaa kraljenica. Tabani neka vam budu na podu.
Zatvorite oi ili oborite pogled.
2. Usmjerite pozornost na vae udisaje i izdisaje. Budite svjesni razliitih osjeta pri svakom
udahu i izdahu. Obratite panju na disanje bez oekivanja da e se neto osobito dogoditi.
Nema potrebe da ga na bilo koji nain mijenjate.
3. Misli bi vam nakon nekog vremena mogle odlutati. Kada to opazite, polako vratite pozornost
na disanje i nemojte zbog toga sebi predbacivati spoznaja da su vam misli odlutale te vraanje pozornosti bez kritiziranja bit su meditacije usmjerene svjesnosti.
4. Um se naposljetku moe smiriti poput mirnog jezerca, no ne mora. ak i ako doivite
osjeaj potpunog mira, moda je prolazan. Osjetite li ljutnju ili ozlojeenost, primijetite da i to
moe biti prolazno. to god da se dogodi, samo pusti-te da bude takvo kakvo jest.
5. Nakon to protekne minuta, otvorite oi i ponovno promotrite sobu.
Tipina meditacija sastoji se od potpunog usredotoavanja na strujanje daha tijelom (vidi
prethodni okvir o jednominutnoj meditaciji). Takvo usredotoavanje na svaki udah omoguuje
vam da opaate pojavu misli u svojem umu i, malo po malo, prestanete se boriti s njima.
Doete do spoznaje da misli dolaze i odlaze same od sebe da vi niste isto to i misli.
Moete ih promatrati kako se pojavljuju u vaem umu, naizgled niotkuda, i kako potom
nestaju, poput mjehuria od sapunice. Doivite duboku spoznaju da su misli i osjeaji
(ukljuujui i one loe) prolazni. Dolaze i odlaze, a vi naposljetku odluujete hoete li na njih
reagirati ili neete.

Smisao je usmjerene svjesnosti u opaanju bez osuivanja, u suosjeanju prema sebi. Kada
vam nesrea ili stres vise nad glavom, vie ih neete doivljavati osobno, nego ete gledati na
njih kao na tmurne oblake na nebu i opaati ih kako prolaze mimo vas. U biti, usmjerena
svjesnost omoguuje da prepoznate loe obrasce miljenja prije nego to vas gurnu u
negativnu misaonu spiralu. Njome zapoinje proces kojim ete konce ivota ponovno uzeti u
svoje ruke.
S vremenom takva svjesnost izazove dugorone promjene raspoloenja i stupnja sree i
blagostanja. Znanstvena su istraivanja pokazala kako ne samo to sprjeava depresivnost
nego i povoljno utjee na obrasce miljenja koji su u temelju tjeskobe, stresa, potitenosti i
razdraljivosti pa se lake rasplinu kada se pojave. Druga su istraivanja pokazala kako oni
koji redovito meditiraju rjee idu lijeniku i krae lee u bolnicama. Pamenje im se pobolja,
kreativnost povea, a reakcije ubrzaju (vidi sljedei okvir o blagodatima meditacija).
Blagodati meditacije usmjerene svjesnosti
Mnogobrojna psiholoka istraivanja pokazuju da su ljudi koji redovito meditiraju u prosjeku
sretniji i zadovoljniji. Ti rezultati nisu toliko bitni sami po sebi, koliko imaju iznimnu
medicinsku vanost jer su takvi pozitivni osjeaji povezani s duljim i zdravijim ivotom.
Tjeskoba, depresivnost i razdraljivost smanjuju se redovitim meditiranjem. Usto, pamenje
je bolje, reakcije postanu bre, a tijelo i um snaniji.
Redovito meditiranje implicira i kvalitetnije meu-ljudske odnose koji, pak, one to
meditiraju i vie ispunjavaju.
Istraivanja diljem svijeta pokazala su da meditiranje smanjuje glavne pokazatelje kroninog
stresa, meu njima i povieni krvni tlak.
Meditiranje se pokazalo djelotvornim i pri ublaavanju utjecaja ozbiljnih stanja poput
kroninih bolova i raka, a ak moe olakati odvikavanje od droga i alkohola.
Istraivanja su, usto, pokazala da meditacija jaa imunosni sustav pa pridonosi obrani od
prehlade, gripe i drugih bolesti.
Unato tim dokazanim koristima, mnogi su ljudi jo pomalo sumnjiavi kada uju rije
meditacija. Stoga, prije nego to nastavimo, bilo bi dobro da razotkrijemo neke mitove:
Meditacija nije religija. Usmjerena svjesnost jednostavno je oblik mentalnog vjebanja.
Mnogi ljudi koji meditiraju doista jesu religiozni, no mnogi su i ateisti ili agnostici.
Ne morate sjediti prekrienih nogu na podu (kao na slika-ma koje ste moda vidjeli u
asopisima ili na televiziji), no ako elite, moete. Veina polaznika naih teajeva meditira
sjedei na stolcima, no usredotoenu svjesnost moete prakticirati tijekom svake aktivnosti, u
autobusu, vlaku ili dok pjeaite na posao. Meditirati moete gotovo svugdje.
Prakticiranje usmjerene svjesnosti ne trai mnogo vremena, no odreeno strpljenje i
ustrajnost doista su nuni. Mnogi brzo shvate da ih meditacija oslobaa vremenskih pritisaka
pa im ostaje vie vremena za druge stvari.
Meditacija nije sloena. Ni uspjena ili neuspjena. ak i kada se ini tekom, nauite
neto vrijedno o radu svojeg uma i tako ostvarite psiholoku korist.
Nee vam umrtviti um niti vas sprijeiti u nastojanjima da ostvarite vane poslovne ili
ivotne ciljeve, a ni zavesti vas da svijet gledate ruiastim naoalama. Smisao meditacije nije
u prihvaanju neprihvatljivog, nego u jasnijem pogledu na svijet kako biste mogli mudrijim i
promiljenijim postupcima promijeniti ono to mijenjati treba. Meditacija vam pomae razviti
duboku i suosjeajnu svjesnost koja omoguuje da procjenjujete ciljeve i naete najbolji put
prema ostvarenju svojih najdubljih vrijednosti.
KAKO PRONAI MIR U GROZNIAVOM SVIJETU

Budui da ste nabavili ovu knjigu, vjerojatno ste se mnogo pu-ta zapitali zato vam spokoj i
srea za kojima udite tako esto promaknu. Zato je tako velik dio ivota obiljeen
grozniavom zaposlenou, tjeskobom, stresom i iscrpljenou? I nas su ta pi-tanja godinama
zbunjivala, a mislimo da je znanost napokon na njih odgovorila. Ironino, naela u pozadini tih
odgovora bila su znana drevnim kulturama: to su vjene istine.
Nae raspoloenje prirodno raste i opada. Takvi smo stvoreni. No odreeni obrasci miljenja
mogu kratkotrajan pad ivotne energije ili emocionalnog zdravlja pretvoriti u duga razdoblja
tjeskobe, stresa, nezadovoljstva i iscrpljenosti. Trenutak tuge, bijesa ili tjeskobe moe vam
pokvariti raspoloenje i upropastiti cijeli dan ili mnogo, mnogo dulje razdoblje. Nedavna
znanstvena otkria pokazala su kako te normalne emocionalne mijene mogu izazvati
dugotrajnu patnju, akutnu anksioznost, ak i depresiju. No, jo vanije, te su spoznaje otkrile i
kako moete postati sretniji i pribraniji pokazavi da:
kada ste pomalo tuni, zabrinuti ili razdraljivi, tetu ne ini vae raspoloenje nego va
odgovor na njega
pokuaji da se oslobodite loeg raspoloenja ili epizoda jada ili shvatite zato ste nesretni i
to u vezi s tim moete poduzeti esto pogoraju stanje. Kao da ste zarobljeni u ivom
pijesku to se jae pokuavate izvui, to dublje tonete.
im shvatimo kako um djeluje, postane oito zato svi s vremena na vrijeme doivljavamo
kratka razdoblja tuge, stresa i razdraljivosti.
Kad osjetite da ste pomalo nesretni, posve je prirodno da pokuate mislima nai izlaz iz
problema nesree. Pokuavate ustanoviti zbog ega ste nesretni i onda pronai rjeenje.
Pritom moete s lakoom iskopati kajanja iz prolosti ili proizvesti budue brige. To vas
dodatno oneraspoloi. Ne proe dugo prije nego to se ponete osjeati loe jer niste uspjeli
smisliti nain da se razvedrite. Unutarnji kritiar, kojeg svi nosimo u sebi, pone aputati da
ste sami krivi, da ste se trebali jae potruditi, pod svaku cijenu. Ubrzo osjetite da ste izgubili
dodir s najdubljim i najmudrijim dijelovima sebe. Izgubite se u naizgled beskrajnom krugu
samookrivljavanja i samoosuivanja, predbacujete si to ne ispunjavate svoje ideale, to niste
osoba kakva biste eljeli biti.
U takav emocionalni ivi pijesak upadamo jer je raspoloe-nje usko povezano s pamenjem.
Mozak neprestano pretrauje sjeanja ne bi li naao ona koja odgovaraju trenutanom
emocionalnom stanju. Primjerice, osjeate li se ugroeno, um odmah iskopa kada ste se tako
osjeali u prolosti kako biste mogli uoiti slinosti i smisliti nain bijega. To se dogodi u
trenutku, a da toga niste ni svjesni. Rije je o temeljnoj vjetini preivljavanja, usavravanoj
milijunima godina evolucije. Nevjerojatno je mona i gotovo nezaustavljiva.
Isto vrijedi u sluaju da ste nesretni, zabrinuti ili pod stre-som. Normalno je da smo s vremena
na vrijeme pomalo nesretni, no katkada nekoliko tunih misli moe potaknuti lavinu nesretnih
sjeanja, loih osjeaja i otrih sudova. Ubrzo sate ili ak dane mogu obojiti rune
samokritine misli poput: to ne valja sa mnom? ivot mi je grozan. to e biti kada shvate
koliko sam zapravo beskoristan?
Takve su samooptube nevjerojatno snane pa ih je gotovo nemogue zaustaviti kada jednom
uzmu maha. Jedna misao ili jedan osjeaj izazovu sljedei, koji izazove sljedei itd. Uskoro
poetna misao ma koliko prolazna bila pokrene more slinih tunih osjeaja, briga i
strahova pa se naposljetku zapletete u mreu vlastita jada.
U odreenom smislu, to uope ne udi. Kontekst silno utjee na nae pamenje. Psiholozi su
prije nekoliko godina otkrili da su ronioci pod vodom bili skloni zaboraviti popis rijei koje su
zapamtili na obali, no mogli su ga se sjetiti poslije, kada su ponovno bili na suhom. Vrijedilo je
i obratno. Rijei zapamene pod vodom lake su zaboravljali na obali. More i obala bili su
snaan kontekst za pamenje.

Djelovanje istog procesa moete zamijetiti i u sluaju vlastitog uma. Jeste li kada ponovno
posjetili omiljeno ljetovalite iz djetinjstva? Uoi odlaska vjerojatno ste ga se sjeali samo kroz
maglu. No kada ste tamo stigli, dok ste etali ulicama i upijali mirise, zvukove i prizore,
uspomene su poele navirati. Moda ste osjetili uzbuenje, enju ili ak laganu zaljubljenost.
Povratak u taj kontekst potaknuo je mozak da se prisjeti niza sjeanja koja su s njim
povezana. No sjeanja ne naviru samo zbog poznatih nam mjesta. Je li vam ikada pjesma
pokrenula slijed emocionalno nabijenih sjeanja? Ili pak miris cvijea ili svjee peena kruha?
Slino tomu, nae raspoloenje moe djelovati kao nutarnji kontekst, moan poput posjeta
starom ljetovalitu ili zvuka omiljene skladbe. Kratak osjeaj tuge, razoaranosti ili
zabrinutosti moe prizvati uznemirujua sjeanja, htjeli vi to ili ne. Ubrzo se moete izgubiti u
sumornim mislima i neugodnim osjeajima. A esto uope ne znate otkud potjeu samo se
pojave, kao grom iz vedra neba. Moete postati zlovoljni, razdraljivi ili tuni, a da zapravo ne
znate zato. I onda se pitate: Zato sam loe volje?, ili
Zato sam danas tako tuan i umoran?
Nadiranje nesretnih uspomena, samokritinih misli i osuujuih naina miljenja ne moete
sprijeiti no moete sprijeiti ono to slijedi. Moete sprijeiti da negativna spirala,
potkrepljujui samu sebe, pokrene idui ciklus loih misli. Moete zaustaviti tok destruktivnih
osjeaja zbog kojih naposljetku moete postati nesretni, tjeskobni, ivani, razdraljivi ili
iscrpljeni.
Meditacija usmjerene svjesnosti ui vas prepoznati sjeanja i tetne misli u nastanku. Podsjea
vas da je rije o sjeanjima. Ona su poput propagande, nisu stvarna. Ona nisu vi. Moete
nauiti opaati negativne misli dok nastaju, pustiti ih da se nakratko zadre, a onda ih
jednostavno gledati kako vam nestaju pred oima. A kada se to dogodi, moe se zbiti neto
izvanredno: nastalu prazninu ispuni dubok osjeaj sree i spokoja.
Meditacija usmjerene svjesnosti ini to iskoritavajui drugi mogui odnos naih umova sa
svijetom. Veini je nas znana samo analitika strana uma, proces miljenja, rasuivanja,
planiranja i kopanja po sjeanjima u potrazi za rjeenjima. No um je takoer i svjestan. Osim
to razmiljamo o stvarima, mi smo i svjesni injenice da razmiljamo. I ne trebamo jezik da
posreduje izmeu nas i svijeta; moemo ga doivjeti izravno svojim osjetilima. Sposobni smo
neposredno doivjeti stvari poput ptijeg pjeva, mirisa krasnog cvijea i osmijeha voljene
osobe. I znamo srcem kao i glavom. Svjesno iskustvo nije samo miljenje. Um je vei i
obuhvatniji od same misli.
Meditacija stvara veu mentalnu jasnost, omoguuje da svijet gledamo istom i iskrenom
svjesnou. Ona je mjesto povoljno motrite odakle moemo promatrati pojavu svojih
misli i osjeaja. Tada prestajemo biti kao napete puke pa ne moramo reagirati im se neto
dogodi. Nae unutarnje ja onaj dio nas koji je uroeno miran i sretan vie ne zagluuje
buka uma preoptereenog problemima.
Meditacija usmjerene svjesnosti potie nas da budemo strpljiviji i suosjeajniji prema sebi te
da njegujemo otvorenost i paljivu ustrajnost. Te nam osobine pomau osloboditi se utega
tjeskobe, stresa i jada podsjeajui nas na znanstvenu spoznaju: dobro je prestati shvaati
tugu i druge neugodnosti kao potekoe koje va-lja rjeavati. Ne trebamo biti nezadovoljni
kada ne uspijemo s njima izii na kraj. Zapravo, ba je to esto najbolji rasplet jer ih
uobiajenim nainima rjeavanja nerijetko pogoramo.
Svjesnost se ne suprotstavlja prirodnoj tenji mozga da rIjeava potekoe. Ona nam
jednostavno daje vrijeme i prostor da izaberemo najbolji nain njihova rjeavanja. S nekim je
potekoama najbolje postupati emocionalno odluujemo se za rjeenje za koje
nasluujemo da je najbolje. Kroz druge se valja probijati razumom. S mnogima se najbolje
izlazi na kraj intuitivno, matovito. A neke je zasad najbolje pustiti na miru.
Srea nas eka

Ova knjiga djeluje na dvjema razinama. Ponajprije temeljni program meditacije usmjerene
svjesnosti. Rije je o nizu jednostavnih, svakodnevnih meditacija koje se mogu izvoditi gotovo
svugdje, no vidjet ete da najvie pomau kada se izvode u ne-kom mirnom kutku kod kue.
Neke traju samo tri minute, a neke dvadeset do trideset minuta.
Svjesnost vas, usto, potie da promijenite neka nesvjesna ustaljena miljenja i ponaanja koja
vas sprjeavaju da ivot ivite u potpunosti. Mnoge osuujue i samokritine misli nastaju
zbog ustaljenih naina miljenja i djelovanja. Prestanete li s nekim dnevnim rutinama,
postupno ete razbiti neke od tih negativnih obrazaca miljenja i postati usredotoeniji i
svjesniji. Moglo bi vas zapanjiti koliko se sree i radosti moe postii ve i sitnim promjenama
naina na koji ivite. Odvikavanje nije zamreno. Jednostavno je poput promjene mjesta
sjedenja na sastancima, iskljuivanja televizora ili odlaska na posao drugim putem. Morat
ete, primjerice, posijati sjeme i promatrati kako klija ili nekoliko dana skrbiti o prijateljevu
kunom ljubimcu ili pogledati kakav film u oblinjem kinu. Takve vam jednostavne stvari
zajedno s kratkom meditacijom svakog dana ivot doista mogu uiniti radosnijim i
ispunjenijim.
Program moete raditi dugo ili kratko, kako vam odgovara, no najbolje ga je proi u
preporuenih osam tjedana. Moete ga prilagoavati, no znajte da moe potrajati dok vjebe
ne otkriju svoj puni potencijal. Zato se i zovu vjebe. Sve je u ovoj knjizi osmiljeno kako bi
vam bilo od pomoi na tom putu. A budete li slijedili put, poet ete otkrivati mir u grozniavu
svijetu.
elite li odmah poeti s programom, predlaemo da otvorite etvrto poglavlje. Zanimaju li vas
nove znanstvene spoznaje koje otkrivaju kako se i zato hvatamo u zamke loih naina
miljenja i ponaanja i kako vas meditacija usmjerene svjesnosti moe izbaviti pomoi e
vam drugo i tree poglavlje. Najtoplije se nadamo da ete ih proitati jer e vam dati temeljno
razumijevanje toga zato je usmjerena svjesnost tako mona. Uvelike e pridonijeti vaem
napretku, a dobit ete i priliku iskuati okoladnu meditaciju. No ako ste nestrpljivi, nema
razloga da s programom ne ponete odmah, a drugo i tree poglavlje proitate usput.
Na prateem CD-u nai ete osam zapisa s meditacijama. Sluit e vam kao vodi kroz
program, a glas pripada Miljenku Kokotu. Predlaemo vam da o svakoj meditaciji najprije
proitate odgovarajui tekst u knjizi, a zatim je izvedete prema uputama na CD-u.
Knjigu Meditacije usmjerene svjesnosti pronaite na Bestselleru za samo 107,10kn.