J Sarajevo, januar—mart. — 1889 — janyap—mapr. | — .[nacHik Glasnik [rac zemaljskog muzeja BeMABCKOr My3eja u y eh Bosni i Hercegovini. Bocuw m Xepuerosnun. >? : Knjiga L. Godina I. | Enara I. Toauna I. " ‘Urednistvo: E Sarajevo, tqrada zemaljke viade, Admii ij acija Sarajevo, xe ‘tainpartja. Goaitinja, cijena Glasnika ea” pobtarinom 2 for. a. vr. Toammimaunjens! Pojedine kajige atoje ka poltarinom 40 ni. Hojeanwe wm \Tapmuom2 Sop. 4. 9p. Fapmiven 80 Wi. Citaocima_,Glasnika.“ Tokom vremena i na putu, da ée ovijem zemljama raskrile vrata k novom Zivotu, dobrom stanju i napredovanju, mi smo sustopice megju ostalijem teéevinama stekli-sebi i jedan — ze- maljski muzéj. Veé od vise vremena poéelo je opée interesovanje da se obra¢a onijem cijeljima, koje se u ovom zemaljskom zavodu njeguju. Polako jedan za drugim istako’e se svagdje po zemlji vrijedni po- slenici, kojima se u srcu rodi Zelja, da narodu otkriju njegovu proglost, pa iz nje crpu nauku za njegovu buduénost; da izuéavaju i sadaSnjost zemlje i naroda; da po svijem stranama Bosne i Her- cegovine kao vrijedne péelice sabiraju svaki zaostatak iz proélosti, po kome bi. se dalo suditi o Zivotu i djelima naaih djedova i onih starih naroda, koji su prije naSeg bili u na3oj otadzbini; da priberu svake vrste rukotvorina, sto ih smislja bistra glava a izragjuju vrijedne ruke nageg naroda, i sve podatke, po kojima se moze prosuditi 2i- vovanje, radnja, obiéaji, —.jednom rijedju: prosvjetno stanje naroda u ovijem zemljama, a uz to i prirodni njihovi odnoéaji. Imajuci na umu, da samo slogom rastu'i male stvari, udruzise se ti vrijedni poslenici i osnova’e muzejsko drudtvo. Pohvalan trud toga muzejskog drustva postigao je mnogostrane lijepe uspjehe. Najzad se.1887. godine osnovao zemaljski muzej, koji je, polozen na sirokom temelju a snabdjeven: obilnim sredstvima, pre- uzeo na se one zadatke, za koje je privatno djelovanje spomenutoga drud&tva s puno zasluga pripremilo zemljiate. Zemaljski. muzej svratio je na se veé opéu pagnju. Svako na- stojanje u korist njegovog razvitka nalazi danas rodoljubna odziva u krilu samog stanovniitva. Ono voljno, koliko umije i moze, pri- pomaze u korist njegovy, te mi po tome danas mozemo reci, da je zemaljskom muzeju, koji-je gotovo na tome, da postane opéenitim Hubiméetom syega naroda u ovim zemljama, zajaméen(lijepynapredak.—2— Radnja samoga muzeja ustrojena je i uregjena u nekoliko prema njegovom sadanjem obimu i potrebi. Uza nj i u prilog razvitku nje- govu posluje privatno muzejsko drudtvo u Sarajevu sa svojim od- borom na éelu. Raznovrsne zbirke zemaljskog muzeja ¢uvaju, po- punjavaju i biljese narodito postavljeni ¢uvari muzejski, ljudi od struke i posla. Zemaljski muzej u Sarajevu dojako se dotlen razvio, e je veé vrijeme, da mu se dadne publicistiéko glasilo. Nije dosta, da -se po zemlji, sa povrine i iz utrobe njezine pobiraju svakojaki predmeti iz proslosti i sadaSnjosti; nije dosta, da se ti predmeti zabiljeze i lijepo rasporede po dolafima i policama, svakome na ugled; najposlije samo tijem ne moze da se postigne ono, Sto treba da se postigne. Kao Sto mrtva usta ne govore, isto tako ne govore ni oni sabrani predmeti iz starine i sada&njosti svakome sami po sebi. Obiénim otima, éovjeku neznaocu, oni ée se uéiniti, kao ne&to lijepo, ne&to originalno nage, bilo iz starijega ili mlagjega vremena, pa to valja kao nade narodno poStivati i éuvati; ama kakve koristi od njih neznalac ne ée pronadi u njima. No ako ne ce neznaoci, pronadi ée tu korist ljudi izudeni i iskusni u tome. Temeljno razumijevanje stvari, javna rijet prozborena o tome, ona ée oiivljeti ove mrtve starine i tada ce nam one probesjediti jezikom, koji ¢ée kao kakva stara lijepa pjesma mmogijem od nas biti ne samo razumljiv, veé i veoma drag. Znanstveno prouéavanje nasijeh starina i ostalijeh ogleda kul- turnog Zivota naSeg ne treba daklen da ostane megju zidovima muzejskim. Tome prouéavanju valja dati prilike, da izigje na vidik, megja svijet, da se nada zemlja i prosvjeta, da se svaka budna glava u zemlji okoristi njim. Od Zive rijeci mi smijemo oéekivati, da ¢ée ona nadi posluha megju svjesnijim sinovima ponosne Bosne i krsne Hercegovine; da ée ona sve veéma raspaljivati u njima ljubav i mar za ono, Sto privodi poznavanju otadzbine njihove; da ¢ée razbuditi njihova naklonost i zauzimanje za ovaj, u ovo doba jedini kulturni stozer, — za na’ muzej. A kako mislimo, da ‘se to moze postidi, o tome demo poslije progovoriti. Izlazedi u javnost s ,Glasnikom* naSeg muzeja, mi imamo dvojaku cijelj pred o¢ima. Prvo ho¢éemo, da imamo javno glasilo, u kojemu ¢e se znalaécki prouéavati i opisivati svaka struka, koja je zastupljena u muzeju, zarad svestranog upoznavanja zemlje i naroda. U drugu ruku Zelimo jo3, da ovo glasilo bude pouéan list za nau napredniju ¢italatku publiku, poudan u onim predme- tima i pitanjima, koji zasijecaju u struku i djelovanje samog mu- zeja, ili koji stoje s njim u svezi.Ja- QIAIsY—-3- Uéinide se, da smo se latiti posla, koji se u dva pravca svoja sasvijem ne podudara. Ono jest dosta potesko jednim mahom dvoje postici; no nas rukovodi u tome natelo kulturne zajednice i opée koristi. NaSem muzeju nije zadatak samo u tome, da disto nauéno djeluje; suvise njemu pripada i kulturan, prosvjetan zadatak: da bude budilac megju sinovima zemlje, ponaosob megju mlagjim naradtajima, kako bi ovi pomidljali na svoju duZnost, da svestrano prouéavaju i upoznaju svoju otadzbinu, da je u tome spoznavanju uée ljubiti i cijeniti, te da za prosvjetni razvitak njezin vazda ulazu svoje umne, dudevne i materijalne sile. Dvojaka cijelj muzejskog »Glasnika* odgovarace prema tome istinskoj dvojakoj zadaci muzeja: materijalno-nauénoj i moralno-kulturnoj. Ni Gisto nauéno glasilo, ni cisto popularno-pouéno — svako za se, ne bi se podudaralo s ustanovom zemaljskog muzeja u njegovom ejelokupnom obimu. Prema ovom, sto smo ovdje uopée istakli, kretaée se radnja »Glasnika* u dvojakom praveu. U jednu ruku sluzide nauénoj cijelji, te éemo u to ime dono- siti izvorne Glanke iz svijeh struka i grana znanstvenosti, koje su u muzeju zastupljene. Mi Zelimo, da tijem pripomognemo znanstvenom otkrivanju zemlje i Zivota na njoj, a namjerni smo, da za ovakav rad probudimo volju u svake pozvane umne sile na domu, u naSoj mo- narhiji i u Sirokom svijetu. U ovom dijelu Zelja nam je, da originalni prilozi nasih suradnika obuhvate ove grane znanja i umjetnosti: 1. Stari i novi zemljopis. 2. Historiju. 3. Arheologiju (starinarstvo) iz vremena predhistoritkog, iliritkog, rimskog, bosanskog (bogumilskog) i osmanlijskog. 4. Spomenike umjetnosti. 5. He- raldiku (grbove), povelje, pegate i novce iz raznih vremena. 6. Oruzje. 7. Spomenike narodnog i knjigevnog jezika. 8. Etno- grafiju (narodopis) 9. Prirodne odnogaje i to: geologiju, zoolo- giju, botaniku, mineralogijui meteorologiju. 10. Historiju narodne knjiZevnosti. 11. Bibliografiju knjiga i dlanaka, pisanih o Bosni i Hercegovini. 12. Statistiku. Ovom éemo jo’ prikljuéiti razliéne nuéne biljeske od svake struke, i biljedke iz radnje samoga muzeja i muzejskog drudtva. . Glanci u ovom dijelu ,Glasnika* trebade da budu pi- sani razumljivo svakome, a mi smo voljnii da nagradimo svaki prilog, koji za ovaj dio naSeg glasila bude primljen i uvrsten. Iz ovoga dijela ,Glasnika* miéemo pri koncu svake godine odabrati pojedine élanke, pa éemo u zasebnom godi8njem izvjeStaju da ih prevedemo i Stampamo na njema¢ékom jeziku, kako bismo na ovaj nagin pruZili prilike svjetskoj obrazovanoj publici, da o Bosni i Hercegovini crpe vjerne podatke s izvora. ” AM 19) $236 oT]—4— Mi smo uvjereni, da demo tijem udiniti veliku uslugu nauci, kao opéoj svojini cijcloga svijeta, a Bosni i Hercegovini znatno koristiti. U dragu ruku bide ,Glasnik* namijenjen nadoj domaéoj dita- laékoj publici, praktiénoj pouci za nju i za potrebe samoga muzeja. Naprijed smo rekli, da zemaljski muzej nalazi odziva i potpore u samom domaéem stanovnistvu. Tijem opdim interesovanjem ,Glasnik“ nagega muzeja mora se okoristiti zarad svojega daljeg razvitka i napredovanja; nos druge strane muzej kano prosvjetan stoZer mora izlaziti na susret ovoj lijepoj volji i primljivosti u naroda, na koju u nas — Bogu hvala — nailazi svaka plemenita i korisna zamisao na + prosyjetnom polju. . »Glasnik* muzeja pregao je, da razumljivo, narodnijem je- zikom i izrazajem pisanim @lancima pouéava domaéu publiku o stvarima, koje se dotitu rada muzejskog, ili su u nekoliko s tijem u svezi. Neizbrojne su prilike na putu, gdje se znanstveno krée éitave dvije zemlje, a neizbrojni sui poslovi, koji cekaju vrijedne i vjedte tuke. Poznato je, da vide odiju vise vide. Ne imav&i potpore i suradniitva iz same cjeline stanovnidtva, zemaljski muzej sa svojim organima ne moge dospjeti svagdje i uraditi sve sam sobom. Muzeju je potrebno, da mu budu pomodnici i suradnici: svjesni sve&tenici, posjednici veliki i mali, narodni uéitelji, trgovci i obrtnici (esnafi), uopée svaki napredan, uman sin naroda, a ovijeh imade veé sada podosta na svakoj strani Bosne i Hercegovine. »Glasnik* ée im davati pouke, kako da pripomazu i oni od svoje strane svestranom izuéavanju zemlje; kako da traze i duvaju starine i starinske spomenike svakoje vrste; kako da biljeze sve, Sto je znaéajno i vrijedno spomena. U savezu s tijem ,Glasnik* iSSekivade od njih i otvoriti im dragovoljno prostora u listu, da i oni perom u ruci biljeze i opisuju sve, -3to treba da se zapise i anade, a takve ée Clanke ,Glasnik* po mogucstvu takogjer na- gragjivati. U ne jednom gradu i selu, u ne jednoj crkvii dzamiji, u ne jednoj staroj plemickoj kudi-i porodici bide po ne&dto zname- nito, znaée se i Cuvati. po ne&Sto zanimljivo i vrijedno predanja. Mnoga skrovita mjesta kriju stvari i spomenike, koji se éine sitni i neznatni, dok oko i pero umnog posmatrata i ljubitelja ne skine s njih zastor zaboravnosti i skrivenosti, pa se tome nalasku onda zaraduje svaki prijatelj zemlje i napretka. Bosna i Hercegovina obiluje mnogim jo’ neznanim ljepotama i draZima za na& dudevni pogled. Na vama je dakle, narodni knji- Zevnici, da i vi svak svojim prilogom pomognete ,Glasnik* muzeja, eda bi on sustopice postao pravo ogledalo Bosne i Hercegovine. me5 Radi pisma, kojim éemo pisati u ,Glasniku‘, istitemo, da nam s materijalnih razloga nije mogucée Stampati ,Glasnik* u dva zasebna izdanja latinicom i irilicom, jer bi to bio dvostruk tro’ak. Mi éemo élanke u ,Glasniku* stampati naizmjence po redu, koje latinicom, koje ¢irilicom, a potrudiéemo se, da se u tome ne zamjerimo ravnopravnosti obadva nasa pisma. U ostalom rado éemo udovoljiti svakoj naroéitoj Zelji, koju nam u tom pogledu izjavi koji testiti suradnik ili dopisnik. Znanja radi istitemo dalje i to, da cemo élanovima mu- zejskog drugtva Siljati ,Glasnik* besplatno. »Glasnik* ¢e izlaziti tromjeseéno u sveskama od 5 do 6 Stampanih tabaka velike osmine, i donadade po potrebi slike uz dotiéne lanke. Za one, koji Zele, da se pretplate, stojace ,Glasnik“ 2 for. na godinu. Rukopise valja diljati urednidtvu, a pretplatu upravi »Glasnika* u Sarajevu. Pozivajuéi na suradni’tvo i pretplatu ,Glasnika“, mi éemo svaku potporu sa strane primiti i priznavati zahvalno. Svaki je potetak tezak, no — pregaocu Bog pomaie. U Sarajevu, marta 1889. Uredniétvo ,,Glasnika“. O sHavey uMeHa ,bocua.“ * KucropujckaM upoMarpamem uMeHa Hapota MW seMaba 101a8n Ce yecTo 0 cacBuM HeHaganux oOpera. [ajo Hac KpoHMKe u ToBebe ocraBsajy Ha Ujequry, Ty DoKaMTo sHademe uMeHA y Kojer Hapoza peupesonTupa unTany nepujozy. Bpao je crapa, anu yjexHo u Bpao ucraumra meradopa, Aa cy reorpapuja u Eponosoraja o6a ona xacropaje. Y cyupatnom mojy- Tapjy 4yAcke nosujecra, raje ce pasaOapy camo TaMHA UpTexn, Tpe6a Ham Gakna, a To je jesmxocaonje. WI enjersocr jesurocxonnux pacupara Bpwo. JecTo sanapaBa, ako ce He OCBAjeTIM Mpapa cTBap H aKo TO He Oyze c mpaze mere. C Tora je pasnora eTMMomOnIEO Haty lame upeiecro Gecux0qHO; HAM ce THMe CAMO YMHOMARAa IHC1O mpagHuxX XHMoTesa, HM Te AK saBese, Te saGacaml y Upocrpanome mapersy danrasnije. Yuaros pasuujem uoremkohama nema oner ucuuTaay caakera nocaa, neh TpamuTud um UpoyyapaTH saMeTaK cEoMe mpeaMery. ‘Tpamuin cparojaknx pagjauimema, oleT AX HANyITAaM, 0a ce He0B10- Bower Bpahant onaMo, o7akie cH nomao, Ja DouHem usHOBA. Oco- Ouro je-myaHo uporymagnTu ume Hamme seme Bocue, onora Tepz- Topuja Ha pasmeby sanaqne m ucTo¥He KyaTypHe ciepe, mpexo Kora UpecTpyjaiie HajpasHozmuHuje HapoxHe cTHXuje.—6— Byjuo amcao kako crapux, Tako HoBujax uoBjecuutapa mH seM.o- mucaya TpyAnto ce Mya, Tpaxehn nopujerso umeny Bocua uan Bocuwa, ua ce np Tom cBaxcojako pasrahaso u uarabano. Y sajwe spujeme nanucao je rocnogzma Kapso Cake cacrapar © uocramy umena Bocue, Koja sacaymyje naxmy a c oOasarte, oujje HaHusane rpabe, a ca cBoje Tpujesue xparuie. 1) Us cenjex usvopa canjeau noysraso, 7a ce je crapa CazosuHa Bocua youke noayaapaaa c nopajerjem Bocne. Ca cyaom, xoju Canc Ha TOMe ocHuBa, Ja je Hamme Bocua caoje ume npumusa of raapne usuae Te O6zacTH, 04 pujece Bocue, caaay ce cau HoBuju ucouTauu. *) Tpe6a zanaze mponahu sHaveme umena Te pujece. Xohemo am, 2a upu of0M uamiem ucnmTuBAmy MeTOAMIER P&iuMo, OHZa HAM Baba NocTaBUTM ABA MTA: 1. Je au ume Bocua caozjeuckor uopajersa? 2. Axo uuje caonjexckor nopujecaa, y Kojem jesuky Bana my OHAa TpaxBTH Kopujen ? Ha upzo nurame Momemo yocra noys7aHO ofTronopura. Pujer BOCHA, — Bocsua — cacrapmena je oA Kopajeua Boe, — Boch — u og cyhurca xa (y crapocaoRjeHcKoM bHb-hHa-bHO, MBY-“Ha-2HO). Tzopka na gogaje ce cyucTauTuBuMa, asjekTMBuMa Mu napTH- yuuema. Pujet Bocna no raopya na weraeza, Aa je ®eucku upuazjes; npaso ysenmm jecr cyncrauTunun asjerrus. To ce suau no zexannannju: Bocua, ren. He, AaTuB u xoKat Hj (y Boewoj),*) upa vey yaujex nana pasyaujenara Gocua sem ma. Asa xopujex 6oc, HeMa y caoBjeHcKuM jesuyaMa BHadeHa, xoje Ou tymayuao ty pujer. Byx Crep. Kapayuk sanogu Bocny upocro Kao ume pujexe u seme Bocue. Januauk unre o rome y caom ,PjeqHaKy xpBaTCKora Ham Cpnckorajesuka" OHO: »bDocHa: uMe pujeqa semen nm jexuom cery. Bes cymme je ocraso ox crapnjera rybera Hapora; mucaso ce y Tyhujem jesurjama X. sajera Bocona, nocanje a Bocuua.* Aau a no ayTopurarasnome cyzy Maxaommka u Jaruka ne Mowe ce KopujeH OsToHeTHYTH y cAOBjeHITHHH. Ako yakxe Tako cToju, Ja ce uMe TO} O6sacTH, Kojoj je Tek jeaHo caoRjeHcKo useMe, m TO 6ocaHcKo, Jato xucTOpaaKy weHy BHAUBEAYaAHOCT, He MOXe UpoTyMayUTH cCAOBjeHMITAHOM, KYA HaM Ce OHZa Baba oOpaTuru? 4) Usher die Entstohung des Namens von Bosnien und den urspriinglichen Umfang des bosnischen Banates. Eine Studie v. Carl Sax. Mittheilungen der k. k. geographischen Gesellschaft in Wien. 1883. Separatabdrack. 1—15 pag. 4) Mepnoae nea y Apxmay ea cane, éuaoaornjy: cp. VIT. erp. 602.: Hmena pujoxa, Bomata ¥ napoga “ecro cy jeanaka. Mopaua, pujexa, seme u HApoa y aadaaunx CAonjeua, Bocua, Hepersa, Sera, Weruna, Yeopa, Ané u'r. A. a xHTebu OGWaKO — januH, — en, — ax, mopan (j) auum, wopad-e, xopasak, 6ocmax (Kommax). 3) Hapoa y onmm seauama ronopn: y Bocun. Apmsj. ypoan.-t- Ilo wamem muujemy sana Ty npoMoTpaTa ockyazHe ocTaHKe MpeaGocancke nosujecru. supa cy upzo u uo xucropuju sajcrapaje useme, Koje je HacemBI0 CcjeBeposauaguM yrao OaxkancKor uosyocrpsa. Y uaj- erapaje 206a, mra ra nopuject Ousemu, Ouza cy Ta waupcra TitemeHa jom y cTramy Hanosa upaxuTHom. Y no,semHum upocro- pajama u nehyuama auBuo je dORjex, XHBOTAECKUM KomaMa OpaHno ce of sume, a BaTpy je HempecTaHo noTuyA0, ya My He yracue. Alyre sumcxe uoku xparase 6u ce urpom u unkem, ey qu u 2cuBunA 2uBbaxy sajeqno. Y opjauuM KaMeHNTAM HM KpMeBATUM Upezje- amma, raje je TOTORO TpoucKo eTO, a 8HMU BEOMA CTY AeHO, KABLALUIC Kpman, *w7aB, xpaap, aia AMBSA HApOr, Koju je cacrojao of sace6Hux, Henpeqo6uTHux naemena. ') Taj Hapoy HasHBaau cy crapa reorpadu: ckyuaum umesom Maupu. Huje ro nosujecr, mro cy ua cTapH XuCTOpHyM OcTaBHAM O THM TwieMeHuMa u HapoguMa. Ty ce pasaOupe caMO HEIITHEETHBHO BpAyAawHe 10 A0A0BuMA, 110 MopcKoMe weary, Fao 10 DpHanNH ceveme nrana y jarama u pojeme mesa. Wcrom y IV. sujecy upnje Xpucra s6u0 ce xorahaj, Koja y cnojum nomeAqHMa waupeKa useMena pexao 6ux npopebyje, a noHekre M Hamme AaHantHe GocaHcKo uozpyyje ocwjerayje. To je ceo6a Kerra, koja je Ha Oarkanckom nowyocTpsy usasBara upaBy eTHHIKy pesosynajy. *) Orpauar Keara, nernxu Cropauciu, koju cy 04 cjeseposanaazue o6axe jagpanckor Mopa nyToRaau upema ucrosy: Ha Apmay u ama Jynas, sa ram masn Cxopaucnm, yOpao cy cusno yranaam y jeasy pyry ua Tpaxe, mrono cy ucruano cranonasm, &@ y Apyry ua VWaupe, nacramene sanagHo. Ox omux uauperux uapoga, Koju cy ona cTaHOBAIM y Ja- HamBem nozpyajy Bocue a Xepnerosune, casyara a Koconor no.na, oco6uTo ce acTHIy Ba DaemMeHa: Apanojya wu AyTapujara. Usmeby 370—60. up. Xp. yaapajy Kerra na uazmpexe napoze, Koja cy cranonazm ua jyry. Hajapuje namhome wa uxeme ‘Apts, Boje HasMBajy ‘Apxddio M ’Agtiato. [buxona oOuTaaumTa Basa HAM vTpaxuta van Gansy Jn6ypanana (cjereposanag Bocue), uau Ha iyry 04 cpeame Cane. Orase 6yay uoTacnyTa. O rome Crpa6o (VII. 5. 15) mame oxo: *) ‘) Plinius, Nat. hist. IU. 80. Hippocrates lib. 1, 14 § 114. M. Terentii Varronis: de re rustica, lib. Il. cap. 10 (Yrpextexo maqame. 1619) 3) Uo6amxe 0 Toj ceo y Contzen-a: Ceo6a Keara. Aunucxa. 1x61. 62—67 crp., Zippel: Pwmexo rocnogerso y Hanpajm 81—43. erp., Frohlich: A pannonok foldje és népe (Sewza u zapoa Hanonaga) Byquamemra 1861. exp. 21., Bonussi: Istris, 137. orp. Zeuss: Hujexnu cycjequa sm maemena, erp. 172. Hahn: Reise von Belgrad nach Salonik. Bex 1868. 128—268 erp. 8) ,"Apdiav 8 Epos dort, peoov tewvov thy Aalwaninty, chy pay embaddrriov, iy Bent ddrepa: By #4 Népwy novaphe nad of nepl abrov Madpibor, xal "Apdraiot xat Manpatet, Gv tig piv mayouier visas H Méhawa Képuupx xadoupévy, nal nods, Kublov xclopa; tolg 88 "Aphalarg f} Dapos, Udpog Aeyonevy npdtepay, Uzplwv yap don xtlopa.*»Apanjcke uszanaue gujenajy Jaamanujy y «Buje, noszonune, Tako, 4a jeqaH AMO BeMse ex ys Mope, a APyru npeko uaanuHe Hajnpuje aorasu pujexa Hapou, oko me xuse Jaopuyu, Apauejuua Ilaepejnu, meby ojuma sexu ocrpzo IIpua Kopyupa, a Ha HeMy Bapom, yremenena Kungujnuma; ys o6aay Apauejana aeaa ocrpso Pap (Pharus),. mpaje ssano Lap (Parus), jep ra nacesmme [apnjnu.“ 7 Apauejrya cranonaxy Aansze ua jyry Xepyerorune 6ansy mopcKe o6aze, NoBAM punoHujcKkor (KoropcKor) sa.bena. *) Yepea Tax uapoga 6uazo je og Mopa 80 mraguja yzabeHo Tprozageo mjecro Hapou. »O4 Tprozaqcor mjecra Jane y yayTpammocr seme“ (y Xepye- ropaHn), — Berm Crymaanc (Scylax) c. 24 — ,uma neauko jezepo, koje Aonmpe ao Ay Tapujara, uanpcxor uszemena. Y jesepy uma ocrpzo og, 120 mraguja, To je ocrppo Bpszo na0,H0; Of Tor jesepa oTHye Hapox.“ Apauejum Gujaxy jase y zoaupy c AyrapujaTama, Koja cy cTaHoBasM y8 ropmy u cpeamy Hepersy. Camo coGom uactaje umrawe, a raje je O10 TO ReruKo jesepo y Xepyerosuun? Hema cymise, za je nocTax0 of cyToKa Boga, koje cy y AaBHa BpeMeHa ucnywaBase Tpu pasnuye: Djctonose, bamke u Mocrapexo 6aaT0, H Tako dHHUsAe jeqHy QjexoBuTy KoTaMHy ; — ocerpso, mTo je HAKAO us Tor jegepa, Mopa Aa je Ouz0 Hajpume maseme Xyma, aya mova za je Ouaza Heraje oxo cera Crpyra, a no6amsy Hue Gam crapora rpagza u KacHuje puMcKe xoT0HBje Hapone. Ty ayxy nocanje uonsazume u pasopuue zoge Hapona. Hapou (Heperza) no nekoj KaTakausma oTsopu ce nyT uM onaze, @ BUDIM ce Uperjemm Ha TO ocao6oqume Boge, jesepery KoTaUHy Mak gactie BOJoM AoBawanM Kp. Tako HacTagzome jJauammme maa- Auue, kojama je ys ropHy crpaHy yTspza Onysen. *) Tako zarse Apguejye u Aytapujare HanasuMo y HajOauxem cycjeactsy jom y roquua 360 up. Xp. Aockopa ce saparame. O Ayrapujaruma (Au-Tara, napox ya Tapy) amtamo y Crpa- 6oua oxo: *) »Ayrapujara Oujaxy uajsehe u najjaye uaupcro uaeme. [Ipnje ey Heupecrano c ApjuejijuMa BoAmaM paTore Bs6or con, Koja ce wa muxoBuM mebama cTanomusa us Bose, MTOHO y nposehe Zosasu us jeqne aommue. Kax 6m ry Boxy sarpa6uo, ua ongza 2) Crpaso VII. 5. 7. »Mete Soiv thy tGv "Apialwy xal Iaqpadwy napadiay EPKalwv xdhnog govt xad ‘PKwy nédic (Hocanje mpuxopja apanejexor a tac- pejexor canjean punoncen gaze 1 rpaa Prox). +) L’ emporio ed il lago Naroniano di Scilace. Bull. arch. Dalmata I. 1878. p. 160. 8) ,Abrapidcat uty obv tb peytotov xal dpotov cov Tdupiioy Edvos Omigeey, & npotepov wav mphc "Aptraloug ouveyiog Enodépe: rept div, év pedopiong myvyjievov 8 GBarog feovtag dnd dyner wt rod Expos, dpvaapevoig yo nal drodbetow ‘prepas névte ebemiywvro of Bes. ouvéxerro 8 naph jiépog yetota tH domyyiy, mapa Batvovtes 2 t& cvyxeiteva énohpouv. Cap. 5. 11. Editio Kramer 1847.,p, 51.-9- ocTaBuo, 4a ce yeToju, cumjeqnza Ou ce sa ner zana cd. Onn cy 6uau yrosopasa, Aa he sajequnaxu ynorpe6sanaTa Ty coaapy, aA OHH Taj yroHOp Upexpmume, nak ce sapaTume.“ Y vam. parosuma Ayrapujaru, Koj cy Ouau wa KouHy jaqn, Nocamje BeruKux ryOuTaka Hajsay carpme Apauejie, Koja cy Onan BpcHU MopHapz. ') Ty npemok ogpxante Ayrapujara, — Kojm Kako ce Buga, 2KBBLaXxy y TopHoj Xepuerosuau u y jy2Hoj Bocaw — camo y jeauom Komeuy, jep weh roa. 335. cjeqe Keatu y sanaquum crpa- nama Bocue m pacanajy Ayrapajare. Oxo 310. pasasojeam cy Ayrapajaru, u jezaH 4uo craHoname sa Bpemena Awekcanapa Beaukora ys Gyrapcxy Mopapy. 3a Hamme murame o% Beauke je BpujeaHocTH, Ja je Sojenuma meby ujmpcexum cpoquuM uszemeHama yspoK Guaa cé. Ilarame comm of wajkaga je y crapux uapoga 6uu0 jeqHo of, Hajraapapjnx. . Vero tako, wao xo, XypmyHaypa, Kxara u Asemana, umasa je cé. m xoq Usupa sesmry yaory. He camo za je rpe6ana sa xpanuaGy Sy AuMa u 2KuBuHH, Hero je, — saxo Cyugac upumjehyje, *) — u y rTprozagKoj uemjenn uMasa Bpujequocr. Tpagauu npogapaxy cRoje po6we sa cd, a sa Ayrapujare, Koja cy craHonaiu y Hetszoquu™ npeajermma, 6uza je cd xuBoTuo untae (Appianus de rebus Tllyricis cap. II). Hy Caonjena cd je sxamenar darrop. *) Caamux spesa, paga Kojux cy ce saragquan AyrTapujara u Apavejua, Ouro je a w ganac ux uma o6usaTo KoA Komuna. Ocry- auua y com y Xepuerosuan u ,laamanuja 6usa je un y cpeqmem BHjeky ToBo, pasmupnuama. 4) Illro je neka Guna ockyguua y coum y Xepyerosuun, To je Bocna mome Ooraruja Ouaa ox Bajkaza. 3a npeapuMckor BpemeHa asunjeza cy y ucTouHoj Bocuu wampcka maemena, nospaTa nog 2) Appianas "D2vpexf, c. 3. 14, Ed. L. Mendelssohn 1879. p. 347. ,t@ 3° ait tpimp xal "Apolo: ta Gaddoma Bvtes aprator mpd Adtaptéwy dplotwy Svowy th xark yy, Told& Bhdbavees adrals, Bung egbalpryoay.4 %) Suidae Historica. Editio Bas. 1581 (B. Univ. Li nédtdyytoy avipdroSov. Sale emptum mancipi ac barbaris: quod mercatores, sale in mediterranea importato, mancipia emebant. Thraces iam sale man- cipia vendebant.' 61.85. 4) Muxaomah erp. 658 prasoliti ,negotiari* prasolu ,xa77Aebwv", urro no crome nocramy (0A ,corm“) cana moxo auatuTm Tprosame coy; (wen: pycko mpacoay ,qui pisces sale indurat et vendit*, prasolu ,qui salem vendit'). Iroseqej sone crawosumxe Salzkamergnta Alani i Xomep uume o Eumporama (ganie taxohep Tpaxo-Maupuma), aa me Wosmajy coam. (Oamcejn XL—121.-8. XXIII. 268—70) Wen. Schleiden: Das Salz, seine Geschichte,. seine Symbolik und seine Bedeutung im Menschenleben. funucxa 1875. Dr. 0. Schrader: Linguistische Forschungen zur Handelsgeschichte and Waarenkunde. 866. 1. 66. u 121 exp. Haajactouo mnnjene, aa cy Hanpa ynorpe6.tasame coat Ht OX Keara, (erp. 17.) uaje ocuosano, momrro cy AyTapmjara sa cO Bojesaim jon! upmjo wero iro cy ce cacraam c¢ Kevrama. *) Gelcich-Thalléczy. Diplomatariam Ragusanam 81. 85-86 i Bulletino arch, della Dalmazia,-10-— umexom Tanonaya. Tpeajeo Coau (Sale, Sau, Soy, Soro) sexao Je ys pujery Cupeay; ramo je cranosano nanoucKo naeme Ju y n- joa, jyaHo og opux naeme Jlecutujara, c Kojnma cy meha- muau Ayrapnjara. To comy Goraro nogpyaje sex y nopujesjy Bocue. Y nososugu X. snjexa Ousa je onaje, — xaxo Koncrautas Iloppup. cnommine — tuphasa Salenes (x) Nadyvés); jyatun Caonjenm uaszaue vaj npeaieo Coau. Y wacaosy Gocanckux Kpaena Hapoze ce Comm (a. up. Ma Ocroja, musocr. Gox. paz Bocaa, Ycopu, Coz ura.) Bek rogume 1225. osnaayje ce ,Bozna, Sé a Uzora (Vsora)“ kao yrapceu nocjea. ') Teparopuja Ozora (Usora) Guasa je BeauKa Gauozana, a Ano Te GaHonuHe, Koju ce je mpocrapao meby /[punom u Boctom, wuno je Ganosmay Sé. Yrapcea raj wasup 6u0 je yaemten no caonjexckom ,Cosm‘ u sHadm To ucTo, Haume cd. Caza Aohome Typna a nassame Coan Tyszom no wopujeny tys jy wan jb & TO je oner cd, Xucropujcko passujaie uMena yuu Hac Janse. Ja je KorUjenKa upaue Bocue, nopujeyje pujexe Bocue, zasgza 6uaa cuserena ¢ uMe- HOM coan, Cacsum je npapogno, 7a cy TakossaHu UpaxkuTebUu upH uMe- HOBABY CBOje AOMOBHHE UMMAH Ha yMy Jap upupoze. la caga jour jequoh orsegamo pajer Bocua.*) Boe, Bocc a-ec BoRe ce Y AAHAalImeM cjosepHo-arGauamikom Hapujeyjy : saliera, vasetto nel quale si mette il sale che si pone in tavola, luogo dove si fanno evaporare le acque salse per estrarne il sale. *) ‘laze caaHo KopuTo, Mjecro, raje ce Bapemem caaHe Hoze mpupeby je cd. He upa6pajamo ce oxoj moan, Koja, kao w. up. B. Tajraep, cue upa6arkaucko xoke za npotyMagu us ax6anamcor. Hacynpor, MU TEPABMO, Ja je AaHaUTHU cjesepHo-axGanamEM roRop Bek y OHO Bpujeme, kag je jour auc Guo of AaTHHCKEX, CrzaBeHOCpucKAX, Tasu- jaHceux u TypceKux ezemeHaTa, 640 caMO NoMMjemIaHoO waMpcKo Ha- pujegje, re ce camo c onpesnomthy cmuje ysumara nox crapy uaupmrany. Asam y onoj srogu, raje je upapoxHo csojerBo seme a priori yuyT#a0 craHoBHuka, Ja TaaBHy xu seMee U raaBHO TOpuiesie 4) 4) Fojér 2. 32, Katona V. 466. 4) © nojequunm napmjanraxa y Paswora ,Monumenta ad Const, Porphyr, Sax op. cit. Klaié: Poviest. 3) Boesi, Vocabolario della lingua epirotica-italiana. Roma 1875. Blanchus. Dictionarium latino-epirotioum. Roma 1686. (Propaganda) kame, salinum ,bogesa.* CO cama a Ci8pa m y Tock. jyseno-na6, xpUTE. 4) Aa an je mue Bocua y xaxoj cxeon c prucxum mmewox Basanto, Basinus, Ad Basante —xaxo Touamex y Mittheilangen der geogr. Gesellechaft, Wien 1880, 499. rapaq — mam nax ¢, (Sax op. cit. 8.) ro jo oa obo mxTame cBejeqno,=i HagoBe 110 ARny mpupoge, Koja cy Wanpa, — Kako To nocajeqotyiy HuxoBy Gojesu, — TorMKO qujenaru, raje je sa THM “Me ComHOrA noApyyja yBujek nosHaTo, Kako To NoBAjecT cBjeqomn, Ty Ham HUUITA He CMeTH, Ja TAKO Broquy cjeBepHo-alOaHamiky pujet cMa- TpaMo 8a ocHOB semMascKom umeHy Bocue. Crapoapenxo suayere umena Bocue jecr zakaze: comma Bem Ha. Ap. Jbyazeaut Taaoun. Jjoqarak wanky 0 umMeny ,bocua.* Cnana spena y Bocuk # Xepyerosnnn. Y Bocwu w Xepucrosunu wostanaao ce oA ApeRHUX BpeMeHA npiAnTHO MHOMTBO CAAHHX Bpeaa (BperAa Ha MpHpoaHoM caaHoM Tay), aa je y Huma sekiHoM 61.10 TaKO MAAO COAM, Aa cy AoMakM CTAHOBHUNH CAMO ABB OA BUX, x 70 ona y Lopmoj m Admoj Tyaan ynorpessanern 3a Bapere coad. Caaxo npero y Topmoj Tysan 6uao je KyA Mt KaMO sHaMoruTuje; o10 Mapnpe yepea mjecta m umaio je 12—13 «rp. coam y xekToAMTpy caano Boge, H TY co je — HajupUMnTHBHIju HavinEOM — mponaHaharc HajBHuIe coAH. Maise je Bpujeau.o caaHo Bpero y ,\owoj Tyaan, y woe je Ao.aaao camo 6 Krp. coaH Ha XewTOANTAp cAaHe no,AC, aa je H OHO CAY#EHAO BA BApeHKe Coal, MaKap it Male, Hero OO Mpaantibe. Ocua ona Aba cAaHa npera wra y Haj6.uneM oKoanmy Tyee, HapounTY Y Aoannt noon Coane HeKoANKo TaRHX Bpora, Koja ce mehyTum a6or HoaHaTHe cRoje coaue caapscune (1—2 Krp.) HuItag Hujecy yorpe6nanara aa npastimmmy mpuspeay. Asajecer xuaomerapa cjexcpno ox Abwe Tysac, 6auay Xax-[u6ommuye Tposupe cAaHo Bpeao, Koje je Ho MnomTBy Coan aocTa Gauay onoe y A. Tysan (1—5 rp.’ Ha xckroawrap), Ta ce anHH, aX co MOHeKaA mM oBAje BaAHAa cd; jep Tamo mma gocra mpanH.ita pyta, Koja jo MebyTHM caja aacyTa, Ocum rora moaHara cy caaHa wpcaa i y OBMM MjecTuMa: Byaujax-naanuna, y nosopy te rope Gamay wjecra Toqnonsa m Ayrono.ba y Korapy AepseHTexom, raje Ha apa MjecTa usBmpy caana ppora € Maio corm. Aowu Bawye. Jogau xnaomerap jyano 0A Te Bapommutte, HeaareKo oA necre, Koja soaa y Byrojxo, nspupy Koa mjecra Caarue 4 caana Bpora ci 1—1-75 krp. coam Ha xewroantap caane ogc. Jane cy Ana cAaHA Bpeaa y purty ,[oq homxom“ y onkuan Abmu Baxye ys accny odaay Bp6aca. Kowun (y Xepneronmun). Tp KuaoMerpa ume sapoumue, napupe ys o6je o6are Heperse sume spe.ta, He BP.AO C.ARHHX, 1a ga jeaHo OA OBHX Kay, AA ce 38 CTApuX BpeMeHa HoKymaBaao BapuTa cd ua wera, Aan ce y memy MOKAZAAO MPeMAAO coAH, Te TA ce OKAHMME, Oa opnx peas nprnagajy ona y Vopmoj x Adwoj Tyaad, Xax-DIu6omnun uw Bysajac-naannan (Ko, Jlepsente) Tepiijapoj sopianujt, ona nar KoA Adwer Baxywa u Kowuna tpuajuina cy 1 ant cc, jn cnoje ocrame majy BAXBAANTH BePSCHCKOM UIKpHAILy.— 2 Togme 1883, Hapeqnao je aajeauuyKo MUMUCTapeTBO @MHARTHja, Aa ce 6ywerem orsope nora caana spears y Lopnoj ‘Tysau, re wajuprje saraxome chpaao Kpaj raapor Bpeaa yepea mjecta, HM sacra co y ayOunnn oa 158 M. MaIUIAO HA OMAMIAO cARHO Bpero, y KOMe AoAase 24 Kp, Ha XeKTOAUTAp, H ojo je ona Hascaeno y coaany y Cumunom xany. Ha sanocr caanoha Tora Bpeaa crase nonynirari 1 r. 1887, nage rorono na npso6uruy cuary, apachn 13 xrp. Moa quoux ner jama, mo cy jeaua 3a apyrom mpo6yuicue y roammama 1883. ao 1887. y Voproj Tysan, aaaa jé camo jeana (IlI.) 20 rp. coam oa XokToaUTpa, aatt jo TAKO MAAO 611A CAaHe Boge, aa je camo 60 xoxroanrapa ga 24 cara upatunaso. AApyre co jame paau ca6e HHXOBe KOPUCTH Mopagome HaMYcTATH. Cpersuje je 6iao 6ymere, Koje ce 1885. ornouero: y Amo} Tyaan; y V. jamn; menocpeano ya aojaKounbe caaHo Bpero Hauuto co y Ay6nnAH 0a 379 x. ma jaky canny uenay ca 18 Krp. cox mo xoRTOANTpy; Bau Haj- niono-bunjn yenjex nocrurnyr jo ¢ VI. jamox cjencponcrouro oa Bapomu Adwe Tyaac. ¥ ay6amuu oa 209 x, Haumo ce Ha cy (caany woay) Notmyne care, a 6ymohu go 367 aM. ay6aune, namao joj co jo anatan nprror, Coaana y Cummutom xazy papi caga c6 rorouo jeaitio ua caaHe BoAC y Abuoj Tysan. Paxopt. Manastir Panagjur. (U petrovaskom kotara.) Naga domovina Herceg-Bosna, krije mnogo starina. Jedne na povrdja zemlje zub vremena nemilo satire na nage ogi, drage u zemlji dekaju uekre- nuée; jedne se raznaSaja kojekuda, a mi ba’ domoroci stojimo savijenih rako,, pa mirno gledamo to. To je, vjera i Bog, za nas bruka i sramota. Propadaju nam starine, iz kojih ee poznajemo mi i preci nagi. ‘Ako’ smo stali dosad, nemojmo odsad. Na posao! Sad imamo nage riznice, u Kojima moemo saguvati nae starine, naie domate vrijednosti i proturiti ih u nedoglednu buduénost, eto nam stoji na raspolaganju na’ muzej u Sarajeva, pa nadi listovi. Pa kako emo? upita¢e koji. Evo kako: Zabiljezimo od djeda, babe, oca, strica, matere, strine — onu pripovi- jetku: o kuli, gradu, crkvi, crkvini, dZamiji, grobovima, boriétu i t. d. Idimo i otkopajmo onaj kamen, to kaéu, da ima na njemu pisma; pre- pitimo to, a kamen ostavimo i saduvajmo. Opidimo ona paru stara, lo je ima stari stric Marko u kasi novéanoj, ao prije osamdeset godina, pa je drdi, jor kaze da mu je sretna. biljedimo i onu, Sto je nosi naga Ruza u ukosnici, sto ju je dobila od pokojne babe, pa je drdi, da joj koea ne opada. Snimimo onaj natpia, Sto stoji na onoj staroj kuli, zidini, gradini i t. d. Takogjer i one sa kretova, mezarluka, ‘mramora. Otigjimo onijem starijem grobnicama, &to pogledaju kao sanduci, pa po- biljedimo one slike spolja, Sto stoje tamo urezane ili ispupéene.—B- Idimo i popu Marku, pa onu staru, dosta rasparanu knjigu previdimo i opidimo je, modda krije Sto znamenito. Tdimo kod Mustaj-bega, pa pogledajmo onaj Jankovita topuz, Hrajitine toke ii ilike, sablja Mustaj-begovu, Sara puska starine Novaka, oklop Smilja- niéa, delenku Mandudiéa i t. d. Opitimo te stvari, iskupimo ih (ako jo" moguée) i podaljimo muzeju, ili mu javimo gdje su, u koga su. Pogledajmo ona stara pisma i povelje, &to ih je koji nad plemié dobio od nadih bosanskih kraljeva, Pogledajmo starinske bajrake i sve droge starine. Eto posla za vrijedna staratelja mile nase ponosne Herceg-Bosne! Takova jednu starinu hodu i ja da opidem, bar da se zna gdje je i sto narodgo predanje © njoj kazuje. * Od Petrovea na judo stranu, kada so pogje niz polje petrovadko, ‘tako pé sata, dogje se u ‘selo Koluni¢, Ono se prostire ispod planine Osjedenice, koja polje-zatvara sa judne strane. Upravo, na domak obronku. te planine, nasred sela, na jednom lijepom ravnom mjestu, kraj vrela vrlo zdrava, ,Kli- sine avetinje', dubi mnogo godina jedna stara razvalina, koju narod zove ,,zi- dina.* Pripovjedaju, da je to bio anamenit manastir za nadih bosanskih kra- Vjeva a zvao se Panagjur — hram sv. Gjurgja. Prednja strana manastira (crkve) veé je sruena, pa samo gomila od kamena u liku vijenca stoji onuda, kuda se je nekada ‘zid dizao. Naprotiv oltar, nad kim se je detvoro-nglasti zvonik dizao, zadosta se je saduvao. Visina zvonika i danas mjeri 13'/, met., a éirina oltara 530 met., du- jina oltara 4-22 met. Temelj manastirski (oltara i crkve) postavljen je ovako: sjever a b zapad a ef istok c jug. 7 Daljina temelja crkvenog a b = 8°78 mot,, dirina crkve a c = 7 met. a doljina crkve i oltara de = 18 met. Zid oltarski kao i crkveni ozidai.je od tvrdog Ijuca kamena. Kreg izmegja kamena’ otvrdauo je tako,-da se ‘prvo kamen moie razbiti, nego kreé od kamena odlijepiti. Coakovi i zid od oltara tesani su. Oltar je bio i&¢emeren na kube i pamte neki starci, kada je bio cio, ali sad je veé sragen. ; Oko manastira ima i ead preko 50 ploga (grobnica), koje étoje oko ma- nastira polozeue, okrenute istoku, a neke malo navile na sjever. Sve su ve- like, te bi rekli, tu su ih divi donijeti mogli, Ima ih do 2 met. daljine a toliko-u— irine, Sve su od ljuca kamena i lijepo otesane, Bilo ih je vise, te su neke zarasle u zemlju, a neke metnute oko vrela. © natpisima kakovijem nema nigdje ni spomena, ni na zidnom kamenu, ni na plogama (grobnicama). Slu3ao sam od starih Ijudi, da je bilo natpisa i fresko slika. No danas je to vrijeme sve srudilo i zgrizlo, da i kamen po kamen oltarski Ge i&eznuti ispred otija, te postati gromila kao i drugo sve. Na dvije grobne ploge Slo stoje blizn oltara, vidi se na sredini u reljijev izvajan ovakay lik: } Gesto puta nagje se oko manastira novaca, i to najviée onih malih srebrenih parica, sto ih narod zove: ,Konstantinova parica.“ Iz koga je vremena, muéno se je domisliti. Dobro bi bilo da se zemaljski muzej postara, te izadalje jednog struénjaka, da proudi te starine i otkopa; lasno bi se Stogod naélo, sto bi nam dalo kijuz, da saznamo iz koga je vremena i koga je naroda. Izaslani strugnjak imao bi jo3 mnogo kojedta vidjeti i prougiti u toj okolini. Tuda se prostiru starinski biljezi ili mramori, kojim se ¢islo otpotinje ispod planine Grmega, pa se proteze do pod Vieué grad kod Unca, u duljini nekih 8 sati. Mramori eu udaljeni jedan od dragoga od prilike jedan sat. Mramori su lijepo otesano kamenje, koje je metar i po dugatko, au premjeru po metra, Udareni su u zemlju, Dio, Sto je nad zemljom, valjkast je, a ozgor je zaobljen. U zemlji sto stoji, éetvrtasto je, Svi,su jednaki. ») A osim toga u ovoj okolini, skoro svako brdo ima neki gradié ili neku drugu razvalinu. Narod pripovijeda i pripovijetku, kako je manastir podignut na ovome mjestu. Evo te pripovijetke: Bio jedan kralj (nezna mu narod imena), pa se razboli. Bolovao je dugo vremena. Sve ljekovite trave, vode i istotnike pio je, ali ma sve niéta ne pomode. Jedan mu pripovjedi, da je bio jako bolestan i da je otiiao na ,tve- tinju’ u petrovagkom polju i dim se napio ,svetinje’ i okupao, odmah je ozdravio. Kralja pobudi to i otigje na svetinja, a bilo je licem na Gjurgjev-dan, i dim se napio i okupao, ozdravi. Da se zahvali Bogu Sto ga podiie i ozdravi, podigne kod te ,svetinje* taj manastir i dadne mu ime: hram sv. Gjurgja Kod naroda smatra se i manastir kao avetinja i priveznje uza-nj dudno- vate prige. 4) Nema sumnje, da su to rimski biljezi, kojima se oznagavala rimska milja, Onuda je itla rimska testa iz Sisciae (Sisak) u Salonn (Solun kod Spljeta). Primjedba, uredniatya. Ty eee ae Mee os eee NA—b— Kazuju: kad god padne sa oltarskog zida kamen, to mora u selu neko umrijeti, na onoj strani sela, na koju je kamen pao. Ako je kamen veliki — veliko deljade; ako je mali, malo ée Geljade umrijeti. Narod kazuje, koji je kamen pao, kada je Marko ili Janko umr’o. Vjeruju: ako ta ne bi bilo toga manastira, svake bi godine potakao grad. Kazuju i to: u oltara ima sveto tijelo, te se desto puta vidi o praznicima velikijem, kako kod njega nur (éitak) gori u oltara. Prije nekoliko godina, kada eu neki Tarci zidali kuée u Petroveu, htjeli sa voziti kamen od manastira, Kada su dodli i donijeli poluge i éuskije, da razvaljujo, naobladi se i potne padati krvava kropa, velika kao jaja, i ubije tima Ijndima éetiri vola, a oni jedva Zivi uteku i glave sklone u kuéu Lazukiéa, Od onda niko se nije vide ueudio, da bi razvaljivao ,zidinu‘. To ju je sagéuvalo! Petar Mirkovic. Nonoso y XepuerosHHn. Harn wt je wamjepa, uuru 61x yeuuo, Kaan 6ux m xoTHO, Aa TOKameM BOAMKO KaKBO Hale; HO aHajyku, aa co na sprseMiK onheHapoaum Mowe 1 MAAM AMHAp IpHAoKNTH, U Aa je TO Yak AyHOCT cBAKOr AOMOpoya, TO eTO wayMux, ja y Ma noBM KEMaKcBHN aner ,[ancaue” y Capajeny, nemo 0 Tonony-noay, opom najsapannjem mpeajeay y Xepmerosnan, Ha jasnocr wanecem, 3Ham uncTo, aa ke uu MHord Ham pehw ony HapoaHy: ,Bnajera wea6a“ 7. 4. a ja ma hy wa ro? — Baur muurra apyro, wero ony myapor Fberoma: ,Ko he 6oxe, umpoxo my none." Tlomono. Tex y mosnjé go6a mpuaoaano je onom umewy ,uone% x. j. orkaxo Aycrpujanmt onao aokouie, aakae oa oxynanuje, Te ce aaHac y cBitjex enema, raje je 0 weuy pujes, kao uy rosopy, Hasupa Ionopo-noac, 1 He camo no erpantuMa, Hero u no Mjemhanua, Aan ja hy, numyhw o remy, cnaKako ce Apsara crapor Hin 6o.se pehn mpasor nena, Meum 61 6120 aparo, Kaa GUX gHaO MTOroA O OBUM KpacHOM Aujeay Hame KpuHe Xepuerosnne 13 crapogasanjex Kura Kagarit, alm UITa Hema, T0 He Mory Hut AaTH. 3a To hy ce ApsarH Hora, m0 npwsajy crapn, Kojt Come anajy, Hero MH Maar. Cen crapa Tonosua mpunosnjeaajy, aa ce ono mjecro y erape paxre nije apato Houoso, nero ,Kpuna-ayKa.” Jom wen crapum mpyaoganajy: »Kpusa-aysa noxpaj Ay6possuxa’. A rex aoaackom Ocuananja y Xepuerosuny W 70 no jeauom nony-Bojsoqn mpoanano je Tonono. Toros ear y Lonony w Ao Tpe6uma npunosujega, nomTo je nara Xepucrosuua noa Ocmananje, aa ce Tforoso jom ceaam roqiia apataro m Gopuao mporne Ocmananja, u To HOA voaersoM jeanor nona, xojit je cranopao Ha Bjerpenunm *) y 3anaau, Tour.camt Mopas uperpnjeau cy Ionosyn u no Ocmananje naan a Bojcxoj-wusi 1 Xpseauou-aoay ; ono je Ha nyzy, wayhu us sby6wsa y Tonono, WM a6taa na opiijem wjecruma uma cia rpo6.a uw qBa BeAuKa Kpera, jeAaH ca opujex HATIMMCOM: ,ace Aes MoxBaanMn jyHax Paauxua, Caje yeese cum uy Byx“ *) }) Hime jeaue xpacue nehune. 4) Caosa cy hupw.cna; ja cam onaj matic objeroqanno y Caonmmniy.” Ipaijegn uci,—6— [pyru xper HeMa HHKaKBAa HATHNCa, caMO uMa pyKa UpyskoHa uyT maga. ay cy co Tonoinn savera moran aa Heko npujeme oaynuparn Ocwananjama, To. ce Mose Bjeposarn, jep cy umaau sroay, HauMe oa mujere jyane erpane y Ganauint naan cy Toropmt oa ata ao npxa Ilonora’ xa mro aeha mpueao- HHTH 7. j. ya aaaMarnHeKy Meby, u Bazqa cy TaMo Moran yroummTa Haku, uso nog ep. Mapkom nan cp, Baaxom, Kao.mro je Tako m y HajHosmje Ao6a Guao, 7. j. 3a spujeme Gyue Bykaaonuha, Kao m mouscane 6yHe 1875. roa. Ho aa am ce 36u40 mpuje sparo Kpupa-ryka a nocanje Tlonono, ja craano He aHam, jep OcHM Mpeqaiba HeMAM HHKAKBBjex mpaBujex Aokaga pea com. IIpno ume He camo ga je Hama pajey, Hero oaropapa um camom moaosajy 1 o6anky Tonoss. Tonono je, kao mro‘ce mMoae m Ha Manu BuAjeTH, KpuBO Kao npernyta pysa, Tonoso mo camoj pujeru ima Guru Honitje ume, jop ce nujecy HM fotos Tako oA ‘Mpacrapyjex npemena amar, Camo, Han cam yo Itit Reraje BHAHO, Aa ce y HeKUjeM ToseaaMa, Koje cy AanaAM cpicKM BAaJapH Ay6possannma, cromume jom onga Tonos, Te 6a ono gate enjeqoaiao Mporns Hapoanor mpegaiba, 7. j. aa je Tes aorackom Typara “no mony-nojaoait mpoasaxo IIonoso. Tlonoao je, Kaa roa co yerajaao mporus Typaxa, sagga umaro 6o.ny yaory, jeao a6or cror nosomaja, Kao mTo cam Bek cnomenyo, a” apyro, mT0 je HACCLHO MCKSYIUBO XpuMbaUcKum CAeMCHTOM, MayseBNLE HesHATAH: 6poj Myxameganana. Ipenga ropa Xepucrosum y jynautray Tonosne uuxaa mijecy XBAAMAM, HO omer y cAoaH 2a onby caosoay Honosyu nnjecy auraa saocrajaan wa ocraanjex Xepueronana, ¥ ocHM Tora cpaaMjepxo uo Gpojy cranosHumTEa TIonoxo je aava.o sume sHaTanjex yAv, Hero H jegaH apyra Kpaj Xepnerosuuc. Kaparrep cranopanxa Tonona oqannyje ce HoKujem ameinjen ocobunama 0A cBujex apyrujex Xepuerosaua. [Ippo syau cy omrpoymau nu AapoBuTA 40 Hajpumler creneHa aHamAa H BjemITAHe, y KoANKO YORjoK Gos HUKAKBHjex uIKOAA owe goupujers. Tononay ysnjex wajmpuje aoSpo pasmncan 1 Tek ‘ce WAR pujemm Ha wanjecny paamy, u Gam sa ro My mpmmeyjy ucjyuamrao, jep Tlonosay xe'he y hopaso raasy ryOuru. Oryaa Koa apyrnjex Xepueronaie kao nopyra mma pujer: ,Y caaxor Tononya wa noA nasyxom @erwa.’ Kao taxosu, Iononuy cy sjemrn y pasnujem sanaTama, a ocodnTo y KakeHoj paarmi mpwnosnarn cy Kao Haj6oH y Xepueropunn, Hagarcee uaK y Tapaohu Kawcue ' paqwe, Ocum Tora um aa xaksy Apyry coaauky paawy y [onony ue xpeCajy majeropu ca erpane. Camm ajembaun’aactynajy cae sanare, Koju Tpcbajy cenanuma, 7. j, KaMeHOM page cKopo cBu, KAKO 3a Kyke Tako H 3a 4aTpREC, xojujex y Tlonosy uma spro mHoro, momo je Mano seuBnjex noga. 3a To cy "_y Tlonony xyhe Goxe, wero uraje y ceauma y Xepyerosnun; ua m ene pyre BaHAaTanje, Kao Tapa, Kona, Kadajyuje, Kyjyuynje, myta6yuje m7. A, crm opm cy camm mjembann u cranyjy y mjeery, Tako, aa 6m ce mato Kopierioy Kakas saHarauja ca erpane, Ka Gu aouo y Tonono aa paau. Ocnm Tort Tlonopy cy urreaaues. Majerop, Koju kamenom page, may no enoj Xepuce TouMMH H jeaHoM aujeay Asrmauuje, recy monay a gomoce Kybu, AoK.AC Kop nyhe oner 6paba 1 pohauw paje, mro peta y no.Lopaawu, tT. j. opy, Komajy, sey a, A. Ura same, Tonosau, jom 6yayhu Goa HiKaKBMjex IMKo.12, 3AOA ce Ganwrn y Gujean canjer m crekw Hopaya; TaKo’ wa upumjop Kaq jeyKondic-l1—- Chyenen wauar, 6420 ux je 18 Tonosa na toj paqwi mpexo anagecer sy AN. A’ y Amepnnu ima ux’ gartac ono 50m cpane. roqmHe oaigse Tamo. PogonyOn cy xeby Tax wpao, jep sak u onAj, Kojit ce piijorm iia Tao octane m omenm ce, of H nocauje Tora mane HOBIARY ToMOl cnojoj poASHHM OBAMO HAM rAje.61LA0. Aanac nema y Bocuw Xepuerosiinw au jeaue sapomm, y xKojoj Hema Tlononma, raxo ga je neh wao pst vpabanwx; urra sume maa papomu, y Kojima je sehuna Tononaya, Bancra ona. nocacsnna: ,Xepnerosuxa epnjer Hacean, a ceGe He paccan’, Mowe ce Bite oAHocnTH Ha camo’ IIonoBo, Hero an ua cay Xepueronnuy. Xpuermhop Muxajaonab, nryxan. Prilog istoriji Sarajva. Zo do rns pogats, Kamen do kamena palaga.* Narodna potlovica. Jedan je mudrac rekao: ,Stvari se poznaju po njihovoj istoriji. Koliko je te8ko saznati istoriju stvari, joi je texe iz sakupljenih poda- taka pronagi ato je istoriéno. Znajuéi ja ove istine, tesko mi je bilo odluditi se, da napiSem ovaj @lanak. Ali progitavéi nekoliko puta’ dragocjeno zrnce tradicionalne knjidev- nosti nagih djedova: ,Zrno do zrma pogaéa, kamen do kamena palata‘, rekoh u sebi: ,Bolje je ista nego nigta,“ pa zapisah ovo sto znam, onako kako umijem. Kako je tamna i noprozirna koprena, kojom je davna proilost Saraiva zastrta, muéno je i Zovjeku oM-zanata rijediti zagonetku istorije sarajeke, a kamo li meni, tome postu slabo vjo8tn. 8 toga evo unaprijed javijam, da éa u ovom dlanku crtati samo i jedino ono, ato eam éuo i vidio, bez ikakog ruspravijanja, pa neka vjeltak razludi 3to je u njemu aro, — ako ga bude — ato li je kukolj. * * * Kade s0 u narodu, da je Sarajva udario temelj sultan Muhamed II, koji je Bosnu-osvojio, a da prije nije bilo dehera ni varo’i tudijer. Ali se spominje u vakufnami (oporuci) Gazi Isa-bega, treceg bosanskog bega, koja je pisana 869. godine po tarskom kalendara t. j. 1465. godine po evrop- skom ragunu, dakle do 2 godino poslije ulaska Qsmanlija u Bosnu, da je Isa-beg utemeljio vakuf u ,Medineji Saraju.“ *) U vakuf zapisana dobra spo- minja se a istoj vakufnami ovako: pZakladnik jo eagradio u sarajskom polja u solu Brorcu kuéu kao pre- noéiite 2a siromahe i putnike, i naredio da im se daje hrana. Za uzdriavanje te knée zapisao je u vakuf svoje nokretnine u ¢ardiji.“ — Sudeéi po granicama, imala bi ona éardija biti na onom mjestu, gdje je danas baséaréija —, u Staroj varodi, u Seli8ta, u Podini, u Megju-podnicama, u Niz-podnicama, u Bjelavici. Narotito se istiée han, &to ga je sagradio u selu ,Brorcu“; ovaj han danas zovu ,KolobaraY. ) Medinom se nasivija glavne varoii jedne pokrajine.Sh Gazi Isa-beg podigao je kameni most preko Miljacke, gdje je danadnja Scher Cehajina éuprija, a kraj iste éuprije naginio je mlinove, koji su do prije 15 go- dina postojali i radili, a sada jo na’ njihovu mjestu naginjena ditaonica. Oni su se mlini zvali u narodu ,erce-begovi mlini*, Sto je znak, da je narod svoga starjedinu onda zvao ,erce-begom* ili ,ercegom.” Vidio sam joi jedan stari tureki epomenik u groblju kraj Hase¢i-hatun- déamije, koja lezi u ulici Sto vod: iz Cemalude u Cemerlinu ulicu. Na tome spome- nikn napisano je tureki ovo: MA BW Syrersy Iyer Sar oldiole t. j. Sahi bul hajrat Hase¢i Hava rubi idun el-fatiha 848. Ovo bi znadilo: ,Za- moli se Bogu za duiu utemeljiteljice ove zaduzbine, Hascéi Have. Umila 848.4 po islamekom kalendaru (biva po evropskom 1446). To pismo stoji na jednom malom, oblom kamenu, koji po prilici 70—80 cm. iz zemlje proviruje. Isti natpis glasi, da je Zona Hasedi Hava nadinila déamiju prije ulaska Toraka u Bosna na 19 godina, Kada se pogleda u tarsku povijest, koja kazujo, da je prije osvojenja u Bosni gjedio eultanov namjosnik, koji je u njegovo ime pobirao danak od bosanskih vladara, ne mode se poreci vjerojatnost tome natpisu. Ako se govjek obazre na ova biljedku i na Gazi-Isa-begovu vakufnamu, u kojoj se odmah poslije zauzeéa nabrajaju mnogi predjeli kao izgragjeni, mora se re¢i, da je bila nekakova varo’ ondje, gdje je sada Sarajvo i prije Turaka pa makar i malegna. Neka mi je slobodno istaknuti jo3 jedno, za koje bih rekao da potkrep- Ijuje ta slutnju. Idudi uz Bistrik na lijeva stranu, imade jedna mahala, koja narod nazivije ,Vlaéka mahala‘, a u kajda (poreznim knjigama) pide se ,Haddi Sejdin.“ U toj mahali imade jedno groblje, koje je ogragjeno u zid od velikog tesanog kamenja, a zid je pokriven takogjer fino tesanim plogama. Ja bih rekao, da ova ograda nije ragjena poslije Turaka, ve¢ prije, premda u groblja ima i turekih nigana. : U narodu se priéa o postanku Sarajva ovako: U vojsci sultan-Mahameda II, koji je Bosna osvojio, bio je jedan krimski vojvoda, po imenu Kiraj-han, pa kad je sultanova vojeka doila na Sehitluke, 2 sata daleko od istotne strane Sarajva, prema atarom gradu ,Hodidjedu“, gdje je bila bosanska vojeka, otpotelo se pucati iz topova na Hodidjed, ali je veoma te3ko bilo uzimati ga radi nezgode mjssta. Tu se onda od sultana odluzio Kiray-han ea avojom vojskom, i dodao do mjesta, gdje je sada earajeka tvrgjava. Ondje je bila ista kula, koja stoji i danas pod imenom ,ickala‘ ili abijela bastiona’. Kiraj-han je oteo na pusku tu kulu, i onda otpodeo odatle topovima tuéi Hodidjed. Za kratko vrijeme uspio je poslom, a kada se sultan eastade 8 njime, poljubi ga u delo i destita mu na pobjedi, te zapovjedi, da se upise ime Kiraj-hana na kamen vise Koline kapije, i da se za spomen te pobjede ni nearaj (palaéa) u poljani pod tom kulom. Naregjeni ,saraj* na- Ginjen je na onome mjestu, gdje je danas kréla (vojarna).. Od tada) ae cpotne podizati vide kuéa i ostade ime novoj varodi ,Sarajvo’, a ne kao ato stranac kaze Sarajevo.“ies Oni eu ,saraji* vavijek sluzili za ,begluk“ (kaéa, u kojoj je sjedila oblast) sve do na 50—60 godina prije, pa se i okolica onog mjesta zove ,,Za beglukom.“ Gore spomennti Kiraj-han ostavio je avoje kosti u Sarajva. On je po- ginuo u dragoj bici kod Sarajva, koja se, sude¢i po groblja kraj Ali-pagine déamije, morala dogoditi negdje oko Koeve ili danainjeg logora. Kiraj-han je zakopan u groblja prema vladinoj zgradi ; kraj potoka KoSeve stoje i danas usprav njegovi nigani (nadgrobno kamenje). Jedan je 11/, metar visok, detverouglast kamen, na vrbu je istesan turban, s jedne strane ima mad, a 8 druge topuz. Danainju sarajsku tvrgjava podigao je po narodnom pripovijedanju Ali- pasa Skopljak iz obitelji sadainjih Sulojmanpasi¢a. On je bio, — kazu, — veoma uljadan i dobar prema sirotinji, pa kada je dovrdio sarajeku tvrgjava, posao jo u Skoplje, te iduéi sa svojim sinom i pratnjom preko Kupreéa sretne svoja jedna kmeticu. On zastavi konje, te se sa starom seljankom ispita, 3tono reknu, do kokoii. Njegova sinu bude uz brdo, ito se njegov otac toliko sa prostom seljankom razgovara, te rekne svome drugu: ,Vidié li ti, bad je moj otac budala; koji bi se jol vezir sa prostom seljakinjom razgovarao!* Cavéi te rijegi Ali-paia, okrene se i rekne svome sinu: ,Ti budi ué-tugli vezir i na- Gini sarajeke bedeme, pa makar bio budala kao ja.“ Sarajvo je bilo vazda srediéte Bosne i Hercegovine. Bosanski mula — najetariji kadija — sjedio je vazda u Sarajva, dotim su poglavari mijenjali svoju stolicn gdjekad.u Sarajva, gdjekad u Travniku, a gdjekad u Banjojlaci, ali se nikad nije zakljudivao ni jedan vaini posao bez sarajskog mule i aga. os Sarajvo je izgragjeno najviée u razdoblju izmegju 900 do 1000 islamskog datuma, biva po evropskom ragunu od 1494 do 1591. U Sarajva ima osam déamija od kamena zidanih i na kube svedenih; njih sve osam zidano je u desetom stolje¢u po arapskom kalendara. Iamegja svih, koji su doprinijeli, da se Sarajvo podigne, éini se da je Gazi- Husrev-beg najvise udinio. On je bio sultanov namjesnik u Bosni, jednoé od 924. do 927., a drugi put od 938. do 949. god. po hidéretu (1517—1520. i 1531—1542). wy U tome vremenu natinio je velelijepu dzamija usred Sarajva, kojoj je te’ko ravne naéi. Na kapiji déamije melesan je ovaki natpis: > Oarltijls & dae bb gpd y!Vgale Ald paige Vist alsa tee Lae VIS all glo VW at 2 Uo re Taj natpis u stihovima i na arapskonr jezika znaéi u prijevoda ovo : »Sagradi veliki dobrodinitelj Husrev-beg za boziju ljubav kuéu za one, Koji pred Bogom na zemlju padaju. On je satro neprijatelje, a pomogao bor- cima za vjera. On je prosuo dobroginstva i pomogao poboznim Ijudima. Bodija Providnost rete nam ovo, da se znade kada je sagragjena ova diamija: Ovo je skupiste dobrogina i ku¢da zahvalnika.“ Ako se slogovi u najpoiljednjem stihu originala sakupe u brojevima, Kcoje svako slovo znati, postignuéemo 937. godinu (1530),, koje ja )déamija dovriena. Na ovaj se red pazi kod mal ne svakog natpiea u stibovima,i zoveMeni se @ini, da je veoma znamenit po arhitektura veli a dosta je zanimiv izrez kamenja u svodu nad glavnom kapijom. Posto se neufam, da bi mi poélo za rukom ovo opisati, spominjem to ovdje samo da na to svrnem paznju kojeg vjestaka. Osim déamije podigao je Gazi-Husrev-beg medresu prema dZamiji, kupa- lite za muBkinje i Zenskinje u Cemaluai ulici, bezistan u kojem je 80 dudana pod svodom, i tadlihan sa 60 magaza, dto pri zemlji Sto na prvom i drugom spratu, i sve na avod. U vakufnami Gazi-Husrev-bega, pisanoj 938. po hidgretu (1531.) spominje se, da je naginio Talihan’za mutapéije, t. j. zanatlije, koji tkaju éebeta, pokrovce, harare i druge vunene stvari. Biva da je u ono doba bio plaho razvijen taj zanat u Sarajvu, dok je htio nadiniti natogito za te zanatlije onako veliku -i tvrdu zgradu, koju tek 1879. godine razori uZasan plamen od Spirituoznih stvari, pa i opet ne moze vrijeme kroz 10 godina puno nauditi nepokrivenim svodovima, Zaklada, koju je Gazi-Huerev-beg utemeljio za izdrZavanje déamije, medrese (velike Skole), male Skole i kuhinjo za sirotu i putnike, ogromna je. U ta zakladu ostavio je samo gotova novea, srebrenog i zlatnog posugja i dragocijenosti u vrijednosti preko 3 milijuna drama srebra. Da ee dobije pojma o nekretninama u zemlji i 2gradama te zaklade, dosta je ako kod ove prilike kazem, da danas njegova zaklada (vakuf) uziva manje nego jednu ¢etvrtinu tih nekretnosti, od koje dobiva godi8nje preko 36.000, for. stalnog prihoda. Gazi-Hadim-Ali-paéa, koji je bio sultanov ‘namjeanik u Bosni, jednod od 951, do 954. god. (1544—1547.) a drugi. put od 957. do 960. god. (1550—1553.) sagradio je diamiju na zapadu Sarajva na ko¥evskom potoku. Vise diamijeke kapije stoji u kamenu natpis, iz kojeg proizlazi da je dZamija dogotovijena 968. godine (1560.) Megju znamenite stare gragjevine broje se i ove diamije: Ferhad-bega Sokoloviéa, sagragjena u godini 398. (1493.) usred Sarajva. Buzadzi-Hadsi-Hasanova, na Guréiéa brijegu, sagragjena 993. god. (1585.) Skender-pagina -u Tereziji ulici, Cekrkéi-Muslihudinova i Hovadée-Durakova, ove dvije na BaS¢ardiji, gragjene izmegju 900—1000. god. Odmah iza Gazi-Husrev-begove diamije dolazi svojom Ijepotom i veli- éinom ,Careva dZamija“, koja se nazivije dZamijom Sultan-Mubameda II, a narod priva, da ju je Gazi-Husrev-beg sagradio i poklonio sultanu. Ja nijesam mogao naci nikakva natpiea u toj déamiji, iz kojeg bi ee moglo saznati, tko ju je podisto sagradio i kada. . Bruea-bezistan, koji ledi u-sredini earajeke ardije, i koji je ea- gradio glasoviti veliki vezir Rustem-paia Opukovié (Bo8njak). U ovom bezistana imade jedna magaza uprav pod svodom megjui éetiri stuba, na Kojima svod stoji. U toj magazi guvani au u staro doba znamoniti spisi i povelje, Sto eu dolazile Bo&njacima. Pritaju, da je ta magaza bila puna takovih spisa, ali da su ti spisi kainje — prije 40—50 godina —odneseni u huéumet, gdje su ve zagubili. Mustafa Hilmi.—-a— Ceno Mpawunjak wm weroBa nefnHa. TIpauranjae je maro ceome, koje mpmiaja kHexnjm xprapexoj, mo UpHaumt AUageceT MHByTa aarcKo oA ceaa Puna wan oa raaBHe yage,}) a apa cata oA rpaja Buna. Mem am caysajzo Guxahxo-netponauKom mectom Ha ropmy cTpany y3 Tako sant puta Kaanan, Byam ce IIpamunjax anjeso y jeanoj yeroj AoamHM, Kpos Kojy Teve noTOK ucTora wacHa. Io epea Ipanriujaxa Bian ce omer crap, GaaTan nyT, 3a Koj Bese, aa je ¥ UpBautiba Bpemena 610 Haj- YaaBnujn ApyM, Koja ce us Capajena y Buxah u ocraay Kpajuny capajencra po6a mporonuaa. Kay, aa ty Hera nuje Ouao uM jeaue Kyke, mero: seauKa WaaHHHa m rycTo ‘xpacrono apscke, xoje je ka aa qomax Pumya cny aanauy pasan ssyanmato, Hanjepu am te namjopa, re nohem caysajno wa Punua y ceao Topnjesan rm crapua xaaannm myrem xpos I[panranjax, ua 6aumm HCXOTHYHO MOraeA HU AccHY eTpany, omaaikem y KamedoouTom 6pay, Koje Tipamunjax ca jyssue crpane saTnapa, jeaay aocta Boany mekmay, Koja je enoje ajarao (mynsupy) nyTy Man cjesepo-nerosHo} expan oKpeHy.Aa. Bua je 70 y crapo spujene — scae— siamenura nebnna, xojy cy oA BajKaan “bYAW WosHaRaau, 1 Kujy cy xajayuxom nehunom spaan. Hehem norpomurit nw accor Mura, jae ny: Toj nekunH Aohem. Ona je maro yapunmiena Haq panmit BCM.be, TAKO, AQ MOpelll Y HOKOAMKO Kopayaja Ya UpMpoAHO HAYUTECHE KAMeHUTO Gacamare npea nohuuy usaku, [pea wom je man Hoaesax, Kojit axa Ha oMaTC avopumro, Yaaa je y wy MMpoK oA UpHANKE 3a, TPH MeTpa, a.BHeHHA YeTHPI Ao uer merapa, Yuyrpa je, kaa yhou, mato muce, a onaa je y uckwne panar 1 anero, Kao aa je narocana, Osro je upupoga na KyGe nickuny. nasiittaa THpke Lemme, Hero aa cy je KAKUH MajeTopn rpagnan. Y nckuet co me angi, HELO CAMO KOA BPATA, A WE je Mpa, HO KOMe CAMO ¢ BICANUOM MOweUI XOAATH. Tlomasnnr xpos nckiay nexoanco kopayaja, Haaaait cc jeaito Aoera neattico jesepo, y koje je maamuey donjéky m Hagaacka erpax moraeaatH, Kao ja ke Ta OHO HeKOM endoM com Mpunyhit. Tokpaj jerepa uma Kamenumi moana, 30 wojm 6 pekao, ja ra jo ny,cka pyKa SHARAA, HO ¢ THM MoAaHgoM He Mose co na ony erpay jesepa upoku, jep je yank, a nemaut ce samo pyxama yxnarurit, TIpexo jeacpa, sere crap ayan, aa je Gita rnoagena noayra ua yerupr, Mpeko Koje ce Mor.zo UpeMoeTHTH, HO Te NOAYKe Caan Hema, IsaaY Aa jo yiepagcua. Tipunajy, aa. je uchuna spao ay6oKo y sem..y ormman # Aa ce y 1boj onAMO 3a jesepom uarase quuije Gane, 10, Kojima je maxoumua nopacaa. Hero to je camo upiiage, @ 4a je ueruua He Tupan ce. Ocim Tora neae, ja ce yByTpa AyGoKo y nicht uasasit rnowhew oxonaia Tapa, Ha Kojy cy xajayuke acne TRaLe. Juno (ula yiyTpa Aeans Gukpe KoTAO, wepurc, cay, cayar HM jour HEKUX cTBapH. Hexawo jecenac cnparux co cam y ony uchway, mpeNaa cau a mpije y Wy goaaguo, Ma noyex pasracaarH, He’ 6UxX AN urTO HauIno H BAKO. Kaa ma jeaau nyr onaaux Ganay jesepa y erijenu kon.be Ges apnea (yeuaa) yaapero. ‘Temmom mywos wasyKox: ra ua crujene. Bujex aa je aa npxy sacyKano, 11a He SHAM, AQ AM cam ra ja Bajchn Bacykao, HAM je B oTUpIje sacyKaAnO 611.10. Quo je ayraio (603 yeaa) ABA REANKA LYACKA TeAKA, a OA YeantKa (Masiije) caxonano, Mua rp ourrpua wat home, a maccne cy My erpane waxac6acre, aa Ou noja Hua wux Telin Morsa. ) Maga, = emgana yoora,— 23 Jabyxa m TY Anja (y Kojy ce apaax meke) HaqHEeHe cy crio~zA oA arpa, xoja jo mo reomhy yaapen, naan a6or nerore. OA ja6yse jo Bpxa uma IJ, negas, a TyAnja je HOMTO Maia OA ToAoBIHE MyUTKOTA MeaLa. Ilpjero Kone Gea ApWRA wa ANE ona: omamn TOMYs OA Mecr Hepa, ma cam pacnuTHBAc o Tome, aan ram worao nabu, Ty cxopo Kaaame mu, aa ce Taj Tonya y jequora coa.ata ua..aaM, ma caw my ormmao Kyhu, ne 6ux an ra qo6uo, On ar pexe, aa je 610 y merone qjene nacaher Ha mira, ma cy ra Hocaan — Bean no npeay — w Herajo sary6nan. IIpemernyo je exy xyhy, aan ra mje morao nahi. Hi o osoj nobuma mwa paswcirnx upaya i 6ajem, Kao uo Mnorme apyrnua no Bocru Xepuerosunu. Wauchy ocraaora npria co, aa cy ¥ moj xajayim cranopaan, ma aa cy mM mM xeNe Y oj macramene 6uae. To Haw exjeaoam ofa Tapa, Korao, Bepiire mT. a. ITO MapoA upiua, aa ce y nekuemt Haaaze. TIpunosujeajy, wano je jeaan rasan xajayx, mmenom Cresan, oreo nexy ajenojxy weraje woa T'aamoua, ro je aozeo y ony mchuny m wawmcano yaor je sa meny. Aan ga nexoamko neajera, aok jo Taj xajaye mo serama xogao, neeraje wa nekuwe werone Ajenojxe. On jo rpaname ua ene erpano, jep My 6jeme waa wao Huma ua esnjery. IIo saaya je nao weroso Tpaxene, jep © moj HH Tpara mH ranca ao6uTH Hnje Morac. Jegan myr moc.je aocra roauna, Ka, je onaj xajayk mpoxo neraxne naaHHHe Ko, JAujesHa ca enojom apyzcinom mperasno, Hake wero voOanve KoA ovana y mywa. Ono uo6anye yawHu My ce, aa je Bpao Haams Ha werony nergammy aparany. Ou 6pate nowHe uo6aHye pacnurMarn: xo my je Maru oran? 4 OHO MY HemT0 Henpwia, aa aa Matep He sHabame Kasara, raje My je. Via jjounmera xaswnana siaje on, Aa je To anjere one ajesojxe, Kojy je on an 2%KCHY Mucano yaeTH. 3a TO OTHAC ¥ con, Koje ce TY 6ausy Harasame, Ho 6 aw m0 Goxe 0 cneuy pasadpao, Kaa aan Ha morony neauRy maaocr 4yje, Aa je werosa HeRagaa sapy4HMa yupaa, vemTo y TY3H sa HM, a HemITo oner a6or Tora, mo je clAom aa Heapara oaueacua, Ebex uonjer 6jeme rarohep normuyo y Hexom phasom ajcay, y Kom ra jeane Hoku Hahomo, a mean cmmanh oerao cam, cmpoue Ges ona m MajKe, Te je cayseno KoA HeKora GoraTora cemaKa. Xajayx yse opora manora cob 3a cna, oaseac ra y nehwuy, vo ra noane nocanje ca co6om mo yeraMa BogaTH. Kaucy, aa ra je omeHuo m merony »y6oBLy _ joseo y oBy uery mckuny. Osaj maan nocrage Tocatje spao seanKn jynax, te je verosa0 Horo TOANHA, & Ha WoMLLeTKy ca acto H jeanmM AjereToM us one ere mehuue mpe6jerao y Korape panne. Ca Janxounhea Crojanom seronao je mmoro roqitna x parosao c Typruma ua Kpajunu oq umouom aexarna Byka Bjeao6pra. Y ono npujeme mpuyajy, aa cy uujoac pyae xajayka y onoj nohwuu cravopaie, Te WBAasH.Ae OMNTO NpCA NYTHURE M TproBue, ua OTHMAAG poby vonme my uckmay Ha ocrapy aortocu.tc, /lewanaao ce sume nyTa,"\aey.e6 nt3 HYTHEuOM xajayouMa opoTuBHaN H OHAA 6H HacTaO crpauiaH wm KpBAB 60). Tipacak nymoxa syo 6m ce raga m0 majcaoj oxoaumt, Te 6u co onAR H nexerH4H0 — onoMe, Ko 6x TO 4yo — oreaa na yera pujor: paurnst (nymuca) y Tpanrinjary. Oa tora neae, aa a ocrage Upamanjax no tH uMetoM ene AO qauanneux npemera, — Apyru oner waxy, aa ce Tpaurnijax Hasna Tako 360P Aus..e upacaan (Kpmaxa), Kojujex ce T¥aa ¥ Crapo npuyjeme MHoro HaaasHao. Y vomrcawe spnjeme uejesome wyny no Tpawsujay, re on ocrage rd Ges ukakpa sakaona, Qua ce u xajayum pas6jerome 43 one nehnue, Te ona ocTage oA HX Upagna m myeTa, Cenann, wojt Gausy uchnue cranyjy, mpusajy, aa ce mo moj uajyrpa Mowe Buajern HeKNX MaAUX crona, Tony? AjowMHjex. Jase were, ja ce 10 nehuuu uyjy Hes raacosu, Koju mjesajy upkscue njecuec. HaGauawn an uro y nebuuy y nove, cjyrpaaun, Kausy, qa jo ona nommuthona, a oa onujox ernapn, woje cy waGayane, Hova HM Tpara HH raaca — Kaxy — wnae Hx moKyne. Ay6oxo y uchinn ama m caq BHAA H BHAIAAM, Kojo yxnare o6HOH KoA0 roa nebunesux spara, na wjecro Hexagmwe ijecme wuxose, Haayy uw itapway 3a ctapiijem Bpeenom ut 3a jynanuma mpsora oa; maayy ITO ce poa.byAcKHt onaKo ToKBapyo, Te cy nocraae y Hapoay: uconKe, Kpahe, nanesnHe, mpe-ry6o- ‘uinersa 1 apyra pasa Gesakoma, Koja wat acaajy va noc us nekave nsakut. Ho smae ce naaajy, aa he ce napoa nonpasurn, te aa he oner one uaahu y cnoje naanwe, Ha YNCTe HaBope NAanuHCKE, Ha he ce Mo ApyrH ny 6paraaute ¢ jynanuma, xoju’ he onga uactaTa usHosa uoverm cuoja jyHauKa ajera. Eoora Konavernh, cromronm Gromile na Glasincu. Tavjoiée 0 iskopinama som. muzeja, priregjonim pod jesen godine 1888. Priopéio Dr. Giro Trahelka Visoéina glasinaéka jedno je od rijetkih mjesta u brdo- vitom kraju srednje Bosne, gdje ti se oko, utrugjeno samim krinim gorama i vrietnim planinama, moze odmarati, gledajudi lijepu ravan. Visoéina oslonila se na zapadu o Romaniju - planinu, kojom su nekod hajduci éctovali. Tu je nadvisise visoka brda, a megju njima istite se Velika stijena, visoka 1645 m., Orlova stijena 1507 m., i Veliki vrh 1328 m. Pod tim vrhovima, koji se po- nosito digoSe nebu pod oblake, a podno Na-Romanije prostire se glasinatko polje kao zelen painjak prema istoku, gdje prelazi u breguljasti, mladim boridima okideni kraj. Sto dalje na istok, lice mu’ se sve vise mijenja, a gore, koje nose Glasinac, spudtaju se tek pred Rogaticom strmo u dolinu, da je opasu zelenim vijencem. Sav Glasinac pitom je pa&njak; kud god oko segne, lijepa trava, obilno sijeno, te je kao stvoren za narod, kome je stoka i hrana.i odijelo, a tukav narod bio je sigurno onaj, k doba, prije nego li je o njemu bilo vijesti i povijesti, .stanovao u danaSnjoj Bosni.-u- Visotina glasinatka dosta je prostrana, da moze na njoj deset puta toliko naroda Zivjeti, koliko ga danas ima, ali jedna mu je mana, koje u davno doba nije bilo. Ta mana sastoji se u velikoj oskudici vode. Sav Glasinac ima tek jedno pitko vrelo u Sokécu, a posred ravni proti¢e mali, preko ljeta suhi potok ReSetnica, koja utive u golemu pedinu, te ses onu stranu pridruzuje kriptitkim vrelima Praée. Uz taku oskudicu, koja narodu glasina¢kom Zivot vrlo oteddava, ne bi mogao onako mnogobrojan narod Zivjeti, kako je prema obilnim njegovim spomenicama, Sto nam ih ostavi, u predhistoritko doba divio, a nema sumnje, da se hidrografitko lice ravnice vremenom promijenilo, da je nekoé na Glasincu daleko vide vode bilo, nego danas. Na tu misao nije me navelo pricanje naroda na Glasincu, da je nekoé ondje bilo golemo jezero, pa da su njime brodovi plovili, veé to, Sto je sve dno glasinacko gust mulj, koji mjestimice do 1.5 m., u dubljinu size, a taj mulj zadnji je ostanak maloga jezerca, koje se ovdje nalazilo. Pitanje, kako je ta voda.nestala, da li se spustila u one podzemne rupe i pukotine, kojih dosta ima po Gla- sincu, ili je drugdje provalila put, tek de taénije ustanoviti geolosko istrazivanje, ali nema sumnje, da se lice Gilasinca doista pro- mijenilo. * * * Grobista. Ima tome nekoliko godina, sto su na Glasincu nagjene prve predhistoritke gromile, a u njima predmeti od mjedi. Dr. Hochstetter - priopéio je u Glasniku betkog antropolodkog drustva ') te predmete, a na geografickom pregledu ,Glasinatke visotine,“ Sto ju je svome izvjeStaju prilozio, zabiljezio je svega sedam gromila. Tri je nadao netaknute, a.-éetiri bijahu razrovane. Boravedi jesenas na Glasincu, nagjoh ostanke razrovanih gromila uz cestu, 8to pokraj spomenika, sazidana od mramorja bliznjeg bogumilskog groblja, u Rogaticu vodi. Te éetiri gromile, a uz njih i po edjekoja drugu, razvalise, da im nasap uzidaju u tu cestu. One tri netaknute gromile razlikuju se od ostalih bitno. Dvije, Sto u polju nedaleko Sokéca jedna pored druge stoje, nijesu humke, nasute od kamenja, ve¢ od mrke zemlje, a pod njima nagjoh obilje kostiju rastreSenih i razbacanih, kako to nevolja ili strah sa sobom nosi — rekao bih da su kuzna groblja, nastala za kakve pogasti. Pod svakom: nagjoh ostanke od 15 do 20 sahranjenika, ali kako bijahu razbacani, ni da bi pomislio sastaviti ih u cjelinu, a uz to su kosti i s vremena stradale, te bi se raspadale, ¢im bi ih se taknuo. “~4) Mittheilangen der antropologischen Geselluchaft in Wien 1881, Nr, 10—12; pod naslovom: Ueber einen Kesselwagen aus Bronze, aus einen Hlgelgrab von Glasitiac.Osim kostija ne nagjoh u tim gromilama nikakvih predmeta, po kojima bi se mogla staring tih grobnica ustanoviti; samo tamo amo nagje se u naspu po koji crijep ili utarak posude od gline 8 primjesom od -vapnena pijeska,. karakteristitnim obiljezjem pred- historitkih posuda. - Ali i taj kriterij mogao bi nas u tom sluéaju kod ocjenjivanja starine tih gromila zavesti, jer se jo3 i- danas nalaze po seljatkim ku¢éama na Glasincu posude od ilovade sa smjesom pokrupna vapnena pijeska. Narod ih dobavlja iz Zvornika, a kazuje da su takvi lonci bolji nego drugi, — za 3to? i ne zna. Sto se tite trede gromile, koja lexi pokraj puta u Odzak, uvjerih se, da to i nije grobnica, veé prirodno nastala humka, povrh nje mala bara, a voda joj izvire iz podzemnog vrutka. Sve humke, 3to ih je Hochstetter pobiljezio, nalaze se na samu ravnu Glasincu, a i nema drugih, do njih ovdje; ali kad se uspeh na breZuljke, Stono ravnicu na istoku zarubide, nagjoh ih toliko, da sam, obilazedi podulje onuda, jedva sviju okom preletio. Narod je tim predhistorickim spomenicima nadio ime ,gromila,“ »gomila‘ ili metatezom smogila‘ ; ,Gromile* zove se i selo na jugo- istoku Glasinca, te miu je.od njih ime. Narod 0 njima priéa po koju priéu, ne bi li im kako rastumadio postanak. Po nekim plijevio je u davno doba ondje narod oranice, a kamenje zgrtavao bi u gromile, dok se ne nakupi ondje pogo- lema humka, tumatenje u koje. na Glasincu slabo tko vjeruje, jer ima mjestimice onud toliko gromila, da se sa njih polje i ne vidi. Drugi prigaju, da se pod njima blago krije, a mnogi, kojim ogi vide vide, nego je za gledanja, ugledase u odi Mlijin-dana, kako se iz njih iskre krijesé — najbolji dokaz, da onud ima ukopana zlata. Nadlo se i Ijudi, koji onuda pokuéavahu kopati, ne bi li se blaga dokopali, —a-kod Kusata ukaza im se ‘golema prikaza, duh, koji je ustao iz gromile, te uzrastao toliki, da mu se glava neba dotaknula. Kopaéi, prestraSeni s ove prikaze, onesvijestise se, a kad se osvijestie, nestelo. je duha. Odonda svak . se _pladio raskopavati gromila. Ima o njima jo3 jedna pri¢a; u koju narod najviée vjeruje. Cesto bi- nalazili pod gromilom nasuta kamenja ljudskih kostiju, a kako ée da protumaée onaj silni teret kamenja nad Jje3inom, van da je pokojnik bio izdajica, a narod da ga je kamenovao. Tuna li po tome Glasinca, gdje izdajica do izdajice lesi! —— Prve gromile nagjoh na brezuljku, na kome se uzdize soko- latka erkva sv. Ilije. Brezuljak taj jedva zaprema 5000 (m. Na istoku spuSta se strmo niz stijene, a dno mu opasala na lik polukruga ReSetnica;- juzna i zapadna mu se strana spuita prema ravnom Glasincu, a sjeverna izravnala se dolinom Redetnice’ Narod okrstio je taj breduljak imenom Gradac, a naziv taj valja, jer kud ti oko po njem krene, ugledade ostanke’ nekadanje\pred- historitke naseobine.— 6 — Crkva sv. Tlije sazidana je na debelom. tavanu crijepova i utaraka predhistoritkih posuda. Sligni crijepovi naslagani su i na dnu stijene s istotne strane, a taj sloj je mjestimice do 30 cm. debeo. Na.samom brezuljku pak vigjaju se ostanci starih zidina. | Jedan zid, kome se ostanci jo’ do pé metra nad povrsinom busa uzdizu, dug je 6 m., te presijeca jugozapadni dosak danainjeg pravoslavnog groblja. Taj zid bio je sazidan od neobragjena kamenja, naslagana bez kreéa ili drugog kakog ljepiva. Izmegju kamenja naSslo se obilje crijepova, a megju -njima i jedna plosnata, lijepo zaobljena, pred- histori¢ka preslica (Wirtel) od gline. Evo pregleda grobista na Glasincu : ed 1 Mnaker 5 | : =a Grobista & Rusevine » Vece gromite a at edeh. ae ‘ ua Raatese gromife rte “9 Pobracé ee ie Odiak’® Tanooleaviss Kakvih dvjesta koraéaja na sjever opazava se nastavak istoga zida, a s njime na tri metra razdaleko usporedo drugi zid. Ovi zidovi imali su jamaéno braniti brezuljak od nenadana nasrtaja sa ravnice. Naseobina sama bila je na jugnom kraju breZuljka, gdje je danas crkva i skola, a zakljuditi nam je to iz mnodine crije- pova, koji se moda kroz stoljeéa ondje nakupide. Dok je vrijeme, ili nevolja, ili druga kob naseobinu unistila, te ée joj samo vjesto oko danas razabrati traga, sahranila je zemlja mnoge utarke posuda, ato ih je Covjek od sebe bacio, u svome krilu, kako ée Zivo posvjedoéiti, da je onuda u ono doba, kada je povijest bila tek u povojima, Zivio Covjek. nama eats-7— Zanimiviji je od juznoga kraja Gradca po nas sjeverni. Tik onog zida nalazilo se groblje one naseobine, — desetak gromila raznog opsega i velitine. Najveca je gromila do 12 m. u premjeru duga, a visoka 1:20 m., najmanjoj se jedva tjeme pomolilo nad povréinom busa, koji ju teéajem vremena zaodio. Daleko vide gromila nagjoh po obroncima bredguljaka, koji za- rubige istoéni kraj ravnice sve do OdZaka. Sve se naniza’e oko jednog srediita, oko grobiita pod Lazama. Tu se istidu Sest velikih plosnatih gromila, nasutih sitno stucanim kamenjem, nani- zanih u jedan red. Do njih su dvije pogoleme, oble, i 76 pomanjih. Odavle na jug prostire se to grobiite kroz oblidnji borik prema selu Lazama, a na vrh brda Rasovace proteze se prema Odéacima druga nekropola sa vise nego 200 gromila; sred njih opaziti je podor do 40" dugatkog zida. U samom selu Lazama nadi je do oranice Bode Biljiéa veoma veliku, a uz nju do tri manjih gromila, tri su druge u oranici, a niz ogradu njive zadruge Dupljanoviéa imade ih ‘nanizanih jedanaest. Ove skupine gromila, Sto se sve nalaze u okoliiu sela Laza, protezu se istoénim pravcem prema Vidri¢ima, gdje je na vise mjesta sred oranica nadi ostanaka od zidina, a kud ti noga stane, gromila. Imade ih tu do 120, a po dolinama, ato se isto¢nim pravcem do Kusaéa proviaze, nagjoh povise skupina gromila, svega njih do 320. U polju, sto se oko Kusaéa prostrlo, pruZi mi se éudan vidik: kud god okom krenuh, ugledah sred smreka nebrojene gro- mile jednu do druge, a sam po sebi rodni kraj postao sa silnog nasutog kamenja napola pustim. Gromile te nijesu ba’ goleme, ali za to im ni broja nema. Dvije najvece, &to uz put u Pobratke usporedo stoje, jedva su 12 m. u premjeru, a nad zemljom se uz- digoSe za 1°5 m. Narod okrstio ih je cudnim imenom Ararevih gromila, koga ne mogoh protumatiti; o njima i o blagu, Sto se pod njima krije, priéa narod po gdjekoju pritu. Obilazedi tri dana dolinom oko Kusata po obliznjim obroncima, nabrojio sam tu do 1200 gromila, a kad im jo’ uvijek ne nagjoh kraja, okanih se te muéne rabote do bolje zgode. Osim ovih predhistori¢kih spomenika imade tu i drugih vaznih. Selo Kusaée sazidano je na ruSevinama primitivnih zidina, a i sred oranica nadi je sliénih zidina, koje ili bijahu ograde, torovi ili zidovi nekadanjih kuéa. Sred tih zidina nagjoh golemu veé od pamtivijeka isuSenu éatrnju, koja je jamatno u isto doba sazidana, Kada su i one gromile nastale. Juzni kraj doline kusatke zaprema do 100 m. visoki breZuljak, sa koga moze lako sve doline pregledati, koje se ovdje sastaju. Narod okrstio ga je imenom Gradac, a i to ime nadjenuto je zbog razvalina, koje se po njemu nalaze. Te su razyaline ostanci predhistori¢ke tvrgjavice, koju je opasao na lik pravilnoga}okruga od 60 m. premjera neko’ povisok zid. Prema istoku nalazio se dotri metra Sirok ulaz u tu tvrgjavicn, sred koje nagjoh Sest pomanjih gromila. Zid te gradine (rudevine njegove zapremaju Sirinu od 6 m., te se mjestimice do 1:5 m. nad povr3inom zemlje uzdizu), bijase, ako se u obzir uzme nasap, u koji se je sasuo, po prilici 2°5 m. visok, a 1°5 Sirok. Bio je sazidan najprimitivnijim na¢inom; pra- vilnom sastava, obragjenom tesanom kamenu ili kretu ni traga, veé pusto kamenje, kako se moglo nai u bliZnjem okoligu nasuto, naslagano je jedno nad drugim. U ono doba, gdje se vojevalo vide na Sake nego na sablje, gdje se vojnik samo takim orazjem oruzao, kojim se mogao posluziti, kad mu se neprijatelj ili on njemu ‘primakao na dohvat, bijade ta kula unatoé svoje jednostavne gradnje dovoljna za&tita; a lezeci navrh humke, s koje se na sve strane otvorio dalek vidik, osobito je vrijedila kao strazarnica. Obazirudi se sa Gradca po daljem okolisu, ugledaées i dalje tragova iz predhistoriékog doba. Pod Golim-brdom golemo je groblje, a u njemu do 500 gro- mila, kod Nadiéa ih je blizu stotina, a-kod Aliluka 12 povecih a 30. pomanjih. Po obroncima, &tono zarubise dolinu, koja se pod Bandinim- odZakom i pod Madi-poljem prostire istoénim pravcém prema ‘ ravnom Glasincu, imade povise skupina gromila, a ove se gdje i gdje tako gusto poredage, da je sa njih rodna dolina opustjela, a samo rijetko gdje.je po koja ljeska u to nasuto kamenje zavrijezila svoj korijen. Osobito gusto nanizade se gromile na Talinama, a megju njima nagjoh 12 velikih, od. kojih je najveca 25 m. u premjeru, a visoka 2.20. m. Sva grobita, dosada navedena, nanizase se oko dvaju sredista ; oko naseobine kod Kusaéa i kod Sokéva, ali i drugim pravcem ih nagjoh. Radavom, koja se napram sokolacke crkve spusta u ravni Glasinac, imade oko vratnice 80 njih, na puSkomet od njih prema jugu nalazi se golema gromila, a do nje ostanci zida, koji je na oblik polukruga okrunio vrsak dvaju nizova humki, koje se ovdje sastado’e. Odavle prostire se u vise skupina prema Madima do 70 pomanjih gromila, a na istotnoj strani toga seoca nagjoh nekropolu sa bliza 100 njih. Kod Gazivoda nagjoh 48 gromila, a s obje strane puta, koji pod Cavarinama prolazi, do 170. Tu se nalazi-u polju Odoviéa jedna od najvecih gromila, 8to ih ugledah na- Glasincu. Kod Mariéa nagjoh u dva reda nanizanili 8 gromila, zelenilom lijepo obraslih; najveéa od njih visoka je do 2 met., a premjer joj je do 22 met. Iduéi dalje na jugoistok, nagjoh jo nekoliko po- manjih gromilica, a onda nasta stanka. Tek 1°5 kilometra dalje pojavise se opet pred Senkovidima.— 9 — Kraj je i to bremat, ali znaéajno se promijenio. Zemlju ne pokriva vide gusta zelen, kao na Glasincu, veé se iz nje pomalja dosta éesto gd kr3. Borida nadi de samo u pomanjim gajevima, ali za to vrlo cestih ponora, koji se kao golemi lijevci dolje suzise. Cijelim krajem, dokle:ga oko pregledati moze, pusto je groblje, a gromile se po njemu tako gusto poredade, da bi se desto jedna doticala druge. Te -gromile, koje zapremaju vise od Getvornog kilometra, na brazu ruku ni prebrojiti ne bih mogao. Da ih pobiljezi8, valjalo bi moda povise mjeseci probaviti ondje, a dok bi ih temeljito istrazio, protekla bi koja godinica naporna rada. ~ Dok je to groblje zauzelo onaj opseg, Sto ga danas ima, proteklo je mnogo stoljeda ovom naseobinom, koja je, sudeéi po zaostalim joj grobidtima, bila mozda jo8 znamenitija od sokolatke i kusacke. h na povisokoj humci razvaline tvrgjavice, koja je i oblikom i velitinom jednaka s onom kod Kusaéa. Uz tu kulu opazih povecu gromiln, a oko nje povise manjih. Zadnje gromile, stono pripadaju goletnom grobistu kod Sen- kovida, nagjoh jugoisto¢nim pravcem kod sela Brestovskog. Ima ih dvadesetak, a zarasle su golemim kruskama divijakama. Sjevernim pravcem proteze se ta nekropola do Miljeva brda i do Pobrataka. Ovaj u nekoliko crta ocrtani pregled nekropola na Glasincu obuhvata samo jedan dio velikog, u prastaro doba gusto naseljenog zemljista, a tragove tim naseobinama oéuvase nebrojene gromile, koje sizu sve'do Vlasenice, Kladnja i Srebrenice. Od gro- mila, koje podalje na sjever od Glasinca lee, spomenudu samo nekoje. U selu Krajéiéima na Debelom brdu ima tik do kude © Zeke Stanimerovica golema gromila, a oko nje povise manjih. Kod Tukova u opéini Brejakovidi imade. velikih gromila, zarastenih travom, 2 pod gradinom ‘brejakoviékom Gitavo groblje. ObiavSi okolicu glasinatku, slijedio sam ‘gromile, Stono se prema istoku protezu. Nagjoh ih. opet po brdinama, koje opasaie varoS’ Rogaticu kao zelen vijenac. Po obroncima P1jedivice imade po dosta gromila, kod Rasput-njiva ih je 12—15 pomanjih, a na V.snu') naigjoh na 10 velikih i 25 pomanjih gromila. Na Vlagj e- vini nagjoh na distini u jednom redu nanizano dvadesetak gromila, koje se, rekao bih, u jednakim razmacima nastavljaju u blignjem gaju. Zanimive su ove gromile stoga, Sto se po njima nalazi bogu- milsko groblje, te su nam se tako uS¢uvali na jednom mijestu ostanci dvija vainih, vremenom daleko restavljenih kulturnih epoka u svojim grobnim spomenicima. 4) Ovo brdo nazivije narod: Vean, — Vans, a vréak ma Navsan, — Navsna,— 3% — Gromile oko Rogatice mogle bi s toga postati znamenite, &to je tu nekoé bila znatna rimska naseobina, kojom je prolazila zname- nita cesta, &tono je spajala dalmatinsko primorje s Risinijem (dana&njim Plevljem), te je njome dopirao uticaj rimskih osvajaéa i u ove krajeve. Na temelju iskapanja, Sto bi se ovdje poduzelo, bilo bi mozZda moguée komparativnim putem konsta- tovati, u koliko je rastavljeno u Bosni pred- historitko doba od rimskoga. Kadija rogatitki, Ejub Hafizovié, predao mi je gvozdac trouglavo obrudena bodeda, koji je nagjen pod gromilom na Pljedivici, neobiéna oblika za predhistoritko doba, te bih posum- njao, da je doista iz doba broncanog, da se uza nj ne nagje igla od tuta. Taj oblik valjda je nastao pod uticajem rimske kulture, koja se u doba, kada glasinacka i rogatitka grobista nastadoge, starom Ilirijom poéela Siriti. Uz cestu, koja iz Rogatice vodi u Videgrad, nagjoh po koju samotnu gromilu, a tek kod sela Dobrouéidéa nalaze se u vecem broju. U dolini, sto pravcem od juga na sjever pre- sijeca ‘cestu, vidjeh 40 lijeskama zaradtenih gromila, a deset ih je u premjeru 8 m. Druga poveda nekropola nalazi se kod Hana Peduriéa, te je u njoj u vise skupina razdijeljeno, po obroncima nanizano do 150 gro- mila. Lijepim breZnatim krajem, sto se na sjever proteze, opaziti je sred malih boriéa po koji obli nasap kamenja, koji je jamatno takogjer gromila. Konaéno je jo3 spomenuti tri gromilice kod sela Lijeske s onu stranu Semeé- planine; — to bijahu zadnje gromile, koje nagjoh, slijededi niz gromila od Glasinca istoé- nim pravcem. Oblik gromila. Nacin zakopavanja. Sadrzina gromila. Glasinatke gromile imadu oblik malih humaka, nasutih od nepravilna, neobdjelana Ercime s Paiie: kamenja, kako ga je pruvala bliznja okolica. cgi ist ia,” Pree erews ~ Veligina im je razliéita, te im je premjer razlicit — izmegju 5 i 25 m., a visina od Zivca do vrika izmegju, 0°35+2.m: Brojem imade manjih gromila daleko vise, nego velikih, a nalaze se mje-sie stimice tako male, da nestadoSe pod zemljom, koja ih je tetajem vremena zatrpala, te im samo po koji kamen nad povriinom pro- viruje, tako da ¢e ga samo vjeStatko oko razabrati, da nije od prirode nastao ondje, ved da ga je ljudska ruka na danainje mjesto smjestila. Poveée gromile, koje se razmjerno rijetko nalaze, obiéno su srediéta velikih grobista. : Ako veé spoljagna povriina gromile naliti na jednostavni nasap kamenja, kod koga se samo za tim islo, da se naéini humka poobla oblika, nutarnja mu sastavina jo’ manje pokazuje pravilan slog dobro promiiljene gradnje. Isto neobragjeno, neotesano kamenje, Sto ga na vrhu gromile vigjamo, size do Zivca, te je izmijeSano zemljom, sto ju je nanijela kiéa i njom ispunila razmake od kamena do kamena. Samo pod Lazama nagjoh u jednom redu nanizanih dest velikih gromila, koje bar po spolja3nosti odaju pra- vilnu , promisijenu gradnju. One su tako nasute, da se Zivac prije izravnao, pa onda pokrio jednim slojem pokrupna kamenja. Za tim je nadinjen od krupna kamenja okrugao, od prilike 06 m. visok éenar, koji je opasao taj izravnani prostor. Cenar spusta se prema spoljainoj strani koso, a prostor, sto ga je opasao, nasut je kamenjem, dok se nije izravnao kao ploha. Konaéno je nasut tanki tavan (sloj) sitno stucana kamenja, tako da je vwriak gromile bio sasvim plosnat. Iz daleka naliée te gromile vise na uzviSeno guvno, nego li na kaku gromilu. Po jednostavnom natinu, kojim su sagragjeni’ ti nadgrobni spomenici, moZemo zakljuditi, da je i natin zakopavanja bio jedno- stavan. Pokojuik polozio bi se na golu zemlju, uza nj stavili bi mu sve dragocjenosti, sto ih je za Zivota imao, da ih ponese na drugi svijet, a po ato bi se svraile obiéajne mrtvacke Zrtve, nasipavali bi na nj iz bliznjeg okoliga sneseno kamenje, dok se. ne bi nad pokoj- nikom uzdigla pogolema humka — najjednostavniji spomenik, koji je, onako priprost, izdurao hiljade godina. Silni teret, Sto se sva- Jjivao na ostanke pokojnikove, zdrobio ih je, te su kosti vecinom smrvijene nagjene, a samo u rijetkim je prilikama bilo moguée razabrati prvobitni im polozaj. Ono Sestero gromila pod Lazama opet razlikuje se i u nadinu sahranjivanja pokojnika od sviju ostalih. U éetiri, &to sam ih raskopao, nagjoh, da se nije mrtvo tijelo citavo zakopalo, ve¢ se spa- lilo, a preostale kosti slosene su s predmetima, sto su se dali pokojniku u grob na hrpicu, a nad njom nasuse gromilu. U jednoj od tih gromila nagjoh oba nacina spojena: u sjevernom kraju gro- mile sazgane kosti, a 4 m. na jug ¢itay kostur. Pitanje, u kome sa odnogaju ta dva_mrtvaca megju sobom bila, tedko da ée tko rijeSiti, svakako je znaéajno, da je uz sazgane kosti nagjeno mnogo predmeta od tuéa i gvozgja, a uz kostur bad nidta.— 32 — Ovaj red gromila pod Lazama, koji.se i oblikom i na¢inom ~ sahranjivanja pokojnika od sviju ostalih na Glasincu “razlikuje, vrlo je zanimiv, a odituje se tu nadin, koji u onom kraju nije bio obitajan. Mozda su ondje stranci ukopani, a mode biti, da su te gromile nastale pod uticajem tugje kulture. Obiéaj samrtnih Zrtava bio je na Glasincu opéenit. Predlisto- ritka je mitologija sviju naroda unatoé svima hipotezama arkeologa i nearkeologa jo3 uvijek tamna i osta¢e tamna, samo artvama predhistoriékih naroda saéuvase se do danas vidljivi tragovi. Zrtvo- vale ‘su ‘se dZivotinje, koje bi se sazgale, ili vino, ulje i _druge teénosti, koje bi se nad Zrtvenikom prolile (libacije). Tragovi Zrtvama, spaljenim nad gromilama glasinackim nagjose se vrlo Gesto, a sacuvaSe nam se u slojevima ugljena, pepela i ostanaka, Zivotinjskih kostiju, koji se skoro u svakoj gromili nagjose. Libacije kao da nijesu bile u obigaju, jer na vino, &to se Zrtvovalo, | © Zrtvovala bi.se obiéno i dotitna posuda, koja bi se bacila na grob, a takovih posuda nadlo se na Glasincu vrlo rijetko. Nagao bi se dodude ovdje ondje po koji crijep u naspu, ali nigdje ne nagjoh ni dva, za koja bih mogao izvjesno rei, da su ostanci iste posude. Cim je bio pokojnik ugledniji i bogatiji, tim mu vecu gromilu uzdigo’e, a nema sumnje, da su vojnici bili najvecega ugleda. Orudje — bilo je veé gvozdeno — nadlo se ‘samo u golemim gromilama, au manjim ne. U tim gromilama, rekli bi, da je gvozgje znakom blagostanja i bogatstva, jer se u manjim gromilama nalazi prera- gjeno u nakit. Predmeti, Sto su se uz pokojnika polozili.u grob, bili su ili oruzje, ili su ‘glugili za nakit, ili kao halat, a nadinjeni su bilo od tuéa ili gvozgja, bilo od -kamena ili od kosti. Od kamenoga orugja spomenuti mi je drzak noza od kremena i utarak maloga nozida od crvenca; oba. bijahu na tri brida, a nagjo’e se pod ono Sest gromila pod Lazama. Ti nofevi - moéda su ostanci kamenog doba, a nagjo’e se mozZda s pukog sluéaja megju predmetima iz pocetka gvozdenog doba. Osim tih predmeta nagjen je jedan brus od &kriljastog pje’- éenjaka, dva kamena za glagjenje i strojenje kota od vapnaca (vapnenca), a vrlo éesto mali kamen¢i¢i jajolika oblika, éas kao ljeinjak, ¢as kao kokodije jaje velikih. Ti kamen- Gd nalaze se vrio éesto u predhistorickim gromilama, a misli se, da su religioznoga znaéaja, te da su mozda sluZili za amanet protiv nagle nesrede. Od kostiju nagjen je utarak (fragment) maloga drika, ukragena jednostavnim savatom (graviranjem), i okrajak srneceg roga, kome je pri korijenu izbudeno vise rupica. Ovima ne mogoh protumatiti a. Gvodgje bilo je izragjeno ili u oruze, ili u nakit.— 338 — Ponajvise nadlo se gvozdenog koplja. Megju tim kopljima mogu se razlikovati éetiri tipa. koji variraja izmegju Sirokolista i uskolista koplja. Velitina im je razna, a jedno se naglo 50 cm. dugo. Sulice nagjene su u dva oblika. U jednoga jedva da se Siljak od nasada znatno odijelio, a drugoga je Siljak vitak list, a nasad se suzio. Od gvozdaca nadao se gvozdac malog, prema odtracu slabo uvitog Siljatog noza i tup Siljak dragog pomanjeg noza. sto se nagjose i ostanci maceva, ali tih je rgja tako izjela i zaodjela, da bi im jedva prvobitni oblik maéa naslutio. Mnogo obilnije nagjo3e se predmeti od tuéa. . Izuzevii nekoliko uvoja, savijenih u dvije spirale (Brillenspiralen), a cijevi od Zice spletenih (Spiralenhiilsen), svi su predmeti od mjedi ljeveni. Tehnika ljevanja u njih je veoma usavréena, a nailo se predmeta, koji nijesu samo u obiéni kalup saljeveni, ved Suplje (Hohlguss). Znaéajni su za tu tehniku uresi na oblik krsta, nagjeni u golemoj gromili na Talinama, u kojima su ramena Suplje salje- vene cijevi, te jedna mala kopéa na oblik Iuka (fibula), u koje je Juk nadjeven i Supalj. Ove predmete bilo je razmjerno lako skalupiti, ali kod jedne vrste dugmeta na oblik supljega zrna sa dugoljastim drikom, koji se po gromilama na Glasincu éesto nagje, valjalo je daleko vedih poteskoéa savladati. U nacrtu prikazuje se takvo dugme na prvo oko priprostim, a ipak morala je umjetnost ljevanja tuéa prodi mnogo sta- dija svoga razvoja, dok je bila vrsna latiti se ljevanja tih dugmeta. Probijen, jednostavan kalem; kojim su ta dugmeta ukragena, nije bio veé u kalupu nacinjen, nego tek kasnije, a dugme izadlo je kao sasvim glatko Suplje zrno iz kalupa. Da pak ono zrno bude _ Suplje, valjalo je u kalupu smjestiti okraglo pomanje zrno od zemlje, a to je moralo biti tako smjesteno, da se samoga kalufa nigdje doticalo nije, tako da je staljena mjed mogla sa svih strana zrno obliti i kalup ispuniti: Tako tegotan kalup mogao se samo na taj naéin dotjerati, da se ono zemljano zrno uz kalup spojilo Zicama od tuéa, tako da se samoga kalupa higdje nije doticalo, ali i u tom sludaju ée i yjeStome radniku po koji kalup po zlu podi, dok mu pogje za rukom. Nagjeno je takvih dugmeta, u ko- Jima se ono zrno od zemlje, Sto je ispunjavalo 3upljinu kruglje, jo3 do danas saéuvalo, a nagjeno je i takvih, koji nijesu jo3 dovrseni, te je onaj probijeni kalem tek dlijetom oznaéen. Lémom (Lithung) bi bilo lako naéiniti takve Suplje kruglje od dvije slomljene polu- | kruglje, ali metalurgima, ¢ije proizvode nagjosmo na Glasincu, kao da to sredstvo jo3 nije bilo poznato. Bar su se u prigodama, gdje bi lémom mnogo lake postigli cijelj, predmete skovali civijama. Tako nagjoh jednu fibulu, u koje se zapon za iglu odlomio, a poslije ga éivijom opet prikovase uz lik. U jedne poéelice (Stirnreif) od uskog tenedeta (vidi sliku), koja se bila slomila, imade slitan popravak: slomljeni krajevi sloZeni su a-u— Jedan tik dragoga i prikovani divijicama o malo, usko, podlogeno teneée. U jednog odlomka sliéne potelice isti je popravak, a divije bile su ukragene lijepim glavicama. Dekorativne motive, kojima su predmeti, nagjeni na Glasincu, ukrageni, oznaciéu unatoé njihovoj jednostavnosti vrlo ukusnim djelom. Nijesu bogati, veé sa nekoliko urezanih crta i tatkica oznaéeni. Plosnih ornamenata nije na¢i, a sav dekorativni nakit sastoji se od niza linearnih motiva i okruga, koji se ili jedan do drugoga u éenar nanizage, ili su poredani oko zajednitkog srediata. Pojedine veée plohe ukragene su malim, kalemljenim jabudicama, koje istiéu srediste cijele dekorativne kompozicije, ili pojedinih joj dijelova. Pojedini komadi pokazuju i probit Kalem, te je i tu unato¢ jedno- stavnosti tehnike i urneka dekorativna cjelina ukusna. Evo nekoliko slika ovako ornamentiranog nakita sa Glasinca. Ako i jesu dekorativni motivi glasinatkih predmeta jednostavni, dolikuju predmetu, te sadinjavaju s njime jedinstvenu cjelinu, koje tadanji majstori ne bi bili kadri posti¢i, da u njih nije bilo priro- gjena ukusa i tradicije, kojoj zaéetak size u puno vecu dayninu, nego li ti proizvodi nastadose,—-3— To, Sto se na Glasincu nagjo’e predmeti od tuéa, duplje ljeveni, jedan nam je podatak kod opredjeljivanja vremena, u kojem oni nastadose. U Grka, koji od svih evropskih naroda prvi stupi8e u kolo historitkih naroda, o kojima imademo najstarijih izvjesnih podataka, podede se predmeti od tuta Suplje ljevati u ono doba, kada Gréka ostavlja svoju mitiénu tradiciju, te stupa na historitko pozoridte. Nema sumnje, da je ta umjetnost iz Gréke pre’la ostalim balkan- skim narodima, a uzme li se u obzir, da se gréka kultura bas na Balkanu vrio sporo dirila, to mozemo po tome suditi, da glasi- natke gromile nijesu davno prije naSeg doba nastale. Jlerunac (aerehu Mum) y Xepyeropunn. Y nosozuna ayrycra 1886. yOuo je raqamu napequax Ja6oza, caga crpaxmemTap crpaxe curypnoctu y Capajeny, apm BeyepHuj sacjequ wa AUuBSe roty6one Ha jeqsoj Kocu [logpereaa 6.1us0 Mocrapa jeqsor sereher muma 04 cacejem sadyzue Beauqune y TpenyTEy, kaq je uposzermo ucmpex y.rasa jeque mosehe uehuue. Wusorawa yOujewa pasmjepno panom camo maze y jeqny zAyOuny Epaca, @ uHade BjepHo mcero cpehuora tonya He xoTujame 6am HMEKAKO Ja alloprupa caujenora Mumia. Tlomro je ozo ay qonumre usaszaso onky ceasanujy y Mocrapy, To ce jexaH mpocr RBojaME of 3. njew. nyKkoBuuje moayxBaTmo 7a ra Upetapupa Ha Opuruuasad HAauuH, HAapaBHO IpuUIHO HezOROwAH, Y woaueo je mycrepckom ursom us6ymuo More pyne y THjery MBMa 4 Eposa HUX YAyXAO HekaltBo cpescTRO 8a KomsepBucame. Orosen je canjenu mum gocnjeo y JbyOymen, mpomtao je Kposa pasHe pyKe, AOK va Hajsaq Konyem 1888. uuje Gocan. xepmer. BeMasbCkM Mysej Upudanno ga ce. Ipemja ova 2xaBoTuma Janac usraeqa Kao cacymiena MyMuja ckopo 6e8 m jeqne Awake, a Up Tome je y Tewajy Bpemena mpe- Tpusesza uw Apyra yurTp6a — una jom m yanac Basza MMUOHYyje cRojoM yrseaHom BeauguHom. I[Iupnna y azeremy je zanac 94 1M, @ y cBjexem cramy mopa ya je Oasa jom Beha. Tlo o6auxy raape ca sy6uMa, Mo cacTaBy orpoMaMx uasya Ha naqesuma, jacno ce nosnaje Genus Pteropus. Ha masocr no cazamem crabby acuBoTume uuje Ham Moryhe, 4a osHaquMo Bpcry 2KBBOTAHE. Alfa je ovaj canjenm mam no upatamy yOujen y nornyHoj cxo604u, TO CTOjM; HO y Kojem ce BuAy HanagH, 0 TOMO ce y OBAj Max He Mowe HUTA yTBpZo za peye. To jeaHo crToju, 7a ce crmaHa spera IIreponye-a we Hasasa un y jyxHoj Jespona satu y ouhe y ceoj Appunn, u za Tako orpomuu szerehu mumenm jemuio y Jywsaoj -Aauju 2xuue. Ocum Tora auje mozHaTo, aa ce yaonuo y a— 3% — Jesponn Takan upuMjepar, 00 kojemy 6a ce Morao pehu, 7a UpaBuzHO y cao60qu muBu. Moxxe ce camo aa ono Tpoje nomacantu. TlomrTo ce onaxe 2MBOTHBe TOHeKax yBOse 8A TProBUHe ca AUBOTUHAMA, MoMA je oxaj serena mum ua o6aau jaqpauckor Mopa ymakao KakBoM Opozy ma ce ogomakuo opaje y Xepuerosanu; uaa uomTo szeranac y ouke umaze nosamaumy cuary fa seTu, Moma cy ra MopeKe Gype saGayuse, Te je “8 TponcKx nperjera MoazA ocTeneHO Aocnwo aMO; WAM Moxa ce oBa BpCTa y HeKOAMKO UpHMjepara jom nazasa y Oraxnjum npeajeruma nocjequyTor uoApyyja, Mowza kano saocratak neh nsympze dpayue semascee. MI axo ce aanH 2a je Hexjepojaruo ono noTome MuniteHe, unak ky y upusor Tome HemTo Ja HanoMeHeM. Vera aozay samer sereker mama mpuje Bute RpeMena orasHo je raxohep y Mocrapy cauiuy wusormmy, gojy je texu zjeqax 2KMBY YXBaTHO U posac HeKoM yTHuKy — areuTy sa mmBahe Marune, Koja je xaBoTamy yOuo u ucryHao. Taj upuMjepar sera ce, fa je Ovo HesHAaTHO MarBM O4 OBOra Halera, H 10 onMcMBABY Guhe za je To Onaa Masha xcneoTama. VA sojauna om Tramomme Gocak. xepuer. Komnanuje, Koja y HcapHA YecTO pasrszeqaxy pasaueTor Mumma, UpAyAxy FecTo HcTOM HapeqHMKy, 2a cy Y CBOjoj xepyeronaycoj nocroj6uuu subesaau cauaue u jom sehe mpamjepke ox one xHEOTHEE. Hajeag navomatem za je 4 uyKosHnjcku wexap r. ap. A Xeuu, KAKO BOM HB HoyeqaHA BBOpa AosHAC, Aa Y sanagnoj Xeprerosuna uMaye OrpoMHUX caujenux Mumtena, Hagzajmo ce jaksen, 7a hemo upa casameM cucTeMaTHIHOM upoytanamy Bocue u Xepuerosune ckopam yo6uTa objamsena o sacay jonr Beoma nenjeponaTHom Hasacky One EPcTe sMnOTHEES, koja Ipanaga TpooceuM uperjermma. Ormap Pajsep. Kumstvo u Muhamedovaca. Listajuéi po narodnim pjesmama Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini, zapeée pailjivomu ditaocu podesée oko za stihove, u Kojima se spominje kumstvo. Za primjer navagjam nekoliko ovijeh stihova: pLika*) kumom bio kod djevojke.“ ) Evo t’ kuma, bega udbinjskoga.“ 4) »Pa mu sinu kosu kamovao‘.... 4) Mene ovi stihovi pobudige, te stadoh o kumstva poblize raspitivati u samih Muhamedovaca. U brzo dobih dosta obavijesti i o tom pitanja, te evo biljezim 3to sam i kako éuo. Na&i Muhamedovei poznaju tri vrete kumstva, Kumstvo svatovsko ili vjen- éano, kumstvo Bifano ili vodeno i kumstoo kod suneta. ') Pridjev glasovitog junaka Mustaj-boga liéko; 4) ,Narodne pjesne Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini* I. knjiga, pj. LX. stih 1162. 4) {Narodne pjesme Muhamedovaca u Bosni i Hercogovini* II, knjiga, pj. LXVIL. atih 692, +) Nerodna pjesne, jot neitampana,= Kumstva svatovakom bide ve¢ oko stotinu godina Sto se trag pri- Tigno zameo. Poslije zauzeda Boene-Hercegovine po Osmanlijama ostalo je u Bo&njaka, koji ,rigrli3e vjera prorokovu, uz ostale obiéaje i kumstvo vjentano. Najdulje sagtvalo se ovo kumstvo kao opéeniti obiéaj u bosanskoj Krajini, gdje se dou 18. vijek éesto Mahamedovac vjentao s Hri8éankom, a da se ovoj nije trebalo poturditi. Ta i dan danas dogagja se u okolici Kolagina, da Musloman vjenta Hriééanku. Djeca ovakih mjeSovitih brakova vjere eu muhamedovske, jer tako naregjuja muslomanske vjerozakonske ustanove. Ovaki brakovi stvori’e poslovicu: ,Otac klanja, mati mi se krsti, a ja se kamenim“. — Ako daklo narodna pjesma iz proilijeh vijekova spominje, da je Mustaj-beg litki (Lika) bio kum kod vjentanja kojeg junaka, to nema sumnje, da se tada Muhamedovci jo opéenito drisha obigaja, u svatove povesti kama. Cin kuma bio je neka osobita éast, jer uvijek samo kakog osobitog odliénika trade za svatovekog kuma. S vremenom se taj iz hriiéanske prodlosti naslijegjeni obiéaj priliéno izgnbio, a kumovo mjesto zauze ,djever“; ali ima i dan danas krajeva u. Dbosanskoj Posavini, gdje se djever zove kumom. Kumstvo 8igano ili vodeno?), i ako je poznato u nekim krajevima Bosne, ipak se dosad satuvalo samo jo3 u Hercegovini. Hereegovatki Muha- medovei kamuja djeci svojih prisnih prijatelja, da time utvrde prijateljstvo ne samo za se, nego i za svoje potomke. Ovo kumovanje biva kako megju dva Muhamedovea, tako i-megju Muhamedovcem i Hrii¢aninom. Taj narodni obitaj svriuje se svetano u kuti djeginog oca i to ovako. ‘Ako se Muhamedovcn rodi mutko dijete, porudiée, ili ée ‘sam jednom zgodom zapitati njegov prisni prijatelj, da li djegiji otac i ukudani pristaju, da on budne kum novorogjenéetu. Ako pristanu, ngovore dan za tu sveta- nost. Kumovanje biva dok djetetu joS nijesu unesene makase u kosu, a mora se obred ovrditi u jutra, dok je dan u napretku. Djetinji otac pozove prijatelje i rogjake da dogju u njegova knéu, a ovi dolaze rano u jutro, kako de kuma Ato avetanije dotekati. Djeteta obuku najljepe haljine. Kam uzme dijete na krilo, a jedan od djetinjih rogjaka donese u kakovoj posudi, obiéno od stakla ili poreulana, iste vode i drdi je-pod djetinjim vratom. Kum prihvati makase i odreie djetinje kose, najprije vise desnog uha, onda na sred glave, pa najpo- slije vise lijevog uha. Odrezana kosa pada u vodu, Sto je u onoj posndi. Kad je to svrdio, baca kum u vodu kovanog novca — ved prema svome imuéatyn — pet ili deset pleta (cvancika), dukat pa i vide, koliko mode i hoge, Sakupljena druzina baciée takogjer u vodu kovanog novea. Sav taj novac podijeliée hizmedari (sludintad). Ovim: obredom postao je dotitni kuéoi prijatelj kam “onom djetetu; on mu je od sad zaatitnik i branitelj, pa ée kuméeta-biti na pomoci, makar ga i glave stalo, Djetinja-mati Salje kumu i njegovoj familiji na dar vezene i tkane stvari, a djetinji otac darovace kuma puikom, sabljom, dibukom, konjem ili dragom kakovom stvari. Poslije kumovanja cijelo drastvo sjedne za sofra, te se véseli. 4) Prije nekoliko dana pripovijedao mi je g. Mchmod ofendi Sarié iz Stéca, da ova vretu kumstva u okolici Stca nazivija: Kumstvo krizmano.— 8 — Kumstvo postoji, dok kum ili kumée divi; umro li koje, veli ee: ,Kumetvo bilo, kamstvo se razvrglo. Ova je sligna onoj i dojako poznatoj: ,Umrlo kumée, prestalo kumstvo. Evo nekoliko primjera ovog kamstva: Glasoviti Smail-aga Gengié bijase kum sinu svog vjernog prijatelja Mike Maloviéa iz Dragaljeva u Drobnjacima. Megju Ded-agom Gengidem (sinom Smail-age) i crnogorskim vojvodom Petrom Stevanovim (pancem sadainjeg knjaza Nikole) takogjer je postojalo kumstvo. Godine 1836, kumovao je inZinir Luchini ') iz Dalmacije (rodom iz Padove), vrlome Ibrahim-begu Kapetanovidu, sinu Ali-bega Kapetanovita-Ljnbuiaka, Moj Sestiti prijatelj Nezir ef. Skalié kumovao je godine 1860. singiéu Osmana Gogiéa u selu Megjegji u kotarn rogati¢kom, Sigano kumsivo u velike je uticalo na drodtvene i polititke odnosaje; esto se njime utrnulo krvno neprijateljstvo megju dvije porodice, koje od éasa kamovanja postaie vjerni i pouzdani prijatelji. — Na ovo kamstvo dosta je nalik kumstvo kod suneta. *) Kada se suneti sindié kojeg Muhamedoves, prizvade on svog prijatelja, da mu drdi dijete, dok berber sunet ovriuje. Tog prijatelja zvace od ovog éasa ,kumom" djetinji otac, djetinja mati, brada, sestre i svi rogjaci. Kum se smatra glavnim prijateljem; kum u svako doba moze dolaziti u kuéu, od kuma se ne krije kuéna Zenska deljad. Kad se kumée ozeni, donijede mlada darove ne samo rodbini svoga vojna, nego i njegovom kumu. Ali se i kum valjano stara za svoje kumée, ako ostane sirotno iza oca; jer kad mu treba pomodi ili savjeta, uvijek ée potraditi svoga kuma, a ovaj de mu udiniti sve Sto moze. Sve tri vrete kumstva poznaja samo Muslomani u Bosni i Hercegovini i u nekim krajevima balkanskog poluostrva; Osmanlijama je kumstvo posve nepoznato ine ée3 mu naéi traga niu kuranu, niti u derijatu. Kosta Hérmann. Acbpukanckm HOBUM Of Ty4a (Mjeqn), HaheHn Ha BpaHnamexy Koa Kpyne. Ilpnonhno Ap. Rupo Tpyxeaxa. Y upoaeke roa. 1887. namto je jeano aujere, uacyhu opny ua Bpan- KaMeHY, mr0 Ho je THK mecTe Hag anjenom o6arom Yue nos cata oq Kpyno uayha y Orogy, watiova pasvyoaw AoHan, Dy cTapora HoBqa Hw pasHux yaouara oa tyIa. Taj ronan, KoMy je csaparaj rexsao 25 oma (ao up. 35 xr.) He 6ujame ykouau a HH cacyT NOA Kakom rpaquHom, Beh ce Hamao Ha cTpMmE caspused maMeby Asa KameHa cTaHua, a Toxpasex wonehum Kamewou. I[lu- Kapa, Koja je Upea THM CRPoBAMTeM PEpaca, sacTpAa je To 6Aaro, Te je Tako Upoml4o 6amsy ABaje x#.1a,Ae TOAMHA, ACK ra cay4aj He orEpH. Pagnuna, rpaaehm yecry 004 crpmam Bpankamenom, wamam 6m KaTKaA 0 KOjH HoBaL, KojM Ce CKOTp.A0 C OHOP cKPOBAINTA HABA CTpaRy, & MAAO TRO je HA TO UAaHO, Aok ra He orkpa anjere. Yum ce pasHHo rac 0 Tome HaAacky, HacTojao je korapera ypea y Kpyum, aa caGepe oA THX Bonama, To zyAu jom Hujecy paz nnjeau, Te Homlase seMaackou mysejy y Capajezo exe, m0 je aoouTa Morac. 4) Ovaj Luchini otvorio je nazad 45 godina veliki kanal kroz Ljubuikg polie,,te se tako to polje osusilo. 4) Sunet, arapska rijes = obrezivanje.— 9 Crmrao je auo cuera 98 xomaaa nozama, © mpeso 20 ona yzowana oa TyTa. Hosne cy cum 6es usHawxe aopunancea, Te Upaauve opuM THOEMA: Tun I. Carthago. A’) Taaza Proser- (Ch, Maller: Numis- pine. matique de Pan- By») Kon ma geono cienne Afrique crojehu, Ha fig. 231.) aujeso’ 06p- 6 .komada HyTe raase, a yeure Hore. AT vane xparena By Kor a anjeno y anjenox opo- wacyhu. euay, mBaaTe (Maller 0. oc. page, yBojure Tom. Ill. 18. Roce, onjensane 19) Aonop-Bujeniem. 22 komada, Tun III. Carthago. (200 roaana up. Heya). A Laasa Proserpine. By Kos, sopauajyhu wa Aecuo, no, mux MYHCKO cAoBO anew. (Miller o. c, Tom. II. 99 i 246, 70 komada. a Tun IV. Egipat. Ptolomaus Soter (300—285 up. Xpucra). Cea ee ee By Opao aq uymox crojehu. Hane waoxor0 weamraus. 1 Boma, Illro ce rave ccraiax RoMaga oA TYGa, To je cACTABHHA HUXORA BpAo pasawinta u uejeqnaxa. Tio msaantarnsHoj Kemuaoj anaausH osaammer pyaapeKor caTmana rocn. Pagusexor 6ujaxy cactanume Ty¥a: Gakap, KocHTap, o10B0 m cpebpo. Keanrararusaa agsausa auje ce Moras mponecrs, jep cy cactasuHe wejeanaxo pasaujeacue, aau y CBMK MCUMTaHUM MpequauTaTaMa Bua aHaTHa upmujeca cpe6pa. ’) A enaim npeama crpana (ame) Konamor Hosna, 2) By onasa expres expaa konauor noma,-o-— ‘Ty vpwapsno axaray wHCapHy epeSpa unjecy xorane mpanajemaat ccraamM cacTaBRHeMa Tyea, Bek je 6waa Bawa cHojeBa ¢ o”OBHOM pyAoM, Roja ce ya GarpeHy mraama, Kao mro ce y Npeaxucropuicno Bpujeme cacranAne yaa Hujecy Taxa0-oaujepeze, jep co uuje Aenara aucra Rosana, sch pyaa ya cpe cxoje upnujece. Unmbeme wong aaaexo je uyanuja mocao, nero sera- pate ryua 04 nojeanumx pyaa. OGane yaomana oA Ty¥a Hnje jeasax, Hera ROMaAH cameneHM cy y OAMK OKpyrae wAojRe, passora upewjepa w aebanne, re ce Ha HMA BHA jom o6AmK AoHIha y KojmMa cy caxesenn. Apyrn cy KOMaAM cameBeHa Y WoAeGere TAOTEN UAH WIEMKe, Te HeAOWAeHH, a Behe je -auo vy9a Ges o6awxa, uame m nozeke rpyae m neoummhena ‘Tpocka (Schlacke). “Hea cywme aa je To 6uo marepujaa, mro ra je y aanHo obs HAUPCER Meraaypr Baxynuo, Aa oA wera caanje wacuT u opyhe, Koj cauu- Wanaxy Hexoy GoratcTso upeaxucropwaxux Hapoas, Kao mTo m AaHac jom Gockucre Ryjynyije Ryne maerause neuue (pymmne), aa oa mux caaniy BAQTHO UpeTeme, HAM Cape MRyAe, Aa Wx caaniy y epeSpse acune 3a ouaR- rpas, Tako je y O#0 AaBHo AoGa oHaj Kozay MpHeyono GaxpeHe m Gpon- rane Hopne, aa Hx caanje. Jokas roe meujemy jecy nojeann xomaqahu Hovana, Rahenw y ono] ajeau, Koju Gujaxy Ha noaa pacraaenu, a nanos pasaynann. Tlocyaa y Kojoj Gujame ro Gaaro caxpameno, wa scarcer ce paaay- naga, aa je aWToue, Te caM Morao caMo HeKOANKO MaauXx woMaja Hahm, aim Wo Ts Gujaxy Aosoanm’ aoxas, Aa cy obm wosuM aomam y Haupun, mpije wero co muMe pauMapHo puacrm yrunaj H pmucka KyATypa. Cyach mo THM yaownaMa Gujame mocyaa oa rauHe, Kojo] ce mpm Mujemaao sanuenor uajecka, Camo cioaamua crpaaa mocyae Gujame npsexs, cacnum jouevesa, a uaaynpa Gujame wAonava mpyjenna, cuBKacra; najecac upmujeman ramen, wuje upemao y cuamear, seh my ce spHa jacHo suge. To cy cnc Kapasrepucruana o6u-neatja mocyaa, Koje Hujecy y AoHTapeKoj uehu uevexe, sch a ornopeHow maawexy, a ta o6nacaja anauajiia cy aa’, pouanoae upeaxnoropuske Kepawnge (A0nsapckor o6pra). TIpeua roe cy TH Hosnu onaje caxpusenm upmje, wero mo je HACTAaAa OHA 3HAaMeHUTS PHUMCKAa mMecTa, Koja je jeaBa. ABageceT MeTapa TOA Paaasnmrem npoasiuaa, a ua crapora Coayna (Salona) noqasa ys aujesy o6aay Yue y Cuca (Siscia); craxaxo Aocrijeme onaMo upuje, Hero mro ce OuNM DyTeM paspuaa pumcka KyaTypa uw upuje nero je HacTaaa oHa Maas pumcka KosoHuja, aujo Tparoue Hehox o6uaaschu okoammy jeasa yeTapH cata aaaeko ys Yay, coA Paxanceux 6apana. Baaro oq tyua, wabeno uoa Bpankamewom cajeqoum, aa je upeaxucro- puuka Ryarypa Baajara y jyataon Mampaxy — y aanamoj Bocua — y ono ao6a, kag je KAACHUKA KyATYpa upemiza csoj spmax, aa je y To aoa Gaza ujea raapHa EoBaHa, mT0 jy je Hapoa y opymje m opyhe cascsac, ma qa je caummanana uajsamnaje metaano 6aaro sapoga. ja Tome uuje Tako, jamagHo ce He 6H HeRajamH rocmogap Tora Gaara, Kaga ra je saTeraAa RaTacTpooa HAMYHo, Aa Taj aHATHM Teper moHece yea crpME Bpaeabele Maa ra onaje caxpaje.-a- Tilro ce rye rpemepa, Keaa cy CKOPARM 7H HOBNA, AoHMpe BajcrapBjy (ca Ptolomeja I.) wajaase ao rogune 300 up. Xpucta, Hejuasha Bajasze ao roa. 118 up. Xpucra, a Kapraroncrm HOBIH ROBAHH Cy, 00 MBBjemY 4yBe- Hora HyMueMaTaxa Apa. Kenepa, Kome je NocAaHO HeKOABKO BOMSAa Ba yTAeA, y Il. sejery upuje Xpucra, 3a I. rum (6 Kom.) apuem Taj yuemar, aa je crapuja, @ noromu (70 Kom.) ya je Maahw, sam m onaj jamaqHo Buje Konan Nocanje roamne 146, aakae mocanje npse moze Il. sujeca upuje Xpucra. To uunjene nck je c-rora ompasaazo, m7o je roa. 146. caasasua wok Kaprara, a sexoy sHawenHTH Tprosayka rpaa, Koju je w ca Asaerwm Man- PWKom 60 y TprosauKoj ‘cneau, jeanum je — perao 6ux — tpewom mpomao. © saxcnocra osmx crap#x: nosana wajasno je HABeaeHM HYMUaMATHE ono: ,[Jojeamum nosnu ermuarcem, nosiu Tavopma # ocTeanx cnmuacksx Tpsgopa, Haaase ce KaTKaga waMujemasH c ApyruM y seMaaMa. aycTpo- yrapenu, sam cauo wu je jeazo ujecro woanaro, raje cy Hakenm Hosta 00 caojoj cacrasmay camzun onmM, Hakenum moa [epae (Bpaueawena). Mjecena mapra 1846. sakenn cy ua 6pay Bapomusu Koa ujecta Kyae — y Hexaaamoj AWuoj MyRoBHaja — HoBnM 04 TyIA, KO} 6niaxy —cygehu no 15 RoMass mpe- Aawax -06AacTu,—Kaprarononu, HYMMACKH Ht jeaaH erunlatcKor KoBa ue KOBDA IL. snjera upnje Xpucra. Cyaeha mo Tam caaénm nojanaMa, BabAR Cy OBA cjesepHo agpHunn Hosna upexo mopa gocnjeas y pas (Dyrrhachium), Koja je 6ap y Il. a Ill. snjexy npuje Xpncra 6uo raasdo TprosayKo cpeaume Viampuxa, a apaxwe Awpaxnia womujemane ca pumckum aewapawa, Haase ce semke y nexasanoj sojnoj Kpajaus a y Epaeay “ Pasraegajyhu nomauje nojeamne Romare ose wonyane smpKe, ouaauo cam, aa uujecy cad Kowaam jeanora THN wcTora Kosa, a oco6uTo HORN Mununce aa cy pao nejeaHako Konan, Te Hema cymme, aa je 6x0 Bume uevata, oA Kojux cy rajexojm caspmenuje pesauu a Apyra -Make orjepanu. Tlevarn, kojm cy yuorpe6Aasanu, pasauryjy co noceSHuM sHakonHMa, Koju ce naaage Ha By toa’ caMKOM KoRa. O, nobaua Micipse run II, pasa pasaukosara apa vege: 1..Ha By moa komen @ . 19 wowasa 2. Ha By uoa xomem senmaia caona W% (ML O) 3 Eomaga. Oa kammux wapraronceux Hoaana (Tau III.) 1. Ha By noa komen Gea snaxa e080 SHAK g ® SNS IK ww ease ses seaseu sususss eheietotsre a KO Ket mwaoy wo weston mene B yesosay Kaa caw y mposehy npomae roanme womao y Kpyny, aa pasracaam ujecto, raje je waheso vo 6aaro oq TyIa, Habox jou HeKoaued suamenirex sowsaa, MTo cy TaMOWmH CTAHOBRNNM yaeAu oA MacTapyera, KAA co pasEnO aac 0 HasacKy.—4a2— Buaw cy 70 osu HoBnm: Afrika. Numidia. Micipsa. (148-118 up. Xpucra) 1, A Anjesn npooua uymee raaze, mmsacre 6paae, yBojure xoce, opjensane aoop-Bujennex. By Ko, Gjeacha na anjeso. 2 womaaa. 2. Werm run, camo mro n0q Komem Rk uMa anak @ 9 Komaaa 8. Viera rma, camo mro cy uoa Komen ua Hp wjecto Tagke caosa G4 (MO) 3 womaaga. Kartago. Tan I. (Il. snjer) A. Proserpina, onjensama sajesmex oa aonopa. By Kom o6payre raane, yante Aecke pease Hore, 5 womaaa. Tan II. 1. A Aujesa npooua Proserpine. Ayra xoca, mro ce nua spar cuymra, nosesana je Tea Hjom. By Kow, exojebu mupuo y accom mpowsay. 4 womaaa. 2, Worm run, caxo ua Hy 0a come caos © (C, §) . 3 Komaaa. 3. Mera rau, TToq women anak wy 1 womaa ‘Tun III, Kao ropmu, camo saa Komem uma mcopmujox (axpen). BD womaaa. Osu cy Komagm 6e8 cymwe usjnenmm m HajoKynonjenuju oa cBux ocraaux, Te cy Heo6uyae neanuune, IIpenjep um je 45 ux,, aeSnuna 7-5 ax. a rexmua 100 rpawa, re npewa Tome oaropapa osaj HoBait 10 upmaniti pit cKom Reaapycucy (4 aca), qoumM je wer nya Texte oA upmjammux Honana.-8-— Taj ce nonan 6e8 cyuwe mpmje caano y o6auK opyrae Aebere TAoye, a Tex Ha moj ce ormenyo neyar. To ce BujH m0 ToMe, M70 cy Ha HeRuM Ko- MaquMa mynAnHe, y KOje pactasena Kos 34 wesama Buje aomaa. Tlevar, wojam cy Hosnu Konanu, wp4o je maocuan, Texanuen je nan- Peauo caspmeno mapahex, upresu cy omrpa, a senora npra Tako je mor- nyHa, Aa Hema cymme, aa Ta je uspesara yujerHusea pyka mpsora pega. Illrera je camo, mro je qarao jeaat Koma, c o6je erpane nornyHo ao6po osynan, Aounm je y ocraanjem Hamme camo c jeane cTpale BHA.LUB, a Ha ApyTOj wane BuMe wa6pacan m Hejacan, Egypat. Ptolomaus III. Euergetes (246—221 up. Weyca). A Jlajeno uspabena raasa Jupitra Ammona y aecnom mpoenay. By Opao na anjeso xopanajyh, ao mera onan fa oxoao Hanne IITOAEMAIOY BAXIAEQS. Mog. 20 Mu. 1 womaa Ptolomaus IIL Euergetes, (246—221 mp. Ucyca), A Jupiter Ammon. Opao, sax mw Hamue BAXIAEQN TITOAEMAIOY EYEPTETOr. Moa.. 26 Mu. 1 Komaa Cleopatra, mena Ptolomeja VII. (no mp. 130 up, Heya). A Jupiter Ammon. By Apa opaa youopeao, aujeso raeaajyhu. Hanne ne- uOT.bHB, 1 womaa. Evropa Hispania. Municip. Emporae, (Province. Tarraconensis). A Ceres y aujesou npoouay. By Kos gecto crojehu, usa mum nujenan, Viktorija, Roja ra Apau, waatsaua. 1 Komaa Sicilia. Syracusa, Hiero Il. (269—215 up. Heyca). A Aujesa npoona xpases. [aaza 6pagata, yaojare koce, Honesane teumjo. By Tposy6 (tridens), anjeno oxmhen. Jecho u aujeso uma % 00 jeaam qeaeue. Jac uanuc PQNOY 1 womaa Italia. Roma, As Romanus. A Janus bifrons, By Poerpa, oq mom manuc ROMA. 1 womaa Triens, A Palas, ca kauurom y AecHow mpoomay, By Pocrpa,.neq mom ROMA, 10a Hom ee 0 0 1 womaa. Triens, A Aecna npoowa Mercuria ca neracycox. By Pocrpa, ropa ROMA 1 Komag—-4“u- Naknadno k ,,flori juine Bosne i Hercegovine od dr. viteza G. Becka.“ Na osnovn rezultata dvadevetdnevnog putovanja u ljetn 1888. od Alojza Adamoviéa.') Baduéi da su vrlo rijetka eaopStavanja o fori Bosne i Hercegovine, to im, da za javnost ne ge biti bez evake cijene otkride mojih istrazivanja i da 6a mode biti moti posluziti kao oslonac za tadnije i temeljitije istradivanje. Kroz sutjeski tjesnac doJao sam u juinu Boenu. Kada sam kroz taj tjesnac prolazio, botanizirao sam okolo aéla Suhe, Tjentista i Gjurgjevice, te sam se uspeo na. Volujak i Maglié-planinu (2388 m.) povige sela Suhe, a za tim na glavicu Ple¢e kod Tjentista: Kod Fode pre’ao sam Ustikolinu daz Drine, a od Broda do MjeBaja on- danje planinske (predalpinske) ume ukraj Cehotine, te sam se za tim uputio u Zagorje. Zagorje je skroz planinski (predalpinski) predjel i Siri se od Borja, pa eve do visosine Morine ili kako drugi hoe — do nevesinjekog polja. U tom kraju botanizirao sam oko sela Ratalja, Jeleéa, Borja, Kalinovika, Obalja, Uloga, Sela, Obrnja i Morine. Noma sumnje, da je tamo najzanimljivij Crvanj-planina, Ve¢ povi8e Sela podinje ee po malo uzdizati (Gredina 1272 m.) tako, da se dolazi malo po malo kod Pjeéeva brda na visinu 1588 m., a kod Ledenice na visinu 1827 m. Najvi8i je vrhunac te planine Zimomor (1921 m.). Na Zalost moram spomenuti, da eam pretrazio od cijele planine samo taj vr- honae i to samo povrino; jer eam nastojao, da svakako joi istog dana u Nevesinje stignem. Jo& éa da reknem, da bi ova) izvjeitaj o mojim zbirkama mnogo opiirniji’ bio, kada bi u nj uvrstio i eve ono, ato sam na cijelom svom ‘putu opazio i naao; no posto sam od te namjére odustao, to sam se ogranivio tek na ono, Sto eam nabrao samo u navedenim mjestima, Na poiljetka mi je duznost zabvaliti na ovom mjesta gospodinu dvorskom “savjetniku prof. dr. A. Kerneru, vitezu od Marilaun-a i gosp. privatnom do- centu dr. pl. Wettstein-u; koji su moju determinaciju’ ovjerovili i tim otklo- nili dd nje svaku sumnjn. : Nabrajanje posmatranih biljaka. Za vrete * oznaéene, naSao sam sasvim novo’ mjesto na kojem rastu. Razdioba je po A. W. Kichler-u: ,Popis javnocvjetaka “ (,Syllabus der Phane- rogamenkunde*). Filices — Paprati. * Polypodium culyare L. — Slatka paprat. U nizim predalpinskim u- mama Crvanj-planine. — Juli. Pteris aquilina L. — Bujad, velika paprat. Svagdje je ima dosta, a oso- bito jo ima u velikoj mnodini nu tjesnacu Sutjeske i oko Borja u Zagorju. — Juli. ) Poito je skoro istodobno sa piscem ove rasprave takogjor i dr. vitez: G@. Beck u istim krajevima biljke sabirao i svoj predhodni izvje8taj istom podetkom januara 1889. iznio za god. 1888. u IV. kvartalnoj svesci opéeg zooloskog i botaniékog drastva, daklo uw) vrijomo, kada je ova rasprava veé bila gotova i amo poslana, to se nije mogao uzeti obzir‘ra ona otkriéa i opatanja, koja sadréava spomenuti izvjottaj. Primjedba urednistva,—45— * Asplenium adiantum nigrum I. — Paprica. Izmegjn Broda i Mjedaja pred Fogom. — Juli. (Exsice. broj 6). * Cystopteris fragilis Bernh. — Mjeharika, Na sjenatim mjestima a Su- mama kod Borja. — Juli. Aspidium filic mas Sw. — Bojadika. U sumama oko Ratalja, Jeleéa i Borja. — Juli, (Uxsice. broj 4.). * Aspidium lobatum Sw. — Paprat osjava. U sumi kod Borja pred Kali- novikom. — Juli. (Exeice. broj 5.). Blechnum spicant With. — Siroka ribica (Rebraga). Nova biljka za judnu Bosnn. U planinskoj (predalpinskoj) aumi kod Borja.— Juli. (Exsice, br. 7.) Coniferae — Cedernjade ili Setinjate. Juniperus communis L, — Borovica, smreka. U Ustikolini i u. Zagorja ima je dosta; ipak je malo Suma, koje bi bile njom samom obrastene. — Juli. * Juniperus alpina Gaud. (Syn. Juniperus sibirica Burgad.) — Borovica alpinska. U visini kriljavog drve¢a na Volujku i Maglié-planini. -—— Jali. Pinus nigricans Host. (Syn. P. nigra Arnold) — Bor crni, Na obim obron- cima kod Suhe u Satjesci. — Juli. * Pinus pumilio Hanke. — Borié (klekovina). Nalazi se u visini kriljavog drveéa na Zimomora, najviiem vrhuncu Crvanj-planine. — Juli. — * Var. gibbosa Willk. Na Volujku, Magligu i na glavici Plode. Abies exrelsa Poir, — Omorika, Rasuta po planinskim sumama, a pred Borjem sadinjava sume. — Juli. Gramineae — Trave. Zea mays L, — Kukuruz. Sije ee u Podrinju oko Foe i oko Uloga u Zagorju. — August. Sorghum vulgare Pers. — Sijerak. Nova biljka za juznu Bosnu. Sije se u Sutjesci kod Tjenti8ta. — August. * Danthonia provincialis DC. — Silj. U predbrije3ja Crvanj-planine. — Juli, (Exsice. br. 103.). * Poa pumila Host. — Vlasnjaga. Na snijeinim poljima Volojka i Maglié. planine, — Juli. * Poa alpina L, — Vlasnjaéa rastvorena. Na alpinskoj visini Crvanj- planine. — Juli. Poa nemoralis L. — Viasnjata klimava. U sumi kod Borja, pred Rataljem i Jeleéom u Zagorju. — August. * Aegilops ovata L. — Ostika jajasta. Na pustim mjestima i kraj puta kod Obrnje i na Morinama. Liliaceae — Lijerovi. Allium pulchellum Don. Nova biljka’za Bosnu. Na stijeni na okrajku Same izmegju Broda i Mjedaje. — Juli. (Exsice. broj 66.). * Allium ursinum L. — Diviji ili pasji luk. Na predalpinskim dijelovima Crvanj-planine. — Juli. ‘Muscari botryoides Mill. var. Kerneri Marches. -~, Preslica ( grozdasta. Kod Prijevora na Maglié-planini. — Juli.— 44 — Veratrum album L, — Bijsla demerika, Na megji drve¢a. na planinama Volujku i Magliéa. — Juli. * Paris quadrifolia L. — Petrov krst (Vranino oko). U bjelogoriénoj Sumi kod Borja pred Balinovikom. — Juli, (Exsice, br. 69.). Orchideae — Katani. * Orchis ustulata L. — Kaéun sitnocvjetni (u Sarajeva vele: salep). U predjela kriljavog drveéa na Maglié-planini. — Juli. (Exsice. br. 38.). Orchis sambucina L. — Kasun bazgomirisni. Na planinskim poljima Crvanj-planine i na Zimomora. — Juli. Cupuliferae — Kaporke. Betula alba L. — Breza bijela. Dosta je ima izmegju Foée i Budnja na putn u Zagorje. — Juli. * Ostrya carpinifolia Scop. — Crni grab. Pred selima Budanj i Ratalj a Zagorju. — Juli. Juglandaceae — Orahovei. * Juglans regia L — Orah. Podivijao (ili divlji?) u sutjeskom tjesnacu kraj puta u Gjurgjevicu. — Jali, Salicineae — Vrbe. Salix serpyllifolia Scop. — Vrsta vrbe. Dosta je ima na snijeZnim poljima Maglié-planine. — Juli. (Exsice. br. 57.). Polygonaceae — Heldacée. * Rumex alpinus L. — Séav planinski. Na predalpinskim livadama Zimo- mora u Crvanj-planini, — Juli. Polygonum fagopyrum L. — Helda usjevna. Sije se u Sutjesci. Caryophyllaceae — Klindaci. Alsine graminifolia Gmel. var. glaberrima Vis. — Miijakinja travo- lina. Nova vrsta za Bosnu. Na alpinskim padnjacima Magli¢-planine. — Juli, (Exsice. br. 49.), Alsine verna Bartl. — Midjakinja ledinasta. Na alpinskim livadama Crvanj- planine (Zimomor). — Juli. Cerastium laniyerum Clem. Ty picam! — Vesta ro’ca, Na Maglié-planini. — Juli. (Exsice. br. 60.). Dianthus inodorus L. — Var. brevicalyx Beck. Na alpinskim painja- cima Maglié-planine. Ima je iu bijelim odlikama. — Juli, (Exsicc. br. 24.) Dianthus armeria L — Klinéac kosmati. Na okrajku Sume izmegju Broda i MjeSaje. — Jali, (Exsice. br. 25.). * Silene petraea Waldst, & Kit. — Ljepica uskoliena. Na alpinskim paé- njacima Maghé-planine. — Juli. (Exsice. br. 42.). * Heliosperma pusilla Waldst. & Kit. — Na okrajku snijeZnih kotlina Magli¢-planine. — Juli. Nalazi se u ledini pokraj cerastium lanigerum. Lychnis coronaria Desrouss. — Drjemina pavjenéasta. Dosta je ima ispod grmlja i svakovrsnim biljkama zatadtenim mjestima u Sutjesci\i:(a( Zagorju. — Juli.-a— Ranunculaceae — Zabnjate. Anemone narcissiflora L. — Vrsta Sumarice. Skoro na vrhuncu Magli. planine. — Juli. (Exsice. br. 31.). : Ranunculus montanus Willd. — Zabnjak pjegavi. Na planinskim padnjacima Volajka i Maglié-planine, — Juli. (Exsice. br. 90.). Helleborus odorus Waldst. & Kit. — Kukurijek mirisavi. Dosta ga ima na panjacima. U Zagorju kod Obrnje prelazi u slijedecu vrstu. Helleborus multifidus Vis. — Kukurijek rascjepkani. Nova je biljka za juznu Bosnn. Nalazi se na pustim i neobragjenim mjestima planine Morine kod Plozine. — Juli. Papaveraceae — Makovice. Papaver alpinum. L. — Mak in¢kasti. Nova biljka za Bosna. Na okrajcima snijeinih polja Maglié-planine. — Juli (Exsice. br. 55.). Cruciferae — Krstasice. * Arabis hirsuta Scop. — Gudarka kosmiata. Na stijenama'u predalpinskim mjestima Zagorja. — Jali, Cardamine glauca Spreng. Na planinskim painjacima Maglié-planine. — Juli. (Exsice. br. 109.). Alyssum repens Baumg. — Vrsta turice. Nova biljka za Bosnu. U predjelu kriljavog drve¢a na Magli¢-planini, — Juli. (Exsicc. br. 27.). Violaceae — Ljubiénice. * Viola biflora L. — Ljubica ‘dvocyjetna. Na planinskim paénjacima Crvanj i Maglié-planine. — Juli, (Beck, Adamovié.) (Exsice. br. 48.). Viola Zoysit Wulff. — Vrsta ljubice. Na Volujku u visini 2300 m. — Juli. (Exsiee. 42.). . Linaceas — Lan . ‘Linum capitatum Kit. — Lan kitnjasti. Na alpama Volujka i Maglié- planine. — Juli. (Exsice. br. 11.). * Linum alpinum. — Lan planinski. Na pagnjacima Crvanj-planine Ada- movié) i na Magli¢u (Beck, Adamovié.) — Juli. (Exsice. br. 113.) Polygaleae — Krestusei. Polygala pycophylla. Avé Lal. Vrsta krestu8ca. Nova biljka za Bosnu. Na okrajcima snijeZnih kotlina Maglié-planine, u ledini od Dryas octopetala, Papaver alpinum, Soldanella alpina i drugih. — Juli. (Exsice. br. 116.). Polygala comosa Schkuhr. — Krestuéac kitnjasti. Na livadama u Zagorju. — Jali. Umbelliferae — Stitarke. Eryngium amethystinum L, — Koteljan, gladed tokasti. Na pustim i ne- obragjenim mjestima pred Kalinovikom. — Juli. * Anthriscus alpestris Wimm. & Grob, Vrsta krosuljice, Na livadama Crvanj-planine. — Juli. * Anthriscus sylvestris Hoffm. — Krosuljica glatka, Na livadama i kraj ograda u Zagorju kod Sela. — Juli. * Orlaya grandiflora Hoffm. — Stidak velecvjetni. Na paénjacima, krajem puteva, u badéama i megju usjevima kod Jeleca mogjn Fogom i» Borjemca Zagorju. — Jali.— 48 — Saxifrageae — Kamentice. Sazifraga Kerneri nov. spec. — Kamenika. Nova vrsta. Radix multiceps, Caudiculi numerosi, perennantes, copiose foliati, Racemi simplices, 10—15 cm. longi, nadi vel paucis foliis alternis sparsi, glanduloso pilosi, atroviolacei. Pedunculi 12 flori vel apice 3—4 flori. Folia caudica- Joram in rosulam disposita, 4—5 mm, lata, 10 {15|—20 mm. longa, anguste spathulata, obtusa, integerrima, ad marginem linea longitudinali punctoram impressorum et squama alba calcarea foveslata. Flores 6 mm. lati; calyx glan- duloso pilosus, lobis ovatis obtusis; petala oblongo-obovata, obtusissima, alba, sepala breviora latitudine subaequantia. — In rapium fissuris montis Magli¢- planina; rare; — Julio, ca 2300 m. (Exsice. br. 17.). Razlikuje se od srodne joj kamenike krastave — Saxifraga crustata Vest. — relativno kradim, mnogo dirim i tupim liSéem, kratkim i tupim kruni- Ginim percima i tupim okrajcima éadice. © ovoj kameniki pie mi dr. Wettstein ovo: ,U herbariumu A. Kernera nalazi se jedan eksompler kamenike, koju je nagao Panéié u Srbiji. Ona je velo slidna sa Vaiom tako, te ée biti sasvim vjerovatno, da se ta biljka diri preko Hercegovine po gorama Srbije i valjada jo8 dalje prema jugu, gdje zastupa krastava kameniku, (Saxifraga crustata Vest.) Sazifraga aizoon L. — Kamenika tatkasta. Na Kmura pred Foéom; na Pleéa i Volujku u Saijesci i na Crvanjplanini megju stijenama; svagdje dosta — Juli, (Exsice, br. 15.). * Sazifraga Blavii Engler. — Na obroncima i paSnjacima Magli¢-planine. — Juli (Exsice, br. 18). Sazifraga Hohenwarti Sternberg. — Nova biljka za Bosnu, Na glavici Maglié-planine u visini 2300—2380 m, — Juli. (Exsice. br. 16.). Grossulariaceae — Grozdaée. * Ribes petraeum Wulf. — Grozdié trepavasti. U sumi povise Sela u Zagorja. — Juli. * Ribes grossularia L. — Ogrozd, U Sumi na Suboj-gori i to ‘na pod- nogju Maglié-planine megju stijenama. — Juli. Rosiflorae — Ruiatice. * Rubus idaeus L. — Malina. U sumi i kraj puta kod Borja u Zagorju. — Juli. Potentilla aurea L. — Petoprst zlatasti (a Sarajevu vele: petolist). Na Crvanj- i Maglié-planini, — Juli. (Exsicc. br. 79.). Potentilla caulescens Jacq. — Petoprst (petolist) stabljikasti. Na vrhu (1900 m.) Zimomora u Crvanj-planini. — Juli, (Exsice. br. 78.). Papilionaceae — Leptirnjate. Anthyllis alpestris Kit. (genuina!) — Ranovka cjelolisna. U planinskoj vi- sini Volujka i Maglié-planine. — Juli. (Exsice. br. 8.). * Ononis hircina Jac. — Maéac ranjavi. Na okrajku sume izmegju Foto (Broda) i Mjeaje. — Juli. * Trifolium patulum Tausch. — Dijetelina rastvorena, Ispod grmlja; kod Suhe u dolini Sutjeske, — Juli.—49— * Oxytropis campestris D. C. — Odtrica bez stabljike. U predjelu krzljavog drveéa na Maglié-planini. —-Juli. (Exsice. br. 29.). Oxytropis montana L. — Oltrica gorska. Nova biljka za Bosnu. Na planinskim pagnjacima Magli¢-planine ima je dosta. — Juli, (Exsice. br. 30.). * Onobrychis montana DC. — Grasica gorska. Na Maglié-planini u draatva sa Alchimilla alpina, Gentiana verna, Calamintha alpina i sa drugima. — Juli. (Exsice. br. 40.). Loranthaceae — Imelate. * Viscum album L. — Imela bijela. Na drveéu kod Broda bliza Fote i na dragom bjelogorignom drveéu oko Budnja na patu u Zagorje — Juli, Primulaceae — Vjesnjate. * Lysimachia nummularia L, — Motiljka kragolisna, Na okrajku sume iz- megju Fode i Mjedaje kraj Cehotine. — Juli. (Exsice. br. 54.). Androsace villosa L. — Muzica runjara. Na Maglié-planini u visini 2300 m. — Jali. (Exsice. br. 14,). * Soldanella alpina L. — Posvica planinska. Na okrajku snijeznih kotlina Maglié-planine. — Juli. (Exsicc, br. 34 ) Asperifoliae — Ostrolisti. Onosma echioides L. — Odtrika Stetinjasta. Nova biljka za Bosnu. Na visoravni Morina u Zagorju. — Juli. (Exsice. br. 121.), + Myosotis sylvatica Hoffm. — Potoénica pozemljuéa. U sumi kod Borja ina Crvanj-planini, — Juli. Scrophulariaceae — Strapnikovice. Linaria alpina L. — Klobuéac planinski. Nova biljka za Bosnu. U vigem planinskom predjela na Maglié-planini. — Juli. (Exsice. br. 33.). Pedicularis verticillata L. — Usljivac priljenasti. Na Maglié-planini. — Juli. (Exsice, br. 20.). Acanthaceae — Primognice. Acanthus mollis L. — Primog mekani. Nova biljka za Bosnu. Vrlo rijedak megju grmljem na raskri¢a u Gjurgjevicu u Sutjesci, a mnogo ga ima kod Ratalja i Jeleéa u Zagorju. — Juli. Sasvim je obigan na putu od Neve- sinja u Blagaj. U povecoj ga mnozini ima u turskom groblju ,Za lukom“ u Mostaru. — August. (Exsicc. br. 62.). Labiatae — Usnjaée. * Thymus montanus Walist. & Kit. — Materinka gorska. Na okrajku 3ume izmogju Foe i Mjedaje. — Juli. (Exsice br. 41,). Mentha pulegioides Sieb. — Vrsta metvice. Nova biljka 2a Bosnu. Kraj pata oko Broda do Foée, kod Tjentidta u Sutjesci i pred Kalinovikom. — Juli, august. (Exsiec. br. 43,). Thymus humifusus Bernh. — Vreta materinke, Na Maglié-planini. Juli. (Exsice. br. 47.). Plantagineae — Trputnjate (bokvice). * Plantago reniformis Beck. — Na megji drve¢a Maglié-planine'blizit ‘koliba kod Prijevora. — Juli. (Exsice. br. 53.). a— 50— Plantago carinata Schrad. var. graminifolia A. Kerner Herb! —Trpatac cjevnasti. Nova ye vrsta biljke za Bosnu. Na pasnjacima pred Kalino- vikom, — Juli, angust. (Exsice. br. 21.). Campanulaceae — Zvontaci. Phyteuma orbiculare L. var. lanceolatum Vill. — Zedica krugljasta. Ta je vrsta nova za Bosnu. Na Maglié-planini. — Juli. (Exsicc. br. 35.). * Hedraeanthus serpyllifolius Vis. — Dosta ga ima na Magli¢-planini. — Juli, (Exsice. br. 23.). * Wallenbergia Kitaibelii A. DC.— U Zagorju kod Sela. Juli— var. aubal- pina Wettst. Na Magli¢-planini. (Exsice. br. 28.) Rubiaceae — Brotike. Asperula Wetlsteini nov. spec. Radix lignosa multiceps, paucis fibrillis sparsa. Caules basi lignescentes, superius herbacei, tetragoni usque ad apicom subnequales, diffusi, decumbentes vel erectiusculi, crispule hirsuti. Folia quaterna, infima ovata acuta, caulina linearia margine revoluta, floralia bina, crispule hirsuta, Flores fusciculato cymosi; bracteae lanceolato-aristatae, calyce hirsuto duplo longiores. Corolla infundibuliformis, quadrifida, extus patenter hirsuta, atropurpurea; laciniae aristato-acuminatae, apice membranaceo albo; tubus corollae 4°5 mm. longus, aequalis, hirsutus, In cacumine montis Magli¢-planina; ca 2000 m. Julio. — Proxima Asp e- rulae Cynanchicae L. a qua differt: foliis et caulibus crispule hir- sutis, tubo corollae longiore, aequali, laciniis corollae longius acuminatis, apice membranaceo albo, corollis extus patenter hirsutis habit. Ab aliis Asperulae specibus cum specie nova comparari possunt: A lon- giflora Waldst. et Kit. et A. scabra Prsl. Ab Asperula longiflora W. K. differt species nova tubo corollae breviori, calyce non adpresse hirsuto, foliis et caulibus hirsutis, habita. Ab Asperula scabra Prel. (syn. A. canescens Vis.) cui habita et indumento folioram sim differt forma laciniarum corollae et indumento corollae, foliis omnibus (etiam superioribus) hirsatis. * Asperula odorata L. — Prvenac mirisavi. U Sumi kod Borja. — Juli, * Galium lucidum AU. — Brocika svijetla. Na podnozja Crvanj-planine. — August. Dipsaceae — Cesljigovine. Scabiosa silenifolia Waldst. & Kit. — Vesta préenice. Na Magli¢-planini 2100 m. — Juli. (Exsice. br. 51.). Compositae — Glavotike. * Micropus erectus L. — Malica osovna. Izmegju Fote i Mjesaje.— Juli. * Achillea abrotanoides Vis. — Jeziéac pepeljasti, Na stijenama Crvanj- planine, — Juli. (Exsicc. br. 123.) * Carduus collinus Waldst. & Kit. — Stritak uglasti. Na livadama u Ustikolini kraj Drine. — Juli, Sonchus asper L. Krijica o8tra. U Ustikolini, — Juli.a MpeGusata yeTHpHjy Bpcta esponcKHx newnHapa y Bocuw Xepyerosnn. Tipnomheno y nonemGpy 1888. Oca Bocue u Xepuerosaue jour ce ome camo ['pyea m IInannja nonocuTs, Aa y KOAY cBux cBOjmx masoTmia (tayHe) uMajy Kao Hpase Tarte eraapume ese spcre Aemunapa’), noja y ouke y Espona suse. Hema cymme, Aa cuakome yaaHy one uTaumje @ammauje mpyscajy n0- mpeGure yeaoue 8a HEKOB orlcTaHaK caMo YAPYmeHO seMAHINHA HK RAUMATAIHA uporycaosja Ha MateHum upocropmma; va Gaur Takonax Kpajesa, y Kojuma Hua pewesux ycaora, mMa y AonosHoj unomunn y Bocas a Xepmerosnau. Hugse nazeaene GuAemxe mao cy Hempectanor mcrpamasama KoA TaNOBAX YAU, KOjH OBC BeMAC H HUXOSe wHBUTHRE Boh OA Ay.Le Bpemena raaHo nosHajy; aam cy Takohep m pesyarar Mora cxopo ABoroammmer Baac- THTOr TocMaTpama uM Mpoyyasama, y Kojem caM ce cpanaKo sehnu aujeaou oco6aTo H mnenujaano nragujm csujeTom GaBuo. Ho anak mopam cnomenyru, aa cy pevene 6usemme raxohep pacsjer- weve a HeKOjaM BpAO HesHaTHuM aomabum emuaesuuM noganuma. Bean BpAO MaAMM MOjauHMa, a TO ¢ paavora, ITO je Heno6aTHa ucTHHA, Aa je sooAomsa autepaypa Ao caja y othe, a ocoburo KNYMCHUX mMBOTERA OBUX semana BpAO HeaHaraa. . Vultur monachus. Linn. — Der Kuttengeier. — Cusu aemunap. Bpao je syadosaro, mo cHBH AemunAp HEM y OBHjeM SeM.aMa camo y noceSumm xpajesnua; jep Aok ra y cpeauHa sei.Le cKopo HURaKO He Momem ahn, a y cjesepHow aujeay, — ocum maamx usHaqaza — tamohep He, 70 na je on, m70 ce sume Gansuqo « jyauum xpajesaua, cue vemhu x senha. — Y ompystjy rpasuwaxom u capajesckom cusn je Aemuuap pao pujeaar roer, Camo cam asa nyta yraeqao 6anzo Capajena mehy noschom mHosuHom 6jeaoraasax aeummHapa, csagu myTa cago wo jeanor cupor, a 15. HoseM6pa 1888. yraegao cam H y6uo Koa Peaena ocamaenor Mysana. Hagayrap Kuexessh saauo je raxobep roaune 1885. cao jeanor eusor mehy Kaxosux 60 6jeroraasax Acmunapa, Koju cy ce y 6amsuHa Baa- ayja wacraam Mecou yrunyae pase. Hajane yxnarame noversow roaume 1880. ocawseny taxosy mruay- puny Koa Bapema, ve je xpasume aye spemena xoq cranuge y Boromby. To. 1885. y6no jo maruopyumm 28. njemaune nyxosnuje rocn, B. ['peaco 48a Komaga Koa Kynpema y oxpysjy TpasHuicom; ja cam mak BHAHO jeAHOr 2. maja 1887, oq Jlujesua, raje cam caunur xoga meby mujeaum jarou 6jeroraasux aemmaapa. Venpmooc pestor nenmravata sa cusux AemuHapen Hajecam worao yrsp- anru, aa Gu crawonao wy ApyruM Kpajesuma cpeawer amjera ose sexe. V cjesepno anjeay Bocne, a oco6mro m cascKou noapysjy, womceur aahu casmx Aemunapa unoro sume, O rom ce cyraacho uajaseyjy MHora TaMOmmM MoTpuTeAN H syOHTeAM MTMaMjer cBujera. Ho Tome ke Gurm no 4) ¥ Bocun m Xepycronunu sono napog cae aemunape ,opronu’; y nekMM xKpajonmen maamnsy Gjetoraauor Aeummapa ,apyuaann,= 52 esoj Mpwaumm jeqauam m caMo Taj pasaor, MTO ce K OHO} HeKOARMMHA AO- washenuna ma jyanux wpajesa osmjex semana, upwapyacjy jou u onm wa pymne Tope, xojn ce spzo pago saretazajy mpeno Caso y Gocancey Ioca- BaHy; jep TaMo Haase MHOrO BHUe M MacHUjer MedemA, Hero ua croay cBor Poanor Epaja. Tasor jeauor — anja apymxoroperor rocta (crapa aemka) — y6uo je rocnog. Ea. Xoger cen, 25. anpuaa 1873. woa 6oc. ['paaumee a nomaonmo ra upomae roaune sem. uysejy. Tla u ona 06a excemnaapa, Koja je yOwo y Gausanu /lepnente roen. Bapom, m To jeanor r. 1882, apyror roa. 1886., 6".2u cy no caoj npHamyn caMo MpeKocaBckH Aow.Daun. Hagane je ao6ao sem. uysej maxenor, aan anjenor uysara ua I'pa- aasus, Kojer jo HORM Tawommu opysenax y 6anaHHE Mjvora GoxexoM yeuprao, jep upeaepan uuje morao oaaerjera. T. aa. Aoub6poscru sujuo je noversom maja 1888. qua cacsum Maaga compa aemunapa xo, Bameaywe y Kageay, a 70 6a norao 6urm qnKaa, Aa be CMBH AeMHHAap Y HeNOjmM cjesepHuM xpajesuma Bocue taxohep acme. Muoro mua sHasosa, Ha TeMesy KOjux OH ce MOTAO saRLyGuTA Hu tO- sjeposara, aa my ce waaasn aerao y Opaosoj-mnunn oq Curnune; 0 70 Aokasara m norspaura — ocraje jou yaujex sajaha yayhuocru. Y cuoj Xepuerosuua u y jyucnou aujeay Bocue (Pova) aasu cunt Aemmnap y uxoro sehex Gpojy, npewaa Hu TaMo Huraje y BeAnKoj MHoMEH. Y wewojus xpajesnua crorawsor KoTapa UMA UX CKOPO TOAMKO, ROAUKO im Gjeaoraasux Aemmnapa; ma To ce ucTo Mowe pehu sa Guschuu u Tpe- Gumena worap; oq Mocrapa nak zeh ra uma maoro mane. Uyauonaro je 70, mmo ce we Moraxy BH Ao AaHac uponahu uckAyaHRO caMo HUXOBA papa aera. Csakawo mM Mopao Tpaxura aerao camo y cTujeHama; jep cunm Aemunap y osutjem sem.baéa nuje myscxe nruya. Byayhu aa on jom Bame Hero Gjenoraapa Boam caMo HeoSpamtena ujecta, To ce Ge cBake NsHuMKe aaapmapa camo y Hajroamjam xpuamuama. Hema cyume, aa ce 6poj szaHoza ope @aMuanje yuamyje 04 ToAuHe Ao roauue ‘Tako, aa hemo seh nocauje kparsor spemena uakw cuuor AewHHapa y nlosehem 6pojy cao wa raxopa mjecrama y opmjem semaama, raje jout cacsaM GesOpuxHo u MApHo Mory cuoj TajanctueHu musoT mpoBoauTa. Gyps fulvus. — Der weissképfige- oder Fahl-Geier. — Bjeszorazanu aemunap. TIpemaa temmo mwa raje roa Kojx xpajax y onynupanujea scuaaua, Kojer we 6m omus.nanao Gjcaoraasa aAculHap, wa ako m He cTAAHO, a oHo Gap 2a Rpahe waa ayse Bpijeme uy cuaKo roqumme 4oba — To ce HIak YcrspANTH Mowe, Aa My je WeHTpaagu craw y cpeamBuM uw jyatHUM Topama osujex semana, Bek je mossara crsap, aa ce Gjeacrdasn AcuuHap RYA u KAMO weuAa- suje onupe RyATypu, Koja cue sume uaapeayje, Hero AM weros caROrAasE APY’; @ TA seuBA ucraua amraje coe Guae He BUAU, KAO WTO Gam y OBnjeM— 8 — semaaua, Caakako ce 6poj BeroBHx TAaHOA YMARHO MOULReABHX roamHa; aru Mak BH 2 AadeKa He y OHO] MjepH, Kako ce Morao o¥cKaBaTa. Vi uajeeche sapoua, Kojama co He camo o6uM, Hero u BamMTuEa u mpomer sa ono 10 roa. HB AsHA y AaH UpoMjewuBara 1 cROpO cacsuM UpeMu- jenusa, — we camo ja umaay jom yenjex cacsrm Gango ce6e cnoje sjepxe 6jezoraasme mM TO rajenoja oA mux y SHATHO] MHomHHM, Hero Te Bapomu uMaay y ceojoj Gansnau jom m raujesaa 6jerorasnor semuuapa, y Kojuua AcuM enka Ha jajuma ua roqaHe y ToauHy. Came sapomm ocrapuo je 6jeaorassa aemuuap Beh asso upnje, Hero mo je ayerpo-yrapcka Monapxuja ope semae nocjeaa, [nak auorm crapuy, a oco6uro y Capajesy naure jom mp.o ao6po, maga je Tax uTH4ypuaa Tujer0 jato cmazyTazo yaumoma sa xpanoy, ua je ce6a y o6uny u HarasHao, Aa — Taxo um mpuoosnjeaaxy y Capajosy — maga ey Aomam y semsy anaroaceu Garanyan, Te one cKopo Cea6pHutHe uepHare Gjezoraasne y BEANO] uHO- ‘mMEM OTYRAM Mm MevO aM, — KOje BpAo To MomRy BayAapa, — y caacr usjeaw, owas je 0A ovor gaca HecTaao Gjeaorzasaia u Ha joaaH auje co BMm@e XOTHO Ha YUM saApmapara, Hero je ma Bnme cuana jom ca BUCHHe Mpesapao To mjecTo onacHocra. Ho jom ganac suja ce uaa Mocrapom m Capajesom mo y sHarnoj BucnHa, m0 over, — aam pehe, — y Bucun jeauor nymmomera mux m0 50, yecro yapyscenux ca ranpanosuma. Tlomro cxe ao Aatac Huje jou Hntako Moryhe HUTH cago mpa6auano na6pojurm cBa ona njecTa, Ha Kojuma co Gjeaoraana aemuBapx o6uaHo saapucapajy, ¥ BeAHKoj MHOmanH cuapajy H riseage co, To hy ga caja HasHaguTH camo o#a, Koja caM Kao Takosa ci mpetostao. Y oxpysjy mocrapckom. Cpeaumre Tauna-naagaue woa Tpe6uisa Hekoje crajene uaupema mManactupy Sazaaa, Kao um Apyru o6ponnH nanpema [fonosom-noay, y Korapy »y6mmenou. Ilyucem npeajeat: Bysosu ao m Pajosmua y worapy ay6uncxou. Tjecnau pujesune Bperase «oa Croma. Bpeaa Byze x Byzane. Cxoaua ujecra y 6ausuun Mocrapa kao mo je Beaex, ma Kojoj ce jou yeujex sage ranjcage. Crujene aanaqgo oa one napomu. Crajene y Upecama mranuam Koa Tesze. Y oxpyajy capajerckom. Crnjene Koa Kosmje hynpmje megarexo Capajona, nexoja amjerona TpeGesuka, nao u Crap rpaa. ; Coxozan crujena aegaacxo Bapema. Tjecuan, y woje corox Boromha masape. Oxpyxxje rysaancKo. Crajene roa Tp6yea, kao m one moBame SBopHuKa. Oxpyzxje rpasunaKo. ‘Muora aeraa na cjonopaux x wcrowsam o6ponmaqe Baanmh-naaniae.-un Orpyaje Canary dKo. Opaos rjecran xo Curnane. Oxpyxxje Guxakxo. Y osow ompyasjy uuje wa nosnaro uu jeauo mpeGusaruuire 6jex0- TasBor AemmaHapa, Aam sa craano uma tpojadom sume cranosa Gjeroraasor semmuapa y Bocus, a oco6aro y Xepuerosuny, m aa TO MOAMM cEAKora UpujaTesa, KoMe cy Tamopa wjecra mosuata, aa Mu UX AojaBH, BAKO 6u ce Morac mTO TaGHBje YcranosuTH pactpoctpadEmTe one ToAcMe UTHIypHHe y Onnjem senaane. Bjeaoraasux aemuuapa y6uje co roqumue y opujem seuaama 0 mojex PasyHy om croruHe, u He paynajyhu onor 6poja, Koja uaane mpreoM oA CTpuxHMHOM oTposaHOr weca, Koje o6aacTH waAasy s6or Rypjaxona. O kassom saopy osux UTHNa, HAH 0 HUXOEOM HCOAMBARY ue oBMjex BeMaaa, — HeMa cBe AO AaHAc joll HUKAREOTA sHaKa, HI rao ject, ua he jom ayro ocrarm 6jezoraaum AemmHap mao Haj- auauajauja u najmmoro6pojauja rpaCusan y opujew sowaaus, Cacsaa xapso cjeaw Bam Gjeaoraasa Acmmmnap wa cxojem jaiy x He Maayhu co umpHo ume y ‘smetow asayxy, ua raega ca crujene Koa Tp6yma mpasuex Ha ae-reouKuy, Koja raMaM HCHO mera auMM H samaqu. C Tora pasacra onpaBAaHo co Mome peh, aa he osaj acmmuap cve mpoujeue czoje Aomosune cacsum MupHo mpe- wusjerd, camo ako ra jom & BpeMeHa m BUC, BEM, BAMA sAMITHTH OA Ges- KOpucnor m cysumnor yOujama, kao m 0A UpeKoujepHor meAarata Moca orposanor crpamHaM cTpaxHuHoM Neophron percnopteras Linn. — Der dgyptische Aasgeier. Eranarcea (sacapera) semmuap. Menu camom wuje nomto sa pysom youuru osy spery aemmuapa y Bocus; y rome je 6ao cpersuju uoj 6par Epsecr. Y ujeceuy ceureu6py roa. 1887. suajeme of M upenapaTop opjammer sew. -myseja r. IeacSop px mucupena aeumuapa y uaaunnu Byyajoj ayum neaasexo Capajesa. Sex. myaej ama naajesena crapor myacaxa, Kojera je r. Xoaes cou. yGuo y Top. Tyaax u OKAOHHO ra Mysejy. Boja wy je accra jeanoanuua, aru nuxaga yucro Gujers, sch naupoTus uaao phacta y 6ausy Kao mro je m y 6paaana, a Goja crapujer nepja upe- aujesa ce y caehe-npsenmacry. E. nares JouOposcsm naam jo 3a moapyry roauny y Kpajaum camo jeawor erauarckor acmuHapa a To Koa Curamue wjecena cent. roa, 1882; a jeanor je wasaor y6uo y 'opme lexepy woa Bameayne. Beh us ropmux peaasa suaW ce, aa jo AOMOBHHA OBOM KpacuOM rpa- 6ausny jase na jyry M Aa BpAo pujeTKO saaaze TO caMo MojeauNuE y cjesepauje mpajese Bocue. C Tora pasaora ysrpeano hy cnomenyra, aa ce Gnanemxe y ToAMMIBHM opHATOAOMKUM usBjemrajuMa o Aoaujeramy oxe urae y Byxosuay wopajy jou 6oae norspauTm, a ok ce To He YaHHH, He hemo rpnjemura, ako y wore Gusemne we 6yAeMo njeponaau ycnpKoc ToMe, mro r, Llayep masaba jeaam cram aa Awecrpy, jep je onaj cram asa lnpe- Bulle ocam.beH,— 6 — Ocnw aaaMaTHHcKHx UpHMopcKUx Kpajepa, y KojmMa je erunarcku «e- MHBap 00 cHOoj UPMABUM cTAaAHA THIS, HaAKSM ce OH HorAaBmTO y jyanum XepnerosaykuM KoTapiMa, BB. nu, @ xp. sucou, uam nenpexanena damaeauue upujectoaa Pyjore, Hocmarpao je RUIe KoMaja OBEX UTHUAa KOHYeM Mapta H HOveTKOM anpuaa 1886. y Onoannu TpeOunckoj waupema gaamatuncKoj rpauma. Y rpeOumcwou u cycjeauom Guachkom Korapy uMa mucupcmux acmmu- mapa y onhe Hajsume. Harnopysux sures Tomacunz suquo ra je taxokep a y Kopury Koa Tannor, waxo ce To imam y meronoM onncy. Ha crpwam u caasosuraq Kpameax opounuwa y ucrossom mpajy 0A Tonosor noaa aesse ce eranareku Aemamap cnake roauHe. Hacrojawem sa mysej pao aacayaenor Haaayrapa Xoseja y Jby6umy, mazabena cy 24. anpuia 1888. apa jaja a3 ruujesza, Koje ce Hanaam Ha crnje- ama mosnme Beamyana, 7e je mera Bpajeaum caSupay osa jaja mocaso uyseiy. Kacmrje wamao ce y 6.1usnuu ucror jecta y Apyrom rawjeaay cauo jeauo jaje. Toquue 1885., jake jom paunje, uesaquo je X. ma. Kaauh ue ruajeaga oa Adwer Xpacua ucrom cuemeno jaje m mocaao ra je y Bex opuurozcmeom apymrsy. Tio werosom Rasmpamy Hasase ce mora raujesqa y onome Kpajy. Vi npenaparop r. Ieac6op y6no je y ujeceny noseapy 1886. roa. ocaaenor ermnarckor Aeumuapa cpeaier Ada y Macamnozom rajy oa Mersonuka. Caruo nepje, koje woxpusa Kpuaa, Goje je tamuo-cuche; ocrazo uepje je wao cunjer 6ujero. Y Crony ca pasyuuo, ga uuje 6uzo Baajerm eranarcsor Aemunapa J OKOAMHM Te Bapom H ga ce Tex Y HajHoBuje BpujeMe noveo mupuTA npeMa cjesepy, Te aa ce jearH Haceamo mu y mmuay crajene, Koja ce yaaume Gam HoBuMe Bapomu; HO u Tora yOimMe nocauje aye BpeMeHa vemRoM MyKoM. Ho ajepogocrojuom wasusany mysapa Ilnepaéayepa warsan co Mata Haceo6una oBux UTHa y MaAeHom tjecHany Bperane, raje ux je cim namao jom upaje 5 roauma. Y oxoanna Mocrapa u y cjesepuoj Xepueronanm pujerko cc kaja DaAu eranarcea AemuBap. Gypaetus barbatus Linn. Der Bartgeier. — Bpagau, Opagaru eparyj, sep wan Opsyr. Vi ago co jour npuje oxynanuje auje worso cymmara o mpeOusamy pajana y opajem sem.uama, ro je mak mopaao Bpao oGpagosara upEpoao- cAosua, Hpyjare.ba npupoje Kao M AOBMA, KaAa je OUeT Kojm How cra one syquouare u Tajaucroeue uTue oTKpuo, Te je TaMO MoraO TocMarpaTH Hast yam uw yOurn. Basapesu Goranus O. Cenaraep nyano je ese woryke jom roa. 1847, camo qa ce ovena Te roaeme uTm4ypiue, aa Kojy je uucawo, aa jy je mpe- nosnao meby ocraaum rpaGausunama, maja ce ua Baamah-naannun Coranusuparem Ganwo; aan Kako cia mpuauaje y cnom Bpao( danumsioou nytonucy, ocraaa uy je aeba nycta, a TpyA yaaAryaau.— %&— TIpen, koja yorspamme, aa Gpeqan una y Bocau a Xepnerosmun, 2 ry eaojy Tspawy yOujenum exceusaapsa m aonsaame,— Onan cy ayorpajena oounupy, xojm achome vr. 1878. x 1879. y Bocny m Xepnerosuny. Ha reweny uanjemmaja, Kao m na meMeny BAacturor ysjepena n Kerpa- sxuzana mory pebu, ga je Opsaauoso upcusaanmre orpannueno wa TpH oxpyarja. : Cpeaumre uajscher oxpyaja acm yaayae rpanume Korapa raTagKor @ wouancnor, raje cy Hajsume mAaHuae cjesepHor Baaraza xao: Marauh, Boayjaz, Ae6pmaux u apyre, te ce upoctupe a aaae y Upay Topy, raje ce WMpH Ha OKOAHe DAaHBHe; APYTO, HewWTO Mame OKpyutje acu HeAaseKO cjenepzo oa upujammer mu o6yxsara Tpeckasnny, Bucowany, Upecauny, a oco6aro IIpem-naanuny; tpehe a najuane oxpysje o6yxpara Baamah u cze merope orpaune cjexepHo oq Tpasauxa. Ocua mmewosanux naaunna jom 6m ce mome OnrH onaje onaje nahn Morao Ho Koje rHAjesAo Y KoTapy poraTuqKom, aa TO Basa jom yrsp- asira; oa Bjeaammuny oa Capajosa u sa Beaem-taanany, coq Mocrapa, — jeasa 6m ce cujeao pebu, aa cy cTaana mpeOmeaanmta 6paganoza. Aan wo o6wiajy cBUx Aemmuapa oTyMapa m want 6paaan AaaeKo oA csojux mpeGuzaaumra @ y Apyre xpajene opujcx gemara, C Tora pasaora y6ume u na Pomanuj-naanaua uch qua, oa Rojux jeqora uxa Ap. Dap- TaHep y cBojoj s6apua. Tla ranosn caysajuu cyRo6a nmjecy 6am cacsum pujerku Hu y oKO- aunu wera y Gausnua camor Capajesa. H cfu caw ce cperao sch name ny7a c wm, a Gapon I[luanur, xoju uy je u ruujesjo orkpuo, uocuarpao ra je ay-se spemena, a uajgocanje ce jeanor uymkoa qouenao, Jeaaor waagor 6paaana y6uo je aaamywap Temaana xo4 Ko6aa-goaa, a caja ce Haass y OBAAlIBeM THMHAaHjaanomM Mysejy. Hanporns, umje am 6am upang 4yAo: y @ouaHckom H raTayRoM KoTapy “raaneu cy MY craHosm, ma na na @ove, xara ma Taneor axa 6am uw jeaue sujecra, aa 6m co Tamo ma Ko Aoueuao Gap jeauor Opaaana. Y jecrama Tag, Koja aeme y rope osdavenom cpeameu oxpyajy: y Henecumy, Baarajy, 3yxubaua 6ansy Kommune m y Kaannosmey, y Tom cpakom xjecry yémme seh Gap mo jeador m To pasamuure crapocta Hy cBAKO ToammBe Aoba. Kaga cau ce roq ycneo ma Ha Kojy 0A HapegeHux mAaHuna, cumjew pehw, ysajex ca morao ca dacaajom wocmarpata uyauy urpy Opaaaga: okoanmno sujame u HeyMopHo Epymene manag Hajsumax nAsHuRcRUx rpebe- nosa. Ila n nery Bjeaamanny Koa Capajesa x Beacat xoa Mocrapa nocjehyje Ham 6pagaH ckopé AaHOMMIe, He 6H AH H TaMO BarAeAAO HOjH MacAH KoMa,. Aa una Baamuhy u y weropoj oxoamma takohep 6pajaun suze, To AO caga ocajeqovmme HEX ABojATa BAacTaToM cuphy. JeaaH oA HAX yruByo je 0A Meca crpuxgunom orpopaor u Hahome ra Koa TpasnuKa, Te ra TaMo HaAjenymre; a apyru, wAsa jou aruh, woru6e oa mymRe, Te ce caja Banas y s6apua r. Ap. Papranepa. Y ose wpajese yxecena sanaaua xyaTypa wore je ame nonzanmaa, cTavosamwe OrpaHWumAs WM opeMeTHAa HATHH aHBOTA Halle 6padany, Hero aM cHsoM AemumHapy, @ Tome je pasaor, mo je 6paaaH wHCTO aauaucRa-—7— urana. Camo y najéanaxmum Ay6nux mpoaopawa u TjecHannma, woje je cobm MsHUMHO waaGpao 8a CTAH, BAbAA C pazAora, M0 cy My ocobuTO mMpujarc Haw m70 je ce6u y uma AOBO.bHO. xpae Haaasuo, Kao “InTo je To TjecHan Muasnge weaaneno Capajena — cao y Takonum ujecttua uopao ce yaue- MHPHTH ASHAMmwM AaH HAM 6paaan w uobjehu y cuoje upaze cranose, y nycre XpuAMHe BHCORMX UAaHMHA, rAje Ta BeoMa pujerKo wo Aupa. Osyaa mma jou nyo Epajena, ua Koje pajerso Kaa cryna sosjeanja Hora; © waxosujem typucruua, Koju 6u o6maasHam Gap oHe WAauuHe, Rojo cy THE camx rpajoss, — Heqa jou um coMena; mymapu uuajy m npesame samaujer nocaa, Hero uo je yOujane Gpajaza; mactupm, Kojm erm macy craga 10 BHCORUM TARHHHaMa, O#M oueT Hemajy cpeAcTaza sa yOujamo urana, HATH Mape AOBUTH seHBOTHUmY, OA Koje um Hema Kopucr. Hi rako he nam 6paaan jou ayro spewena Kao urana craHapuma omMBLaBATH Be seM.ne, BeCeARTH UyTHawe mM MoHoc GuTH MHOraxX ToAWX TaaBuua GocaHeKo-xepueropazREx UAaHHHa; — HW Ha cRakM HAIMA MHOrO AYae Hero MeTH CHB AcmTMBAp. Tloranxe ounce ao caaa yOnjenax Gocancxo-xepucropaykux Opaqana w= To Ho Goji, waYMAy stmBAcma, YuHomanamy, wAxou0] BeANUNM HT. A. nacrojahy uanujera ua cpujer apyra uy7. Oruap Pajsep. Zanimiv turski novac, kovan u Sarajevu. Priopéio dr. Giro Truhelka, Priopéujem zanimiv turski novac, koji je kovan u samomu Sarajevu. To je jedini novac, koji se poslije propasti kraljevstva bosanskoga kovao u Bosni. . Natpis na pred- hom) nalazi se god. njoj strani lijepo je “1100 po turskom ditljiv te glasi brojenju, koja odgo- VWeegle dupe vara godini 1688/9 (duribe fi Saraj — po kricanskom ra- skova se u Sarajevu), éunu. Oko napisa a pod napisom (tari- natinjen je vijenac od bobica, koje se nanizaSe oko jedne kruénice. Na drugoj strani ima jednostavna tura. Slova u toj tugri nijesu jasno izraZena; mogla bi se ¢itati: ,Sulejman sani“, &to bi znadilo: Sulejman drugi (sultan). . Novac taj skovan je od bakra a mjere su mu ove: Promjer: 19 mm. Debljina: 0°8 mm. Tezina: 2°15 gr. Prvi takov novac darovao je zemaljskom muzeju urednik ,,Va- tana‘ Hulussi-efendija, te mi je kazao, da ga -je skovao Mehmed- pasa Koréa. Od onda nagjoh i povide komada, ali makar da sam se na sve strane propitkivao za taj zanimiv novac;* ne ‘mdgoh o anjégovom postanku nidta izvjesno da saznam.— 68 — Tek sludajno listajudi po Margetiéevom prepisu kronike fra Nikole Ladvanina, nagjoh pouzdanu vijest o tom noveu, a iz nje slijedi, da je novac skovao Husein-pa’a, kada je uslijed pozara i mraza, koji je unistio usjeve, nastala u Sarajevu glad i nevolja. Da toj nestadici doskodi, udini Husein-pa’a, temu su se ‘financijalne uprave u slitnim prilikama tek u novije doba dosjetile, kova naime bakren novac, koga je morao svaki pod silu u mjesto srebrna pri- miti — ustanovio je kurs na silu (Zwangskurs). Priopéujem u savezu s time dotiéno mjesto iz kronike fra Ni- kole Ladvanina, a opis nevolje, koja je onda Bosnom zavladala, zanimaée svakoga ved stoga, to je Zivim plastitnim bojama ocrtana. Fra Nikola pide doslovce: 71690. Biase na Bosni Usein-paSa i pomori oganj u prolitje Ijude gore nego kuga. Iste godine pade snig i mraz na Zito i bi glad koju nije nitko zapamtio i tad podese kovati Mangure a za bile pare po 6.000. »Pomri mlogo naroda od glada a bizanja biaSe od Save prid vojskom cesarovom; kud god bi se mako leZahu mrtci, nit se ko- pahu nit imadiage tko. »Jedjahu resu liskovu, s drvja koru, vinova lozu, pse, matke ; — u Sarajevu izidoSe dica mater mrtvu; u Banjoj luci koga bi obisili, obnoé bi ga gladni Ijudi svega izili, a u to vrime pasa siciase i visia3e uskoke i raju, koga god bi doveli, i te bi ljude mrtce sve izili. Davali bismo (naime fratri) jist ubogim, al kako bi se najilo to bi i umrlo. »Stvar koja se prvo toga mogade za 10 groia prodat, za jedan se prodavase. Izprodava siromas kuce, pokuce, zemlje, sudje, haljine it. d. »Tada ja (fra Nikola) uze od Sahbazovida i od Mezetoviéa tu- raka livadu Drin, Sto se prvo nije mogla imat ni po jedne jaspre i tom se livadom i-sad t. j. 1738, ako Bog da i odsele sluzi Ma- nastir Duha S. u Fojnici i u njem fratri s. Frane. Iste godine na 1. aprila pade po svoj Bosni po planinah krvav snig i biahu crljene kako da su skrletom pokrivene iznad Fojnice; tako ostase tia do velikog proli¢a. Nove godine pomori kuga, i govore Ijudi da nisto hodase nosedi strile i to Turci drze, da je istina, ali nije drugo nego vrazi, od kojih da se oslobode Turci Cine ¢aratarije, ali nije druge likarije, nego svete mise, molitve i postovi..... : Nema dvojbe da se vijest Margeticeva odnosi na spomenuti novac. Sto ga u kronologitkom nizu spominje tek god. 1690, a ne kako je na samom novcu zabiljezeno pod konac 1688, dolazi otud &to je Margetié navedenu biljesku napisao tek god. 1738, dakle skoro 50 godina poslije. Moguée je da je i prepisaé Margetideve kronike, fra Nikola LaSvanin prepisujudi kronologitki pogrjosio. O istom noveu satuvala je tradicija takogjer pouzdanu vijest, koju zabiljezi pokojni Sabit efendija Hadzi Huseinoyid u svojoj ruko- pisnoj povijesti Bosne. Ta vijest veli: :— 9 — »Mjeseca ramazana godine 1100. odluée ban hrvatski, gje- neral zadarski i ,hri8¢anski razbojnici* (uskoci) navaliti na neke tvrgjavice na bosanskoj megji. Da se ta navala odbije, naregjeno bi valiji Husein-padi, da spremi vojsku u one krajeve, a da se potrebe ove na megju otpravljene vojske namire, zamisli Husein-pada skovati bakreni novac te zamoli visoku portu, neka mu dopusti kovanje takovog novca. Ovu je molbu prejasna porta usligala, narediv’i da kod kovanja bakrenog novca treba upravo onako postupati, kako se to Ginilo u Carigradu, da se dakle iz jedne oke bakra ima naéiniti 800 komada ovog novca i to tako, da po dva komada imadu teZinu jednog akéeta. Po ovom uputstvu i pod nadzorom Husein-pase stadose taj bakreni novac kovati. Veli se da se novac kovao u Kazandziluku u magazama, koje se i danas zovu Oprkanj.“ O matepnjany Gorymnacknx cTehaka. Cpeamonjennt crehux Boryauaa y Bocan u Xepuerommm oa pajiaja cy UpHnAAWNAN Ha ce OCOOMTY MAxIby HYTHMKA, Koje ¢ Tora, mTO ce y BOAMKO} MHORNHM Haxoge, Koje OMeT ¢ Tora, MO cy MM AMMoHSHje ToNeKAA KoAoCaAHe. Vi qanac cy osn erchna upeaMer Mapaunor mpoysasarsa. TIpx rome ce monosHo npumjernao, aa ce MarepHjaA onNxX KaMeHORA He Haxogu y G.inanAH onora Mjcera, raje ce op HaANaC; Mpema TOME cy ce AAKACH opm erekn ya mpkoe Teas HHXoHO] jo 100, yak H Ao 200 MerapeRNx NORTH MOpAAN AOHAMATH HS BeAIKe ARbHHE H YccTO HA eTpMe 6pesy..Ko yaHoonTH. Ja ux y TOM Moraeay Aa YiosopuM caMo Ha rpymy oA m0 upmanun 30 Komaga Gorymmacknx erchaka, Kojm acme y mpeajcay Ipxemua, onhune Mpatuunk xoa Kpomena, ua jecuoj o6a.10 noroka Kpeuesue Ha onom sjecry, raje korcen ny na Knceaaka y Kpemeno yaupe y koacku nyt Kobit.a Tana — Kpenteso. Crokigt cy aiijeaom kao TyMOaearn, aujeaom Kao capKowari’ H aujeaoM maouacTH, cacToje ce 13 KpacHe wamiene prbare (sauMeHN KpUIAMK, Kalkbreccie) 04 Kpurcwa Grjeaor Banana ¢ skHBAXHO UpBCHMM ACMOM, @ TomTO cy MaxoM rtaTKo HoaMpams Guan, Mopaan cy ormpuje BeoMa aujeno uaraegarH. Y reosomnoj a6upum pyaapexor carammrna y Capajony namao ca jour ornpuje canny piary, Koja Gujame saGuxeacxa Kawo mpaop 3 Mparumnha, Pacnirasumt co jane y Kpeurery joattao cam, aa co ua 6pay Mcospmjy y Mparunuby, o xojemy sw, yerpe, Oy air pesesto, ciioMonyme qa je ny uchuxa, HAAasH SHATAH AOM 0, ofora MpaMopa, Y rome KaMeHoAoMy Majo, KAKO MU HOKM KagHBaxy, Y doa jospmennx Goryuuackux crehaa 1 craso Gi HeOGHAHO MuorO HaNopa, Aa ce OBIE KAMC- HOUK ca CTpMOr Opaa clecy AOC HA AanNHY 0A CKOPO UNTABOr caxaTa, Via onora ce anau, ya 6m AocTa nazkHo 64a nemMTATH MoGaneKe MaTe- Pijaa, 04 Rojera co Gorymmacko Kamcise cacroju, m ja ky opaje sanucara Moja HCKOAHKA Oltaxkaind 0 TOME MPHANKOM Mojux MyTOBARA To yHyTpamisoerH. Beanta nebiua 0,\ vemux a napoutTo 0 KaMcHOBa ca cKyANTypaMa HeTO- cana je oq rycror wal apHanor Banana, a To je orya, mro Xepmerosuna a m Bocna Beoma o6uaryje onim Marepitjasom, pit Tome cc AaxKo oOpabyje m Ayro pw— 80 — Bek cy pebw erehun oq ofmunux, Onjeanx wan ayhwacrnx, a jom pehit ORM OA HHTeHcHBHO OGojeHHx BanHeHUx prara (Kalkbreccien), xao ua mp. onm y Mparnauhy. . : Hanporns Heo6irizo uecro ynorpeSsanaue cy pannene rpomage (Koura0- MepaTH) 3a Mane, MAXOM KomkacTe MAM MAoIacTe GorymucKe erckwe, Kao na mp. KoA Xan-Ilonona na recrt Mogayronu-Bapem, y qoaumm .by6uue Ko, yamuje y Cpearex, KoA mpanocaanne upkne y YoacGuhy wero, Konia, y Comnhuwa xoq Tposopa, y Bosuny xo, Dopwer-Baryoa wn, Ouwx 75 erchana Koa Typ6e-Hoaspaja na reert us Tpansnsa y Jomn Baxye, cacroje ce maxom 04 BaIReNe rpoMaye, Ho MMajy Mo,.t0%He T1040 OA BerCHOr BepsencKor mkpHaua (meprauna, Werfener Schiefer), xoju co onaje HYHO waxoaM. Ha o6ponnuma Ilenaponor Gaara xoq JusHa na ase cjeseposanaano yak go T'paxona, raje y orpomnoj mnoxnun uMage Gorymuacenx erchana, Ty nperaabyjy Kamene MA0%e, Koje ce cacToje oA mKpiama Ramana. Ouaj kpacno cxyanupauu weamcu etchar Mero Tako aujeme rpoGuie ery6 na Traypetom ory oa Aime Sronric, ejevepouerosno oa ave-nesnuae cranume Kaxam-/o6oja, nasmsen je oq namaenor aanopua (Kalkmergel), ao H cRopo cs ocraam erehum y oom mpeajeay. Koa pymennue mpkse ua Kpumiom mony na accuoj o6aan Bocue same Maraaja, — a mpnsa co aa je oa weanHor Kamera carpabera anjena yamnja y Maraajy, — nahox oxo 10 Gorymuscenx crehara oa rpy6o apnanor @.amm- njenrtapa (njemuersaa, Flyschsandstein). Joaan erchaw y Cupauay, ys Boay on Kpmmor 10.na, xojut je oco6cHo muapa Tpaxama, 70 co BnjeaaacTo 04 Ho.AOBHHE panumna uemyurrajy, cacrojm ce tasohep 04 Tora ujemiapa. Y onbuan T'paqnna wa speay Boanko Jlamne nono, Kapay.se rope, aamaano oa Tpavunia onasio cam Hajaag y ryeroj mumpaxnoj myst Termson raj rpyny oa 7 Gorymuacknx erchata, 04 1ojux co mer eacroje oa maac- ‘oadjuykor mKpH.oua, Koj jo Hacaaran y AcGeamM TaaniMa (cAojesnia), a naaaan co y onom mpoajeay. Tit erehmur Ajeaomnne cy yxpamonx exyanrypama (rp6onnma u.opuamentuMa Haak Ha myzKcee). Marepyjaa oa ocraaa qnn erchia je anjen, 6ujea macaum Gjeayrar (Milchquarz), xoju co wa Ganckom 3aarimu-norory youthe onasa. Oa kamena Y O6ANKY capkoaara umajy 0A Upuanee cauiie anmeusuje; Ha jeanom cam memjepuo 150 ux. ayaine, 75 max, umpune a 60 ux. nucnHe, Koja co ns MmyMcke semc jou mpoMana. Kaxo co y Bocuw u Xepncrommm poaatuano pijerso Gjeayzax maraan y schme xomajnaa (Blécke), ro cy ono no cuoj mpzanmut joann Corymuackt crehum og Gjeayrka HAuUIBeHIT; a HOWTO ce TEPAO KaMCHe GjoayTka, Kao WTO je mosnaro, neoma temo oGjjeaana, To Ham opm crchum yjoqHo aoKaayjy, ga Boryaman uujecy saan mysua tpyja, kako 64 mro acume yrpacian TpoGone cvojirx cpoanuka, Guo opHamenTaauom wapagoM erchana, 61.10 waK yuorpo6aazajyhu aa To Hco6usan Marepujaa, Koju Gam ¢ Tora naga y on. B. Paqumcxn;