Ahmet Lojo

Musi Jusuf
Bali Besim

METODIKA IZRADE IZVEDBENIH PROJEKATA U

PLANIRANJU BIO-TEHNIKIH MJERA ZA UMSKA
ODJELJENJA

Sarajevo, 2014.

Ahmet Lojo
Musi Jusuf
Bali Besim
METODIKA IZRADE IZVEDBENIH PROJEKATA U PLANIRANJU BIOTEHNIKIH MJERA ZA UMSKA ODJELJENJA
1. UVOD

U praksi ureivanja uma u BiH, najvaniji plansko-ureajni dokument kojim se regulie gazdovanje
umama na principima trajnosti, polifunkcionalnosti i ekonominosti jeste umskogospodarska
osnova (GO). Obaveza njene izrade, i rok trajanja se definie Zakonom o umama, dok se njen
sadraj (po formi i kvalitetu), i minimalni zahtjevi u pogledu tanosti najvanijih taksacionih
elemenata uma definiu poblie Pravilnikom, doneenim na osnovu Zakona.
U okviru umskogospodarske osnove, ne mogu se, izraivati realni planovi gazdovanja za najnie
prostorne ureajne jedinice (odjeljenja i odsjeke), za one ume u kojima se primjenjuje (planira)
sistema gazdovanja prebornim, skupinastim ili skupinasto-prebornim sjeama,. Razloga za to ima
vie (Mati 1965), a najznaajniji razlog je to se prilikom izrade GO, ne mogu dobiti podaci
zadovoljavajue tanosti za izradu realnog plana sjea na nivou pojedinih sastojina, uz razumljive
trokove inventure uma.
Prema tome, ne moe se samo na osnovu izraene umskogospodarske osnove neposredno
pristupiti izvoenju radova, nego se u tu svrhu moraju izraivati tehnoloko-realizacijski
(izvedbeni) projekti koji se zasnivaju na umskogospodarskoj osnovi, odnosno u njima se detaljno
razrauju njene odredbe.
Tek sa izradom izvedbenih projekata se de fakto odreuje po pojedinim odsjecima , odnosno
odjeljenjima, vrsta i obim radova, mjesto, rok i nain izvoenja tih radova.
U izvedbenim projektima se dakle, detaljno prikazuju mjere i zadaci koje treba izvriti u
konkretnim sastojinama, odnosno odjeljenjima saobrazno utvrenom tehnikom cilju gazdovanja
utvrenom za gazdinsku klasu kojoj sastojina odnosno odjeljenje pripada i saobrazno stanju
sastojine odnosno odjeljenja.
Dakle za pojedine sastojine iste gazdinske klase izvedbeni projekti se meusobno razlikuju zato
to su im stanja razliita. Istovremenim planiranjem svih vrsta radova u sastojini usklauje se
bioloka, uzgojna, tehniko-tehnoloka i ekonomska komponenta gazdovanja umama.
1.1 Dinamika realizacije planova sjea iz GO
Realizacija plana sjea, zapoinje izborom odjeljenja u kojima e se izvriti sjee u toku prve godine
ureajnog perioda,
Poto u FBIH ureajni period traje 10 godina (prema dosadanjem Zakonu) to znai da bi se jedna
desetina etata trebala realizirati u toku jedne godine. Naravno optimalno bi bilo da to bude jedna
desetina po svim elementima planiranog etata, ali to najee nije mogue, ali nije niti neophodno.
Naime etat za GP se razrauje za pojedine gazdinske klase, ue i ire kategorije uma. Za
gospodarske jedinice GJ i podruja opina na nivou irih kategorija uma.
Utvreni etat je prikazan obimom sjea: po vrstama drvea, debljinskim klasama, za sve debljinske
klase zajedno, a zatim po ueu kvalitetnih klasa stabala uzgojno-tehnike i tehnike kvalitetne
klasifikacije.
Treba imati u vidu da je Etat obavezujui za provoenje, kad se radi o irim kategorijama uma i za
cijelo GP. Za nie prostorne i klasifikacione jedinice uma, etata ne bi trebao da bude strogo
obavezujui, iz prostog razloga to se u toku ureajnog perioda, mogu pojaviti vei obimi sjea
2

sanitarnog karaktera, u nekim dijelovima uma, usljed teta od olujnih vjetrova, poara, kalamiteta
insekata... tada je potrebno znaajno reducirati sjee u dijelovima uma koje nisu bile zahvaene
tetama. Ovo napominjemo iz razloga to postoje zagovornici da bi etat trebao bi strogo
obavezujui i za gazdinske klase, kao najnie planske ureajne jedinice uma kao i za gospodarske
jedinice i podruja opina (takvo to se ve i dogodilo propisivanjem obavezujueg plana sjea za
gazdinsku klasu u Zakonu o umama kantona Sarajevo).
Postoje sluajevi (GP) gdje bi se to i moglo postii za neke GK ili GJ, ili opine, u realizaciji
planova ali su ti sluajevi rijetki. Postoje i argumentovana obrazloenja za to bi to trebalo biti
strogo obavezujue, ali su ti zahtjevi u sutini nerealni. I pored najsavjesnijeg gazdovanja teko ih je
postii, iz prostog razloga to su podaci, na osnovu kojih su izraeni planovi sjea za nie
prostorne ureajne jedinice uma (GJ i opine) te za GK, optereeni sa znaajnom grekom
procjene, mnogo veom nego podaci za ire kategorije uma na nivou cijelog GP , pa su i
doneeni planovi sjea za te jedinice u istoj mjeri nesigurni.
Ujednaena dinamika realizacije etata po gazdinskim klasama je svakako poeljna, ali ne treba da
bude imperativ. Ovisno od stanja potranje za DS etinara i liara koji moe znaajno varirati, u
pojedinim godinama ureajnog perioda, nametanje unaprijed definisanog sjekoreda po umskim
odjeljenjima kao obavezujueg, moe biti kontraprodukvino. Iz razloga koji je pomenut ranije, radi
neplanirano velikih sjea sanitarnog karaktera, mora doi do poremeaja u odvijanju ve planiranih
sjea u nekim odjeljenjima, da ne bi dolo do prekoraenja ukupnog obima sjea.
Ako bi se u unaprijed definisanom vrijemenu sjee unutar nekog odabranog umskog odjeljenja,
sastavljenom od liarskih vrsta drvea, javio zastoj u plasmanu DS od liarskih vrsta drvea,
trebalo bi privremeno odustati od sjee tog odjeljenja, dok se stanje na tritu ne promijeni ili
iznae novo trite. Sjea i proizvodnja DS koji se ne mogu trenutno plasirati na trite je
besmislena.
Radi ovih navoda unaprijed planirana dinamika sjea ne treba da bude obavezujua. Uope smisao
izrade takvog sjekoreda jedino se moe pravdati injenicom da je mnogo lake i jednostavnije
planirati i organizovati realizaciju poslova, iz godine u godinu, kada postoji jedan kvalitetan
optimiziran plan izvoenja sjea i ostalih poslova vezanih uz njih. Takoe olakana je kontrola
kvaliteta gazdovanja od strane vlasnika uma, kada takav plan postoji. Ako ne doe do
nepredvienih tekoa u realizaciji planova, usljed nekih razloga koje su pomenute ranije u tekstu,
niti preduzee umarstva nee imati razloga da odstupi od takvoga plana.
1.2 Kriteriji za godinji odabir odjeljenja za provoenje sjea
Odabir sastojina u kojima e se provesti sjee sukladno njihovom stanju, predvienom sistemu
gazdovanja za gazdinake klase (GK) kojoj sastojina pripada, odnosno sukladno tehnikom cilju
gazdovanja, se vri indirektno odabirom umskih odjeljena. umska odjeljenja esto sadre vie
odsjeka, odnosno sastojina koje pripadaju razliitim GK. Tako da izborom odjeljenja za sjeu mi
istovremeno odabiramo i sastojine razliitih GK.
Vrlo je teko i priblino napraviti izbor 1/10 povrine uma, po odjeljenjima a da u takvom izboru
svaka GK bude zastupljena sa 1/10 svoje povrine. Bie dobro ako grupe vrsta drvea (etinari,
liari) budu zastupljene u tom omjeru.
Osim toga, za razliite GK, primjenjuju se razliiti sistemi gazdovanja. Pri primjeni sistema
gazdovanja skupinastim sjeama, to je est sluaj u BiH, ne provode se potpuno iste mjere iu svim
sastojina jedne GK u toku ureajnog perioda. Neke sastojine su u procesu obnove a neke nisu, tj.,
u nekim se vre sjee koritenja i obnove u a nekima samo sjee njege... tako da se prilikom
odreivanja odjeljenja za sjeu, u namjeri da se godinje vre priblini obimi sjea, i o ovome mora
voditi rauna.
3

Izuzetno je znaajno da pojedine radne jedinice umarstva, u realizaciji sjea takoe budu
ravnomjerno optereene u toku ureajnog perioda, radi toga se izbor odjeljenja vri za svaku
gospodarsku jedinicu posebno, ako njom gazduje jedna radna jedinica umarstva. Ako jedna radna
jedinica gazduje sa dvije ili vie manjih gospodarskih jedinica uma, prilikom odabira odjeljenja za
sjeu, ne moramo voditi rauna o ujednaenom provoenju obima sjea po svim gospodarskim
jeinicama iz godine u godinu, ve ih posmatramo kao da se radi o samo jednoj GJ. Naravno, na
kraju ureajnog perioda, planirani obim sjea Etat mora se ispuniti za GP, kao cjelinu po irim
kategorijama uma, dok se za ostale prostorne jedinice uma (GJ i podruja opina), i
klasifikacione jedinice ( ue klasifikacione jedinice i GK) etat treba provesti na planiranim
povrinama za sjeu, uz opravdana odstupanja koja se moraju obrazloiti.
Npr., nedopustivo je, pri provoenju prebornih ili skupinasto prebornih sjea, u toku jednog
ureajnog perioda, da se sjee ne izvre u svim sastojinama u toku ureajnog perioda (ako je iste
duine kao i turnus sjea, - 10 godina), a da se etat realizira po ukupnom obimu sjea, bez nekog
jakog i opravdanog razloga. To bi znailo da se (bez opravdanog razloga) u pojedinim sastojinama
previe zahvatalo u zalihu, obino radi dobre pristupanosti i kvalitetne zalihe, a da se u druge
sastojine uope ne ulazi sa sjeama jer su udaljenije od kamionskih putova, na strmijim terenima,
sa loijim kvalitetom zalihe i sl...
Manja odstupanja u tom pogledu su ipak mogua i dozvoljena. Jedan manji broj sastojina (do 5 %
od povrine GK), ne mora biti zahvaen sjeama u toku planiranog turnusa sjea, odnosno
ureajnog perioda, ako ocjenimo da e etat biti realizovan sa sjeama u preostalim sastojinama, ali
ne etat za GK, ve etat za GP kao cjelinu, i ako ocijenima da bi isti mogao biti znaajno
prekoraen (bez opravdanog razloga) u posljednjim godinama ureajnog perioda, ako sjee
izvrimo u svim sastojinama.
Meutim, u narednom ureajnom periodu, te sastojine bi morale prve doi na red za sjeu.
Na odabir odjeljenja za sjeu u toku jedne godine, znaajno mogu da utiu i drugi faktori. Trokovi
rada u oblasti iskoriavanja uma e biti manji, ako se sjee odvijaju u odjeljenjima koja su
otvorena jednim izvoznim putom i nalaze se u blizini jedno drugog (kao po slivovima). Otvorenost
uma, po pojedinim dijelovima GP, putnim komunikacijama, kao i plan izgradnje novih
komunikacija, je jedan od znaajnih faktora koji mogu uticati na odabir odjeljenja u toku jedne
godine. to je vea otvorenost uma, ovaj faktor ima sve manje znaaja na optimalan izbor
odjeljenja za realizaciju planova gazdovanja u toku jedne godine.
Naravno, kao vrlo vano uporite za odabir odjeljenja u kojima e se vriti sjee u toku jedne
godine, predstavlja evidencija sjea i analiza realizacije etata u proteklom ureajnom periodu.
Ako je plan sjea u proteklom ureajnom periodu proveden uspjeno, tada to predstavlja pouzdan
osnov za plan realizacije etata u narednom ureajnom periodu, posebno kada se primjenjuju
preborni i skupinasto-preborni sistem gazdovanja.
Stanje zaliha po pojedinim sastojinama, odnosno odjeljenjima, i ocjen, koliki bi mogao biti obim
sjea po pojedinim sastojinama, na osnovu utvrenog stanja kvaliteta njihove zalihe, obima probnih
doznaka, prosjenog intenziteta sjea za GK, su takoe znaajni podaci prilikom izbora odjeljenja
za sjeu u odreenoj godini. Ustvari, bilo kako da odaberemo odjeljenja, njihov spisak mora biti
analiziran kroz ove podatke, da bi se dobila procjena oekivanih prihoda.
Ako utvrujemo godinji plan sjea za godinu 2, tada se sa ovim poslom zapoinje poetkom
prethodne godine 1, odabirom odjeljenja u kojima e se sjee provoditi. Saini se preliminarni
spisak tih odjeljenja. U toku prethodne godine, ininjeri- planeri izrauju izvedbene projekte za
provoenje svih potrebnih biotehnikih mjera, a time i sjea, za svako odjeljenje posebno, po
pojedinim sastojinama koje se unutar njih nalaze.
U toku i prve godine 1, ef projektnog tima sumira planove iz pojedinih izvedbenih projekata,
onako kako se zavravaju i dolazi do preciznih podataka o obimima sjea, po vrstama sjea,
4

vrstama drvea, po debljinskoj strukturi i kvalitetnim klasama stabala. Takoe dolazi do istih
podataka i na nivou pojedinih irih i uih kategorija uma i gazdinskih klasa, oekivanog asortimana
drvnih proizvoda, kao i do trokova za realizaciju istog.
Ukoliko su ovi podaci u skladu sa oekivanjima, kada je vren odabir odjeljenja, te sume se
jednostavno usvoje kao godinji plan sjea. Ukoliko obim drvne mase za sjeu iz izvedbenih
projekata, prelazi znaajno iznad 1/n obima od plana sjea iz GO, gdje je n-trajanje ureajnog
perioda, tada se sa spiska odjeljenja briu neka odjeljenja. U suprotnom neka nova se uvrtavaju na
taj spisak. Postoji i trea mogunost, da se usljed neoekivanog debalansa u koliini doznaene
drvne mase etinara i liara, u odnosu na oekivani balans, neka odjeljenja sa spiska zamijene sa
nekim drugima, da bi se taj debalans popravio.
Za nova odjeljenja, koja uvrtavamo za plan sjea u narednoj godini, potrebno je odmah izraditi
izvedbene projekte, te njihove planove uvrstiti u definitivni godinji plan sjea za GP.
Time bi se pred poetak godne 2, tano znalo koliki obim poslova na sjei i izradi DS oekuje
preduzee umarstva u narednoj godini 2.
Godinjim planovima sjea se mora u toku ureajnog perioda, iz godine u godinu pokazati kako se
izvrava plan sjea umskogospodarske osnove, i to po vrstama drvea, debljinskim klasama i po
kvalitetnim klasama tehnike i uzgojnotehnike klasifikacije stabala.
Trend izvrenja plana sjea osnove u prvoj godini ureajnog perioda, u prvoj i drugoj godini uzevi
ih zajedno, u prvoj, drugoj i treoj godini uzevi ih zajedno itd., mora biti takav da bude osigurano
izvrenje plana sjea umskogospodarske osnove u toku ureajnog perioda, naravno uz tolerantno
odstupanje.
Radi toga u okviru izvedbenih projekata i godinjih planova moraju biti prikazane svi podaci i
informacije koje su potrebne za analizu trenda realizacije planova GO.
Naprimjer, plan sjea u okviru izvedbenog projekta, sa svaku sastojinu unutar njega, mora biti
prikazan na isti nain kao i u Planu sjea po gazdinskim klasama unutar GO, znai:
-

Po vrstama drvea i grupama vrsta drvea,

po debljinskim klasama i ukupno za sve debljinske klase zajedno,

po kvalitetnim klasama uzgojno-tehnike i tehnike kvalitetne klasifikacije stabala.

Po karakteru sjee (sjee njege-prorede, sjee obnove i koritenja, preborna sjea,

sanitarna sjea), odnosno,

Obim glavnih sjea (povrinom skupina ili cijelih sastojina) te obim sjea njege, izuzeci u
GK u kojima se primjenjuje sistem gazdovanja prebornim sjeama.

Da bi se obezbijedile ove informacije, potrebno je, prilikom odabira stabala za sjeu (doznake)
izmjeriti neke taksacione elemente stabala, utvrditi i ocijeniti ostale neophodne podatke za to.
Ovo to je napisano za godinji plan sjea, u pogledu ispunjavanja plana GO, se odnosi i na ostale
planove umskogospodarske osnove, odnosno i na ostale godinje planove.
Godinji plan iskoritavanja uma, i proizvodnje umskih drvnih proizvoda je direktno ovisan od
planiranog obima sjea. tako da on predstavlja sumiranje tih planova iz izvedbenih projekata
odbranih odjeljenja.
Slino je i sa planovima umskouzgojnih radova u okviru visokih uma proizvodnog karaktera.
Godinji plan umskouzgojnih radova za GP kao cjelinu, po pojedinim GJ i opinama, sadri i plan
poumljavanja i mjera njege na povrinama gdje nee biti sjee stabala iznad taksacionog praga, u
mladim umskim zasadima i na goletima (u okviru proirene reprodukcije uma).

Od godinjih planova poseban znaaj imaju planovi sijea i planovi umskouzgojnih radova jer se
radi o oblastima rada u kojima su materijalni interesi kolektiva koji gazduje umama i drutveni
interesi divergentni.
Ovi planovi kao i programi iz izvedbenih projekata na osnovu kojih su izvedeni, imaju karakter
javnih dokumenata i podlijeu kontroli umarske inspekcije. Njihovo krivo prikazivanje povlai za
sobom krivinu odgovornost, naroito kada je u pitanju program sjea.
Izrada godinjih planova i izvedbenih projekata prenesena je u nadlenost izvoaa
umskogospodarske osnove zato to samo oni mogu izraivati planove za pojedine odsjeke
odnosno odjeljenja realnije nego to to moe projektant prilikom izrade umskogospodarske
osnove. Njihovi godinji planovi, programi i projekti za izvoenje radova u konkretnim sastojinama
odnosno odjeljenjima, predstavljaju daljnju razradu odredaba umskogospodarske osnove.
Preuzimanjem obaveze da u konkretnoj sastojini (odsjeku) odnosno odjeljenju sam planira sve
vrste stalnih radova, sam i planira, odnosno nadzire, sam organizuje radni proces (tj, sam preuzima
maksimalni stepen odgovornosti), umarski strunjak se sili na aktivan struni i kreativan rad,
odnosno na sutinsko vrenje funkcije visokokvalifikovanog strunjaka da unapreuje proizvodnju
na tekovinama nauke.
2. POSTUPCI U IZRADI IZVEDBENIH PROJEKATA ZA REALIZACIJU
BIOTEHNIKIH MJERA U UMSKIM ODJELJENJIMA
(unutar visokih uma proizvodnog karaktera)
Postupak izrade izvedbenog projekta zapoinje u momentu kada projektant dobije kao radni
zadatak izradu izvedbenog projekta za neko umsko odjeljenje.
Bez obzira o kojim gazdinskim klasama u okviru visokih uma se radi, njegov daljnji postupak,
metodoloki posmatrano, se ne razlikuje, osim u detaljima odnosno u vrstama i obimu
biotehnikih mjera koje planira za realizaciju. To znai da se posao moe opisati jedinstvenim
radnim postupcima koji slijede jedan drugi.
U okviru izrade izvedbenog projekta za izvoenje radova u umskim sastojinama, odnosno
odjeljenjima obavljaju se poslovi koje moemo podijeliti na radove u birou i radove na terenu:
3. PRIPREMNI POSLOVI U KANCELARIJI projektnom birou
3.1

Izrada radnih karata

Prije izlaska na teren potrebno je izraditi kartu odjeljenja u razmjeri 1: 5000, na kojoj je prikazana
vertikalna predstava terena i prostorna situacija odsjeka odnosno odjeljenja u cjelini. To znai
prikaz granica odsjeka i odjeljenja te pristupnih puteva.
Za odabrano odjeljenje potrebno je izraditi radnu kartu u mjerilu 1: 5000 , (poeljno je da mjerilo
karte bude ak i krupnije (1: 2500). Iz praktinih razloga, karta se moe izraditi u razmjeri takvoj
da se cijelo odjeljenje moe prikazati (tampati) u A4 formatu papira. Sa ucrtanom koordinatnom
mreom (50 x 50 m), jer je tada orijentacija jednostavna u bilo kojoj razmjeri od 1:2500 do 1:
6000

Slika 1: potreban izgled radne karte odjeljenja (137, u GJ Igman

Karta se izrauje na osnovu postojee OSNOVNE KARTE (analogna karta ) ili na osnovu te karte
u digitalnoj formi (iz izraenog GIS projekta prostorne podjele uma u okviru gospodarske
jedinice.)
Za rad u GIS softveru potrebno je formirati novi projekat (novi fajl) koji e obuhvatiti samo
podruje rada (umsko odjeljenje) i njegovu bliu okolinu, sa ucrtanim pristupnim kamionskim
putevima, granicama sa susjednim odjeljenjima, oznake susjednih odjeljenja, granice i oznake
odsjeka unutar odjeljenja sa ifrom gazdinske klase, sa koordinatnom mreom i oznakama
koordinata dravnog koordinatnog sistema (Gauss-Kreger Bessel Zona 6). Projekat pored ovog
sadraja treba da sadri i vertikalnu predstavu terena (izohipse) koje mogu biti u formi pozadinske
topografske karte - rastera, ili, poeljnije je da to bude u formi digitalne topografske karte.
Ako ona ne postoji najbolje je da se sadraj rasterske karte vektorizira, ali samo u podruju
umskog odjljenja i njegove blie okoline. Na ovaj nain se u toku ureajnog perioda mogu
vektorizirati sve postojee rasterske topografske karte, koje prikazuju povrinu koju zauzima
umskogospodarsko podruje (ako ta vektroska karta ve nije uraena od strane druge nadlene
institucije i stavljena na raspolaganje umarskom preduzeu).
Izraenu radnu kartu potrebno je odtampati u bar u 2 primjerka, i obavezno sa koordinatnom
mreom i upisanim koordinatama na rubovima karte. Na odtampanim radnim kartama nije
potrebno tampati legendu, ako su samom projektantu (kome slui ova karta) savmin jasne oznake
pojedinih objekata (obino razliitih stilova linija), a to je definisano legendom na osnovnoj karti.
Istu radnu kartu u vektorskoj formi poeljno je prenijeti u GPS ureaj, radi lake orijentacije na
karti i jednostavnijeg snimanja dodatnog sadraja, u toku faze rekognosticiranja terena.
3.2 Upoznavanje sa objektom rada po sastojinama.
Prije izlaska na teren, potrebno je, neizostavno uraditi sljedee:

upoznati se sa tehnikim ciljem gazdovanja gazdinske klase kojoj odsjek odnosno

odjeljenje pripada i mjerama za ostvarenje tog cilja;

detaljno prouiti sistem gazdovanja i biotehnike mjere propisane

umskogospodarskoj osnovi za gazdinsku klasu kojoj dati odsjek pripada;

analizirati prethodni projekat, uraen za isto odjeljenje;

analizirati stanje uma u doba ureivanja (iz elaborata po sastojinama);

izvriti uvid na georeferensiranim aerofoto ili satelitskim snimcima.

U okviru odabranog odjeljenja postoji jedan ili vie odsjeka. Potrebno se upoznati sa tehnikim
ciljem gazdovanja za gazdinske klase kojima ti odsjeci pripadaju, te odabranim sistemom
gazdovanja.
Ukoliko se radi o neiskusnim projektantima, tada se oni trebaju dobro prouiti karakteristike
metodiku provoenja pojedinih sistema gazdovanja. U pojedinim sluajevima, za neke gazdinske
klase, pored propisanog sistema gazdovanja, date su i neke preporuke o adekvatnim biotehnikim
mjerama, u primjeni nekog sistema gazdovanja za odreene gazdinske klase, u okviru GP. Te
specifine preporuke su potrebne kada se poinje sa uvoenjem (promjenom) nekog sistema
gazdovanja u umama u kojima je do tada primjenjivan neki drugi. Stanje strukturne izgraenosti
pojedinih sastojina (pa i cijele gazdinske klase) tada, dovodi u zabunu neiskusne projektante, koji
nisu u stanju odluiti, npr, o povrinama na kojima je potrebno zapoeti sa obnovom sastojine, a
gdje samo provoditi mjere njege. Ovo se posebno odnosi na sluaj uvoenja sistema gazdovanja
skupinastim sjeama, i sistema skupinasto-prebornih sjea u one ume u kojima se do sada
primjenjivao skoro iskljuivo preborni sistem gazdovanja.
Ako je za neku sastojinu, unutar odabranog odjeljenja propisan skupinasti sistem gazdovanja,
projektantu je tada neophodna informacija o tome dali ta sastojina treba da ue u proces obnove
sastojine u tekuem ureajnom periodu ili ne. O tome ne moe sam odluivati. Drugo, iz
tehnikog cilja gazdovanja moe vidjeti i koja duina opeg podmladnog razdoblja je odabrana, a
zatim, na osnovu orografskih karakteristike terena, poloaja sastojine u prostoru, nadmorske
visine i ekspozicije, vrste zemljita i matine podloge, zastupljenih vrsta drvea,, ocijeni koja forma
i kolika veliina skupina, te koji nain obnove po skupinama bi bio adekvatan datoj situaciji. Pri
tome se, naravno slui preporukama iz opisa pojedinih sistema gazdovanja umama u BiH, koji su
uobiajeno dati u okviru GO.
U GO bi, u osvrtu na sisteme gazdovanja koji e se primjenjivati u okviru GP, trebale postojati
odreene napomene za svaku gazdinsku klasu posebno o eventualnim problemima u obnovi
sastojina i preporuenim mjerama u pogledu naina i tehnike obnove, dali se vie osloniti na
vjetaku ili prirodnu obnovu i kolikim omjerima, koje vrste sadnica po uzrastu koristiti, nain
sadnje, itd, a na osnovu iskustava i prethodnog ureajnog perioda. Ove injenice su date detaljno
za svaku gazdinsku klasu u planu umskouzgojnih radova GO. Po ovim pitanjima, u samoj GO, u
dijelu analize gazdovanja u prethodnom ureajnom periodu, tj., osvrtu na izvrenje pojedinih
planova i preporukama za naredni ureajni period, bi morale biti date odgovarajue preporuke.
Naravno konana odluka o pojedinim pitanjima tehnike obnove sastojine, i drugim pitanjima, moe
biti doneena tek nakon uvida u stvarno stanje sastojine direktno na terenu.
Kao vrlo vaan izvor informacija o dosadanjem gazdovanju sastojinama u odjeljenju, moemo
dobiti iz projekta koji je ranije uraen za isto odjeljenje.
Analiza stanja sastojina (u doba ureivanja) iz podataka posljednje inventure uma, o veliini i
kvalitetu zalihe, zapreminskom prirastu, udjelu pojedinih vrsta drvea, debljinskoj strukturi, i
drugim elementima, je takoe neizostavan postupak.
8

Stanje zalihe, po veliini i kvalitetu uporeujemo sa normalnim stanjem za gazdinsku klasu kao
cjelinu. U tome, vano je sagledati odnos veliine zapremine probno doznaene drvne mase i
zalihe sastojine, sa istim odnosom za gazdinsku klasu kao cjelinu, i strukturom planiranog etata za
istu gazdinsku klasu.
Ove informacije treba da nas upute na zakljuak, da li bi se mogao oekivati vei ili manji intenzitet
sjee od prosjenog za gazdinsku klasu, po pojedinim vrstama, i grupama vrsta drvea.
Treba imati u vidu da su podaci o pojedinanim sastojinama u elaboratu stanja uma po
sastojinama, optereeni sa velikom grekom procjene, te da nam ne mogu posluiti kao neko
vrsto uporite, tim vie to su povrine sastojina manje. Ti podaci nam daju samo orijentacionu
sliku stanja sastojina.
Ova napomena se posebno odnosi na one kontrolore, koji o kvalitetu doznake stabala za sjeu u
pojedinim sastojinama, esto donose samo na osnovu izraunatog intenziteta sjee u projektu,
zanemarujui injenicu da je taj podatak optereen i veom grekom od greke veliine zalihe za
istu sastojinu, i to tim veom to je vremenski razmak od posljednje inveture do godine u kojoj
planiramo sjeu dui, ako se ova zaliha kalkulie iz podataka o stanju uma posljednje inventure u
GP-u. Na ovo pitanje vratiemo se poslije.
Kao vrlo vaan izvor informacija o prostornom rasporedu zalihe sastojine, smjesi etinara i liara
u prostoru, mogu posluiti georeferencirani aerofoto ili satelitski snimci. Dananja informaciona
tehnologija je toliko uznapredovala da je svako moe koristiti, ak i besplatno.
Web aplikacije dostupne na internetu, kao to je Google Earth danas su dostupne svakome ko
ima pristup internetu. U kombinaciji sa digitalnim osnovnim kartama GP-a, daju kvalitetan uvid u
prostornu strukturu sastojina. Na sljedeem primjeru (slika 2) moe se vidjeti prikaz snimka sa
pomenute aplikacije za prostor odjeljenja 132. Gospodarske jedinice Igman.

Slika 2: prikaz odjeljenja 132, GJ Igman sa satelitskim snimkom u pozadini (izvor Google Earth)

Na slici 2 se jasno moe razabrati da struktura zalihe u prostoru nije homogena, te da u odjeljenju
132 postoji vie skupina stabala razliite starosti, a to se da zakljuiti iz veliine kroanja stabala.
9

Na snimku su zaokruene skupine odraslijih stabala. Ako je u odjeljenju planiran za provedbu

skupinasto preborni ili preborni sistem gazdovanja, ovaj snimak nam olakava uvid u stanje
sastojine, prilikom obilaska terena, ralanjenja sastojine prema umskouzgojnim situacijama, i
izboru mjesta za osnivanje novih skupina u obnovi sastojine, njihovih granica na terenu, itd...
Ponekad se uoavaju i pravci postojeih traktorskih putova, ili ak novoizgraenih putova koji nisu
ucrtani na postojeim kartama. Za neke granice odsjeka konstatiramo da nisu dobro ucrtane na
postojee karte (slike 4 i 5), itd....Odnosno sa ovakvim snimcima moemo u velikoj mjeri provjeriti
sadraj postojeih karata, ocijeniti da li je prethodni plan sjea, u osnovanju novih skupina,
proveden ili nije.
Na slici 3, prikazan je na isti nain snimak odjeljenja 31, na kome se jasno uoava da ucrtani
kamionski put kroz odjeljenje, na karti (koja je naknadno vektorizirana) nije dobro snmljen na
terenu i pogreno je (samo provizorno) ucrtan na postojee kartu u prolosti. Put nije uctran na
postojeoj topografskoj karti, to znai da je izgraen nakon njene izrade . Greka pozicije trase
iznosi od 20 do 90 m. Prilikom izrade projekta, nova pozicija puta se mora snimiti. Ako je snimak
georeferenciran, tada je novu trasu puta mogue direktno ucrtati u osnovnu kartu vektorizacijom
po jasno vidljivom putu na snimku. Jasno da radna karta mora sadravati novu poziciju puta, i novu
poziciju svih objekata koji su pogreno locirani ranije na kartama, a jasno su vidljivi na novim
snimcima. Na snimki odjeljenja 31 vidljivo je da je izgled sastojine manje vie jednolian u
prostoru, sa mnogo manjih svijetlijih povrina koje ukazuju, na isprekidan skop sastojine i da bi
mogli zatei vee zakorovljene ili podmlaene povrine.

Slika 3: Prikaz odjeljenja 31 sa satelitskim snimkom u pozadini (izvor Google Earth)

Na slici 4, dat je primjer izgleda orto-foto snimka na kome se jednostavno uoavaju greke u
snimanju granica, a time i povrina odsjeka (crvena neprekidna linija) u prethodnim periodima,
kao i skupine odraslih i mladih stabala. Korekcija granica odsjeka je jednostavna na ovakvom
snimku. Ovi snimci su i najpoeljniji jer ih je jednostavno uitati u postojei GIS projekat, uz
postojee slojeve vektorizirane osnovne karte GP-a.
10

Poeljno je, ako moemo, koristiti vie izvora radi sagledavanja stanja istog prostora (slika 5). U
Google Earth aplikaciju mogue je uitati neke vektorske slojeve sa osnovne karte (GIS export u
.klm format zapisa) i dobiti za neke dijelove GP- dosta kvalitetan uvid u stanje povrina i tanosti
pozicija postojeih granica na osnovnoj karti.

Slika 4: Prikaz dijela odjeljenja 84 i 82 u GJ Mehina Luka sa orto-foto snimkom u pozadini

Slika 5: Prikaz dijela odjeljenja 84 i 82 u GJ Mehina Luka sa satelitskim snimkom u pozadini (izvor Google
Earth) i georeferentnim podacima granica sastojina uitanim u Google Earth aplikaciju (*.klm)

3D model terena
Ukuliko raspolaemo sa kvalitetnijim GIS raunarskim programima, mogue je izraditi i
trodimenzionalni prikaz terena za dato odjeljenje. Njegov kvalitet direktno je ovisan od kvaliteta
postojeih topografskih karata u prikazu povrine terena izohipsama, ili kvaliteta raspoloivog
koordinatnog (TIN) fajla, odnosno od njegove originalne gustine taaka sa definisanim X,Y i Z
koordinatom u prostoru. Njegova izrada nije neophodna jer ne daje nita novo ako se radi na
osnovu postojeih topografskih karata. U izuzetnim sluajevima, kod strmijih terena moe da
11

istakne i pokae dijelove sa nagibima koji su granini za koritenje pojedinih sredstava rada,
prilikom sakupljanja i transporta posjeene drvne mase, ili ak povrine koji bi prema
klasifikacionim kriterijima spadale u kategoriju uma nepodesnih za umarsku proizvodnju,
odnosno ume loih privrednih uslova (slika 6). Na ovo pitanje emo se vratiti kod izbora
tehnologije rada u planu iskoritavanja uma.

Slika 6: Prikaz nagiba terena odjela 23/2 Gj Hojta_Presjenica u 3D modelu prema kategorijama
nagiba terena. Crvenom bojom su istaknuti dijelovi terena sa nagobom veim od 40

4. REKOGNOSCIRANJE TERENA
Nakon prouavanja odredbi umskogospodarske osnove, analize stanja sastojina u doba ureivanja
i postojee dokumentacije te izrade radne karte odjeljenja, na terenu se obavlja rekognosciranje
terena terena radi neposrednog i detaljnog upoznavanja i analize:
a) prirodno-radnih uslova i konfiguracije terena,
b) stanja otvorenosti sastojine odnosno odjeljenja postojeom mreom primarnog i
sekundarnog otvaranja,
c) uzgojne situacije (sastava i strukturne izgraenosti sastojine),
d) dosadanjeg gazdovanja i reagovanja sastojine na sprovedene sjee i dosada izvrene
zahvate.
4.1 Sagledavanje prirodno radnih uslova
Radi boljeg razumijevanja zadataka, pojasniemo pojedina pitanja:
Kako slijedi u daljnjem tekstu, sagledavanje prirodno radnih uslova se provodi radi utvrivanja
onih elemenata koji e nam omoguiti izbor optimalne tehnologije rada u fazama sjee, izrade
sortimenata, primicanja i prvlaenja drvne mase. Pri tome veoma vanu ulogu imaju sljedei
elementi

12

nagib terena prosjeni i po pojedinim dijelovima odjeljenja ( i u pojedinim njegovim

dijelovima);

nosivost terena (vrsta zemljita i matine podloge)

Ova dva prethodna elementa su presudni kod definisanje tehnolokog tipa povrine (terena).
Prilikom obilaska terena, snimamo trase postojeih traktorskih animalnih putova, ali i analiziramo
dijelove sastojine koji nisu otvoreni. Odreenu sliku o nagibima terena, svakako moemo dobiti sa
radne karte, ali u pojednim sluajevima, stanje povrine terena, obzirom na povrinsku kamentost,
prisustvo stjenovitih greda ili vrtaa, se ne moe jasno vidjeti na karti. Ovakve pojave znaajno
utiu na mogue pravce izgradnje novih putova unutar odjeljenja, ili ga u kombinaciji sa veim
nagibima, u potpunosti onemoguavaju na pojedinim djelovima povrine.
Ako postoji izraenja karta tehnoloke tipizacije terena, tada moemo na osnovu nje da dobijemo
preliminarne podatke o tome, koje je zatim potrebno provjeriti na terenu.
-

masa srednjeg stabla za sjeu (odnosno komada_sortimenta kada se primijenjuje

sortimentni metod rada u fazi transporta posjeene drvne mase.

Svi gornji elementi zajedno trebaju nam dati osnov za odabir odgovarajue tehnologije rada. U
praktinom smislu nas tada upuuje na optimalnu gustinu traktorskih (i animalnih vlaka) i njihov
optimalan raspored u prostoru. Definitivne odluke o tome, naravno, donosime kada u cjelini
zavrimo rekognosciranje terena.
4.2 Stanje otvorenosti
Stanje otvorenosti postojeom mreom sekundarnih puteva moemo analizirati nakon to se
postojei putovi direktno snime na terenu.
Samo snimanje na terenu moe se obaviti klasinim instumentima, pantljikom i busolom ili
kvalitetnijim GPS ureajem, poevi od ranijih postojeih stovarita drvnih sortimenata. Snimanje
moemo obaviti i kombinacijom klasinog i novo (GPS) metoda. Ako koristimo gps ureaj.
Ponekad je dovoljno oitati koordinate nekog objekta (pozicije stovarita, lomne take na trasi
vlake ili granice neke skupine. Oitanu koordinatu ucrtavamo kao taku na radnoj karti, na kojoj
moemo oitati koordinate. Lomne take zatim spajamo pravcima. Nekada je to jednostavnije
nego obii cijelom granicom (kja moe biti teko prohodna) neku specifinu skupinu iju povrinu
elimo snimiti, direktno snimajui granicu u GPS ureaj. Sa radne karte, zatim u kancelatiji
prenosimo vektoriziramo snimljeni sadraj, u jedinstveni GIS projekat odjeljenja. Sa GPS ureaja
to vrimo automatski i jednostavno.
Prilikom snimanja postojeih traktorskih vlaka i drugih puteva, potrebno je istovremeno izvriti
njihovu klasifikaciju obzirom na njihovo eventualno koritenje, po pojedinim dionicama. Prilikom
uctravanja njihovog poloaja na radnoj karti, potrebnu je na kartu unijeti i oznake kategorije puta.
(poeljno i oznakom i razliitim bojama dionica).
Npr kada se radi o traktorskim putevima (slika 7):
a) Stalne izgraene vlake (uz pomo teke maine) koje e se, obzirom na njihov poloaj u
prostoru najvjerovatnije koristi i u budue,
b) privremene vlake (nainjene samo prosijecanjem uklanjanjem stabala na trasi) sa
oteenjim zemljinim pokrivaem i nepodmlaene prirodnim podmlatkom)
c) privremene vlake, bez znatnijeg oteenja zemljita, podmlaene prirodnim podmlatkom.

13

Slika 7: Prikaz stanja postojee mree komunikacija i povrina neotvorenih traktorskim putovima

Ovakva kategorizacija je bitna zbog palniranja nove optimalne mree traktorkih putova, gdje se
pojedine dionice stare mree puteva mogu iskluiti iz nove mree puteva. Pri planiranju, poloaje
puteva kategorije c moemo zanemariti u potpunosti, ako njihov poloaj nije odgovarajui u
odnosu na vjerovatni intenzitet (zapreminu po jedinici povrine) i raspored stabala za sjeu u
prostoru, odnosno na raspored pojedinih umskouzgojnih situacija u prostoru.
Kao primjer postupka dajemo podatke o stanju otvorenosti za odjeljenje 136 GJ Igman iz
izvedbenog projekta (realizacija 2008 godina). Na slici 6 je prikazano stanje postojee otvorenosti
putovima, po tipovima putova. Putovi su snimljeni GPS ureajem. U GIS programu je zatim
analizirana otvorenost raunski i prostornom analizom:
Duine pojedinih putova za cijelo odjeljenje su iznosile:
Tip putova
Postojee vlake
Postojee vlake (obrasle)
Biatlon staze (stalne vlake)

Duina u m

Ukupna duina 5554,3 m

Ukupna povrina odjeljenja iznosi 49,4 ha
2224,3
Tako da raunski otvorenost iznosi: 112,4 m.
385,4 ini se da je dosta visoka otvorenost.
2944,6 Meutim ovaj podatak za stvarnu otvorenost
odjeljenja moe dati lanu sliku stanja.

Na istoj slici 7 su prikazane povrine odjeljenja koje nisu u dohvatu sajlom traktora (60 m). Ove
povrine je relativno jednostavno dobiti kreiranjem bafera pojaseva oko vektoriziranih trasa
putova poluirine od 60 m. Preklapanjem povrina odjeljenja i povrina svih bafera- traenjem
14

razlike dolazimo do prikazanih rafiranih poligona na slici 6. Njihova ukupna povrina iznosi oko
19,0 ha.
To znai da je samo:

49,4 19,0

49,4 100 = 61,5% povrine otvoreno postojeim

traktorskim putovima. Neke dionice putova su nepotrebne i ne razvijaju se u optimalnom

rasporedu riblje kosti
Za optimiziranje mree putova, neophodno je stei uvid u strukturnu izgraenost sastojine,
odnosno dobiti sliku o tome, koliki e biti obim sjea po pojedinim dijelovima povrine odjeljenja.
4.3

Prostorna podjela sastojina ili

tipizacija prema umsko-uzgojnim situacijama

Tokom obilaska terena, istovremeno, sa sagledavanjem prirodno radnih uslova terena, vri se
analitiko ralanjenje sastojina prema umsko-uzgojnim situacijama, odnosno prema uzgojnim
potrebama po pojedinim dijelovima sastojina. Ovisno od sistema gazdovanja koji se primjenjuje i
strukturne izgraenosti sastojine, koji je planiran za primjenu, ovaj posao ima manju ili veu
vanost. Cilj ove tipizacije je utvrivanje mjesta, vrsta i obima uzgojnih radova koje treba provesti
na pojedinim dijelovima sastojine, sukladno sastojinskim prilikama te ciljevima gazdovanja.
Kod primjene skupinasto-prebornog sistema gazdovanja, i skupinastog sistema gazdovanja
umama, u onim sastojinama u kojima treba zapoeti ili je zapoeo proces obnove sastojine,
tipizacija sastojina prema umskouzgojnim situacijama je kljuan preduslov uspjenog gazdovanja
umama.
Metod rada:
Sistematskim kretanjem po odjeljenju, praenjem vlastite pozicije, prepoznaju se razliite
umskouzgojne situacije, njihove granice, i kao takve odmah ucrtavaju na radnu kartu.
Definiranje umskouzgojnih situacija:
umskouzgojnih situacija moe biti veoma veliki broj, ako posmatramo ire podruje
(goospodarske jedinice), i u zavisnosti od strukturne izgraenosti sastojine u prostoru, kvaliteta i
uzrasta stabala, stanja zakorovljenosti povrine, dinamike podmlaivanja i naina gazdovanja koji se
primjenjuje. Ipak tako heterogeni skup razliitih situacija se suava, ako unutar svake skupine
odredimo koja od mjera gajenja uma je najpotrebnija na datom mjestu, odnosno koja radnja e
dominirati. Prema tome umskouzgojne situacije treba definisati prema vrsti uzgojnog zahvata koji
je najpotrebniji na datom mjestu. Pored toga umskouzgojnu situaciju je potrebno opisati i sa
stanovita broja i dimenzija stabala koja e biti posjeena na datoj skupini, a radi sagledavanja
oekivanog intenziteta sjea po pojedinim dijelovima povrine sastojine. Pri tome, naravno, ne
moe biti govora o preciznim podacima, ve samo o ocjeni veeg ili manjeg intenziteta sjee po
jedinici povrine i procjeni debljine stabala koja bi trebalo ukloniti sa date povrine, i to poredei
tu situaciju sa ostalim situacijama u sastojini.

15

VII

Slika 8: umskouzgojne situacije u odjeljenju 136, GJ Igman 2008 godina

Ovakav uvid u stanje sastojine nam omoguava da sagledamo najvjerovatnije oekivane vrste i
obime poslova po pojedinim dijelovima sastojine, a to je vaan osnov za planiranje optimalne
gustine i vrsta puteva sekundarne mree transporta i izbora optimalne tehnologije rada, koje u
krajnjoj liniji imaju znaajan uticaj na ekonominost ukupnog poslovanja preduzea umarstva, ali i
na obim oteenja preostalih stabala u sastojini, odnosno kvalitet i strukturnu izgraenost
sastojine u budunosti.
One se mogu definirati jedna po jedna, onako kako ih nalazimo tokom rekognosticiranja terana.
Ali je vano da nain opisa situacije prati jednu emu (dominirajui uzgojni tretman, intenzitet,
odnosno debljina stabala koja e biti zahvaena sjeom). Vrlo je est sluaj da samo jedna
umskouzgojna situacija zauzima veinu povrine sastojine ( . situacija VI na slici 8).
Nije potreban dugaak tekstualni opis, ve samo toliki da oslikava situaciju u najvanijim
karakteristikama, kao podsjetnik, za samog projektanta. Opis mora biti i jasan za projektanta koji
e u narednom periodu raditi iste, odnosno vrlo sline zadatke.
Navodimo samo nekoliko tipinih primjera opisa (koji odgovaraju slici 8), npr;
Situacija I: preborna struktura sa kvalitetnim stablima dobrog prostornog rasporeda,
pojedinana debela stabla;
-

uzgojna mjera: preborna sjea karaktera proreda na principu pozitivne selekcije

intenzitet sjee: slab sanitarnog karaktera, tanka i srednje debela stabla;

Situacija II : podmlaena povrina sa rijetkim debljim stabima loijeg kvaliteta.

-

uzgojna mjera: njega gutika (maldika)-uklanjanjem oteenog i loe formiranog podmlatka

16

intenzitet sjee: slab - rijetkih pojedinanih stabala prenika 20-30 cm loeg kvaliteta;

Situacija III: nepodmlaena zakorovljenja povrina;

-

uzgojna mjera: potrebna priprema terena za prirodno naploivanje sjemenom, ukljanjanjem:

(vste korova koja dominira na povrini)

intenzitet sjee: nema sjee;

Situacija IV dominira podmladak i tanka stabla (bez debljih stabala);

-

uzgojna mjera: njega gutika uklanjanjem oteenog i loe formiranog podmlatka,

oslobaanje postojeeg podmlatka uklanjanjen gornje etae stabala, nije potrebno dodatno
popunjavanje pomlatka;

intenzitet sjee: slab tanka, pojedinana stabla.

Situacija V: preteno jednoetana struktura sklopa, sainje od debljih (zrelih i stabala u fazi
dozrijevanja do zavrnog debljinskog stepena, bez podmlatka (ili sa rijetkim stabalcima
podmlatka);
-

uzgojna mjera: pripremni sijek oplodne sjee

intenzitet sjee: jak debela stabla (preko 55 cm);

Situacija VI: preborna struktura sa dosta oteenih i li nekvalitetnih stabala, pojedinana debela
stabla.
-

uzgojna mjera: preborna sjea karaktera proreda na principu pozitivne selekcije i sanitarna
sjea

intenzitt sjee: umjeren tanka i srednje debela stabla, debela samo pojedinano;

Situacija VII grupe odraslih, debelih i kvalitetnih stabala (5-10 u grupi), podmladak prisutan u
dovoljnoj mjeri;
-

uzgojna mjera: dovrni sijek - grupe stabala prenika preko 60 cm.

Slinih primjera moe biti jo mnogo vie. Za kvalitetno definisanje svih moguih situacija u
odljeljenju nije neophodno imati unaprijed definirane mogunosti i oznake, obzirom da se sve
mogue situacije nee javiti unutar jedne sastojine.
Kod primjene skupinasto-prebornog sistema gazdovanja, i skupinastog sistema gazdovanja
umama, u onim sastojinama u kojima treba zapoeti ili je zapoeo proces obnove sastojine,
potrebno identificirati poloaj skupina na kojima e se provoditi neka od sjea obnove sastojine, ili
povrina na kojima nema stabala a niti podmladka, pa je potrebno obezbijediti obnovu na tim
mjestima. Na svim ostalim dijelovima sastojine provode se mjere njege sukladno stanju na tim
dijelovima.
4.3.1

Osnivanje skupina za obnovu sastojine pri provoenju sistema gazdovanja

skupinasto-prebornim sjeama

U okvru plana sjea za GK, kojoj sastojina pripada, ako je predvien skupinasto preborni sistem
gazdovanja
Skupine se formiraju na mjestu gdje se postojeim inventarom proizvodni potencijal stanita ne
koristi na zadovoljavajui nain. To su partije (dijelovi povrine sastojine) sa rijetkim i loim
stablima ili gdje stabala uopte nema, partije gdje preovlauju stara, po pravilu, debela stabla tj.
gdje se sa obnovom ve zakasnilo, dvoetane partije, ako je donja etaa dovoljno gusta pa je treba
osloboditi.
17

Veliine pojedinih skupina i njihov broj ne mogu se unaprijed odreivati, jer to zavisi od velikog
broja faktora, a prije svega, od sastava i strukturne izgraenosti sastojine i orografskih prilika.
Sa stanovita principa kontinuiteta prihoda povrina svih osnovanih skupina na kojima e se izvriti
sjee obnove, uzevi ih zajedno u gazdinskoj klasi, u toku jednog turnusa sjea proizilazi iz odnosa
, pri emu je:
T - oznaen broj godina turnusa sjea, a,
u - broj godina pretpostavljenog produkcionog perioda skupina.
Ukupna povrina takvih skupina iznosi:

, gdje je:
F- ukupna povrina gazdinske klase.
Naime, pri ovom sistemu gazdovanja ne rauna se sa produkcionim periodom, ve se njegova
duina predpostavlja, (samo za skupine).
U okvru plana sjea u umskogospodarskoj osnovi za GK, kojoj sastojina pripada, pretpostavlja se
raunski produkcioni period, i planira diina turnusa sjea, odnosno relativni udio povrina na
kojima se treba zapoeti sa sjeama obnove u jednom turnusu sjea.
Ako turnus sjee iznosi 10, ili15 godina, a pretpostavljeni produkcioni period skupina 120 godina,
onda ukupna povrina svih skupina osnovanih u gazdinskoj klasi u jednom turnusu treba da iznosi
10/120, ili 15/120, povrine cijele gazdinske klase. To iznosi 8,33%, ili 12,5% povrine gazdinske
klase.
Navedeni odnosi ne mogu se realizovati u okviru svake sastojine, zbog toga to se sastojine
meusobno razlikuju u pogledu elemenata od kojih zavisi formiranje skupina, iako se nalaze u istoj
gazdinskoj klasi. S toga povrine skupina u okviru pojedinih sastojina odstupaju od navedenih
odnosa, ali se tei da se ti odnosi odre na nivou gazdinske klase kao cijeline.
Nakon analize sastojine prema umskouzgojnih situacijama, ovaj posao je relatvno jednostavan.
Ako smo u prethodnom postupku identificirali povrine na kojima bi se trebalo ui u postupak
obnove sastojine, potrebno ih je definitivno na radnoj karti ucrtati kao takve. Ako takve situacije
zauzimaju veliku povrinu u sastojini, potrebno ih je poredati prema hitnosti za obnovu, a zatim
odabrati one na kojima e se izvriti obnova sastojine, rukovodei se i nekim drugim faktorima.
Ako stanje kvaliteta zalihe na tim povrinama nije tako loe da namee hitnu sjeu, kao npr.
skupine odraslih ali kvalitetnih stabala i debljina bliskih zavrnom debljinskom stepenu, ne mora se
na svim povrinama, koje smo prvobitno identificirali za obnovu, i stvarno ui u postupak obnove
u
sastojine, ako je ukupna povrina takvih situacija u sastojini velika i znaajno prelazi odnos
ukupnoj povrini sastojine.
Kakvo e biti definitivno rjeenje, ovisi i od nekih drugih faktora, a to je stanje zalihe gazdinske
klase kao cjeline, odnosno granice moguih obima glavnih sjea u gazdinskoj klasi u pogledu
povrina skupina za obnovu i drvnih masa na njima, te rjeenja unutar etata za tu gazdinsku klasu.
U ovom trenutku neiskusnom projektantu je potrebna pomo efa pripreme proizvodnje, koji
treba da prati realizaciju etata po pojedinim GK i ukupno za sve ume.
Moe biti da je stanje unutar gazdinske klase takvo da na cijeloj njenoj povrini takvo da postoje
znaane povrine (znaajno prelaze veliinu
ha) skupina koje bi u narednom ureajnom
periodu trebalo obnoviti (rjeenje sa stanovita principa kontinuiteta produkcije).
Sa druge strane, uvaavajui i princip kontinuiteta prihoda, etatom za GK predvieno rjeenje je
znaajno manje, u pogledu povrine skupina na kojima je potrebno izvriti obnovu.
To znai da sve povrine, prilikom izrade izvedbenog projekta u postupku tipizacije sastojine
prema umskouzgojnim potrebama, za koje zakljuimo na licu mjesta da bi ih trebalo obnoviti,
nee i stvarno biti planirane za obnovu u planu sjea. Ako bi se projektanti u takvim sluajevima
18

rukovodili iskljuivo umskouzgojnim potrebama, od sastojine do sastojine, etat za gazdinsku klasu

bi mogao biti znaajno prekoraen. Sa druge strane stanje po pojedinim sastojinama u tom
pogledu se moe znaajno razlikovati, odnosno, po pojedinim sastojinama postoje vee ili manje
hitnosti za obnovu po pojedinim dijelovima njihovih povrina.
Radi toga je potrebno kontinuirano praenje ovih rjeenja od sastojine do sastojine, od projekta
do projekta, u toku ureajnog perioda, radi ispunjenja etata, u pogledu ukupne veliine ali i u
pogledu ukupnih povrina na kojima je potrebno izvriti obnovu.
Moe biti stanje gazdinske klase takvo, da se na ukupno, vrlo malim povrinama namee obnova sa
stanovita umskouzgojnih potreba, a etatom je predvieno znaajno vie.
U takvim sluajevima je potrebno formirati skupine za obnovu sastojine, u onim situacijama, gdje
bi postojei inventar (stabla) mogla jo kvalitetno priraivati due od trajanja jednog turnusa
sjea.
U svakom sluaju, treba imati u vidu da je uvijek bolje ono rjeenje koje je blie rjeenju sa
stanovita principa kontinuiteta produkcije.
To znai da nam je za definitivno rjeenje ukupne povrine skupina za obnovu u okviru pojedinih
sastojina, potrebna analiza stanja zalihe gazdinske klase kao cjeline, odstupanje u tom pogledu
sastojine za koju izraujemo plan sjea, i poznavanje dinemike realizacije tih rjeenja tokom
ureajnog perioda, odnosno pomo lica odgovornog za realizaciju plana sjea umskogospodarske
osnove (ef pripreme proizvodnje).
U povrinu skupina na kojima emo obezbijediti obnovu sastojine u toku jednog turnusa sjea ne
uzimaju se skupine na kojima bi trebalo izvriti tek pripremni sijek oplodne sjee, i gdje bi se
dovrni sjek izvrio tek u sljedeem turnusu sjea.
Na skupinama gdje postoje uslovi za prirodnu obnovu, u cijelosti ili veim dijelom, provode se
oplodne sjee, odnosno neke od faza oplodne sjee. Najee je to dovrni sjek oplodne sjee,
ime se oslobaa ve osnovana mlada etaa ili dobro razvijen podmladak. Mogue su na skupini i
razne vrste tzv. rubnih sjea, kad se radi o podmlaenim jezgrima koje treba proirivati i stvarati
uslove za prirodnu obnovu veih skupina. Na skupinama gdje nema podmlatka, niti se oekuje da
e se on blagovremeno javiti, doznauju se i sijeku sva stabla (gola sjea na skupini). Nakon sjee
ovakve skupine se poumljavaju kvalitetnim sadnicama odgovarajue vrste drvea (kompletiranje
obnove). Prema tome na pojedinim skupinama provode se u istoj sastojini razliite vrste sjea
obnove, u zavisnosti od stanja svake skupine, s obzirom na uslove njenog obnavljanja.
Pozicija skupina za obnovu, pri primjeni ovog sistema gazdovanja nije od velikog znaaja za njen
odabir. Skupina na kojoj e biti posjeen vei broj voluminoznijih stabala, pretpostavlja izgradnju
traktorskog puta do nje, ako on ve ne postoji u neposrednoj blizini.
U prethodnom primjeru na slici 8, u odjeljenju 136, GJ Igman, povrine na kojima e se izvriti obnova
sastojine su povrine umskouzgojnih situacija III (nepodmlaene pleine) i situacija VII (grupe odraslih
stabala). Ukupna povrina ovih skupina je manja od povrine dobijene iz odnosa
, gdje je Fpovrina odsjeka. U ostalim djelovima povrine odsjeka jednostavno ne postoje dijelovi (skupine) na kojima
bi se kao potreban nametnuo dovrni sijek. U ostalim dijelovima odsjeka e se provesti one mjere koje su i
planirane, prema stanju na pojedinih umskouzgojnih situacija. Stvaranje povrina za dovrni sijek (i
obnovu sastojine), bez obzira na stanje veliine i kvaliteta zalihe, koji bi u konanici dao povrinu
,
bi bilo pogreno, i vodilo ka nepotrebnim tetama produkcionog karaktera, pogotovo to e trebati ukloniti
znaajnu drvnu masu sjeom pojedinanih stabala svih dimenzija (situacija 6). Sa druge strane niti etatom
(u GO) nije bila uopte definisana povrina skupina za GK to je propust jer se radilo o skupinastoprebornom sistemu gazdovanja za GK.

19

4.3.2

Osnivanje skupina za obnovu sastojine pri provoenju sistema gazdovanja

skupinastim sjeama

Primjenom ovog sistema gazdovanja, u procesu obnove se nalaze sastojine starije od

godina, a njihova obnova treba da se zavri do starosti od + 2 godina, gdje je:
m duina opeg podmladnog razdoblja,
u duina planskog produkcionog perioda.

U procesu utvrivanja etata za GK, utvruju se granice mogueg obima sjea, i etat, posebno za
glavne sjee (na skupinama) i obim mjera njege (izvan skupina i u sastojinama mlaim od 2
godina u okviru izrade plana sjea za unutar GO.
Ovisno od odabrane duine opeg podmladnog razdoblja manja ili vea povrina od GK e ui u
proces obnove, ali e povrina svih skupina na kojima bi trebalo izvriti glavne sjee (B) u toku
ureajnog perioda (n), sa stanovita principa kontinuiteta prihoda biti jednaka:

ha;

Ako je npr., odabrano m = 40 god, i n =10 god., tada bi povrina sastojina, koje se ve nalaze u
procesu obnove, ili e ui u proces obnove u tekuem ureajnom periodu, trebala biti 4 puta vea
od B. Razlog je to e obnova pojedinanih sastojina zapoeti odmah i zavriti za 4 ureajna
perioda (traju po 10 godina), ili je zapoeta ranije ali zavrava za 40 godina ukupno.
Prema tome, prvi neophodan podatak za projektanta o odabranom odjeljenju, je da zna: da li neka
sastojina (unutar odljeljenja za koje radi izvedbeni projekat) ulazi (ili se ve nalazi) u proces
obnove, ili ne. To e predodrediti njegove daljnje postupke u izradi izvedbenog projekta.
Ako je sastojina mlaa i ne ulazi u proces obnove, tada e se planirati samo sjee karaktera njege proreda (adekvatne vrsti drvea i stanju zalihe sastojine, prvenstveno veliini obrasta i kvaliteti
stabala). Intenzitet sjee bi trebao biti znaajno manji po koliini i znaajno loijeg kvaliteta drvne
mase zahvaene sjeom, nego u sastojinama koje se nalaze u procesu obnove.
Ako se sa procesom obnove sastojine poelo u prolom ureajnom periodu, tada je potrebo
nastaviti taj proces, a na osnovu prethodnog projektovanog rjeenja.
U sastojinama u kojima se zapoinje sa obnovom prvo se planira njihovo unutranje prostorno
ureenje. Povrina sastojine se dijeli na gravitacione zone, radna polja, utvruju se lokacije umskih
stovarita, trasiraju traktorske vlake i obiljeavaju transportne granice, a zatim se cijela povrina
sastojine dijeli na skupine s obzirom na uzgojne potrebe pojedinih dijelova tretirane sastojine,
odnosno prema hitnosti za obnovu.
Veliine pojedinanih skupina su veoma razliite (to zavisi od sastava i strukturne izgraenosti
sastojine) i kreu se, za uslove u BiH, od oko 0,05 pa do 2 pa i vie hektara.
Formirane skupine se zatim razvrstavaju na onoliko serija, sa koliko e se zahvata sastojina
obnoviti u toku odabranog opteg podmladnog razdoblja. Ako, npr; opte podmladno razdoblje
iznosi 40 godina a turnus sjee (ureajni period) 10 godina, formirane skupine se razvrstavaju u 4
serije priblino jednakih povrina.
Ako nam terenske prilike nameu izgradnju traktorskih vlaka, uz upotrebu teke mehanizacije i uz
jae zasijecanje terena, u uslovima veih nagiba, ili izraenih krakih fenomena, planira se odmah

20

stalna mrea putova (koja e se koristiti cijelim tokom obnove). Tada transportna granica1
(izmeu vlaka) ima veliki znaaj u dinamici obnove sastojine u prostoru.
U prvom turnusu obnavljaju se skupine prve serije koje treba da budu blie transportnim
granicama ili na njima, odnosno udaljenije od traktorskih vlaka. U drugom turnusu obnavljaju se
skupine druge serije, u treem skupine tree serije i u etvrtom turnusu skupine etvrte serije,
koje treba da budu najblie traktorskim vlakama i udaljenije od transportnih granica. Ovo je opti
redosljed obnavljanja skupina.
Od njega se esto odstupa, zbog toga to prioritet obnavljanja pojedinih skupina, pa time i njihovo
svrstavanje u odgovarajuu seriju, zavisi od stanja svake pojedine skupine. Sutina postavljanja
ovakvog rasporeda skupina, pri obnovi, je da se izbjegne naknadni transport (primicanje)
posjeenih stabala i sortimenata kroz ve podmlaene dijelove sastojine.
Na skupinama se provode razne vrste sjea obnove. Ako nema podmladka niti postoje izgledi da
e se podmladak uz postojee mjere naknadno pojaviti, na skupini se sijeku sva stabla golom
sjeom. Razumije se da se takva skupina obnavlja vjetaki, sadnjom sadnica odgovarajue vrste
drvea. Ako se radi o skupini gdje ima podmladka ili se cijeni da se on moe pojaviti kada se na
skupini prorijedi sklop, primjenjuje se oplodna sjea. To moe da bude pripremni sjek, naplodni
sjek ili najee dovrni sjek oplodne sjee. Na nekim skupinama primjenjuju se i odreene vrste
rubnih sjea na principu femellaga (prstenasto ili eliptino) proirivanje podmladnih jezgri. Bitno je
da se osigura blagovremeno obnavljanje svake skupine. Po pravilu najee se radi o
kombinovanom obnavljanju sastojine, tj neke skupine obnavljaju se vjetaki, a neke prirodno u
istoj sastojini.
4.4

Analiza dosadanjeg gazdovanja i reagovanja sastojine na sprovedene sjee i

dosada izvrene zahvate

Ovo ukratko znai sagledavanje plana umsko-uzgojnih zahvata, obim njihove realizacije na terenu
i efekata koji su postugnuti. Informacije na osnovu kojih donosimo ove zakljuke crpimo iz
prethodnog izvedbenog projekta, evidencije o izvrenim radovima, i naravno iz utvrenog stanja
sastojina nakon rekognosciranja terena.
Pri tome moemo izvui znaajne zakljuke o sljedeem:
Dali su planiranje mjere realizovane u cjelosti i dali su imale pozitivan (oekujui) efekat ili
potpuno negativan obzirom na stanje sastojine po pojedinim dijelovima njene povrine? Ako je
plan i njegova realizacija u prolosti bila uspjena, tada ga trebamo nastaviti sprovoditi, ako su
pojedine mjere koje su danas potrebne logian nastavak zapoetih uzgojnih mjera u prolosti. Npr.
Ako su bile izdvojene skupne na kojima je izvren pripremni (ili naplodni sijek oplodne sjee, i ako
su ti zahvati uspjeli, logino je da treba nastaviti sa provoenjem sijeka koji se namee kao sljedei
po pojedinim skupinama, a na podmlaenim skupinama izvriti mjere njege podmlatka.
Posebnu panju treba obratiti na tehnologiju rada, koritenih sredstava u fazama transporta
posjeene drvne mase i stepenu oteenja sastojine koji nastao usljed toga, uz ocjenu dali je
primijenjena tehnologija rada bila adekvatna, i da li je koritena na propisan nain.
U smislu gornjeg teksta potrebno je dati i kratak komentar zakljuke analize u projektu.
5.

IZBOR OPTIMALNE TEHNOLOGIJE RADA

Izbor optimalne tehnologije rada vri se prvenstveno na osnovu:

- orografije i nosivosti terena terena (tehnoloke kategorije terena),
1

Transportna granica je granina linija izmeu dvije vlake i od nje se u radnim poljima stabla obaraju i primiu prema
vlakama ili cesti.
21

- koliine doznaene drvne mase, odnosno intenziteta sjee po jedinici povrine,

- sistema gazdovanja umama,
- srednje mase komada.
Pored ovih faktora, znaajan uticaj na izbor tehnologije rada ima realnost plana za provoenje,
kada izvrimo teoretski izbor optimalne tehnologije rada. U situaciji kada bi, recimo bilo optimalno
koristiti neku iaru u transportu posjeene drvne mase, a preduzee koje vri eksploataciju je ne
posjeduje ili ne moe obezbijetiti, tada se moramo prilagoditi raspoloivim tehnolokih sredstvima
rada.
Iskoritavanje uma je jedan od segmenata privredne djelatnosti umarstva koji angaira najvei dio
radne snage, sredstava rada, te obrtnog i investicionog kapitala. injenica da se ukupne aktivnosti
umarstva (upravljanje i gospodarenje umama) finansiraju preteno ili iskljuivo iz prihoda
ostvarenog sjeom, izradom i prodajom drveta, namee zakljuak da od stepena racionalnosti i
ekonominosti iskoritavanja uma zavisi u velikoj mjeri fiziki obim i kvalitet svih umskogospodarskih radova. Naime, racionaliziranjem iskoritavanja uma mogla bi se osloboditi velika
sredstva kojima bi bilo mogue znaajnije uticati na unapreenje umskog fonda u cjelini.
Bitna karakteristika iskoritavanja uma u BiH su velike umske tete odnosno oteenja umskog
tla, umskog podmlatka i dubeih stabala koja nastaju prilikom izvoenja radova, naroito u
radnom postupku primicanja i privlaenja drveta. Na osnovu dostupnih podataka (podaci lokalnih
inventura, zavrni i diplomski radovi studenata) nivo registriranih teta je i do 100 % vei od nivoa
koji se smatra tolerantnim odnosno neizbjenim. Posljedice ovih teta su dugorone i teko
sagledive, zbog ega u naoj umarskoj praksi i nisu vrednovane ili bar nisu vrednovane na
adekvatan nain. Sudei prema fizikom obimu teta u naim umama i njenim posljedicama moe
se zakljuiti da se radi o znaajnim gubicima koji se manifestuju u vidu smanjenog prirasta i
kvaliteta drvnih zaliha, a s tim u vezi i umanjenog prihoda po osnovu sjee i prodaje drveta.
Jedan od bitnijih uzroka opisanog stanja u iskoritavanju uma je svakako i nesistematski pristup
rjeavanju problema iskoritavanja uma, odnosno pristup bez naune i strune zasnovanosti.
Posljedice takvog pristupa su primjena neadekvatnih tehnologija u odnosu na konkretne uvjete
rada (terena i sastojine) sa opisanim negativnim efektima.
5.1

Optimalne tehnologije

Postojee iskoritavanje uma u BiH karakterie stepen tzv. djelimine mehanizacije uz pretenu
primjenu sortimentnog metoda rada. Iako je poznato, a u ovdanjim uvjetima rada i
eksperimentalno dokazano, da su poludeblovni i deblovni metod znaajno prokuktivniji i
ekonominiji, sortimentnim se metodom realizuje daleko najvei dio ukupnog obima proizvodnje
(i do 90 %). Primjena ovog metoda uvjetovana je dijelom tekim terenima i nedostatkom
adektvatnih sredstava rada, a dijelom organizacionim rizikom u primjeni deblovne i poludeblovne
metode rada. Spomenute prednosti ovih metoda rada uvjetovane su strunom pripremom i
preciznom organizacijom rada. Na primjer, ukoliko se ne obezbjedi odgovarajua otvorenost
sekundarnom mreom kominikacija, ne odredi pravilno tehnoloki smjer ruenja i ne izvri
adekvatna sinhronizacija svih faza rada u okviru tehnolokog procesa iskoritavanja uma, dolazi
do znatno veih umskih teta s jedne, te pojave uskih grla i zastoja u proizvodnji, s druge strane.
Prelazak sa sadanjeg nivoa mehanizacije na savremene visokoproduktivne tehnologije znaio bi,
pored potrebe za iznimno velikim investicijama u sredstva rada i radnu snagu, potpuno naputanje
postojeih vidova organizacije i tehnike rada. Pored toga, ovakav bi scenario imao za posljedicu
stvaranje relativno velikog tehnolokog vika radne snage. Drugim rijeima trenutno nije mogue
znaajnije mijenjanje postojee razvojne faze tehnolokog procesa iskoriavanja uma ali je u
okviru trenutnog stanja mogue u znatnoj mjeri racionalizirati poslove pravilnim izborom metoda i
tehnologije rada i njenim boljim koritenjem.

22

Pod optimalnom tehnologijom rada podrazumjeva se ona tehnologija koja u datim terenskim i
sastojinskim uvjetima rezultira sa najveom ekonominosu rada uz minimalni (prihvatljivi) nivo
umskih teta. Varijabli koje je prilikom razmatranja i izbora neophodno uzeti u obzir je izuzetno
veliki broj (doznaena masa, zapremina komada, distanca privlaenja, distanca primicanja, brzina
stroja, investirani kapital, karakteristike terena i dr.).
Zbog izuzetno velike varijabilnosti naih uma u pogledu uticajnih faktora i velikog broja
tehnolokih mogunosti koje stoje na rapolaganju, precizno definisanje optimalnih tehnologija nije
mogue na nivou veih ureajnih jedinica, a sa praktinog gledita i nepotrebno.
Za vee
ureajne jedinice (GJ) definie se samo okvir unutar kojeg je potrebno i mogue projektovati
konkretnu optimalnu tehnologiju (vrsta i tip sredstava rada, organizacija rada, tehnika rada)
prilikom izrade izvedbenih projekata za konkretna umska odjeljenja.
Valorizacija efekata rada tehnolokog procesa iskoritavanja uma danas je u savremenom
umarstvu nezamisliva bez sagledavanja negativnih efekata po umsko tlo i sastojinu (Skandinavski
model, Kanadski propisi i dr.). Naroito je u tom pogledu vana faza privlaenja drveta jer se
najvei broj negativnih posljedica, i po obimu i po efektima, javlja upravo u ovoj fazi rada.
S tim u vezi Kului (1990) je istraujui kompleksni uticaj najznaanijih faktora na radne uinke i
efekte rada izradio model tehnoloke tipizacije za fazu privlaenja drveta koja je bazirana na
geoloko-pedolokim karakteristikama zemljita i nagibu terena. Lojo (2012) je razradio Metodiku
izrade karata tehnoloke tipizacije upotrebom GI tehnologija. Karte uraene po ovoj Metodici
trebale bi biti nezaobilazni sastavni dio GO i odlian instrument i generalno upustvo inenjerima
prilikom preciznog planiranja tehnologija rada pri izradi izvedbenih projekata. Usaglaavanje
generalnog (GO) i detaljnog (IP) planiranja na ovaj nain nesumnjivo bi vodilo uklanjanju
evidentnih razlika u pogledu projektovanja (planiranja) potrenih radnih kapaciteta i trokova rada
na godinjem nivou ili u najmanju ruku njihovom svoenju na tolerantan i prihvatljiv nivo sa svim
prednostima koje ono donosi a koje su neupitno velike. Naime, na ovaj nain bilo bi mogue
pravovremeno sagledavanje potreba za angamanom neophodne radne snage i sredstava rada,
realnije i tanije predkalkulacije trokova rada, realizacija planiranog obima proizvodnje u veem
obimu nego to je to trenutno sluaj, poveanje ukupnog prihoda kao rezultat poveanog obima
proizvodnje, smanjenje ukupnih trokova iskoritavanja uma izborom i primjenom adekvatnih
tehnologija rada itd.
5.2 Koritenje karata tehnoloke tipizacije uma
Navedena karta nije detaljna i precizna. Osnovni razlog za to je potreba za njenim to je mogue
duim vijekom koritenja i primjene za dugoronija planiranja. Detaljne i precizne tehnoloke
tipizacije kotale bi mnogostruko vie u finansijskom pogledu a njihova upotreba, u vrijeme
ubrzanog tehniko-tehnolokog napretka, bila bi vremenski veoma ograniena, te je opravdanost
njihove izrade vrlo upitna. Dodatno, izrazita heterogenost naih uma u terenskom i sastojinskom
pogledu, sjedne, te injenica da na postojeim topografskim kartama R 1:25000 nije dovoljno
detaljno ucrtana povrina terena na kojima bi se vidjele eventualne prepreke za projektovanje
sekundarne mree komunikacija, s druge strane, ini rad na izradi precizne karte praktino i
nemoguim.
Prilikom izrade izvedbenih projekata ovakva jedna karta inenjerima projektantima prua sasvim
dovoljno informacija, odnosno daje im jedan solidan okvir unutar kojeg mogu relativno lako
projektovati tehnologije iskoritavanja uma za konkretna umska odjeljenja u zavisnosti od
evidentiranih terenskih i sastojinskih uvjeta rada s jedne, te tehniko-tehnolokih mogunosti
preduzea, s druge strane.
U tabeli 1. prikazane su osnovne izvedene kategorije privlaenja drveta u zavisnosti od bitnijih
karakteristika terena. U okviru izvedbenog projekta projektant u osnovi treba samo izraunati
odnosno utvrditi srednju distancu privlaenja i zapreminu srednjeg komada. Vano je napomenuti
23

da su ovo samo osnovne kategorije privlaenja drveta. U odreenim radnim uvjetima

preporuljiva je i ekonomski opravdana upotreba animala (konji ili volovi) pogotovo u fazi
primicanja odnosno pripreme tereta privlaenja. U uvjetima manjih obima sjea na tekim
terenima gdje je primjena iara iznimno skupa neizbjeno je lifranje drveta, itd. Zato je
preporuljivo i poeljno prilikom izrade izvedbenih projekata u idejnom rjeenju projektovati dvije
ili tri primjenljive tehnologije rada, a zatim pomou kalkulacija ekonominosti utvrditi optimalnu tj.
najekonominiju.
Tabela 1: Izvedene kategorije privlaenja drveta u zavisnosti od bitnijih karakteristika terena

G.P.C. I
Zemljita na krenjaku i
dolomitu

G.P.C. II
Duboka zemljita na
razliitim pjeskovitim
silikatnim i karbonatnim
stijenama

G.P.C. III
Zemljita na glinovitim
silikatnim, peridotitskoserpentinskim stijenama i
zemljita na fliu

Kategorija
privlaenja
Nagib
terena
Dist. privl. i/ili
zap..sred.kom.
Sredstvo
rada
Kategorija
privlaenja
Nagib
terena
Dist. privl. i/ili
zap..sred.kom.
Sredstvo
rada
Kategorija
privlaenja
Nagib
terena
Dist. privl. i/ili
zap..sred.kom.
Sredstvo
rada

(1)

(2)

(3)

(4)

0 - 25

0 - 25

26 - 70

70 <

manja

vea

m/v

m/v

Zglobni
traktor

Zglobni
traktor

(1)

(2)

(3)

(4)

0 - 20

0 - 20

21 - 50

50 <

manja

vea

m/v

m/v

Zglobni
traktor

Zglobni
traktor

(1)

(2)

(3)

(4)

0 - 15

0 - 15

16 - 35

35 <

manja

vea

m/v

m/v

Zglobni
traktor

Zglobni
traktor

Stan.
trakt

Stan.
trakt

Stan.
trakt

i.
kran

i.
kran

i.
kran

Kada je rije o metodama iskoritavanja uma bilo bi poeljno u uvjetima 2 kategorije iz prethodne
tabele odnosno na terenima manjih nagiba planirati deblovni ili poludeblovni metod. Osnovna
stvar, pored usmjerenog ruenja stabala, na koju onda kod pripreme rada treba obratiti posebnu
panju je da traktorski putevi budu projektovani odnosno prilagodjeni za privlaenje dugih tereta.
U uvjetima 1 i 3 kategorije privlaenja openito bi bila prihvatljivija sortimentna metoda. Ovo
dijelom zbog smanjivanja opasnosti od oteenja puteva i pojave erozionih procesa, a dijelom zbog
lake mogunosti prilagoavanja veliine tereta ogranienim vunim kapacitetima standardnih
traktora i smanjenim vunim kapacitetima skidera na terenima i putevima veih nagiba.
Kod primjene ianih kranova (4) treba preferirati deblovni i poludeblovni metod rada sa
definitivnom izradom sortimenata na proirenom stovaritu.
Kada je rije o izdanakim umama i umskim kulturama onda se zbog Zakona mase komada
generalno treba primjenjivati deblovni metod rada jer je uglavnom rije o stablima manjih
dimenzija.
24

6. PROJEKTOVANJE UNUTRANJEG PROSTORNOG UREENJA - plan

transporta posjeene drvne mase
Istovremeno sa prethodnim postupcima, u zavisnosti od orografskih uslova terena i uzgojnih
situacija, razrauje se plan sakupljanja- privlaenja i prevlaenja drveta koje e se posjei u
odjeljenju. Nakon analize postojee (snimljene) mree putova sekundarne mree i njene gustine u
prostoru u odnosu na umskouzgojne situacije, izrauje se definitivni plan sekundarne mree
putova i projektuju se transportne granice (rad u kancelariji).
Sekundarnu mreu komunikacija ine pojedinano ili u meusobnoj kombinaciji:
-

staze za privlaenje drveta animalom,

traktorski putevi u kombinaciji sa ili bez tzv. ianih linija,
iane trase za instaliranje ianih naprava za privlaenje drveta,
utovarna umska stovarita.

Sekundarna mrea komunikacija ili tzv. tehnika infrastruktura sastojine sjeine treba odnodno
mora da ispunjava slijedee bitnije funkcije:
-

bioloku funkciju ogranienje kretanja sredstva za rad i tereta na za to predviene linije u

cilju minimiranja umskih teta sastojine i tla,
tehniku funkciju omoguavanje to je mogue kraeg, breg i lakeg kretanja sredstava za
rad i tereta,
ekonomsku funkciju koja rezultira iz prve dvije i svodi se na moto produktivan rad sa
minimalno moguim trokovima i tetama.

Zajednike karakteristike mree svih vrsta sekundarnih komunikacija u fazi privlaenja drveta su:
-

funkcionalna povezanost mree sa utovarnim stovaritima,

prilagoenost trase (u najveem moguem stepenu) konfiguraciji terena.

Izbor vrste i gustine sekundarne mree komunikacija upravlja se prema uvjetima terena i sastojine
i tehnike privlaenja koja stoji na raspolaganju.
Projektovani sadraj se zatim prenosi na teren. Pri tome se vri provjera mogunosti postavljanja
projektovanih dionica na teren (karta ne prikazuje sve karakteristike terena koje mugu biti
znaajne prepreke za izgradnju trasa putova), vri njihova korekcija, i definitivno snimanje pozicija,
a zatim i njihovo obiljeavanje na terenu.
Izmeu transportnih putova, projektuju se transportne granice, prvo na karti, a zatim ih je
potrebno obiljeiti na terenu2, naravno uz sline provjere kao i kod trasa putova.
Transportne granice istovremeno su (ne moraju uvijek biti) i granice radnih polja.
Transportna granica je granina linija izmeu dvije vlake i od nje se u radnim poljima stabla obaraju i primiu
prema vlakama ili cesti. U teoriji i praksi unutarnje prostorne izgradnje sastojine, transportna granica moe imati:

U sluaju kada se na svakom doznaenom stablu ne obiljeava smjer obaranja stabla.

25

a) transportno tehniki znaaj,

b) uzgojno tehniki znaaj.

Slika 9: Ispravni smjerovi obaranja stabala u odnovu na

transportnu granicu

Kada transportna granica ima samo

transportno tehniki znaaj, stabla se
obaraju i drvo primie od transportne granice
prema vlakama ili cesti, izuzevi stabla u
samoj blizini vlake ili puta, kada se obaraju u
suprotnom ptavcu, ako nema opasnosti za
oteenja stabala ili podmladka u tom
pravcu.. Transportna granica u tom sluaju
predstavlja samo transportnu (graninu) liniju
izmeu dvije vlake ili ceste. U sluaju kad
transportna granica ima uzgojno tehniki
znaaj, stabla se obaraju i primiu na isti
nain i tada se ona poistovjeuje sa tzv;
polaznom linijom, (slika 9) tj; sa linijom od
koje se u radnim poljima odpoinje obnova
sastojine. Npr; prve skupine na kojima
poinje obnova sastojine, polau se u tom
sluaju na transportnim granicama i obnova
se razvija prema vlakama.

Radna polja su prema naunoj teoriji: okvir unutar kog se planira i realizuje, odnosno odvija
podmlaivanje, njega i korienje i ono je po pravilu ogranieno vlakama, odnosno transportnim
granicama. irina radnog polja je odreena dometom prenosnih ureaja mehanizovanih sredstava (duina
ueta traktora ili vitla), i rezultat je briljivog rasuivanja o dovoenju u sklad prostorne i vremenske
organizacije obnove sastojine. irina radnog polja presudno utie na daljinu primicanja, a time i na
ekonomiku privlaenja drveta i zato se nastoji da se irina radnog polja smanji.
Samim projektovanjem vlaka i transportnih granica, ovako definisana radna polja su definisana u prostoru.
Sa jedne strane, projektovano radno polje treba da poslui projektantu da precizno definira
obime sjea te distance primicanja i prevlaenja drvne mase, odnosno da na osnovu strukture
doznaene drvne mase po radnim poljima definira optimalnu tehnologiju rada i utvrdi ekonomske
pokazatelje cijena rada. Sa druge strane, definirana radna polja slue realizatoru projekta da
optimizira organizaciju radova na realizaciji projekta. U tome presudnu ulogu imaju poslovi na sjei
stabala i izvozu sortimenata iz odjeljenja.
-

Stoga su kriteriji kojima se rukovodimo pri izdvajanu radnih polja sljedei:

vrste i obim planiranih biotehnikih mjera;
nain transporta (u usponu ili u padu);
vrsta transportnog sredstva, odnosno optimalna tehnologija rada na transportu drvne
mase;
ukupna koliina i prosjena zapremina doznaenih stabala (masa komada).
poloaj stovarita

U situaciji kada su pojedini dijelovi sastojine omeeni transportnim granicama izmeu pojedinih
kraih dionica vlaka u tom pogledu vrlo slini, a koje gravitiraju prema jednom stovaritu, nema
velike potrebe da ih izdvajamo u posebna radna polja (primjer odjeljenje 136 na slici 10), pri emu
bi samo nepotrebno usloili obraun i prikaz doznaene drvne mase u prostoru.

26

Slika 10: Prikaz novoprojektovane mree sekundarnih umskih komunikacija sa transportnim granicama i
radnim poljima

Sa druge strane, pobro je imati takav obraun jer je jdnostavnije i lake organizirati i pratiti
poslove na realizaciji sjee i transporta drvne mase, kada se ovaj posao odvija po pojedinim
radnim poljima.
U svakom sluaju dva stovarita ne mogu biti dio istog radnog polja, to znai da ih je potrebno
formirati minimalno onoliko koliko ima i projektovanih stovarita.
Ovdje je neophodno napomenuti da nam upotreba GIT tehnologija pri projektovanju prostornog
ureenja sastojina (i odjeljenja u cjelini) omoguava izuzetno precizno definisanje koliine drvne
mase koja e se realizovati pojedinim sredstvom (nainom) rada kao i distanci primicanja odnosno
privlaenja drveta po radnim poljima. Na ovaj nain dobivaju se neuporedivo pouzdaniji podaci o
potrebnom broju radnih dana za realizaciju poslova, nego kod tradicionalnog naina izrade
izvedbenih projekata. Ovo je nesumljivo od sutinske vanosti za sektor planiranja radnih
kapaciteta u smislu optimiranja njihove upotrebe a u funkciji poveanja produktivnosti rada i
smanjenja opih trokova proizvodnje.
7.

PLAN SJEA

7.1 Doznaka stabala za sjeu

Prostornim ureenjem sastojine odnosno odjeljenja izvrene su pripreme za izbor i obiljeavanje
stabala za sjeu (doznaka) koji mora biti na principu pozitivne selekcije i prilagoen:
27

a) uslovima stanita, tj tako da se na najbolji mogui nain koriste njegove proizvodne

mogunosti,
b) sastojinskim prilikama te ciljevima gazdovanja na kojima je zasnovan obim i nain
provoenje sijea i drugih uzgojnih radova,
c) prostornom ureenju sastojine sa funkcionalno povezanim i meusobno usklaenim
planom sijea, planom umskouzgojnih radova i planom sakupljanja (privlaenja i
prevlaenja) posjeenog drveta (drvnih sortimenata) do kamionskog puta.
Naelno ovim je sve reeno, ako bi smo uli u detalje, tada bi smo morali iznijeti sve postojee
tehnike njege i obnove sastojine, razliitih vrsta drvea, to naravno ne spada u tematiku ove
metodike. Pretpostavljamo da su inenjeri ve snabdjeveni sa teoretskim znanjima iz oblasti
uzgajanja uma.
Samo ukratko e mo ponoviti principijelne odrednice pri doznaci stabala koje se mogu odnositi na
sve sisteme gazdovanja i na sve vrste drvea.
Ako posmatramo pojedinana stabla tada, potrebno je, prema prioritetu doznaiti:
a) Stabla bez prirasta (suha, jako potitena, prestara stabla, koja vie ne rastu u visinu a
minimalno u debljinu ili ona koja se i nakon oslobaanja i osvjetljavanja ne bi mogla
nastaviti normalno razvijati, a nemaju pozitivnu ulogu u sastojini (ne iste od grana
bolja stabla);
b) stabla sa nepotpunim prirastom (jako ozlijeena, prelomljena, natrula, suhovrha i sl);
c) Stabla sa kvalitetno loim prirastom (nepravilno formirana i razvijena stabla- kriva,
grbava, raljava i sl.);
d) Stabla sa abnormalno razvijenom kronjom (ekscentrine, uske ili prevelike),
e) Zdrava stabla ali u takvom poloaju da slabo prirauju, a uz to koe razvoj boljih od
sebe;
f) Pojedinana deblja stabla u podmlaenim manjim ili veim skupinama (dovrni sijek na
skupini ili cijeloj sastojni);
g) Zrela stabla sa ijim dimenzijama i kvalitetom smo zadovoljni u zavrnom
debljinskom stepenu i deblja (ili stabla jednodobne sastojine koja je dosegla starost
odreenog produkcionog perioda.
Doznakom se zahvataju stabla iznad taksacionog praga (trenutno vaei u FBiH je 5 cm). Tanja
stabalca mogu biti zahvaena sjeama ali taj posao spada u uzgojne mjere ienja loe formiranog
i oteenog podmladka nakon provedenih sijea i izvlaenja-iznoenja izraenih drvnih sortimenata
iz sastojine, pri emu se ta tanka stabla posebno ne evidentiraju.
U rubnim dijelovima sastojine, na granici sa otvorenim prostorom bez drvea (u zatitnom platu
sastojine) potrebno je provoditi doznaku stabala tako da rub sastojine ostane dovoljno vrst, gust
i polupropustan.
Na mjestima koja su izloena jaim udarima vjetra, rubni pojas mora biti iri (u formi zatitnog
pojasa). Potrebno je izgraditi sklop od stabala jae kronje, sputene do zemlje, od vrsta koje se
dublje zakorjenjuju. Da bi odrasla stabla takve kronje, treba ih biti manje po jedinici povrine
nego u unutranjosti sastojine, odnosno treba ih na vrijeme prorjeivati (skica 1). Tada zatitni
pojas ima bolji zatitni efekat jer je djelomino propustan, ne stvara preveliki otpor vjetru, i ostaje
stabilan. Dio vazdune mase vjetra uspori i propusti a dio izbaci iznad sastojine. Radi izgradnje
kvalitetnog zatitnog pojasa, esto je potrebno pribjegavati vjetakom unoenju jaih sadnica vrsta
drvea koje se dublje zakorjenjuju, radi to breg zatvaranja rupa u postojeem sklopu.

28

Smjer udara vjetra

Skica 1: Prikaz formiranog zatitnog pojasa

Ukratko reeno, doznakom uklanjamo ona stabla koja ne koriste proizvodni prostor (iznad tla i u
tlu) u sastojini na zadovoljavajui nain, i ijim uklanjanjem neemo naruiti fiziku stabilnost
sastojine.
Stabla koja se doznauju za sjeu se obiljeavaju na poseban nain (to se regulie posebnim
podzakonskim aktom).
7.1.1 Evidencija podataka o doznaenim stablima
Tokom doznake stabala, za svako doznaeno stablo potrebno je evidentirati i snimiti sljedee
podatke:
- redni broj doznaenog stabla,
- koordinate stabla (dravni koordinatni sistem Gauss Kreger Bessel zona 6,) geodetski
datum BiH, (dva podatka, koordinate: X istona g. duina i Y-sjeverna g. irina)
- vrsta drvea (kodom vrste)
- prsni prenik (unakrsno mjeren) i zaokruen na nii centimetar,
- uzgojno-tehnika klasa i tehnika klasa stabla (oznakama 1,2,3, odnosno 1,2,3,4)
- razlog doznake stabla (kodom razloga),
- pripadnost odsjeku,
- pripadnost radnom polju (1,2,3...) i
- pripadnost skupini ako se nalazi na skupini na kojoj se vri sjea obnove (1,2,3...).
To znai da knjiga u koju se upisuju podaci o doznaenim stablima mora imati minimalno 11
kolona, kao na sljedeem primjeru zaglavlja knjige doznake
Redni
broj

Koo
Y (N)

Koo
X (S)

Odsjek

Radno
polje

Broj
skupine

Vrsta
drvea

D1,30

UT klasa

Tklasa

Razlog
dozn.

10

11

1
2

Za neke od ovih podataka potrebno je obrazloenje, odnosno unaprijed definisati mogue

situacije.
Vrste drvea
Prvo pitanje je kako evidentirati vrste drvea. Koje vrste drvea evidentirati kao pojedinane vrste
a koje grupisati i u koje grupe vrsta drvea.
Ovo je vrlo znaajno pitanje. Do sada smo u praksi prilikom doznake stabala za sjeu koristili
relativno mali broj kodova za vrste drvea, odnosno grupe vrsta drvea, npr, u Sarajevskom
29

kantonu samo za: jelu, smru, bijeli i crni bor, bukvu i hrast (kitnjak), te za grupe vrsta drvea:
plemeniti liati i ostali liari.
Ovakav kodni sistem je naslijeen iz prolosti dohodovne ekonomije, i u dananje vrijeme
otvorenog trita, nezadovoljavajui. Prvenstveno iz razloga to se u Evropi cijene sortimenata
znaajno razlikuju za mnoge vrste drvea (po1 m3). Sa druge strane, sa ekolokog stanovita, te
praenja stanja promjena umskih ekosistema, neophodno je imati uvid u zaszupljenost svih
pojedinih vrsta drvea u zalihi, a samim tim i u strukturu posjeenih stabala po vrstama drvea.
Izraeni prijedlog Metodike rada za izradu umsko-gospodarskih osnova za umskogospodarska
podruja u Kantonu Sarajevo (Lojo 2012) predvia kodni sistem evidentiranja zastupljenosti
pojedinih vrsta drvea tokom inventure uma, nain njihovog grupisanja u podgrupe i grupe vrsta
drvea (tabela 1), moe posluiti kao dobar osnov. Ako se primijeni ova metodika prilikom izrade
umskogospodarske osnove, tada, na isti nain (istim kodovima) treba evidentirati i vrste drvea
tokom doznake stabala za sjeu (u knjizi doznake).
Za jedan kvalitetan metod u izradi izvedbenih projekata, naravno, potrebna je kvalitetna
raunarska aplikacija u kojoj se moe unaprijed definisati nin obrade i prikaza podataka unutar
nje.
Tako, npr, U tabeli 1 u koloni podgrupe dat je prijedlog prvog grupisanja podataka u prikazu
stanja drvne mase zalihe sastojine. (6 razliitih podgrupa oznaenih brojevima od 11 do16). U
ostalim redovima, za svaku pojedinu vrstu drvea, upisan je kod podgrupe u koju se ona svrstava.
Ako neke vrste drvea elimo iskazati kao pojedinane, tada se u koloni podgrupe upisuje isti kod
kao i u koloni za vrste drvea (kolona Doznaka). Npr., glavne vrste drvea jela, smre, bukva,...
uvijek se prikazuju kao pojedinane vrste. Posljednja kolona definie koje se vrste drvea
svrstavaju u liarske a koje u etinarske. Ponekada, kada je neka vrsta drvea zastupljena u nekoj
sastojini neuobiajeno mnogo u zalihi (npr. duglazija), izmjenom predloenog koda (u tabeli 1)
predgrupe 16 u 30, u prikazu drvne mase uvijek e se kao pojedinana pojavljivati i duglazija, itd.
Za pripremu raunarske aplikacije porebno je definisati i kako se automatski vri oitavanje
zapremina pojedinanih stabala (po kojim zapreminskim tablicama).
Aplikacija za obradu podataka doznaenih stabala bi trebala imati ovakvu ulaznu tabelu, u kojoj
sam projektant moe birati (mijenjati) kolonu podgrupe, i na taj nain unaprijed definisati prikaze
stanja zapremine doznaene drvne mase po vrstama drvea, odnosno grupama vrsta drvea.
Ostale kolone moraju bliti blokirane od namjernih ili nenamjernih promjena.
U daljnje detalje izrade raunarske aplikacije neemo ulaziti, jer to i nije zadatak ove metodike. Sav
posao kalkulacija se moe obaviti i runo. Bitno je da znamo koji sadraj podataka treba biti
prikazan u izvedbenom projektu, a on naravno, predodreuje kalkulacije podataka koje tome
prethode.

30

Tabela 1: Kodne oznake vrsta drvea, pogrupa i grupa vrsta drvea, pri doznaci stabala sa sjeu , obradi i
prikazu podataka
Domai naziv

Latinski naziv

Doznaka ifra vrste

Zapremine stabala
prema tablicama
(ifra)

21
22
23
24
25
27
28
29
30
31
32
33
36
37
38
41
42
43
44
45
46
47
48
50
51
52
53
54
55
56
57
58
60
61
62
63
64
65

21
22
23
24
23
23
24
22
21
22
24
23
41
41
41
41
43
43
43
43
43
43
43
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41

Sve vrste drvea

Svi etinari
Svi liari
Vokarice
Plemeniti liari
Ostali tvrdi liari
Meki liari
Ostali liari
Ostali etinari

Jela
Smra
Bijeli bor
Crni bor
Munika
Vajmutovac
Alepski bor
Panieva omorika
Duglazija
Ari
Tisa
empres
Srebrnolisna lipa
Malolisna lipa
Velikolisna lipa
Bukva
Ljunjak
Kitnjak
Medunac
Sladun
Cer
Crnika
Makedonski hrast
Gorski javor
Mlje
Gluha
Maklen
Planinski javor
Klen
Poljski brijest
Gorski brijest
Vez
Poljski jasen
Gorski jasen -bijeli
Crni jasen
Pensilvanijski jasen
Ameriki jasen
Obini grab

Abies alba
Picea excelsa
Pinus silvestris
Pinus nigra
Pinus heldreichii
Pinus strobus
Pinus halepensis
Picea omorica
Pseudotsuga menziesii
Larix decidua
Taxus baccata
Cupressus sempervirens
Tilia argentea
Tilia cordata
Tilia platyphyllos
Fagus sylvatica
Quercus robur
Quercus petraea
Quercus pubescens
Quercus frainetto
Quercus cerris
Quercus ilex
Quercus trojana
Acer pseudoplatanus
Acer platanoides
Acer obtusatum
Acer monspessulanum
Acer heldreichii
Acer campestre
Ulmus campestris
Ulmus glabra
Ulmus leavis
Fraxinus angustifolia
Fraxinus excelsior
Fraxinus ornus
Fraxinus pennsilvanica
Fraxinus americana
Carpinus betulus

Prikaz zapremine
Podgrupe
Grupe
(ifra)
(ifra)
1
2
3
11
3
12
3
13
3
14
3
15
3
16
2

21
2
22
2
23
2
24
2
25
2
16
2
16
2
16
2
16
2
16
2
16
2
16
2
15
3
15
3
15
3
41
3
42
3
43
3
44
3
45
3
46
3
47
3
13
3
12
3
13
3
13
3
13
3
12
3
13
3
12
3
12
3
12
3
12
3
12
3
13
3
12
3
12
3
13
3

31

Tabela 1: Nastavak
Domai naziv
Bjelograbi
Pitomi kesten
Orah
Divlja jabuka
Divlja kruka
Divlja trenja
Raeljka
Sremza
Mukinja
Jarebika
Austrijska mukinja
Oskorua
Brekinja
Bijela vrba
Iva
Krta vrba
Bijela topola
Crna topola
Jasika
Kanadska topola
Platan
Bagrem
Crni grab
Crna joha
Siva joha
Obina breza
Maljava breza
Koela
Meija ljeska
Maslina

Latinski naziv
Carpinus orientalis
Castanea sativa
Juglans regia
Malus sylvestris
Pyrus communis
Cerasus avium
Cerasus mahaleb
Prunus padus
Sorbus aria
Sorbus aucuparia
Sorbus austriaca
Sorbus domestica
Sorbus torminalis
Salix alba
Salix caprea
Salix fragilis
Populus alba
Populus nigra
Populus tremula
Populus x euroamericana
Platanus acerifolia
Robinia pseudoacacia
Ostrya carpinifolia
Alnus glutinosa
Alnus incana
Betula pendula
Betula pubescens
Celtis australis
Corylus colurna
Olea europaea

Doznaka ifra vrste

66
67
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98

Zapremine stabala
prema tablicama
(ifra)
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
41
43

Prikaz zapremine
Podgrupe
Grupe
(ifra)
(ifra)
13
3
67
3
11
3
11
3
11
3
11
3
11
3
11
3
11
3
11
3
11
3
11
3
11
3
14
3
14
3
14
3
14
3
14
3
14
3
14
3
13
3
13
3
13
3
14
3
14
3
15
3
15
3
11
3
15
3
11
3

Razlog doznake stabla

Radi omoguavanja kvalitetne analize provoenja doznake stabala za sjei, potrebno je prilikom
doznake navesti i razloge za doznaku stabla, i to prioritetnu, ako na jednom stablu ima vie
razloga. Pri tome je potreban takoe odgovarajui izbornik moguih razloga i kodnih oznaka za
iste.
Kao adekvatan predlae se sljedei (tabela 2):
Tabela 2: Razlozi doznake pojedinanih stabala
kod
Razlog doznake stabla
1
Izvala
3
Suika
4
Rak
5
Imela
Hitni sanitarni
6
Potkornjaci
razlozi
7
Oteenje debla izvlaenjem trupaca (trule pridanka debla)
Oteenja na stablu obaranjem susjednih
8
(trule na deblu visoije ili u kronji)
Ostali uzroci oteenja debla i kronje
9
(sa pojavom trulei)
10
Proreda
Njega i obnova
sastojine
11
Dozrelo dovrna sjea
32

7.2

Prikaz stanja zaliha sastojina

U planu sjea, prvi podaci koje treba pokazati su podaci o stanju zalihe pojedinih odsjeka unutar
odjeljenja. U projektima se do sada prikazivalo stanje zalihe u doba ureivanja (snimljeno
redovnom inventurom uma). Prikaz ovih podataka u formi tabele je u stvari nepotreban, jer isti
postoji u elaboratima GO. Potrebno je da imamo takvo stanje neposredno pred sjeu, a da se
jednom reenicom pojasni kako se do njega dolo.
Za izradu takvog prikaza do sada suu praksi, projektanti koristili podatke o stanju zalihe sastojina
iz elaborata GO, dodavajui zapreminski prirast za onoliko godina koliko e protei od vremena
ureivanja (poetka vanosti GO) pa do planiranog vremena sjee u sastojinama unutar
odjeljenja.
Pri tome se postupalo na dva naina, odnosno ta dva naina su danas prisutna u praksi umarstva u
BiH.
1.

Koristimo podatke o veliini zapreminskog prirasta pojedninanih sastojina, utvrenog

posljednjom inventurom uma, povrstama drvea i debljinskim klasama koje dodajemo
na veliinu zalihe u doba ureivanja

2.

Koristimo podatke o prosjenom zapreminskom prirastu po gazdinskim klasama,

povrstana drvea i debljinskim klasama.

U jednom GP samo jedan od ovih postupaka se moe primjeniti. Oba istovremeno ne dolaze u
obzir, jer daju prostor za manipulacije. Analiziraemo njihove prednosti i nedoostatke.
U prvom sluaju, ako koristimo podatke o zapreminskom prirastu sastojine za koju raunamo
stanje zalihe pred sjeu, prednost je to to veliina zapreminskog prirasta etinara i liara i
pojedinih vrsta drvea odgovara logino veliinama zalihe u sastojini i bonitetu stanita date
sastojine, koji se moe znaajno razlikovati od prosjenog boniteta po vrstama drvea za
gazdinsku klasu kao cjelinu.. Ako je pojedninana sastojina znaajno razliita po omjeru smjese
vrsta drvea, ovaj postupak se ini opravdanim.
Meutim to se moe pravdati jedino ako je sastojina dovoljno velika, tj; ako je u njoj poloen veliki
broj detaljnih elementarnih ploha uzorka (do sada svaka etvrta ploha u premjeru). Ako je
sastojina male povrine, i ako je poloen mali broj detaljnih elementarnih ploha (esto samo jedna
ili dvije), tada je procjena zapreminskog prirasta potpuno nepouzdana. U takvim sluajevima je
bolje koristiti drugi postupak.
U drugom postupku prvo je potrebno izraunari procente godinjeg zapreminskog prirasta za
svaku vrstu drvea, po debljinskim klasama.
Procent raunamo po obrascu:
= 100; gdje je Zv godinji zapreminski prirast neke vrste
drvea u nekoj debljinskoj klasi u gazdinskoj klasi, a V zaliha koja formira taj prirast (iste vrste i u
istoj debljinskoj klasi. Rezultat se smjeta u tabelu iste strukture kakvu ima i tabela prikaza stanja
zalihe gazdinske klase.
Zatim je potrebno izraunati apsolutne veliine godinjeg zapreminskog prirasta u odsjeku koji
pripada istoj gazdinskoj klasi, mnoei podatke o zalihi pojedinih vrsta dvrea po pojedinim
debljinskim klasama.
Nakon toga ovi se podaci umnoe za potreban broj godina (od doba ureivanja do planirane sjee
u odjeljenju) i dodaju na zalihu sastojine u doba ureivanja, ime smo dobili podatke i stanju zalihe
pred sjeu.
Ovakav postupak u sutini nije u potpunosti korektan, jer prilikom dodavanja prirasta na zalihu u
pojedinim debljinskim klasama, zanemaruje prerastanje stabala iz niih u vie debljinske klase.

33

Radi izrade kvalitetne analize izvrene doznake stabala, ipak potrebni su i neku drugi podaci koje
nemoemo obezbijediti kroz gornje postupke.
Stoga je najpouzdaniji nain izvriti inventuru sastojine, nakon to se doznaka provede. Takva
inventura, obzirom na pouzdanost, jer se vri u vrijeme nakon kojeg e sjea ubrzo uslijediti, daje
puno objetivnije stanje zalihe neposredno pred sjeu. Objasniemo postupak ove invenure jer se
ona razlikuje od redovne prilikom izrade GO.
7.3

Inventurni radovi u realizaciji izvedbenog projekta

Nakon provedene doznake stabala za sjeu, potrebo je provesti inveturu po sastojinama

odsjecima unutar odjeljenja (ako se nije radilo o goloj sjei na cijeloj povrini sastojine u
izdanakim i degradiranim visokim umama).
Svrha ove inventure je da se pokae kakva e promjena kvaliteta zalihe sastojine nastupiti nakon
to se sjea izvri, i koliki je zahvat sjeom u zalihu bio, odnosno koliki je intenzitet sjee planiran.
Pored toga mnogo realnije stanje zalihe, neposredno pred sjeu dobijemo polaganjem veeg broja
primjernih ploha nego iz podataka redovne inventure, jednostavnim dodavanjem zapreminskog
prirasta na veliinu zalihe, za onoliki broj godina koliko e protei od doba ureivanja uma
(redovne inveture) do godine u kojoj e biti izvrena sjea.
Taj postupak daje nepouzdanje podatke to je taj period dui, a posebno je nepouzdan za odsjeke
male povrine u kojima je tokon redovne inveture poloen mali broj primjernih ploha.
Za pojedine odsjeke ija veliina je velika (80 i vie ha) dobijemo redovnim taksacionim snimanjima
relativno dobru procjenu zalihe. To se posebno odnosi na sluaj kada je posljednja inventure uma
bila nedavno, u zadnje 1 do 4 godine.
Ipak, koliko god pouzdana invetura bila, ponovna inventura je sastojina je neophodna iz sljedeih
razloga:
-

Potrebo je procijeniti stepen zastrtosti zemljita kronjama stabala prije i neposredno

nakon provedene sjee.

Pouzdanija ocjena intenziteta sjee e se dobiti ako zalihu, i zapreminu doznaenih

stabala izraunamo na osnovu istog uzorka.

Ocjena promjene kvaliteta zalihe (prije i nakon sjee), po ueu uzgojno-tehnikih i

tehnikih kvalitetnih klasa stabala, premjerene od jedne osobe- projektanta, i na
veem broju primjernih ploha e biti mnogo pouzdanije, jer se gubi subjektivnost
razliitih osoba u premjerima istih podataka.

Za ovu ocjenu - u opis provedene doznake, uobiajeno se do sada koristio postupak da iz

drvne mase, po kvalitetnim klasama, prikazane u elaboratima stanja zaliha po sastojinama u GO,
izbijemo drvnu masu koju je projektant doznaio u odsjeku, sukladno kvalitetnim klasama
doznaenih stabala. U praksi su se deavali sluajevi, nakon takve raunice, da e stanje biti loije
od zateenog, odnosno da smo doznakom zahvatili bolja kvalitetnija stabla u prosjeku od
prikazanog kvaliteta zalihe u elaboratu. U stvari radi se o vjerovatno looj i sa velikom grekom
procjene optereenim podacima za pojedine odsjeke, snimljenim u redovnoj inventuri uma, a ne
o looj doznaci (izboru) stabala za sjeu. Naime u ureajnoj praksi podaci o kvalitetu zalihe se
snimaju tek na svakoj etvrtoj primjernoj povrini. Moe se raditi i o nedovoljnom poznavanju
kriterija za ocjenjivanje kvaliteta stabala kod jednog od snimaa bilo taksatora, tokom redovne
inventure uma, ili projektanta prilikom doznake stabala.
U Inventuri odjeljenja koju provodimo nakon doznake stabala, nije potrebo mjeriti veliki
broj taksacionih elemenata, kao u redovnoj inventuri uma u cilju izrade umskogospodarske
34

osnove. Nije potrebno mjeriti visine stabala niti njihov debljinski (zapreminski prirast), niti neke
ostale podatke ime se znaajno ubrzava premjeravanje na pojedinim primjernim plohama.
Izuzetno, ako sumnjamo u grubu greku, u procjeni boniteta stanita za pojedine vrste drvea u
odsjecima, nakon izvrene redovne inventure uma i date u elaboratima stanja uma po
sastojinama, potrebno je snimati i visine stabala.
Za premjer potrebnih taksacionih podataka koristi se reprezentativni metod ili metod uzorka, ija
se veliina posebno odreuje za svako odjeljenje, odnosno odsjek. Elementi ili jedinice uzorka su
primjerne povrine koje mogu biti razliitog oblika i veliine (krune - sa fiksnim ili promjenjivim
duinama radijusa, kavdratne i pravougaone). U taksacionim premjerima uma kod nas u primjeni
krune primjerne povrine koje ini sistem koncentrinih krugova sa zajednikim cetrom a
promjenjivom duinom radijusa pri emu duina radijusa je u direktnoj zavisnosti sa prenikom
stabala, odnosno, zavisi od debljinske strukture sastojine.
7.3.1 Veliina uzorka za inventuru sastojine
Broj primjernih povrina ima presudan znaaj u osiguravanju da rezultati procjene budu precizni.
Preciznost se mjeri kroz utvrivanje greke uzorkovanja manja veliina greke uzorkovanja
podrazumijeva preciznije procjene i obrnuto. Veliki broj ploha smanjuje greke uzorkovanja. esto
se inventurni premjeri dizajniraju prema unaprijed zadatoj greci za najvaniji podatak, a to je
zaliha sastojine (10-20%). Zato je vano poznavati koliko je jedinica uzorka potrebno za
postizanje traene greke procjene veliine zalihe.
Iz formule za raunanje standardne greke uzorka koja glasi
moe se izvesti sljedei
=

teoretski zakljuak: da bi smanjili veliinu standardne greke procjene za x-puta

potrebno je poveati veliinu uzorka na x2 puta. To znai da se sa poveanjem broja
primjernih povrina veliina greke uzorka veoma sporo smanjuje. Ovu konstataciju je neophodno
poznavati u postupku planiranja veliine uzorka jer su najee unaprijed zadate (poznate) veliine
greke procjene sredine uzorka.
Osnovna formula za procjenu potrebne veliine uzorka (n) kada su nam za varijablu koja se
procjenjuje poznate mjere variranja (bilo u apsolutnom (Sx) ili u relativnom iznosu (CV%)) i traena
tanost, izvodi se na sljedeii nain:
= t

Razlika izmeu aritmetike sredine skupa ( ) i aritmetike sredine uzorka ( ) naziva se apsolutna
veliina greke uzorka i oznaava se sa = pa u tom sluaju gornji izraz dobija sljedei
izgled: = . Ako se izraz rijei po n, dobija se konana formula za raunanje veliine

uzorka n koja glasi:

- ako se koriste apsolutne mjere varijacije: =

- ako se koriste relativne mjere varijacije:
Gdje je:

%
%

za n30 odnosno:

za n>30

Iz ovih formula se moe zakljuiti da, neovisno od povrine inventurne jedinice (odsjeka), veliina
uzorka direkno zavisi od standardne devijacije ili koeficijenta varijacije i od izabrane sigurnosti
(veliine parametra t), a indirektno od dozvoljene greke traene tanosti procjene. Sigurnost
(vjerovatnoa) kao i dozvoljena greka se najee unaprijed biraju, to znai da veliina uzorka
35

praktino zavisi jedino od varijabiliteta obiljeja ija se veliina procjenjuje na bazi uzorka na
inventurnoj jedinici. Vrlo heterogeni statistiki skupovi zahtijevaju uzimanje veeg broja jedinica u
uzorak u odnosu na homogene skupove. U naoj praksi kao i u praksi veine evropskih zemalja
uobiajeno je da se kao mjera tanosti procjene uzima dvostruka veliina relativne standardna
greka (t2), to priblino odgovara vjerovatnoi (pouzdanosti) procjene od 95 % i veliini uzorka
> 30.
U savremenoj inventurnoj praksi mjere varijabiliteta (iskazane najee preko
varijacionog koeficijenta) se procjenjuju i to na bazi probnih uzoraka, zatim koritenjem podataka
iz predhodne inventure (ako se radi o periodinim premjerima) ili iz podataka publikovanih
nauno-istraivakih radova.
Ovdje je potrebno naglasiti da se pomou prikazanih formula dobija samo priblian broj primjernih
povrina iz razloga to su veliine parametara varijacije za osnovni statistiki skup nepoznate i
mogu se praktino samo procijeniti jer bi njihovo tano utvrivanje bilo ne ekonomino i skupo.
Na bazi poznatog (procjenjenog) broja primjernih povrina moe se odrediti potreban intenzitet
izbora ili procenat primjernih povrina po sljedeim formulama:
=

100

Gdje su:
intenzitet izbora (premjera);
n broj primjernih povrina (veliine uzorka);
N broj primjernih povrina cijelog statistikog skupa (inventurne jedinice).
Procenat primjernih povrina ( ) se moe procjeniti i po sljedeoj formuli:
=

100

Gdje su:
procenat primjernih povrina;
povrina cijelog uzorka;
povrina cijelog skupa (inventurne jedinice).
Iz ove druge formule se moe izvesti zakljuak da intenzitet izbora zavisi, osim od povrine
uzorka, i od ukupne povrine inventurne jedinice koja se premjerava (pri istoj vjerovatnoi kod
manjih povrina, intenzitet premjera je vei i obrnuto).
Prema tome, broj primjernih povrina zavisi od povrine odsjeka te izraene heterogenosti
u pogledu strukture to se moe zakljuiti na osnovu veliine relativne greke procjene zalihe
kako po vrstama drvea, tako i za sve vrste drvea uzevi ih zajedno. Za one vrste drvea koje su
u zalihi zastupljene u znaajnoj mjeri, veliina greke e biti manja i obrnuto, kod vrsta ije je
uee u zalihi veoma malo, vee su veliine relativnih greaka. Veliine relativnih greaka su za
svaki odsjek, prikazane u ureajnim elaboratima. Pored podataka o veliini zalihe i njenoj
debljinskoj strukturi (po vrstama drvea i ukupno) prikazana i veliina relativne greke, za grupe
vrsta dvrea (etinare i liare) i za sve vrste drvea zajedno i sve debljinske stepene zajedno.
Pri jednakoj povrini odsjeka veliina greke e biti to vea ukoliko se radi o heterogenijoj
umskoj sastojini u pogledu debljinske strukture. Postavlja se pitanje, koliki je broj primjernih
povrina potrebno postaviti da bi dobili podatke zadovoljavajue tanosti.

36

Na sljedeem grafikonu 1, prikazane su izraunate veliine relativne greke procjene (SE %) zalihe
(svih vrsta drvea zajedno) za sve odsjeke visokih uma u Igmanskom GP-u iz podataka inventure
2004 godine, izraunate po formuli:
% = 100

(%)

Gdje je x- zaliha sastojine svih vrsta drvea

Iz praktinih razloga, jednostavnosti prikaza, nisu prikazani podaci za odsjeke u kojima je
poloeno manje od 5 primjernih ploha. U njima je greka procjene zalihe bila vrlo velika.
Sa grafikona je vidljivo da se relativna greka procjene naglo smanjuje sa poveanjem broja
primjernih ploha, te da se greka od oko 15%, u prosjeku ostvaruje sa oko 45 poloenih
primjernih ploha (od 10% u homogenijim uslovima do 20 % za heterogene uslove strukturne
izgraenosti zalihe sastojine). Ova greka od oko 15 % bi nas mogla zadovoljiti, za potrebe izrade
izvedbenog projekta.
Potrebno je naglasiti da je ovo potreban broj ploha u svakom pojedinom odsjeku. To znai
da unutar odjeljenja, ako on ima vie odsjeka, prilikom provoenja inventure trebamo projektovati
razliita odstojanja izmeu centara probnih povrina u razliitim odsjecima.

Relativna greka procjene zalihe svih vrsta

drvea u sastojini (%)

50
45

Rel_greka zalihe odsjeka

40

kriva izravnanja greke

y = 101,18x-0,5

35
30
25
20
15
10
5
0
0

10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110

Broj primjernih ploha-sistema koncentrinih krugova "Drini&Stojanovi"

Grafikon 1: Zavisnost veliine relativne greke procjene zalihe (svih vrsta drvea zajedno) za od broja
poloenih primjernih ploha u odsjecima visokih uma (Igmansko GP 2004 godina)
U nastavku e biti izloen metodski pristup realizacije terenskih aktivnosti na premjeru potrebnih
taksacionih i drugih varijabli stabala i umskih sastojina.
Meusobna udaljenost susjednih probnih povrina (centara koncentrinih krugova) za procjenu
veliine zalihe, ili drugaije reeno, duina stranice kvadratne mree se odreuje po formuli:

P 10000
; gdje je:
n

x stranica kvadrata mree (m),

P povrina odsjeka (ha),
n broj potrebnih probnih povrina
37

ako nam je povrina odsjeka 20 ha, a potreban broj primjernih povrina 45, tada e rastojanje x
biti:
=

20 10000
= 66,7
45

Ova distanca nije praktina za odmjeranje te ju je potrebno zaokruiti na 70 m, u kom sluaju e

biti poloeno oko 41 primjerna povrina, ili 65 m, u kom sluaju e biti poloeno oko 47 primjernih ploha.
to je odsjek vei, za oekivati je da njegova heterogenost (varijabilitet) u pogledu veliina koje
procjenjujemo na probnim plohama bude vea. Direktno se odraava na veliinu standardne devijacije (SX),
iz tog razloga, za postizanje iste greke procjene, u veim odsjecima je potreno poloiti neto vie probnih
ploha.
Za vrlo male odsjeke, ne bi trebli ii sa manje od 10 primjernih povrina, a za velike odsjeke preko
60 ha, ne bi trebali poloiti manje od 1 plohe po 1 ha.
Iznesene konstatacije su samo orijentacione. I za male i velike odsjeke bi trebalo uvijek polagati
vei, priblino isti broj primjernih povrina za dostizanje iste (ujednaene) greke procjene veliine zalihe,
ali bi to za vrlo male odsjeke bilo jako skupo, zbog utroenog vremena a i obzirom na manju drvnu masu
koju emo iz njih koristiti.
Radi boljeg razumijevanja, koji sve faktori utiu na greku procjene, moe se vidjeti na osnovu dijela
rezultata multifaktorijalne analize veliina greaka procjene zalihe odsjeka (svih vrsta drvea zajedno i svih
debljinskih klasa zajedno) u istom Igmanskom G podruju. Isti podaci su prikazani na grafikobnu 1.

General Linear Models (Broj_krugova>5)

Zavisna varijabla: Greska_po_odsjeku
Broj kategorijskih varijabli: 2
A=GK gazdinska klasa
B=GJ gospodarska jedinica
Broj kvantitativnih varijabli: 3
D=Broj_krugova
E= Zaliha (m3/ha)
F= Stepen prek. zem. kronjama stabala
Selektovani odsjeci sa: Broj_krugova>5
Analysis of Variance for Greska_po_odsjeku
Source
Sum of Squares
Df
Mean Square
Model
152745,
20
7637,27
Residual
129932,
1815 71,5881
Total (Corr.)
282678,
1835
Type III Sums of Squares
Source
Sum of Squares
GK
16285,3
GJ
3222,1
Broj_krugova
53113,1
Zaliha (m3/ha)
8099,22
Stepen prek. zem. 1266,18
kronjama stabala
Residual
129932,
Total (corrected)
282678,

F-Ratio
106,68

Df
15
2
1
1
1

Mean Square
1085,69
1611,05
53113,1
8099,22
1266,18

1815
1835

71,5881

P-Value
0,0000

F-Ratio
15,17
22,50
741,93
113,14
17,69

P-Value
0,0000
0,0000
0,0000
0,0000
0,0000

R2 = 0, 54
Sve varijable (p<0,05) imaju znaajan uticaj na veliinu greke procjene, najvei uticaj (prema veliini
F-odnosa) ima broj krugova koji su poloeni u odsjeku, a zatim prosjena veliina zalihe u odsjeku i
prosjeni stepen prekrivenosti zemljita kronjama stabala. to su ovi faktori vei greka je manja. Takoe
moe se vidjeti da na veliinu greke procjene zalihe ima uticaja i sama gazdinska klasa (GK), ali i cijelih
gospodarskih jedinica... i pored toga, objanjenje promjene veliine greke procjene ovim faktorima je samo
54 %.

38

Izloeno samo ukazuje da veliinu greke procjene veliine nekog taksacionog elementa teko
unaprijed tano moemo ocijeniti samo na osnovu broja ploha koje planiramo poloiti. Te da je, u tu svrhu,
najbolje koristiti iskustvene podatke iz ranijih premjera istih povrina.

7.3.2

Iskolavanje centara primjernih povrina

Prije nego to se za dato umsko odjeljenje (po odsjecima) pristupi iskolavanju centara probnih
krugova na terenu, potrebno je u birou odrediti veliinu uzorka tj. odrediti minimalno
horizontalno rastojanje izmeu centara primjernih povrina na ve unaprijed opisani nain. Nakon
toga se u odgovarajuem GIS softveru pristupa izradi radne skice datog odjeljenja sa ucrtanim
granicama prostorne i ureajne podjele uma na kojoj se posebnim postupkom generie mrea
centara primjernih povrina. Moe se
tokom printanja karte jednostavno
uitati
zajedno
sa
prikazom
koordinata centara. Tako je uraeno
na primjeru prikazanom na slici 11,
gdje je projektovano rastojanje
centara ploha 80 m, i dobijeni broj
centara ploha (unutar granica odsjeka
a, 48 (oznaeni krstiima)
Kada su uneseni svi potrebni
podaci u radnu skicu, ista se printa na
listu
papira
A4
formata
u
odgovarajuoj razmjeri. Na osnovu
tako pripremljene radne karte
projektant
pristupa
iskolavanju
centara probnih krugova na terenu.
Slika 11: Inventurna skica jednog odsjeka sa oznaenom mreom Postupak iskolavanje prvog centra
kao i svih ostalih centara provodi se
koordinata centara primjernih ploha
na isti nain kao i prilikom provoenja
redovnih taksacionih premjera. To
znai da odmjeravanje horizontalne udaljenosti zapoinje od neke poetne (startne) take.
Kao poetna taka najee se koristi neka markantna taka koja se najlake pronalazi kako
na karti, tako i na terenu. To su najee presjecita granica tri i vie odjela tzv.tromee koje se
na terenu vidno obiljeavaju na stablima u obliku prstena sa ucrtanim brojevima odjeljenja i
graninicima koji predstavljaju pravce pruanja granica umskih odjeljenja. Pored ovih stabala sa
prstenima kao poetne take koriste se trigonometri i izraene visinske kote, izvori vodotoka,
presjecita granice odjela sa umskom putnom infrastrukturom, centri krivina i sl. Kada je na
terenu utvrena poetna taka ona se i na skici obiljeava kao poetna taka. Sa radne skice se
pomou linijara sa milimetarskom podjelom oita horizontalna udaljenost do najblieg (prvog)
centra primjerne povrine i strelicom unosi smjer kretanja prema njemu a zatim se pristupa
horizontalnom odmjeravanju potrebne udaljenosti. U ovu svrhu moe se koristi daljinomjer sa
koncem tzv.Waltax ali to moe biti i obina pantljika. Takoe je odmjeravanje mogue provoditi
primjenom ultrazvunog visonomjera VERTEX III ili IV koji posjeduje mogunost oitanja
horizontalne udaljenosti (H_DIST) izmeu dvije take. Izuzetno se moe koristiti i GPS ureaj koji
u datoj satelitskoj konstelaciji pokazuje dobar prijem signala sa tanou pozicioniranja do 3 (5) m.
Ako se za mjerenje horizontalne udaljenosti koristi pantljika i daljinomjer sa koncem, onda
je potrebno u svim onim sluajevima kada smjer kretanja na terenu nije horizontalan (a to je i
najei sluaj), pored kose udaljenosti mjeriti i nagib terena, odnosno, vertikalni ugao koji zaklapa
pravac kretanja i horizontalna ravan. Za premjer verikalnih uglova mogu se koristiti padomjeri kao
39

i neke busole koje su dodatno opremljene za premjer uglova. To treba raditi uvijek izmeu
pojedinih lomnih taaka na terenu. To su take na terenu na kojima se mijenja vertikalni ugao
po pravcu kretanja. Za odreivanje horizontalne udaljenosti, na osnovu ovih mjernih veliina,
primjenjuje se Tablica redukovanih duina koja je sastavni dio svakog manuala za unos podataka
(tabela 3). Za primjenu ovih tablica kao ulazne veliine se koriste izmjereni nagib terena u
stepenima i horizontalna udaljenost pri emu se iz tablice zapravo oitava potrebna kosa
udaljenost koju za izmjereni verikalni ugao i traenu horizonatlnu udaljenost treba izmjeriti na
terenu.
Tablela 3: Potrebne duine za mjerenje u nagibu za datu horizontalnu distancu
Nagib
vizurne dui
( )
5
10
15
20
25
30
35
40
45

7.3.2

2,5

3,5

4,0

5,5

Horizontalna duina (m)

7
9
15
25
10
Kosa duina (m)

2,51
2,54
2,59
2,66
2,76
2,89
3,05
3,26
3,54

3,51
3,55
3,62
3,72
3,86
4,04
4,27
4,57
4,95

4,02
4,06
4,14
4,26
4,41
4,62
4,88
5,22
5,66

5,52
5,58
5,69
5,85
6,07
6,35
6,71
7,18
7,78

7,03
7,11
7,25
7,45
7,72
8,08
8,55
9,14
9,90

%
8,8
17,6
26,8
36,4
46,6
57,7
70,0
83,9
100,0

9,03
9,14
9,32
9,58
9,93
10,39
10,99
11,75
12,73

15,06
15,23
15,53
15,96
16,55
17,32
18,31
19,58
21,21

25,10
25,39
25,88
26,60
27,58
28,87
30,52
32,64
35,36

10,04
10,15
10,35
10,64
11,03
11,55
12,21
13,05
14,14

20

30

40

50

20,08
20,31
20,71
21,28
22,07
23,09
24,42
26,11
28,28

30,11
30,46
31,06
31,93
33,10
34,64
36,62
39,16
42,43

40,15
40,62
41,41
42,57
44,14
46,19
48,83
52,22
56,57

50,19
50,77
51,76
53,21
55,17
57,74
61,04
65,27
70,71

Obiljeavanje centra primjerne povrine

Na kraju tano odmjerene horizontalne udaljenosti, postavlja se tap koji treba da bude vrsto i
vertikalno pobijen u tlo. Ovo je vrlo vano zbog izbjegavanja greke u odmjeranju horizontalne
udaljenosti od centra do pojedinih okolnih stabala. Najbolje je je da tap bude metalni od lagane
legure, to dui to bolje, radi jednostavnijeg odmjeranja udaljenosti do stabala na strmijem terenu.
Nakon zavrenog snimanja na jednom centru, tap se moe ukloniti, a na njegovo mjesto ostaviti
manji drveni koi.
Na radnoj skici se pored centara probnih krugova upisuje redni broj centra kao i u manualu te
strelicom smjer kretanja projektanta po terenu.
S obzirom da primjerna povrina treba da reprezentuje dio sastojine u kojoj se nalazi, u nastavku
e se razjasniti svi oni sluajevi na koje nailazimo prilikom iskolavanja centara probnih krugova.
7.3.3

Centar u blizini granice ume i goleti (ili privatnog posjeda)

Ako se odmjeravanje izmeu dva centra probnih krugova zavrava u blizini ili na samoj granici
izmeu ume i goleti ili privatnog posjeda, potrebno je centar primjerne povrine pomjeriti unutar
ume i to tako da nam najvei radijus kruga (25 m) ne zahvata prostor van ume ili u privatnom
posjedu. To znai da je potrebno pomjeriti se unutar sastojine tako da novi centar bude udaljen
najmanje 25 m u odnosu na okomiti pravac pruanja granice. Novi poloaj centra (koji sada nije u
sistemarskoj mrei) se ucrtatavi na skici. Odmjeravanje do sljedeeg centra primjerne povrine se
nastavlja od mjesta gdje se prethodno zavrilo odmjeranje a ne od poloaja pomjerenog centra.
Ako je utvreni poloaj centra izvan ume (npr. pripada goleti), tada se on i ne postavlja ve se od
tog mjesta nastavlja sa odmjeranjem (iskolavanjem) do poloaja sljedeeg centra.
7.3.4 Centar u blizini ili na kamionskom putu.

40

Na slian nain kao i u prethodnim sluajevima ako se projicirani centar primjerne

povrine nalazi na kamionskom putu neophodno je izvriti pomjeranje centra primjerne povrine
jer u produkcionom smislu kamionski put je trajna neproduktivna povrina. Ustanovljeni centar
primjerne povrine pomjera se na onu stranu puta na koju se odmjeravanjem prelo preko
osovine puta. Ovo vai za sluaj kada kamionski put nije istovremeno i granica odjeljenja. Poloaj
pomjerenog centra se ucrtava na skici. Navedeni postupak ne vai za traktorske vlake jer su one
dio produktivne povrine sastojine.
7.3.5

Centar u blizini granice odjeljenja ili odsjeka

Da ne bi dolo do toga da na jednoj primjernoj povrini mjerenjem budu obuhvaena stabla iz

razliitih odjeljenja ili odsjeka, potrebno je i u ovom sluaju izvriti izmjetanje proiciranog centra primjerne
povrine. Ako se odmjeravanje horizontalne udaljenosti izmeu dva centra zavri u blizini granice odjeljenja
ili na samoj granici, tada se izmjetanje provodi takoer okomito na granicu za 25 m i to unutar odjeljena u
kojem se provodi premjer. Ako se radi o granici dva odsjeka tada pomjeranje centra moemo vriti u dva
smjera, naprijed u naredni odsjek ili unazad u odsjek iz kog dolazimo, ovisno od pozicije ustanovljenog
centra primjerne povrine.
Projektant tokom rada u odjeljenju treba da snima i ucrtava na radnoj skici sve promjene koje su nastale u
proteklim ureajnim periodima a nisu evidentirane pa ni na skicama/kartama, radi korektnog izrauna
povrina pojedinih sastojina.
To mogu biti sljedei primjeri promjene stanja povrina uma:
-

Novoizgraeni kamionski put

Otvoreni rudnik

Povrina nastala neplanskom golom sjeom u visokim umama i pretvorena u degradiranu visoku umu
ili u izdanaku umu, ili u golet,

Izvrena konverzija u izdanakim umama i nastanak jednodobne sastojine, a koja nije evidentirana na
kartama,

Goleti koje nisu ranije bile ucrtane na karti/skici,

Bive goleti (manje pleine) koje su procesom prirodne obnove ili vjetaki podmlaene, a po sastavu
vrsta drvea se uklapaju u strukturu okolne sastojine (odsjeka). U tom sluaju staru granicu goleti
treba izbrisati, a na njima postaviti probne krugove.

Bive goleti koje treba evidenirati kao novi odsjek-sastojinu, ako je ta golet poumljena vjetaki i to
vrstom (vrstama) drvea koje se ne mogu uklopiti kao strukturna jedinica susjedne sastojine (odsjeka)
i svakako ako je povrina bive goleti velika, te se svojom povrinom i starou stabala ne moe
uklopiti u strukturu susjedne sastojine, i posmatrati kao jednodobna skupina, to ovisi od datog naina
gazdovanja t.j. od maksimalne veliine skupine. Takoe na ovim povrinama postavljamo probne
krugove.

7.4 Taksaciona snimanja na primjernim povrinama

Za premjer potrebnih podataka u svim visokim umama sa prirornom obnovom primijenjuje se
metod privremenih oglednih povrina sistematski rasporeenih u kvadratnoj mrei na meusobnoj
jednakoj udaljenosti. Dakle, centri primjernih povrina rasporeeni su prema dizajnu jednostavnog
sistematskog uzorka.
Realizacija sistematskog izbora primjernih povrina provodi se na nain da se prvi element uzorka
(primjerna povrina ) bira sasvim sluajno a svaki naredni prema nekom sistemu (svaka n-ta
primjerna povrina ili svaka povrina na odreenom odstojanju). Praktina realizacija sistematskog
izbora se vri po modelu kvadratne, pravougaone ili trougaone mree. Centri primjernih povrina

41

predstavljeni su kao presjecita upravnih i horizontalnih linija, odnosno tjemena geometrijskih

figura (kvadrata, pravougaonika ili trokuta).
Za inventurni premjer priprema se radna karta, ista kao ona prikazana na slici 1, sa tom razlikom
to se direktno u njenoj pripremi, tampa mrea koordinata sa oznakama rastojanjima koji su
ogdovaraju projektovanoj distanci izmeu centara primjernih ploha
Prednosti ovakvog rasporeda primjernih povrina se ogledaju u sljedeem:

Nije potrebno unaprijed poznavati ukupan broj primjernih povrina inventurne jedinice, niti je
potrebno vriti bilo kakvu prethodnu numeraciju primjernih povrina;
Pronalazak i reambulacija sistematski rasporeenih centara primjernih povrina su jednostavni;
Rad i kretanje na terenu se prilagoavaju postojeoj orografiji terena;
Primjernim povrinama se ravnomjerno prekriva cijela povrina inventurne jedinice tako da su
dobro obuhvaena i variranja u njenoj strukturi i to proporcionalno njihovom povrinskom
udjelu;
Pri istom broju probnih povrina ovim tipom izbora se dobijaju neto taniji rezultati u odnosu
na jednostavni sluajni uzorak.

Nedostaci ovakvog rasporeda primjernih povrina su:

Za obraun parametara uzorka koriste se formule koje su izvedene za jednostavni sluajni

uzorak tako da nije sasvim korektan postupak sa aspekta matematiko-statistike obrade
podataka;
Teoretski se moe desiti da prostorni raspored pojave odreenih populacija (jedinki) u prirodi
slijedi skoro isti sistematski raspored kao i kvadratna ili pravougaona mrea primjernih
povrina (npr. svi centri primjernih povrina rasporeeni su na vrhovima, ili grebenima, ili pak
u podnoju brda). U takvim sluajevima se moe dobiti pogrena predstava o distribuciji i
veliinama obiljeja koja se ovim metodom procjenjuju. U praktinom radu takav problem se
rjeava zakretanjem ili pomjeranjem sistematske mree centara primjernih povrina.

Kao jedinice ili elementi uzorka najee se koriste koncentrini krugovi po neto izmijenjenom
modelu STOJANOVI&DRINI, (1975) iji radijusi zavise od veliine prenika stabala -PPS uzorak
(ZHRER, 1980). To je u principu Bitterlichov metod realiziran na nain da se umjesto optike
selekcije stabala (putem ogledalnog relaskopa ili nekog drugog podobnog instrumenta), vri fiziko
(manuelno) mjerenje njihovih udaljenosti od reambuliranog centra primjerne povrine.
Jedinica uzorka je kompleksna kruna povrina koji se sastoji od (maksimalno!) est krugova koji
imaju zajedniki centar dok im veliina radijusa zavisi od debljine stabla. Izgled i veliina graninih
radijusa prikazani su na slici 12. dok su pripadajue debljinske klase stabala, povrine krugova i
faktori preraunavanja na jedinicu povrine dati u sljedeoj tabeli 4.
Tabela 4. Osnovni parametri koncentrinih krunih povrina (Lojo 2012)
Debljina 42table
(D1,3 cm)

Radijus kruga (m)

5d < 10
10d< 20
20d< 30
30d< 50
50d< 70
70 cm

2,5
4,o
5,5
9,0
15,0
25,0

Povrina kruga (m2)

P
19,63
63,62
95,03
254,47
706,86
1963,49

Faktor preraunavanja
na 1 hektar
(

509,29
157,19
105,23
39,29
14,15
5,09

42

Moe se primjeniti bilo koji sistem

koncentrinih krugova, ako bi on bio vie
prilagoen debljinskoj strukturi zalihe
sastojine.
S obzirom na vrstu i broj taksacionih
elemenata (obiljeja) stabala koji se
mjere (utvruju, procjenjuju), svaka
primjerna povrina ima karakter neto
pojednostavljenog detaljnog kruga u
visokim umama a koji se primjenjuju
prilikom
provoenja
redovnih
taksacionih
premjera
radi
izrade
umskogospodarskih osnova.
Slikaa 12. ema koncentrinih primjernih povrina (Lojo
2012)

Na primjernim povrinama se snimaju i

evidentiraju veliine sljedeih taksacionih
elemenata stabala i obiljeja sastojine:

- stepen zastrtosti zemljita kronjama stabala iznad taksacionog praga i to posebno

prekriveni i neprekriveni dio pantljike ija suma mora iznositi 50 m;
o prvi put uzimajui u obzir sva stabla
o drugi put na istoj plohi ne uzimajui u obzir stabla koja smo doznaili
- prsni prenici stabala (iznad taksacionog praga) koja pripadaju primjernoj povrini;
o posebno evidentiramo stabla koja su doznaena
- uzgojno-tehnika kvalitetna klasa stabala (kojima su mjereni prsni prenici);
- tehnika kvalitetna klasa stabala (kojima su mjereni prsni prenici);
Navedeni taksacioni elementi stabala i druga obiljeja sastojine se evidentiraju posebno po vrstama
drvea i upisuju u odgovarajui manual koji se pripremi u tu svrhu. Relativno je jednostavan i
moe se pripremiti na raunaru. Npr., izgled jedne njegove stranice i nain upisa podataka bi
mogao biti:
Odjel: (u naslovu manuala)
odsjek

01-a

001

KRUG broj
38

Prekrivenost zemljita 1

Prekrivenost zemljita 2

45

Redni
broj

Taksacioni elementi stabala

1
2
3
4

Vrsta
drvea
kod
2
1
4
1
2
1

prenik

klasa

cm
0
0
1

4
5
1

5
2
0

UT

2
1
3

2
1
2

Doznaka
0
0
1

43

Za ispravan nain mjerenja pojedinih taksacionih podataka stabala i sastojine, potrebno je

konsultovati odgovarajuu literaturu iz dedrometrije, ili metodike izrade umskogospodarske
osnove. Nije potrebno da u te detalje ulazimo u ovoj metodici.
7.3.6 Organizacija rada na inventuri sastojina
Premjer potrebnih podataka se obavlja u organizaciji 1+1, to znai jedan projektant i jedan
pomoni radnik.
Projektant vodi taksacioni zapisnik, odreuje busolom pravac kretanja, mjeri nagibe terena, i
nadgleda rad pomonog radnika.
Pomoni radnik mjeri prsne prenike stabala, udaljenosti izmeu centara krugova,
pomae kod provjere graninih stabala i razvlai pantljiku za mjerenje stepena sklopa.
7.4.7 Obrada podataka inventurnog premjera
Nakon korektno unesenih podataka u odgovarajuu prilagoenu aplikaciju za obradu podataka
(ukoliko je ista pristupana projektantu) ili uz jednostavnu primjenu aplikacije MS Excel, moe se
pristupiti utvrivanju prosjenih veliina dobijenih na bazi uzorka. Uopteni prikaz obrade
podataka provodi se kroz poznavanje sljedeih formula:
Procjena aritmetike sredine skupa na osnovu izraunate sredine uzorka se vri pomou sljedee
nejednaine na osnovu koje se utvruju granice intervala povjerenja za datu veliinu vjerovatnoe
kao mjere sigurnosti:
x t Sx X x t Sx

Ako se radi o veliini zalihe onda formula ima sljedei izgled:

v t Sv V v t S v

v - prosjena veliina zalihe po ha (po vrstama drvea, grupama vrsta drvea i ukupno) izraunata
kao prosjek utvrenih zapremina iz svih primjernih povrina
t tablina veliina koja se oitava iz tablice t-distribucije a zavisi od vjerovatnoe kao mjere
sigurnosti i veliine uzorka (broj primjernih povrina;

Sv - standrdna greka procjene za zapreminu

V - Oekivana veliina zalihe u odjelu koju elimo procijeniti pomou uzorka.

Za poznatu povrinu umskog odjeljenja (F) veliina zalihe po vrstama drvea, grupama vrsta
drvea i za sve vrste drvea izraunava se po sljedeoj formuli

F v t S v V F v t Sv F
Zapremina sastojine se izraunava po metodu zapreminskih tablica, tzv.ureajnih tarifa. Za njihovu
primjenu je potrebno poznavati veliinu bonitetnog razreda za svaku od evidentiranih vrsta drvea
u odjeljenju. Za potrebe obrauna zapemina moe se koristi procjenjeni bonitet iz ureajnog
elaborate jer je bonitet procjenjen na bazi podataka premjerenih visina iz svih primjernih povrina
koje pripadaju datoj gazdinskoj klasi kojoj odjel, odnosno, pojedini odsjeci pripadaju. Ovo iz
razloga to je procjena boiteta znatno pouzdanija u odnosu na onaj koji bi se utvrivao ako bi se
dodatno na primjernim povrinama mjerile i visine stabala a to bi iziskivalo dodatni utroak
vremena i novca. Izuzetno, premjer visina je preporuljiv samo u onim sluajevima ukoliko se
ustanovi da su procjenjeni boniteti iz ureajnih elaborata nepouzdani to za sobom povlai i
pogrean obraun zalihe u cijelom odjeljenju. U takvim sluajevima, dovoljno je mjeriti visine
44

samo onim stablima koja su selekcijom ula u premjer a koja s obzirom na svoje dimenzije i
poloaj u sastojini pripadaju spratu dominantnih i kodominantnih stabala.
Osnovna formula za obraun zalihe po vrstama drvea, grupama vrsta drvea i ulupno glasi:

++

, , , Zapremine predstavnika u 1., 2., 3.,...,k.tom debljinskom stepenu oitana iz

odgovarajuih zapreminskih tablica tzv.ureajnih tarifa.
,

,..,

preraunati broj stabala sa jedinice povrine koncentrinog kruga (ili

bilo koje druge primjerne povrne) na jedinicu povrine od 1. hektara. On se izraunava

primjenom faktora za preraunavanja broja stabala sa jedinice povrine uzorka na jedinicu
povrinu od jednog hektara (vidjeti tabelu 4)

- zapremina svih stabala u 1. debljinskom stepenu.

Prema navedenoj proceduri se izraunavaju zapremine po vrstama drvea prije sjee i poslije sjee
kao i zapremine doznaene drvne mase, (koritenjem filtera u MS Excelu, iskljuivanjem
doznaenih stabala i obratno). Takoe je isti princip i kod izraunavanja zapremina vrsta drvea po
kvalitetni klasama.
Za obraunavanja stepena zastrtosti zemljita kronjama stabala iznad taksacionog praga koristi se
formula za prostu aritmetiku sredinu gdje se na osnovu svih primjernih povrina na kojima je
utvrivan ovaj element posebno izrauna prosjena veliina neprekrivenih dijelova a posebno
prosjek prekrivenih dijelova. Takoe se i za stepen sklopa moe utvrditi interval pouzdanosti
procjene.
7.4.8 Zapreminski prirast sastojine
Zapreminski prirast direktno ne utvrujemo tokom ove inventure. To nije niti potrebno. Po
prethodno opisanom postupku (drugi), na osnovu procenta prirasta u gazdinskoj klasi, dodajemo
jednogodinji zapreminski prirast na utvrenu zalihu, obzirom da e se, po pravilu, sjea u sastojini
vriti naredne godine. Ovisno od vremena izrade projekta (izvrene inventure) moe se desiti da
nije potrebno nikakvo dodavanje zapreminskog prirasta na utvrenu zalihu, ako se premjer obavi u
oktobru ili kasnije u godini, nakon to je zavren period priraivanja, a sjea se planira izvriti od
januara do kraja aprila naredne godine.

45

7.5

Prikaz stanja zaliha i doznaene drvne mase po odsjecima unutar odjeljenja

Veliina zalihe forma prikaza

Obraunate podatke, po naprijed opisanom postupku je zatim potrebno prikazati u jednostavnoj i
preglednoj formi kao u sljedeem primjeru:

Odjeljenje:
Odsjek
Gazdinska
klasa
Povrina u ha:

STRUKTURA DRVNE MASE ZALIHE PRED SJEU (primjer

Omjer
smjese

15
60
0
0
76
17
0
7
0
24
100

3
3
0
0

Jela
Smra
B.bor
C.bor
etinari
Bukva
Hrast
Plem.li.
Ost.li.
Liari
Ukupno

4
0
5
5

Po
cijeloj

DRVNA MASA m3/ha (krupno drvo)

Bonitet

Vrsta
drveta
(podgrupe
i grupe)

odjeljenje 136, GJ Igman)

DEBLJINSKE KLASE cm
5-9
4
0,47
0,39
0,00
0,00
0,86
0,23
0,00
0,00
0,00
0,23
1,09

10 - 19
5
1,68
18,61
0,00
0,00
20,29
1,65
0,00
1,00
0,00
2,65
22,94

20 - 29
6
2,97
19,48
0,00
0,00
22,45
6,87
0,00
5,32
0,00
12,19
34,64

30 - 49
7

50 - 69
8

20,81
70,61
0,00
0,00
91,42
23,37
0,00
10,81
0,00
34,18
125,60

24,56
92,78
0,00
0,00
117,34
26,26
0,00
6,25
0,00
32,51
149,85

70 >
9
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

Ukupno

povrini

m3/ ha
10

m3
11

50,49
201,87
0,00
0,00
252,36
58,38
0,00
23,38
0,00
81,76
334,12

1459,16
5834,04
0,00
0,00
7293,20
1687,18
0,00
675,68
0,00
2362,86
9656,07

Greka
procjene

Tabela 5:

x
x

U istoj formi tabele se prikazuje struktura i veliina normnalne zalihe (iz umskogospodarske
osnove za odgovarajuu gazdinsku klasu, zatim tabela koja prikazuje strukturu i veliinu
doznaene drvne mase. A zatim i strukturu i veliinu zalihe nakon provedene sjee greku
procjene u %, potrebno je izraunati samo za grupe vrsta drvea: etinare i liare, i za sve vrste
drvea.
Radi preglednijeg prikaza stanja zaliha, u printanoj formi, prikaz stanja se moe prikazati i skraeno
koristei podgrupe vrsta drvea, umjesto kodova i naziva svih vrsta drvea. To e smanjiti broj
redova u tabelama. Ipak radi razliitih cijena istih sortimenata za razliite vrste drvea, neophodna
je obrada podataka (sortimentne strukture) i po pojedinim vrstama drvea.
Strukturu doznaene drvne mase (ako se primjenjuju skupinasto preborni ili skupinasti sistem
sjea) potrebno je obraunati po izdvojenim skupinama i izvan skupina, naravno po pojedinanim
odsjecima.
Radi lakeg izvoenja i kontrole predvienih radova na sjei i transportu posjeene drvne mase,
doznaenu drvnu masu je potrebno obraunati i po radnim poljima i stovaritima
(gravitacionih zonama). Pri tome je dovoljno prikazati broj stabala i drvnu masu doznaenih
stabala, po grupama vrsta drvea, za etinare i liare i ukupno. Potrebno je prikazati i srednji
prenik doznaenog stabla (aritmetiki) te obraunatu prosjenu zapreminu doznaenih stabala.
Ovdje treba napomentuti da zapreminu stabala doznake trebamo obraunati dva puta. Prvi put
onu koja je tanija, na osnovu knjige doznaenih stabala, vrsta drvea, njihovog prsnog prenika uz
koritenje adekvatnih zapreminskih tarifa. Tu zalihu treba prikazati odmah nakon tabela prikaza
46

stvarne i normalne zalihe, po mogunosti na jednoj stranici, radi lakeg uporeenja podataka o
normalnoj zalihi i svarnom stanju.
U narednoj tabeli iste forme, potrebno je prikazati oekivano stanje zalihe sastojine nakon sjee.
Ona se dobije jednostavno oduzimanjem zapremine doznaenih stabala od zalihe sastojine pred
sjeu.
Zato je to potrebno, pojasnie se kasnije u dijelu 7.6.
Ovo je i do sada bio uobiajeni prikaz, kakav se koristio u ureajnoj praksi u BiH, pa nema
potrebe da se detaljnije obrazlae.
7.5.1 Kvalitet postojee zalihe
Slino prethodnim prikazima, potrebno je obraunati zalihu sastojine na osnovu primjernih
povrina, uzimajui jednom samo stabla prve uzgojnotehnike klase, zatim druge, i na kraju tree.
U narednoj tabeli 6, zapremina pojedinih uzgojnotehnikih (UT) klasa stabala prikazana je njihovim
procentualnim ueem u zapremini, svake pojedine vrste drve(i grupa vrsta dvrea) i debljinske
klase, radi jednostavnijeg uvida u kvalitet nego kada je to prikazano veliinom zalihe u m3. Naravno
da bi se dolo do ovakvog prikaza prethodno je potrebno izvriti obraun zapremina po pojedinim
UT klasama.
Trebamo znati da su podaci po debljinskim klasama ipak optereeni velikom grekom procjene.
Stoga su, u ovoj tabeli, najpouzdaniji podaci koji se odnose na sve debljinske klase zajedno, i sve
vrste drvea zajedno.
Tabela 6: Struktura drvne mase zalihe po uzgojno tehnikim klasama odsjeka a

Na sliana nain potrebno je obranati zapremine pojedinih vrsta drvea po tehnikim kvalitetnim
klasama i prikazati na nain prikazan u primjeru tabele 6.
Tabela 6: Struktura drvne mase zalihe po tehnikim klasama odsjeka a

Ovakve forme prikaza kvaliteta zalihe koriste se samo u analizi stanja zaliha prije i nakon sjee.
Radi toga je na isti nain (prikazano u tabelama 5 i 6) potrebno obraunati i prikazati stanje zalihe
nakon to se sjea izvri. Naravno u ovom drugom obraunu samo iskljuimo stabla sa primjernih
ploha koja su doznaena.

47

Takoe u ovim prikazima nije potrebno prikazivati podatke za svaku vrstu drvea posebno.
Dovoljno je ako se to uradi po podgrupama i glavnim vrstama drvea.
Naizgled postoji veliki broj raunskih operacija, ali to se obino rjeava izradom adekvatne
aplikacije obrade podataka. ak i ako ne postoji, koritenje svakom dostupne aplikacije MS, Excel
moe se u vekoj mjeri pojednostaviti i ubrzati ovaj obraun.
Naravno sami tabelarni prikazi nisu dovoljni, potrebno je dati komentar o stanju kvaliteta zalihe te
oekivanoj dinamici popravljanja istog.
7.6

Dosadanje gazdovanje i reagovanja sastojine na sprovedene sjee i analiza

izvrene doznake stabala za sjeu u sastojini

Ovaj posao se odnosi na analizu naprijed obraunatih i prikazanih podataka taksacionih

elemenata, i na uporeenje tih taksacionih elemenata sa taksacionim elementima iz
umskogospodarske osnove, (etatom i tehnikim ciljem gazdovanja). Neminovne su i velike razlike
koje treba obrazloiti radi eventualnog korigovanja u pogledu vladanja prilikom provoenje
doznake narednih godina.
7.6.1 Intenzitet sjee?
Radi to korektnijeg raunanja ovog podatka potrebno je jo jednom izraunati i prikazati u istoj
formi tabele stanje zalihe nakon sjee, ali na osnovu poloenih primjernih povrina, ovaj put ne
raunajui zapreminu doznaenih stabala obuhvaenih premjerom. Intenzitet sjee e se izraunati
iz ovih podataka i stanja zalihe pred sjeu, (razlike zapremina za etinare i liare i ukupno
podijeljenje za zalihom pred sjeu). Time se ovaj podatak utvruje na osnovu istog uzorka pa je
samim tim i mjerodavniji nego podatak koji bi smo dobili na osnovu tanih veliina o doznaenoj
drvnoj masi i stanja zalihe pred sjeu, kako se do sada radilo.
U tom drugom sluaju bili su esti sluajevi (za malo zastupljene vrste drvea u zalihi, da je obim
doznaene drven mase vei od zalihe, to je naravno nemogue. Razlog lei u tome to se zaliha
utvruje na osnovu uzorka, pri emu je procjena za vrste drvea, koje su malo zastupljene u zalihi
ili u samo nekim dijelovima sastojine, nepouzdana u velikoj mjeri, a zapremina doznaenh stabala
utvrivana potpunim premjerom.

7.6.2 Kvalitet zalihe nakon sjee

Komentariemo podatke ija je tanost procjene vea, obino samo podatke o glavnim vrstama
drvea (podgrupe) i za sve debljinske klase zajedno. U ti svrhu moe se formirati manja pregledna
tabela kao u sljedeem primjeru u tabeli 7;
Tabela 7 : Struktura drvne mase zalihe po uzgojno tehnikim klasama odsjeka a
Vrsta drveta
Uzgojno-tehnika kvalitetna klasa
I
II
III
Jela prije/nakon doznake
0,0/0,0
66,2/91,2
33,8/8,8
Smra prije/nakon doznake
2,8/3,5
54,7/66,5
42,5/30,0
Ukupno etinari prije/nakon
doznake
2,3/2,9
56,6/70,9
41,1/26,3
Bukva prije/nakon doznake
0,0/0,0
44,6/53,4
55,4/46,6
Plemeniti liari prije/nakon doznake
0,0/0,0
0,0/0,0
100,0/100,0
Ukupno liari prije/nakon doznake
0,0/0,0
30,3/35,8
69,7/64,2
Ukupno sve vrste prije/nakon doznake
1,8/2,1
51,1/61,6
47,1/36,3

Suma
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0

Potrebno je svakako dati komentar na ove podatke. Ne treba ni oekivati radikalne promjene i
naglo poveanje kvaliteta, ako se radi o manjim intenzitetima sjea. Pogoravanje kvaliteta ukazuje
48

na grube greke u obraunu, ili to ne bi smjelo nikako biti, na sjeu kvalitetnijih a ostavljanje loih
stabala u sastojini.
Neloginosti u podacima poreenja kvaliteta zalihe, prije i nakon sjee, su este ako se u tu svrhu
koriste podaci o kvalitetu sastojine iz redovne inventure (u doba ureivanja) i ako su projektanti
(taksatori), ili samo jedan od njih, bili nedovoljno obueni u kriterijima za ocjenu kvalitetnih klasa
stabala, pa se njihove ocjene znaajno razlikuju za ista stabla.
Ako to radi jedan ovjek (vri inventuru i ocjenu kvaliteta doznaenih stabala) takve grube greke
se nee pojaviti.
7.6.3 Analiza razloga doznake stabala za sjeu
Radi analize provedene doznake stabala potrebno je izraditi tabelarni prikaz broj i zapremine
doznaenih stabala po debljinskim klasama i razlozim doznake pojedinanih stabala (tabel 7-1) po
pojedinim odsjecima unutar odjeljenja.
Tabela ovih podataka dodatno govori u prilog dinamike i mogunosti djelovanja na izmjenu
strukture i kvaliteta zalihe, ugroenosti sastojina ili looj primjeni sredstava rada i tehnolokog
postupka u fazama sjee i transporta drvne mase u sastojinama, ili koritenju neadekvatnih
tehnologija rada a to ima za posljedicu veliki obim oteenih stabala u sastojini.
Tabela 7-1: Prikaz podataka o broju i zapremini doznaenih stabala prema razlozim doznake
Razlog
doznake

podatak

Izvala

zapremina
broj stabala

Suika

zapremina
broj stabala

Rak

zapremina
broj stabala

5-9
0,25

10 - 19
1,83

debljinske klase
20 - 29 30 - 49 50 - 69
2,54

7,16

8,74

70 >

% od
zapremi
ne (sve)

sve

0,00

20,53

12

20

45

0,23

19,19

39,32

162,11

279,41

6,40

506,66

12

141

82

104

80

420

0,19

4,37

3,99

13,79

18,26

0,00

40,60

10

30

63

1,08
26,62
2,13

Sama tabela podataka moe da ukae na probleme u ranijem gospodarenju, ili da afirmie do tada
primjenjene metode. U tom smislu je potrebno i dati komentar ovih podataka
Pored uticaja sjee na veliinu zalihe i njenu strukturu po debljinskim klasama, te popravljanje
njenog kvaliteta, potrebno je i da se utvrdi preporui kada bi trebalo da u sastojini uslijedi
sljedea redovna sjea, ako se predpostavi da e se glavnom sjeom zahvatiti ista povrina i da
elimo uspostaviti normalan raspored debljinskih klasa ili klasa starosti skupina.
7.7 Ostali planovi i dokumentacija izvedbenog projekta
Nakon ovih faza rada, pristupa se izradi plana iskoriavanja uma, koji se direktno oslanja na plan
sjea, obraunom oekive proizvodnje umskih drvnih sortimenata (koliinom po pojedinim
vrstama sortimenata) i obraun potrebne radne snage i radnih kapaciteta (na osnovu odabrane
tehnologije rada i obima poslova).
Sastavni dio ovog plana su i kalkulacije oekivanih prihoda i direktnih trokova po pojedinim
radnim operacijama.
Slian obraun obima radova po vrstama radova i kalkulacije trokova na poslovima uzgojnih mjera
koje nisu obuhvaene planom sjea izrauje se u vidu plana uzgojnih radova, kao i plana mjera
atite uma.
Odreena zakonska ogranienja i upute za izradi i realizaciju izvedbenog projekta regulisana su
podzakonskim aktima: posebno Pravilnikom o izradi izvedbenih projekata za umska odjeljenja i
Pravilnikom o umskom redu.

49

U ovim pravilnicima se opisuju pojedinosti administrativnog karaktera koje, imaju opisanu

zakonsku proceduru izrade, kontorle kvaliteta i odobravanja izraenih izvedbenih projekata. Ovo
su pratei dokumenti svakog izvedbenog projekta.
U specifinim okolnostima odredbe Pravilnika, imaju vaan uticaj na planska rjeenja, kao na
recimo mogui poloaj transportnih putova, gdje se zabranjuje projektovanje transport drvnih
sortimenata du vodenih tokova (manjih pooka i rijeka) ili ak i prelaz preko njih bez
obezbijeenog privremenog mosta-prelaza radi spreavanja oneienja i normalnog protoka
vode. Nadalje definie se nain obiljeavanja doznaenih stabala, mjera preventivne zatite od
prenamnoenja insekata ili patogenih gljiva, ogranienja sistema gazdovanja ili vrste mehanizacije
koja se moe koristiti, u sluajevima postojanja specifinih okolnosti kao to je sluaj pozicije
odjeljenja u nekoj od definiranih i izdvojenih vodozatitnih zona (II i III), blizine izletita, privatnih
posjeda i sela gdje se redovnim nainom gazdovanja mogu stvoriti eventualne konfliktne situacije i
sl.
Obzirom na to, u okvitu izvedbenog projekta je obavezna procjena tzv. Okolinskog uticaja
planiranih radova, kai osvrt na mjere ouvanja biodiverziteta uma. Ukratko, moe se rei da
kvalitet izvedbenog projekta i njegov sadraj mora biti u skladu sa vaeim zakonskim i
podzakonskim aktima koji tretiraju ovu oblast poslova u umarstvu.
8. SADRAJ PROJEKTA KORITENJA UMA I SEKUNDARNOG OTVARANJA TE
NAIN PRIKAZA INFORMACIJA

Plan iskoriavanja uma u okviru izvedbenog projekta sastoji se iz pet principijelnih dijelova
poglavlja:
8.1. Obim i asortiman proizvoda
Na osnovu strukture doznaene drvne mase, po vrstama drvea, debljinskim i tehnikim
kvalitetnim klasama (tabela 8), i odgovarajuih sortimentnih tablica (Proli, N., Pavli, J. i
Vukmirovi) vri se obraun obima i asortimana umskih drvnih sortimenata u doznaenoj drvnoj
masi i prikazuje u odgovarajuoj tabeli.
Tabela 8: Prikaz stanja kvaliteta doznaene drvne mase po vrstama drvea i tehnikim kvalitetnim
klasama
vrsta
jela
TK

TK

II

TK

III

TK

IV

Sve TK

podatak

5-9

10 - 19

Debljinske klase (cm)

20 - 29 30 - 49 50 - 69

70 >

sve

broj stabala
zapremina
broj stabala
zapremina
broj stabala
zapremina
broj stabala
zapremina
broj stabala
zapremina

.......slijedile bi tabele za ostale vrste drvea (podgrupa) i to onoliko grupa vrsta drvea koje se
meusobno razlikuju po cijenama za iste sortimente po 1 m3.
Utvreni asortiman drvnih proizvoda osnova je za odreivanje prihoda koji e se ostvariti
realizacijom bio-tehnikih mjera. Meutim, ono to izostaje u umarskoj praksi je komparacija
planiranih i realizovanih sortimenata po vrstama i ukupno. Teoretski izmeu plana i realizacije ne
bi smijele postojati velike razilke na nivou umskog odjeljenja. Meutim, u praksi se gotovo uvjek
javljaju manje a esto i vee razilke, te bi bilo veoma korisno utvrditi razloge njihovog nastanka.
Principijelo one mogu nastati iz dva razloga. Prvi je pogrena procjena prilikom tehnike
klasifikacije stabala, a drugi je nestruno krojenje i/ili klasiranje umskih drvnih sortimenata.
50

Utvrivanje razloga nastanka pomenutih razlika umnogome bi moglo pomoi njihovom uklanjanju
to bi u konanici rezultiralo poveanjem prihoda po osnovu prodaje umskih drvnih sortimenata.
Tabela 9: Obim i asortiman drvnih proizvoda (sumarna tabela po grupama vrsta drvea
umski drvni proizvodi (sortimenti)
etinari
Vrsta sotimenta
FL
PT 1
PT 2
PT 3
ukupno trupci
IP
TT
JD
ukupno obla graa
sitno tehniko drvo
celuloza
ogrijev
ukupno sortimenata
otpadak
sveukupno

kol.

(m3)

liari
Vrsta sotimenta

kol. (m3)

FL
PT 1
PT 2
PT 3
ukupno trupci

celuloza
ogrijev
ukupno sortimenata
otpadak
sveukupno

8.2. Tehnologije rada

U ovom poglavlju potrebno je dati kratak i koncizan opis planirane tehnologije sa navodima o
sredstvima rada, te prostornoj i vremenskoj organizaciji rada po fazama. Poeljno je da projektant
ukratko obrazloi osnovne razloge kojima se rukovodio prilikom izbora projektovanih tehnologija
rada (ekonomski, ekoloki).
8.3. Projektovani radni kapaciteti (norme rada i potreban broj radnih dana) za
realizaciju planiranih bio-tehnikih mjera
Projektovani radni uinci proizlaze iz konkretnih uvjeta rada za pojedine faze iskoriavanja uma,
a potreban broj radnih dana za realizaciju izraunava se na osnovu dnevnih normi rada i
raspoloive drvne mase. Vano je naglasiti da od valjanosti normi rada zavisi u najveoj mjeri
obraun neophodnih radnih kapaciteta, planirano vrijeme realizacije, trokovi rada, motiviranost
radnika za rad i dr. Mnogostruki i veoma vaan uticaj normi rada pri izradi izvedbenog projekta ali
i za ukupno poslovanje jednog umarskog preduzea vie je nego dovoljan razlog da se ovom
pitanju (problemu) posveti puno vea panja nego je to trenutni sluaj.
Tabela10: Kategorizacija uvjeta rada prema veliini uticajnih faktora i norme rada (III kategorija u primjeru)
na sjei i izradi sortimenata
Uticajni faktor
Veliina uticajnog faktora Broj poena (primjer)
Karakteristike odjeljenja
Nagib terena (%)
16-30
7
Bonitet i kvalitetna klasa
III/IV
11
Gustina podmlatka
10-30 %
5
3
Doznaena bruto masa (m /ha)
50-69
9
Prosjena zapremina doznaenog stabla (m3)
1,0-1,99
6
1001-1300
2
Srednja nadmorska visina (m)
do 1 km
2
Srednja udaljenost od kamionskog puta (m)
Ukupno bodova
42
51

Kategorija uvjeta rada

III
Norme rada (m3/RD*)
Sortimentna metoda

Sortiment
Trupci
Jamsko drvo
Celulozno drvo
Ogrijevno drvo
Sitno tehniko drvo

etinari
5,75
3,66
3,13
3,88
2,17

Liari
5,91
4,27
3,35
3,14
-

Poludeblovna metoda
Sortiment
Trupci
Jamsko drvo
Celulozno drvo
Ogrijevno drvo
Sitno tehniko drvo

etinari
6,50
4,13
3,53
4,28
2,46

Liari
6,62
4,78
3,75
3,52
-

*RD- radni dan

Bitno je da upotrebljene norme rada uvaavaju najvanije uticajne faktore od kojih zavisi radni
uinak u pojedinim fazama iskoritavanja uma. Radi tehnike korektnosti ali i uklanjanja
nedoumica i eventualnih sumnji (pogotovo ako se radovi povjeravaju privatnim poduzetnicima)
potrebno je u okviru ovog poglavlja prikazati i nain utvrivanja vrijednosti pojedinih uticajnih
faktora kao i same norme za konkretne uvjete rada u odjeljenju. U tabeli 10 dat je prikaz normi
rada za sjeu stabala i izradu drvnih sortimenata preuzete iz Norme rada u iskoritavanju uma,
umsko uzgojnih radova i tehnikog odravanja mehanizovanih sredstava Kantonalnog PD za
gospodarenje dravnim umama Sarajevo-ume d.o.o, Sarajevo, za jedno primjerno odjeljenje
(136, GJ. Igman)
Na osnovu karakteristika terena i prostornog ureenja sastojine, intenziteta doznake, prosjene
zapremine doznaenih stabala i blizine pristupnih putova vri se kategorizacija uslova rada.
Pri tome je u okviru izvedbenog projekta potrebno prikazati ulazne podatke na osnovu kojih je
izvrena kategorizacija uslova rada (tabela 10).
Sam obraun potrebnog broja radnih rada vri se odvojeno po fazama rada (sjea, privlaenje,
eventualno izrada sortimenata na stovaritu) i po radnim poljima. Naime, izmeu radnih polja
mogu postojati znaajne razlike u pogledu uvjeta rada a time i objektivnih radnih uinaka. Na kraju
je potrebno prikazati sumarne podatke za cijelo odjeljenje. Primjer obrauna potrebnog broja
radnih dana za sjeu stabala i izradu drvnih sortimenata te privlaenje drveta skiderom dat je u
tabelama 11 i 12 (sumarni podaci).
U pomenutim normativima su date norme i zaostale radne operacije koje ovdje nije (kao niti u
projektu) potrebno prikazivati. Dovoljno se pozvati na odreene norme rada prilikom kalkulacije
potrebne radne nsge sredstava rada i direktnih trokova rada. Ovdje neemo ulaziti u njihovu
realnost jer je to poseban problem koji se mora rijeiti kao preduslov za bilo kakav organizovan i
efikasan rad.

52

Tabela 11: Proraun potrebnog broja radnih dana za sjeu i izradu

Sortiment

(1)

Norma rada
(m3/RD)
etinari Liari
(2)
(3)

Trupci
Jamsko drvo
Cel. drvo
Ogr.drvo

5,75
3,66
3,13
3,88

Neto masa
(m3)
etinari
Liari
Ukupno
(4)
(5)
(6)
sortimentna metoda
304,42
29,91
334,33
56,32
56,32
57,68
18,46
76,14
32,26
32,26

5,91
4,27
3,35
3,14

Ukupno
Trupci
6,50
Jamsko drvo
4,13
Cel. drvo
3,53
Ogr.drvo
4,28
Ukupno
Svega za odjeljenje

Potrebno radnih dana

etinari
(7)

418,42
80,63
499,05
poludeblovna metoda
1160,99
75,72
1236,71
214,80
214,80
219,79
46,71
266,50
81,71
81,71
1595,58
204,14
1799,72
2014,0
284,77
2298,77

6,62
4,78
3,75
3,52

Liari
(8)

Ukupno
(9)

52,9
15,4
18,4
-

5,1
5,5
10,3

58,0
15,4
23,9
10,3

86,7

20,9

107,6

178,6
52,0
62,3
292,9
379,6

11,4
12,4
23,2
47,0
67,9

190,0
52,0
74,7
23,2
339,9
448

Tabela 12: Proraun potrebnog broja radnih dana za rad traktora (primjer odjeljenje 136)
Sortiment
(1)
etinarski trupci
etinarsko
jamsko
Bukovi trupci
Bukovo jamsko
Ukupno
etinarski trupci
etinarsko
jamsko
Bukovi trupci
Bukovo jamsko
Ukupno
etinarski trupci
etinarsko
jamsko
Bukovi trupci
Bukovo jamsko
Ukupno

Norma rada
Raspoloiva masa
Potrebno radnih dana
(m3/RD)
(m3)
etinari Liari
etinari Liari
Ukupno etinari Liari
Ukupno
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
(9)
Radno polje 1 (Ls1 620 m) sa primicanjem
31,53
1114,22
1114,22
35,3
35,3
28,36
417,09
417,09
14,7
14,7
-

22,31
75,75
75,75
20,07
128,31
128,31
1531,31
204,06 1735,37
50,0
Radno polje 1 (Ls1 620 m) bez primicanja
42,05
231,35
231,35
5,5
37,81
86,58
86,58
2,3
-

29,74
26,74

17,16
17,16
29,11
29,11
317,93
46,27
364,20
7,8
Radno polje 3(Ls1 93 m) sa primicanjem
60,38
33,10
33,10
0,5
50,10
12,29
12,29
0,2
-

45,39
45,39
0,7
Radno polje 3 (Ls1 93 m-) bez primicanja
80,51
33,10
33,10
0,4
66,81
12,39
12,39
0,2

etinarski trupci
etinarsko
jamsko
Bukovi trupci
Bukovo jamsko
Ukupno
Ukupno za odjeljenje

45,49
1940,12

250,33

45,49
2190,45

0,6
59,1

3,4
6,4
9,8

3,4
6,4
59,8

5,5
2,3

0,6
1,1
1,7

0,6
1,1
9,5

0,5
0,2

0,7

0,4
0,2

11,5

0,6
71

53

8.4. Trokovi iskoritavanja uma

S obzirom na ranije naglaeni znaaj trokova izvoenja radnih operacija iskoritavanja uma
iznimno je vano da predkalkulacije trokova rada budu to tanije. Uobiajena je praksa da se u
umarstvu primjenjuje FAO Metodika kalkulacija strojnog rada u umarstvu. Sami trokovi
prikazuju tabelarno po fazama rada i sortimentima, ukupno i po jedinici proizvoda kao to to
pokazuje tabela 13.
Tabela 13: Proraun direktnih drokova iskoritavanja uma po fazama rada i ukupno
Izvrioci

Broj radnika

BLD
(KM/dan)

Materijalni
trokovi
(KM/dan)

Broj dana

Ukupni
(KM)

Jedinini
trokovi
(KM/m3)

sjea i izrada
Rukovalac
privlaenje traktorom
Rukovalac
Pomonik
Ukupno
privlaenje animalom
Goni
ukupno

8.4.1

Trokovi sekundarnog otvaranja uma

Za realizaciju plana koritenja uma neophodno je kalkulisati i trokove sekundarnog otvaranja

uma.
U fazi rekognisciranja terena ve smo pojasnili postupke snimanja postojee mree putova, kao i
planiranje izgradnje novih dionica putova.
Koritenje stare postojee mree obino ne iziskuje znaajne trokove, ali ipak je esto potrebno
izvriti odreeni nivo radova na ureenju postojeih putova ili njihovoj popravci, posebno kada se
radi o vlakama izgraenim upotrebom tekih maina i esto manje ili vie erodiranimiji je obim
potrebno procijeniti.
Izgradnja privremenih vlaka, bez zasijecanja terena, ne iziskuje posebne radnje. Trokovi na sjei i
uklanjanju stabala sa trase su ve ukljueni u planu sjea.
Izgradnja vlaka sa upotrebom tekih dozera zahtijeva mnogo vie trokova koje je potrebno
planirati.
U radnoj karti prostornog ureenja su oznaene pojedine dionice vlaka sa utvrenim duinama.
Za one koje e se graditi koritenjem dozera, projektant mora da ocijeni obim potrebnih poslova,
na osnovu prosjenih bonih nagiba, odnosno veliine zasjeka terena po 1m dunom vlake,
karakteristike (tvrdoe) terena i adekvatne maine za izvoenje tih radova.
Trokovi se zatim obraunaju na osnovu jedininih normi rada za mainu, uslova terena te
ukupnog obima poslova iskopa i nasipa, odnosno duine dionica putova koje treba izgraditi.
8.4.2

Kalkulacije direktnih trokova rada iskoritavanja uma

Kalkulacijama ekonominosti zapravo se utvruje da li nam se i u kojoj mjeri odreeni rad isplati.
S obzirom na specifinosti rada u umarstvu odnosno iskoritavanju uma koje su manje-vie iste u
svim zemljama svijeta ali i mogunosti poreenja efekata rada odreenih sredstava u razliitim
uvjetima, FAO je za oblast umarstva izradio jedinstvenu kalkulacionu shemu uz preporuku
njenog koritenja u svim zemljama. Preporuka je da se prilikom obrauna trokova sredstava rada
(maina) u iskoritavanju uma u obzir uzimaju samo neposredni trokova rada maine (tehnoloka
kalkulacija). Stavke trokova koje ne proizlaze iz neposrednog rada maine, kao to su razne reije
(pogonska, upravna, prodajna i dr.) i kalkulativna dobit ili profit, ne ulaze u obraun tehnoloke
54

kalkulacije. Tehnolokom kalkulacijom se, dakle, ne utvruje trina cijena rada maine, ve
neposredni trokovi njenog rada u odreenim radnim uvjetima (tabela 14)
Ostali trokovi se posebnim koeficijentima utvruju u okviru ekonomsko-finansijskog dijela
Izvedbenog projekta.
Sama kalkulacija je dosta jednostavna a veina neophodnih podataka dostupna je u
raunovodstvenoj slubi preduzea. Ostali potrebni podaci utvruju se preko strojnih pogonskih
listova odnosno preko evidencija o radu stroja ili po potrebi posebnim snimanjima tehnolokog
procesa to je izuzetno rijedak sjuaj.
8.5 Dodatni dokumentacioni materijal
Izvoenje radnih operacija iskoritavanja uma spada u red najopasnijih radnih djelatnosti sa
mnogostrukim negativnim poslljedicama po sigurnost i zdravlje radnika. U cilju smanjenja rizika od
nesrea na radu i umanjenja posljedica negativnih uticaja sredstava rada na zdravlje radnika
obavezno je u izvedbenom projektu u posebnom dijelu navesti osnovne mjere obavezne zatite na
radu u skladu sa vaeim Pravilmikom o zatiti na radu umarskog preduzea.
Tabela 14: Standardna ema kalkulacije neposrednih trokova mainskog rada (Strehlke, 1971)
Vrsta trokova
KM/PS
(2)

(1)

Vrijednost trokova
KM/god
(3)

KM/m3
(4)

A. Materijalni trokovi
Nepromjenljivi ili fiksni
1. Kamate
2. Osiguranje
3. Porez
4. Garairanje

Sa 1

Uslovno promjenljivi
1. Amortizacija
- maine
- prikljuaka
2. Investiciono odravanje
- maine
- prikljuaka

Sa 2

Promjenljivi varijabilni
1. Trokovi goriva
2. Trokovi maziva
3. Ostali potroni materijal

Sa 3
Sa A

B Trokovi radnika
1. Rukovaoc maine
2. Pomoni radnici
Sveukupno

Sa B
Sa AB

Nepravilno izvoenje radnih operacija iskoritavanja uma, kao i koritene neadekvatne

tehnologije rada uslovima terena i nosivosti zemljita, moe imati izuzetno velike negativne efekte
po sastojinu (dubea stabla i podmladak) i umsko tlo.

55

Prilikom izvoenja ovih radnih operacija neophodno uspostaviti umski red odnosno pridravati se
obaveznih mjera pri uspostavi umskog reda u skladu sa Pravilnikom o uspostavljanju i ouvanju
umskog reda (Slubene novine F BiH broj: 01-02-493-2/02 od 29.11.2002. god). Stoga se u
posebnom dijelu izvedbenog projekta obavezno naznaavaju ove propisane mjere.
8.6 Praenje izvrenja normi rada i analiza
(posao koji se odnosi na zadatke efa za poslove iskoriavanja uma u realizaciji planova
gazdovanja)
Radi analize postignutih ekonomskih efekata i realnosti planova izvedbenog projekta, u pogledu
potrebnog broja radnika za izvrenje projektovanih obima poslova, nophodno je pratiti i analizirati
realizaciju radnih uinaka po koritenim normama rada odnosno vriti kontrolu i ocjenu
primjenljivosti normi rada. U tu svrhu prati se mjeseno izvrenje tehnikih normi rada na nain
kao to prikazuje radni formular u tabeli 15.
Tabela 15: Formular za praenje izvrenja normi rada
Mjesec
I
II
III
Itd.

Postotak radnika koji izvravaju normu rada u granicama od %

55-66

67-78

78-89

10

90-100

101-111

28

35

112-122

16

Primjedba

123-133

134-145

Na osnovu podataka iz formulara izrauje se grafiki prikaz. Znaajnija odstupanja krive izvrenja
normi rada od krive normalne raspodjele ukazuje na diskrepancu izmeu vaeih normi i
proizvodnih mogunosti radnog kolektiva. Neispunjavanje ili prebacivanje koritenih normi ne
znai apriori da one nisu dobre. Uzrok tome moe biti i radnika populacija, ija struktura
(starosna, zdravstvena, struna, socijalna i dr.) ne odgovara predodbi prosjenog radnika za kojeg
se norme izrauju. Ovo znai da je traenje rjeenja na otklanjanju diskrepance izmeu mogueg i
stvarnog dvosmjerno: korekcija norme i/ili aktivnosti na poboljanju radnih struktura.

56

9. PLAN UMSKO-UZGOJNIH RADOVA

Principijelno plan umskouzgojnih radova treba da bude razraen i prikazan na nain kako je to
prikazano u planu umskouzgojnih radova u GO, u onom dijelu koji se odnosi na pojedinane
gazdinske klase. Prema tome u okviru pojedinih sastojina mogu se pojaviti sljedei poslovi:
Plan proste reprodukcije uma
obim vjetakog poumljavanja radi kompletiranja prirodne obnove,
povrine na kojima e se provoditi mjere njege podmlatka, po vrstama mjera njege,
povrine na kojima e se vriti vjetako poumljavanje ako se ne rauna sa
prirodnom obnovom.
Plan umsko-uzgojnih radova za odsjeke postojeih umskih zasada sadri:
-

obim vjetakog poumljavanja u cilju popunjavanja umskih zasada,

obim novih poumljavanja poslije golih sjea umskih zasada.
mjere njege umskih zasada po vrstama mjera njege.

Ukoliko se unutar odjeljenja nalaze i povrine (odsjeci) izdanakih uma ili goleti podesnih za
poumljavanja, a godinjim planom proirene reprodukcije uma odreene za poumljavanje,
odnosno konverziju u vii uzgojni oblik, plan umskouzgojnih radova tada dobija i novi dio- plan
proirene reprodukcije uma koji moe sadravati i sljedee dijelove:
Plan proirene reprodukcije uma
povrine za poumljavanje nastale istom sjeom i mjere njege umskih zasada koje
e se podii na tim povrinama, po vrstama njege,
povrine na kojima e se mjerama njege provoditi prirodna obnova kad se planira
indirektna konverzija izdanaih u visoke ume.
U okviru svakog pojedinog plana potrebno je prikazati:
-

vrste i koliine sadnog materijala ili sjemenskog materijala potrebnog za izvrenje

plana umskouzgojnih radova,
sredstva za izvrenje umskouzgojnih radova,
predraun direktnih trokova za realizaciju plana umskouzgojnih radova.

Vrijeme izvrenja pojedinih radova.

Metodoloki postupak:
U postupku rekognosciranja terena identificiraju se (snimaju se) sve one povrine na kojima treba
provesti odreene umskouzgojne radnje. Poto se za svaku takvu situaciju unaprijed odredi
adekvatni uzgojni tretman (poumjavanje ili neka mjera njege), time su u velikoj mjeri stvoreni
preduslovi za izradu plana umskouzgojnih radova. Obzirom da su svi normativi vezani za povrinu
za razliite uzgojne mjere, daljni postupak izrade ovog plana je raunski jednostavan, kao i
kalkulacija direktnih trokova potrebnih za realizaciju istog.
U sljedeem primjeru dat je obraun samo za jednu od mjera umskouzgojnih radova, radi
predstave naina prikaza ovih mjera.
Njih nije potrebno detaljno opisivati unutar samog projekta ve samo oniliko koliko je dovoljno da
ih realizator razumije:
umsko-uzgojni radovi i direktni trokovi:
-

Mjera: povrinska obrada zemljita skidanjem travnatog busena budakom,

57

(mjestimino u manjim i veim krpama 1- 2 m2 sa razmacima od po 0,5 - 1 m,

izbjegavajui ve podmlaene dijelove povrine prirodnim podmlatkom)
Ukupna povrina 925 m2
Norma 170 m2 po radnom danu i jednom radniku, za srednje povoljne uslove rada
Potrebno radno vrijeme:
: 925/170 (m2/RD) = 5,4 = 5 RD
Ove povrine moraju biti jasno locirane na radnoj karti umsko-uzgojnih situacija (slika 8), na koje se
treba pozvati u tekstu.
Kod, npr., plana vjetakog poumljavanja i nabavke sadnog materijala potrebno je prikazati podatke
po odsjecima kao u sljedeim tabelama:
- Mjera: vjetako poumljavanje povrina ukupna 1,4 ha,
Nain sadnje: .......
Tabela xx. Vrste i cijene potrebnog sadnog materijala
odsjek a
Potrebna
Norma Cijena
potreban
povrina
Sadnica sadnog
Sadnice
Tip
broj RD
(ha)
/r/RD* materijala izvrioca
(vrsta)
sadnica KM/kom
kom /ha
0,5
80
625
jela
2+2
0,50
2500
15,6
0,5
80
562,5
smra
2+2
045
2500
15,6
0,4
100
300
b.bor
2+0
0,25
3000
12,0
sve
1,4
1487,5
43,2
*Norma za jedan dan po radniku

Naravno izbor adekvatnog sadnog materijala, sukladno uslovima stanita, tehnikom cilju
gazdovanja, potrebnih mjera njege, sredstava za izvrenje zadataka, organizaciji izvoenja zadataka
itd, vri na osnovu znanja uzgajanja uma, i realno raspoloivih kapaciteta. Potrebno je planirati i
trokove za ostale radnje kao to je priprema terena, ovisno od stanja zakorovljenosti ili
obraslosti terena grmljem:
Tabela xxx. Trokovi radne snage kod poumljavanja
aktivnost
priprema terena
sadnja

RD
5
44

KM/RD
40
40

Ukupno KM
200
1.760

Na kraju je potrebno napraviti sumarni pregled trokova materijala i radne snage potrebne za
izvrenje plana umskouzgojnih radova.

10. PLAN ZATITE UMA

Mjere zatite uma u okviru umskogospodarske osnove se donose za umskogospodarsko
podruje kao cjelinu (ne rade se po gazdinskim klasama). Sa tim u vezi u okviru izvedbenog
projekta za provoenje biotehnikih mjera u pojedinim umskim odjeljenjima, potrebno je
analizirati ugroenost sastojina od strane razliitih biotskih ili abiotskih agenasa, odnosno sa
stanovita integralne zatite uma. Potrebno je provjeriti da li se neka od specifinih mjera zatite
odnosi na ui lokalitet (odjeljenje za koje izraujemo izvedbeni projekat) odnosno da li su
poduzete sve odgovarajue mjere zatite uma.
58

Najvei dio problema u okviru zatite uma se moe rijeiti preventivnim mjerama zatite, a
izmeu ostalog pravilnim izborom sistema gazdovanja, unutranjim prostornim ureenjem
sastojina, doznakom stabala za sjeu te pridravanjem propisa o umskom redu.
U ovom dijelu izvedbenog projekta, je potrebno dati osvrt na ope zdravstveno stanje sastojina, te
osvrt na obim doznaene drvne mase radi sanitarnih potreba. One mogu biti neuobiajeno visoke,
tako da utiu na znaajno odstupanje od sjea predvienih sistemom gazdovanja po svom
karakteru i obimu.
U sluaju znaajne pojave ispoljavanja tetnih faktora u pojedinim sastojinama, odnosno njihovog
ugroavanja i destabilizacije, koje nisu rijeene prethodnim poreventivnim postupcima, ili se
nemogu rijeiti sjeom u okviru zadatog sistema gazdovanja umama, potrebno je jasno planirati
mjere kojima e se prevazii loe stanje ili sprijeiti daljnje pogoravanje.
Mjere zatite uma se uobiajeno planiraju na godinjem nivou i za cijelu gospodarsku jedinicu.
Radu toga posebnih mjera zatitete uma unutar pojedinih odsjeka odjeljenja obino i nema.
Potrebno je provoditi preventivne mjere na zatiti uma. One su ope i vae za sve ume,
regulisane su posebnim podzakonskim aktom (Pravilnik o uspostavljanju i ouvanju umskog reda Slubene novine F BiH broj: 01-02-493-2/02 od 29.11.2002. god.). Trokovi na redovnim
poslovima zatite uma (preventivnim) su ukljueni u trokove prethodnih radnji pa nema niti
posebnih trokova koje bi trebalo iskazivati.
Meutim neophodno je, tokom realizacije planova, stalno ukazivati radnicima na vanost i znaaj
pravilnog izvoenja radova i uspostavljanja umskog reda, te smanjenja teta prilikom izvoenja
ostalih radova. Radi toga se mogu uvesti stimulativne mjere, kao to je nagraivanje savjesnih i
paljivih radnika ili sankcionisanje onih drugih, to je vjerovatno bolje rjeenje.
Poseban osvrt potrebno je davati na preventivne mjere zatite od poara, adekvatne stepenu
ugroenosti sastojine od pojave istog, te provjeriti da li u odjeljenju postoje (prema planu zatite
uma iz GO) i da li su u ispravnom stanju objekti protipoarne zatite uma. Ako nisu treba
planirati mjere za njihovo osposobljavanje ili izgradnju.
7.1 Plan ouvanja biodiverziteta
Ovaj dio moe se posebno izdvojiti ili ukljuiti u plan zatite uma. Poto se ovaj plan takoe
razrauje za umskogospodarsko podruje, gdje treba da se identificiraju povrine koje treba da
uivaju posebnu zatitu ili reim gospodarenja, nema posebnih mjera koje se planiraju za
pojedinana odjeljenja.
Ouvanje bidiverziteta vrsta se postie izgradnjom prirodnih zajednica uma, te, ako se vjetaki
unose sadnice, tada naravno treba obratiti panju na porijeklo sadnog materijala koje treba biti
autohtono i lokalne provinijencije.
To znai da se ve prostornim ureenjem uma (klasifikacijom i formiranjem gazdinskih klasa) te
projektovanjem tehnikih ciljeva gazdovanja, obezbjeuju preduslovi i za ouvanje biodiverziteta.
Ako se odjeljenje za koje radimo izvedbeni projekat nalazi u zoni (zahvata odgovarajue gazdinske
klase) za koju su propisane neke posebne mjere ouvanja biodiverziteta ili ouvanja nekih posebno
ugroenih vrsta biljaka ili ivotina, odnosno propisana su neka posebna ogranienja u nainu i
obimu izvoenja sjea (kao za vodozatitne zone), to se u ovom dijelu mora napomentuti, a sve
mjere koje trebamo provesti u odjeljenju planirati sukladno tome.
11. EKONOMSKA ANALIZA
Treba da sadri obraun oekivanog prihoda, prodajom izraenih drvnih sortimenata, te
oekivanih rashoda koji e nastati realizacijom projekta, kao i trokovima izrade projekta.

59

U nastavku je dat prikaz takve jedne tabele (tabela 16) koja sadri podatke za prikaz kalkulacije
oekivanih prihoda. Ona je dovoljna za prikaz potrebnih podataka ako su cijene istih sortimenata
razliitih vrsta drvea iste, ali esto nisu.
Ako nisu iste, tada je potrebno izraunati prosjene cijene istih sortimenata a razliitih vrsta
drvea, ponderiui cijene po 1 m3, za pojedine vrste drvea sa koliinama izraenih istovrsnih
sortimenata po vrstama drvea.
U prilogu projekta je svakako potrebno imati obraunate tane koliine sortimenata razliitih
vrsta drvea, radi jednostavnile i lake komunikacije sa kupcima istih.
Tabela 16: Obraun ukupnog prihoda odjeljenje
Vrsta
drveta

Vrsta sortimenta

Formiranje ukupnog prihoda

(Prosjena) Cijena
Koliina
(KM/m3)
(m3)

Ukupno
(KM)

Liari

etinari

F
PT1
PT2
PT3
IP
TT
JD
STD
Celuloza
Ogrijev
Ukupno etinari
FL
PT1
PT2
PT3
Celuloza
Ogrijev
Ukupno liari
UKUPNO PRIHOD

Tabela 17: Rekapitulacija direktnih trokova izrade i realizacije projekta

Faza rada
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11

REKAPITULACIJA TROKOVA
Bruto LD
Materijalni
(KM)
trokovi

Ukupno
(KM)

Izrada projekta
Izgradnja i rekonstrukcija
traktorskih vlaka
Rekonstrukcija traktorskih vlaka
Sjea i izrada
Primicanje i privlaenje traktorom
Privlaenje animalom
Dorada na stovaritu
umsko uzgojni radovi
Rukovoenje i nadzor
Ostali radovi
xxx
UKUPNO DIREKTNI TROKOVI

60

Tabela rashoda (17) takoe moe imati i neke druge stavke. U nekim preduzeima, prisutna je
praksa da se kalkuliu i indiretni trokovi proizvodnje. Takva kalkulacija trokova je nepotrebna u
okviru izvedbenog projekta.
Indirektni trokove je potrebno obraunavati u okviru godinjih planova, jer je do indirektnih
trokova rada preuzea umarstva nemogue doi bez kalkulacije trokova, bar na godinjem
nivou, ako ne na viegodinjem.
U godinjem planu rada potrebno je izvriti kritiku analizu pojedinih stavki trokova, te planirati
mjere na njihovom eventualnom smanjenju, izmjeni tehnolokog procesa ili sredstava rada koje su
se pokazali kao nedovoljno efikasni, organizacije rada, po radnim jedinicama, rukovodiocima, itd...
U sutini indirektni trokovi istim iznosom optereuju svaki m3 proizvedenih sortimenata, manje
vie iz godine u godinu, ovisno od ukupnog planiranog obima proizvodnje i njegovog variranja iz
godine u godinu, (koje je po pravilu malo), neovisno o kojim umskim odjeljenjima se radi.
Radi toga nema potrebe da se ovi trokovi iskazuju u okviru izvedbenog projekta u rekapitulaciji
trokova.
12. OSTALA DOKUMENTACIJA I ANALIZE
12.1 Procjena socio-okolinskog uticaja izvrenja radova i mjere ublaavanja
ini se da pored prethodnih planova, koji se moraju uraditi (i planirati) u skladu sa pozitivnim
propisima zatite i ouvanja uma i umskih zemljita te zatite biodiverziteta, odobrenim
sistemima gazdovanja, nema potrebe za jedan ovakav dio u okviru izvedbenog projekta.
On treba da predstavlja rezime za zainteresovana lica izvan sektora umarstva kao argument da se
prilikom planiranja biotehnikih mjera u odjeljenju i naina njhiovog izvoenja vodilo rauna i o
ovon aspektu.
U sluaju bilo kakvih neeljenih efekata iji se obim ne moe tolerisati, a koje bi proizvele
planirane mjere u okviru izvedbenog projekta, te planirane mjere se moraju mijenjati ili u
potpunosti iskljuiti.
U ovom dijelu potrebno je dati osvrt po sljedeim pitanjima:
-

Zatitu prava vlasnika susjednih parcela;

Ugroenost podzemnih i nadzemnih voda;
Degradacija tla (opasnost od erozije);
Zatitu flore;
Zatita faune;
Zatita pejzaa;
Zatita kulturno-istorijskog naslijea;

Problemi sa susjednim vlasnicima mogu nastati ako e planiranim mjerama, na bilo koji nain biti
ugroena prava vlasnika susjednih parcela sa odjeljenjem. esto se to deava nepaljivim
planiranjem transportnih vlaka koje prelaze preko tuih parcela. Izvoenje radova tada u
potpunosti moe doi u pitanje i proizvesti tete po preduzee umarstva, ako vlasnici tih parcela
nisu pitani za saglasnost ili adekvatno obeteeni.
Ukuliko se odjeljenje nalazi u okviru izdvojenih vodozatitnih zona, tada treba posvetiti posebnu
panju, upozorenjem izvriocu poslova, na posebne mjere i thenologiju rada, te sredstva rada koja
dolaze u obzir za rad u takvim zonama. Pored toga, u svim ostalim umama, posebno onima u
kojima su izraeni povrinski tokovi voda, mora se dobro paziti kod projektovanja transportnih

61

putova, ili drugih radnji da ne doe do prekida zamuivanja ili skretanja povrinskih voda to
obino izaziva dalekosene negativne posljedice po faunu vodnih tokova, eroziju terena.
Zatita flore se obezbjeuje adekvatnim provoenjem propisanog sistema gazdovanja, ali fauna, tj;
neke posebne vrste mogu biti znaajno ugroene neadekvatnim izborom vremena izvoenja
radova ako se o tome ne vodi rauna. U tom smisli potrebno je konsultovati lovno-privredne
osnove, u kojima bi posebno ugroeni lokaliteti trebali biti naznaeni, sa preporuenim mjerama
zatite uma.
Zatita pejsaa takoe je u velikoj mjeri rijeena odabirom adekvatnog sistema gazdovanja i
prostornim ureenjem, odnosno klasifikacijom uma prema namjeni koritenja.
Ova stavka je izuzetno znaajna u umama (pojasu uma) oko izdvojenih izletita, za to su i
propisane mjere u umskogospodarskoj osnovi. U vezi sa tim potrebno je dati i osvrt, za
odjeljenje za koje se izrauje izvedbeni projekat, odnosno dali se ono nalazi u blizini takvih mjesta,
dali su stovarita sortimenata, odnosno mjesta za utovar izdvojena od najprometnijih mjesta,
odnosno sklonjena od pogleda jer ne daju lijepu sliku za prolaznike. Ako se o tome nije vodilo
rauna, to moe stvoriti negativan imid, negodovanja i proteste u javnosti pa time i probleme u
odvijanju planiranih aktivnosti.
Ako unutar odjeljenja postoje registrovani objekti kulturno-istorijskog naslijea, potrebno je
preduzeti mjere na njihovoj zatiti od unitavanja i oteivanja. Odnosno ostale mjere projektovati
tako da se ne naruava prostor u i oko takvih objetaka.
Ponekad u prirodi postoje neregistrovani vrijedni objekti, ili prirodni fenomeni, koje je vrijedno
sauvati. To mogu biti ak i pojedinana stabla izuzetne forme ili dimenzija, rijetke vrste drvea i
sl. Tada umarski strunjak ima veliku odgovornost i misiju na prepoznavanju, ouvanju tih
rijetkosti i pokretanju inicijative za njihovu formalnu zatitu, jer ko e drugi ?.

62