Nada eri

Industrijsko-obrtnika kola
Nova Gradika

U obranu itanja : itatelj i knjievnost u 21. stoljeu / Meta Grosman

U izdanju Algoritma i knjievne mree Traduki u listopadu 2010. u Zagrebu je tiskano prvo
izdanje ove knjige, prijevod sa slovenskog ( izd. 2004.). Knjiga ima 299 str., bibliografiju (277-296. str.) i
kazalo. Autorica Meta Grosman (1936.) je profesorica emerita Filozofskog fakulteta u Ljubljani i ve
pedeset godina prouava itanje, recepciju knjievnosti i teoriju prevoenja. Predaje englesku i ameriku
knjievnost.
Knjiga je podijeljena u deset cjelina a sredinje pitanje kojim se autorica bavi je to uiniti
kako bi mladi u kolskoj dobi razvili to uspjeniju itateljsku sposobnost? itanje, itatelji i itateljska
sposobnost povezani su kroz sve segmente ove knjige. Bez itanja nema ni itatelja a ni razvoja ni
razumijevanje pojma itateljske sposobnosti. Kod kue se uimo sluati i govoriti a zadatak kole je
nauiti uenike dobro itati i pisati.
Prva cjelina pod naslovom itanje kao proces govori o itanju knjievnosti kao aktivnom i
neaktivnom. Neaktivno itamo po povrini i bitan nam je odgovor to govori tekst a aktivno se bavimo
tekstom kad postavljamo pitanja, povezujemo i analiziramo i bitno nam je to i kako znai tekst. Vana je
itateljeva predodba o tekstu.
Druga cjelina Mladi itatelji izmeu crtanog filma i knjievne prie analizira specifinosti
primanja vizualno potpomognute prie. Ona ne nadomjeta itanje i zato ne razvija itateljske
sposobnosti i druge jezine sposobnosti.
Trea i etvrta cjelina Kako do bolje itateljske sposobnosti i Nastava itateljske pismenosti
govore o tome kako itateljska pismenost ovisi o koliini i kvaliteti itanja. Kako bi nastava knjievnosti
bila uvjerljivija ona mora proizlaziti iz neposrednih doivljaja samih uenika (vlastita miljenja) pomou
kojih se razvija kritiko miljenje. Autorica otvara praktina didaktika pitanja o odgoju itateljske
pismenosti. Samo iz stvarnih uenikih literarnih doivljaja razvija se itateljska sposobnost, sve drugo je
prazna pria i niz podataka o tekstu.
Od spontanog do usavrenog i reflektiranog itanja je peta cjelina koja obiluje postupcima
itanja knjievnih tekstova. Obrada lektire, vjebanje itanja i izrada lente dogaanja ine okosnicu
itanja i interakciju teksta i itatelja.
U estoj cjelini Razgovor o umjetnikom tekstu na je nastavi ponuen je odgovor na pitanje
Kako voditi razgovor?.Strunjaci razgovor smatraju automatskim nastavljanjem itanja. Zanimanje
za razgovor pokazatelj je razumijevanja teksta i samim time predstavlja nastavak itanja.
Suvremena recepcijska teorija upozorava na to da tek itatelj daje znaaj tekstu, pojedinim
rijeima i vezama. Uitelj mora pomoi ueniku da sami naue razrijeiti tajnu i snagu teksta, jer je
literatura poseban oblik jezine aktivnosti. O svemu tome rije je u sedmoj cjelini pod naslovom Nova
teorijska polazita za nastavu knjievnosti.
Osma cjelina Literarni odlomci istie kako je itanje na odlomcima neprirodan proces
itanja jer nema pozitivnog literarnog doivljaja. Uenicima se alje kriva poruka da je za
razumijevanje teksta dovoljno zapamtiti nekoliko povrinskih opisa. Na taj nain literarni odlomci ne
doprinose razvoju itateljskih sposobnosti.
Uenicima treba objasniti kakve posljedice moe imati neitanje, a posebno onima koje
itanje knjievnosti uope ne zanima. O tome moemo proitati u devetoj cjelini Prema razumijevanju
pojma itateljske sposobnosti. Zadnja, deseta cjelina, itanje elektroniki oblikovanih tekstova raspravlja
o izazovima nelinearnog itanja elektronikih tekstova. Autorica na kraju otvara raspravu na temu : Da ili
ne itanju elektronike knjievnosti.
Ova struna i praktina knjiga nudi odgovore o razvoju itanja i itateljske sposobnosti i
namijenjena je svim profesionalcima, uiteljima i nastavnicima, knjiniarima i roditeljima za stvarni
odgoj itateljske sposobnosti svojih uenika.