BARAKA PET BE- KRLEA

Baraka Pet Be novela je jednog od najpoznatijih Krleinih djela, zbirke novelaHrvatski bog
Mars koja je nastajala od 1922. do 1933. godine, a kao cjelovita zbirka izala 1947.
Zbirka je to od sedam novela antiratne tematike koja nosi ironian i podrugljiv naslov
Hrvatski bog Mars po tome to Mars predstavlja hrvatskog boga rata, te na ironian
nain Krlea prikazuje stanje u Hrvatskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata i opise
hrvatskih seljaka i intelektualaca. Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana
poslanih na klaonicu istonoga bojita (Galicija), a stil je karakteristian Krlein - spoj
impresionizma i ekspresionizma, poviene retorike i melankolinih meditacija. Dominiraju
naturalistiki opisi vojnikoga ivota i smrti, a sve je uronjeno u ozraje implicitnoga
komentara koji bismo mogli oznaiti gnjevnim i nepomirljivim. Neke su od novela iz
zbirke Bitka kod Bistrice Lesne, Domobran Jambrek i Tri domobrana. Osim u Hrvatskoj
ova je novela vrlo poznata i u europskoj knjievnosti.Krlea u djelu opisuje apsurdnost
ratovanja, tragedije pojedinaca koji se pate i umiru bez ikakvog smisla i posebnog
znaenja.

Tema:
U baraku pod nazivom Pet Be dovezen je teko ranjeni hrvatski vojnik Vidovi
kojemu jedino preostaje da eka smrt. Upravitelj je barake grof Axelrode koji
nema suosjeanja s ranjenicima. Radnja se temelji na tekoama koje
proivljavaju ranjenici. Na kraju nastaje pijanka koja dovodi do kaosa u baraci.
Dolazi Axelrode i pokuava napraviti reda, a Vidovi umire sam i naputen.

Ideja:
Krlea ovim djelom svim itateljima daje antiratnu poruku. Inspiracija su za djelo i
temeljni motiv upravo dogaaji iz Krleina vlastita ivota. Krlea je ogoren
uasima koje donosi rat. Izrazito se protivi ratu i ratnim razaranjima. Iako na
pomalo ironian nain opisuje rat, svejedno prikazuje koliko je ratovanje
besmisleno. On karikira rat, ali takoer prikazuje ljude koji se dehumaniziraju i
postaju poput ivotinja. Tu vie nema suosjeajnosti. Zbog toga hrvatski
domobrani vie nemaju snage za borbu te se preputaju sudbini.

Vrsta djela: novela iz zbirke novela Hrvatski bog Mars

Vrijeme radnje: stanje u Hrvatskoj 1916. godine

Mjesto radnje: na ratitima u borbi Hrvatske za Austro - Ugarsku Monarhiju

Kratak sadraj:
Opisuje se ivot u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u
baraku dolazi ranjenik Vidovi za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana.
Padaju oklade meu ostalim "stanovnicima" barake hoe li ili nee doivjeti jutro.
Ipak doivljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike. Te noi,
Vidovi je i dalje iv, Nijemci i Maari provode grupno pijanevanje u baraci, iako
je to strogo zabranjeno. Front je probijen (radi se o Prvom svjetskom ratu, logor
baraka je smjeten negdje oko granice s Rusijom ), svi napeto iekuju prekid,
odnosno udaljavanje zvukova pucnjeva. Kad je ipak fronta odbaena dalje od
barake, grof prireuje mimohod u ast pobjede. Svi moraju obii oko barake jedan
krug: ranjeni, napola mrtvi, bez udova, medicinsko osoblje. Broj devet, koji je
boravio do Vidovia, umire, a tada se Vidovi die iz postelje i zove doktora da
pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.

Rat izmeu Austro - Ugarske i Rusije, a pobjedu ostvaruje Austro - Ugarska

Opis
pitala
bolnice:
pital je bolnica koja putuje kako se kreu bojita, ukupno ima 42 barake i oko
1500 ranjenika. Izgleda poput drvene kolibe. U bolnici vlada izuzetno teko stanje.
Ranjenici nemaju hrane i pia pa su ih hranili sredstvima za gliste. U baraci Pet
Be takoer vlada kaos. Svi tre s jedne strane na drugu. Neprestano dolaze novi
ranjenici. U opisu je barake uoljiva ironija. Krlea tom ironijom prikazuje
apsurdnost ratovanja i nemar ljudi jednih za druge. Ranjenike usporeuje s
vreama koje su unosili ili iznosili. Nad svakim je tijelom stajala etiketa da se zna
u kakvom je stanju ranjenik.

Tri
grupe:
Baraka je podijeljena u tri grupe. Prva su grupa polomljene kosti: kosti vire iz
tijela ranjenika, ali ljudi samo lee i ute. Druga su grupa amputirani: bez noge ili
ruke i bez zavijenih rana koje se zbog toga samo sue. Trea su grupa cuvaks: to
su oni umirui koji samo proputuju kroz bolnicu jer uglavnom ne doekaju novi
dan.

Opis
kupaonice:
Opis je kupaonice najbolje prikazan u trenutku kada je dovezen ranjeni Vidovi.
Vidljiv je tipian naturalistiki opis. I samom se prljavom Vidoviu kupaonica
gadila i nije ju mogao usporediti ni s jednom kroz koju je dotad proao. Voda je

bila smrdljiva i uta od prljavtine, nad njom se pjenila sivozelena sapunica i

plivali krvavi zavoji i gnojne vate. Iz vrue se vode dizala para koja je smrdjela po
blatu. Opis barake prikazuje kaotino, mrano i depresivno stanje.

Mimohod
povorka:
Mimohod prikazuje masovnu scenu ophoda oko barake u znak pobjede nad
Rusima. Prikaz je to i simbol ismijavanja slavlja (ironija) zbog pobjede u ratu. Taj
je trenutak najznaajnija scena, a apsurdan je zbog toga to predstavlja neku
vrstu muenja jadnih ranjenika koji se nalaze u tekom stanju ili pred smru, a
zapravo se slavi pobjeda ne obazirui se na ranjenike. Maximilian Axerlode
zapovijedio je da se pobjeda nad Rusima proslavi mimohodom te da apsolutno svi
ranjenici moraju sudjelovati u tom mimohodu, ak su i oni koji ne mogu hodati bili
noeni. Krlea mimohodom ismijava rat.

Likovi: mladi ranjeni student Ivica Vidovi i ef pitala Maximilian Axelrode

Grof Maximilian Axelrode: ef je bolnice (pitala) u kojoj su smjeteni ranjenici iz

rata, koju esto obilazi kao inspekcija. U ivotu se iskazao kao ambiciozan ovjek
koji je elio postati junak ili veliki ratnik, no to nije mogao ostvariti jer smatra da
je roen u krivo vrijeme, stoga esto ironino daje komentare na tadanja
vremena. Smeta mu tadanji politiki poredak, smetaju mu razvoj i
industrijalizacija.

Grof Axelrode lik je oblikovan ironijom i groteskom. eljan je rata kako bi se

istaknuo, kako bi postao veliki junak i ratnik, a ovdje je nita drugo doli obini ef
bolnice. U tome je prikazana ironija. U djelu se istie njegovo slavno podrijetlo. On
je plemi i izrazito potuje tradiciju. Potjee iz plemenitake aristokratske obitelji i
time se velia i istie njegov status. Ono to je kod njega negativno je to to on
udi za ratovanjem, borbama i vojskom samo zatoda se istakne, eli ono
negativno iz sebinih razloga. Nema osjeaja za ranjenike u bolnici. Potpuna
zaluenost ratom, slavom i pobjedom grofa Axelroda potie da jadne i
bespomone ranjenike tjera na mimohod.
Axelrode simbolizira neprijatelje Hrvatske, odnosno gospodara nad Hrvatskom.

Opis Vidovia: Student, intelektualac i hrvatski domobran prostrijeljenih plua koji

je zbog krvarenja dopremljen u baraku. Vidovi, iako je proputovao mnogim
bojitima, jo nikada nije bio u tako prljavoj bolnici, osobito kupaonici koja odie
runim naturalistikim opisima.

U baraci je Vidovi leao na broju osam. Sudbina broja osam kao da je

predodreena za smrt. Ve se nekoliko dana mijenjaju ranjenici s broja osam. ak
su se i ostali ranjenici kladili na Vidovia da nee doekati jutro. Jednostavno mu
je bilo sueno umrijeti, odnosno ekati taj kobni trenutak. Njega takoer okruuju
teki ranjenici podijeljeni u tri ve spomenute grupe. Ima negativan stav prema
ivotu i ali to se uope rodio. Zapravo, on ne nalazi smisao u tome to je roen,
sve to se oko njega dogaa ini mu se toliko apsurdno i besmisleno, osobito to
ratovanje. Svjestan je da e umrijeti zbog tueg nemara i takvu smrt smatra
sramotnom. Iako ima elje za ivotom, ne pronalazi smisao stalnog ratovanja i
leanja po pitalima.

Stav prema religiji: Vidovi je okruen ranjenicima koji se mole svojim bogovima i
koji zazivaju boga kao posljednju nadu jer im je lake podnijeti silnu bol kroz
vjeru u boga, ali Vidovi nema nikakav odnosa s Bogom. Zbog silnih je ratovanja i
borbi u kojima je sudjelovao, ak i zbog opeg apsurdnosti ratovanja, Vidovi
izgubio vjeru u Krista. Njega molitva ne moe utjeiti jer on prua ruke prema
nebu,
ali
ne
zna
kome
ih
prua,
stoga
ruke
ostaju
prazne.
Jednom je prilikom Vidovi osudio ene kao majke buduih krvnika, karikira ene
smatrajui ih onima koje e raati budue ratnike krvnike. Zgraa se nad
ponaanjem ena u pitalu i u tom trenutku bijeli i isti stolnjak sa stola poeli
umoiti u blatnu posudu da ostavi mrlju odnosno trag da je postojao, da mu je
bilo teko, ali ga nitko nije primjeivao niti mu pomogao.

Ta je elja za ostavljanjem traga bila Vidovieva pobuna protiv stanja u kojem se

nalazio, a Krlea motivom prljave mrlje simbolizira Hrvate koji su se uvijek morali
boriti za druge, odnosno za strance i tuince. Vidovieva je pobuna
najvjerodostojnije prikazana one veeri kada su bolniari slavili pobjedu ne marei
za jadne ranjenike koji vape za pomo. "Brao draga! Molim vas! Mir! Mene boli!
Mene strano boli, vie Vidovi, ali mu se glas gubi, i on samo hropti, i krv mu
navire na zube."

Vidovi je takoer uz ostale ranjenike sudjelovao u mimohodu, a kad su ga

donijeli s povorke, imao je visoku temperaturu. Nakon mimohoda Vidovievo se
stanje pogoravalo iz minute u minutu. Tijekom boravka u baraci Vidovi je
doivio veliko razoaranje, najprije prizorom koji ga je doekao u baraci,
prljavtinom i smradom, zatim nemarom bolniara za ranjenike, osobito kad je
umirao broj devet, a pijane bolniarke nita nisu poduzele.

I sam je Vidovi doivio kobnu i traginu smrt, ba onakvu kakvu je nazivao

sramotnom. Umro je sam i bespomoan u okruenju bolniara koji nisu dostojno
pomagali ranjenicima niti suosjeali s njihovom boli.

Kontrast
Vidovia
i
Axelrodea:
Axerlode i Vidovi dva su lika koja dominiraju novelom. Simbolino su prikazani u
kontrastu gdje Vidovi simbolizira hrvatski narod, njegovu rtvu i patnju u borbi za
tue ciljeve jer hrvatski se narod ne moe boriti za sebe, nego samo za tuince.
Istiemo ga kao lik koji svojim turobnim mislima iskazuje antiratne stavove
hrvatskog intelektualca. Grof simbolizira neprijatelje Hrvatske, odnosno gospodare
nad Hrvatskom, a ujedno oslikava bezosjeajnost prema patnji drugih i
apsurdnost ratovanja, te stavove imperijalistikih sila u naletima osvajakih
pohoda.

Stil
i
jezik:
Djelo je napisano kajkavskim narjejem jer je to govor Krleina rodnog kraja.
esto koristi dijalektizme, tuice, poredbe, ali i arhaizme. Krlein je leksik iznimno
bogat. On pie intelektualiziranim leksikom jer je vrlo obrazovan ovjek i da bismo
razumjeli njegovo djelo, morali bismo takoer biti dobro obrazovani. Bio je poliglot
i govorio puno jezika, to se vidi iz samog djela jer esto pie kratke reenice na
razliitim jezicima od kojih se istiu latinski, maarski, francuski...
U djelu vojnici koriste vojniki leksik, a seljaci govore zaviajnim govorom
odnosno kajkavskim dijalektom.

Elementi ekspresionizma: nemir i kaos koji vladaju u bolnici; prevladavaju runi

motivi u opisima prostora i opisima ranjenika, izgubljenost i osamljenost lika
Vidovia; najistaknutiji je motiv smrt; prikaz masovne scene u mimohodu; prikaz
ratne bolnice.

Elementi naturalizma: detaljno opisivanje rune kupaonice; opisi krvavih rana;

ovjek je prvenstveno fizioloko bie pa tek onda duhovno i nitko ne mari za
njega; ljudi se ponaaju poput ivotinja i dehumaniziraju se; masovna scena
mimohoda; opsjednutost smru; uglavnom su odlike ekspresionizma sline
odlikama naturalizma.

Elementi realizma: realan opis situacije u baraci; tipian lik ranjenika Vidovia u
tipinom prostoru pitala; detaljan opis prostora tipian za karakterizaciju likova;
javlja se pobunjeni pojedinac koji iznosi vlastite stavove; socijalna i psiholoka
karakterizacija likova

PREOBRAZAJ- KAFKA
Kafkina su djela pisana simbolinim jezikom koji je u to vrijeme bio izrazito specifian.
Nije se radilo samo o jednostavnim alegorijama jer on nije tumaio svoje tekstove.
Osnova njegova doivljaja svijeta bila je slika ije je prevoenje samo unitavalo njenu
sugestivnost.
Preobraaj je tematizirao odnose unutar obitelji, tema je bila iskljuivo sukob pojedinca i
njegove obitelji. Mnoga su Kafkina djela izala iz njegova osobnoga obiteljskog iskustva.
Iz njegovih dnevnika moemo mnogo toga saznati kada je u pitanju pojam usamljenosti i
izolacije u vlastitoj okolini. Osude obitelji bile su prikazane kao represivni mehanizam.
Kratak sadraj
Gregor Samsa probudio se jednog jutra preobraen u kukca. Po zanimanju je bio
trgovaki putnik i cijela je obitelj ovisila o njemu. Nije se zaudio tome, ve je samo htio

to prije stii na posao. Sumnja njegovih ukuana zbog zakljuanih vrata njegove sobe
sve je vie rasla, a uskoro je stigao i prokurist iz njegove tvrtke provjeriti zato ga jo
nema na poslu. Zbog toga se Gregor mukom izvukao iz kreveta. Jedva se pomicao, i
prolazili su sati.
Gregor je ukuane pokuavao umiriti, ali mu je glas bio toliko promijenjen da ga nisu
razumjeli. Kad je napokon uspio izai iz sobe, majka je pala u nesvijest, a prokurist je
pobjegao od straha.
Gregor je krenuo za njim u namjeri da mu objasni to se dogodilo, no otac ga je tapom
potjerao natrag u sobu. Usput se i ozlijedio. Sutradan mu je ujutro sestra donijela
svakakve vrste jela da ispita njegov ukus. Njemu su poela prijati samo jela zahvaena
truljenjem.
O njemu se brinula samo sestra: donosila mu je hranu, istila za njim, dok je on za to
vrijeme leao pokriven plahtom kako ga ona ne bi vidjela. Iako nije komunicirao s
ostatkom obitelji, uo je da je otac nakon sloma svog poduzea uspio spasiti neto novca
koji e pomoi obitelji. A sestra je odluila isprazniti Gregorovu sobu kako bi on mogao
puzati po zidovima.
I kada je Gregor osjetio da mu oduzimaju sve to ga podsjea na njegovu ljudsku
prolost, reagirao je agresivno. Oajniki se trao sobom pokuavajui spasiti bar neto,
zbog ega njegova majka, uasnuta, pada u nesvijest. Tada dolazi otac i mislei da je
Gregor poinio nasilje, ranjava ga jabukom, koja je ostala u njegovom tijelu.
Gregor bi s nostalgijom kroz vrata promatrao oca, koji se ponovno zaposlio, te majku i
sestru. Sve su vie zaboravljali Gregora, unajmili slukinju, te im on vie nije bio
potreban. Sve dok jedne veeri nije uo obiteljski razgovor, u kojem sestra govori da ga
se trebaju rijeiti.
Poraen, Gregor se vraa u sobu uvi kako se za njim okree klju. Te noi, prisjeajui
se obitelji, Gregor umre. Sutradan ga nalazi slukinja, a kad uju tu vijest, cijeloj obitelji
kao da je pao teret sa srca i odlaze na izlet.

KOME ZVONO ZVONI- HEMIGWAY

Kome zvono zvoni (eng.: For Whom the Bell Tolls) je roman Ernesta Hemingwaya,
napisan 1939. na Kubi a objavljen 1940., jedno od njegovih najpopularnijih djela. To je
povijesno - ljubavni roman koji govori o doivljajima amerikog sveuilinog profesora
panjolskog jezika Roberta Jordana, koji sudjeluje u panjolskom graanskom ratu kao
dobrovoljac protiv faista Francisca Franca, a na strani komunista. Sam roman bazira se
na Hemingwayevim iskustvima u panjolskoj tijekom rata./

Naslov
Naslov kome zvono zvoni i epigraf je zapravo citat iz zbirke pjesama Meditacije XVII
metafizikog pjesnika Johna Donna, pjesnika iz Londona koji je ivio u 16. stoljeu.
Epigraf, u engleskom izdanju 'Arrow Books' 2004 glasi ovako (nije greka, ve jezik 16.
stoljea):
"No man is an Iland, intire of it self; every man is a peece of the Continent, a part of the
maine; if a Clod bee washed away by the Sea, Europe is the lesse, as well as if a
Promontorie were, as well as if a Mannor of thy friends or of thine owne were; any means
death diminishes me, because I am involved in Mankinde; And therefore never send to
know for whom the bell tolls; It tolls for thee.

Likovi
Robert Jordan, protagonist romana, je mladi ameriki profesor koji gaji duboku ljubav
prema panjolskoj. Zbog svojih politikih stavova prikljuuje se republikancima
(komunisti). Iako na poetku svesrdno podrava njihovu ideologiju, gubi svoje
komunistike ideale tokom rata gdje ima prilike svjedoiti stranim zloinima na objema
suprostavljenim stranama. Na poetku je on izgubljeni ovjek, bez ikakve nade, elje za
ivotom, svrhe, ali kada upoznaje Mariu, s kojom zapoinje kratku ali intenzivnu vezu,
poinje strahovati za svoju sudbinu. No, uspijeva se oduprijeti svojim strahovima i
izvrava svoju misiju - ruenje mosta.
Mara je mlada djevojka koja je proivjela strahote u rukama faista (uzastopna
silovanja, muenja i ponienja). Ona je ranjiva, puna straha, krhka, ali kroz vezu s
Jordanom uspijeva zadobiti samopouzdanje.
Pablo je voa gerilske skupine u koju dolazi Jordan, uniten ovjek, ostario, pun straha za
svoj ivot, pijanica, ali ipak opasan i ponosan. No, ipak nije u potpunosti negativan lik,
njegova hrabrost i autoritet na kraju ipak dolaze do izraaja.
Pilar je Pablova ljubavnica, vrlo snana i autoritativna ena. Ubrzo nakon Jordanovog
dolaska preuzima kontrolu nad grupom.
Anselmo je stari gerilski ratnik koji je vrlo odan, moralan i pun suosjeanja. On
predstavlja lojalistike ideale koje Pablo i Jordan esto zanemaruju.

El Sordo je voa susjedne gerilske grupe, star i polugluh, ali odan i hrabar.
Ostali lanovi Pablove gerilske grupe: Rafael, Agustin, Fernando, Eladio, Andrs,
Primitivo, Joaquin.

Kratak sadraj
Robert Jordan je ameriki profesor ija misija je da digne u zrak most u blizini panjolske
pokrajine Segovie, zbog republikanske ofenzive u tom podruju. Problem je u tome to
napad na most mora biti tono tempiran u skladu s ofenzivom. Kroz priu, pratimo
Jordana dok se probija nou kroz neprijateljske linije u pratnji Anselma da bi doao do
gerilske grupe u planinama Segovie. Tu upoznaje Mariu i zaljubljuje se na prvi pogled, a i
ona u njega. No, ta rastua ljubav ga oslabljuje kao vojnika, jer sada ima zbog ega
ivjeti, za razliku od prije, te poinje strahovati za svoju budunost. No, snagom volje
uspijeva potisnuti svoje strahove. Tokom iducih dana, poinje detaljno planirati eksploziju
mosta. Sve vie dolazi do izraaja sukob Roberta Jordana i Pabla oko mosta i samog
vodstva grupe, koji zadnje veeri bjei sa dijelom dinamita i tehnikom za aktiviranje
eksploziva, te skoro upropatava cijelu misiju. Pablo se ipak sutra ujutro vraa sa
pojaanjem, tako poveavajui njihovu ansu za uspjehom, ali ice i kutiju za eksploziv je
bacio u rijeku, pa im tako ostaje samo dinamit, koji moraju aktivirati runom bombom,
na puno tei i opasniji nain. Jordan uspjeva unititi most, ali Anselmo i jo nekoliko ljudi
iz grupe umire u akciji, a Jordan je ranjen, slomljena mu je noga. Kako zna da ne moe
bjeati u takvom stanju, govori ostalima da odu bez njega. Umjesto samoubojstva, on
bira pomoi ostalima, elei usporiti faiste ubojstvom njihova asnika, u emu i uspjeva,
roman zavrava u trenutku kad se asnik uspinje uz brdo, a Jordan ga je naciljao.

Teme romana
Glavna tema je smrt, ona povezuje sve likove, jer su svi na neki nain iskusili smrt u
ratu, bilo da se radi o ubijenim roditeljima (Maria i Joaquin), ubojstvima od vlastite ruke
(Pablo i Robert) ili strahu za vlastiti ivot koji veina likova proivljava u odreenoj mjeri.
Samoubojstvo ili borba do smrti jedine su prihvatljive opcije u sluaju poraza, nema
izlaza. Sva ta ubijanja, muenja, silovanja predstavljaju ratnu zbilju koja stvara u
itatelju doivljaj tjeskobe, tragedije i besmislenosti rata. Rat je takoer jedna vana
tema, blisko vezana uz smrt. Nema polarizacije dobri-zli, i komunisti i faisti na kraju ine
iste zloine, a i s obje strane ima dobrih i loih ljudi, o tome Jordan mnogo razmilja i
raspravlja s Anselmom. Tu je i ljubav kao paralelna pria ratnim zbivanjima, o
kratkotrajnoj ali intenzivnoj vezi Roberta i Marie. No, unato svim svojim naporima,
Robert Jordan i Maria ne mogu se oduprijeti sudbini, nesretno se razdvajaju na kraju
romana.