Dah I Meditaija PDF

dah
meditacija
CENTAR SVIJESTI
www.centarsvijesti.com
Dah
i
Meditacija
HRVATSKO - INDIJSKO DRUTVO PRIJATELJSTVA
DAH I M ED I TACI JA
Naslov izvornika: BREATH AND MEDITATION

C (copyright) THE PYRAMID SPIRITUAL SOCIETIES
MOVEMENT, INDIA
Izdava: OMNI POSLOVNO SAVJETOVANJE
Za izdavaa: IVAN BAVEVI
Prijevod: SANJA TAPUKOVI
Lektura: JOSIP TAI
Grafika priprema: SLAVENKA VINSKI
Tisak: KOPKO STUDIO
Naklada: 1000
Zagreb, oujak 2012.
SADRAJ
8 ANAPANASATI YOGA - Osho
10 MEDITACIJA ZA VRIJEME PUNOG MJESECA - Torkom Saraydarian
11 GRUPNA MEDITACIJA - Torkom Saraydarian
12 PLEJADANSKA PORUKA O MEDITACIJI - Randolph Winters
17 PODIGNITE RAZINU SVIJESTI KROZ MEDITACIJU - Vedia Bulent

(Onsu) Corak
18 SAMO TIINA - Osho
19 SMIRIVANJE NEMIRNIH VALOVA UMA - Bramharshi Patriji
20 PRAZAN UM - Brahmarsji Patriji
22 VELIKI UITELJ - Venerable Gunaratana
24 BUDNOST JE KLJU - Thich Nhat Hanh
25 DAH JE MOST - Osho
26 OTVORITI, URAVNOTEITI, ISTRAIVATI - Joseph Goldstein
29 MEDITACIJA I KONTEMPLACIJA - Brian Weiss
32 PREPUSTITE SE DAHU - Larry Rosenberg
34 SVJESNOST U LIJEENJU - Claudia Kalb
36 MEDITACIJA STANJE ISTE SVJESNOSTI - Osho
38 MNOGOSTRUKE KORISTI MEDITACIJE - Brahmarshi Patriji
41 UM JE BLISTAV - Buddha
42 TIJELO I UM - Osho
43 SVJESNO DISANJE - Piyadassi
44 MOJ UM JE POTPUNO TIH - Osho
45 MEDITACIJA MOAN ALAT - Dr Richard Gerber
47 MEDITACIJA I PROSVJETLJENJE - Dr Richard Gerber
48 NAPUNITE TIJELO MEDITACIJOM - Paramahasa Yogananda
49 MEDITACIJA JE NEOPHODNA - Paramahansa Yogananda
51 MEDITACIJA ISCJELJUJE - Osho

52 TREBA ODUSTATI OD SVIH MISLI - Ramana Maharshi
53 VOZILO DAHA - Rasha
55 INTENZIVNA MEDITACIJA - Brahmarshi Patriji
57 VELIKI MIR I SAVRENA TIINA - Meher Baba
58 MEDITACIJA STANJE JASNOE - Osho
59 MEDITACIJA BUDUNOST OVJEANSTVA - Torkom Saraydarian
63 FOKUSIRAJTE SE NA DISANJE - Jerry & Esther Hicks
67 PRAKSA MEDITACIJE - Brahmarshi Patriji
70 NAJPRIJE SE POZABAVITE UMOM - Swami Sivananda
71 SJEDIM U TIINI NE RADEI NITA - Osho
73 UMIJEE MEDITACIJE - Torkom Saraydarian
75 BUDITE SVJESNI SVOG DISANJA - Eckhart Tolle
77 SVJESNO DISANJE - Thich Nhat Hanh
79 MEDITACIJA U NOVOM DOBU - Torkom Saraydarian
81 MEDITACIJA I SVIJEST O JEDNOTI - Maharishi Manesh Yogi
84 MEDITACIJA UNUTARNJE SVJETLO - Torkom Saraydarian
85 PRATITE SVOJ DAH - Ruth Fishel
88 SVE SE MIJENJA KAD MEDITIRATE - Satpal Ji Maharaj
90 ANAPANASATI NAA PRAKSA - Santikaro Bhikkhu
93 UITE U UNUTARNJI PROSTOR PRAZNINE - Anandamurti Gurumaa
95 MEDITACIJA I KONCENTRACIJA - Thomas J. Chalko
97 NIRVANA I MEDITACIJA - Frederick Lenz / Master Fwap Sam-Dup

DODATAK
107 DOLINA PIRAMIDA (PYRAMID VALLEY)

108 CENTAR SVIJESTI
Meditacija je izlazak iz uma,

NAPUTANJE UMA i prelazak u
prostor zvani NE-UM. U ne-umu ete
spoznati najviu istinu, dhammu.
Osho
DAH je jedina kapija u udesnu zemlju meditacije.

DAH je velika kapija u udesnu zemlju zdravlja.
DAH je velika kapija u udesnu zemlju mira.
DAH je velika kapija u udesnu zemlju treeg oka.
Brahmarshi Patriji
ANAPANASATI YOGA
- Osho
Buddha je osmislio jednu od najmonijih metoda
za stvaranje UNUTRANJEG CENTRA SVJESNOSTI,
poznatu kao ANAPANASATI YOGA... Yoga svjesnog
disanja.
Mi diemo, ali diemo nesvjesno. Dah je prana,
dah je elan vital... vitalnost, sami ivot... a ipak je
nesvjestan; vi ga niste svjesni.
Diite svjesno
Buddha je koristio dah da bi radio dvije stvari istodobno jedna je stvaranje
svjesnosti, a druga je doputanje toj svjesnosti da prome sve stanice tijela. Rekao
je: DIITE SVJESNO. Ovo ne znai raditi pranayamu, yogi disanje, ve samo uiniti
dah objektom svjesnosti, ne mijenjajui ga.
Nema potrebe da mijenjate svoj dah!
Ostavite ga kakav je, prirodan, ne mijenjajte ga. Ali kad udiete, diite svjesno,
unesite svjesnost u udah. A kad izdiete, neka to bude svjesno.
Kreite se s dahom
Kreite se s dahom! Usmjerite panju na dah... kreite se s dahom.
Jedan sat je dovoljan! Iako se ini da je to vrlo malo vremena, nije tako. Kad
pokuavate biti svjesni, jedan sat moe biti poput milenija, zato to obino ne moete
biti svjesni due od pet-est sekundi.
Biti svjestan daha znai biti bez misli, jer misli odvlae panju.
Proces miljenja e se automatski zaustaviti, jer ne moete istodobno misliti i
svjesno disati! im se misao pojavi u umu, vaa panja vie nije na dahu. Dovoljna je
jedna jedina misao da postanete nesvjesni procesa disanja.
10
to vie pokuavate, due ete izdrati, due ete biti svjesni. Naporno je,
teko je, ali kad jednom uspijete to napraviti, postajete druga osoba, drugo bie u
drugom svijetu!
Suptilna praznina
Buddha kae - kreite se svjesno s dahom i stvorit ete centar svjesnosti unutar
vas... tada cijelo vae tijelo postaje svemir.
Samo nakon to budete prakticirali svjesno disanje due vrijeme, kad konano
budete u stanju ostati s dahom, kad budete svjesni daha, postat ete svjesni
praznine u odsustvu daha, kad nema udaha ni izdaha. U suptilnoj praznini izmeu
udaha i izdaha u svom ste sreditu.
Izvor: Osho, Meditation The Art of Exctasy (Meditacija umijee ekstaze)
11
MEDITACIJA ZA VRIJEME PUNOG MJESECA

- Torkom Saraydarian
Period punog Mjeseca je najpovoljnije vrijeme
za sile svjetla, jer utjecaj Mjeseca opada, a u to se
vrijeme kozmike sile mogu kontaktirati za dobrobit
ovjeanstva.
U periodu punog Mjeseca, naa nia tijela fiziko,
emotivno i nie mentalno tijelo, koja se nazivaju i lunarna
tijela, vie nisu pod izravnim mjeseevim utjecajem. To
nam prua priliku da zraimo svoje unutarnje svjetlo kroz
svoja nia tijela, koja su jo uvijek do odreene mjere
pod prethodnim utjecajem Mjeseca. Kad su nia tijela manje stimulirana mjesecom,
vie energije se oslobaaju i probijaju u ljudsku atmosferu.
U novom dobu, kad se nova svjetska religija oblikuje pod utjecajem nadolazeih
energija i dubljeg ljudskog razumijevanja, odravat e se festival za svakog punog
mjeseca. Postoje tri glavna puna mjeseca u toku godine i to u Ovnu, Biku i Blizancima.
Ponekad, kad je nebo prekriveno tamnim oblacima, iznenada se pojavi komadi
plavog neba i zrake sunca obasjaju zemlju. Ista se stvar dogaa za vrijeme punog
mjeseca otvara se duhovni prozor izmeu ovjeanstva, kozmike hijerarhije i
shambale1 i potee boanska rijeka svjetlosti, ljubavi i moi.
Od neprocjenjive je vrijednosti biti od koristi hijerarhiji za vrijeme svibanjskog
punog mjeseca, na WESAK festivalu2, nema previsoke cijene za duhovno
prosvjetljenje koje je mogue, posebno u to vrijeme.
Kad se pun Mjesec pribliava, velikani, inicirani i uenici stvaraju veliko polje
energije na Himalaji kroz meditaciju, kontemplaciju, mistine i svete rituale te kroz
svoja velika nastojanja, zazivanja i kontakte.
Izvor: Torkom Saraydarian, The Symphony of the Zodiac (Simfonija Zodijaka)

1 Shambala (sanskrt) mjesto sree, mira i umjerenosti; mistino kraljevstvo skriveno iza snjenih vrhova
Himalaje
2 Wesak festival jedan je od najvanijih budistikih festivala proslava Buddhinog roendana
12
GRUPNA MEDITACIJA
Individualna meditacija vremenom mora dovesti do grupne meditacije. Grupa
se treba sastojati od ljudi koji su se ve postigli odreeni uspjeh u prakticiranju
individualne meditacije.
Grupna meditacija je proces formiranja zajednikog kanala za primanje i
zraenje svjetla, ljubavi i moi na svim razinama na kojima se lanovi grupe nalaze.
Grupna meditacija i grupno sluenje su poput simfonije! Oni su najfiniji
meu instrumentima, natimani i meusobno usklaeni u grupnoj svijesti. Grupna
meditacija izrazito poveava nau individualnu svjetlost i snagu volje. Odreena
razina prosvjetljenja moe se dostii i kroz individualnu meditaciju, ali je nemogue
dozvati istinsku ljubav i energiju volje bez grupne meditacije i grupne volje. U grupi
se vie energije mogu kontaktirati, osloboditi, sigurno dijeliti i konstruktivno koristiti.
Grupna meditacija moe prilagoditi i popraviti mnoge individualne mehanizme
koji su se poremetili ili otetili pogrenim prakticiranjem meditacije. Takoer moe
iscijeliti mnoge individualne i grupne psihike rane te ukloniti mnoge prepreke.
Grupna meditacija stvara magnetski centar gdje god se odrava, zato to se
vie energije koncentriraju oko grupe koja meditira. Ovaj fokus energija je ukorijenjen
na mjestu gdje se meditacija odrava.
Najvea zatita na putu je grupna aura, grupno zraenje. Ova aura ili zraenje
se stvara samo grupnom meditacijom i grupnim sluenjem.
U grupnoj meditaciji okusit ete jedinstvo, doivjeti bratstvo, a donose se i
uzviene odluke za velika rtvovanja i sluenje. Grupna meditacija stvara zalihe
energije, ljubavi i svjetlosti, a lanovi grupe ih mogu koristiti za svoje potrebe u bilo
kojim okolnostima, u bilo koje vrijeme.
Grupna meditacija uklanja sebini stav iz naih umova te tako polako uviamo
cilj meditacije: sluiti ovjeanstvu u svjetlosti hijerarhije i napuniti se snagom
boanske volje.
Izvor: Torkom Saraydarian, The Symphony of the Zodiac (Simfonija Zodijaka)
13
PLEJADANSKA PORUKA O MEDITACIJI

- Randolph Winters
Meditacija
Meditacija je oblik koncentracije koja dovodi
do kontrole uma i koju svatko moe prakticirati. Nije
potrebno slijediti bilo kakvu mistinu filozofiju, sustav
vjerovanja ili religije da biste iskusili i uivali dobrobiti
meditacije.
To je metoda pomou koje moemo preuzeti
kontrolu nad vlastitim misaonim procesom, duhovno
se razvijati i komunicirati s viim oblicima ivota poput
Plejadanaca.
Kad se inkarniramo, naa materijalna svijest oblikuje se skupa s naim tijelom.
Naa osjetila vida, dodira, njuha, okusa i sluha razvijaju se u svrhu prikupljanja
informacija te poinjemo stvarati nove misli. Na ovom stupnju razvoja, naa nova
materijalna podsvijest ima samo sjeanja na roenje, a naa psiha je gotovo posve
slobodna od osjeaja, emocija i stavova. Materijalne emocije i sjeanja se stvaraju i
sakupljaju tijekom ivota, dakle, ne postoje kada doemo na svijet.
Sve to donosimo s nama su sjeanja i osjeaji due. Nai misaoni procesi su
veoma jednostavni, jer nemamo materijal u memoriji da bismo mogli stvarati psihike
osjeaje. Tu imamo priliku nauiti pravilno razmiljati kako bismo ivjeli svoj ivot i
iskusili sve njegove radosti.
U vrijeme kad se dua spusti u tijelo i novi ivot pone, zdravi smo duhom i
tijelom. Duh ne moe biti defektan ili bolestan, to su iskljuivo svojstva materijalnog
ja. Kako se tijelo formira tijekom trudnoe, njegov potencijal moe biti oteen
uzimanjem droge i alkohola, mentalnom boleu ili pogrenim razmiljanjem majke.
Novi materijalni ivot e biti oteen i nesposoban za ivot u punini znanja koje je
dua sakupila. Ovo moe umanjiti inteligenciju i sposobnosti i uzrokovati uroene
mane, koje oteuju sposobnost ispravnog razmiljanja.
Ukoliko bi majka meditirala tijekom trudnoe, ne samo da bi mogla komunicirati
s dolazeom duom, ve bi mogla kontrolirati vlastito razmiljanje i osigurati zdraviji
poroaj. Kontrolirajui svoje misli, mi kontroliramo fiziko i mentalno zdravlje,
osiguravajui pri tome dobar poetak novog ivota.
14
Uei se meditaciji, razvijamo neto to se naziva meditativna koncentracija. To

je zapravo razvoj sposobnosti koncentracije na odreeni objekt i jasnog vienja tog
objekta, neiskrivljenog osjeajima, stavovima, uspomenama, pozitivnim ili negativnim
razmiljanjem, istodobno ne doputajui bilo kojoj drugoj misli da prodre u va um.
Kad ovo postignete, vae razmiljanje je pod vaom kontrolom i na putu ste razvijanja
monih duhovnih sposobnosti ukoliko to elite. Mnogo je naina na koje meditacija
moe biti od pomoi u vaem ivotu.
Duhovne moi
Kroz meditaciju moete doi do duhovnih moi telepatije, telekineze i putovanja
kroz vrijeme. Ove sposobnosti su svojstvene duhu, a mogu postati dostupne
materijalnom ja kroz meditaciju, ukoliko ste voljni uloiti vremena i truda.
Telepatija je sposobnost slanja i primanja misli koristei osjeaj mi-forme koji
je u svima nama. Materijalno ja i duhovno ja imaju razliite mi-forme koje razliito
funkcioniraju. Do obje se moe doprijeti meditacijom te se mogu razviti u korisne
znaajke u naem ivotu.
Moete nauiti i telekinezu, metodu pomjeranja objekata bez fizikog dodira,
samo kroz koritenje duhovnih moi.
Meditacija vam omoguuje da mentalno i/ili vizualno putujete u prolost ili
budunost i doete do informacija o raznim dogaajima. Ti dogaaji mogu biti iz
prolosti ili projekcije budunosti koja se jo nije dogodila.
Sposobnost razvoja i koritenja bilo koje od vaih prirodnih duhovnih moi
nalazi se u razvijanju meditacije kao alata ili mehanizma koji vam te sposobnosti ini
dostupnima. Meditacija omoguuje komunikaciju izmeu uma i duha. Potrebno je
uloiti mnogo vremena i truda u ovakvu praksu meditacije.
Koncentracija
Meditacija vam omoguuje da jasno vidite, promatrate i prepoznajete, bez
povoenja za mislima. Razvijanjem meditacije, uimo usmjeravati vlastita osjetila
prema neem odreenom te se koncentrirati na to. Tijekom takve koncentracije,
ne bavimo se drugim mislima, jer koncentracija se moe sastojati samo od potpune
jasnoe vizije ili iste refleksije. To znai da objekt koncentracije moramo promatrati
umom potpuno osloboenim svih drugih misli.
15
Na taj e nam nain meditacija omoguiti kontrolu nad svakodnevnim

razmiljanjem i pristup viem duhovnom ja. Posljedino, meditacija znai: uenje
ravnotei, uenje jasnoi vizije i istoi refleksije, usvajanje sposobnosti emitiranja
duhovne svijesti u podruja prolosti i budunosti i usvajanje duhovnih sposobnosti
poput telepatije i telekineze.
Kroz meditaciju moemo nauiti kontrolirati ulazne podatke tako da se tijekom
formiranja psihe moemo nositi sa strahom, bijesom i neprijateljstvom usmjerenim
prema nama, tako da ne stvaramo negativne emocije. Kad se suoavamo s
negativnim elementima u drutvu, moemo nauiti zastati u munjevitom procesu
nastajanja misli i koristiti nae duhovno ja da se odrimo u ravnotei. Kad smo mladi,
veina nas je pod snanim utjecajem iskustava iz djetinjstva koja ostavljaju veoma
duboke emotivne oiljke koji utjeu na nae razmiljanje i u zrelom dobu.
Sazrijevajui uviamo da ne kontroliramo vlastite misli te da moemo nauiti
kontrolirati svoje razmiljanje. Cilj je promatrati prirodni dah, ne utjeui na njega na
bilo koji nain. Ne zadravajte svoj dah i ne podvrgavajte ga bilo kakvom neprirodnom
ritmu. Cilj je mirno i paljivo pratiti proces disanja za vrijeme vjebe.
Zatvorite oi i fokusirajte panju na svoje nosnice te promatrajte dah kako ulazi
i izlazi iz vaeg nosa. Pokuajte ostati u promatranju i nemojte se uplitati u ritam
svoga daha. Ukoliko se uhvatite kako utjeete na tijek svoga daha, ubrzavajui ga ili
usporavajui, samo se opustite i budite promatra, a ne kontrolor.
Vjerojatno ete pokuati kontrolirati svoj dah. Samo se opustite i dopustite
dahu da pronae vlastiti ritam te se sjetite da ve godinama diete bez pomoi
svjesnog uma. Jednostavno budite promatra. Promatranje znai da ni na koji nain
ne utjeete na dah ni osjetilima ni mislima, samo ga promatrate.
Promatrajte svoj dah kako ulazi u vae nosnice i nestaje u korijenu vaeg nosa.
Nemojte ga pratiti, jer bi vam to odvuklo panju od toke promatranja.
16
Neeljene misli
Kako nastavljate promatrati svoj dah, prirodno je da se neeljene misli pojave u
umu. Uslijed nae neizvjebanosti da kontroliramo vlastite misli, um je navikao stalno
skakati s jedne na drugu misao. Razvijanjem koncentracije, sposobnosti fokusiranja
na jedan objekt, pokazujemo naoj materijalnoj svijesti da preuzimamo vlastito
razmiljanje. Ovo e biti neto novo za veinu nas i zahtijevat e odreeno vrijeme da
uspijemo.
Kako neeljene misli dolaze u va um, trebate im narediti da nestanu te se vratiti
u promatranje. Prije poetka ove vjebe, dobro je rei svom svjesnom ja da sada
namjeravate meditirati i da vam ne smeta s bilo kakvim mislima. Recite sami sebi
da nema misli dok ne zavrite s meditacijom te da ete dati upute kad budete eljeli
nastaviti s uobiajenim razmiljanjem.
Nastavite s promatranjem dok ne postignete duboki osjeaj blagostanja i
oputenosti. Dozvolite sebi da uivate u ovom ugodnom stanju. Uivajte u trenutku i
upoznajte mjesto u umu gdje je taj trenutak nastao, jer ete se esto htjeti vratiti tamo.
Koristi meditacije
Kroz kontinuirano koritenje meditacije, uimo kontrolirati na svjesni um tako da
zastanemo u munjevitom procesu nastajanja misli i dozvolimo naem duhovnom ja
da nas savjetuje. Takoer moemo nauiti programirati nae podsvjesno da obavlja
posao za nas dok mi spavamo, kako bismo, na primjer izgubili na teini ili prestali
puiti.
Emocije koje nam uzrokuju probleme u ivotu mogu biti reprogramirane
stvaranjem novih, sretnijih iskustava. Sve razine uma mogu se dosegnuti i kontrolirati
kroz meditaciju. Ova jednostavna vjeba omoguuje nam da kontroliramo komunikaciju
svih razina naeg uma.
Meditacija je i prvi korak ka kontroliranju materijalnog uma i doputanju da se na
duh izrazi. Sposobnost da pozovemo svoje duhovno ja i iskoristimo duhovne moi lei
u sposobnosti da iskljuimo svoj materijalni um i dozvolimo svom duhovnom ja da se
pojavi. Nae duhovno ja je uvijek tu, slua sve to radimo i nikad ne spava. Veina nas
nikad i ne pomisli da moe pitati svoje duhovno ja za savjet ili neto o nama samima
i naim prolim iskustvima. Jo rjee netko pomisli da moe koristiti svoje duhovno
ja za uspostavljenje veze s drugim oblicima ivota. Ipak, sve je ovo mogue kroz
kontinuirani razvoj meditacije.
17
Vrijeme leti
Kad meditirate, vrijeme proleti! Uobiajeno je da vam se 15 ili ak 30 minuta u
meditaciji uini kao samo par minuta. Zbog ovoga, dobro je da netko prati vrijeme
kako biste zavrili meditaciju u odreenom trenutku. Kad ste u dubokoj meditaciji,
izgubite pojam o vremenu i ne znate koliko je vremena prolo.
Va duh je povezan s vjenim i nije navikao koristiti sat. Samo vae materijalno
ja ima osjeaj vremena. Ako meditirate sami, moete naviti sat ili radio da se ukljue
za 30 minuta. Namjestite da to bude tiho, kako se ne bi okirali. Ne brinite ako
meditirate u krevetu prije spavanja, jer se meditacija sama zavri kad zaspete.
Izvor: Randolph Winters, The Pleiadian Mission (Plejadanska misija)
18
PODIGNITE RAZINU SVIJESTI KROZ MEDITACIJU

- Vedia Bulent (Onsu) Corak
Meditacija je metoda konvergencije modane
energije u istoj arinoj toki. Nakon usvajanja ove
tehnike, moete povezati sve svoje stanine veze sa
svojom modanom energijom.
Ukoliko se na ovaj nain moete povezati s
vlastitom biti unutar vaih sedam suptilnih tijela, moete
nadvladati ak i gravitaciju. Cilj je tjelesna kontrola.
Nakon toga moete lako stupiti u komunikaciju s
eljenim medijem, u okvirima kvaliteta koje zahtijeva univerzalna hijerarhija. Meditacijom
se otkrivaju kodovi vae svijesti.
Kako je strah faktor koji prikriva kodove svijesti, za vrijeme meditacije moete
poeti lebdjeti pomou svoje modane energije, ali ne moete se okoristiti utjecajem
polja dimenzija do kojih ste se vinuli.
U meditaciji se komunikacija odvija od unutarnjeg prema vanjskom. Po
univerzalnoj hijerarhiji, komunikacija se odvija od vanjskog prema unutarnjem. Prema
tome, to ste istiji iznutra, blii ete biti vanjskom.
Nakon transcendiranja granice straha, medij razvoja vas izravno obuava. Tada
spoznajete Boga i kroz misao koju mislite i kroz hranu koju jedete.
Znanje sedam zraka o tri kanala izlijeva se na va svijet u treoj dimenziji. Sustav
kocke je iznad svetog svjetla i sadri znanje o deset kanala. Ovih deset kanala
obuavaju tibetanske lame i zbog toga su religije dalekog istoka na veoma naprednoj
razini.
Sada se trudimo podii razinu svjesnosti kroz meditaciju. to su kanali istiji i
otvoreniji, monije je napredno znanje koje primate. Naa ljubav je za cijeli univerzum.
Izvor: Vedia Bulent (Onsu) Corak, The Knowledge Book (Knjiga znanja)
19
SAMO TIINA
- Osho
Ja vas elim ostaviti same s meditacijom, bez posrednika izmeu vas i
postojanja. Kad niste u meditaciji, odvojeni ste od postojanja i to vam donosi patnju.
To je kao kad izvadite ribu iz oceana i bacite je na obalu bol, patnja i muenje
koje preivljava, udnja i pokuaji da se vrati u ocean, tamo gdje pripada, jer je dio
oceana i ne moe biti odvojena.
Bilo kakva patnja je samo pokazatelj da niste u jedinstvu s postojanjem, da riba
nije u oceanu.
Meditacija nije nita drugo do povlaenje svih prepreka - misli, emocija, uvjerenja,
koji tvore zid izmeu vas i postojanja. Onog trenutka kad nestanu, odjednom ste u
skladu s cjelinom, i ne samo u skladu, ve spoznajete da ste vi cjelina.
Kad kapi rose skliznu s lotosovog lista u ocean, one nisu dio oceana, one su
ocean. Ta spoznaja je konani cilj, konana spoznaja. Nema nita izvan toga.
Sve to trebate je biti u tiini i sluati postojanje.
Nema potrebe za religijom, nema potrebe za bogom, nema potrebe za
sveenicima, nema potrebe za organizacijom.
Sve to vam preostaje je stanje meditacije, to jednostavno znai stanje
potpune tiine.
Zbog naziva meditacija ini se da je rije o neem tekom. Bolje je to nazvati
samo jednostavnom, nevinom tiinom i sve ljepote postojanja vam se otkrivaju.
S razvojem meditacije i vi se razvijate i dostiete vrhunac svog potencijala
nazovite to stanje Buddhe, prosvjetljenje, Bhagwatta, boanstvo ili kako god nema
imena.
Izvor: Osho, Spiritually Incorrect Mystic (Duhovno nekorektan mistik
20
SMIRIVANJE NEMIRNIH VALOVA UMA

- Bramharshi Patriji
Drevni indijski proroci su nemirne valove uma
nazvali chitta. Prema tome, Rishi Patanjali je definirao
Yogu kao chitta vritthi nirodhah3.
Meditacija je potpuno smirivanje svih nemirnih
valova uma.
ovjeka prije svega mui nemirna priroda uma.
Nemirni valovi uma uzrokuju neeljeno rasipanje energije
due. Kako se energija due rasipa, fiziko tijelo slabi i
podlonije je vanjskim napadima, to izaziva razne bolesti, prijevremeno starenje i na
kraju preranu smrt.
Nemirni valovi uma sputavaju sposobnost koncentracije na pitanja od trenutne
vanosti. Slabi sposobnost pamenja. to su valovi uma nemirniji, osoba je manje
uinkovita u obavljanju bilo kog posla i stoga treba zapamtiti da je um prirodno
nemiran.
Prirodno nemiran um je zajedniko obiljeje svih ljudi koji ne kultiviraju um.
Neobraivanu zemlju prekrije korov. Slino tome, nekultivirani um ispune neeljene
misli.
U poetku, meditacija je smirivanje svih nemirnih valova uma. Kad se svi nemirni
valovi uma smire, postiemo duboko oputajue stanje uma.
3 Chitta vritthi nirodhah (sanskrt) - smirivanje nemirnih valova (aktivnosti) uma (Patanjalijeva Yoga Sutra)
21
PRAZAN UM
- Brahmarsji Patriji
Meditacija je put potpunog smirivanja nemirnih valova uma. Um se treba
koncentrirati na dah. Kad se na um redovno koncentrira na dah, dogodi se neto
predivno. Nemirni valovi uma u potpunosti se smire. Um postaje tih, miran i spokojan.
Um postaje potpuno prazan.
Kako sve vie vremena bivate s dahom, um postaje posve prazan, bez tragova
misli. Kad je um potpuno prazan, ogromna koliina kozmike energije ulijeva se u
tijelo. to je vea praznina uma, vei je dotok kozmike energije.
Nemirni valovi uma
Nemirni um se kultivira koncentracijom uma na zadatak. to se osoba vie
koncentrira na zadatak, um te osobe postaje kultiviraniji te se u istoj mjeri smanjuje i
nemirna priroda uma. U toj mjeri um postaje mirniji, u toj mjeri energija fizikog tijela
se poveava.
Vienje
Kad je fiziko tijelo zasieno kozmikom energijom, fenomen vienja se prirodno
javlja. Iskreni meditant poinje vidjeti... u poetku bljeskove prirode dotad neviene
i nedoivljene. Ovi bljeskovi uglavnom dolaze iz alternativnih frekvencija stvarnosti.
Unutarnja ula
U stanju duboke unutarnje tiine, vanjska ula postaju potpuno unutarnja.
Unutarnjim ulima opaamo unutarnje svjetove. Postoji nekoliko frekvencija
unutarnjih svjetova. Svrha meditacije je aktivacija unutarnjih ula, upoznavanje
unutarnjih svjetova i komunikacija s majstorima unutarnjih svjetova.
Duhovna mudrost se usvaja od majstora unutarnjih svjetova.
Vie meditacije vodi do vie duhovne mudrosti. Vie duhovne mudrosti znai i
vie zdravlja, vitalnosti i energije u fizikom tijelu.
22
Alternativne stvarnosti
Alternativne stvarnosti su drukije stvarnosti od one u koju smo trenutno
ukljueni. Svaki sistem stvarnosti ima razliitu frekvenciju. Svaka frekvencija
stvarnosti jedan je beskrajni svemir. Ukupni univerzum sastoji se od beskrajnog broja
frekvencijskih svemira.
U svakom trenutku, dua je ukljuena u samo jedan frekvencijski univerzum,
koji po pravilu ta dua pogreno smatra jedinim.
U meditaciji se dua oslobaa iz ahure duhovnog neznanja. Doivljavaju se
novi sistemi stvarnosti. Sve vie meditacije dovodi do dubokog razumijevanja mone
stvarnosti svemira kroz osobno iskustvo. Sve ovo se naziva prosvjetljenje.
23
VELIKI UITELJ
- Venerable Gunaratana
Meditacija se naziva veliki uitelj.
To je proiavajua vatra koja lagano gori kroz
razumijevanje. to vie razumijete, moete biti prilagodljiviji
i tolerantniji. to vie razumijete, moete biti suosjeajniji!
Postajete poput savrenog roditelja ili idealnog uitelja.
Spremni ste oprostiti i zaboraviti. Osjeate ljubav prema
drugima, jer ih razumijete. Razumijete druge, jer ste razumjeli
sebe.
Zagledali ste se duboko unutra i uvidjeli iluziju vlastitog ja i svoje ljudske slabosti.
Uvidjeli ste vlastitu ovjenost i nauili opratati i voljeti. Kad nauite suosjeati
sa sobom, suosjeanje prema drugima javlja se automatski. Uspjean meditant
postigao je duboko razumijevanje ivota te je sa svijetom povezan dubokom i
bezuvjetnom ljubavlju.
Obraivanje nove zemlje
Meditacija je poput obraivanja nove zemlje. Da biste napravili oranicu od ume,
najprije morate odstraniti stabla i panjeve. Onda obraujete zemlju, oplemenjujete je,
pa sijete sjeme i anjete ljetinu.
Da biste kultivirali svoj um, prvo morate
odstraniti razne smetnje koje stoje na putu, iupati
ih iz korijena tako da ne narastu ponovo. Onda
oplemenjujete tlo. Punite mentalno tlo energijom i
disciplinom. Pa sijete sjeme i anjete urode vjere,
etinosti, budnosti i mudrosti.
Svrha meditacije je osobna preobrazba. Ja
koje ulazi u iskustvo meditacije nije isto ja koje izlazi
iz tog iskustva. Va karakter se mijenja kroz proces
aktivacije, inei vas duboko svjesnim vaih misli,
rijei i djela. Vaa arogancija isparava, otpor nestaje.
Va um postaje miran i tih, a ivot ugodan.
24
Prema tome, pravilno prakticiranje meditacije priprema vas za suoavanje s

plimama i osekama postojanja. Smanjuje vau napetost, strah i brigu. Nemir nestaje,
strast se ublaava. Stvari polako zauzimaju svoje mjesto, a va ivot postaje mirna
plovidba umjesto borbe. Sve ovo dolazi kroz razumijevanje.
Meditacija izotrava vau koncentraciju i mo vaeg razmiljanja. Malo po malo,
vai podsvjesni motivi i mehanizmi postaju vam jasni. Vaa intuicija se izotrava.
Preciznost vaih misli se poveava i postupno dolazite do izravnog znanja o stvarima
kakve stvarno jesu, bez predrasuda i iluzija.
Nauite pravilno meditirati i meditirajte. Uvjerite se sami.
Izvor: Jean Smith, Breath Sweeps Mind (Dah isti um)
25
BUDNOST JE KLJU
- Thich Nhat Hanh
Budnost je klju!
Budnost je energija koja baca svjetlo na sve stvari
i sva djela, stvarajui mo koncentracije i donosei
duboke uvide i buenje. Budnost je u temelju svih
budistikih praksi.
To je polazna toka. Ako ivim bez budnosti,
u zaboravu, onda, kako Albert Camus kae u svom
romanu Stranac, ivim kao mrtav ovjek. Drevni zen
majstori su govorili: Ako ivimo u zaboravu, umiremo u snu. Koliko je nas koji ivimo
poput mrtve osobe? Prvo to moramo napraviti jeste vratiti se u ivot, probuditi se i
biti budni u svemu to radimo. Jesmo li budni dok jedemo, pijemo, meditiramo? Ili
traimo svoje vrijeme, ivei u zaboravu?
Budnost nam pomae fokusirati panju na ono to radimo, tako da znamo to
zapravo radimo. Najee smo robovi drutva. Svoju energiju rasipamo ovdje i ondje.
Nae tijelo i um nisu u skladu. Osvijestiti ono to radimo, govorimo i mislimo poetak
je otpora prema invaziji naeg okruenja i svih naih pogrenih percepcija.
Kad se upali lampa svjesnosti, cijelo bie se osvijetli, a skupa s njim i svaka
prolazna misao i emocija. Ponovo zadobijamo samopouzdanje, sjene iluzija vie nisu
nadmone, a naa koncentracija se razvija do maksimuma. Peremo ruke, oblaimo
se, obavljamo svakodnevne aktivnosti kao i prije, ali sada smo svjesni svojih djela,
rijei i misli.
Praksa budnosti nije samo za poetnike. To je doivotna praksa za svakog, pa
ak i za samog Buddhu! Mo budnosti i koncentracije je duhovna sila iza svih velikih
mukaraca i ena u ljudskoj povijesti.
Vidjeti stvari kakve jesu, to postiemo koncentracijom. Ovo isto vienje je
prosvjetljenje. Prosvjetljenje je uvijek prosvjetljenje o neemu, ono nije apstraktno.
26
DAH JE MOST
- Osho
U dahu je skriveno postojanje!
Ukoliko samo nastavite disati,
mislei da to nije nita vie od zraka
koji ulazi i izlazi, nikad neete spoznati
misterij postojanja. Ostat ete u
potpunom zaboravu sebe, ukorijenjeni
u tijelu. Nikad neete spoznati to se
dogaa izvan tijela.
Ne moete ui u meditaciju
ukoliko se ne pokuate razumjeti i rabiti
svoj dini sustav. Dah je most izmeu
svjesnog i podsvjesnog.
Podsvijest stalno mijenja ritam
disanja i ukoliko osvijestite ovaj ritam i
njegove stalne promjene, postajete svjesni i svojih podsvjesnih korijena onoga to
podsvijest radi.
Budite budni u disanju!
U Yogi trebate promijeniti ritam disanja. U budnosti, trebate biti svjesni disanja
onakvim kakvo jeste. Samo ga budite svjesni.
Samo kad postanete svjesni svog disanja, postajete svjesni i svog misaonog
procesa. Ponite od disanja, nikad od misaonog procesa.
Kad budete mogli osjetiti suptilne pokrete daha, moi ete osjetiti i suptilne
pokrete misli.
Samo promatrajte svoj dah dah ulazi, dah izlazi!
Izvor: Osho, Osho Times, oujak 2005.
27
OTVORITI, URAVNOTEITI, ISTRAIVATI

- Joseph Goldstein
Otvoriti zatvoreno
to je to to je zatvoreno u nama?
Naa ula su zatvorena, naa tijela su zatvorena.
Provodimo tako puno svog vremena izgubljeni u
mislima, prosuivanjima, fantazijama i sanjarenjima
da ne pridajemo panju neposrednom iskustvu naih
ula vidu i zvuku, mirisu i okusu, osjetima u tijelu.
Kako najee rasipamo panju, percepcija naih ula
postaje zamagljena. Ali, kako svjesnost i koncentracija
jaaju kroz meditaciju, sve smo manje izgubljeni u mislima, a poveava se osjetljivost
i istananost naih ula.
Poinjemo otvarati tijelo. esto nema slobodnog protoka energije u tijelu, a kako
svjesnost okreemo prema unutra, jasno i neposredno postajemo svjesni nakupljenih
napetosti, vorova i greva u tijelu. Postoji nekoliko razliitih bolnih osjeanja koja
moemo doivjeti, a nauiti da ih razlikujemo i da se poveemo s osjeajima nelagode
ili boli vaan je dio prakse meditacije, budui se s tim susreemo na samom poetku.
Jedna vrsta boli koju moemo iskusiti je bol koja signalizira opasnost. Kad
stavimo ruku u vatru i pone nas boljeti, to je jasna poruka: makni ruku iz vatre.
Postoji i druga vrsta boli, koja se moe nazvati dharmikom. Ovo su bolni osjeti
nakupljeni u tijelu, sve te napetosti, vorovi i grevi koje nosimo sa sobom cijelo
vrijeme, ali kojih smo najee nesvjesni jer nam je um zbrkan.
Bitno je nauiti to napraviti s bolnim osjetima koji se probude u praksi meditacije.
To je kapija ka dubljim razinama razumijevanja i sama injenica da postajemo svjesni
ovih bolnih osjeanja znak je vie svjesnosti.
Na ovaj nain poinjemo ispunjavati prvi aspekt prakse: otvaranje zatvorenog.
Ova otvorenost prema iskustvu temelj je drugog aspekta prakse: uravnoteivanja
reaktivnog.
28
Uravnoteiti reaktivno
to je to to je reaktivno? Um je reaktivan: naklonost i odbojnost, prosuivanje
i usporeivanje, prianjanje i kritiziranje. Um je poput vage s utezima, sve dok se
poistovjeujemo s prosudbama i sklonostima, naklonostima i odbojnostima, eljama i
averzijama, na um je uhvaen u iscrpljujui vrtlog reaktivnosti, stalno izvan ravnotee.
Do ravnotee i odmora moemo doi kroz mo budnosti.
Budnost je kvaliteta opaanja koje samo primjeuje, bez biranja, bez sklonosti;
to je bezuvjetna svjesnost koja je poput sunca koje sve obasjava podjednako.
Ipak, potreban je veliki trud da uhvatimo ritam.
U poeku je um zbrkan, tako da moramo uloiti napor kako bi ga obuzdali i
fokusirali. Ali kako to radimo redovno, vremenom e se sve sloiti i uspostaviti emo
ravnoteu.
Svaki trenutak svjesnosti pomae da uspostavimo ovu unutarnju ravnoteu i
ritam.
Istraivati skriveno
Ono to je skriveno je prava priroda naeg iskustva. Istina je ono to je skriveno.
U velikoj mjeri, pobrkali smo ideje o stvarima sa stvarnim iskustvom. Kljuni dio
meditacije je prijelaz s razine koncepta na razinu direktnog iskustva.
Meditacija istrauje ono to je skriveno. Kreemo s razine koncepta na razinu
direktnog iskustva, bilo da se radi o tjelesnim osjetima ili vidu ili zvuku ili mirisu ili
okusu; poinjemo imati iskustvo prirode i procesa razmiljanja i emocija, umjesto
da se poistovjeujemo s njihovim sadrajima. Povezujui se s iskustvom u svakom
trenutku, poinjemo otkrivati ono to je ranije bilo skriveno ili nepoznato.
Prvo otkrivamo da se sve mijenja, da je sve to smo smatrali vrstim,
nepromjenjivim ili trajnim zapravo u stanju stalne promjene. Meditacija je vozilo za
otvaranje prema istini o ovoj nestalnosti na sve dubljim i dubljim razinama. Svaki osjet,
svaka misao, svaki osjeaj, svaki zvuk, svaki okus, sve vanjsko i unutarnje, sve je u
stanju stalnog razlaganja.
Kad to uvidimo, kad to zaista znamo, to razumijevanje slabi grabeljivost naeg
uma, slabi nae vezanosti.
29
Kad razvijemo ovu jasnou vienja i

razumijevanja, tada je um sve manje sklon
grabeljivosti, jer sve smo manje vezani, sve manje
grabimo, sve manje prianjamo, sve je manje patnje
u naem ivotu.
Kad ovo vidimo duboko u nama samima,
poinju slabiti snane sile elje i grabeljivost uma.
Otputamo stisak i doputamo neizbjeni tijek
promjena, ne pokuavamo se drati za neto, mislei
kako e nas to zauvijek usreiti.
Kad vidimo nestalnost, mi vidimo nesigurnost.
Poinjemo razumijevati to je jedinstveni dragulj
Buddhinog prosvjetljenja uvid u bezsopstvenost cjelokupnog procesa uma i tijela,
razumijevanje da ne postoji nitko kome se to dogaa. Nema nikoga kome ovaj
proces promjene pripada, ne postoji vlasnik.
Kad intuitivno razumijemo sutinsku nestvarnost, prazninu i bezsopstvenost
pojavnosti, poinjemo oslabljivati fundamentalnu vezanost za pojmove ja, sebe,
mene, moje, tih koncepata oko kojih se vrti cijeli na ivot. Uviamo da je ja iluzija,
koncept koji smo stvorili i zapoinjemo integraciju vee slobode u naim ivotima.
30
MEDITACIJA I KONTEMPLACIJA
- Brian Weiss
Meditacija zahtijeva potpuno prazan um u stanju budnosti
ili svjesnosti, um slobodan da prihvati kakva god osjeanja,
ideje, slike ili vizije dolaze te dozvoljavanje asocijacija sa svim
aspektima objekta ili misli da bi se razumjela forma, oblik,
boja, sutina. To je umijee promatranja bez razmiljanja, bez
mentalnih koncepata.
Meditacija je vie istonjaki koncept, teak za
poimanje te zahtijeva dosta prakse. Potrebni su mjeseci ili
godine da bi se moglo savreno meditirati, a moda ak
neete moi potpuno ovladati meditacijom u jednom ivotu. To naravno ne znai da
ne trebate meditirati sada. Sam pokuaj donosi velike nagrade i uskoro ete otkriti da
se radujete vremenu samoe koje meditacija zahtijeva.
Meditacija utiava amor koji ispunjava um, a tiina do koje tako dolazimo
omoguuje nam da promatramo bez prosuivanja, da postignemo vii stupanj
nevezanosti te da konano postanemo svjesni vieg stanja svijesti.
Meditacija donosi i tjelesne dobrobiti. Smanjenjem straha i tjeskobe te
postizanjem unutarnjeg mira, tijelo se osnauje. Imunitet se poboljava. Svjedoio
sam ublaavanju kroninih bolesti u tijelima pacijenata s mirnim umom.
Ukoliko va um luta i gubite fokus, nemojte si predbacivati. Normalno je da
misli lutaju, trebate se samo lagano se vratiti na subjekt. Nakon odreene prakse,
primijetit ete da ak i kad um odluta, i dalje postoji veza s originalnom milju, to u
psihijatriji nazivamo slobodna asocijacija.
to vie vjebate, lake je odrati fokus, a uvidi su dublji. Pokuajte pustiti sve
frustracije, ali nemojte primoravati sebe da sjedite i kontemplirate ako vam je vanjski
svijet suvie prisutan u mislima. Pokuajte ponovo sljedei dan. Uitak je sutinski
element kontemplacije i meditacije. Svrha je osloboditi se, a ne vezati se za proces.
Nakon to zavrite i otvorite oi, a um se vrati uobiajenoj svakodnevici, moda
31
ete poeljeti zabiljeiti iskustvo u dnevniku ili na diktafonu. Ovo je dobar nain da
priberete svoje misli te da pomognete pamenju u buduim uvidima.
Kranski mistik Pierre Teilhard de Chardin je rekao:
Ti nisi ljudsko bie s duhovnim iskustvom,
Ve duhovno bie s ljudskim iskustvom.
Razgovarate sa svojim umom, tijelom i duhom, slobodni ste ii gdje god elite
u potrazi za duhovnim razvojem. Niste ogranieni vremenom i mjestom, ve moete
putovati u prolost ili budunost, poznate i nepoznate predjele, mjesta mala poput
ljudskog srca ili prostrana poput univerzuma.
Kao i hipnoza, koju koristim kao alat za regresiju pacijenata u njihove prole
ivote, meditacija razvija sposobnost otvaranja uma prema najdubljim i najskrivenijim
utjecajima na naa tijela i due, bilo da dolaze iz prolih, buduih ili sadanjih ivota.
Paradoksalno, ne mislei o iemu, praznei um, moemo se sjetiti.
Sjeanja iz prolih, sadanjeg i buduih ivota pomau nam pronai porijeklo
naih trauma, a kad ih otkrijemo, moemo uvidjeti da nai strahovi potjeu iz nekog
drugog mjesta ili drugog vremena te da nam vie nisu prijetnja. Ja sam se prisjetio
svojih prolih ivota tijekom duboke meditacije i tako dobio uvide u svoje ponaanje,
stavove i strahove. Da nisam meditirao, ne bih poznavao sebe kao sada (jo je toliko
toga za saznati).
Meditaciju moemo koristiti i za rjeavanje osobnih sukoba i tekih odnosa ili
da iscijelimo srce. Ali u konanici osnovna svrha meditacije za sve nas je postizanje
unutarnjeg mira i ravnotee kroz duhovnost.
Sve vie i vie, lijenici priznaju da moemo pobijediti bolesti, ak i veoma teke
bolesti, pomou nedavno otkrivenog lijeka: ljekovitih moi nae duhovne prirode
(nedavno otkrivenih na Zapadu, a lijenici na Istoku znaju to ve stoljeima). Moda je
prava holistika medicina kad energiziramo cjelokupan organizam, i um i duh jednako
kao i tijelo.
Svoje pacijente poduavam tehnikama meditacije koje mogu pomoi kod
nesanice, kontrole teine, prestanka puenja, smanjenja stresa, otpornosti na
infekcije, kroninih bolesti i sniavanja krvnog pritiska. Tehnike meditacije djeluju jer
32
su kemija i fizika tijela pod utjecajem mentalnih i

fizikih energija; redovna meditacija je neprocjenjivi
alat za regeneraciju i odravanje zdravlja.
Meditacija moe otvoriti kanal duhovnih
iskustava jer je podsvjesni um jedna od kapija ka
vjenoj dimenziji. Kapija nikad nije irom otvorena
i nema putokaza da pokau kamo nas taj put
vodi. Nema koda ni arobne rijei za otvaranje,
to je unutarnji proces transformacije i doputanja
transformacije. Drukije reeno, um je prolaz i
kroz meditaciju ete doi do mape pomou koje
ete pronai svoj put u tom prolazu ka jo dubljim
transcendentalnim stanjima.
Meditacija vas moe dovesti do poviene svjesnosti o vaoj duhovnoj sutini
i do stanja duboke ekstaze, lakoe, zadovoljstva i blagostanja koje doivimo kad
se poveemo sa svojom najdubljom dimenzijom. Meditacija omoguuje osjeaju
blaenstva da se proiri kroz vas kad kontemplirate o konceptu ili objektu u kojem
uivate. Moe vas odvesti u proli ivot ili u neki od buduih, a lekcije svakog od njih
e vam biti jasne kad uete u njih.
Kad ste u svjesnosti, pruate suosjeanje i ljubav ne oekujui neto zauzvrat.
Osjeate jedinstvo sa svakom osobom i stvorenjem, s prirodom, nebom i morem,
sa svim to postoji. Neki od mojih pacijenata su mi ispriali kako su se za vrijeme
meditacije odvajali od svojih fizikih tijela i lebdjeli iznad njih, gledajui se iz neke druge
stvarnosti, isto izvantjelesno iskustvo ljudi koji su doivjeli iskustvo blisko smrti. Moda
ete imati isto iskustvo ili neko sasvim drukije od ostalih. Jedno je sigurno: otkrit ete
najmonije i sutinsko ja.
Izvor: Dr Brian Weiss, Same Soul, Many Bodies (Ista dua, vie tijela)
33
PREPUSTITE SE DAHU
- Larry Rosenberg
Jednostavan in mirnog i dostojanstvenog sjedenja
u uspravnom poloaju je veoma vaan! Potpuno odsustvo
pokreta jednako je izraajan in kao ples ili borilaka
vjetina. Ako moemo sjediti poput Buddhe, moda
otkrijemo Buddhinu prirodu! Takvo dostojanstvo nema
nikakve veze s predstavom o sebi i nije pretvaranje.
Tijelo i um su meusobno povezani i um je kljuni
faktor u zauzimanju stabilnog sjedeeg poloaja.
Sjedei poloaj nije sporedan, ve sutinski dio prakticiranja meditacije. Um je
taj koji treba sjesti u lotos!
Pokuajte udobno sjesti uspravljeni, oputeni i uravnoteeni. To nije ukoeni
poloaj, stisnute zdjelice, ve oputena svjesna uspravljenost koja izvire iznutra. Kad
zauzmete pravilan poloaj, pojavit e se budnost.
Budnost je nepristrana. Ona nije za ili protiv, ve je poput ogledala, koje ne
prosuuje ono to odraava. Budnost nema drugog cilja do promatranja sebe same.
Ne pokuava neto dodati ili oduzeti onome to se deava niti to popraviti na bilo
koji nain.
Nije odvojena, poput osobe koja stoji na vrhu brda daleko od iskustva, gledajui
ga kroz dvogled. To je ivljenje ivota u punini, kad ste usred iskustva budni i nije
ogranieno samo na meditaciju.
Ova kvaliteta budnosti, jednostavnog bivanja s iskustvom, ono je to meditant
budi kad zauzme sjedei poloaj. Najprije je meditant prisutan u veoma jednostavnom
procesu.
Uvijek budan, meditant svjesno udie i svjesno izdie.
injenica je da kad se fokusiramo na dah, fokusiramo se na ivotnu silu.
ivot zapoinje naim prvim udahom i zavrava se naim posljednjim izdahom.
Kontemplirati dah znai kontemplirati sami ivot.
34
Svi mi diemo. Naputak je znati da jesmo, ne u intelektualnom smislu, ve biti

svjestan jednostavnog osjeta, udaha i izdaha. Dozvoliti disanju da prati svoju prirodu,
da die samo. Ne pokuavamo disati duboko ili plitko. Samo promatramo dah kakav
jeste.
Naputak glasi pusti, prepusti se dahu. Ve u prvom koraku uimo umijee
preputanja. Ako moemo dozvoliti dahu da bude prirodan, da ga ne mijenjamo,
tada emo vremenom moi to primijeniti i na ostale aspekte naeg iskustva. Moemo
nauiti pustiti osjeaje, pustiti um.
Ako ste sjedili s dahom samo nekoliko minuta, uvidjeli ste da je to otvoreni poziv
svemu unutar vas da izroni. Vidite svoj podivljali um, koji svi imamo i koji u poetku
moe biti nadmoan.
Konani je cilj, premda zahtijeva trud i vrijeme, dozvoliti svemu da izroni sa svom
svojom energijom.
Buddha je esto meditirao na
dah. Koristio je dah kao pomo u
prosvjetljenju. Nastavio je prakticirati
meditaciju na dah godinama nakon
svog buenja. Dah je cijeli svijet
i to polako otkrivamo. Vrijedan je
doivotnog izuavanja.
Dah je vrhunsko sredstvo
koje nam pomae da ostanemo
u sadanjem trenutku. Drite se
jednostavnosti i sadanjeg trenutka.
Izvor: Larry Rosenberg, Breath by Breath The Liberating Practice of Insight Meditation (Dah po dah
oslobaajua praksa meditacije uvida)
35
SVJESNOST U LIJEENJU
- Claudia Kalb
Dalia Isicoff je desetljeima patila od reumatoidnog
artritisa, prolazila agoniju bolova u zglobovima i kraljenici
i viestrukih operacija kuka.
Anestetici su otupljivali bolove, ali tek je nakon
pohaanja teaja u Centru za integrativnu medicinu na
Sveuilitu Maryland, Dalia otkrila mono oruju unutar
vlastitog tijela svoj um.
Koristei meditativnu praksu nazvanu Smanjenje
stresa kroz svjesnost (MBRS4) nauila je prihvatiti svoj bol, umjesto da mu se opire.
Njeni su se negativni i oslabljujui misaoni obrasci poput Ovo se pogorava ili Zavrit
u u kolicima, poeli rastvarati i po prvi put je mogla smanjiti unos lijekova.
U Centru za svjesnost u medicini, na odjelu za zdravstvenu skrb i drutvo
medicinske kole Sveuilita Massachusetts gdje je Jon Kabat-Zin, pionir u ovom
podruju, razvio MBRS, 15.000 ljudi zavrilo je osmotjedni teaj, a jo stotine njih se
prijavilo na medicinskim klinikama irom zemlje.
Studije pokazuju da svjesnost moe umanjiti bol i tjeskobu. Danas istraivai
koriste snimke mozga i krvnu sliku u izuavanju biolokih efekata svjesnosti, a prvi
rezultati su intrigantni: ovog proljea, Nacionalni institut zdravlja je organizirao prvu
konferenciju na ovu temu.
Psihologinja Ruth Baer sa Sveuilita Kentucky kae: Ljudi iz znanstvenih
krugova su mislili da je to hrpa mistikih gluposti. Danas govore hej, treba obratiti
panju na ovo!
Obraanje panje je sama sutina svjesnosti. U meditaciji od 45 minuta,
uesnici ue promatrati vrtlog misli u umu i fizike osjete u tijelu. Vodei princip je
biti prisutan iz trenutka u trenutak, biti svjestan to se dogaa, ali bez kritiziranja i
prosuivanja. To nije lako.
4 MBRS: Mindfulness based stess reduction
36
Na majmunski um vrti se od aljenja za prolou do briga o budunosti,

ostavljajui malo vremena za ovdje i sada. Prvi pokuaji mogu biti frustrirajui: Nikad
neu moi ovo raditi Nestrpljiv-a sam Kad e ovo zavriti, pa ak i banalna
mentalna pitanja poput to u skuhati za veeru? Cilj je promatrati ovu kakofoniju
suosjeajno, prihvatiti je kao neto prolazno, kao mjehurie to se stvaraju u vodi ili
oblake na nebu, kae Kabat-Zinn.
Kamen temeljac svjesnosti je svakodnevna meditacija, to prerasta u nain
ivota.
Philippe Goldin sa Sveuilita Stanford potie pacijente s drutvenom tjeskobom
da uzimaju smislene pauze tijekom dana kao nain da promatraju svoje strahove i
sumnje te preuzmu kontrolu nad njima.
Jedan od uesnika kae: To prekida strujni krug. Uvijek sam mislio da me
tjeskoba vrsto dri, ali sam shvatio da je zapravo obratno. Ja nju vrsto drim. Stvar
je nauiti to pustiti.
Svjesnost vas oslobaa nekih vaih
starih dobrih obrazaca. Vie se ne borite
s umom u boksakom ringu sada ste
na tribinama i promatrate sa zanimanjem.
Nevezanost ne vodi u pasivnost, ve do
novog naina razmiljanja.
Bioloki utjecaj svjesnosti na mozak,
krv i imunoloki sustav novo je podruje
znanstvenih istraivanja.
U intrigantnoj studiji objavljenoj prije
nekoliko godina, Kabat-Zinn navodi da su
pacijenti oboljeli od psorijaze, kojima su
putali snimljene meditacije tijekom terapije
ultraljubiastim zrakama, ozdravili etiri puta
bre od kontrolne grupe.
Izvor: Claudia Kalb, News week, 27. rujna 2004.
37
MEDITACIJA STANJE ISTE SVJESNOSTI

- Osho
Meditacija je stanje iste svjesnosti bez
sadraja!
Obino je svjesni um prepun otpada!
Misli se roje, elje se raaju, uspomene se vrte,
ambicije se mnoe, u umu je stalno guva, dan
za danom!
ak i dok spavate, um radi! On jo uvijek
sanja, on jo uvijek razmilja, on je jo uvijek u
brigama i problemima! Priprema se za sljedei
dan, podzemne pripreme se odvijaju! To je
stanje ne-meditacije.
Nasuprot ovom stanju je meditacija. Kad
nema guve, a razmiljanje prestane, kad
se misli ne vrte, a elje se ne bude, kad ste
potpuno tihi, ta tiina je meditacija! Samo u toj tiini spoznat ete istinu i nikako
drukije!
Meditacija je stanje ne-uma! Ne moete ui u meditaciju kroz um, jer um
neprekidno radi! U meditaciju moete ui tek ako ostavite um po strani, ako budete
mirni, ravnoduni, nepoistovjeeni s umom.
Meditacija je svjesnost da ja nisam um. Kako ovu spoznaju upijate sve dublje,
polako e doi do nekoliko trenutaka, trenutaka jasnoe kad nita u vama nije
uzburkano, kad je sve mirno. U tim trenucima mira vi znate tko jeste, vi spoznajete
misterij postojanja.
Ako moete doi do nekoliko ovakvih trenutaka, onda nema problema, jer e
ih vremenom biti sve vie. Kako postajete vjetiji, kako uite trik ne-uputanja u um,
kako uite umijee dranja po strani, dalje od uma, kako uite vjetinu stvaranja
distance izmeu vas i vaih misli, osjetit ete sve vie meditacije!
to je vie osjetite, vie e vas transformirati! I tada dolazi dan, dan velikog
blagoslova, kad meditacija postaje vae prirodno stanje!
38
Meditacija je prirodno stanje. Pogledajte u oi djeteta i vidjet ete monu

tiinu, nevinost. Svako dijete dolazi u meditativnom stanju, ali moraju se inicirati u
drutvo. Moraju nauiti kako da misle, kako da kalkuliraju, kako da razluuju, kako
da raspravljaju. Moraju nauiti rijei, jezik, koncepte.
I tako polagano gube vezu sa svojom nevinou. Sve to treba je ponovo
uspostaviti tu vezu, jer ona se ne moe izgubiti, samo zaboraviti!
Raamo se kao meditanti, a onda se nauimo sluiti umom. Ali naa prava
priroda ostaje skrivena duboko unutar nas poput podzemne rijeke. Ako samo malo
kopate, doi ete do izvora koji jo tee, izvora slatke vode. Najvea radost u ivotu
je pronai taj izvor.
Izvor: Osho, Philosophia Perennis (Vjena filozofija)
39
MNOGOSTRUKE KORISTI MEDITACIJE

- Brahmarshi Patriji
Anapanasati meditacija osigurava duhovno zdravlje. Duhovno zdravlje je korijen,
a fiziko zdravlje je plod.
Meditacija je najvei dar koji sami sebi moemo dati. Sami sebi moemo toliko
puno pokloniti.
U meditaciji:
Sve bolesti potpuno se iscjeljuju.
Sposobnost pamenja se poboljava.
tetne navike odumiru.
Um je ispunjen mirom i radou.
Svaki posao se uinkovitije obavlja.
Potreba za spavanjem se smanjuje.
Odnosi postaju kvalitetniji i ispunjavajui.
Mo misli se izrazito pojaava.
Sposobnost razlikovanja ispravnog i neispravnog se izotrava.
Bolje razumijevanje svrhe ivota.
Potpuno iscjeljenje
Sve fizike tegobe nastaju zbog mentalnih briga. Sve mentalne brige dolaze iz
intelektualne nezrelosti. A intelektualna nezrelost postoji zbog nedostatka duhovne
energije i duhovne mudrosti.
Kroz meditaciju dobijamo obilje duhovne energije i duhovne mudrosti i na
intelekt sazrijeva. Polako nestaju sve mentalne brige. Posljedino nestaju i fizike
tegobe.
Meditacija je jedini nain iscjeljenja svih bolesti.
Bolesti najee nastaju zbog prethodne negativne karme. Dok se i ako se
negativna karma ne neutralizira, bolesti nee nestati, a niti jedan lijek nee oistiti
negativnu karmu.
40
Poboljanje pamenja
Meditacija znaajno poboljava sposobnost pamenja. Obilje duhovne energije
koje dobijemo u meditaciji blagotvorno utjee na rad mozga.
Prema tome, meditacija je apsolutno potrebna studentima i uenicima.
Odumiranje tetnih navika
Postoji vie tetnih navika kao to su pretjerivanje u jelu, spavanju, prianju,
razmiljanju, piu. Uz pomo obilja duhovne energije i duhovne mudrosti koje
dobijemo u meditaciji tetne navike prirodno odumiru.
Radostan um
ivot je prepun poraza, povreda i bolova kod svih ljudi. Meutim, za osobu s
duhovnim znanjem i duhovnom energijom, ivot je uvijek miran i radostan, usprkos
svim porazima, povredama i bolovima.
Uinkovitost u radu
U obilju duhovne energije i duhovne mudrosti, svaki se rad, mentalni ili fiziki,
uinkovitije obavlja. Za krae vrijeme uradi se vie. S manje sredstava, uradi se
vrijedan posao.
Krae spavanje
U meditaciji dobijemo obilje duhovne energije. Samo manji dio te energije
dobijemo tijekom spavanja. Pola sata duboke meditacije odmara tijelo i energizira um
jednako kao est sati dubokog sna.
Kvalitetniji odnosi
Nedostatak duhovne mudrosti jedini je razlog zato su osobni odnosi tako
nekvalitetni i neispunjavajui. U prisutnosti duhovne mudrosti, svi osobni odnosi
postaju kvalitetni i potpuno ispunjavajui.
41
Mo misli
Misli trebaju mo da bi postigle cilj. Kad je um nemiran, misli nemaju snagu i
ne stiu do cilja.
Kad je um u stanju mira, misli zadobiju veliku mo i sve namjere se vrlo brzo
ostvaruju.
Ispravnost i neispravnost
to napraviti? to ne napraviti?
Ovo su pitanja za milijun dolara!
to je ispravno? to je neispravno?
U stalnim smo dvojbama!
Ovo su dvojbe duhovno nezrelih osoba. Za duhovno zrelu osobu nema pitanja
od milijun dolara, za duhovno zrelu osobu nema dvojbi!
Svrha ivota
Svi se raamo sa svrhom, s misijom, s planom. Samo duhovno zrele osobe
mogu razumjeti i biti svjesni svrhe, misije i plana u svom ivotu.
42
UM JE BLISTAV
- Buddha
Nita drugo ne znam, o redovnici, toliko nepokorno
kao nerazvijen um. Nerazvijen um je zaista nepokoran!
Nita drugo ne znam, o redovnici, toliko gipko kao
razvijen um. Razvijen um je istinski gibak!
Nita drugo ne znam, o redovnici, to odnosi
toliko patnje kao nerazvijen i nekultiviran um. Nerazvijen i
nekultiviran um zaista donosi patnju!
Nita drugo ne znam, o redovnici, to donosi toliko
sree kao razvijen i kultiviran um. Njegovan i kultiviran um donosi sreu!
Nita drugo ne znam, o redovnici, to ini toliko zla kao nepripitomljen, neuvan,
nezatien i nekontroliran um. Takav um zaista ini mnogo zla!
Nita drugo ne znam, o redovnici, to donosi toliko dobrobiti kao pripitomljen,
uvan, zatien i kontroliran um. Takav um zaista donosi velike koristi!
Nita drugo ne znam, o redovnici, to se preokrene tako brzo kao um. Ne
stigne se ni nasmijeiti koliko se brzo um preokrene.
Um je, o redovnici, blistav, ali zamrae ga usputne neistoe. Nepodueno
svjetovno stvorenje ne razumije ovo kako jeste, stoga se mentalno ne razvija.
Um je, o redovnici, blistav i osloboen usputnih neistoa. Nepodueno
svjetovno stvorenje ne razumije ovo kako jeste, stoga se mentalno ne razvija.
Um je, o redovnici, blistav i osloboen usputnih neistoa. Podueni plemeniti
uenik razumije kako ovo jeste, stoga se mentalno razvija.
Izvor: Buddha, Anguttara Nikaya, Suhrullekha, travanj-lipanj 2004.
43
TIJELO I UM
- Osho
Tijelo je um izraen vani, a um je tijelo neizraeno unutra, duboko u vaem
biu. Tijelo i um su dva pola iste energije. Vibriranje i pulsiranje iste energije utjee
i na tijelo i na um. Prema tome, psihologija ne moe biti Pavlovljeva, Skinnerova,
bihevioralna, freudovska ili jungovska, jer sve su polovine. Polovica zapadnjakih
psihoterapija bavi se tijelom, a polovica umom.
Svaka dihotomija u ovjeku, svaka podjela, svaki rascjep je opasan, jer
ovjek postoji kao jedna organska cjelina, sve je meusobno povezano i nita nije
odvojeno. Cijeli se sustav treba tretirati, treba uzeti u obzir cijelog pacijenta. Niti
jedan lokalizirani tretman, lokalizirani lijek, lokalizirana psihoterapija nee pomoi.
Sama takva ideja je opasna. Ali to je nain na koji zapadnjaki znanstveni um
funkcionira tri stoljea.
Ono sutinsko to nedostaje je meditacija. Jo se nije dolo do najdubljeg
izvora, unutarnje praznine. Problem je to se do toga ne moe doi znanstvenim
metodama. Ako unaprijed odluite da su znanstvene metode jedine prave, tada ne
moete ui u unutarnju prazninu. Vaa vas metodologija sprjeava.
Znanstvena metoda ne ide dalje od objekta i samim tim ne moe prodrijeti
u sr, ve samo dodiruje povrinu. Pa ako smatrate da se ova metodologija ne
moe promijeniti i da je jedino ona znanstvena, onda je zapadnjaka psihoterapija
osuena na propast.
I zapamtite, ne govorim da je objektivan pristup pogrean, on je savreno
dobar do mjesta do kojeg ide. Ali ne ide dovoljno daleko i ne moe doi do sri.
Ukoliko ne doe do meditacije, dua e nedostajati, a zapadnjaka psihoterapija
e biti samo mrtvo tijelo, truplo. Nee disati, nee ivjeti.
Izvor: Osho, Zen, the path of paradox (Zen, staza paradoksa)
44
SVJESNO DISANJE
- Piyadassi
Ponite meditaciju svjesnosti o ulaznom i izlaznom
dahu anapanasati.
Trebate disati prirodno i bez napora. Diite mirno.
Ne trudite se kontrolirati dah. Samo dozvolite dahu da
slobodno ulazi i izlazi u svom prirodnom ritmu pod svjetlom
pune svjesnosti.
Meditant udie i izdie budno s punom svjesnou.
Svjestan je daha, a ne sebe. Njegov jedini cilj je fokusirati
um na dah tako da nema drugih misli. Kad prakticirate svjesnost udaha i izdaha,
usmjerite panju na toku gdje zrak ulazi u nosnice i prelazi preko gornje usnice.
Primijetite dah kako ulazi i izlazi, ali ga ne pratite dalje u plua ili izvan tijela.
Ne zadravajte i ne zaustavljajte dah. Neka dah tee prirodno bez vaeg truda i
usmjeravanja. Drite fokus na dahu u nosu.
Kad god um odluta u druge misli, budite ih svjesni i vratite panju na prirodni
ritam disanja. Promatrajte misli mirno i nevezano. Budnost znai promatrati ono to
se dogaa u vama, ono to radite, ne sudei da li je to dobro ili loe, samo svjesno
promatrajui.
Vi i dah niste dvoje, ve jedan proces, dizanje i sputanje daha poput morskih
valova. To je meditacija u najviem smislu.
Kako vaa prisutnost jaa, va um e biti popuno koncentriran na dah.
Primijetit ete da postoji samo dah i um koji ga promatra i nita iza toga, nikakvo ja,
nikakav ego i nita slino tome.
Izvor: Piyadassi, The Spectrum of Buddhism (Spektar budizma)
45
MOJ UM JE POTPUNO TIH

- Osho
Ako nauite umijee promatranja, moete koristiti um, a istodobno nemati
nikakvu mentalnu aktivnost.
Ja razgovaram s vama i koristim svoj um, jer nema drugog naina. Um je
jedini nain da poruku uobliimo u rijei, jedini mehanizam koji nam je dostupan.
Ali moj um je potpuno tih, nema mentalne aktivnosti. Ne razmiljam o tome to u
rei ni o onom to sam rekao. Samo spontano odgovaram i ne unosim se u to.
To je kao kad odete u planine i viete, a planine odzvanjaju planine nemaju
mentalne aktivnosti, samo odzvanjaju. Kad govorim, planina sam koja odzvanja.
Neobino je iskustvo kad moete koristiti um bez mentalne aktivnosti ne-um i
um nisu odvojeni. Ne-um je um bez sadraja, bez misli. Tada je um poput ogledala
koje nita ne odraava.
Tiina ogledala bez odraza je najvee blaenstvo ovjekovog postojanja. I
s tog mjesta, iskustvo se iri, misterij po misterij. Nema pitanja, nema odgovora,
samo mona iskustva, hranljiva, ispunjavajua, zadovoljavajua za duu koja je
ivotima lutala gladna.
Vrijeme je da prestanemo lutati. Za to postoji jednostavna metoda, samo
ponite promatrati svoj um, svoje tijelo, svoja djela. to god radite ili ne radite,
trebate biti budni samo u jednoj stvari: u promatranju.
Nemojte izgubiti promatraa. Promatra nije neka osoba, to je ista svjesnost.
I ova ista svjesnost moe roditi novu ljudskost, novi svijet, bez diskriminacije na
glupim temeljima. Nacije, rase, religije, doktrine, ideologije, to su igrake za djecu,
a ne za zrele ljude. Za zrele ljude postoji samo jedna jedina stvar u postojanju, a to
je budnost u promatranju.
Izvor: Osho Times, The Great Zen Master Ta Hui (Veliki Zen Majstor Ta Hui), travanj 2005.
46
MEDITACIJA MOAN ALAT

- Dr Richard Gerber
Meditacija oslobaa um svjesnih misaonih programa i
dozvoljava viim vibracijskim izvorima informacija da pristupe
biokompjuteru na obradu i analizu. Uz pristup viem ja, proces
meditacije dovodi do postupne promjene u anatomiji suptilnih
energija ljudskog bia kroz dui vremenski period. akre se
polagano aktiviraju i iste, a kundalini energija se iz korijenske
akre postupno penje kroz stup kraljenice da bi stigla do
krunske akre.
U prirodnom tijeku ljudskog razvoja, pojedinac e postupno otvarati akre u
tijelu. Stupanj otvorenosti akri ovisi o stupnju razvoja pojedinca da komunicira s
drugima, da kreativno i umjetniki izraava svoje ideje, da voli sebe i druge i tei
viim znaenjima ivota.
Kada doe do emocionalno traumatinih dogaaja koji zaustave neiji
razvoj u odreenom smjeru, stvaraju se i povezane blokade u nekoj od tjelesnih
akri. Takva blokada je prepreka prirodnom tijeku kreativne kundalini energije
kroz kraljenicu do viih akri. Do odreene mjere, stresovi nakupljeni kroz ivot,
zadravaju se u suptilnom energetskom tijelu i povezanim podrujima u tjelesnim
miinim i kotanim sustavima.
Dugogodinje svakodnevno prakticiranje meditacije rezultira u postupnom
uzdizanju kundalini energije, koja otvara svaku akru od korijenske do krunske.
Kako se akre otvaraju, stres nakupljen u toku ivota polako se rastvara.
Otputanje blokada u protoku energije kroz akre dogaa se dijelom zbog
proiavajueg i otvarajueg efekta kundalini energije, ali i uslijed postupnog
razumijevanja emotivnih i duhovnih lekcija neophodnih za zdravo funkcioniranje
odreenih akri.
Proces meditacije pomae u razumijevanju takvih vanih ivotnih lekcija kako
osoba poinje razumijevati uzroke blokada. Ove informacije se polako otkrivaju
kroz meditaciju kako on ili ona ue sluati unutarnju mudrost svog vieg ja.
47
Meditacija pomae u izgradnji suptilnih energetskih mostova uenja i

komunikacije koji spajaju fiziku osobu sa znanjem sadranim u viim vibracijama
svjesnosti.
Meditacija je moan alat koji vremenom moe dovesti svakog pojedinca do
spoznaje viih istina i boljeg razumijevanja prividnih ivotnih borbi koje se odigravaju
na fizikom planu.
Izvor: Dr Richard Gerber, Vibrational Medicine (Vibracijska medicina)
48
MEDITACIJA I PROSVJETLJENJE
- Dr Richard Gerber
U meditaciji lei klju razumijevanja meusobno povezanih priroda fizikog,
astralnog, mentalnog i vieg duhovnog ja.
Dua dolazi u ovaj zemaljski boravak i iskustva da bi razumjela svoje vie
duhovne kvalitete kroz nesebinu ljubav, sluenje i skrb.
Kad fiziko ja ima potekoe u izraavanju ovih najosnovnijih lekcija duhovnog
razvoja, moe doi do fizikih bolesti kako bi se kroz njih uilo.
Kroz meditaciju, osoba moe otkriti pravo znaenje fizike bolesti od koje boluje.
Pravi razlog za meditaciju je postizanje prosvjetljenja. Prosvjetljenje se moe
definirati i kao kozmika ili energetska perspektiva svjesnosti, osjeaj jedinstva sa
svim oblicima ivota i razumijevanje duhovnog djelovanja iza fizike pojavnosti.
Via razina percepcije e u konanici omoguiti pojedincu da shvati znaenje
svog ivota u odnosu na druge i u odnosu na cijeli univerzum.
Meditacija samo pojaava postupni proces buenja.
Izvor: Dr Richard Gerber, Vibrational Medicine (Vibracijska medicina)
49
NAPUNITE TIJELO MEDITACIJOM

- Paramahasa Yogananda
Nauite da odravate svoju volju vrstom, mirnu
volju, a ne ivanu volju i tijelo e vam biti puno
energije.
Snagom volje unosite energiju u tijelo i snagom
volje je koristite. to je volja snanija, dotok energije je
vei! Nauite da unosite energiju ne samo kroz hranu
i kisik, ve i kroz beskonano, jer doi e vrijeme kad
e vae tijelo biti slabo bez obzira kakve fizike mjere
poduzimali.
Hrana i kisik su korisni za tijelo samo kad djelujete
u skladu s unutarnjom ivotnom silom. Ako ona oslabi od fizike i mentalne
zlouporabe, vanjske podrke ivota postaju beskorisne.
Svaki atom je dinamo snage. Meditacijom moete vitalizirati svaku stanicu tijela,
a vjebanjem volje napajate se s kozmikog izvora moi.
Ako svoju volju odravate netaknutom i koristite je
da biste obavljali fizike i mentalne poslove s radosnom
voljnou, va um i tijelo ostaju vitalni i mladi.
Priroda, kozmika kreacija, je utjelovljenje Bojih
zakona. Morate nauiti potivati ove zakone. Bolesti,
mentalni disbalansi i sve vrste bijede su posljedice
nepridravanja ovih zakona.
Zlouporabom slobodnog izbora, ljudska bia
biraju neispravno ponaanje, a njihova djela, protivna
boanskom zakonu, ostavljaju traga na ivanom
sustavu i svijesti, stvarajui disbalanse u tijelu i umu.
Izvor: Paramahansa Yogananda, Journey to Self-Realization (Put samo-ostvarenja)
50
MEDITACIJA JE NEOPHODNA
Paramahansa Yogananda
Istinski meditirati znai koncentrirati se iskljuivo na duh.
Meditacija je najvii oblik aktivnosti koji ovjek moe obavljati i ujedno
najuravnoteeniji nain da pronae Boga.
Ako cijelo vrijeme radite, moete postati mehaniki i izgubiti Boga u prezauzetosti
svojim dunostima. Ako ga traite samo kroz diskriminativnu misao, moete ga
izgubiti u labirintima beskrajnog rasuivanja, ukoliko njegujete samo predanost Bogu,
va razvoj moe biti samo emocionalan. Meditacija kombinira i uravnoteuje ove
razliite pristupe.
Uvijek budite gospodar svog tijela. Kad sjedite u crkvi ili hramu, moda osjeate
malo predanosti i malo diskriminativne percepcije, ali to nije dovoljno. Ezoterina
aktivnost meditacije je neophodna ukoliko zaista elite biti svjesni Boje prisutnosti.
Moda ete pomisliti da ete nakon dva sata meditiranja umrijeti od dosade.
Ne! Nita na svijetu nije tako opijajue kao taj moj Bog. Kad pijem staro vino svoje
due, beskrajna srea treperi u mom srcu!
Boanska radost nalazi se u svima. Sunce jednako obasjava i ugljen i dijamant,
ali dijamant reflektira svjetlo. Takvi su i jasni umovi koji poznaju i reflektiraju duh.
Dakle u ezoterikoj aktivnosti meditacije imate rjeenje misterije spoznaje Boga.
Ne krivim vas za ono to radite, ve za ono to ne radite.
Mislite da nemate vremena za Boga. Pretpostavljate da je Gospod prezauzet
da bi se brinuo o vama? to onda? Othrvajte svoj um od privida ula i navika. Zato
da budete tako obmanuti? Pokazujem vam na zemlju ljepu od bilo ega ovdje.
Govorim vam da ete biti opijeni sreom nou i danju. Nee vam trebati iskuenja
ula da vas oaraju. Disciplinirajte svoje tijelo i svoj um. Kontrolirajte svoja ula.
Pronaite Boga!
esto kaem da je ovo tijelo centrala, a pet ula telefonski aparati. Preko njih
smo u vezi sa svijetom, a kad ne elim komunicirati, iskljuim svoja ula i ivim u
neizrecivoj radosti Boga.
Boanski otac ne eli da vi, njegova djeca, i dalje patite. Iluzija ula mora se
nadii. Boga trebate smatrati najveom potrebom u ivotu.
51
Razbijte okove ogranienja, mranih navika i mehanike dnevne rutine. Ne

osuujem niti jednu osobu, ve samo nevjerovanje i zaborav Boga. Njega ete
spoznati koristei tehniku meditacije. On e tada treperiti kao mudrost u vaem umu,
kao radost u vaem srcu, a vi ete biti aktivniji i uspjeniji nego ikad prije.
Dragi moji, i ja sam bijah poput vas! Hodah zemljom traei istinu i sreu, a sve
to mi je sreu obeavalo, dade mi jad i tako se okrenuh Bogu. Svi morate otkriti
vlastitu boanskost i osvojiti Boje kraljevstvo za sebe.
Izvor: Paramahansa Yogananda, Journey to Self-Realization (Put samo-ostvarenja)
52
MEDITACIJA ISCJELJUJE
Osho
ovjek koji je izvorno iscjelitelj uvijek razmilja o organskom jedinstvu tijela i
due, materije i duha, vidljivog i nevidljivog.
Meditacija oslobaa ne samo vau volju za ivotom, ve i vae iskustvo
vjenog ivota, ini smrt nepostojeom. Mnogo bi se postiglo kad bi medicina u
bolnicama, klinikama i na psihijatrijama bila potpomognuta meditacijom.
ak i kad va um luduje, vi samo svjedoite. Meditacija je iskustvo: ja nisam
moje tijelo, ja nisam moj um, ja sam samo svjedok.
Transcendentalno iskustvo potpuno transformira cijelu situaciju. Mnoge stvari
koje su vas izluivale jednostavno otpadnu. Vie se ne poistovjeujete, sada
ste samo promatra u brdima. Moete sjesti sa strane i vidjeti sve kao gledatelj,
svjedok kao kad gledate film na platnu. Nemate potrebu prosuivati, jer im
prosuujete, poistovjetili ste se. Onda ete htjeti zadrati dobro i izostaviti loe.
Kad ste samo svjedok, nema prosuivanja. Vi ste samo ogledalo koje odraava
to god se dogaa.
Svaka osoba koja naui meditirati, moe izai iz svog umnog ludila. Nema
potrebe za godinama psihoanalize, to je glupo.
Postoje ljudi koji su na psihoanalizi proveli petnaest godina, mijenjali
psihoanalitiare, a problem je ostao isti. Nema potrebe analizirati neije snove.
Treba probuditi ovjeka da snovi prestanu! Ali to bi se kosilo s cijelom profesijom.
Zdravlje uma ne treba traiti u umu. Um je sam po sebi bolest. Postoje
stupnjevi te bolesti. Netko je prosjeno bolestan, pa ne mislite da je lud, samo
prosjeno bolestan kao i svi ostali.
Izvor: Osho Times, The Last Testament (Posljednja oporuka)
53
TREBA ODUSTATI OD SVIH MISLI

- Ramana Maharshi
Nenaporna i bezizborna svjesnost naa je istinska
priroda. Ako moemo dostii to stanje i prebivati u njemu,
to je u redu. Ali to se ne moe postii bez napora, truda
namjerne meditacije.
Sve inherentne tendencije okreu um prema vani i
vanjskim objektima. Od svih takvih misli treba odustati i
okrenuti um prema unutra to kod veine ljudi zahtijeva
trud.
Naravno, svi uitelji i sve knjige govore aspirantima da budu mirni, ali to nije
lako. Stoga je taj trud potreban.
ak i kad naemo nekoga tko je postigao najvie stanje tiine, moemo smatrati
da je potrebni trud bio uloen u prolom ivotu. Bezizborna i nenaporna svjesnost
postie se samo nakon namjerne meditacije.
Meditacija moe uzeti bilo koju formu koja vam se dopada. Vidite to vam
pomae biti bez misli i usvojite to za meditaciju.
Blaenstvo e uslijediti ukoliko ostanete mirni, ali koliko god umu govorili ovu
istinu, on nee biti miran. Um je taj koji govori umu da bude miran kako bi postigao
blaenstvo, ali to nee napraviti.
Iako svete knjige to govore i iako to svakodnevno sluamo od velikana i ak od
naeg gurua, nikad nismo tihi, ve lutamo u svijetu Maye, iluzija i ula. Zato nam je
potreban svjestan, namjerni napor da postignemo nenaporno stanje tiine.
im zaponete meditaciju, ostale misli e skupiti snage i pokuati nadvladati
jedinu misao koju pokuavate zadrati. Ova misao mora postupno dobivati snagu
ponavljanjem i kroz praksu. Kada dovoljno ojaa, ostale misli e pobjei. Ovo je bitka
koja se stalno odvija u meditaciji.
Sve dok je ego tu, trud je neophodan. Kad ego nestane, djela postaju spontana.
Nitko ne uspijeva bez truda.
Izvor: Ramana Maharshi, The Teachings of Ramana Maharshi in His Own Words (Rijei Ramane
Maharshia)
54
VOZILO DAHA
- Rasha
Doli ste na ovo mjesto i u ovo vrijeme iz mnotva
razloga.
Doli ste po priliku da transcendirate parametre koji
odreuju vae postojanje. I doli ste da u istom dahu
produbite veze s prepletenim aspektima vaeg postojanja
koji odreuju va ivot u istinskom smislu.
Ovo je prvi put u vaoj osobnoj povijesti inkarniranog
pojedinca da je vaa svjesnost pojaana razinama
energije koje vam omoguuju da transcendirate svoja fizika ula.
Poinjete se usklaivati s dahom ivota koji pulsira unutar same biti. U tom
trenutku prepoznajete klju svega to jeste i to ete tek biti.
Dizanje i sputanje ivotnog daha odreuje brzinu vaeg putovanja. Ubrzanje
se dogaa prirodno kada dozvolite dahu da vas vodi u dubine vaeg bia.
Razumijevanje fizikog osjeaja, odustajanje od svjesnog usmjeravanja,
voljnost da se jednostavno bude u sadanjem trenutku sa svim to jeste: ovo su
parametri procesa koji e vas voditi.
Mala je razlika izmeu udaha i izdaha kad smo centrirani u srcu.
Na kraju, nema uope ni svjesnosti o dahu, ve samo povezanost s osjeajem
sebe koji transcendira definiciju sebe.
Iskusit emo duboki mir, koji je nae uroeno pravo.
Postat emo dizanje i sputanje daha. I u tom ritmu,
zapoet emo proces ekspanzije koji e nam otvoriti vrata.
Energetsko polje se proiruje i poinjemo obuhvaati
proirene parametre tog polja.
Povezujemo se s jednotom, s proirenim aspektom
sebe, s onim to zaista jesmo.
55
Proireno stanje se doivljava u trenutku i predajemo se tom trenutku.

Na kraju, postajemo taj trenutak i postajemo jedno s proirenim osjeajem
sebe. Vie razumijevanje i pojaana percepcija proirenog sebe integriraju se u
nau svjesnost.
Izvor: Rasha, Oneness (Jednota
56
INTENZIVNA MEDITACIJA
Mentalno zdravlje temelj je tjelesnog zdravlja.
Duhovno zdravlje temelj je mentalnog zdravlja. Duhovni intelekt je drugo ime za
duhovno zdravlje.
Gdje nema mentalnog zdravlja, nema ni fizikog zdravlja. Gdje nema duhovnog
intelekta, nema ni mentalnog zdravlja.
Zdravo fiziko tijelo ovisi prije svega o postojanju zdravog uma. Zdrav um znai
biti sretan, uvijek, u pobjedi i porazu, u uspjehu i neuspjehu, u mladosti i starosti.
Duhovni intelekt
Postojanje zdravog uma u potpunosti ovisi o posjedovanju duhovnog intelekta.
Duhovni intelekt je suprotan svjetovnom intelektu.
Duhovni intelekt je intelekt sazrio u duhovnom iskustvu. Svjetovni intelekt je
intelekt bez duhovnog iskustva.
Kad razumijemo da nismo samo tjelesni sustav kostiju i miia, ve da smo
sutinska svjesnost, tada posjedujemo duhovni intelekt.
Kad razumijemo da smo samo na prolaznom putovanju na svemirskom brodu
Zemlja, tada posjedujemo duhovni intelekt.
Kad razumijemo da nemamo pravo mijeati se u osobne ivote drugih ljudi niti
im suditi za bilo to, tada posjedujemo duhovni intelekt.
Kad razumijemo da smo sami odgovorni za stvaranje svoje stvarnosti, u svim
okolnostima, tek tada moemo tvrditi da posjedujemo duhovni intelekt.
Kad istinski razumijemo da se isto ono to dajemo drugima nama vraa
viestruko, tek tada posjedujemo duhovni intelekt.
Svaki um bi trebao biti zdrav um. Zato, svaki intelekt treba postati duhovni
intelekt.
Posjedovati savren duhovni intelekt znai biti savreno duhovno zdrav.
57
Intenzivna meditacija
Duhovni intelekt se stvara samo u intenzivnoj meditaciji. Kad je osoba u
intenzivnoj meditaciji, tada poinje doivljavati svjesnost due.
Bivanjem u takvom stanju, odnosno bivanjem sa svojim kozmikim ja, bar dva
do tri sata dnevno, osoba zapoinje proces izgradnje savrenog duhovnog intelekta.
Kad smo sa svojim kozmikim ja, obilata kozmika energija dotjee u fiziki
sustav miia i kostiju, sve se mane u tjelesnom sustavu iste, a sve se bolesti
iscjeljuju.
58
VELIKI MIR I SAVRENA TIINA

- Meher Baba
Meditacija se moe opisati kao staza koju pojedinac kri sam
sebi dok pokuava zai iza ogranienja uma.
Osoba koja se nae u dubokoj meditaciji zaista se hvata
u kotac s duhovnim problemima s kojima se suoava, a ne
pokuava samo slijediti kruti tok koji ve postoji u mentalnom
sklopu.
Oni koji imaju neposredan uvid u odreene konture uma pojedinca mogu
predvidjeti razvoj meditacije.
Prvo naelo koje aspiranti trebaju upamtiti jeste da se um u meditaciji moe
kontrolirati i usmjeravati samo u skladu sa zakonima inherentnim samom sklopu uma,
a ne primjenom mehanike ili polu-mehanike sile.
Meditaciju treba razlikovati od koncentracije. Meditacija je prva faza procesa koji
se postupno razvija u koncentraciju. U koncentraciji se um tei sjediniti s objektom
kroz proces fiksiranja na taj objekt.
Veliki mir i savrena tiina su sutinski za postizanje uspjeha. Ipak, nije potrebno
da osoba ode u planine ili peine u potrazi za tim uvjetima.
Kad meditacija, kroz konstantnu praksu, postane navika, aspirant se moe
osloboditi pridravanja odreenog mjesta, poloaja ili vremena te biti u meditaciji bilo
kad i u bilo kojim uvjetima.
Meditacija ukljuuje iznoenje podsvjesnih sadraja uma u prvi plan svijesti.
Izvor: Meher Baba, Teachings of Avatar Meher Baba (Uenja Avatara Meher Babe)
59
MEDITACIJA STANJE JASNOE

- Osho
Sve to um moe raditi ne moe biti
meditacija. Meditacija je izvan uma. Gdje
um zavrava, meditacija poinje.
Meditacija je vaa sutinska priroda.
Nema nikakve veze s onim to radite. Ne
moete je posjedovati. Ona nije stvar. Ona
je vi. Ona je vae bie.
Meditacija je stanje jasnoe, a ne
stanje uma. Um je zbrka. Um nikad nije
jasan niti to moe biti.
Misli stvaraju suptilne oblake oko
vas. One stvaraju maglu u kojoj se gubi
jasnoa. Kad misli nestanu, kad vie nema
oblaka oko vas, kad ste u jednostavnom
bivanju, jasnoa se javlja. Tada moete
vidjeti do samog kraja postojanja, do same
biti bivanja. Meditacija je potpuna jasnoa vizije.
Prestani misliti jednostavno znai ne radi nita.
Sjedite! Pustite da se misli same slegnu! Budite oputeni, slobodni, bez napora,
ne idite nigdje, kao da budni tonete u san. Vi ste budni i oputate se. Ostajete budni
iznutra, ali cijelo tijelo se potpuno oputa.
Misli se smiruju same po sebi, ne trebate skakati u njih, ne trebate ih popravljati.
Kad se potok zamuti, skaete li u njega da izbistrite vodu? Samo bi je jo vie zamutili.
Ne moe se nita uraditi. Ako je netko proao kroz potok, a mrtvo lie i blato su se
podigli, potrebno je strpljenje.
Izvor: Osho, Ancient Music in the Pines (Drevna muzika u borovima)
60
MEDITACIJA BUDUNOST OVJEANSTVA

Meditacija je trud da se svjesnost premjesti s niih na vie razine uma.
Svjesnost mora prodirati na vie razine uma dok se ne dostigne najvia razina.
Mrea komunikacije
Kroz meditaciju se uspostavlja mrea komunikacije s niim umom i tragalac
moe po volji koristiti oba dijela svog uma za postizanje ravnotee: nii um se koristi
za svijet konkretnih vrijednosti, problema i potreba, a vii um alje svjetlo, ljubav i
ljepotu niem svijetu dok se suoava sa svojim problemima.
Kad se komunikacijska mrea dovri, cijeli mentalni plan radi kao jedinica.
Meditacija pomae da se um ujedini i izgradi komunikacijska mrea tako
da kasnije, kad se pojedinac probije do duhovne trijade, moe koristiti mentalni
mehanizam za kreativno djelovanje.
Kozmike zrake
Vano je znati da komunikacijska mrea izmeu mentalnih razina nije jedina
vrsta mree. Ovu mreu uglavnom tvore mentalne materije, ali u toj mentalnoj materiji
mogu postojati elementi razliitih kozmikih zraka: prve zrake, druge zrake, tree
zrake, itd. Kako se pribliavamo dovretku mree, ona postaje duga s energijom svih
sedam zraka. Usavrena duga je odailja kozmikih zraka i povezanih zodijakih
energija. Osoba s izgraenom dugom je mona i kreativna.
Temelj duge
Meditacija postavlja temelje za izgradnju duge i nosi njenu konstrukciju do
dovretka. to je dublja i dosljednija meditacija, vaa duga je vre izgraena.
Komunikacijske veze se poveavaju godinu za godinom, ivot za ivotom,
sve dok se mental kao jedinstveno energetsko polje ne postane centralna postaja
kontakta.
61
Mentalno tijelo ima vie specijaliziranih centara koji obavljaju razliite zadatke
kao to je primanje, asimilacija i tumaenje mnotva utisaka koji stiu iz viih ili niih
sfera. Ovi specijalizirani centri povezani su s odreenim neuronima koji funkcioniraju
kao programske diskete. Kapacitet diskete odreuje kreativnu manifestaciju
mentalnih tokova.
Osim to izgrauje specijalizirane centre u mentalnom tijelu, meditacija stvara
i programira specijalizirane grupe neurona ili disketa u mozgu. to je mozak
razvijeniji, vei je i njegov kapacitet da tono manifestira vie tokove mentalnih
centara.
Zdrava budunost za ovjeka
Pomaui da se mozak organizira i spoji s mentalnim tijelom, meditacija
priprema zdravu budunost za ovjeka. Mozak upravlja fizikim zdravljem i to je
um organiziraniji, vea je njegova sposobnost preivljavanja.
Mozak je neovisan organ, jer nastavlja raditi i bez mentalnog tijela. To se
dogaa jer su odreeni neuroni poput automatske ploe ili maina za play-back. Ali
zadatak meditacije nije samo staviti mozak pod potpunu kontrolu ljudske due kroz
mentalno tijelo, ve i izbrisati odreene diskete koje sadre programe naslijeene
kroz milijune godina ivota u ljudskom ili ivotinjskom svijetu.
Izgradnja mosta duge
U izgradnji mosta duge izmeu tijela, emocija, mentalnog tijela i duhovne
trijade, meditacija daje priliku da doemo do zapisa pohranjenih u dubljim i viim
izvorima koji mogu promijeniti gene i DNK. Do ovih promjena dovode energetski
tokovi, vizualizacija i kreativna imaginacija.
62
Revitalizacija neurona i gena

U budunosti e biti mogue stvoriti tijelo koje e ivjeti koliko bude osoba
htjela, revitalizacijom stanica, neurona, gena i DNK uz pomo napredne meditacije.
Ovakva meditacija napada viruse, mikrobe i klice laserom ljudske due.
Budunost ovjeanstva ne lei u medicini ili fizici, ve u meditaciji, koritenju
vizualizacije i kreativne imaginacije te u viim sluajevima, kroz izravne naredbe
stvaranja, iscjeljenja ili razaranja.
Kroz meditaciju osoba moe blagotvorno izmijeniti svoje gene i DNK kroz
kontakt s njihovim prototipovima nepromjenjivim atomima u eterinim, astralnim i
mentalnim tijelima.
Ljudska dua napreduje, poput stanice ili neurona, specijalizirajui se tako da
moe biti uinkovitija.
Proces specijalizacije odvija se kroz meditaciju.
Kroz meditaciju se specijalizirane stanice i neuroni obuavaju i dovode na svoja
prava mjesta.
Kroz meditaciju se ljudska dua obuava i dovodi na mjesto na kojem e biti
od najvie koristi.
Ponite ivjeti svjesno
Unapreenje stanica ili neurona kontrolira se programiranjem utisnutim u
ljudsku duu. Ovo programiranje se nastavlja sve dok osoba ne pone ivjeti svjesno
kao samosvjesna dua koristei svoje mehanizme kao odvojena jedinka. Od tog
trenutka nadalje, proces specijalizacije stanice, neurona i atoma kroz meditaciju je
pod svjesnom kontrolom ljudske due.
63
Inicijacija
Kroz meditaciju nii atomi, stanice i neuroni sazrijevaju, iniciraju se i slue veim
kapacitetom cijelom mehanizmu.
To je ono to nazivamo procesom transmutacije, transformacije i transfiguracije
kad je osobnost u pitanju. Nakon toga, proces uskrsnua zapoinje prodirati
u intuitivne, atomske i monadske razine i izgrauje suptilne mehanizme kroz koje
ljudska dua kontaktira vei univerzum.
Obino se medicina bavi kemijom i ishranom. Ali ideje, snovi, vizije, nade,
hrabrost i herojstvo su takoer hrana koja stvara veoma posebne kemikalije u naem
sustavu. Meditacija poveava kemiju preivljavanja u naem sustavu!
Svemirska medicina
Svemirska medicina postaje stvarnost. Kroz
meditaciju, ljudska dua apsorbira elemente iz
svemira koji nisu sainjeni od materije, ve od
mentalnih ili intuitivnih sastojaka. Apsorpcijom
takvih sastojaka kroz meditaciju, ljudska dua
proizvodi kemijske spojeve u tijelu koji tijelu
pomau preivjeti pod nevjerojatnim uvjetima.
Nauite meditirati
Vano je da ljudi naue meditirati te da
obogate svoje sfere dobrim mislima, dobrim
emocijama i radou ako ele ivjeti sretnije.
Sve je ovo mogue kroz znanost meditacije.
Izvor: Torkom Saraydarian, Dynamics of the Soul (Dinamika due)
64
FOKUSIRAJTE SE NA DISANJE
- Jerry & Esther Hicks
Vae unutarnje sebstvo

Prihvaanje vaeg unutarnjeg sebstva i voljnost
da prihvatite iru perspektivu sutinski su za radosno
fiziko iskustvo ispunjeno rastom zbog kojeg ste doli
u ovaj ivot.
Ukoliko niste voljni prihvatiti i koristiti svoju iru
perspektivu, onda ste izrazito ogranieni, jer ste
uglavnom fizika bia u onome to ete postii.
Bez ire perspektive koju nude unutarnje dimenzije, na Zemlji ete iskusiti velika
ogranienja.
Veza izmeu fizikog ja i ireg ne-fizikog ja karika je koja nedostaje u mnogo
emu to ljudi pokuavaju razumjeti to je ujedno i klju za spektakularan i produktivan
ivot koji ste isplanirali prije roenja.
Prolaz
Prolaz je tako ist da se svjesna komunikacija moe odvijati naprijed i nazad
izmeu dimenzija.
Dok ne napravite ovu vezu izmeu svog fizikog bia i svog unutarnjeg sebstva,
ne moete ispuniti namjere s kojima ste doli u ovo fiziko tijelo.
Ne moete se odvojiti od svog unutarnjeg ja, zato to ne-fiziki svijet podrava
vae fiziko iskustvo. Od dana kada doete u svoje fiziko tijelo, vi ste u interakciji sa
svojim unutarnjim ja.
65
Smirivanje svjesnog uma

Bitno je da elite otvoriti ovaj prolaz. Kako biste doli do njega, to morate eljeti.
Sve to je onda potrebno jeste odvojiti malo vremena da dozvolite da se to i dogodi.
Pronaite petnaest ili trideset minuta dnevno da sjednete u namjeri smirivanja
svog svjesnog uma. Nije neophodno da to bude u isto vrijeme svaki dan, ali je
veoma bitno da budete dosljedni i ne proputate niti jedan dan, jer je ovaj proces
progresivan.
Smirivanje svjesnog uma znai sjesti svaki dan nekoliko minuta i dozvoliti umu da
se odmori, da bude miran i tih, da ne razmilja. To nije lako, jer su misaoni mehanizmi
veoma osjetljivi na stimulacije, ali je ipak jako vano smiriti svoj um svakodnevno bar
na kratko vrijeme.
Fokusirajte se na disanje
Od pomoi je fokusirati se na neto unutar fizike svjesnosti.
Koncentracija na disanje je veoma djelotvorna. Va prvi cilj u namjernom
otvaranju prolaza izmeu vaeg fizikog ja i ne-fizikog ja jeste svjesno povlaenje
misli iz fizikog svijeta kako biste dozvolili sebi da sjedite, tihi, mirni i vjeito povezani
s onim to nazivamo ne-fiziki svijet.
Ipak, nije vam korisno da u poetku ove prakse pokuavate vidjeti, osjetiti ili
uti ne-fiziki svijet. Imate samo jedan jednostavan cilj: Sjedim ovdje s namjerom
smirivanja svog uma.
Meditativna iskustva
Kad uspijete, ak i na samo nekoliko sekundi, smiriti svoj svjesni misaoni
mehanizam, tijelo ete osjeati drukije. Osjetit ete utrnulost.
Ova utrnulost znak je da ste uspjeli u smirivanju svog svjesnog misaonog
mehanizma i da ste u tom trenutku u stanju doputanja usklaivanja svojih energija.
66
Apsolutno stanje doputanja

Postigli ste svoj prvi cilj i sada vae unutarnje sebstvo moe obavljati svoj
posao. Kad sjedite u stanju apsolutnog doputanja, vae unutarnje sebstvo poinje
usklaivati vae energije, spajajui energiju bre, vie frekvencije unutarnjeg svijeta s
energijom sporije i nie frekvencije vaeg fizikog svijeta.
Tijekom ovog procesa, vi ne trebate raditi nita, osim sjediti s namjerom
smirivanja svog uma. Ukoliko se pokuate aktivno ukljuiti u proces, ometat ete rad
unutarnjeg sebstva.
Kako postiete smirivanje svog uma i doputate usklaivanje svojih energija,
fiziko i ne-fiziko se sve vie mijeaju, sve dok u procesu smirivanja svog uma ne
osjetite tjelesne osjete poput titranja miia, svraba ili trnaca na koi. Ovi osjeti su
fiziki dokazi usklaivanja vaih energija.
Ne obraajte panju na ove osjete, ve nastavite smirivati svoj um i fokusirajte
se na mir i tiinu.
Kad vam se dogodi pokret, na primjer kad vam se pomjeri ruka ili glava ili prst
zaigra, a znate da niste poslali signal za taj pokret, usklaivanje vaih energija je dolo
do toke kad se moe uspostaviti proces komunikacije.
Vodstvo unutarnjeg sebstva
Kad se vae tijelo pomjeri, a vi niste namjerno uinili taj pokret, znajte da je
pokret poslalo vae unutarnje sebstvo, iz ne-fizike perspektive, a da ste vi svjesni
fiziki primatelj impulsa ili namjera. Kad se to dogodi, svjesna transmisija i primanje
misli od ne-fizikog u fiziko uspjeno je obavljena.
Vrijeme koje proe od prve odluke da smirite svoj um do transmisije razlikuje se
od osobe do osobe.
Usklaivanje energija je izrazito tehniki proces koji ne moe biti obavljen iz
fizike perspektive.
Ne moete identificirati energetske toke svog tijela, jer ih ima na tisue.
Vae unutarnje sebstvo je potpuno svjesno svake energetske toke i vibracijske
razine svake od njih. Dakle, ovaj zadatak iskljuivo pripada vaoj unutarnjoj, a ne
svjesnoj perspektivi.
67
Vjerujte unutarnjem sebstvu

Vjerujte da je vae unutarnje sebstvo sposobno obaviti ovaj osjetljivi zadatak.
Va zadatak u ovom usklaivanju, gledano s vae svjesne fizike perspektive, jeste
izraziti jasnu namjeru ili elju te zauzeti fiziki poloaj doputanja usklaivanja.
Usklaivanje energija je proces koji je stalno u tijeku, jer nikad neete postii
potpuno usklaivanje sve dok se fokusirate kroz sustav tijela.
Tek kad, kako biste vi rekli, umrete ili kad se povuete iz fizikog fokusa i
vratite u ne-fiziki, kako bismo mi rekli, dolazi do potpunog stapanja s ne-fizikim
energijama. Ali, djelomino stapanje koje znaajno poboljava vae fiziko iskustvo
je prilino lako postii.
Izvor: Jerry & Esther Hicks, A New Beginning Part Two (Novi poetak drugi dio
68
PRAKSA MEDITACIJE
Tri su velika dogaaja u praksi meditacije.

Prvi veliki dogaaj
Kad promatramo jednostavan, normalan, lagan i prirodan tijek
svog daha, um postaje prazan
Meditacija je utiavanje neprestanog amora nemirnog uma. Da bismo to
postigli, poinjemo s dahom.
Um mora biti s dahom. To je najvanije. Ako um nije s dahom, nije prazan. Um
mora postati prazan. Um mora izgubiti sve svoje neznanstvene, drutveno-religijske
i mentalne slike i besmislene oslonce. Isto tako, mantre ne igraju ulogu u meditaciji.
Meditacija je utiavanje neprestanog amora uma i ne smijemo se koncentrirati
na bilo kakvu mentalnu sliku.
Trebamo se uskladiti sa svojim prirodnim i normalnim dahom. Kad se uskladimo
sa svojim dahom, poputa napetost i zgusnutost uma, um se sve vie oputa i prije
ili kasnije postaje prazan.
69
Dah je izaslanik iste svjesnosti u tijelu. Dah se neprestano dogaa. Dah ne

stari. Dah je tako jednostavan. Dah se moe iskusiti. Dah se moe pojmiti. S dahom
se veoma lako uskladiti.
Bivanje s jednostavnim, prirodnim tijekom daha je alpha u praksi meditacije.
Drugi veliki dogaaj
Kad je um prazan,
Ogromna koliina kozmike energije dotjee
U fiziko tijelo u tjelesnost.
Um nalik dungli ne dozvoljava kozmikoj energiji da ue u fiziki sustav.
Kad je um nalik umi, postaje velika prepreka ne dozvoljava kozmikoj energiji
da ue u fiziko tijelo.
Um nalik dungli nepropustan je i veoma vrst! Meutim, kada vrsti um
postane um nalik tekuini ili pari, postaje propustan i kozmika energija tee u tijelo
slijedei jednostavne zakone prirodne fizike.
Pretvorite vrsti um u um nalik pari, gdje ima malo misli i puno praznine to je
meditacija! Put je samo kroz dah.
Trei veliki dogaaj
Dotok dovoljne koliine kozmike energije u fiziko tijelo
aktivira tree oko
Fiziko tijelo treba biti zasieno kozmikom energijom. Kad je tijelo zasieno
kozmikom energijom, kad se crnila u eterinom tijelu rastvore, potencijal due
postupno postaje kinetiki. Dua ima bezgranian potencijal i beskonaan kapacitet.
Meutim, suha je i pusta sve dok je ne probudimo kroz meditaciju.
Kulminirajui rezultat meditacije je aktivacija naih unutarnjih ula ili treeg oka.
Krajnji rezultat meditacije je aktivacija ekstra-senzorne percepcije. Konani rezultat
meditacije je aktivacija svjesnosti due.
70
Kad je uobiajena osoba u pitanju, svjesnost due kao da je izgubljena. Dua

je raj! Kad je obina osoba u pitanju, raj je izgubljen. Treba vratiti Raj na Zemlji, a to
se moe postii meditacijom.
ZNANOST MEDITACIJE je istinska znanost o maksimiziranju energije.

ZNANOST MEDITACIJE je istinska znanost o fizikom zdravlju.
ZNANOST MEDITACIJE je istinska objedinjujua znanost.
ZNANOST MEDITACIJE je istinska znanost o radosti.
71
NAJPRIJE SE POZABAVITE UMOM

- Swami Sivananda
Um i tijelo su usko povezani. to god vam je u
umu, stvorit ete u fizikom tijelu. Bilo koji lo osjeaj ili
gorina prema drugoj osobi odmah e utjecati na tijelo i
stvoriti neku vrstu bolesti u tijelu.
Intenzivna strast, mrnja, dugotrajna ljubomora,
nagrizajua tjeskoba, ispadi nagle naravi unitavaju
stanice tijela i izazivaju bolesti srca, jetre, bubrega,
slezene i abdomena. Zabrinutost izaziva nove smrtne
bolesti poput visokog krvnog pritiska, sranih problema,
ivanih slomova, itd.
Sve bolesti potiu iz uma. Bolovi koji pogaaju
fiziko tijelo su sekundarne bolesti, dok su vasane5 koje utjeu na um mentalne ili
primarne bolesti. Ako uklonimo loe misli, sve tjelesne bolesti e nestati!
Prvo tretirajte um. Mentalno zdravlje vanije je od fizikog. Uklanjanje mrnje kroz
kozmiku ljubav, sluenje, milosre i suosjeanje, uklanjanje pohlepe kroz sluenje
bez interesa, velikoduna djela i dobrotvorni rad, uklanjanje ponosa kroz poniznost
uvelike e vam pomoi u postizanju dobrog mentalnog zdravlja.
Trebate uvijek biti radosni. Ovu vrlinu uvijek predano gajite. Smijeh i radost
pojaavaju cirkulaciju u tijelu. Oni su tonici za krv.
Budite hrabri. Budite radosni. Budite dobri. Budite tolerantni. Molite se, pjevajte,
meditirajte. Imat ete izvrsno fiziko i mentalno zdravlje. Uvijek ete imati miran i
uravnoteen um.
Kad kontrolirate um, imate i savrenu kontrolu nad tijelom. Tijelo je samo sjenka
uma. To je kalup kroz koji se um izraava. Tijelo postaje va rob kad osvojite um.
Izvor: Swami Sivananda, Bliss Divine (Boansko blaenstvo)
5 Vasana (sanskrt) uvjetovanost, navika, tendencija
72
SJEDIM U TIINI NE RADEI NITA

- Osho
Meditacija je revolucija religije!
Jednostavno izostavlja Boga, ne protivei mu se. To je samo hipoteza,
nedokazana, neiskuena te nije vrijedna protivljenja i razmatranja!
Moe postojati religija bez boga i molitve. Zapad u posljednji etiri ili pet
stoljea nikad nije mogao ni zamisliti da je religija mogua bez boga i molitve.
Religija je mogua samo bez njih! Oni su prepreke na putu religijske revolucije. Oni
su neprijatelji!
Vrag nije uinio nita loe na svijetu on ne postoji. Bog isto tako ne postoji,
ali je nanio ogromnu tetu. Bog dri ljudski um fokusiran na neto izvanjsko, a kad
ste fokusirani na izvanjsko, ostajete u umu. Meditacija se ne moe fokusirati na
vanjsko, samo um ima kapacitet za takvo fokusiranje. Um se ne moe fokusirati
na unutarnje, samo meditacija to moe. Putovi meditacije i uma su dijametralno
suprotni.
Meditanti su s razlogom svoj put nazvali putem ne-uma. Kad pustimo um,
putamo se i sve vrste teologije, vragova, raj i pakao, ideje grijeha i vrlina, jer je sve
to dio uma. A Zapad je i dalje opsjednut umom, kao da ste um i nita vie, kao da
se postojanje sastoji od uma i tijela, i to je to.
Poinje sa sjedenjem! Poinje s tijelom!
Ako tijelo moe sjesti oputeno, to pomae umu da utihne. Ako je tijelo napeto
i nemirno, um ne moe biti tih tih znai oputen, miran, bez napetosti.
Ako imate sreu boraviti u prisutnosti ivog probuenog bia, njegovo
oputeno tijelo e stvoriti sinkronicitet s vaim tijelom, jer su od iste materije. Sva
tijela se sastoje od iste materije i sva su na istoj valnoj duini. Ako sjedite ispravno,
tiina e se spustiti na vas isto kao kad veer padne i sve se smrai.
Druga stvar je um. Tijelo treba biti oputeno, a um bez misli.
Sjediti tiho, ne mislei nita to je veoma vano razumjeti. ak i ideja da
meditirate je smetnja, jer svaka radnja aktivira um. Um moe biti pasivan samo kad
ne radite nita.
73
Vi sjedite u tiini, ne radei nita, samo ekajui proljee da doe. Ba kao

to vanjsko proljee dolazi, dolazi i unutarnje proljee.
Sjedei u tiini, ne radei nita, vi se spremate. Bez elje, bez brige da li
e proljee doi ili ne, jer ono uvijek dolazi, nikad se nije dogodilo drukije. Onog
trenutka kad ste spremni, ono je tu.
A kad proljee doe u va unutarnji svijet, kao da se tisue cvjetova otvorilo,
cijeli zrak se mijenja: svje je i mirisan, a ptice poinju pjevati. Va unutarnji svijet
postaje glazba sama po sebi, miris sam po sebi, a trava raste sama po sebi.
Izvor: Osho, Einstein the Buddha vol.2 (Einstain Buddha 2)
74
UMIJEE MEDITACIJE
Meditacija je svakodnevni rad koji se treba obavljati s voljom, radou i
lakoom. To je proces otkrivanja cvijeta vae due i zraenja vaeg duhovnog
mirisa.
Meditacija i kontemplacija nam ne pomau samo u usvajanju Uenja, ve i
da ostvarimo velike principe bezvremene mudrosti. Prije mnogo stoljea, Majstor
meditacije Patanjali dao je precizne upute o umijeu meditacije.
Bezvremena mudrost se moe usvojiti jedino kroz meditaciju i kontemplaciju.
Patanjali je preporuio ozbiljnim meditantima da prakticiraju meditaciju kroz
etiri toke gledita razmatrajui oblik, kvalitetu, svrhu i uzrok objekta meditacije.
Um ima sedam razina. Najnie razine nazivaju se razinama oblika. Ove razine
se aktiviraju razmiljanjem o obliku.
Nakon toga, kad razmiljate o kvaliteti, prelazite na malo viu razinu uma koja
se bavi kvalitativnim razmiljanjem.
Tada prelazite na svrhu, a meditacijom na svrhu podiete fokus uma na jo
viu razinu.
Kad meditirate na subjekt s toke uzroka, podiete fokus svoje svjesnosti na
najviu razinu uma.
Stvarno razmiljanje, ak i nesvjesno, uvijek koristi ova etiri gledita i
uspostavlja ravnoteu izmeu razina oblika i apstraktnih razina.
Oni koji ispravno meditiraju, poboljavaju svoje ivote, prepoznaju ove
rezultate i tee veim spoznajama.
Meditacija je najbolja prirodna metoda za stvaranje napona duha koji nas vodi
ka ekstazi srca.
Kroz meditaciju, razvijamo sposobnost vienja stvari kakve jesu i odbijanja
stvari koje nam se nameu.
75
Meditacija ini da imamo vlastito miljenje i vlastito gledite.

Istinska meditacija dovodi do ekstaze, zanosa srca. To je vano jer se tada
osjeamo slobodnima, velianstvenima, poletnima, proirene svijesti, osjeamo da
smo jedno s ljepotom.
Ali, takvi zanosi nisu zdravi za vae mehanizme, ukoliko se ne odraavaju u
posveenom trudu da pripremite druge za takve trenutke u njihovim ivotima kako
bi i njihovi ivoti postali alat transformacije za neke druge ljude.
Bezvremena mudrost se moe razumjeti kroz meditaciju i portvovano
sluenje.
Izvor: Torkom Saraydarian, The Ageless Wisdom (Bezvremena mudrost)
76
BUDITE SVJESNI SVOG DISANJA

- Eckhart Tolle
Budite svjesni svog disanja.
inite to godinu dana i doivjet ete monu
transformaciju! A uz to je i besplatno!
Nedavno mi je netko pokazao godinju brouru
velike duhovne organizacije.
Kad sam je pregledao, bio sam impresioniran
velikim izborom zanimljivih seminara i radionica.
Podsjetilo me je na vedski stol gdje moete birati
izmeu mnotva primamljivih jela.
Osoba koja mi je pokazala brouru pitala me je da joj preporuim jedan ili dva
teaja. Ne znam, odgovorio sam. Svi djeluju zanimljivo. Ali znam jedno, dodao sam:
Budite to ee svjesni svog disanja, kad god se sjetite. inite to godinu
dana i to e vas transformirati vie nego pohaanje svih ovih seminara. A uz to je i
besplatno.
Svjesnost o vlastitom disanju odvlai panju od razmiljanja i stvara prostor.
To je jedan od naina za proirivanje svijesti.
Budite svjesni vlastitog disanja. Zamijetite osjet daha. Osjetite kako zrak ulazi i
izlazi iz tijela.
Jedan svjestan dah dovoljan je da napravi malo prostora ondje gdje je prije
postojao neprekinut niz misli.
Disanje nije neto to vi inite, ve neto to promatrate, emu svjedoite kako
se dogaa. Disanje se odvija samo po sebi.
Inteligencija unutar tijela pokree disanje. sve to trebate je promatrati kako se
odvija. Ne treba vam nikakvo nastojanje ili trud. Zamijetite kratak zastoj u disanju, prije
nego ponovo udahnete.
Budui da dah nema oblik sam po sebi, od davnina se izjednaavao sa s
duhom, bezoblinim ivotom.
77
Bog stvori ovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahnu dah ivota i

tako posta ovjek iva dua. (Knjiga postanka 2:7)
Njemaka rije za disanje, Atmen, izvedena je od drevne indijske (sanskrtske)
rijei Atmen to znai boanski duh ili Bog u ovjeku.
injenica da dah nema oblika jedan je od razloga zbog koji je svjesnost daha
iznimno djelotvoran nain unoenja prostora u va ivot i proirivanja svijesti.
Dah je izvrstan objekt meditacije upravo zato to nije objekt, to nema oblika.
Drugi razlog je to je dah jedan od najsuptilnijih i naizgled najbeznaajnijih
pojava, ona sitnica, koja, prema Nietzscheu, prua najveu sreu.
Svjesnost o vlastitom dahu prisiljava vas da budete u sadanjem trenutku, to
je klju svih unutarnjih preobrazbi.
Kad god ste svjesni svog daha,
potpuno ste prisutni. Moda i zamijetite
da ne moete istodobno razmiljati i biti
svjesni svog daha.
Svjesno disanje zaustavlja proces
misli u vaem umu. Ali, vi niste u stanju
transa ili u polusnu, ve ste potpuno
budni i visoko svjesni.
Ne sputate se ispod misli, ve
se uzdiete iznad njih. Ako pogledate
poblie, zamijetit ete da su to dvoje
potpuna prisutnost u sadanjem
trenutku i prestanak razmiljanja bez
gubitka svijesti, zapravo jedna te ista
stvar, uzdizanje svijesti prostora.
Izvor: Eckhart Tolle, A New Earth (Nova zemlja)
78
SVJESNO DISANJE
- Thich Nhat Hanh
On odlazi u umu, do stabla ili u praznu sobu, sjedne prekrienih
nogu i uspostavlja svjesnost ispred sebe. On udie, svjestan da
udie. On izdie, svjestan da izdie.
Prva vjeba je svjesno disanje. Kad udiemo, znamo da udiemo. Kad izdiemo,
znamo da izdiemo.
Ovakvim vjebanjem, nae disanje postaje svjesno. Ova je vjeba jednostavna,
ali ima duboke uinke. Da bismo uspjeli, moramo usmjeriti cijeli na um na disanje i
nigdje drugo.
Kako pratimo svoj udah, trebamo paziti na misli koje odvlae panju. im se javi
misao poput: Ostalo mi je upaljeno svjetlo u kuhinji, nae disanje vie nije svjesno,
jer mislimo o neem drugom.
Da bismo uspjeli, na um treba ostati fokusiran na disanje cijelom duinom
svakog daha. Kako diemo, na um je jedno s dahom i mi postajemo jedno s dahom.
Ako nastavimo svjesno disati u duini deset udaha, a da um ne zastrani,
napravili smo velik korak na putu prakse. Ako moemo svjesno disati deset minuta,
u nama e se dogoditi vana promjena.
Prvi uinak svjesnog disanja je povratak sebi. U svakodnevnom ivotu esto se
zagubimo u zaboravu. Na um juri za tisuama stvari i rijetko uzmemo vremena da
se vratimo sami sebi. Kad smo due vrijeme izgubljeni u takvom zaboravu, izgubimo
dodir sa sobom i osjeamo se otueni od sebe. Svjesno disanje je divan nain da
se vratimo sebi samima.
Kad smo svjesni vlastitog disanja, vraamo se sebi samima brzo poput munje.
Poput djeteta koje se vraa kui s dugog putovanja, osjeamo toplinu svog ognjita
i ponovno nalazimo sami sebe.
Drugi uinak svjesnog disanja je uspostavljanje veze sa ivotom u sadanjem
trenutku, jedinom trenutku u kojem moemo dodirnuti ivot.
ivot u nama i oko nas je divota i obilje. Ako nismo slobodni, ne moemo biti u
vezi s njim, jer ne ivimo zaista svoje ivote. Ne trebamo biti zarobljeni aljenjem za
prolou, brigama o budunosti ili vezanostima i odbojnostima u sadanjosti.
79
Disanje s potpunom svjesnou udesan je nain odvezivanja vorova aljenja

i zabrinutosti te bivanja u sadanjem trenutku. Kad pratimo svoj dah, odmah smo
oputeni, nama vie ne vladaju nae brige i udnje. Kada diemo svjesno, na dah
postaje ujednaen i miran, a radost se javlja i jaa svakim trenutkom.
Oslanjajui se na disanje, vraamo se sebi samima i uspostavljamo jedinstvo
tijela i uma. Ova nam integracija doputa stvarnu vezu sa svime to se dogaa u
sadanjem trenutku, to je sutina ivota.
Kad su tijelo i um jedno, rane u naem srcu, umu i tijelu poinju zacjeljivati.
Sve dok postoji odvojenost tijela i uma, ove rane ne mogu zacijeliti.
U sjedeoj meditaciji, tri elementa: dah, tijelo i um se smiruju i postupno
postaju jedno. Kad mir zavlada jednim od njih, uskoro e biti mir i u preostala dva.
Ako prakticiramo svjesno disanje na ispravan nain, nae disanje postaje
ujednaenije, mirnije i skladnije sa svakim trenutkom, a blagotvorna ujednaenost,
mir i sklad ire se na tijelo i um.
Kad su tijelo i um jedno, a disanje slui za usklaivanje, spoznajemo mir,
radost i lakou, prve plodove prakticiranja meditacije.
Izvor: Thich Nhat Hanh, Transformation & Healing (Transformacija i iscjeljivanje)
80
MEDITACIJA U NOVOM DOBU

Meditacija je proces uenja kako
se osloboditi automatskih reakcija uma
i emocija i kako ih zamijeniti s jasnim
razmiljanjem i promatranjem u svjetlu
due.
Oni koji naue pravilno meditirati,
uveavaju svoju ivotnu radost i
kreativnost ak i kad ive u najizazovnijim
okolnostima.
Meditacija u novom dobu je
kreativno razmiljanje u svjetlu intuicije
i skladu s boanskim planom.
U novom dobu, meditacija e
ukljuivati, pored mistinih, i politika,
obrazovna,
filozofska,
umjetnika,
znanstvena, religijska i ekonomska
podruja. Unutar i izmeu svih ovih
podruja stvarat e se sklad u ritmu
boanskog plana i boanske volje. Stoga, meditacija nee sluiti samo za uvid,
vezu s viim silama, za nadahnue i radost, ve i za njihovo svakodnevno ivljenje,
za transformaciju ivota na svim razinama, za iscjeljivanja rana ovjeanstva,
izgradnju mostova i otkrivanje jedinstva, sinteze iza cijele kreacije.
Svrha meditacije je da ukloni prepreke na putu ekspanzije i uini vas svjesnijim
vaih kozmikih veza i kozmike sudbine.
Meditacija vas vodi u slobodu, pa vie niste robovi svojih egocentrinih
gledita i elja, ve postajete dio ili ak jedno s kozmikim gleditem. Time
pomaete okonati bijedu svih prethodnih civilizacija koje su izrasle iz ljudskih suza,
patnji, bola i krvi.
81
Meditacija je proces usklaivanja sa svrhom dolazeih energija iz viih sfera

univerzuma. Naa civilizacija i kultura je rezultat naih odgovora i reakcija na dolazee
energije. Ove energije mogu koiti na napredak prema osloboenju ukoliko nismo
spremni usvojiti ih i prenijeti kroz na ivot i svjesnost ili mogu potaknuti i osloboditi
nau unutarnju velianstvenost, ako smo sposobni odgovoriti na ove energije
istim suosjeanjem i aktivnim sluenjem naoj brai i sestrama.
Meditacija nas priprema da postanemo osjetljiviji na ove dolazee energije.
Omoguuje nam da se napunimo njima te da ih prenesemo u oblike svjetla, ljubavi
i dobre volje. Na ovaj se nain ovjek novog doba raa, ovjek koji je u skladu sa
svrhom dolazeih energija i s najviim tenjama ovjeanstva.
Meditacija vas ini uinkovitijim u svakodnevnim dunostima i poslovima, jer
povoljno utjee na ispravno rasuivanje, izotrava mo opaanja, pojaava kontrolu
nad tijelom, ubrzava djelovanje i ini ga prikladnijim.
zvor: web stranica www.tsgfoundation.org
82
MEDITACIJA I SVIJEST O JEDNOTI

- Maharishi Manesh Yogi
Meditacija je jednostavan, prirodan program
za um, spontani, lagani mar za um, ka njegovoj
neogranienoj biti.
Kroz meditaciju, um razvija svoj potencijal za
neogranienu svjesnost, transcendentalnu svjesnost,
svjesnost o jednoti, ivom polju cjelokupnog potencijala,
gdje je svaka mogunost prirodno dostupna svjesnom
umu.
Svjestan um postaje svjestan svog neogranienog dostojanstva, svoje
neograniene biti, svog beskrajnog potencijala.
Meditacija prua svjesnom umu nain da shvati cijeli opseg svog postojanja
aktivnog i tihog, toke i beskraja. To nije skup vjerovanja, filozofija, nain ivota ili
religija. To je iskustvo, mentalna tehnika koja se prakticira svakodnevno petnaest ili
dvadeset minuta.
Znanstveni pokusi s osobama koje prakticiraju meditaciju pokazuju da
meditacija normalizira sva podruja ivota. Smanjuje stres, poboljava zdravlje,
obogauje mentalno funkcioniranje, poboljava osobne odnose te poveava
produktivnost i zadovoljstvo poslom.
Kreacija ima dvije strane: inteligenciju, uzrok svega i manifestaciju inteligencije,
fizika i psiholoka obiljeja svakodnevnog svijeta.
Budui da meditacija pristupa izravno inteligenciji, a ne manifestacijama
inteligencije, rjeava probleme uspostavom sklada i dobrobiti na najosnovnijim
razinama, ne bavei se samim problemima. Zato je tako uinkovita.
83
Na primjer: Vrtlar zalijeva korijenje stabla. Ta voda, ta prehrana sokovima stie u

sve dijelove stabla, lie, granje, cvjetove, plodove. Moemo usporediti inteligenciju
sa sokovima, a zeleno lie ili uto cvijee s manifestacijom inteligencije. Lie i
cvjetovi su inteligencija sokova, nakon to je transformirana.
Tako se i inteligencija, poput lia i cvjetova stabla, prikazuje u mnogim
razliitim oblicima u pojavnom ivotu. Ove manifestacije ukljuuju sve aspekte
postojanja, od materijalnog i fiziolokog do psiholokog, intelektualnog i duhovnog.
Sva ova obiljeja ivota dolaze od transformacija inteligencije.
U meditaciji izravno susreemo ovu sutinsku inteligenciju. Stoga imamo
mogunost hraniti sve na svim ostalim razinama, i na razini manifestacije, na nain
usklaen i povezan s cijelim svemirom.
Um ima dvije strane. Jedna je strana u pravcu raznolikosti, u pravcu mnotva i
mnogostrukosti. Druga je strana u pravcu jedinstva, stanja jednote. Postii jedinstvo
znai izdii se do transcendentalne svijesti, dok postii raznolikost znai kretati se
prema sve vie aktivnosti. Jednota je na jednoj, a raznolikost na drugoj strani. Obje
strane pripadaju prirodi uma.
Um se kree prema raznolikosti u traganju za vie i vie, a prema jednoti,
tihom stanju neograniene svjesnosti i inteligencije, u traganju za manje i manje.
Kretanje uma od aktivnog do mirnog stanja dio je prirode samog uma, pa kaemo
da je um u tom stanju jedno s jedinstvenim poljem svih prirodnih zakona. Njegov je
potencijal bezgranian, beskrajan, um ulazi u polje svih mogunosti.
Svjesnost o jednoti susret je s poljem jedinstvene svjesnosti. U
transcendentalnoj svjesnosti, um ima iskustvo samog sebe, inteligencija ima
iskustvo same sebe. Um je promatra vlastite stvarnosti. U takvom stanju, um je
transcendentalna svjesnost.
84
Isto kao to je povrina oceana izvor svih valova, tako je stanje uma koje
nazivamo transcendentalnom svjesnou, izvor svih aktivnosti. Nazivamo ga
i jedinstvenim poljem prirodnih zakona, iz kog svi razliiti zakoni prirode izviru i
obavljaju odreene aktivnosti u relativnom svijetu.
Kao rezultat redovne prakse, um se odrava u tom stanju sve vie i vie. To je
kao da uzmemo bijelo platno i potopimo ga u utu boju. Izvadimo tkaninu i stavimo
je na sunce da se sui, a uta boja izblijedi. Tada tkaninu opet potopimo u boju
i stavljamo na sunce. I tako stalno uti i stalno blijedi. Ali vremenom boja postaje
trajna. To se dogaa umu kroz redovnu praksu. Ta bezgranina, ista svjesnost,
polje svih prirodnih zakona, postaje ukorijenjena u svim aktivnostima uma. Tada um
poinje ivjeti u svijesti o jednoti.
Izvor: Kathy Juline, Razgovor s Maharishi Manesh Yogijem
85
MEDITACIJA UNUTARNJE SVJETLO

Meditacija je najnaprednija tehnika transformacije ukoliko se razumije i
prakticira s postojanim trudom.
Meditacija dovodi do fundamentalne transformacije naeg razmiljanja.
Nae misli su proiene. One postaju ukljuive, neprekidno prosvjetljujue,
poletne, korisne te vode ka zajednitvu, skladu i odgovornosti. Tada je cijela osoba
transformirana uinkom postojane meditacije.
Meditacija otvara nove horizonte kojima treba teiti. U tijelu se grade novi
mostovi do vie svjesnosti i voljnosti.
S meditacijom e ak biljke i stabla odgovarati na nau frekvenciju i za nas
e cvjetati. Zrait e miris u naoj prisutnosti. Nae cipele, odjea i olovke trajat e
due i stapati se s nama kako bi dijelili radosne frekvencijske valove naeg bia.
Divno je meditirati i svakodnevno otkrivati nove razine i slojeve svjesnosti u
naem biu. Postat ete mukarac ili ena posveeni sluenju ovjeanstvu.
Meditacija e uiniti da ivite normalno i plemenito u luksuzu. Isto tako, uinit
e da ivite radosno i sretno u skromnim uvjetima.
Meditacija vas oslobaa uvjetovanosti. Djelujete na nain koji je osloboen
uvjetovanja i u skladu s duhovnom voljom.
Meditacija je prekrasna! Oni koji je prakticiraju, oslobaaju se u znaajnoj
mjeri karmikih dugova.
U duhovnoj evoluciji ljudskog bia, prvo se otkriva unutarnje svjetlo, zatim
zvuk, pa vatra. U dubokoj meditaciji osoba moe vidjeti oblikovanje svjetla u svojoj
glavi. Ovo se svjetlo prikazuje kao plavo oko s crnom tokom u sreditu. Crna
toka pretvara se u tunel, na ijem kraju moemo vidjeti lik uitelja, anela uvara
ili beskrajnu stazu ka vjenosti.
Kako se unutarnje svjetlo pojaava, osoba shvaa da njena radost, srea i
uspjeh ovise o njenom vlastitom trudu.
86
Veina bolesti je posljedica tamnih podruja u naem mentalnom tijelu. Kad

se svjetlost pojaa unutar nas, tama nestaje.
Postoje tamne toke u naim mentalnim, emocionalnim i eterinim tijelima.
Ove tamne toke su odgovorne za nau nesreu, bijedu, negativnost i bolest.
Pojaavanje unutarnjeg svjetla e rastvoriti ove tamne toke i obnoviti istou i
sklad u naem sustavu.
Pojaavanje unutarnjeg svjetla pokree ezoterinu funkciju pinealne lijezde.
Ova lijezda reaktivira hipofizu i karotidu. Ove tri lijezde skupa formiraju trokutno
magnetsko polje koje privlai energije iz viih sfera.
Svjetlo otkriva plan iza svega to se dogaa na ovom planetu, kao i stvarnu
ulogu osobe u tom planu.
Ljudi nekad trebaju stotine inkarnacija da sagledaju plan i svoju ulogu u njemu.
Ali, kad unutarnje svjetlo zasja, plan je sagledan, a istinski zadatak osobe u tom
planu je otkriven.
Veina nas trai svoje vrijeme, sredstva, novac, energiju i vrijeme jer nismo na
pravom mjestu u pravo vrijeme. Mnogi ljudi obavljaju tue zadatke.
Bhagavad Gita kae da je bolje vriti svoju dunost nego tuu. Kad osoba ne
moe otkriti svoju istinsku dunost, znai da nema unutarnje svjetlo.
Svjetlo se pojaava s unutarnjim mirom i radou osobe. Pojaavanje
unutarnjeg svjetla otkriva cjelokupno znanje koje je osoba sakupljala tisuama
godina.
zvor: Torkom Saraydarian, Transformation Methods for the Transformation of Life (Transformacija
metode za transformaciju ivota)
87
PRATITE SVOJ DAH

- Ruth Fishel
Svi osjeaji koje smo godinama potiskivali su
isplivali, razlijevajui se na sve strane oko nas, okruujui
nas poput balona na vrui zrak, ne ostavljajui nam
prostora da diemo. Osjeali smo se ranjivo, usamljeno
i uplaeno.
Nakon to smo probali sve lijekove, anestezirali i
nadrogirali svoja osjetila, sada nam je potrebno neto
to e biti njeno s naim krhkim i ranjivim ja.
Meditacija je prava stvar! Ali kako?
Kako mirno sjediti i meditirati usred zbrke i stresa? Kako je uope mogue
ostati miran dovoljno dugo da bismo meditirali s toliko mnogo straha, krivnje i
samoprijezira.
Udobno sjedite i opustite se. Zatvorite oi, udahnite i izdahnite. Ne pokuavajte
upravljati disanjem na bilo koji nain. Samo pustite da tee prirodno. Budite svjesni
svog daha dok ulazi i izlazi iz vaih nosnica.
Ne slijedite dalje svoj dah, ne upravljajte njime i ne silite ga. U poetku pomae
raditi mentalne zabiljeke die se/sputa se ili unutra/van. Ovo pomae zadrati um
usredotoenim na disanje.
Primijetite svoj dah kako ulazi i izlazi. Pokuajte osjetiti je li hladan ili topao,
dugaak ili kratak. Ne pokuavajte od njega napraviti neto to nije. Ne mijenjajte
ga. Samo ga pustite i promatrajte. Primijetite je li plitak ili dubok. Primijetite mijenja
li se. Ako misao doe, pustite je i vratite se disanju. Ako se osjeaj pojavi, pustite
ga i vratite se disanju.
Ako osjetite svrbe ili bol, pokuajte se ne pomjerati. Usmjerite panju na taj
dio tijela ako ne prestane. Ako se izgubite u mislima ili sanjarenju, samo primijetite
da ste se izgubili i polako vratite panju na disanje. Bilo bi od pomoi zapamtiti to
vam je odvuklo panju od disanja.
Potpuno je normalno imati misli. Samo ih primijetite i vratite se disanju.
Primijetite svoje misli i vratite se disanju. Vratite panju na disanje.
88
Ako primijetite da ste poeli planirati neto u budunosti, samo to primijetite

i polako se vratite disanju. Ako primijetite da se vraate na uspomene iz prolosti,
samo to primijetite i vratite se disanju.
Kao to radite s mislima, tako primijetite i zvukove i vratite se disanju. Ne
pokuavajte ih blokirati. Ne odupirite se. Samo ih ujte i usmjerite panju na disanje.
to god se pojavi, pustite to i vratite se disanju. to ovo vie vjebate, postaje
lake.
Vano je zapamtiti da uimo veoma jednostavnu meditaciju koja se temelji
na Buddhinoj meditaciji. To je meditacija za postizanje uvida. To je meditacija za
postizanje svjesnosti.
Meditirati s vremena na vrijeme malo vrijedi. Ali ako ponete prakticirati
meditaciju svakodnevno, rezultati e biti izuzetni!
Izvor: Ruth Fishel, The Journey Within A Spiritual Path to Recovery (Unutarnje putovanje duhovna
staza oporavka)
89
SVE SE MIJENJA KAD MEDITIRATE

- Satpal Ji Maharaj
Na ovom bi svijetu trebali ivjeti poput lotosa, koji
ivi u blatnim vodama, ali se ne smoi. Dvije su vrste
ljudi na svijetu oni koji su poput kamena i oni koji su
poput tla. Na primjer, ako se kamen i tlo stave u vodu,
tlo e se rastopiti, a kamen e ostati istog oblika.
Ako prakticiramo znanje, postajemo vrsti poput
kamena, neemo se rastopiti u vodama svjetovnih
iluzija. Ako smo poput tla, potonut emo u zaborav u
vodama maye (iluzije).
Isus je rekao: Ja i moj Otac smo Jedno i Ja sam Otac, a Otac je u meni.
Problem je to svi znamo da je Bog unutar nas, ali mi nismo u Bogu. Samo kroz
meditaciju idemo u Boga, spajamo se s Bogom i to je vrhunac ljudskog ivota.
Sveci su oduvijek govorili da je beskonano znanje pohranjeno unutar nas.
Isto kao to su zlato, dijamanti i ostale materije u zemlji, tako je i izvor beskonane
energije u vama. Znanje je razumijevanje dogaaja kakvi jesu i razumijevanje
svjesnosti kakva jeste. Morate rasti u znanju, a da to postignete, morate meditirati
i uloiti svoj dah, svoj pravi kapital, u
meditaciju. To e vam biti od koristi.
to vie meditirate, vie je
ravnotee u vaem ivotu. Osoba koja
ne meditira, ne moe to razumjeti, ali
osobe koje meditiraju, razumiju da
vie meditacije znai i vie ravnotee
u ivotu. Ravnotea moe doi samo
iz duhovnog ivota u kojem meditirate.
Vi imate svjetovne obaveze i
s njima trebate spojiti duhovnost.
Nakon to dobijete duhovno iskustvo,
rei ete: U redu, moram raditi toliko
za ivot, toliko posla e mi osigurati
dovoljno hrane i odjee, a i dovoljno
vremena za duhovnu praksu.
90
Samo se na temelju duhovnog iskustva moete uravnoteiti i ivjeti sretno i

mirno bez patnje. To se dogaa prirodno.
Kad bacite drvo u vodu, ono ne pliva, jer ne zna plivati. Ono pluta na vodi.
Tako ete se u meditaciji baciti u rijeku ivota, a ona e vas podii i nositi.
Kad meditirate, sve se mijenja. Vaa osobnost se mijenja, vaa mrnja, ljutnja,
sve se mijenja. Sve se transformira. Ali ako nema meditacije, nema ni promjene.
Izvor: www.manavdharam.org
91
ANAPANASATI NAA PRAKSA

- Santikaro Bhikkhu
Dah je ivot
Dah je ivot, prestanak disanja znai smrt. Dah
je ivotan, prirodan, umirujui, otkrivajui. Dah je na
stalni suputnik. Gdje god ili, uvijek, dah podrava ivot
i prua priliku za duhovni razvoj.
Svjesno disanje je tehnika meditacije ukorijenjena
u naem disanju. To je izuzetan alat za istraivanje
ivota kroz svjesnost i za aktivno prouavanje disanja
i ivota.
Prakticiranje svjesnosti
Prakticiranjem svjesnosti kroz disanje i u disanju, razvijamo i jaamo svoje
mentalne sposobnosti i duhovne kvalitete. Uimo kako opustiti tijelo i smiriti um.
Kako se um smiruje i bistri, sagledavamo odvijanje ivot kroz iskustva tijela i
uma. Otkrivamo temeljnu stvarnost ljudskog iskustva i uimo ivjeti u skladu s njom.
Cijelo vrijeme smo ukorijenjeni u dahu, dah nas hrani i odrava, smiruje i
uravnoteuje, a mi promatramo kako dah ulazi i izlazi. To je naa praksa.
Svjesno disanje
Svjesno disanje je sustav meditacije ili mentalne kultivacije (citta-bhavana),
koju je esto prakticirao i poduavao Buddha Gautama.
Ova se praksa uvala i prenosila due od 2.500 godina. I dalje je sastavni dio
ivota budista u Aziji i irom svijeta.
Svjesno disanje koje je poduavao Buddha dovodi do spoznaje najvieg
ljudskog potencijala duhovnog buenja i osloboenja.
92
Anapanasati
U budistikim svetim knjigama, na jeziku pali, ova se praksa naziva
anapanasati, to znai svjesnost o udahu i izdahu.
Anapanasati je sustavna metoda uspjenog otputanja suptilnih vezanosti
sve dok ih vie nema.
Anapanasati je dobra i za nae tjelesno i mentalno zdravlje. Pravilno disanje
nas smiruje i pomae nam otpustiti i ukloniti napetosti, visoki krvni pritisak, nervozu
i ireve koji danas unitavaju mnoge ivote. Moemo nauiti jednostavan i divan in
tihog sjedenja, ivog disanja, slobode od stresa, briga i tjeskobe. Ovaj blagi spokoj
moe se odravati i u ostalim svakodnevnim aktivnostima te nam dozvoljava da sve
inimo s veim skladom i umijeem.
Anapanasati nas dovodi u vezu sa stvarnou i prirodom. Kroz disanje
postajemo osjetljivi na vlastito tijelo i njegovu prirodu. Uzemljujemo se u ovoj
temeljnoj stvarnosti ljudskog postojanja, to nam osigurava stabilnost potrebnu
da se mudro nosimo s osjeajima, emocijama, mislima, sjeanjima i svim ostalim
unutarnjim uvjetovanjima. Poinjemo uiti to je to, to je stvarno, a to nije, to je
potrebno, a to nije, to je sukob, a to je mir.
ivot u sadanjem trenutku
Anapanasati nas poduava ivotu u sadanjem trenutku, jedinom mjestu
gdje istinski moemo ivjeti. Zadravanje u prolosti koja je mrtva ili sanjarenje o
budunosti koja donosi smrt, nije ivot koji bi ljudsko bie trebalo ivjeti. Svaki dah
je ivua stvarnost unutar bezgraninih ovdje i sada. Biti svjestan daha znai ivjeti
i biti spreman potpuno uestvovati u onome to doe.
93
Otputanje
Anapanasati nam pomae otpustiti sebinost koja unitava nae ivote i na
svijet.
Vezanost je davno usvojena navika veine nas. Kad bismo je mogli lako
otpustiti, postali bi Buddha! Umjesto toga, veina nas mora raditi na svojim
vezanostima i navikama mijenjanja i vezivanja. Anapanasati je jedan od naina
otputanja.
Anapanasati e nas voditi sve do dna podmukle sebinosti, iz koje se raaju
ja i moje. Nije potrebno dozivati mir, samo trebamo svjesno disati.
Srednji put
Srednji put je praksa ispravnosti, vjetina
koju ivimo. Kad ispravno prakticiramo
anapanasati, ispravno i ivimo. Ne nanosimo
zlo niti jednom biu, ni drugima ni sebi. Ova
praksa nikoga ne zlorabi.
Kako
napredujemo
u
praksi,
upoznajemo nain bivanja koji je ispravan,
uravnoteen i nevezan. Ne idemo u krajnosti i
ne padamo u zamke dualnosti.
Meditacija je njegovanje i prakticiranje
nevezanosti. Buddha je poduavao samo
srednji put, a anapanasati nije nita drugo do
srednji put.
Izvor: Buddhadasa Bhikkhu, Mindfulness with Breathing (Budnost u disanju)
94
UITE U UNUTARNJI PROSTOR PRAZNINE

- Anandamurti Gurumaa
Um funkcionira na razliitim razinama i pokree
misli uslijed odreenih okolnosti.
Kad odreena oekivanja od ljudi, situacija, i
kad se ne ostvare kako smo planirali, um se uznemiri.
Uznemirenosti uma dovode do zbrke, a zbrka i mete
proizvode nekoliko razliitih misli.
Poklanjamo veliku panju beznaajnim radnjama
poput biranja odjee koju nosimo, mode koju slijedimo,
mjesta na koja izlazimo, lanstva u pojedinim klubovima. Ono emu ne pridajemo
panju je funkcioniranje vlastitog uma. Kako samo misao moe izazvati bol, muku,
ljubomoru, nepovjerenje, sumnju, radost? Ne brinemo se o svom pretrpanom
umu, ali se pobrinemo da nam je kua ista.
Uzaludno je istiti izvana, kad je vaa unutranjost umrljana brojnim
negativnostima.
Na um ne zna stati. Izgradio je naviku kompulzivnog razmiljanja, a mi ne
znamo kako zaustaviti tu besmislicu.
Um doivljava i tugu i radost, a sve to um doivljava ne ukljuuje meditaciju.
to god radili, radimo kroz um i umom. Oslobaanje iz kandi naeg uma naziva
se meditacija.
Potrebno se spojiti sa svojim unutarnjim ja, to je mogue samo kroz
meditaciju.
Ako to radite da biste smanjili stres, doivjeli radost, ubili vrijeme, spoznali
Boga jako grijeite!
Meditacija je ulazak u unutarnju prazninu, gdje vas stres ne moe dotaknuti. To
je istraivanje unutarnjeg prostora gdje ostajete neokrznuti od svih loih posljedica
uma i samsare.6
6 Samsara (sanskrt) pojam u indijskim filozofsko-vjerskim uenjima, oznaava vjeno vraanje ili vjenu
patnju kroz koju prolazi pojedinac, kroz nizuzastopnih ivotau fizikom tijelu.
95
Ovaj unutarnji prostor je tu i potreban je samo pravi nain da uemo u njega, a

jednom kad ga spoznate i doivite, nita vas nee povui iz te bezvremenske zone.
Bivanje u tom prostoru znai bivanje u oceanu radosti.
Meditacija je nain ivota. Meditacija se ivi. Imamo ogromnu zalihu energije u
nama, koju ne koristimo i ne crpimo. Kad se jednom poveemo s ovom energijom,
na se ivot pretvara iz obinog u boanski. Meditacija znai biti u skladu s
unutarnjim izvorom energije.
Meditacija je protulijek za mnoga oboljenja koja pogaaju na um i tijelo u
stresnom ivotu. Preobrazba do koje dolazi redovnim prakticiranjem meditacije
postupna je , ali sigurna.
Meditacija ne znai raditi neto, ve ne raditi nita. Meditacija je doivljavati
prazninu i uivati u tome.
Da bi meditirali, trebamo razumjeti dva imbenika: zamrenost uma (kako um
funkcionira) i poznavanje svjesnosti.
Tek kad znamo kako misao nastaje, to je okida za misao, pod kojim
uvjetima je um sklon stvaranju misli, tek tada moemo preskoiti paukovu mreu
misli i iskusiti blaenstvo. Da bismo razumjeli sve ovo, moramo njegovati pozornost,
budnost, opreznost i imati otar mikroskopski vid, ba kao to je Buddha rekao:
Izotrite svoj vid kao to strijelac otri strijelu.
Meditacija ne znai samo sjediti u padmasani7 ili raditi neto ili stajati na glavi
ili slijediti rutinske yoga vjebe.
Meditacija ne ukljuuje ak ni razliite vjebe disanja. Meditacija ukljuuje sve
navedeno i mnogo vie. Meditacija je transgresija uma, svjedoenje uma u svim
njegovim potankostima.
Izvor: www.gurumaa.com
7 Padmasana poloaj lotosa
96
MEDITACIJA I KONCENTRACIJA
- Thomas J. Chalko
Meditacija je vjeba s ciljem postizanja i odravanja
potpune tiine uma, bez ikakvih misli. Drugim rijeima, u
meditaciji smo usmjereni da odrimo svoj um praznim i
fokusirani na ne-razmiljanje.
Stanje tiine uma moe se odravati nekoliko
sekundi ili nekoliko sati, ovisno o vaoj vjetini i namjeri.
Koncentracija je neto sasvim suprotno
fokusiramo panju koristei odreene mogunosti
naeg individualnog intelekta poput imaginacije, vizualizacije, kreativnosti, logikog
razmiljanja, rjeavanja problema ili doivljavanja osjeaja i emocija.
Postoje odreene granice u trajanju koncentracije, prije nego napravimo
pauzu.
Veoma je vano razlikovati meditaciju i koncentraciju, jednostavno zato to
imaju razliite svrhe.
Ni meditacija ni koncentracija ne mogu se nastaviti neodreeno dugo.
Uivamo u poslu nakon dobrog odmora. Istinski uivamo u odmoru nakon
to smo vrijedno radili. Cikline promjene su posvuda u naem ivotu i sutina su
svjesno stvorenog univerzuma, od subatomskih svjetova do galaksija.
Meditacija i koncentracija dvije su krajnosti naeg intelekta. Koncentracija
intenzivno koristi intelektualne mogunosti, dok je meditacija usmjerena na potpuni
prestanak intelektualnih aktivnosti.
Naizmjenino prakticiranje meditacije i koncentracije jednako je bitno kao i
naizmjenini rad i odmor.
Najbolja vjeba za intelekt je svjesno izmjenjivanje perioda koncentracije s
periodima meditacije. Intelekt najbolje funkcionira kada doivljava obje krajnosti.
Kad odmarate svoj um, to uope nije odmor. Vi imate misli i/ili emocije cijelo
vrijeme. Isto kao to za vrijeme spavanja imate snove, osjeaje i druge osjete, ak
i ako ih ne pamtite.
97
Meditacija omoguuje da potpuno i svjesno opustite svoj intelekt. Razina

aktivnosti i uinkovitosti oputenog intelekta je via.
Kad je um pretrpan mislima i sjeanjima, veoma je teko doi do novih i
svjeih ideja. Ono to mislimo da znamo prepreka je novom razumijevanju.
Zaglavili smo u starim mislima i sjeanjima. Redovnim ienjem uma,
stvaramo mjesto za nove ideje.
Ukratko, meditacija je od sutinske
vanosti za va intelekt
kao to je
spavanje za vae fiziko tijelo.
Poloaj tijela u meditaciji je takoer
bitan. Najlaki stav je udobni sjedei
poloaj, s uspravljenom i ravnom
kraljenicom. Ako legnete, vjerojatno
ete zaspati. Iskoristite to kad ne moete
zaspati.
Spajanje ruku i krianje nogu tijekom
meditacije je poeljno, jer na taj nain bioelektro-magnetsko polje oko vas postaje
gue i snanije. Sjedenje prekrienih
nogu u lotosu je takoer dobar poloaj,
ali zahtijeva vjebu.
S praksom, u stanju ste postii prazan um bilo kad i bilo gdje, ak i usred
guve i stresnih situacija.
Izvor: Thomas J. Chalko, The Freedom of Choice (Sloboda izbora)
98
NIRVANA I MEDITACIJA
- Frederick Lenz / Master Fwap Sam-Dup
Prosvjetljenje zapravo ne mijenja nita, a opet
mijenja sve; prosvjetljenje promijeni sve, a ne mijenja
nita.
Prije nego se netko prosvijetli, svijet izgleda
trodimenzionalan, tup i dosadan. A u stvarnosti, svijet
uope nije trodimenzionalan niti je najmanje dosadan.
ivot se sastoji od milijuna dimenzija. Probuenom
umu, ivot i ak najbanalniji dogaaji u svakodnevnom
ivotu ne mogu biti dosadni, jer vjenost postoji u svim stvarima.
Jednom kad se prosvijetlite, ne trebate ivjeti u samostanu, jer e cijeli svemir
biti va samostan. Moete voditi sasvim uobiajen ivot, radei to god izaberete.
Sve se mijenja iz trenutka u trenutak, kako u ovoj, tako i u drugim dimenzijama.
Sve u fizikom i astralnom svijetu postoji samo u jednom trenutku vremena. Jedino
to je konstantno je NIRVANA, koja uvijek postoji. Nirvana, koja je prosvjetljenje,
zasigurno je stvarnija od bilo ega fizikog ili astralnog, jer je beskrajna. Moete
misliti da su i neke druge stvari beskrajne, ali to je samo varka vaeg uma i uvjerenja.
Svemir se sastoji od bezbrojnih dimenzija. Neke dimenzije su trajnije od
drugih, a nirvana je van promjena. to je dimenzija blia nirvani, moemo rei da je
stvarnija. Isto tako, to je dimenzija dalja od nirvane, manje je stvarna.
Meditiramo i prakticiramo budnost kako bi nadili ograniene koncepte koji
nas dre u relativno nestvarnom stanju uma. Van ogranienog stanja uma, veina
ljudskih bia iskusi da postoje trajnije razine percepcije koje postoje na astralnim i
kauzalnim razinama.
99
Za prosvjetljenje je potrebno smiriti misli i emocije i postati prazan. Ovo je

poetak istinske meditacije: isprazniti um od ideja to odvlae panju, od osjeaja
i naina gledanja na stvari i umjesto toga dozvoliti svjesnosti da luta kroz dimenzije
i sfere vieg svjetla to obitava duboko u umu.
Prosvjetljenje je potpuna svijest o ivotu, bez mentalnih modifikacija. To je
srea, ekstaza i sve lijepo, savreno i ispunjavajue u ivotu. Prosvjetljenje je
savreno stanje uma. To je izravno vienje stvarnosti.
Ne moemo upravljati vremenskim prilikama, a jedva ih moemo i predvidjeti.
Isto je sa svakodnevnim ivotom. Veoma je teko upravljati ivotom ak i krae
vrijeme, a kamoli cijelo vrijeme, a gotovo je nemogue predvidjeti ivot. Ali kad svoj
um ujedinite s nirvanom u najdubljoj meditaciji, uvijek ete biti u prosvijetljenom
stanju svijesti. Ako va um postane jedno s nirvanom kroz prakticiranje meditacije i
prisutnosti, uvijek ete biti sretni.
Naravno, prosvjetljenje zahtijeva odreeno vrijeme. Ali zapravo nije drukije
od uenja bilo kojeg drugog umijea potrebni su vrijeme, dobar uitelj i vjeba.
Kad tek ponete meditirati, ne trebate odmah oekivati previe. Kad ste
zapoeli uenje stranog jezika, niste oekivali da ete govoriti prvi dan, zar ne?
Ali, ve nakon nekoliko tjedana prakticiranja meditacije, imat ete vie energije,
bit ete malo sretniji. Postupno, kako se meditacija razvija, doivjet ete jo veu
sreu i imati jo vie unutarnje energije. Kako jo vie produbljujete meditaciju,
doivjet ete ekstazu i znanje koje se ne moe rijeima opisati.
Svaki put kad meditirate jaate vezu sa svijetom unutarnjeg svjetla i sree
koji postoji u vama. Kroz dugogodinju praksu, veza e postajati sve blistavija i
zanosnija. Ali i od samih poetaka prakticiranja meditacije, primijetit ete da
neto od blistavosti i ekstaze koju doivljavate za vrijeme meditacije prelazi i u va
svakodnevni ivot.
Kako napredujete u meditaciji iz mjeseca u mjesec, sve vie svjetla i ekstaze
prelijevat e se na trenutke vaeg svakodnevnog ivota.
Morate sami doivjeti stvarnost svjetla u vlastitoj meditaciji, tek tada ete
razumjeti kako je ivot zapravo savren. Tada ete naravno biti sretni zauvijek.
100
Samo su prosvijetljeni stalno sretni, zato to njihova srea ne proizlazi iz

svjetovnih dogaaja i iskustava. Njihova srea izvire iz beskrajne unutarnje energije
koju dobijaju iz veze sa svijetom prosvjetljenja.
Izvor: Frederick Lenz, Surfing the Himalayas a Spiritual Adventure (Surfanje Himalajom duhovna
pustolovina)
101
DODATAK
ANANDMURTI GURUMAA
Anandmutri Gurumaa je utjelovljenje ljubavi, milosra i suosjeanja, osnaena
mudrou vremena, naprednog razmiljanja i dinaminog pristupa i pogleda.
Anandmurti Gurumaa stalan je izvor nadahnua za sve nas. Gurumaa je izvor svjetla
za one koji tragaju za odgovorima, mirom, mudrou i bezuvjetnom ljubavlju. Liberalnih
pogleda, prkosei definicijama, pragmatinom i realistinom, ona je otvorena poput
neba i mona poput svemira.
www.gurumaa.com
BRIAN WEISS
Kao tradicionalni psihoterapeut, Dr Brian Weiss bio je zapanjen i skeptian kad
se jedna od njegovih pacijentica poela prisjeati trauma iz prolih ivota, u kojima se
krio klju za njene ponavljajue none more i napade panike. Meutim, skepticizam
Dr Weissa je nestao kad je poela kanalizirati poruke iz prostora izmeu ivota koje
su sadrale znaajna otkria o doktorovoj obitelji i njegovom pokojnom sinu. Koristei
terapiju prolih ivota, uspio je izlijeiti pacijenticu i krenuti u novu, znaajniju fazu
svoje karijere. Brian L. Weiss je diplomirao na Sveuilitu Columbia i Medicinskoj
koli Yale. Dr Weiss je poasni predsjednik psihijatrije u medicinskom centra Mount
Sinai, Miami.
www.brianweiss.com
ECKHART TOLLE
Eckhart Tolle roen je u Njemakoj, gdje je proveo prvih trinaest godina ivota.
Diplomirao je na Sveuilitu London, a zatim je radio kao supervizor na Sveuilitu
Cambridge. U dobi od 29 godina, doivljava duboko duhovno iskustvo, koje je
doslovno rainilo njegov raniji identitet i dramatino promijenilo tijek njegovog ivota.
Eckhart Tolle nije povezan s niti jednom religijom i tradicijom. U svom uenju prenosi
jednostavnu i duboku poruku s bezvremenom i jednostavnom jasnou drevnih
duhovnih majstora. Eckhart Tolle trenutano putuje irom svijeta, irei svoje uenje
i prisutnost.
www.eckharttolle.com
102
ESTHER & JERRY HICKS

Esther Hicks je amerika motivacijska govornica i autorica bestselera. Skupa sa
suprugom Jerry Hicksom je izdala devet knjiga, odravala radionice na temu zakona
privlaenja te se pojavila u prvom izdanju filma Tajna. Esther Hicks kae da su njene
knjige, ukljuujui seriju bestselera Zakon privlanosti, kanalizirane od grupe ne-fizikih
entiteta po imenu Abraham. Abraham, grupa razvijenih majstora izraavaju viu ne-fiziku
perspektivu kroz fiziko tijelo Esther. Upuuju nas na vezu s naim unutarnjim sebstvom
i uzdizanje u cijelosti bia. Jerry i Esther do sad su obajvili vie od 500 Abraham-Hicks
knjiga.
www.abraham-hicks.com
JOSEPH GOLDSTEIN
Nauiti meditirati najvrjedniji je poklon koji si moemo dati. Ova drevna znanost
konano izlazi iz granica religije i kulture i sve je vie prihvaena irom svijeta. Knjiga
Dah isti um autorice Jean Smith govori o sutini i principima velike znanosti meditacije.
Meditacija otvara zatvoreno u nama, uravnoteuje reaktivno te istrauje skriveno. Ameriki
Vipassana uitelj Joseph Goldstein objanjava tri dobrobiti meditacije.
LARRY ROSENBERG
Larry Rosenberg roen je 07. prosinca 1932. u obitelji rusko-idovskih imigranata.
On je ameriki uitelj budizma i osniva Centra za meditaciju uvida u Cambridgu,
Massachusetts (The Cambridge Insight Meditation Center), gdje je redoviti predava.
Rosenberg je bio i profesor psihologije na Sveuilitu Chicago i Medicinskoj koli Harvard.
Takoer je vii uitelj u Drutvu za meditaciju uvida u Barre, Massachusetts.
MAHARISHI MAHESH YOGI

Mahesh Prasad Varma roen je 12. sijenja 1971. Nakon diplomiranja na Sveuilitu
Allahabad na odsjeku za fiziku, provodi 13 godina kao uenik Swami Brahmanande
Saraswatia, nositelja drevne vedske znanosti o svjesnosti. Godine 1955, nakon dvije
godine tiine na Himalaji, Mahesh Yogi zapoinje svoje uenje o Transcendentalnoj
meditaciji. Osniva TM pokret 1957. i poinje prvu svjetsku turneju predavanja svoje
tehnike ljudima diljem svijeta. Maharishi je jedan od najznaajnijih duhovnih majstora
20. stoljea. Autor je vie knjiga. Maharishi je uao u mahasamadhi 06. veljae 2008.
103
MEHER BABA
Meher Baba roen je 1894. u iranskoj obitelji u Indiji. U svojoj 19. godini susree
savrenog majstora Babajana, koja mu pomae da uvidi svoju boanstvenost. Sedam
godina kasnije, drugi savreni majstor, Upasni Maharaj, potvruje ga u njegovom
stanju apsoluta, u Kristovoj svijesti. Meher Baba je uao u tiinu 1925, komunicirajui
preko znakova engleskog alfabeta nacrtanih na ploi i znakovnim jezikom. Objavio je
knjige, sve izdiktirane na ovaj nain, ukljuujui Bog govori, Razgovori u 5 nastavaka
i Bog ovjeku i ovjek Bogu.
www.avatarmeherbaba.org
OSHO
Osho je roen 11. prosinca 1931. u Kuchwadi, Madhya Pradesh od plemenitih
roditelja Jaina. Prosvijetlio se 21. oujka 1953. uven je po revolucionarnom
doprinosu znanosti unutarnje transformacije te pristupu meditaciji koji uzima u obzir
ubrzani tijek modernog ivota. Tisue sati Oshovih govora snimljene su u preko 20
godina irom svijeta. Osho je napustio tijelo 19. sijenja 1990.
www.osho.com
PARAMAHANSA YOGANANDA
Paramahansa Yogananda roen je 05. sijenja 1893. u dobrostojeoj
bengalskoj obitelji u Gorakphuru u Indiji . Od najranijeg djetinjstva je pokazivao dubinu
svjesnosti i duhovna iskustva daleko od obinih. U mladosti je tragao za prosvijetljenim
uiteljem koji bi ga vodio u duhovnoj potrazi. Od sredine 1920ih do sredine 1930ih,
Yogananda je putovao po Americi odravajui predavanja o znanosti yoga meditacije
i umijeu uravnoteenog duhovnog ivljenja. Yogananda je promicao vegetarijanstvo
i reguliranje prehrambenih navika u cilju duhovnog napretka. Njegov ivot i uenje
postali su izvor svjetla i nadahnua ljudima svih rasa, kultura i vjeroispovijesti. Napustio
je tijelo 07. oujka 1952.
104
PIYADASSI
Piyadassi Maha Thera (1914 1998) najpoznatiji je kao propovjednik Dhamme.
Roen je 08. srpnja 1914. u Kotahena, Colombo, Sri Lanka. U 20. godini pristupa
budistikom redu te ui religiju i filozofiju budizma pod vodstvom eruditskog
redovnika uenjaka Pelene Siri Vajiragnana Nayaka Thera, utemeljitelja Vajirarame
Bambalapitiya. Piyadassi je bio jedan od najeminentnijih budistikih redovnika i
putovao je irom Zapada i Istoka, prenosei poruku Buddha-Dhamme.
RAMANA MAHARSHI
Ramana Maharshi (Venkataraman Iyer) indijski je mudrac roen 30. prosinca
1879. u Tiruchuzhi, Tamil Nadu. U esnaestoj godini doivljava osloboenje, naputa
dom i odlazi na Arunachalu, svetu planinu hindusa i tamo provodi ostatak ivota.
Ramanin najistiji oblik uenja je bio mona tiina kojom je zraila njegova prisutnost
i koja je utiavala umove onih koji bi se uskladili s njom. Drao je usmena predavanja
samo onima koji nisu mogli razumjeti njegovu tiinu. Usmena uenja Ramane
Maharshia potekla su iz njegovog direktnog iskustva Svijesti kao jedine postojee
stvarnosti. Savjetovao je samoispitivanje kao najbri put ka mokshi. Ramana Maharshi
je napustio tijelo 14. travnja 1950.
RASHA
Rasha je doivjela unutarnje buenje 1987. Kao glasnik boanske mudrosti,
Rasha je posveena dubokom duhovnom buenju. Njena uenja su univerzalna
i ne predstavljaju uvjerenja bilo koje religije. Svjetski putnik Rasha provodi dane
u samostanima smjetenim u udaljenim planinama sjevernog Novog Meksika
i mistinim brdima june Indije. Tamo, u blagoslovljenoj tiini, ivot je ispunjen
neopisivim radostima zapisivanja rijei Jednote.
www.onenesswebsite.com
105
RUTH FISHEL
Ruth Fishel je suosnivaica i su-upraviteljica Serenity Inc, programa za lijeenje
alkoholizma kod ena, osnovanog 1974. Ruth Fishel takoer poduava Meditaciju
Plus, program koji je razvila kroz svoje profesionalno iskustvo. Autor je knjige Od
medicine do meditacije i prirunika 21 dan afirmacija.
www.personaltransformation.com
SWAMI SIVANANDA
Swami Sivananda roen je 08. rujna 1887. u Pattamadai, Tamil Nadu u Indiji.
Sivananda je ivio u Maleziji, gdje je bio uven kao dobar lijenik. Na vrhuncu karijere,
vratio se u Indiju, ostavio iza sebe bogatstvo, dom, poloaj i ugled te zapoeo ivot
lutajueg prosjaka. Providnost ga je vodila do Rishikesha, gdje ga je 01. lipnja 1924.
Swami Viswananda inicirao u sveti red Sannyasa te mu dao samostansko ime
Swami Sivananda. Sivananda je utemeljio Drutvo boanskog ivota (The Divine Life
Society) 1936. u cilju irenja duhovnog znanja. Propovijedao je na turneji kroz Indiju i
Cejlon 1950, a 1953. organizirao je Svjetski sabor religija. Swami Sivananda je uao
u mahasamadhi 14. srpnja 1963.
www.dlshq.org
THICH NHAT HANH

Thich Nhat Hanh je vijetnamski zen-budistiki redovnik. Uitelj, pisac i mirovni
aktivist, Nhat Hanh se rodio u sredinjem Vijetnamu 11. listopada 1926. Pridruio se
zen samostanu sa 16 godina, uio budizam i postao redovnik 1949. Ranih 1960ih,
osnovao je kolu za mlade i drutveno sluenje (SYSS School for Youth for Social
Services). Putovao je u SAD vie puta da bi studirao i kasnije predavao na Sveuilitu
Columbia te da bi promicao mir. Thich Nath Hanhova uenja i prakse privlae ljude
iz razliitih vjerskih, duhovnih i politikih krugova. Jedan je od najpoznatijih budistikih
uitelja na Zapadu. Poduava praksu budnosti prilagoenu zapadnjacima.
www.plumvillage.org
106
THOMAS J. CHALKO
Thomas Chalko je iz Mt. Best, Victoria. Predavao je na Sveuilitu Melbourne u
Australiji od 1982. do 2001. Uiva u dobrom zdravlju, koje je povratio 1994. poslije
prilino loeg stanja. Chalko odlino svira gitaru, uiva u surfanju, redovito se bavi
meditacijom, telepatijom i astralnim putovanjima. Njegovi hobiji ukljuuju kanaliziranje
paradigmi i paradoksa u geofizici, prouavanje svojstava elektro-fotonskog sloja
(aure) koristei Kirilianovu kameru, promatranje ljudske aure, otkrivanje smisla ivota
i organiziranje seminara.
www.selfhealing.net
TORKOM SARAYDARIAN
Torkom Saraydarian roen je 1917. godine u Maloj Aziji (Anadolija). Torkom je
posjeivao samostane, drevne hramove i tajne kole u potrazi za odgovorima na
pitanja o misteriju ovjeka i univerzuma. Saraydarian je ivio sa sufijima, derviima,
kranskim misticima i majstorima muzike i plesa u hramovima. Torkom je napustio
tijelo 1997. godine.
www.tsgfoundation.org
JOSEPH GOLDSTEIN
Joseph Goldstein (1944) jedan je od prvih amerikih vipassana uitelja i
suosniva Drutva meditacije uvida (IMS Insight Meditation Society) skupa s
Jack Kornfieldom i Sharon Salzberg, suvremeni autor brojnih popularnih knjiga o
budizmu, redoviti predava na IMS i voditelj radionica irom svijeta o vipassana i
metta meditacijama. Veina Goldsteinovih knjiga uvodi Zapadnjake u koncepte,
prakse i vrijednosti theravada budizma, a One Dharma, njegovo djelo iz 2002, bavi
se stvaranjem integriranog okvira theravada, tibetanske i zen tradicije.
107
FREDERICK PHILIP LENZ

Frederick Philip Lenz III, poznat i kao Rama i Atmananda (09. veljae 1950, Sand
Diego, California 12. travnja 1998.) je duhovni uitelj koji je poduavao sinkretiku
mjeavinu tibetanskog budizma, zena, vedante i misticizma koju je nazvao ameriki
budizam. Temeljio je svoje uenje na drevnim praksama unutar suvremenih okvira.
Uenici su ga smatrali strogim i zahtjevnim uiteljem i usporeivali ga s Marpom i
Padmasambhavom, uiteljima tibetanskog budizma. Njegova jedina vrsta i stroga
pravila bila su meditacija, ivot s etiketom (uvaavanje i potovanje ivota i ostalih) te
prenoenje moi prosvjetljenja u uspjean ivot, koji je definirao kao ivot u osami,
radosti, jednoti i obilju.
Dolina piramida, Bangalore (Pyramid Valley, Bengaluru)
108
DOLINA PIRAMIDA (PYRAMID VALLEY)

Dolina piramida, mjesto gdje se nalazi najvea svjetska piramida za meditaciju, je
meunarodni centar za meditaciju namijenjen pojedincima, drutvima i organizacijama
u njihovoj potrazi za samoostvarenjem i duhovnom mudrou i pomo u otkrivanju
skrivenih potencijala. Nadahnuta vizijom Brahmarshi Patrijia, osnivaa Duhovnog
drutva Piramida (PSSM - Pyramid Spiritual Societies Movement) da se Majstori
svijeta ujedine, Dolina piramida utemeljena je s osnovnim ciljem stvaranja zajednike
platforme za sve svjetske duhovne majstore i suradnje u stvaranju mirnog i ljubavlju
ispunjenog planeta Zemlje u najkraem moguem vremenu.
Ciljevi Centra su:

promovirati znanost meditacije, vegetarijanstvo i mo piramida
sluiti kao meunarodni centar za meditaciju i zajednika platforma za sve

svjetske duhovne majstore
sluiti kao sredinji nukleus za sve aktivnosti Duhovnog drutva Piramida
Kljune aktivnosti:

odravati redovita predavanja, radionice i seminare na teme znanosti

meditacije i duhovnosti novog doba
organizirati godinje konferencije Globalni kongres duhovnih znanstvenika

s prosvijetljenim duhovnim majstorima i istraivaima sa svih strana svijeta
objavljivati iskustva meditacije i duhovne transformacije duhovnih traitelja

na razliitim svjetskim jezicima
sprovoditi duhovna istraivanja i objavljivati rezultate tih istraivanja
slaviti Buddhin roendan (Buddha-Poornima) s tisuama meditanata

i tragaoca za istinom u viesatnim meditacijama u piramidi (AkhandaDhyana)
www.pssmovement.org
www.pyramidvalley.org
109
CENTAR SVIJESTI
Centar Svijesti kao mjesto druenja, uenja i iscjeljenja pripada ljudima neovisno
od njihove rase, religije, nacionalnosti, spola ili bilo koje druge karakteristike kako bi
svaki pojedinac mogao ostvariti svoju najviu ivotnu viziju i cilj te spoznati Sebe.
Centar je utemeljioIvan Bavevi, sa svojim suradnicima i prijateljima.
Centar Svijesti prua:
1. Poludnevne i jednodnevne programe samorazvoja
2. Gostujua predavanja i seminare hrvatskih i svjetskih predavaa,uitelja i pisaca
3. kolu svjesnostii duhovnog majstorstva
4. Veernje meditacije
5. Reiki seminare prvog, drugog i majstorsko-uiteljskog stupnja
6. Individualne i grupne iscjeliteljske i energetske tretmanei konzultacije
7. Grupna duhovna putovanja u Hrvatskoj i svijetu
U Centar svijesti moete doi bilo kada tokom radnog dana, a sudjelovanje na
grupnim ili individualnim tretmanima moete rezervirati putem:
T:+385 95 777 1007
E:centar@centarsvijesti.com
www.centarsvijesti.com
110
Praksa
Anapanasati meditacije
budite dah
udiite oputeno, lagano izdiite oputeno, lagano

dopustite dahu ritam mira
va dah je ritam mira
pratite svoj dah
budite mirni
iskoristite svoj um da pratite dah
unutra van unutra van to je sve
budite TIHI
budite s energijom daha
ANAPANASATI MEDITACIJA
JE JEDNOSTAVNA I LAGANA
Meditirati moe
svatko
u svakom
ivotom dobu
u svako vrijeme
na svakom mjestu
Svakodnevno trebate meditirati onoliko minuta koliko imate godina.

(na primjer 20 minuta ako imate 20 godina, 40 minuta ako imate 40 godina)
Anapanasati meditacija osigurava duhovno zdravlje.
Meditacija je najvrjedniji poklon u naem ivotu.

Dah I Meditaija PDF

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Dah I Meditaija PDF

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

dah

HRVATSKO - INDIJSKO DRUTVO PRIJATELJSTVA

Naslov izvornika: BREATH AND MEDITATION

51 MEDITACIJA ISCJELJUJE - Osho

107 DOLINA PIRAMIDA (PYRAMID VALLEY)

Meditacija je izlazak iz uma,

DAH je jedina kapija u udesnu zemlju meditacije.

Izvor: Osho, Meditation The Art of Exctasy (Meditacija umijee ekstaze)

MEDITACIJA ZA VRIJEME PUNOG MJESECA

Izvor: Torkom Saraydarian, The Symphony of the Zodiac (Simfonija Zodijaka)

Izvor: Torkom Saraydarian, The Symphony of the Zodiac (Simfonija Zodijaka)

PLEJADANSKA PORUKA O MEDITACIJI

Uei se meditaciji, razvijamo neto to se naziva meditativna koncentracija. To

Na taj e nam nain meditacija omoguiti kontrolu nad svakodnevnim

Izvor: Randolph Winters, The Pleiadian Mission (Plejadanska misija)

PODIGNITE RAZINU SVIJESTI KROZ MEDITACIJU

Izvor: Osho, Spiritually Incorrect Mystic (Duhovno nekorektan mistik

SMIRIVANJE NEMIRNIH VALOVA UMA

Prema tome, pravilno prakticiranje meditacije priprema vas za suoavanje s

Izvor: Jean Smith, Breath Sweeps Mind (Dah isti um)

Izvor: Jean Smith, Breath Sweeps Mind (Dah isti um)

Izvor: Osho, Osho Times, oujak 2005.

OTVORITI, URAVNOTEITI, ISTRAIVATI

Kad razvijemo ovu jasnou vienja i

Izvor: Jean Smith, Breath Sweeps Mind (Dah isti um)

su kemija i fizika tijela pod utjecajem mentalnih i

Svi mi diemo. Naputak je znati da jesmo, ne u intelektualnom smislu, ve biti

4 MBRS: Mindfulness based stess reduction

Na majmunski um vrti se od aljenja za prolou do briga o budunosti,

Izvor: Claudia Kalb, News week, 27. rujna 2004.

MEDITACIJA STANJE ISTE SVJESNOSTI

Meditacija je prirodno stanje. Pogledajte u oi djeteta i vidjet ete monu

Izvor: Osho, Philosophia Perennis (Vjena filozofija)

MNOGOSTRUKE KORISTI MEDITACIJE

Izvor: Buddha, Anguttara Nikaya, Suhrullekha, travanj-lipanj 2004.

Izvor: Osho, Zen, the path of paradox (Zen, staza paradoksa)

Izvor: Piyadassi, The Spectrum of Buddhism (Spektar budizma)

MOJ UM JE POTPUNO TIH

MEDITACIJA MOAN ALAT

Meditacija pomae u izgradnji suptilnih energetskih mostova uenja i

Izvor: Dr Richard Gerber, Vibrational Medicine (Vibracijska medicina)

Izvor: Dr Richard Gerber, Vibrational Medicine (Vibracijska medicina)

NAPUNITE TIJELO MEDITACIJOM

Izvor: Paramahansa Yogananda, Journey to Self-Realization (Put samo-ostvarenja)

Razbijte okove ogranienja, mranih navika i mehanike dnevne rutine. Ne

Izvor: Paramahansa Yogananda, Journey to Self-Realization (Put samo-ostvarenja)

Izvor: Osho Times, The Last Testament (Posljednja oporuka)

TREBA ODUSTATI OD SVIH MISLI

Proireno stanje se doivljava u trenutku i predajemo se tom trenutku.

Izvor: Rasha, Oneness (Jednota

VELIKI MIR I SAVRENA TIINA

MEDITACIJA STANJE JASNOE

Izvor: Osho, Ancient Music in the Pines (Drevna muzika u borovima)

MEDITACIJA BUDUNOST OVJEANSTVA

Revitalizacija neurona i gena

Izvor: Torkom Saraydarian, Dynamics of the Soul (Dinamika due)

Vae unutarnje sebstvo

Smirivanje svjesnog uma

Apsolutno stanje doputanja

Vjerujte unutarnjem sebstvu

Tri su velika dogaaja u praksi meditacije.

Dah je izaslanik iste svjesnosti u tijelu. Dah se neprestano dogaa. Dah ne

Kad je uobiajena osoba u pitanju, svjesnost due kao da je izgubljena. Dua