Ibn

Kajjim, rahimehullah, rekao je:

"Ko spozna Allaha s Njegovim lijepim imenima,

i savrenim svojstvima,
Allah, 'azze ve delle, zavoljet e ga,
i u to nema nikakve sumnje."

Dievabul-kafi

SVOJSTVA MILOSTIVOG
Sanel Rami

----- 9'5
Recenzent:

mr. Elvedin Huseinbai

Lektor i korektor:

Sumeja uri

Korektura i DTP:

Saraj

Dizajn:

Saraj

Izdava:

Rami Sanel

tampa:

Amos Graf

------ -----Tira: 300 primjeraka

Sarajevo, 2012.g. l 1434. h.g.,

UVOD
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Zahvala pripada samo Allahu, Njega hvalimo i samo od Njega
pomo i oprost traimo. Allahu se utjeemo od zla nas samih i naih loih
djela. Koga Allah uputi na Pravi put, niko ga u zabludu ne moe odvesti,
a koga u zabludi ostavi, niko ga ne moe uputiti. Svjedoim da nema
drugog istinskog boanstva, koje zasluuje ibadet, osim Allaha Jednog,
koji nema sudruga. Svjedoim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve
sellem, Njegov rob i poslanik. Poslao ga je da istinu dostavi,
ovjeanstvo uputi, pa je izloio ljudima ono to im je od Gospodara
njihova objavljeno. Ostavio je ummet svoj na stazi jasnoj, kako na
dt;tevnom svjetlu tako i u tmini noi, sa koje zalutati moe samo onaj ko
je propast zasluio.
Najbolji govor je Allahova Knjiga, a najbolja uputa je uputa
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, dok su najrunije stvari
novotarije, a svaka novotarija je zabluda. Najbolji govor jeste Allahova
Knjiga jer ona vodi jedinom ispravnom putu, a najbolja uputa je
Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, uputa jer ona predstavlja
Pravi put, koji vodi Allahu i srei, i dunjalukoj i ahiretskoj.
Uzvieni Allah je rekao:

SVOJSTVft 1'\llOSTIVO<i / 5anel R.ami6

"O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom bogobojaznou i ne

umirite osim kao muslimani." 1

"0 ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara,
a od njega je i drugu njegovu sorio, i od njih dvoje mnoge mukarce
i ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi."2
"O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i samo istinu govorite. On e vam
vaa djela ispravnim uiniti i grijehe vam vae oprostiti. Onaj ko se
Allahu i Njegovom Poslaniku pokori, on e uistinu pobijediti velikom
pobjedom."3
Sva hvala pripada Allahu, Dobroinitelju, Milostivom, koji nas je
obasuo Svojim neizmjernim blagodatima, a najvea od njih je Kur'an
asni. Njega Uzvienog slavim i Njemu se zahvaljujem. Hvala Allahu,
koji je due vjernike otvorio, pa su se predali i pokorili Njemu, koji im je
iman uinio dragim i u srcima njihovim ga lijepim prikazao.
Slava Onome kome pripada vlast ovoga i drugog svijeta, slava Onome
kome pripada uzvienost i svaka sila! Slava ivom koji umrijeti nee, slava
Onome koji smrt daje stvorenjima, a ne umire, Onome koji je nadasve
slavljen, Presvetom Gospodaru meleka i duha, Onome koji je nadasve slavljen
i svet! Slava Gospodaru naem Uzvienom! Slava Onome kome pripadaju
vlast i veliina! Slava, slava Njemu,

za

vijeke vjekova !

Sve mimo Njega je prolazno, svako stvorenje e smrt okusiti, samo

Allah, delle ve 'ala, ostaje, samo On, tebareke ve te'ala, ivi vjenim
ivotom, samo je On oduvijek i zauvijek. On je Velianstveni, Plemeniti,
koji je plemenit prema Svojim stvorenjima. On, tebareke ve te'ala, jedini
zasluuje da bude oboavan, da se slavi i velia, da Mu se ini pokornost.
Kada ovjek ovo shvati, pourit e da oboava Allaha onako kako to On
trai od njega, strahovat e od Allaha, slaviti i veliati samo Allaha, bit
e svjestan da ga On, tebareke ve te'ala, motri u svakom trenutku i
stanju, jer je sve navedeno od tragova i plodova akide na kojoj su bili nai
selefi.

1 Ali Imran, 102.

2 En-Nisa', 1.
3 El-Ahzab, 70-71.

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVCXi / 5anel Rami

Hvala Allahu, delle delaluhu, koji je olakao da knjiga "Svojstva

Milostivog"ugleda svjetlo dana na ovim naim prostorima. Knjiga koja je
pred vama, cijenjeni itaoci, je knjiga koja se bavi najvelianstvenijom
spoznajom - spoznajom Allaha, Gospodara nebesa i Zemlje.
Ovo veoma vrijedno djelo sakupio sam iz knjiga islamskih uenjaka
i nazvao sam ga "Svojstva Milostivog", molei Svemonog Gospodara da
dadne koristi u njemu i da podari da bude na vagi mojih dobrih djela na
Danu kada Ga sretnem.
U toku same pripreme nastojao sam da to bude po konceptu knjige

El-Akidetul-Vasitijje ,

ejhul-islama Ibn Tejmijje, rahimehullah. Navedena

knjiga je jedan od osnovnih izvora ovog djela. Literatura koju sam

dodatno koristio navedena je na kraju knjige.
Zbog vanosti ove teme i podijeljenosti miljenja o njoj, nastojao
sam to vie koristiti komentare navedenog djela od mnogih poznatih i
priznatih uenjaka dananjice, kao i literaturu prijanjih alima, koji su
poznati po dosljednosti slijeenja puta prvih generacija, a posebno u ovoj
treoj vrsti tevhida

tevhidul-esmai ves-sifat,

tj. da On posjeduje lijepa

imena i savrena svojstva, kako bismo to bolje pojasnili ispravno

vjerovanje vezano za ovu vrstu tevhida, a ujedno dali adekvatan odgovor
na ubhe - sumnje novotara, poput dehmija, mu'tezila, e'arija i
maturidija, muebiha i dr.
Cilj ovog djela jeste da se ukae na Pravi put, kako bi ljudi upoznali
i spoznali Svoga Gospodara, a zatim Ga oboavali onako kako to Uzvieni
trai od njih, istinskim oboavanjem, vrsto vjerujui da Allahu Jedinom,
Svemoguem pripada pravo da bude oboavan.
Odluio sam napisati studiju o ovoj temi
Prije svega ova knjiga

iz sljedeih razloga:

je plod sedminih predavanja koja su

odravana u trajanju od jedne godine dana. Lino smatram da postoji

veliki nedostatak u pojanjenja ove tematike na naim prostorima, kao i
velika potreba za djelom koje obuhvata ovu velianstvenu spoznaju,
pojanjavajui je na nain kako su to razumijevate prve, zlatne generacije
muslimana, ashabi, radijallahu anhum, i oni koji su ih slijedili u dobru

selefus-salih.

SVOJS1Vft f\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Postoje ljudi koji se koriste razliitim tumaenjima, koja su

oigledno suprotna shvatanju i razumijevanju prvih zlatnih generacija:
ashaba, tabiina i tabi-tabiina.
Takoer, nije mi poznato da je neko detaljno pisao o ovoj temi na
nain koji je u skladu sa pravcem prvih generacija muslimana, jer su
veinom Allahova svojstva tumaena i o njima je pisano na nain koji je
u skladu sa pravcem apologetiara (mutekelimuna). Stoga smatram da je
ovo djelo od izuzetne vanosti za muslimane na naem podruju.
Knjiga je napisana u skladu sa ispravnim vjerovanjem zasnovanim
na Kur'anu i sunnetu, po shvatanju prvih zlatnih generacija, obiluje
ajetima i mnogim vjerodostojnim hadisima, ili u najmanju ruku dobrim,
prihvatljivim hadisima. Pokuao sam za svaki hadis navesti ocjenu
poznatog muhaddisa, a veinu ocjena uzimao sam od poznatog
muhaddisa dananjice, ejha Albanija, rahimehullah.
Prvi dio knjige govori o pravilima vezanim za svojstva Milostivog
Allaha, kako bi se ovo velianstveno poglavlje u naoj vjeri to lake i
bolje shvatilo. Pravila sam preuzeo iz poznate knjige ejha Ibn Usejmina,
rahimehullah, El-Kavaidul-musla, uz komentar poznatih ejhova na
navedeno djelo.
U drugom dijelu knjige pobrojao sam svojstva Milostivog, koja su
navedena u djelu El-Akidetul-Vasitijje, ejhul-islama Ibn Tejmijje,
rahimehullah, i neka svojstva koja su navedena u drugim djelima, a nisu
spomenuta u El-Akidetul-Vasitijje, poput Kitiibut-tevhid ve isbiitu sifiitir
Rabbi, azze ve delle, imama Ibn Huzejme, i Kitiibus-sifat, imama Ed
Darekutnija i dr.
Treba napomenuti da je kategorija svojstava Milostivog ira od
kategorije imena Uzvienog Allaha, to emo detaljno pojasniti u
pravilima vezanim za osobine Milostivog. ejhul-islam Ibn Tejjmije,
rahimehullah, rekao je: "Ovo poglavlje je opseno i veliko" 1, tj. erijatski
tekstovi koji ukazuju na Gospodara, Njegove line osobine i osobine
Njegovih radnji i djela, su mnogobrojni. Tako da tekstovi u Kur'anu nisu
ogranieni, odnosno, broj osobina koje se spominju u Kur'anu nije mali,
ve je njihov broj veoma velik. Shodno tome, navedene osobine u ovom
djelu su samo neke od osobina Uzvienog Allaha, tebareke ve te'ala.

Akidetul-Vasitijje.

SVOJS1Vft I'\ILOSTIVO<i / 5anttt R,ami

elim napomenuti da sam prilikom prijevoda znaenja kur'anskih

ajeta u veini sluajeva koristio prijevod Ibn Kesirovog Tefsira na
bosanski jezik, grupe autora, kao i prijevod Kur'ana Besima Korkuta i
Mustafe Mlive.
Molim Allaha, tebareke ve te'ala, da ovo djelo uini iskrenim
iskljuivo u Njegovo ime, a isto tako da bude od koristi itaocima. Molim
Ga da obilato nagradi sve one koji su uloili svoj trud da ovo djelo ugleda
svjetlo dana, On je, zaista, Dareljivi i Plemeniti!
I neka je Allahov salavat, selam i blagoslov na naeg miljenika
Muhammeda, na njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih slijede u
dobru sve do Sudnjeg dana!
Sarajevo, 6. muharrem 1434. h.g./20. novembar 2012. g.

U ime Allaha, Milostivog, SamUosnog

Veliina nauke ogleda se u veliini onoga o emu ta nauka govori.
Shodno tome, najbolja i najvelianstvenija nauka jeste nauka o
Uzvienom Stvoritelju, Allahu, tebareke ve te'ala, pored kojeg nema
drugog istinskog boga, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Istinskom Vladaru,
opisanom savrenim svojstvima, koji je ist i uzvien od svakog vida
nedostatka

manjkavosti

bilo

kojeg

vida

poistovjeivanja

sa

stvorenjima, i nita nije kao On, tebareke ve te'ala.

Znanje i spoznaja Njegovih lijepih imena i savrenih osobina,
radnji, djela, najbolja je nauka i najvelianstvenija spoznaja. Ashabi,
radijallahu anhum, ovu su spoznaju crpili iskljuivo iz Kur'ana i
Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, sunneta, tako da je ova ista
akida (ispravno vjerovanje), tevhidul-esma'i ves-sifat, ostala neiskrivljena i
neizmijenjena sve do pojave Dada b. Dirhema 1 i Dehma b. Safvana
(umro 128. h.g.), kada je uvedena novotarija "kelamija", koja se
negativno odrazila na ummet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Meutim, Allah, delle ve 'ala, u svakom vremenu daje da se pojave
pravi uenjaci, istinski borci, koji vjeru uvaju od iskrivljenja, kao to su
imami:

..

Ejub b. Es-Sahtijani (67. - 131. h.g.), Malik b. Enes (93. - 179.

h.g.), El-Evzai (umro 157. h.g.), Sufjan es-Sevri (97. - 161. h.g.),
Abdullah b. Mubarek (118. - 181. h.g.), Ehu Ubejde el-Kasim b. Selam
(157. - 224. h.g.), Alijj b. El-Medini (161. - 234. h.g.), Ahmed b.

Umro je 124. h.g. Imam Ez-Zehebi, rahimehullah, rekao je: "Miljenje kojim se
negira da je Allah iznad Ara prvi put se ulo u vremenu Dada b. Dirhema,
koji je to tvrdio. On je takoer negirao sva Allahova, tebareke ve te' ala,
svojstva." Dada b. Dirhema ubio je Halid b. Abdullah el-Kasri 124. h.g. u
Iraku, u Kufi, zbog njegovih tvrdnji koje po islamskom uenju predstavljaju
nevjerstvo i otpadnitvo. Takoer, on je prvi zagovarao tezu o stvorenosti
Kur'ana, o emu e opirnije biti rijei u poglavlju o Allahovoj uzvienosti. Ovo
neispravno uenje koje je zastupao Dad b. Dirhem naslijedio je Dehm b.
Safvan, kojeg je ubio Selm b. Ahvez, emir (namjesnik) Horosana. Smatra se da
je Dehm b. Safvan utemeljitelj sekte dehmija. Njegova uenja naslijedili su
mu'tezili, iji je utemeljitelj Amr b. Ubejd, a ova sekta bila je posebno
dominantna u periodu vladavine halife Me'muna, a sve emo detaljnije
pojasniti kroz poglavlja ove knjige. (op. a.)
1

lO

SVOJSNft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

Hanbel (164. - 24 1 . h.g.), Lejs b. Sa'd (umro 157. h.g.), imam

Muhammed b. Idris e-afi'i (150. - 204. h.g.), Ehu Hatim er-Razi (195.
- 277. h.g.), imam El-Buhari (194. - 256. h.g.), Ehu Seid Osman b. Seid
ed-Darimi (malo prije 200. - 280. h. g.), Ehu Dafer Ahmed b.
Muhammed et-Tahavi (239. - 321 . h.g.), imam Ibn Huzejme (umro
3 1 1 . h.g.), imam Ed-Darekutni (306. - 385. h.g.) i mnogi drugi, da im se
Allah, tebareke ve te'ala, smiluje.
Ovi

islamski uenjaci pojanjavati su narodu istinsku i ispravnu

akidu. Kao odgovor zalutalim frakcijama mnogi od ovih uenjaka napisali
su djela u kojima su pojanjavati njihovu zabludu i pozivali ih da se vrate
istini jasnoj poput istog sunanog dana. Neka od tih djela su:
Kitabul-iman, imama El-Hafiza Ehu Bekra Ibn Ehu ejbe,
rahimehullah (umro 235 . h.g.);
Kitabus-sunne i Reddu 'alel- dehmijje vez-zenadike, imama Ahmeda
b. Hanbela, rahimehullah (umro 241 . h. g.);
Redd 'ala Biir El-Merisi ili Red 'alel-dehmijje, Osmana b. Seida ed
Darimija, rahimehullah (umro 280. h.g.);
Kitabus-sunne, imama Ahmeda b. Muhammeda Ibn Ehu Asima
en-Nebila (umro 287. h.g.);
Kitabus-sunne, Abdullaha b. Ahmeda b. Hanbela (umro 290.
h.g.);
Es-Sunne, imama Ehu Bekra Ahmeda b. Alijja b. Seida el
Mervezija (umro 292. h.g.);
Es-Sunne, Ehu Bekra Ahmeda b. Muhammeda b. Haruna elHillala (umro 3 1 1 . h. g.);
Es-Sunne, Ehu Hatima er-Razija (umro 327 . h.g.);
erhus-sunne, El-Berbeharija (umro 3 29. h.g.);
Es-Sunne, imama Ehu Kasima Sulejmana b. Hamda et-Taberanija
(umro 360. h.g.), autora El-Me'adima;
Kitabul-'Ar, imama Muhammeda b. Osmana b. Ehu ejbe,
rahimehullah (umro 297. h.g.);
Kitabut-tevhid ve isbatu sifatir-Rabbi, 'azze ve delle, imama Ibn
Huzejme, rahimehullah (umro, 3 1 1 . h.g.), koji je napisao knjigu o
potvrivanju Allahovih, delle ve 'ala, savrenih osobina;
Kitabus-sifat, imama Ed-Darekutnija, rahimehullah (umro, 385.
h.g.). To je knjiga o svojstvima Uzvienog Allaha;

ll

SVOJS1Vft 1'\ILOSTJVO<i / 5ane! R.ami-

Halku efalil-'ibad,

imama El-Buharija, rahimehullah (umro 257.

h.g.), kao odgovor frakcijama mu'tezila i kaderija;

Kitabul-kader, imama Ehu Davuda es-Sidistanija, rahimehullah

(umro 275. h.g.).

S druge strane, pisali su knjige u kojima su navodili i pojanjavati
take ispravnog vjerovanja ehli-sunnetskog uenja Poslanikovih,
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i generacija koje su ih slijedile u dobru.
Takve su knjige:

E- eri'a,

imama Ehu Bekra Muhammeda b. Husejna el-Adurija

(umro 360. h.g.);

erhu usuli i'tikad ehli-sunne,

imama Hibetullaha b. Hasena el

Lalika'ija, rahimehullah (umro 418. h.g.);

Kitabul - Ibane 'an eri'atil-firkatin-nadije vel-mudanibetil

firkatil-mezmumeh i erhu vel-ibane usulis-sunneti ved-dijane, imama

Ehu Abdull-aha Ubejdullaha b. Muhammeda b. Bettaa el-Akberija
(umro 783. h.g.).
Dakle, mnogi islamski uenjaci pisali su djela u kojima su ukazivali
na ispravnu akidu muslimana, a ujedno odgovarali zalutalim sektama.
Jedan od takvih velikana Poslanikovog, sallc.llahu alejhi ve sellem,
ummeta svakako je i ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, koji je za
svog ivota uspio razotkriti svu zabludu zalutalih frakcija i svima njima
odgovoriti u mnogim djelima o ispravnom shvatanju akide muslimana.
Mnogim zalutalim sektama, poput mutekelima - filozofa, mu'tezila,
kaderija, dehmija, murdija, muebbiha, havarida, sufija, rafidija, earija
- napisao je odgovore u vezi sa uenjima koja su zastupali. U
pojanjavanju zablude i otklanjanju ubhi (sumnji) pridravao se puta
selefa

nainu

etici

obraanja,

potkrepljujui svoje

odgovore

kur'ansko-sunnetskim tekstovima. Njegovim stopama nastavio je jedan

od njegovih najboljih uenika ejhul-islam Ibn Kajjim, rahimehullah.
Tako su njihova djela postala jedna od glavnih na koja se vraamo
prilikom shvatanja i razumijevanja akide, tj. ispravnog vjerovanja
muslimana.
Vjerovanje u Allahova, tebareke ve te'ala, imena i svojstva
predstavlja jedan od ruknova - sastavnih dijelova vjerovanja u Allaha.

12

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / 5ane1 R.ami6

POSTOJE ETIRI RUKNA !MANA:

Vjerovanje u postojanje Allaha, delle ve 'ala, - vjerovanje u

Allaha;
vjerovanje u Njegov rububijjet (gospodarstvo),
vjerovanje u uluhijjet (Allahovu jednoa u oboavanju),
i vjerovanje u Allahova lijepa imena i savrena svojstva.

Iz ovoga proizlazi da nevjerovanje u jedan od navedenih ruknova

ukazuje na nepotpunost imana u Allaha, subhanehu ve te'ala, jer
vjerovanje u Allaha obuhvata sva etiri navedena principa. Dakle, onaj
ko negira postojanje Allaha, ne smatra se vjernikom, a ni onaj ko negira
Allahov rububijjet (gospodarstvo) nije vjernik, onaj ko negira Allahov
uluhijjet (Allahovu jednou u ibadetu), ni takav nije vjernik, onaj ko
negira Allahova lijepa imena i savrena svojstva, takoer nije vjernik.
Na vrijednost izuavanja Allahovih, delle anuhu, imena i
savrenih osobina ukazuju sljedee injenice:

Vjerovanje u Allahova imena i savrene osobine jedan je od

ruknova imana;
Vrijednost nauke ogleda se kroz vrijednost onoga to ta nauka
izuava;
Znanje i spoznaja Allahovih lijepih imena i savrenih osobina
uzrokuje velianje i strahopotovanje prema Stvoritelju;
Na taj nain upoznajemo svoga Stvoritelja;
Uzrok je slasti imana;
Poveava ljubav prema Allahu i stid od Njega;
Poveava udnju za susretom s Njim;
Velika nagrada onome ko spominje Allahova, tebareke ve te'ala,
svojstva.

Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, u izvidnicu poslao jednu manju grupu ashaba
na ije je elo postavio ashaba koji je svoje saborce predvodio u namazu i
svako uenje zavravao sa Kul-huvallahu ehad. Kada su se vratili, ispriali
su to Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on im je rekao:
"Upitajte ga zato je tako postupao!" Ashabi su ga upitali, a on im je
odgovorio:

13

SVOJSIVft /'\llOSTIVO<i / 5aoo R,ami

"Zato to su (u njoj navedena) svojstva Milostivoga (tj. ona opisuje

Milostivoga) i zato je volim uiti." Na to je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Obavijestite ga da i njega Allah voli." 1

Ibn Tejmijje,

rahimehullah, smatra da ovaj hadis ukazuje na to da Allah voli onoga

koji voli da spominje Allahova, subhanehu ve te'ala, svojstva. 2
Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Ko spozna Allaha s Njegovim
lijepim imenima, savrenim svojstvima, Allah, 'azze ve delle, zavoljet e
ga, i u to nema nikakve sumnje. '43

TEVHID - ALLAHOVA JEDNOA

DIJELI SE NA TRI VRSTE:
Tevhidur-rububijje, uluhijje, i esmaillahi ves-sifat.
Otuda je sasvim oito da je tevhidul-esmaillahi ves-sifat, odnosno
vjerovanje u Allahova lijepa imena i savrena svojstva, na visokom
poloaju u vjeri i jedan od najznaajnijih vjerskih principa.
Dokazi koji potvruju prvu vrstu tevhida - tevhidur-rububijje, su:
""

t "-'"'

""t

la
J, ! .J-
-:...... "" ..t
L(
,. jJ
'" l<""'J ..TJ
u
,
,

.. ,

J.

'l

""

l'
..

J.

"Reci: 'Zar da za Gospodara traim nekog drugog osim Allaha, kad je

On Gospodar svega?"' 4
t

"'

l>;ul '-f'5 1j 91.J""

J.

...

...

""

111'..,

..,

"Gospodar va je Gospodar nebesa i Zemlje, On je njih stvorio."5

1; y.Jjj :&T
"Allaha, Gospodara svoga i Gospodara vaih predaka drevnih?"6
Dokazi za drugu vrstu tevhida uluhijjeta, tevhida ibadeta, su:
l

El-Buhari, Muslim

2 Deru te'arudil-'akli ven-nakl.

3 Devabul-kafi.
4 El-En' am, 164.
s El-Enbija, 56.
6 Es-Saffat, 126.
14

SVOJSlVft NLOSTIVCXi / 5anei Rami6

"Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega."1

--

J. tE.

)J.JAWJ

"

J.

" Reci: 'Samo je On - Bog, Onaj koji se oboava.'" 2

9Jli t5f\fJ J 'i _,f ;:lj; J _?j

:i li.:,fj

"Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali a da mu nismo objavili:

'Nema istinskog boga osim Mene, zato Mene oboavajte!"'3
Dokazi za treu vrstu tevhida esmaillahi vessifat:

:.fr. fT hf;ij

"I spomenite Allahovo ime pri tome."4

"Zna li da ime Njegovo ima iko!"5

''Blagoslovljeno neka je ime Gospodara tvog."6

.._iT -'Li; "i

.,U,: .

"Zato slavi ime Gospodara svog Velianstvenog!"7

t.;li :1T :-r;T j

"A Allahova imena su najljepa."8

, 1T {m 115 41 _iT i1 :&T i1 <Ji

tE.

Ali Imran, 18.

2 El-En' am, 19.
3 El-Enbija, 25.
4 El-Maide, 4.
5 Merjem, 65.
6 Er-Rahman, 78.
7 El-Vaki' a, 74.
s El-A' raf, 180.

lS

SVOJSlVfl /'\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

"Reci: Zovite: 'Allah' ili zovite: 'Milostivi', a kako god Ga budete

zvali, Njegova su imena najljepa." 1
.1.

Q 1T :i ;_. j4Jj\IT
'

"Allah, nema drugog istinskog boga osim Njega, najljepa imena

ima!"2

.1.

:!jT :"liT .;T

ts.JQT
;_.
;'
;'

;'
"On je Allah, Tvorac, Onaj koji iz niega stvara, Onaj koji svemu
daje oblik, On ima najljepa imena."3
J
J ;' ": ' ' J;'
":.J:: It)
u
y uJ

t
J ,J -....
..;' ,.r;1- ....,.., .. ;'(J.;'..ijll
;' J,.
;'
"A klonite se onih koji iskreu Njegova imena - kako budu radili,
onako e biti kanjeni!"4

.._:_)J

'"

J.JJJ;

;'

Niko nije u mogunosti da oboava Allaha, tebareke ve te'ala,

onako kako Mu dolikuje, bez spoznaje i potvrivanja Allahovih lijepih
imena i savrenih osobina. Allah, delle ve 'ala, kae:

tc; li:11 :liT j

"Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima."5
Ovo dozivanje ili molba, tj. dova, podrazumijeva dvije vrste dove:

dova kojom se trai neto od Allaha,

dova pohvaljivanja i velianja Allaha.

Islamski uenjaci su pojasnili naine upuivanja obje vrste dove.

Nain na koji se upuuje dova kojom se trai neto od Allaha jeste da
osoba prije nego to zamoli Gospodara za oprost, izgovori:
"O Ti koji puno prata!", a da zatim zamoli za
"Oprosti mi!", ili
ili:

"Ja Gafuru!" oprost: "Igfir li!" -

"Ja Rahmanu, irhamni!"- "O Milostivi, smiluj mi se!",

"Ja Hafizu, ihfazni!" - "O Ti koji uva, sauvaj me!" i sl. Takoer,

t El-Isra, 110.
2 Taha, 8.
3 El-Har, 24.
4 El-A' raf, 180.
s El-A' raf, 180.

16

SVOJSlVft 1'\llOSTIVCXi / 5aoo R.ami

jedan od edeba dove jeste i to da se, prije nego to se zatrai neto od

Allaha, tebareke ve te'ala, spomene Allahovo ime koje odgovara

ovjekovoj potrebi za koju upuuje dovu. Naprimjer, kada se trai

opskrba, imetak, treba izgovoriti: "Ja Rezzaku urzukni!" - "O Ti koji daje

opskrbu, podari mi opskrbu!". U ovoj prilici ne odgovara i ne prilii da se

kae:

"Ja edidul 'ikab!" - "O Ti koji estoko kanjava, oprosti mi!", ili:

"Podari mi opskrbu! "

Allaha podrazumijeva oboavanje

Dova slavljenja i hvaljenja

Allaha Uzvienog Njegovim lijepim imenima, injenje pokajanja Njemu,

jer vjernik zna da je On Et-Tevvab - Onaj koji prima pokajanje, zatim
verbalno slavljenje i velianje Allaha, jer vjernik pouzdano zna da je On
Es-Semi' - Onaj koji sve uje, oboavanje Allah tjelesnim udovima,
vanjtinom, uz potpuno uvjerenje da je On El-Basir, Onaj koji sve vidi,
strahovanje samo se od Njega, uz potpuno ubjeenje da je On El-Latif,
. El-Habir- Onaj koji je o svemu obavijeten i sl. U pojanjenju ajeta u
kojem Allah, tebareke ve te'ala, kae:

/
..,.,.

.".

;.i J,\--, 01J

....#"..._.._,
-
J

.".

t:..

u' :,1 -1
J

J,

"Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome, On ne voli one koji se

previe glasno mole. I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red
uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom; milost Allahova
je doista blizu onih koji dobra djela ine" 1,
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Navedena dva
ajeta obuhvataju i sadre dva naina dove: dovu ibadeta i dovu mes' ele
(traenja) . U Kur'anu se nekada eli ukazati na jednu, a nekada na drugu
vrstu dove, a nekada na obje vrste istovremeno, jer su meusobno usko
povezane.
kojom se trai neto od Allaha, podrazumijeva
traenje onoga to e koristiti onome koji dovi, ili da otkloni neku vrstu

Dova mes'ele,

nedae i tete, da mu podari zatitu. Onaj koji uistinu posjeduje svaku

vrstu koristi i tete iskljuivo je Onaj koji je zasluan da bude oboavan,
jer samo takav ima mogunost da posjeduje tetu i korist.

t El-A'raf, 55, 56.

17

SVOJSNft /'\ILOSTIVOG / 5a.nel. R.a.mi

Zbog ove injenice Gospodar je zabranio i na mnogim mjestima u

Kur'anu ukorio sve one koji trae i mole druge mimo Njega, subhanehu
ve te'ala, da otklone od njih nedau ili da im pribave korist, a koji ne
posjeduju ni jedno ni drugo, poput ajeta:
"

, "",

IJu

iii'

"

""

"'

..!.e

",

' .J.

."

..!l

J"

"

"", ,
"", ,
j
",. e. " 9J t..u j
J.

"

""'

'I pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne moe ni koristiti ni

nauditi, jer ako bi to uradio, bio bi uistinu, nevjernik.' 1
".,." "

.J.

.J.".,"

j e. l J "_:_)J.J
,.,

.J.

J .J."

"

,.,

1iJ

,..,.,

'Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu nauditi niti im
mogu kakvu korist pribaviti.'2
U ovim ajetima Uzvieni Allah negirao je bilo kakvu mogunost da
takvi mogu, bilo sebi ili drugima, pribaviti neku korist i otkloniti neku
tetu. Ovakvo obraanje u Kur'anu nai emo na mnogim mjestima, jer
je Onaj koji zasluuje istinsko oboavanje iskljuivo Onaj koji posjeduje
navedene osobine. Traenje od Allaha svake koristi i otklanjanja svake
nedae spada u dovu mes'ele, a dozivanje Allaha u strahu i nadi je dova
ibadeta. Ove dvije vrste dove usko su povezane. Svaka vrsta dove ibadeta
podrazumijeva dovu mes'ele (traenja), a svaka vrsta dove mes'ele sadri
dovu ibadeta. Dokaz za ovo nalazi se u rijeima Allaha, delle ve 'ala:
..!.e

..!.e

9 111 t!T3< 1 )J 4 J..UL 11jj

..

"

"

'A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu:

odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli.'3
Dakle, u ovom ajetu obuhvaene su obje vrste dove. Ajet je
protumaen: 'Ako Me zamoli za neto, Ja u mu to dati', ili: 'Nagradit u
ga ako Me bude oboavao!' Ajet obuhvata oba znaenja, zato razmisli o
tome, jer ova tema sadri mnogo dobro. "4

Junus, 106.
18.
3 El-Bekare, 186.

2 Junus,

4 Medmu'u fetava.

18

SVOJSTVft 1'\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

DOKAZI DA JE ALLAHOV POSLANIK, SALLALLAHU ALEJHI VE

SELLEM, SVOME UMMETU POJASNIO NAUKU O ALLAHOVIM
LIJEPIM IMENIMA I SVOJSTVIMA
Osnova u naoj vjeri jeste bespogovorno prihvatanje i primjena
erijatskih tekstova. Na to se ukazuje i u ajetu u kojem Allah, tebareke
ve te'ala, kae:
o""
..ll
-: .<'
:;t U.Y't

., ... J J...

u l

., t

.J

t .J
"" J
1-''fl ;
..rv
l

""

Jll

J'- ...

...

...

.. 11
G '-J"
.
l -:t)

, _, .. .JA
J

u J...
...

...

...

...

...

., t

.J.li -.rvJJ .ul i <.)AJ .(l

...

., ... ...

J"

...

., ...

...

.i.

"Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni

vjernica nemaju pravo da po svom nahodenju postupe. A ko Allaha i
Njegova Poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s Pravog puta." 1
Od Imrana b. Husejna, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolja generacija je moja generacija,
zatim

ona nakon nje, a zatim ona nakon nje, zatim ona nakon nje."

Rekao je Imran: "Nisam siguran da li je Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, spomenuo dvije ili tri generacije nakon njegove generacije... "2
Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolja generacija ljudi je moja

generacija, zatim ona nakon nje, zatim ona nakon nje."3 Ovo jasno
ukazuje na to da su te generacije bile najuenije, da su najbolje poznavali
vjeru i njene propise koje su pojanjavati i pozivali na njihovo
primjenjivanje. Ehu Nudejh (Nedih) el-' Irbad ibn Sarija, radijallahu
anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ostavljam vas na jasnom putu, ije su noi (svijetle) poput dana, sa
kojeg poslije moje (smrti) nee skrenuti osim onaj koji je propao . . . "4

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Svaki poslanik prije

mene bio je zaduen da uputi (pojasni) svoj narod na dobro za koje je

znao i da ih upozori na zlo koje je znao... "5 Ehu Zerr, radijallahu anhu,
kae: "Nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ak je i ptica u

El-Ahzab, 36.
2 Muslim.
3 El-Buhari i Muslim.
4 Ibn Made, a ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.
5 Muslim.
t

19

SVOJS1Vfl MILOSTIVCXi / 5anel Ra.mi

zraku svojim krilima ukazivala na znanje o kojem nam je priao Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem."1 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao je: "Nije preostalo nita to pribliava Dennetu i udaljava od
Vatre a da vam nije pojanjeno."2
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, u Hamaviji navodi est
stvari koje ukazuju na to da je Poslanik, alejhis-salatu ves-sellam,
poduio ummet tevhidu i akidi, posebno tevhidu Allahovih imena:

Allah je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao Es-Siradul

Munir (svjetiljka koja sija):

j B JJ j
"Da - po Njegovom nareenju - poziva k Allahu, i kao svjetiljku
koja sija" 3, to znai da je Poslanik ummetova svjetiljka koja osvjetljava
put.

Shodno tome, ova injenica jasno ukazuje na to da je osvijetlio i

ummetu pojasnio sve ivotne aspekte: nain spavanja, jedenja i pijenja,
stupanja u brak, obavljanja fizioloke potrebe itd. Otuda je, i sa razumske
i sa vjerske strane, sasvim nepojmljivo i neprihvatljivo shvatanje nekih
skupina koje smatraju da je Poslanik poduio ummet svemu ovome, a da
nije pojasnio i poduio ummet akidi - ispravnom vjerovanju?!

Allah, tebareke ve te'ala, ukazao je na injenicu da On

posredstvom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izvodi ljude iz
tmina na svjetlo:

...
, l
'.. J... ': .t
... ....JI GJI 0! J _Fl
jJ j 9):!
J
..

..

... , ... .. ... ' ... t

0 ...'

...

.. 7=- )l

.."..LT
.

"Elif-lam-ra. Knjigu ti objavijujemo zato da ijude, voijom njihova

Gospodara, izvede iz tmina na svjetlo, na put Silnoga i Hvaljenoga."+
Mufessiri, tumai Kur'ana, kau da rije zulumat (tmine) u ajetu
ima znaenje irka (mnogobotva), a nur je et-tevhid (Allahova jednoa),
t Ibn Hibban, El-Bezzar, Et-Taberani.
2 Et-Taberani, a ejh Albani smatra ga vjerodostojnim.
3 El-Ahzab, 46.
4 Ibrahim, 1.

20

SVOJSTVfl MILOSTIVO<i / 5anel R.ami

to ukazuje na to da je Poslanik, alejhis-selam, u potpunosti pojasnio

tevhid (Allahovu jednou) i akidu (vjerovanje u Allaha). Shodno tome,

nita nije ostalo nejasno i nedoreeno.

J.

Allah, tebareke ve te'ala, obavjetava nas da je Poslaniku,

sallallahu alejhi ve sellem, spustio i objavio Knjigu da se po njoj
sudi.
Vjernicima je naredio da se njoj vraaju u svim nesuglasicama:
J..

J.

..

..
l
..
t
J -'q...1 -! L t 1-! Ll 1- "
.eJ ::,-:

\t
"AI"
J
t
l;
t--l u;
l
l
l
"
..

...
y-e

'.>-J#

"
{ '.?J u..

"

"

...... .

t .

"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i

predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete, obratite se
Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je
bolje i za vas rjeenje ljepe." 1
Allah nareuje da se vratimo Njegovom sudu i presudi u naim
meusobnim sporovima, oko namaza, posta, hadda, u svim sferama
naeg ivota, poput kupoprodaje, enidbe i sl. Otuda je pree od svega
navedenog da se vratimo Njegovom sudu u poglavlju akide i vjerovanja,
koja je osnova Allahovog govora u Kur' anu:

"l

po njima je slao Knjigu, samu istinu, da se po njoj sudi ljudima u

onome u emu se oni ne bi slagali."2
Tako da je Knjiga koja je objavljena Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, knjiga koja presuuje ljudima prvenstveno u poglavlju vjerovanja,
jer su se oni podvojili i razili u vjerovanju u Allaha. Shodno tome,
prioritetnije je vratiti se Kur'anu u razilaenju u pitanjima vjerovanj a

nego u propisima kupoprodaje.

Poslanika je opisao kao pozivaa, koji poziva Allahu s jasnim

dokazom:

t En-Nisa, 59.
2 El-Bekare, 213.
21

SVOJSIVfl i'\ILOSTIV()(j / 5a Rami6

t5fj j ;fl j t5f i/! J! if o-hA

Jl
",
J.

""'

.,

"

",.

",.,

"Reci: 'Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajui jasne dokaze, ja,
i svaki onaj koji me slijedi, i neka je hvaljen Allah, ja Njemu nikoga
ne smatram ravnim." 1
ta je to prvo u ta je pozivao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem?
Naravno, to je osnova vjerovanja - la ilahe illallah, vjerovanje da nema
drugog istinskog boanstva koje zasluuje da bude oboavano osim
Allaha. Trudio se da u srca ashaba ulije ovu akidu, ovaj temelj
vjerovanja, tako da je veinu svoje misije proveo pozivajui u vjerovanje
u Allahovu jednou, a samo u Mekki pozivao je punih trinaest godina.
Kada su shvatili i svojim srcima razumjeli ovaj islamski temelj, tada je
uinjena hidra u Medinu, u kojoj je poeo pojanjavati pravna pitanja
(fikh) i erijatske propise.

Opisao ga je kao osobu kojom je upotpunio vjeru:

, ,,.,;",!J.
,,.",

,. 'l
l"'
' l
J
.)J
..
,.
\r-

,.
;! .:-,L-($J
.)
l , ".
"'

.. ,. r-

..

"'"'

..

",

.,

'

.,",,t

..

.)

'-"

,&.

"Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama
upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera."2
Subhanallah! Da li ovjek moe pomisliti da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, dostavio i upotpunio poslanicu a da svome ummetu nije
detaljno pojasnio akidu - vjerovanje?! Da je Poslanik neka pitanja iz
oblasti akaida, najvanije islamske doktrine, ostavio nedoreena ili pod
dozom sumnje, pa ta bismo onda rekli da upotpunio?! Mi vrsto
vjerujemo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upotpunio svoju
poslanicu u osnovama vjerovanja, a i njenim ograncima. Zato je Aia,
radijallahu anha, kazala: "Ko ti kae da je Muhammed sakrio neto od
onoga to mu je Allah objavio - lae, jer On, neka je slavljen i uzvien,
kae: 'O Poslanie, kazuj ono to ti se objavljuje od Gospodara tvoga. "'3 , a
ovakvo to nikada nee kazati musliman!
Jusuf, 108.
2 El-Maide, 3.
3 El-Buhari.
t

22

PRAVILA

VEZANA ZA ALLAHOVA
SAVRENA SVOJSTVA
PRVO PRAVILO

SVA ALLAHOVA SVOJSTVA SU POTPUNA I SAVRENA

ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Savrenstvo
pripada Allahu, te'ala, ak vrhunac tog savrenstva, tako da ne postoji
savrena osobina, u kojoj nema nikakvog vida manjkavosti, a da ne
pripada Gospodaru, tebareke ve te'ala, kojom Njegovo Bie zasluuje da
bude opisano." 1 Neke od ovih Allahovih savrenih osobina su osobina
ivota, znanja, snage, sluha, vida, milosti, moi, uzvienosti, veliine itd.,
na to ukazuju erijatski tekstovi (Kur'an i sunnet), razum i uroena ista
ovjekova vjera (fi tra). Allahu pripada savrenstvo ovih osobina, iako
stvorenja uestvuju u nazivu (izrazu) kojim se opisuju. Tako Allahovo
znanje nije poput znanja stvorenja, Njegovom savrenom znanju nije
prethodilo neznanje, niti mu slijedi zaborav, kao to je sluaj sa
stvorenjima.
ERIJATSKI TEKSTOVI

"Oni

koji u onaj svijet ne vjeruju, hravih su osobina, a Allah ima

svojstva najuzvienija; On je silan i mudar."2

Dakle, "oni koji u onaj svijet ne vjeruju" su osobe sa nedostacima

i ove rijei prikladno ih opisuju, a s druge strane: "... Allah ima svojstva
najuzvienija " , tj. apsolutna, savrena sa svih moguih stajalita i to su
osobine koje se Njemu mogu pripisati: ". . . Onje silan i mudar ". 3
Dokaz u navedenom ajetu su rijei Allaha:

t Medmu'u fetava.

60.
3 Ibn Kesir, Tefoir.

2 En-Nahl,

23

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5arntl R.ami6

"

a Allah ima svojstva najuzvienija". U arapskom jeziku el-mesel ima

znaenje vasf- opis, kao to stoji u ajetu:

l

,Ih."'
AJ-.... l
1!1
J
....

:i_
i .... a-r .... J ..f.1 .
,,;.
l
.}T')
: <.S;:- u .. l ..l.f'J
.... ....
....
....
, J - .&.:1-1
....
,... J ", ,
....
l -

liJI .. .., 1.<t J

.
u..
"
J
.._,:,..-:J r-

b.

),.

J ,... , { .l

- J ....

"

",

..-..

"Ovakav Dennet obean je onima koji se budu Allaha bojali: vrtovi s

rijekama, s plodovima kojih uvijek ima i s trajnom hladovinom; to e
biti nagrada onima koji se budu zla klonili, a nevjernicima e kazna
Vatra biti."1

RAZUMSKI DOKAZI
Sve to postoji u stvarnosti mora posjedovati svojstva. Shodno
tome, sve to postoji posjeduje ili svojstvo savrenstva ili svojstvo
nepotpunosti. Ovo drugo je nemogue u odnosu na savrenog
Gospodara, koji jedini zasluuje da Mu se ibadet ini. Stoga je Uzvieni
Allah ukazao na neispravnost smatranja kipova boanstvima, opisujui ih
"
nepotpunim i nemonim:
,

...

J ....
J
J , ... - ' ... t , ....
.... ...
.... j
if
l ,;rJ
t';!" j ; : -'!",!
r:r.... l 9J ly..l:f
"

"'

"

'

-....

...

...
u
...

"Ko je u veoj zabludi od onoga ko mimo Allaha priziva onoga ko mu

se nee odazvati do Sudnjeg dana i koji su prema njihovim molbama
ravnoduni."2

Lana boanstva, idoli, kipovi, nisu u stanju stvoriti nita, niti

kakvu korist pribaviti, niti tetu otkloniti, nisu u stanju ni odgovoriti na
dovu, a sve navedeno su svojstva nepotpunosti:
t
J ,,, J
J ....
yi QJP"j
fjl

, __ ..
JI"

....

J ... J ,
......
uP 9J u.Y..l:!.... lj
....,J-:u f
"....,
"...., JJ . .... J... t;_f
..._:_)
.. .._:_)J
"
...

,,,"

",

"J

),.

s. ..

t Er-Ra' d, 35.
2 El-Ahkaf, 5.

24

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5anet Rami6

"A oni kojima se (oni) mole mimo Allaha, ne stvaraju nita, a oni
bivaju stvarani; (oni su sami stvoreni); Mrtvi su (tvari su), nisu ivi i ne
maju kada e biti oivljeni." 1
Uzvieni Allah opisao je lana boanstva kao nemona, a to se
ogleda u nekoliko stvari:

Oni nisu u mogunosti stvoriti ni malo ni veliko, a oni sami su

stvoreni, pa kako su onda u mogunosti stvarati kada su kao takvi

potrebni da ih Allah stvori.
Oni su mrtvi, niti uju niti vide, pa kako e takvi razumjeti ita od
dove.
Ovi kipovi ne znaju kada e biti proivljeni. U ajetu se prekoravaju
murici koji su oboavali bezosjeajne kipove koji ne posjeduju
nikakav vid savrenstva.

Takoer nas je obavijestio o Ibrahimu, alejhis-selam, kada je

raspravljao sa svojim ocem:

"Kad ree ocu svom: 'O oe moj! Zato oboava ono to ne uje, niti
vidi, niti ti moe od ikakve koristi biti?' "2,
tj. kako moe oboavati idole koji su sami po sebi manjkavi, nepotpuni,
ne mogu nita uiniti, ne uju, ne vide, niti posjeduju mogunost da
koriste onome ko ih oboava, niti mogu kakvu tetu otkloniti. Ovo je
jedan od najveih argumenata koji dokazuje nitavnost upuivanja
ibadeta idolima, koje je prezreno i sa erijatske i sa razumske strane.

"Ree (Ibrahim) : 'Pa zar oboavate mimo Allaha ono to vam nimalo
ne koristi, niti vam teti? Teko vama i onima koje oboavate mimo

Allaha! Pa zar ne shvatate?"',

t En-Nahl, 20-21.
2 Merjem,

42.

25

SVOJSlVft t\ILOSTIVO<i / 5ane1 R.a.mi

tj. zato se ne opametite. 1 Osim toga, putem osjeaja i posmatranja

utvreno je da i stvorenje moe imati neka potpuna svojstva, a ona su
dar od Allaha, tebareke ve te'ala, pa je Onaj koji ih je darovao prei da
ih posjeduje.
DOKAZI UROENE VJERE (ljudske prirode, fitre)
iste due su stvorene tako da su sklone ljubavi prema Allahu,
subhanehu ve te'ala, Njegovom velianju i ibadetu. Pa da li e voljeti,
veliati i ibadet initi ikome drugome osim Onome za koga zna da je
odlikovan svojstvima savrenstva, koja prilie Njegovoj boanstvenosti?!
S druge strane, ako svojstvo ukazuje na nedostatak i nesavrenstvo,
nemogue je pripisati ga Uzvienom Allahu, to potvruje i Kur'an, a i
zdrav razum, poput svojstva smrti, neznanja, zaborava, nemoi, sljepoe,
gluhoe, nepravde, gladi, plaa, tuge, jela i pia i sl. Allah, delle
delaluhu, kae:
_, '_JJ .:U

,,

, ",

' A'
J
--

"

o
/

"

"'

'

,,

-..
...
,
I L---..
"' .:.. q '-"'
-
-"'..l.JI
YJ
--
",

,,

,
,

o.)
.
"
"""'

"

"l pouzdaj se u ivog, Onog koji ne umire, i slavi Ga hvalom

Njegovom - a dovoljno je (to je) On o grijesima robova Svojih
obavijeten."2

: l ... u
.. .. :, ._: J J
't\l
; -- "' ' t
J

J..

-- . --

--

"

"O njima zna sve Gospodar moj, u Knjizi je, Gospodaru mome nita
nije skriveno i On nita ne zaboravlja."3
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, upitan je da li se Allahu, delle ve
'ala, moe pripisati svojstvo zaborava, pa je odgovorio: "En-nisjan u
arapskom jeziku ima dva znaenja:

Prvo znaenje: zaborav, zaboraviti neto, poput rijei Uzvienog

Allaha:

t El-Enbija, 66-67.
2 El-Furkan, 58.
3 Taha, 52.
26

SVOJSlVfl 1'\ILOSTlVOG / 5anef Rami

J _.

t-

l51 J' I lL-.) u 1I G.lb-1Y

\Z'U

t::.

<Ill

...,

....

.IL

..

...

.. ...

'Gospodaru na, ne kazni nas ako zaboravimo ili to nehotice

uinimo!'1

....

:1 u
...
, ':J J. J
"'tli
.l
J
...

...

...

.....

...

...

-<

'O njima zna sve Gospodar moj, u Knjizi je, Gospodaru mome nita
nije skriveno i On nita ne zaboravlja.'2

Zbog ovih ajeta nije dozvoljeno Allaha opisati svojstvom zaborava.

Drugo znaenje: Namjerno, svjesno neto ostaviti (et-terk), kao to
stoji u Allahovim rijeima:
...

'l

- ,

...

...

... ....

" .. " I L- u'""l
' ';. '".u lJ-..r::
".._,.. y--,

......

kada bi (namjerno ostavili) ono ime su opominjani, Mi bismo im

kapije svega otvorili.'3

'Pa trpite zato to ste zaboravljali da ete ovaj dan doivjeti - i Mi

emo vas ostaviti, napustiti, i vjenu patnju trpite zbog onoga to ste
radili.'4

Allahovo ostavljanje ili naputanje neega sastavni je dio Njegovih

osobina radnji (djela), koja se dogaaju iskljuivo Njegovom voljom i
potpunom mudrou. Postoje mnogi erijatski tekstovi koji ukazuju i
potvruju savrenstvo Allahove moi i vlasti, tako da ovakve Allahove
radnje ne slie radnjama stvorenja, iako u osnovi izraza postoji slinost
znaenja, kao to je to poznato u vjerovanju ehli-sunneta. "5

t El-Bekare, 286.
2 Taha, 52.
3 El-En'am, 44.
4 Es-Sedde, 14.
5 Medmu'u fetava ve resa'il.
27

SVOJSTVfl MILOSTIV()(j / 5anel R,a.mi

"Allahu

ne moe nita umai ni na nebesima ni na Zemlji; On,

uistinu, sve zna i sve moe." 1

U ovom ajetu Uzvieni Allah negirao je da posjeduje svojstvo

nemoi.
-:

,M=-'.:U ul:/"'
":
-:.
JJ ...r.-'J.... r
u
"Zar oni misle

JJ

...

,...

JJ

,...

IL

, ""

."' "' tl J ,,... t1

-: , .- --'r
b u_r.-J

.... .

da Mi ne ujemo ta oni nasamo razgovaraju i kako se

meu sobom dogovaraju? ujemo Mi, a izaslanici Nai, koji su uz

njih, zapisuju."2

U ovom ajetu Uzvieni je negirao da posjeduje svojstvo gluhoe.

Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio o Deddalu, kazao
je:

1 4.\JI c;,fj , f f
,

,,

" ... Zaista je on slijep, a Allah nije slijep. "3

Ovaj hadis negira da Uzvieni Allah posjeduje svojstvo sljepoe
koje je jedno od svojstava nesavrenosti tj. manjkavosti. Ovo je jedan od
dokaza za one kratkog razuma ili nemarne, da onaj koji posjeduje
nedostatak i nije u stanju da ga sam od sebe otkloni, takvom ne dolikuje
da bude boanstvo koje se oboava, zbog svoje nemoi i slabosti. Jer onaj
ko je nemoan da sebi pomogne, nemoan je da i drugima priskrbi korist
ili otkloni tetu.
Ehu Musa el-E'ari, radijallahu anhu, pripovijeda: "Bili smo s
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i kad god smo se
pribliili kojoj dolini, izgovarali smo telbiju i tekbir diui glasove, pa je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Lake, ljudi! Vi ne molite
gluhog, a ni odsutnog. On je uz vas. On dobro uje i blizu je.
Blagoslovljeno je Njegovo ime i uzviena je Njegova veliina.' "4

1 Fatir, 44.
2 Ez-Zuhruf, 80.
3 El-Buhari.
4 El-Buhari.

28

SVOJSlVft MILOSTIVCXi / 5anel R.ami

ALLAH JE OTRO UKORIO ONE KOJI SU GA OPISALI
OSOBINAMA MANJKAVOSTI

"Jevreji govore: 'Allahova ruka je stisnuta!' Stisnute bile ruke njihove

i prokleti bili zbog toga to govore! Ne, obje ruke Njegove su
otvorene, On udjeljuje koliko hoe!" 1
U navedenom ajetu Allah proklinje jevreje zbog toga to su
Gospodara svjetova opisali svojstvima manjkavosti, poput krtosti, i
negirali Njegovo dobroinstvo prema robovima. Ovo je uzrokovalo da
jevreji budu najkrtiji ljudi, oni koji najmanje pruaju dobroinstvo
drugima, a oni imaj u .i najrunije miljenje o Allahu, delle ve 'ala.
J ....

.....

J'

....

" ,J d

....

.. . :JJ I u,
l 1--t l:i
:L:::.:J;
1- 'l:i
."'J
.." I ,_r
.

, "

, t

.... ....
u}J

....-: .,..
..._;J.

J'- ,J

,, .. Jll (::?'-""
"'

.... d

liJ

_fjl -:)' i)J J_,15_, ;.1; ; r'=i_,

"Allah je uo rijei onih koji su rekli: 'Allah je siromaan, a mi smo
bogati!' Naredit emo Mi da se pribiljei ono to su oni rekli, kao i to
su, ni krive ni dune, vjerovjesnike ubijali, i rei emo: 'Iskusite
patnju u Ognju!"'2
Ajet potvruje da je Uzvieni Allah uo njihov govor, da e ga
zapisati i sauvati, kao i njihova loa i runa djela, poput njihovog
ubijanja poslanika koji su ih savjetovali, i da e ih kazniti najeem
kaznom.
Takoer je izuzeo Sebe iz svojstava manjkavosti kojima su Ga
opisali jevreji:

t El-Maide, 64.
2 Ali Imran, 181.
29

SVOJS1Vft MllO.STIVO<i / 5anel R.ami6

"Velianstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko od onoga

kako Ga predstavljaju oni! I selam izaslanicima, i hvaljen neka je
Allah, Gospodar svjetova!" 1

Ako svojstvo u nekom sluaju bude potpuno, a u drugom sluaju

manjkavo, takvo svojstvo nije dozvoljeno pripisivati Allahu, niti je
apsolutno zabranjeno, odnosno takvo svojstvo Mu se ne pripisuje
neogranieno, niti se od Njega neogranieno odbija. U ovom sluaju
potrebno je detaljno razmotriti situacije u kojima je odreeno svojstvo
potpuno i u kojima je nepotpuno, tako da ga je u situaciji u kojoj bude
potpuno dozvoljeno pripisati Allahu i zabranjeno u situaciji u kojoj je
nepotpuno. Neke od tih osobina su: spletkarenje, postavljanja zamki,
sluenje varkom i sline osobine. Ove su osobine savrene ako su
usmjerene prema onima koji se na isti nain ponaaju prema onome ko
njima uzvraa, jer one tad ukazuju da je on spreman da uzvrati
neprijatelju na isti ili otriji nain, a osim u ovoj situaciji, ove osobine
predstavljaju nedostatak. Stoga ih Allah, subhanehu ve te'ala, nije naveo
apsolutno kao Svoja svojstva, nego ih je spomenuo u pogledu onih koji
prema Njemu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
postupaju na takav nain, kao to se navodi u ajetu:

,.
, tl :!;.. ;,, 1 .' f ... .f'"'1 , , l"'
, -- ... . ' -- :, , . . ,tl :,;i"a:
..
.".u
.J u.J
.J y.-J .b
.. .J .b : ..... I.J.;- (ll .)JJ

be

0 dT- Tj
"l

kad su ti nevjernici zamke razapinjaH da bi te u tamnicu bacili ili

da bi te ubili, ili da bi te prognali; oni su zamke pleli pa je i Allah
njima zamke pleo, jer Allah to najbolje umije.''2

llJ


.. ... I.J
.. .. '("T
.. l!f-.. -:u.J

"Oni

...

zbilja prave spletke, a i Ja pravim spletke onima koji to Meni

rade."3

, , ...
"-11I.J"'
f
". . -- 1.: "
;J
u
Jl r-r
__

" ...lj
' ".
... ... .I.J-?.lS'
, ... ... ... ' :'J
''
, ..

t Es-Saffat, 180-182.
2 El- Enfal, 30.
3 Et-Tarik, 15-16.
30

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

"A one koji Nae rijei poriu Mi emo malo-pomalo, a da oni nee
ni znati, u propast voditi. I davat u im vremena; obmana je Moja,
doista estoka."1

, --

j 4U I -.._:_)J:f' ':lj 81 uJ;IJ:!

"

-- 'ltl J

.......

...

<j J _,

",

-" J.

"Licemjeri nastoje prevariti Allaha, a On e njih nadmudriti. Kada

ustaju da namaz obavljaju, lijeno se diu i prikazuju se svijetu, a
Allaha samo malo spominju."2

' ,.

.1' !.

J.

.. " J.'lti J
, ,

..
, '.

Q u --: ..J.., J t.J.....J..J M; '->-!t- 4U I uJ

"

.. , ..

..

, .. "

..

.. , J.

"Kada susretnu one koji vjeruju, oni govore: 'Vjerujemo!', a im

ostanu nasamo, sa ejtanima svojim, govore: 'fi smo s vama. Mi se
samo rugamo.' Allah se njima izruguje i ostavlja ih da u svom
nevjerovanju lutaju."3

Zbog toga Allah, tebareke ve te'ala, u Svojoj Knjizi nije rekao da je On

izdao one koji su Njega izdali:
ii

t::

, ,:

,.", J JJ.
..

!i

t ...

:- < - L! - ,,.
"

"

,.", . .

.. ...

J.

J.

l
l"
:.11 1 1.JJ L&- .:La.t GL:> ..LJ uJJ
.

.. ..

"A ako htjednu da te prevare, pa - oni su i prije Allaha varali i zato ti

je On omoguio da ih pobijedi, a Allah sve zna i mudar je"\

nego je rekao: "Zato ti je On omoguio da ih pobijedi", tj. nije rekao da je

On njih izdao, jer izdaja u situaciji davanja sigurnosti predstavlja prevaru, a
ona je apsolutno loa osobina.
Iz toga smo saznali da su rijei obinog svijeta: "Allah e izdati
onoga ko Ga je izdao" - netane, pa ih treba odvraati od toga.
t El-A'raf, 182-183.

2 En-Nisa, 142.
3 El-Bekare, 14-15.
4 El-Enfal, 71.

31

DRUGO PRAVILO
KATEGORIJA SVOJSTAVA

IRA JE OD KATEGORIJE IMENA

To je stoga to svako ime sadri svojstvo i to su neka svojstva

vezana za Allahove, tebareke ve te'ala, radnje, a one su neograniene
kao to su neograniene i Njegove rijei. Uzvieni Allah je rekao:

..

....

....

.r:l .:.. .o Nij tl :;':11 J wi ;Jj

,, t , .... ....

.. .... r

1. , .... ,

.... ,".

111

.... ..

.... .... ....

....

.... t

' .".

....

.... 1i J

1i J ,

....

....

....

Y...:f l uj
.i.

"Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne,

ulije jo sedam mora, ne bi se ispisale Allahove rijei; Allah je,
uistinu, silan i mudar." 1

Subhanallah! Uzvieni Allah ukazuje da kada bi sva stabla na

dunjaluku bila olovke, a more mastilo ili jo vie od toga - da se u more
ulije jo sedam drugih mora, sve bi to presahnula, presuilo, olovke bi
nestale i ne bi bile u stanju ispisati rijei Uzvienog Allaha i Njegov
velianstveni govor! Shodno tome, koliko god ovjek pokuao pojmiti
Allahove uzviene osobine, to nije u stanju uiniti, jer je nemogue
Allaha obuhvatiti znanjem. Na razum je skuen i ogranien tako da to
nije u stanju obuhvatiti.

-: 1::..

.:..4.1.....: ..._;_)

_l J r;ii'- J \"r--.... ..f

.... ..

....

....

......

"On zna ta su radili i ta ih eka, a oni znanjem ne mogu Njega

obuhvatiti. "2

Svojstva koja na razum ne moe pojmiti su Allahov dolazak,

kanjavanje, dranje, odmazda i druga svojstva koja se ne mogu
prebrojati, kao to Uzvieni kae:
.t

.t

LJ..;, LG...;, Ij j ; j
, ....

'J

" i kada doe Gospodar tvoj, a meleki budu sve red do reda."3

t Lukman, 27.
2 Taha, llO.
3 El-Fedr, 22.

32

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

"

"ekaju

li

oni da im Allah doe

-:;
""''Jl " "' " 41Jll

.)J-A

...

t:..r "'
tminama oblaka, i meleki, i da
.,..

bude svemu kraj?! A Allahu se sve vraa!" 1,

to znai da e na Sudnjem danu, kada doe do razdvajanja prvih i

posljednjih, svako biti nagraen prema svojim djelima, dobrim za dobro, a
loim za zlo. U ajetu se potvruje da Allahu pripada svojstvo "dolaska". U
vezi s ovim Ibn Derir navodi dugi hadis o surn (rogu), od Ebu Hurejre koji
prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a to je poznati
hadis koji prenosi vie prenosilaca i u kojem se navodi: "...Kada se ljudi nau
u tekoama na Sudnjem danu, oni e moliti svoga Gospodara za efat
(zauzimanje) vjerovjesnika, poevi od Adema, alejhis-selam, pa dalje. Svaki
od njih e to odbiti osim Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Kada
njemu dou, on e rei: 'To je moje, to je moje... ' Zatim e otii da Allahu
uini seddu pod Arom (Prijestoljem) i zauzme se kod Allaha da donese
presudu robovima. Allah e usliati njegovu molbu i poslati sjenku oblaka na
ovosvjetsko nebo koje se ve raspukle. Zatim e sii meleki koji su bili na
njemu, a onda e sii meleki sa drugog, treeg, sve do sedmog neba. Sii e
nosioci Ara i Kerubijjuni." Zatim kae: "Uzvieni i Silni Allah sii e u
sjenama oblaka, te meleki od ijih e se tespiha oriti i koji e govoriti: 'Slava
Onome kome pripada vlast ovoga i drugog svijeta! Slava Onome kome
pripada uzvienost i svaka sila! Slava ivom koji umrijeti nee! Slava Onome
koji smrt daje stvorenjima, a ne umire, Onome koji je nadasve slavljen,
Presvetom Gospodaru meleka i duha, Onome koji je nadasve slavljen i svet!
Slava Gospodaru naem Uzvienom! Slava Onome kome pripadaju vlast i
veliina! Slava, slava Njemu, za vijeke vjekova! "' 2

t El-Bekare, 210.
2 Et-Taberi, Tefsir, Ibn Kesir, Tefsir.

33

SVOJSlVfl i'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

"Kao to su to i faraonovi ljudi, te oni prije njih koji su znakove Nae

lanim smatrali, pa ih je Allah zbog grijeha njihovih kaznio. A Allah
estoko kanjav!" 1,
tj. On estoko uzvraa, bolno kanjava i od Njega se niko nee moi zatititi.

On je Onaj koji ini ono to hoe i sve savladava. Nema istinskog boga osim
Njega, niti Gospodara osim Njega.

... :

;- _fJT J f. Tj :;T J Jj :&T 0f :} f

... ...

"" " ""

t .,..

""

jJ_,!) '-f'G.J 4U I ul .H 1 5 1 JJ; ul ;1

_",

""'

JI.

, ...

... , ...

- ...

"Zar ne vidi da je Allah sve to je na Zemlji vama podredio, pa i lade

koje, voljom Njegovom, morem plove? On dri ono to je na nebu da
ne hi palo na Zemlju, osim ako On to dopusti. Allah je, uistinu,
prema ljudima blag i milostiv."2
'
. .. t'
-:;. ....)...
!j..lJ
.. . u'l
, , d

"Odmazda Gospodara tvoga e, zaista, estoka biti!"3,

tj. odmazda nad neprijateljima koji su poricali Njegove poslanike i postupali

suprotno Njegovom nareenju bit e estoka i uasna, jer je Uzvieni

Svemogui i kad hoe da neto bude, to bude u jednom treptaju oka, i bre. 4

...... T
J..f
J..f ,J _;.:jT

..;--

"Allah hoe da vam olaka, a ne da tekoe imate."

..

..IL

Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na Blagoslovljeni i Preuzvieni
Gospodar sputa se u zadnjoj treini noi na zemaljsko nebo i govori:
'Ima li ko da ta moli, da mu udovoljim? Ima li ko da ta trai, da mu
dam! Ima li ko da Me moli za oprost, da mu oprostim! '"6 Shodno tome,
Allaha, tebareke ve te'ala, opisujemo ovim svojstvima na nain kako je
t Ali Irnran, ll.

2 El-Hadd, 65.
3 El-Burud, 12.
4 Ibn Kesir, Tefsir.
s El-Bekare, 185.
6 El-Buhari.

34

SVOJSIVft /'\llOSTIVOG / 5anel R.ami6

to navedeno, a ne pripisujemo Mu to kao imena. Stoga ne kaemo da su

Allahova imena: Onaj koji dolazi, Onaj koji kanjava, Onaj koji dri,
Onaj koji vri odmazdu, Onaj koji eli, Onaj koji silazi i slino tome, nego
ukazujemo na ta svojstva, kao to nas je On o tome obavijestio, i
opisujemo Ga tim svojstvima.

ZAKLJUAK:
Uenjaci ehli-sunneta ponavljaju sljedee injenice:
erijatski tekstovi Kur'ana i sunneta ukazuju na tri stvari: Poglavlje
Allahovih imena, savrenih svojstava i obavijesti o Allahu.
1.

Poglavlje Allahovih imena posebnije je od svojstava (sifat) i

obavijesti (ahbar) , jer je za svako ime koje se potvrdi, ispravno
potvrditi i svojstvo koje proizlazi iz tog imena. Takoer je
dozvoljeno obavijestiti o Allahu tim imenom, to nije sluaj u
suprotnom.
2 . Poglavlje o svojstvima je ire i sveobuhvatnije od poglavlja imena,
tako da kada svojstvo dolikuje Allahu, ne mora znaiti da i ime
koje proizlazi iz tog svojstva dolikuje Njegovoj velianstvenosti.
Dakle, iako su sva Allahova lijepa imena izvedena iz Allahovih
svojstava, ipak u nekim sluajevima ime koje proizlazi iz
odreenog svojstva dolikuje Allahu, a u nekim sluajevima ne
dolikuje.
3. Poglavlje obavijesti i informacija o Allahu, tebareke ve te'ala,
puno je obuhvatnije od poglavlja imena i svojstava. Allah ukazuje
i obavjetava o Sebi nekim od Svojih imena, kao i svojstvima koja
Mu dolikuju, a nekada izrazima koji nisu ni ime ni svojstvo poput:
E- ej'u, El-Mevdudu, El-Ka'imu binefsihi, El-Ma'lumu, ali govoriti
i ukazivati na Allaha ovim izrazima ne znai da to ulazi u Njegova
lijepa imena i savrena svojstva.
Treba naglasiti da po pitanju potvrivanja ove tree kategorije
"vijesti, obavijesti ili informacija", uenjaci kau da postoje dva stava kod
selefa (dobrih prethodnika) :
a) Da je ova kategorija tevkifijje, tj. da se obavijesti o Allahu izvode
samo iz Kur'ana i sunneta, poput Allahovih imena i svojstava, to
znai da se o Allahu moe kazati samo ono to je spomenuto u

35

SVOJSIVfl t\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Kur' anu i sunnetu, kao to smo naveli neke primjere poput E

ej'u i sl.;
b) Da ova kategorija ne potpada pod tevkifijje, da se obavijesti o
Allahu ne izvode samo iz Kur'ana i sunneta, jer je ova kategorija
ira od poglavlja Allahovih imena i svojstava. Iz toga proizlazi da
se vijesti ili obavijesti o Allahu mogu temeljiti na nekom imenu
koje nije runo, odnosno lijepom imenu koje ne sadri neki vid
negativnog ili runog znaenja.
Znai, moe se ukazati ili obavijestiti o Allahu nekom osobinom ili
imenom koje nije potvreno niti negirano, ali prije toga neophodno je
razmotriti ta se zapravo time eli kazati, odnosno ako bude pozitivna
namjera, to e se prihvatiti, ako se time bude eljelo ukazati na neto to
ne dolikuje Uzvienom Allahu, to se obavezno odbija. Ovo zato jer su
Allahova imena i svojstva tevkifijje, crpe se iz Kur' ana i sunneta. Ono to
je potvreno u Kur' anu i sunnetu, to se potvruje, a to je negirano u
Kur'anu i sunnetu, to se negira, a ono to nije ni potvreno ni negirano,
nije dozvoljeno upotrebljavati u Allahovim imenima i svojstvima.

36

TREE PRAVILO
ALLAHOVA SVOJSTVA DIJELE SE NA DVIJE VRSTE:
POTVRUJUA I NEGERAJUA

POTVRUJUA
Potvrdujua su ona svojstva koja je Allah, tebareke ve te'ala,
potvrdio Sebi i kojima se opisao u Kur'anu i sunnetu Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem.

Sva ta svojstva su savrena i bez ikakvog nedostatka u bilo kojem

pogledu, kao to su: ivot, snaga, znanje, uspinjanje na Ar, silazak na
najblie nebo, lice, ruke i slino tome. Stoga je obavezno njihovo stvarno
pripisivanje Allahu, tebareke ve te'ala, na nain koji Njemu prilii tj.
potvrivanje savrenih osobina i negiranje pogrenog tumaenja onih
koji su protumaili te osobine na svojstven nain, poput e'arija i
maturidija i onih koji ih u tome slijede. Ovim se ne eli potvrditi ruka
koja ima kost obloenu mesom i sl., jer je to ulazak u kakvou svojstava
koja nam je strogo zabranjena, ve se potvruje ono to je Uzvieni Allah
potvrdio za Sebe i onako kako to dolikuje Njegovom uzvienom Biu.
Oni koji optuuju i napadaju ehli-sunnet, nastoje dokazati da sljedbenici
ehli-sunneta zastupaju upravo ovaj oblik potvrivanja Allahovih
svojstava, to je potpuno suprotno ehli-sunnetskom uenju koje se
zasniva na potvrivanju Allahovih svojstava bez ulaenja u kakvou ili
poreenje Allahovih osobina sa osobinama stvorenja. Neka je uzvien
Allah od rijei zulumara!
Dokazi koji potvruju Allahove savrene osobine su erijatski
tekstovi i razum.
to se tie erijatskih dokaza, od njih su Allahove rijei:

"O vjernici, vjerujte u Allaha, i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju

On objavljuje Svome Poslaniku, i u Knjigu koju je objavio prije. A
37

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige

Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj svijet - daleko je zalutao." 1

Vjerovanje u Allaha podrazumijeva vjerovanje

u
Njegova
svojstva, a vjerovanje u Njegovu Knjigu koju je objavio Svome
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, sadri vjerovanje u sva Allahova
svojstva koja su u njoj navedena. Poloaj Muhammeda, sallallahu alejhi
ve sellem, kao Allahovog poslanika podrazumijeva vjerovanje u sve
obavijesti koje je prenio od Onoga koji ga je poslao, a to je Uzvieni
Allah. Dokaz u ajetu potvruje:

vjerovanje u Allaha koje obuhvata vjerovanje u Njegova savrena

svojstva;

vjerovanje u Njegove knjige koje obuhvata vjerovanje u sve

Allahove savrene osobine koje su navedene u tim knjigama;

vjerovanje u Poslanika, a to obuhvata vjerovanje u Allahove

osobine kojima nas je poduio i obavijestio Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem.

To dokazujemo i razumom, jer nas je Allah, tebareke ve te'ala,

obavijestio o Sebi ovim svojstvima i On ih bolje poznaje od bilo koga
drugoga i Njegove rijei su najistinitije, a Njegov govor najljepi, za
razliku od drugih. Stoga je obavezno njihovo pripisivanje Njemu, kako
nas je i obavijestio, bez imalo neodlunosti, jer neodlunost i oklijevanje
kod primanja neke vijesti dozvoljeno je samo u sluaju kada ta vijest
potjee od onoga kome se moe pripisati neznanje, ili la, ili slabost, pa ne
moe iskazati ta eli, a sve ove tri mahane nemogue su u odnosu na
Allaha, te je obavezno prihvatanje onoga o emu nas On obavijesti.
Dakle, neodlunost u potvrivanju mogue je iskazati samo onda
kada vijest dolazi od nekoga sa jednom od tri osobine:
a) neznanje,
b) la,
e) slabost u izraavanju i pojanjenju onoga to eli kazati.
Sve navedeno je nemogue u odnosu na Allaha, tebareke ve te'ala.
Potvrujemo i dokazujemo razumski, jer je Uzvieni Allah potvrdio Sebi
te osobine, a On najbolje Sebe poznaje od bilo koga drugog. Tako pitamo
svakog ko pokua da negira neku od tih osobina, ili sve: "Da li se Allah,

En-Nisa, 136.
38

SVOJSlVfl /'\llOSTIVO<i / 5aoo R.ami

delle delaluhu, opisao njima i obavijestio nas o tim osobinama?" Ako

odgovori da nije, onda lae, a ako kae da jeste, tada emo ga pitati: "Da
li ti bolje zna od Allaha?" Ako odgovori da on bolje zna od Allaha, time
je postao nevjernik, a ako kae: "Allah bolje zna", tada emo mu kazati:
"Obaveza ti je da vjeruje u ono to ti je kazao i o emu je obavijestio tvoj
Gospodar, jer Allah bolje poznaje Sebe i On je najiskreniji u govoru." Sve
o emu je Uzvieni Allah obavijestio sam o Sebi je sama istina, jer su
Allahove rijei najiskrenije, a govor najljepi. Ljepota govora se ogleda
kroz rjeitost i nain prezentiranja, pa vidimo da je Allahov govor
najljepi, najjasniji i najrjeitiji govor, vrhunac svakog savrenstva. Ovu
tvrdnju ilustrirat emo primjerom neznanja, lai i nemoi izraavanja.
Primjer neznanja: Bolesnika koji boluje od neke bolesti posjeti stolar, pa
pone pregledati njegov stomak, glavu, prsa i nakon toga uspostavi neku
svoju dijagnozu. Da li emo od takvog prihvatiti dijagnozu? Naravno da
neemo, jer je ovjek neznalica i nije lijenik. Ali, kada bi on kazao: "Od
ove vrste drveta nisu dobra vrata" i sl., tada bismo prihvatili njegovo
miljenje.
Primjer lai: Kada bi tom bolesniku doao iskusan doktor za kojeg
se sumnja da nije povjerljiv, i pregledao ga, a nakon toga rekao od ega
boluje i da je potrebno dati veliku sumu novca za njegov lijek, da li bismo
prihvatili to miljenje? U tom sluaju bili bismo u velikoj dilemi da li da
povjerujemo ili ne, bili bismo neodluni.
Primjer nemoi izraavanja: Kada bi nam doao trei ovjek,
vrhunski medicinski strunjak, a uz to i povjerljiv, ali je Kinez i ne
razumijemo njegov govor, niti on razumije na govor. Pojanjavamo mu
bolesnikovo stanje stanje, ali on nita ne razumije, zatim se on nama
obraa, ali ni mi njega ne razumijemo. Na kraju neemo biti sigurni u
ono to on tvrdi, niti imati povjerenja u to, jer je izostao vrlo vaan faktor
u tome, a to je sporazumijevanje.
Otuda, ako razmislimo o Allahovom uzvienom govoru kojim
opisuje Sebe, uvidjet emo da je taj govor nedvojbeno proizaao iz
apsolutnog Allahovog znanja, takoer iz potpune iskrenosti i istinitosti, u
to nema sumnje, kao to emo primijetiti da je taj govor nesumnjivo
najljepi, najpotpuniji i najjasniji.
Stoga, da li nakon navedenog preostaje ijedan vid neodlunosti u
vjerovanju i potvrivanju onoga na to ukazuje Allahov Uzvieni govor? !
Tako mi Allaha, nema niti postoji neodlunost u potvrivanju svega

39

SVOJSlVft /'\ILOSTIVO<i / 5a R,ami

onoga to je Uzvieni potvrdio Sebi, u Svojoj Monoj Knjizi i sunnetu

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Shodno tome, nepostojanje
nedostataka koji su razlog neodlunosti i koji ne prilie da ih posjeduje
Uzvieni Allah, obavezuje nas na prihvatanje svega onoga o emu nas je
obavijestio, subhanehu ve te'ala. Takoder, isto vai za sve ono o emu
nas je obavijestio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od svoga
Gospodara, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolje od ljudi
spoznao Allaha, subhanehu ve te'ala, on je bio najiskreniji u
potvrivanju poslanice, najportvovaniji u njenom dostavljanju, i
najueniji i najbolji govornik koji je to znao na najbolji nain pojasniti
drugima. Shodno tome, obaveza je prihvatiti sve ono o emu nas je on
obavijestio. Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
" ...Ja sam medu vama najbogobojazniji i najznaniji o Allahu." 1 U
rivajetu imama Ahmeda i En-Nesaija navodi se: ''Tako mi Allaha, ja
sam najznaniji o Allahu, azze ve delle, i najvie Ga se bojim." Poslanik,
alejhis-salatu ves-selam, prije poslanstva imao je nadimak Es-Sadik i El
Emin Iskreni i Povjerljivi. Iskreni, koji je doao sa istinom i tu istinu
potvrivao, kako ga opisuje Uzvieni Allah:
-

" "
,
-"
"......., , , , ,

ji : Jj
l; ; ;Yij

"

" ., 'l

"A onaj koji donosi istinu i koji u nju vjeruje (oni koji u nju vjeruju) ,
oni su bogobojazni."2

Ibn Abbas, radijallahu anhu, ovako je prokomentirao ajet: "Istina

su rijei la ilahe illallah, a onaj ko potvruje i vjeruje u tu istinu je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem."3 Osobine suprotne ovim osobinama
t El-Buhari, Muslim.
2 Ez-Zumer, 33.
3 Et-Taberi, Tefsir. Postoje i druga miljenja u vezi sa navedenim ajetom, kao to
je miljenje Alije, radijallahu anhu, koji je rekao da je "onaj koji dolazi sa
istinom" - Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a da je "onaj koji vjeruje u tu
istinu" - Ebu Bekr, radijallahu anhu.
Drugi uenjaci, poput Katade,
rahimehullah, smatraju da je "onaj koji dolazi sa istinom" - Poslanik koji je
dostavio Kur'an, a "oni koji potvruju" su iskreni vjernici Postoji i etvrto
miljenje po kojem se sintagma "onaj koji dolazi sa istinom" odnosi na vjernike
koji su vjerovali u Kur' an, a "onaj koji potvruje" odnosi se na Kur' an. Od
Mudahida se prenosi da je rekao: "Onaj koji donosi istinu i oni koji u nju
vjeruju - to su vjernici koji e doi na Sudnji dan govorei: 'Ovo je ono to ste
40

SVOJSlVft 1'\llOSTIVCXi / 5anef Rami

koje je posjedovao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, su neznanje, la i

nemo u pojanjenju. Kada bi neko kazao da rije isteva (uzvisiti se) u
aje tu znai istevla (zagospodariti) :
-

"Milostivi koji se uzdigao iznad Ara" 1,

kazat emo: "Navedi dokaz za tu tvrdnju, jer ova vijest dolazi od Allaha,
tebareke ve te'ala, koji najbolje zna. Rije isteva spominje se na sedam
mjesta u Kur'anu2 i ni na jednom od tih mjesta nije spomenuta rije
istevla (zagospodariti) . Da je Allah, tebareke ve te'ala, izrazom isteva htio
ukazati na znaenje rijei istevla, takav nain izraavanja ne bi bio
vrhunac rjeitosti. Da je htio ukazati na znaenje istevla (zagospodariti) ,
spomenuo bi to barem u jednom od navedenih ajeta. Dakle, tvrdnjom da
je Allah izrazom isteva htio ukazati na znaenje rijei istevla sugerira se na
nepotpunost Allahovog govora, neuzubillahi, u domenu rjeitosti i
pojanjenja. Allah, tebareke ve te'ala, kae:

"Allah eli da vam objasni i da vas putevima kojima su ili oni prije
vas uputi, i da vam oprosti.

A Allah sve

zna i mudar je."3

nam dali, pa smo to slijedili i tome se pokoravali.'"

Imam Et-Taberi na kraju preferira miljenje u kojem kae: "'Onaj koji dolazi sa
istinom i koji vjeruje u nju', to obuhvata svakog onog ko poziva u ispravan
tevhid i vjerovanje, i potvrivanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
postupanje po tome od naroda kojima su dolazili odreeni poslanici. Moe se
kazati da se to odnosi i na istinu s kojom je doao Kur'an i ehadet la ilahe
illallah, a oni koji u nju vjeruju su vjernici u Kur' an, kako poslanici tako i njihovi
sljedbenici." (op. a.)
t Taha, 5.
2 El-A'raf, 54, Junus, 3, Er-Ra' d, 2 , Taha, 5., El-Furkan, 59, Es-Sedde, 4, El
Hadid, 4.
3 En-Nisa, 26.

41

SVOJSJVfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

NEGIRAJUA SVOJSTVA
Negirajua svojstva su ona svojstva koja je Allah, tebareke ve
te'ala, odbacio od Sebe u Svojoj Knjizi i sunnetu Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, i sva ta svojstva su nepotpuna u odnosu na Njega, poput
smrti, sna, neznanja, zaborava, nemoi i umora. Stoga je obavemo
njihovo odbacivanje od Uzvienog Allaha, uz potvrivanje svojstava
savrenstva suprotnih svojstvima nepotpunosti, jer cilj Allahovog
odbacivanja tih svojstava od Sebe nije samo puka negacija nekog svojstva
nego objanjenje njihovog nepostojanja radi utvrivanja savrenstva
svojstava suprotnih svojstvima nepotpunosti. To je zbog toga to je
potpunost negiranja nekog svojstva uvjetovana ukazivanjem na
potpunost njemu suprotnog svojstva, jer negiranje nepostojeeg ne
predstavlja nita, a kamoli da bude potpuno.

Odreeno svojstvo moe se nekada negirati onome ko inae nema

sposobnost injenja onoga to mu se negira, i u tom sluaju negiranjem
tog svojstva ne potvruje se njegova potpunost, kao naprimjer da se kae:
"Zid ne ini nepravdu! " Ovo nije nikakav vid pohvale za zid, jer taj isti
zid ne prihvata nepravdu. Isto tako, odreeno svojstvo moe se negirati
onome ko nema mo da uini ono to mu se negira, tako da se u tom
sluaju to smatra njegovom mahanom, nedostatkom.
Znai, kod negiranja nekog od svojstava nepotpunosti obaveza je u
isto vrijeme potvrditi supotnu savrenu osobinu koja pripada Allahu,
delle delaluhu.
Navest emo nekoliko primjera.

Prvi primjer:
Kae Uzvieni:

J J. J ;

"..

\Y j 4 ..o..L> b

JI

".

"..

JI

...

"Ne obuzima Ga ni drijeme ni san!"1 Nije dovoljno vjerovati samo u

to da Uzvieni Allah ne spava, ve tome treba dodati da
zbog savrenosti Svog potpunog ivota.
Drugi primjer:

t El-Bekare, 255.
42

On ne spava

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVOCi / 5anel R.ami

"'

7'_,.-J 1 -: --

j 1 1 t J 1 ;-=!! j 5')t lj 1: a!"- lilj

t

J.

..

"Mi snto stvorili nebesa i Zemlju i ono to je izmedu njih

""

., ,

""

za est

vremenskih razdoblja, i nije Nas ophrvao nikakav umor." 1 Nije

dovoljno samo negirati Allahu osobinu umora, ve treba vjerovati da
Ga ne obuzima umor zbog savrenstva Njegove snage i moi.
Trei primjer za to su rijei Uzvienog:
.,

"" ""

""

'- &j _}4:! <.S ;ut j

.,

""

J.

J. ""

""

--

"" .,

..

"Ti se pouzdaj u ivog, koji ne moe umrijeti, i veliaj Ga, i hvali!"2

Negiranjem smrti potvruje se savrenstvo Njegovog ivota.
etvrti primjer:

"Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti."3

Negiranjem

nepravde potvruje se savrenstvo Njegove pravde.

Peti primjer:
.;:.

-....:.; o

""

......

-J
J. ..

5 ')t l J j J ;_;, .o 4UI -....:.; 5" l.j

..

""

""

..

"'

""

J. ""

., J.

J.

......

""

""

"Allahu ne moe nita umai ni na nebesima ni na Zemlji;

uistinu, sve zna i sve moe."4

On,

Negiranjem nemoi Allahu, delle ve 'ala, potvruje se savrenstvo

Njegovog znanja i snage, stoga je nakon toga rekao: "On, uistinu, sve
zna i sve moe."5 Uzrok nemoi je ili nepoznavanje uzroka stvaranja ili
nedostatak snage, pa zbog savrenstva Allahovog znanja i Njegove moi,
nita Mu ne moe promai ni na nebesima ni na Zemlji.
Kroz ovaj primjer saznali smo da negirano svojstvo podrazumijeva
vie svojstava savrenstva.

Kaf, 38.
2 El-Furkan, 58.
3 El-Kehf, 49.
4 Fatir, 44.
s Fatir, 44.

43

ETVRTO PRAVILO
POTVRENA ALLAHOVA SVOJSTVA SU SVOJSTVA
HVALE I SAVRENSTVA, I TO SU MNOGOBROJNIJA I
RAZNOVRSNIJA NJIHOVA ZNAENJA, TO VIE UKAZUJU
NA TO DA JE ONAJ KOJI SE OPISUJE TIM OSOBINAMA JO
SAVRENIJI

Ovo pravilo moemo pojasniti sljedeim primjerom: Reenica:

"Zejd je plemenit" upuuje na Zejdovo jedno pohvalno svojstvo,
medutim reenica: "Zejd je plemenit, dareljiv i hrabar ovjek", ukazuje
na vie Zejdovih pohvalnih osobina i sl. Potvrena svojstva kojima je
Allah, tebareke ve te'ala, Sebe opisao puno su mnogobrojnija od
negiranih svojstava. Kada bi neko doao kod nekog vladara ili kralja i
poeo ga hvaliti i isticati njegove pozitivne osobine, a negirati njegove
negativne osobine, takav nain obraanja i komunikacije smatrao bi se
najveim vidom iskazivanja potovanja:
"Ti si plemenit i nisi krt", "Hrabar si, nisi kukavica", "Snaan si,
nisi slabi", "Tvoja je dareljivost velika, nije mala" - rijei su koje vladar
voli i eli da uje. Medutim, ako bi se pohvala sastojala samo od negacije
loih ili nepotpunih osobina, kao npr.: "Ti nisi prljav, nisi smetljar, nisi
hrom, epav, invalid, sobar, ne radi u veeraju, nisi ista ulica, nisi
kuhar, nisi sluga ... ", ovaj vid pohvale smatrao bi se neprimjerenim i
nepotpunim i sigurno se ne bi dopao vladaru, jer mu ne prilii tako
iskazati hvalu i ukazati poast. Isti je sluaj sa mu'attilima koji Allahu
negiraju svojstva nepotpunosti, ali Mu ne potvruju savrena svojstva.
Naime, ova sekta smatra da potvrivanje osobina Uzvienom Allahu
obavezuje, neuzubillah, na poistovjeivanje sa stvorenjima, a negirajua
svojstva obavezuju na nepostojanje istih, a u isto vrijeme u njima nema
poistovjeivanja. Shodno tome, u njihovim knjigama nalaze se izrazi:
"Allah nije takav i takav, to Njemu ne dolikuje" i sl., a u isto vrijeme
negiraju osobine koje Mu dolikuju.
Jedan od najveih primjera negacije koju zastupaju mu'attili odnosi
se na Allahovo velianstveno i uzvieno Bie za koje kau da "nije iznad,
nije ispod svijeta (univerzuma) , nije unutar, niti van svijeta, nije u
doticaju sa svijetom, niti je odvojen od njega, nije priblien, niti udaljen
od svijeta, nema boju, okus, nema miris" i mnoge druge negacije.
44

SVOJSlVfl i\ILOSTIVO<i / 5anel Rami-

Ispravno miljenje o Allahovom uzvienom Biu nalazi se u ajetima u

kojima je Uzvieni opisao Sebe:
be

_"'iT T --" -- ! , -- ..,

_,AJ .-" .-
"-

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." 1

"Zna

li da ime Njegovo ima iko!"2

Ovi ajeti ukazuju na oitu zabluda mu'atilla koji su kazali: "On

uje, ali bez sluha" i sl.
Potvrena Allahova svojstva su svojstva hvale i savrenstva, pa
to su mnogobrojnija i raznovrsnija njihova znaenja, to vie ukazuju
na to da je Onaj koji se opisuje tim osobinama jo savreniji.

Razmislite o primjeru iz zadnjih ajeta sure El-Har:

.JT _iT
..

be

",,i! tTj ,

be

:;.iT j4Jj (5 T

.::iT
- .. : lT iT .1 tT
-- " 1 4J 1
:JT T
" J iiiT T
_"_

"
_,A ' ' ..._; "
fs_;QT
T
..r.:.
-
.6 .&T
, .: ".:b: iT _;l!,;jT
-.--;.

"
"

Y-..r

..

../."

. .

T j :,Tj T J _, 2 "f :.;JT ;T ;J J,:..iT

"On je Allah - nema drugog boga osim Njega - On je Poznavalac
nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Milostivi, Samilosni! On je Allah
- nema drugog boga osim Njega, Vladar, Sveti, Onaj koji je bez
nedostataka, Onaj koji svakoga obezbjeduje, Onaj koji nad svim bdi,
Silni, Uzvieni, Gordi. Hvaljen neka je Allah, On je vrlo visoko iznad
onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah, Tvorac, Onaj koji

t E-ura, 11.
2 Merjem, 65.

45

iz

SVOJSTVft MILOSTIVO<i / 5ane1. Pp.mi

niega stvara, Onaj koji svemu daje oblik, On ima najljepa imena.
Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, On je Silni i Mudri." 1
U navedenim ajetima navodi se i potvruje sedamnaest Allahovih
lijepih imena iz kojih proizlaze savrene osobine, osobine hvale i
savrenstva, imena koja pojanjavaju Allahovu veliinu i pravo u
oboavanju, imena i osobine koje negiraju sudruga Allahu, a ovakvih
ajeta ima jako mnogo u Kur'anu. Dakle, potvrena svojstva, kojima je
Allah, tebareke ve te'ala, opisao Sebe, mnogobrojnija su od negiranih
svojstava. Oni koji Allahu negiraju savrena svojstva postupaju suprotno
ovoj tvrdnji, odnosno oni samo negiraju manjkavosti, a ne potvruju
savrene osobine, to ni u kojem sluaju ne moe predstavljati nain
izraavanja hvale Uzvienom Allahu.

to se tie negiranih svojstava, ona se spominju samo u

sljedeim sluajevima:
Prvo: Pojanjenje Njegovog opeg savrenstva, kao to stoji u
rijeima Uzvienog:

J
_"'f
T

-- ! -- 'f
-/.
c:r- .]AJ ...__? .. ..
...

..

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi."2

JJ
Q l l ., iJj
t

..

" i niko Mu ravan nije!"3

_,.1:1 h II.:Uf A i);f

...

"Zato ne inite svjesno druge Allahu ravnim!"4

Ovi ajeti su dovoljni da se njima negira svaka vrsta nedostatka i da
se potvrde Allahove osobine savrenstva, kako dolikuje Uzvienom
Allahu.

Drugo: Negacija tvrdnji laljivaca na Allaha, tebareke ve te'ala,

kao to stoji u ajetu:

l5 0f Q

IlA _;fj j(jT J",. 1j 0jkA!

t El-Har, 22-24.
2 E-ura, 11.
3 El-Ihlas, 4.
4 El-Bekare, 22.
46

SVOJSIVfl /'\llOSTIVCXi / 5anel R.ami

"Gotovo da se nebesa raspadnu, a Zemlja provali i planine zdrobe, to

Milostivom pripisuju dijete. Nezamislivo je da Milostivi ima dijete."1

"Allah nije uzeo Sebi sina."2

Ovaj ajet objavljen je kao odgovor nevjernicima koji Mu pripisuju
dijete, poput jevreja, koji tvrde da je Uzejr sin Boiji, krana, koji tvrde
da je Isa sin Boiji, i mnogoboaca, koji smatraju da su meleki Boije
keri. Takoer i ajet u kojem Allah, tebareke ve te'ala, kae:

"Nije rodio i roen nije. "3

Ovim ajetima se odgovara svakom nevjerniku (mulhidu) koji tvrdi
da Allah, subhanehu ve te'ala, neuzubillah, ima dijete. Kao to vidimo,
postoji pojedinana negacija odreenih osobina kojima Ga opisuju
nevjernici, a isto tako postoji i opa negacija svih osobina nepotpunosti
kojima Ga opisuju nevjernici onako kako Mu to ne dolikuje. Primjer za
to su ajeti u kojima Allah, delle ve 'ala, kae:

,,:uj

:,ji r' ;c;

., !'l Iti i j j

ij
"Velianstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko od onoga
kako Ga predstavljaju oni! I mir poslanicima i hvaljen neka je Allah,
Gospodar svjetova!"4
Tree: Otklanjanje sumnji u nepotpunost Njegovog savrenstva u
vezi odreene stvari, kao to stoji u Njegovim rijeima:

SJ ,J ';!! jif5Tj 9T ,:j!;.. j

t Merjem, 90-92.
2 El-Mu'minun, 91.
3 El-Ihlas, 3.
4 Es-Saffat, 180-182.

47

SVOJSNfl i"'ILOSTIVO<i / 5ane1. Rami.

"Mi nismo stvorili nebesa i Zemlju i ono to je izmeu njih da bismo

se igrali." 1
Ovdje Uzvieni govori o Svojoj pravednosti i o tome da Njegovom
Biu nije primjerena igra, besmislenost i zabluda. U ovom ajetu Allah,
tebareke ve te'ala, negira nedostatak u Svojoj savrenoj osobini volje,
htijenja (iradeta) , a s druge strane potvruje savrenstvo Svoje volje i
htijenja. Takoer, u Svojim rijeima:
'

"

_,AJ 1 d: j 11 ! J 1 ;-+-!! j jlj 91 1:a1.t. li.Jj

"

.....

, ,.

,. ,.

"Mi smo stvorili nebesa i Zemlju i ono to je izmeu njih - za est

dana i nije Nas dotakao nikakav umor"2,
Allah, tebareke ve te'ala, negirao je osobinu nepotpunosti u
Svojim djelima, radnjama, a potvrdio savrenstvo snage i moi.
Dakle, u oba navedena ajeta Uzvieni Allah spominje stvaranje
nebesa i Zemlje i negira uzaludnost i besciljnost njihovog stvaranja i
stvaranje zbog iste zabave i igre. Sasvim je oigledno da je jedan od
ciljeva negacije odbacivanje svakog vida pomisli na nepotpunost i
nedostatak, kao to je sluaj sa nekim ljudima koji pogreno i runo
pomiljaju u vezi stvaranja nebesa i Zemlje. Takoer, u navedenom ajetu
Allah, subhanehu ve te'ala, negirao je Sebi svojstvo umora, kako neko ne
bi pomislio kako je stvaranje ogromnih nebesa i prostrane Zemlje u samo
est dana prouzrokovalo umor kod Uzvienog Allaha. Shodno tome,
Allah, tebareke ve te'ala, obavjetava da se nije umorio jer je to svojstvo
manjkavosti koje ne dolikuje Uzvienom i Monom, Svemoguem
Allahu. " i nije Nas dotakao nikakav umor."3 U komentaru ovog
ajeta, Katade, rahimehullah, rekao je: "Ovaj ajet je objavljen povodom
medinskih jevreja koji su rekli: "Allah je stvorio nebesa i Zemlju u roku
od est dana, prvi dan je nedjelja, a zadnji petak, a zatim se sedmi dan
odmorio", a to je subota, njihov sedmini praznik. Zbog toga je Uzvieni
objavio ajet u kojem je naznaio da su lane njihove tvrdnje i
tumaenja."4 "I nije Nas dotakao nikakav umor", tj. posustalost i zamor.

t Ed-Duhan, 38.
2 Kaf, 38.
3 Kaf, 38.
4 El-Maverdi, Tefsir. Ibn Devzi, Zadul-mesir.
48

PETO PRAVILO
POTVRENA SVOJSTVA DIJELE SE NA DVIJE VRSTE
LINA (SIFAT ZATUJE) I PRAKTINA (SIFAT FI'LUJE)

Kada je u pitanju ova podjela Allahovih potvrenih svojstava,

neko se moe nai u dilemi i upitati: "Otkud sad ova podjela koja nije
bila poznata kod prijanjih generacija?"
Na ovu dilemu odgovor je sljedei: Nakon razilaenja koje se desilo
meu ehlul-kelamom (apologetiarima, filozofima) , u vezi sa pitanjem
potvrivanja i negiranja Allahovih osobina, sljedbenici ehli-sunneta sljedbenici prvih generacija muslimana - smatrali su da je potrebno
napraviti ovu podjelu osobina kako bi se jasno znalo koje su osobine
prenesene i potvrene, a koje nisu.
Lina svojstva su ona svojstva kojima je Allah, subhanehu ve
te'ala, oduvijek bio i jo uvijek je opisan, kao znanje, mo, sluh, vid,
snaga, mudrost, uzvienost, veliina, a u njih spadaju i izjavna svojstva
poput lica, dvije ruke i dva oka. Ako promislimo o navedenim primjerima
Allahovih savrenih osobina Bia, uvidjet emo da nisu povezana sa
Njegovim htijenjem, ve su to line osobine Njegovog velianstvenog
Bia, dok su praktina svojstva (svojstva radnji i djela) , poput stvaranja,
vezana za Njegovu volju: kada eli, tada stvara, u obliku u kojem eli i sl.
Praktina svojstva (sifatul-ef'al) su svojstva koja su vezana za
Allahovu, delle delaluhu, volju: ako hoe, On ih uini, a ako nee - ne
uini ih, poput uzdizanja na Ar i silaska na najnie nebo. Neko svojstvo
moe biti istovremeno lino i praktino, poput govora koji je s obzirom
na svoju osnovu lino svojstvo, jer Allah, delle anuhu, oduvijek i jo
uvijek ima svojstvo govora. S obzirom na pojedinani govor, to je
praktino svojstvo, jer je govor vezan za Allahovu, subhanehu ve te'ala,
volju: On govori kada hoe i ta hoe, kao to stoji u rijeima Uzvienog:

"I, zaista, On moe, kada neto hoe, samo za to rekne: 'Budi!' - i ono
bude." 1
t Jasin, 82.

49

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

Ovim ajetom potvrujemo Allahovu osobinu volje, to znai da se

nita ne deava bez Njegove volje, odnosno sve se dogaa Njegovom
univerzalnom voljom. Tako je Allahov govor vezan za Njegovu volju, tj.
Njegov govor dolazi nakon Njegove volje, htijenja, da neto kae. Svako
svojstvo koje je vezano za Allahovu volju podlijee Njegovoj mudrosti
koja nam moe biti poznata, a nekada nismo u mogunosti da je
dokuimo, ali pouzdano znamo da On, Uzvieni, ne eli neto a da to nije
u skladu sa mudrou, kao to nam to dokazuju Njegove rijei:

..
t "' t-: "' ,;:. .. " ..l 1 ..." 1 .. j",. ":

l -:: fl "' ,T .... ; " ...

u o u u "). uJ t'--J
1

;t "'

"A vi ete htjeti samo ono to Allah hoe - Allah, uistinu, sve zna i
mudar je" 1, tj. sve to se dogaa biva Njegovom voljom, koja proizlazi
iz Njegovog apsolutnog znanja i potpune mudrosti.

Ovim ajetom se odgovara svima onima koji Allahu, tebareke ve

te'ala, negiraju osobinu mudrosti, poput e'arija i filozofa, a rijei: "Svako
svojstvo koje je vezano za Allahovu volju podlijee Njegovoj
mudrosti", predstavljaju odgovor mu'tezilima, koji su potvrdili mudrost,
ali su negirali da kao svojstvo pripada Allahu, ve smatraju da je stvorena
i da se pod tim misli na Allahovu dobrotu i dobroinstvo prema
stvorenjima.

t El-Insan, 30.
so

ESTO PRAVILO
POTVRIVANJE SVOJSTAVA NALAE OBAVEZU
ODRICANJA OD DVIJE VELIKE OPASNOSTI: ET-TEMSILA
(ANTROPOMORFIZMA, POISTOV]EIVANJA SA
STVORENJIMA) I ET-TEKJIFA (KVALIFIKACIJE)

ET-TEMSIL
Et-temsil (poistovjeivanje) predstavlja uvjerenje onoga koji
potvruje Allahova, tebareke ve te'ala, svojstva, da su ta Allahova
svojstva koja je potvrdio ista kao svojstva stvorenja, a ovo vjerovanje je
neispravno i na to ukazuju i erijatski i razumski dokazi. Od erijatskih
dokaza su rijei Uzvienog:

, --,
, .JAJ
,-

_ ..

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." 1

..

b.

'"u ,

..

----

--

"Pa da li je onda Onaj koji stvara kao onaj koji ne stvara?! Urazumite
se!"2 Ovdje Uzvieni Allah, postavljajui pitanje, negira slinost sa
onima koje Mu drugi smatraju ravnim.

"Zna li da ime Njegovo ima iko!"3, tj. da li poznaje ijedno stvorenje

slino Njemu? Ovakav nain postavljanja pitanja od strane Allaha,
azze ve delle, ima znaenje negacije. Dakle, ne postoji niko ko je
slian Allahu:

"...i niko Mu ravan nije!"4

Razumski dokaz zasnovan je na nekoliko aspekata:

t E-ura, 11.
2 En-Nahl, 17.
3 Merjem, 65.
4 El-Ihlas, 4.
Sl

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVOG / 5anel. Rami6

Prvo: Ope je poznato da izmeu Tvorca i stvorenja postoji razlika

u biu, a to obavezno znai da meu njima postoji razlika i u svojstvima,
jer svako bie odlikuje se odgovarajuim svojstvima, to je oito i vidljivo
u svojstvima stvorenja koja se razlikuju u svojoj biti. Tako, naprimjer,
snaga deve razlikuje se od snage sitnoga mrava. Shodno tome, ako je
vidljiva razlika izmeu stvorenja i pored njihovih zajednikih osobina i
porijekla, onda je postojanje razlike izmeu njih i Tvorca mnogo
izraenije i jae.
Drugo: Tvrdnja o slinosti Tvorca, koji je savren sa svih aspekata,
sa stvorenjem koje je potinjeno, nepotpuno i zavisno od Onoga koji ga
upotpunjava, predstavlja umanjivanje Allahove, subhanehu ve te'ala,
biti, jer poreenje Onoga koji je savren sa nepotpunim stvorenjem ini
njega manjkavim.
Tree: Svojstva stvorenja, iako imaju zajedniki naziv, razlikuju se
u sutini i kakvoi.

Tako naprimjer, ovjek ima noge koje se razlikuju od slonovih

nogu, ima snagu, ali se ona razlikuje od devine snage i izdrljivosti.
Dakle, iako svojstva ovih stvorenja imaju zajednike nazive, meu njima
postoje sutinske razlike u kakvoi i opisu, to ukazuje na injenicu da
zajedniki naziv za neko svojstvo ne znai nuno i istovjetnost u biti.
ET-TEBIH
Et-tebih (antropomorfizam) i et-temsil oznaavaju poistovje
ivanje, a razlikuju se u tome to et-temsil predstavlja poistovjeivanje u
svim svojstvima, dok je et-tebih poistovjeivanje u veini svojstava, ali je
negiranje et-temsila pree, shodno tekstu Kur'ana:

,, --, .. .. _ .,
c;r- _,AJ .. .. ,_;-::'
,-

..

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." 1

J.

..

ET-TEKJIF
Et-tekjif (kvalifikacija) predstavlja uvjerenje onoga koji potvruje

Allahova, delle delaluhu, svojstva da je kakvoa Allahovih svojstava

takva i takva, bez uporeivanja sa neim slinim. Ovo uvjerenje je
neispravno i na to ukazuju erijatski i razumski dokazi.
t E-ura, ll.
52

SVOJSlVfl f'\ILOSTIVCXJ / 5anel Rami6

erijatski dokazi:

Q Wf .:.. j
-

....".,

J.

J.

"

" a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti." 1

0,!
0 :,1 :.f ljijTj iTj

.,
,

"Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e

se, zaista, odgovarati." 2

Poznato je da mi ne posjedujemo znanje o kakvoi svojstava naeg

Gospodara, jer nas je Uzvieni obavijestio o svojstvima, a nije nas
obavijestio o njihovoj kakvoi.
Stoga, nae odreivanje kakvoe svojstava predstavlja zalazak u
sferu o kojoj nemamo znanja i govor o onome to nismo u stanju
obuhvatiti naim razumom.
Razumski dokaz je zasnovan na injenici da se kakvoa svojstva ne
moe spoznati osim na jedan od tri naina:
1.

2.

3.

poznavanjem kakvoe njegove biti,

poznavanjem onoga ko je istovjetan sa njim,
istinitom vijeu od njega.

Kada je u pitanju kakvoa Allahovih, delle anuhu, svojstava,

nijedan od ovih naina se ne prihvata jer takvo odreivanje kakvoe
Allahovih svojstava u potpunosti je neispravno.
Ovu injenicu ilustrirat emo sljedeim primjerom: Kada kaemo
da "Allah uje", mi nismo u mogunosti da to ulo sluha opiemo, ulazei
u kakvou ula, jer mi ne poznajemo kakvou Allahovog velianstvenog
i uzvienog Bia, te shodno tome ne poznajemo ni ulo sluha. Ne postoji
niko ko je istovjetan Allahu, tebareke ve te'ala, kako bismo mogli kazati
da je Njegov sluh poput sluha tog i tog. Takoer, ni Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, nije nas obavijestio o kakvoi svojstva sluha koje
t Taha, 110.

2 El-Isra, 36.

53

SVOJSNfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami.

posjeduje Uzvieni Allah, kao ni o kakvoi drugih savrenih svojstava.

Allah, tebareke ve te'ala, kae:

Q ($T T 'T
"Milostivi koji se uzdigao iznad Ara." 1
U ovom sluaju znamo da se Uzvieni uzdigao iznad Ara, ali nije
nam poznato kako se uzdigao, dakle ne znamo kakvou svojstva
uzdignua iznad Ara, jer ne poznajemo Allahovo Bie. Kako ne postoji
neko ije su osobine istovjetne osobini "uzdignua" na neto poput Ara,
tako ne moemo znati ni nain ni kakvou Allahovog uzdignua. Allah,
tebareke ve te'ala, nije nas obavijestio o tome kako se uzdigao iznad Ara
i zato neki uenjaci kau: Kada te dehmija upita: "Kako se Allah
uzdigao iznad Ara?", odgovori mu: "Allah nas je obavijestio o
uzdignuu, a nije nas obavijestio o kakvoi Svoga uzdignua".
Drugi kau: "Ako bude upitan kako se uzdigao", ti njega upitaj :
"Kakvo je Allahovo Bie ?", ako ti kae: "Ja ne znam kakvo je Allahovo
Bie", onda mu reci: "Takoer ne poznajemo ni kakva su Njegova
savrena svojstva! " Govoriti o kakvoi Allahovih savrenih osobina isto
je kao govoriti o Njegovom uzvienom Biu.
Takoer, skupinama koje ulaze u kakvou Allahovog uzdignua,
postavljamo pitanje:
Koju kakvou moe odrediti Allahovim
"
svojstvima?"

Koju god im kakvou odredi u svome mozgu, Allah je vei i

uzvieniji od toga.

Dakle, Allah, delle ve 'ala, opisao se svojstvom uzvienosti i

potvrdio da se uzdigao iznad Ara, i kako god to predstavili u svom
mozgu, Allah, tebareke ve te'ala, je uzvieniji i vei od toga, Njemu
pripada savrenstvo u svakom pogledu. Ovako emo kazati i za sva ostala
Allahova svojstva.

Koju god kakvou odredi Allahovim svojstvima, rei e neistinu,

jer nema znanja o tome. Uzvieni Allah nije nas obavijestio o
kakvoi Svojih svojstava, tako da odreivanje njihove kakvoe
predstavlja la i neistinu.

Taha, S.
54

SVOJS1Vft 1'\ILOSTIVO<i / 5a Rami

Kako bismo to potvrdili, navest emo primjer svojstva Allahovog

velianstvenog govora.
Mi znamo i vrsto vjerujemo da Allah govori, ali kako i na koji
nain - to ne znamo.
ovjek posjeduje mo govora, a isto tako i ptica posjeduje svoju
mo govora. Allah, delle ve 'ala, kae:

-
z;."'

"'

, t "'

.Jij .PJI 4 t.:JI J llj

J
"J.

"*

....

"

"' ,

"

"

"'

;,.

.).,J I.) jj
"'

"

"'

J.

" - J.

"'

J ;,alT _,."{ u ,1

...

"l Sulejman naslijedi Davuda i ree: '0 ljudi, dato nam je da

razumijemo ptiije glasove i svata nam je dato; ovo je, zaista, prava
blagodat!"' 1

Postavlja se pitanje d a li su ptiiji glasovi i govor poput govora

razumnih bia - ljudi?
Mi nismo u mogunosti odrediti, ni znati, niti razumjeti nain
komuniciranja ptica, ak i u domenu ljudske komunikacije postoje
razlike, naprimjer i Arap i nearap govore, ali se razlikuju jezici, nain
izraavanja i ishodita glasova. Kada je tolika razlika izmeu svojstava
stvorenja, kako onda moemo znati kakvou i oblik Allahovog govora? !
Shodno tome, obaveza j e uzdrati se od bilo kakvog odreivanja kakvoe
Allahovih svojstava. Najbolje pojanjenje u vezi sa kakvoom Allahovih
svojstava dao je imam Malik, rahimehullah. Naime, kada su ga upitali o
Allahovim rijeima:

"Milostivi koji se uzdigao iznad Ara"2:

"Kako se uzdigao?", on je oborio glavu dok mu se znoj slijevao niz
elo od uzbuenja zbog takvog pitanja, i ljutito odgovorio: "Uzdizanje je
poznato, a kako se desilo (kakvoa) , to je za nas nedokuivo, vjerovanje
u to je obaveza, a pitanje o tome je novotarija." 3 Takoer, ovu predaju je
En-Neml, 16.
2 Taha, 5.
3 Ez-Zehebi u El-Uluvv, Ebu Nu'ajm u El-Hil'jetu, Ed-Darimi u Er-Redu alel
dehmije, El-Laleka'i u erh usuli i'tikadi ehli sunneh, Es-Sabuni u Akidetus-selef,
1

55

SVOJSNft /\ILOSTIVCXi / 5anel Rami

imam Malik prenio od svog uitelja Er-Rebi'e koji je o pitanju Allahovog

uzdizanja iznad Ara rekao: "Uzdizanje je poznato, a njegova kakvoa je
nepojmljiva." 1
Ispravni islamski uenjaci iz generacija poslije Er-Rebi'e i imama
Malika slijedili su ovo mjerilo ukazujui na nepojmljivost Allahovog
uzdizanja i jasno naglaavajui da o tom pitanju u erijatu nije nita
navedeno, te da je u sluaju izostanka valjanog erijatskog dokaza,
obaveza suzdrati se od davanja miljenj a o kakvoi Allahovih svojstava.
Otuda je neophodno da se svaki musliman suzdri od zalaenja u
kakvou Allahovih svojstava ili njenog odreivanja, jer razmatranje ovog
pitanja vodi ka zalaenju u opasno podruje iz kojeg se poslije teko
izvui. Ako ejtan u tvoje srce ubaci misli o kakvoi Allahovih imena,
maj da te navraa na zlo, pa potrai zatitu kod svog Gospodara, jer je
On tvoje utoite, i radi ono to ti je naredio, jer je On taj koji ti daje
lijek, kao to Uzvieni kae:
",,.. J.

..

J.

J.

J.. ..

"'

"'

' P' Y. .,J u v JJ

,

"'

......

.,

"'

..

"A kad ejtan pokua da te na zle misli navede, ti zatrai utoite u

Allaha, jer On, uistinu, sve uje i zna sve."2

El-Bejheki u Esma'i ves-siJat. Imam Ez-Zehebi predaju je OCtJemo

vjerodostojnom, a ejh Albani smatra je jakom. Hafiz Ibn Hader rekao je da je
lanac predaje dobar.
t Ez-Zehebi u El-Uluvv, El-Laleka'i, Ibn Kudame u Isbatu sifetil-'Uluvv, El
Bejheki u Esma'i ves-siJat.
ejh Ibn Tejmijje, rekao je u El-Hemeviji: "Sened je vjerodostojan."
2 Fussilet, 36.
56

SEDMO PRAVILO
ALLAHOVA SVOJSTVA SU OBJAVLJENA I NISU
PODLONA RAZUMSKOM TUMAENJU
Ovo pravilo podrazumijeva da se Allahu ne pripisuju nikakva
svojstva izuzev svojstava koja su objavljena u Kur'anu ili sunnetu
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Imam Ahmed, rahimehullah, rekao je: "Allah se ne opisuje osim
onim ime je opisao Sebe ili ime ga je opisao Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, i nema izlaska izvan okvira Kur'ana i sunneta."
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Osnova ovog poglavlja
(Allahovih lijepih imena i savrenih osobina) jeste da se Allah, tebareke
ve te'ala, opisuje samo onim osobinama kojima se On opisao i kojima ga
je opisao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i potvrujuim i
negirajuim. Allahu potvrujen1o one osobine koje je On potvrdio za
Sebe, a negiramo one koje je On negirao, odbacio od Sebe. Poznato je da
se metodologija selefa - ispravnih, dobrih prethodnika - temeljila na
potvrivanju potvrenih osobina, bez poistovjeivanja (sa osobinama
stvorenja) i ulaska u kakvou istih, kao i bez negiranja, iskretanja i
izvrtanja znaenja. Takoer su negirali one osobine koje je Allah
odbacio od Sebe (negirao) , uz potvrivanje onoga to je za Sebe potvrdio,
bez injenja ilhada (nevjerstva, iskretanja, izvrtanja i negiranja) u lijepim
imenima ili ajetima." 1
Kur'an i sunnet utvruju neko Allahovo svojstvo na tri naina:

Prvi: Da je to svojstvo u njima jasno spomenuto, poput moi,

snage, milosti, odmazde, lica, dvije ruke i sl.
Svojstvo moi:

"

a sva mo pripada samo Allahu." 2

Svojstvo snage:

t Medmu 'u fetava.

2 En-Nisa, 139.
57

SVOJSlVft MILOSTIVO<i / 5anel Rami

, l
, j
" ,l al
_ji .JA
, "' ., o>a-J

,,,I J,:, Ji
"'
,l

"

"Opskrbu daje jedino Allah, Moni i Jaki!" 1

Svojstvo milosti:

.iTJ .J)iiT .Jj

"Gospodar tvoj mnogo prata i neizmjerno je milostiv. "2
Svojstvo odmazde:

"' ,. ' "' . l

"'.... t
j..1.t
-;. 1-'u
.

..

...

",

"Odmazda Gospodara tvoga e, zaista, estoka biti!"3

Svojstvo lica:

",

".

'""

""

", J
",
.J Ij t J :, .) j :..H
"

J .,

"A ostaje Lice tvoga Gospodara, velianstveno i plemenito."4

Svojstvo dvije ruke:

.
, .,", ,o 1 ..1.1
", ..", '.
.. ":..
"' -
", , 9
::r
.
,.,&
-
-
....

..

"Ne, obje su ruke Njegove pruene, On udjeljuje koliko hoe!5"

""-'

Drugi: Da je svojstvo sadrano u Allahovom imenu . Onaj koji

oprata posjeduje svojstvo oprosta, Onaj koji uje posjeduje sluh i sl.
Trei: Jasno spominjanje radnje ili opisa koji ukazuje na svojstvo,
poput uzdizanja na Ar ili silaska na najblie nebo, ili dolaska radi
razdvajanja stvorenja na Sudnjem danu ili kanjavanja zlikovaca. Na ova
svojstva ukazuju sljedei dokazi:

O l>T JuT _iT

"Milostivi koji se uzdigao iznad Ara." 1
t Ez-Zarijat, 58.
2 El-Kehf, 58.
3 El-Burud, 12.
4 Er-Rahman, 27.
s El-Maide, 64.
58

SVOJSIVfl MILOSTIVOG / 5aoo R.ami

Ako neko kae: "Ti potvruje svojstvo silaska, a ne postoji

erijatski tekst koji potvruje izraz en-nuzul", odgovorit emo: "Tano,
ne postoji taj izraz, ali postoji radnja koja ukazuje na tu osobinu, odnosno
sadri tu osobinu, poput rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Na Gospodar u zadnjoj treini noi
(jenzilu) sputa se na zemaljsko nebo i govori: -Ko Me zove - odazvat u
se, ko neto trai - dat u mu, ko Me zamoli za oprost - oprostit u
mu."'2 Takoer i svojstvo dolaska (el-medi'u) ili kanjavanja (el-intikam)
i dr., proizlaze iz opisa radnji.

"l

kada dode Gospodar tvoj, a meleki budu sve red do reda."3 '

"Mi emo, zaista, kazniti zlikovce!"4

etvrto: Svojstvo savrenstva koje proizlazi iz negirajuih osobina:

"'

J...

"

'lj .10-.L>b 'l

"

.ll

J.

" J.

"Ne obuzima Ga ni drijeme ni san!"5

Nije dovoljno vjerovati samo da Uzvieni Allah ne spava, ve tome
treba dodati da On ne spava zbog savrenosti Svog potpunog ivota.

l l .J .:.ll:! 'lj
t

"

.ll

"Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti. "6

Negiranje nepravde Allahu, delle ve 'ala, sadri savrenstvo
Njegove pravde. O ovome smo govorili u treem pravilu vezanom za
Allahova svojstva. Ovo su etiri naina putem kojih moemo potvrditi
neko Allahovo svojstvo.

Taha, 5.
2 El-Buhari, Muslim, Ebu Davud, Et-Tirrnizi, Ibn Made, Ahmed i dr.
3 El-Fedr, 22.
4 Es-Sedde, 22.
s El-Bekare, 255.
6 El-Kehf, 49.
1

59

PRAVILA O DOKAZIMA KOJIMA SE

POTVRUJU ALLAHOV A IMENA I SVOJSTVA
PRVO PRAVILO

DOKAZI KOJIMA SE POTVRUJU ALLAHOVA IMENA I

SVOJSTVA SU KUR'AN I SUNNET POSLANIKA, SALLALLAHU
ALEJHI VE SELLEM
Sukladno tome, Allahova imena i svojstva ne potvruju se osim
Kur' anom i sunnetom. Dakle, obaveza je potvrditi Allahova imena i
svojstva koja su potvrena u Kur'anu i sunnetu i negirati imena i svojstva
koja su negirana u Kur'anu i sunnetu, uz potvrivanje potpunosti
njegove suprotnosti. to se tie rijei kojima se aludira na Allahova
imena i svojstava za koja nije navedena ni potvrda ni negacija, u tom
sluaju obaveza je zastati na tim rijeima, odnosno nee se ni potvrivati
ni negirati zbog nepostojanja njihove potvrde ili negacije u Kur'anu i
sunnetu. Meutim, u pogledu znaenja tih rijei, moe se ui u detalje,
pa ako se njima eli istina koja dolikuje Allahu, tebareke ve te'ala, onda
su one prihvatljive, a ako se eli aludirati na znaenje koje ne dolikuje
Allahu, tebareke ve te'ala, onda je obavezno odbacivanje takvih rijei.
Takoer, u ovu kategoriju ulazi i svako svojstvo na koje upuuje neko od
Allahovih djela, poput uzdizanja iznad Ara, ili silaska na najblie nebo,
ili dolaska radi razdvajanja Njegovih robova na Sudnjem danu ili
Njegovih drugih slinih djela kojima se ni vrste ne mogu nabrojati, a da
ne govorimo o pojedinanim djelima. Kae Uzvieni:

; ..,
"A Allah radi to hoe." 1

Neka od potvrenih svojstava su da ima lice, dva oka, dvije ruke i

slino tome.
Zatim, Allahov govor i Allahova volja, sa svoje dvije vrste: el
kevnijj (kosmika volja) i e-er'ijj (erijatska volja) . Kosmika je u

t Ibrahim, 27.
60

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5anet Rami-

znaenju ope volje, a erijatska u znaenju onoga to Allah, tebareke ve

te'ala, voli. 1
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Kur'an ukazuje
da postoje dvije vrste Allahove volje: erijatska (vjerska ) volja
kosmika (opa odredba) . Dokazi za prvu vrstu su rijei Uzvienog;
,

, ., ,
..._-, :q

..J--1

,
,
"" ... ... ,.., , ,
- , ' l .1<'(.
.L
l .L
J..f J '
J!.,

, JI.

"Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate."2

, ... "'==-'
...... .
, ... '... ,
, ,... "..

- u
"-""J.

,.. ..

,
, : L't .L J...

, ... ... , '!] ,

_,

.. ...

"

,
..J

...

- ;
" ve eli da vas uini istim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da
biste bili zahvalni. "3

"Allah eli da vam objasni i da vas putevima kojma su ili oni prije
vas uputi, i da vam oprosti. A Allah sve zna i mudar je. "4

Volja u navedenim ajetima je volja zadovoljstva, ljubavi (ono to

Allah voli i ime je zadovoljan) , a to je vjerska vrsta volje, odnosno
erijatska volja.
Poput ajeta u kojem kae:

J
...,
-1
, ... ... C.""
...
, , , \ ... \""
.L.,\
,
J
J
J

'-f
..

.. ...

'J

"Dinne i ljude stvorio sam samo zato da Me oboavaju."5

Primjer kosmike volje (openite volje) nalazi se u rijeima

Uzvienog Allaha:

Sva navedena svojstva detaljno emo, inallah, pojasniti u nastavku knjige.

2 El-Bekare, 185.
3 El-Maide, 6.
4 En-Nisa, 26.
s Ez-Zarijat, 56.
1

61

SVOJSlVft /'\ILOSTIVCXi / 5aoo Ramie

r;_i J.
--

. ?'
ti
::

"Onome koga Allah eli da uputi - On srce njegovo prema islamu

raspoloi, a onome koga eli da u zabludi ostavi - On srce njegovo
stegne i umornim uini kao da ini napor da na nebo uzleti." 1

Ili primjer govora muslimana: "Ono to Allah hoe, to biva, a ono

to nee, to ne biva", tako da sve stvoreno potpada pod ovu vrstu
kosmike volje, svaka vrsta dobra i zla potpada pod ovu vrstu kosmike
volje. Ova vrsta volje obuhvata ono to ne obuhvata erijatska volja. " 2
Takoer, Allahova potvrena svojstva su i zadovoljstvo, ljubav,
srdba, prezir i slino tome.
Svojstva za koja je u odnosu na Allaha, tebareke ve te'ala,
navedena negacija, zbog odbacivanja tog svojstva i potvrivanja
potpunosti njegove suprotnosti, jesu: smrt, san, drijeme, nemo, umor,
nepravda, nepoznavanje ljudskih djela, da postoji neko slian ili ravan
Njemu, i slino tome.
U svojstva za koja nije navedena ni potvrda ni negacija spada rije
el-diha mjesto (pravac) . Otuda, ako neko upita da li treba potvrditi
Allahu, subhanehu ve te'ala, mjesto, odgovaramo:
-

"Za rije mjesto u Kur' anu i sunnetu nije navedena ni potvrda ni

negacija, i umjesto toga dovoljno je ono to se u njima navodi ..!l da je
Uzvieni Allah na nebu.
to se tie znaenja rijei mjesto, njome se moe ukazivati na nisko
mjesto, ili na visoko mjesto koje Ga ograniava, ili na visoko mjesto koje
Ga ne ograniava.
Prvo maenje je neispravno zbog toga to se time negira Allahova
uzvienost koja je potvrena Kur'anom, sunnetom, razumom, uroenom
sklonou prema vjeri i idma'om (konsenzusom) .
Drugo znaenje takoder je neispravno, jer je Allah, subhanehu ve
te'ala, iznad toga da Ga ograniava neto od onoga to je stvorio.

t El-En' am, 125.

2 Medmu'u Fetava.
62

SVOJSlVfl MILOSTIVO<i / 5ane.l Rami

Tree znaenje je ispravno i istinito, jer je Allah uzvien iznad

Svojih stvorenja i ne ograniava Ga nita od onoga to je stvorio. Dokaz
za ovo pravilo nalazimo u erijatskim izvorima i razumu.

Od erijatskih dokaza su rijei Uzvienog Allaha:

J
.. J J ..
J .. ..
J J ..
..
.. J .. J
SJ u_,A') l_,l:jlj ol,;
.) 4lJ_r l l ..u.Aj

, .. t

-;

..

"A ova Knjiga koju objavljujemo blagoslovljena je, zato je slijedite i

grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala." 1

1..

.J

"
'--J
-... .. -;

... .. , '

J
J.
t,....1 -(1 ".a."-J J..J.. \.!
, ;r
!.,r 1
!.;i
.f"'1

lJ l ($"'
._.,.
Y'-j
,.
"
" ."

J.

",.

J .. ., ..

....

J i 4=I.J

"l

zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, vjerovjesnika, koji ne

zna da ita i pie, koji vjeruje u Allaha i rijei Njegove; njega slijedite
- da biste na Pravom putu bili!"2

:&1 0j :&l i_,.iflj l.,Pu j J J;u.iT I; j

A.

"Ono to vam Poslanik kao nagradu da - to uzmite, a ono to vam

zabrani - ostavite; i bojte se Allaha jer Allah, zaista, strahovito
kanjava."3

QJ I,_j;.. _,)r. .!J,:i.:,f"Lj Jj .;J ":%\tti.f iai J.?5JI .;

"Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu, a onaj ko
glavu okree - pa, Mi te nismo poslali da im uvar bude. "4

,..

.,J , ': , -: ..

.. "- J
l a .

' ......l
' J ./ l
t.,l" "U.J" l ;
- L l 1-y..t
- L l:J" :JJ I l
"

'.r Ut" ./
..

"

""

....

t El-En'am, 155.
2 El-A' raf, 158.
3 El-Har, 7.
4 En-Nisa, 80.
63

....

t .

....

-: jJI t..l lL
d-..
-,.:. .
t

..

SVOJS!Vfl i-'IILOSTIVOG / 5a.nef R.a.mi

"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i

predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete, obratite se
Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet, to vam je
bolje i za vas rjeenje ljepe." 1

;1:;:-f Ji j Jf !! 9h

"l sudi im prema onome to Allah objavljuje i ne povodi se za

prohtjevima njihovim."2
Postoji jo mnogo drugih tekstova koji ukazuju na obavezu
vjerovanja u ono to je objavljeno u Kur'anu i sunnetu Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Svaki tekst koji ukazuje na obavezu vjerovanja
u ono to objavljeno u Kur'anu, ujedno ukazuje i na obavezu vjerovanja
u ono to je navedeno u sunnetu, jer je u Kur'anu izreena naredba o
obaveznosti slijeenja i vraanja Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
prilikom spora i neslaganja. Dok je Poslanik bio iv, ovo vraanje
realiziralo se linim obraanjem njemu u svim pitanjima, a nakon njegove
smrti vraamo se na njegov sunnet. Shodno tome, kakvo to vjerovanje u
Kur'an ispoljava onaj ko se oholi nad Poslanikom, sallallahu alejhi ve
sellem, onaj ko se ne vrati Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom
neslaganja, onaj ko ne prihvata ono to je objavljeno u njegovom
sunnetu? ! Allah, delle delaluhu, kae:
"'

u:-.. 1
-s

,. ' J.", "'

.,

",. ",.

.If ,J.

",

., ""

111

J. 111

.ll' .,.. ,_

.,,.

'"" ",

'if,.

'! <5PJ 44>-_;J (.$ ..UJ - W_pj

' ,J. .,

,1'

"

""

"

"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve i kao uputu i

milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju."3
Poznato je da se objanjenje za mnoge naune i praktine erijatske
odredbe nalazi u sunnetu, stoga se njihovo pojanjenje sunnetom smatra
kao pojanjenje Kur'anom.
to se tie razuma, kaemo da detaljan govor o tome ta je
obavezno, zabranjeno ili dozvoljeno u odnosu na Allaha spada u podruje
gajba, koje se ne moe dokuiti razumom, te je u tome obavezno vraanje
na ono to je dolo u Kur'anu i sunnetu.

t En-Nisa, 59.
2 El-Maide, 49.
3 En-Nahl, 89.
64

DRUGO PRAVILO
STROGA JE OBAVEZA PRIMJENJIVATI KUR' ANSKE I HADISKE
TEKSTOVE U KONTEKSTU NJIHOVOG JASNOG ZNAENJA,
BEZ KRIVOG TUMAENJA, POGOTOVO KADA SE RADI O
TEKSTOVIMA KOJI GOVORE O SVOJSTVIMA, GDJE NEMA
MJESTA ZA RACIONALNA TUMAENJA
Dokaz za ovo pravilo nalazi se u erijatskim tekstovima i razumu.
erijatski dokazi su Allahove rijei:

, 91

);

'

it ot:! ..u)i

i OJ!' J;;

"Donosi ga povjerljivi Dihril, na srce tvoje, da opominje, na jasnom

arapskom jeziku" 1
... f
,
b';ji ji
bj
0 .,1!;; ,
J

...

"

J J

tJ

"Objavljujemo je kao Kur'an na arapskom jeziku da biste razumjeli."2

J

...

-' :
...:.,_)
....

..
l..

, 4=e1;1
r

...

, .. .:,;;..
.
!?' G,...Jt
...../"
J

bl

'

"Mi je objavljujemo kao Kur'an na arapskom jeziku, da biste

razumjeli."3
Sve ovo su dokazi koji ukazuju na strogu obavezu razumijevanja
Kur'ana prema onome na to ukazuje njegovo vanjsko znaenje na
arapskom jeziku, osim ako ne doe neki erijatski dokaz koji to spreava.
Allah, tebareke ve te'ala, ukorio je jevreje zbog njihovog iskrivljivanja
znaenja i pojasnio da su oni zbog toga najudaljeniji ljudi od vjerovanja,
rekavi:

t E-u'ara, 193-195.
2 Jusuf, 2.
3 Ez-Zuhruf, 3.

65

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVOG / 5anel Ramii

, ".

...

...

, ...

r
j o l-

"Zar

, ... ....

se vi nadate da e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav

vjernici postati, a neki medu njima su Allahove rijei sluali, pa su ih,
poto su ih shvatili, svjesno izvrnuli." 1

K't"' ...

:::
...
j u.,Jfo..J 1_;.. ,;r l u..,t?' IJ .)LA ,ij l
., ... ...

... .,

...

...

, ...

...

...

......

"'

"Ima jevreja

koji izvru smisao rijeima i govore uvijajui jezicima

svojim i hulei pravu vjeru: 'ujemo, ali se ne pokoravamo!"'2

to se tie razumskih dokaza, kaemo da Onaj koji je objavio ove

tekstove najbolje zna ono to je htio da kae, a On nam se obraa na
jasnom arapskom jeziku, te je obavezno njihovo prihvatanje u skladu sa
jasnim vanjskim znaenjem. Suprotno postupanje dovelo bi do podjele u
miljenjima, a time i do podjele ummeta.

t El-Bekare, 75.
2 En-Nisa, 46.
66

TREE PRAVILO
JASNO, VANJSKO ZNAENJE TEKSTOVA KOJI GOVORE O
SVOJSTVIMA POZNATO JE SA JEDNOG ASPEKTA,
A NEPOZNATO SA DRUGOG ASPEKTA
Vanjsko znaenje tekstova koji govore o svojstvima poznato je sa
aspekta znaenja, ali je nepoznato sa aspekta kakvoe.
Dokazi za ovu tvrdnju nalaze se u erijatskim tekstovima i razumu:

t :"' . , ., ...
t
... .. JI
"
" '"" 1; r 'l:J
1

1
'"
l
"<'".l:.:J

.r
.... ... ;.r : 1

J
/
f. .. ... ..
"
:y . ...
- ... ... ..
.

"Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rijeima

njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku
primili." 1

"Mi

je objavljujemo kao Kur'an na arapskom jeziku, da biste

razumjeli."2

"A tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono to im se

objavljuje, i da bi oni razmislili."3
U ovom ajetu spominje se razmiljanje, a poznato je da se moe
razmiljati samo o onome to se moe shvatiti. Otuda se ovjeku sugerira
da razmilja o onome to je shvatio iz objave. Objavljivanje Kur'ana na
arapskom jeziku, da bi ga razumjeli oni koji poznaju arapski jezik, ukazuje
na to da je njegovo znaenje poznato i jasno, jer da nije tako, ne bi bilo
razlike izmeu objavljivanja na arapskom ili nekom drugom jeziku.
Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, pojanjenje Kur'ana ljudima
obuhvata pojanjenje kur'anskih rijei i njihovog znaenja.
Razumski dokazi:

t SAd, 29.
2 Ez-Zuhruf, 3.
3 En-Nahi, 44.

67

SVOJSNfl /'\llOSTIV()(j / .5aneJ. Rami

Nemogue je da Uzvieni Allah objavi Knjigu, ili da Njegov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izrekne rijei, i da se tom Knjigom i
tim rijeima eli uputa ljudi a da one ostanu nejasne i neshvatljive u
najvanijim i najpotrebnijim stvarima, kao to su nejasna slova {na
poetku pojedinih sura) , iz kojih se ne moe nita shvatiti. Takvo neto
predstavljalo bi glupost koju odbacuje Allahova mudrost, a On Uzvieni
rekao je u Svojoj Knjizi:

....
J.
J.
J..t

: l "'_ :. ,..J.. _,4:.!..1

, , ""l

""
t!"'
.
l
j
. . ....
u..tJ '-'

""
;
- ""
r
"'
Q.;.:-:>

"" "'
:'

'.

'

.--:. )1

",

"Elif-lam-ra. Ovo je Knjiga iji se ajeti pomno niu i od vremena do

vremena objavljuju, od Mudrog i Sveznajueg." 1

Ovo su bili erijatski i razumski dokazi o naem poznavanju

znaenja tekstova koji govore o svojstvima.
to se tie dokaza o naem nepoznavanju tih tekstova sa aspekta
kakvoe tih svojstava, njih smo prethodno ve naveli u estom pravilu
vezanom za Allahova svojstva. Ovim je postala jasna neispravnost pravca
el-mufetlida (onih koji znanje o znaenju tekstova koji govore o
svojstvima pripisuju samo Allahu) , koji tvrde da je to pravac prvih
generacija muslimana. Oni, naprotiv, nemaju nita sa ovakvim pravcem i
od njih je prenesen veliki broj tekstova koji potvruju znanje o znaenju
ovih tekstova, nekada uopeno, a nekada pojedinano, a kakvou tih
svojstava pripisivali su i preputali samo Allahovom znanju. ejhul-islam
Ibn Tejmijje, rahimehullah, kazao je: "to se tie et-tefvida {pripisivanja
znanja o znaenju tekstova koji govore o Allahovim svojstvima iskljuivo
Allahu) , poznato je da nam je Allah, delle ve 'ala, naredio da
prouavamo Kur'an i podstakao nas na njegovo razumijevanje i
shvatanje, pa kako nakon toga da se od nas trai okretanje od njegovog
shvatanja, poznavanja i razumijevanja?! Ako bi bilo tako, onda
vjerovjesnici ne bi znali znaenje onoga ime je Allah Sebe opisao u
Kur'anu, ili veinu onoga ime je Sebe opisao, tavie, to bi znailo da su
govorili rijei ije znaenje nisu razumjeli! " Takoer je rekao: "Poznato je
da ovo predstavlja prigovaranje na Kur'an i poslanike, poto je Allah
objavio Kur'an i obavijestio nas da je to uputa i pojanjenje za ljude, te je
Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da ga dostavi na
najbolji nain i da pojasni ljudima ono to im se objavljuje, i naredio je da
t Hud,l.
68

SVOJSTVfl /'\ILOSTIV()(j / 5anel Rami-

se Kur' an prouava i razumijeva. Pored toga, najasnije u njemu

predstavljaju obavijesti o Njegovim svojstvima o kojima nas je On sam
obavijestio. Pa ako niko ne zna znaenje toga, onda ga niko nije razumio,
niti moe prodrijeti u njegovu sutinu, niti je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, pojasnio ljudima ono to im je objavljeno i nije im dostavio
objavu u potpunosti! Po toj pretpostavci, svaki nevjernik i novotar
govorio bi istinu po ovom pitanju, rekavi da je to spoznao svojim
miljenjem i razumom, a u tekstovima nema nita to se suprotStavlja
tome, jer su ti tekstovi nejasni i dvosmisleni i niko ne zna njihovo
znaenje, a ono ije znaenje ne poznaje niko, nije dozvoljeno uzimati
kao dokaz. Tako bi ovakvo miljenje zatvorilo vrata uputi i objanjenju
od strane Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a otvorilo vrata onima
koji im se suprotstavljalju, i oni bi rekli: 'Uputa i pojanjenje je na nain,
a ne nain poslanika, jer mi znamo ono to govorimo i to pojanjavamo
razumskim dokazima, a poslanici ne znaju ono to govore, a kamoli da
objasne ono to su eljeli rei! ' Iz ovoga nam je svima jasno da su rijei
onih koji pozivaju u ettefvid i tvrde da su sljedbenici sunneta i ispravnih
generacija muslimana jedne od najgorih rijei koje su izgovorili
Ovo miljenje Ibn Tejmijje,
sljedbenici novotarije i nevjerstva! " 1
rahimehullah, potpuno je ispravno i na to se nema ta dodati, da mu se
Allah smiluje i sastavi nas s njim u Dennetu!

El-'Akl ven-nakl.
69

ETVRTO PRAVILO
JASNO (VANJSKO) ZNAENJE JE ZNAENJE KOJE SE ODMAH
NAMEE RAZUMU, A ONO SE RAZLIKUJE ZAVISNO OD
KONTEKSTA I ONOGA EMU SE GOVOR PRIPISUJE
Jedna rije moe imati jedno znaenje u jednoj formi, a drugo u
drugoj formi.
Tako naprimjer rijeju

el-karjetu jednom se oznaava "narod", a

drugi put njihova naselja.

Primjer za prvo znaenje je u rijeima Uzvienog:
.. l,i lA .'i. l '.i .. ; u l
, .L!, l lA.."-. J'f l;,--a;r..,..Ji'

..f '-'
jJ
.. "

'-'

"

"

..

""

"'

J(

J.

..

"'

J tll
..

..

Q IJ J '
J

"l ne postoji nijedno naselje (njegovi stanovnici) koje Mi prije

Sudnjeg dana neemo unititi ili ga tekoj muci izloiti; to je u Knjizi
zapisano." 1
Izraz el-karjetu ovdje se odnosi na stanovnike tog mjesta, jer
kanjavanje se odnosi na iva bia, a ne na neiva.

rimjer za drugo znaenje je u rijeima Uzvienog:

,;iT o.:u.A , .. f i-<'t
: b i---f li , : J.i'L -- t 1 1iJ. J. (\;. L:J-LfJ'f u,1
.
'J
.. .:. .. ..
'l .Y c:s . ,; f.,
J
J..

....... - t.k. i

.Y

"l kad izaslanici nai Ibrahimu radosnu vijest donesoe: 'Mi emo
unititi stanovnike onoga grada, jer su njegovi stanovnici
nevjemici."'2 Izraz el-karjetu ovdje ima znaenje mjesta, grada ili sela.
Takoer se kae: "Napravio sam ovo svojom rukom", ali ta ruka
nije poput ruke u rijeima Uzvienog:

J. ' l --
-- " ' l
l "tl .-
"
'J

uu . ....
....."
""'

'

..

"' " .- _ '! H' 1 " t "

, .. u l
":; t ".- " 1 " h: " 1 1 ..:
c.S
'-- .. ."H.. U '"'

.
""

J.

-,.

.J.

, ..

t El-Isra, 58.

2 El-Ankebut, 31.
70

"",

.J.

..

..

J.

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5aoo Rami

(Allah) ree: "O lblisu! ta te je sprijeilo da padne na seddu

onome to sam stvorio rukama Svojim? Jesi li se uzoholio ili si od
uzvienih?" 1
U prvom sluaju ruka se vee za stvorenje, to mu i odgovara, a u
ajetu se ruka vee za Tvorca, to Mu prilii, ali niko zdrave prirode i uma
ne smatra da je ruka Tvorca poput ruke stvorenja i obrnuto. Ako je ovo
utvrdeno, onda se vanjska znaenja tekstova o svojstvima odmah
nameu razumu.
U PITANJU VANJSKOG ZNAENJA TEKSTOVA
O SVOJSTVIMA, LJUDI SE DIJELE NA TRI VRSTE

Prva vrsta: Oni koji su potvrdili istinitim vanjsko znaenje

svojstava koje se odmah namee razumu i koje prilii Allahu, tebareke ve
te'ala, te su se na tome zadrali. To su ispravne generacije muslimana
(selefi) , koje su se okupile oko Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,
prakse i smjernica, i njegovi ashabi i oni za koje se uistinu moe kazati da
su pripadnici ehli-sunneta vel-demata.
Oni su u tome postigli konsenzus
idma, kao to je prenio Ibn
Abdul-Berr, rekavi: "Svi pripadnici ehli-sunneta sloni su u potvrdi
vanju svih svojstava navedenih u Kur'anu i sunnetu i vjerovanju u njih,
te njihovom prihvatanju u pravom znaenju, a ne u prenesenom, a da pri
-

tome nisu zalazili u njihovu kvalifikaciju (kakvou) , niti Ga ograniavaju

ogranienim svojstvima."
El-Kadi Ehu Ja'la je u knjizi Ibtalut-te'vil rekao: "Nije dozvo-ljeno
odbacivanje ovih obavijesti (o svojstvima) , niti zanimanje njihovim
tumaenjem, i dunost je njihovo prihvatanje u vanjskom znaenju, te
uvjerenje da su to Allahova svojstva koja nisu slina svojstvima kojima se
opisuju stvorenja, a nikako uvjerenje u njihovu slinost. Nego se u tome
postupa na nain koji je prenesen od imama Ahmeda i ostalih imama."

Druga vrsta: Oni koji su vanjskom znaenju teksta (o svojstvima) ,

koje je uoljivo na prvi pogled, dali neispravno znaenje, koje ne prilii
Allahu, subhanehu ve te'ala, a to je poistovjeivanje Njegovih svojstava

sa ljudskim, te su njihova znaenja zadrali na tome. To su el-muebbihi, i

njihov pravac je neispravan.

SAd, 75.

71

SVOJS1Vfl 1'\JLOSTIVCXi / 5anel Rami.

Trea vrsta: Oni koji su vanjskom znaenju svojstava, koje se

odmah namee, dali neispravno znaenje, smatrajui da ne prilii Allahu.
To su sljedbenici et-ta'tila (opovrgavanja i nijekanja Allahovih svojstava),
svejedno da li se njihovo poricanje odnosi na sva imena i svojstva, ili je
ogranieno na neka od njih, ili samo na jedno od ovo dvoje. Oni su
vanjska znaenja tekstova izmijenili u znaenja koja su sami izmislili pri
emu su se mnogo zapetijali i napravili zbrku. To su nazvali tumaenjem
svojstava, a u stvarnosti to je njihovo opovrgavanje. I njihov pravac je
neispravan.

72

ALLAHOVA SVOJSTVA
.. l

'

.UJj j l &->j lj l lj

..

..

tr-_.

,l

- ..

,l

"Oni koji su posluni Allahu i Poslaniku bit e u drutvu

vjerovjesnika, i pravednika, i ehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah
milost Svoju darovao. A kako e oni divni drugovi biti!" 1

SVOJS1VO IVOTA
,

...

, ..

".,

...

... ...

...

'" &j 'J l Jb=ayj

fr.

,,

"Ti se pomdaj u ivog, koji ne moe umrijeti, i veliaj Ga, i hvali!"2

tj. u svim segmentima ivota budi onaj koji se oslanja na Vjenog,

ivog, Gospodara svih stvari i njihovog Posjednika. U ivotu se postavi
tako da On bude tvoje najvee blago i tvoje utoite, On ti je, zaista,
dovoljan i tvoj je pomaga.
". . . i veliaj Ga, i hvali! ", tj. istodobno Ga hvali i veliaj. Zato je
Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, govorio: "Slava Tehi, o moj
Boe, Gospodaru na, Tebi hvala! ", tj. iskreno Njega oboavaj i na Njega
se oslanjaj. 3

Jedna od definicija oslanjanja na Allaha - tevekkula jeste: "Istinsko

oslanjanje srca na Allaha, tebareke ve te'ala, prilikom pribavljanja koristi
ili izbjegavanja tete, u svim dunjalukim i ahiretskim stvarima,
preputajui sve stvari Allahu - vrsto vjerujui da niko ne moe dati
korist, niti otkloniti nedau osim Allaha." Imam Ahmed, rahimehullah,
rekao je: "Tevekkul je aktivnost srca."
Tevekkul, oslonac na Allaha, je jedna vrsta ibadeta, koji je vadib,
obaveza svakog pojedinca. Primjena tevekkula nije u oprenosti sa
uzrocima preko kojih je Allah, delle ve 'ala, odredio da se odvijaju
En-Nisa, 69.
2 El-Furkan, 58.
3 Ibn Kesir, Tefsir.

73

SVOJSIVft /'\llOSTIVCXi / 5anel Rami

Allahovi zakoni, jer Allah je naredio da se ti uzroci uzmu u obzir zajedno

sa tevekkulom. Ukazivanje na injenicu da Allahu, subhanehu ve te'ala,
pripada savreno svojstvo vjenog ivota, jasno upuuje na to da je On
jedini zasluan da se na Njega, delle delaluhu, oslanjaju stvorenja. Ne
postoji stvorenje vjenog ivota. Svakom stvorenju odreena je smrt,
tako da nakon njihove smrti i nestanka, propada i onaj koji se na
oslanjao na stvorenja.

Ajet potvruje svojstvo Allahovog savrenog ivota, a odbacuje i

negira svojstvo smrti.
U ajetu je spomenuta potvrda i negacija osobina (ivota i smrti) .

74

SVOJSTVO ZNANJA

. -- ,.:T --
O
- - .JAJ
t-dT- ... trT--!J .T:
-- -- 'fl'
..
. !J
J uJ .JA
A.

..

""

"

""'

""

"On je Prvi (El-Evvel) i Posljednji (El-Ahir) , Oevidni (Ez-Zahir) i

Skriveni (El-Batin) , i On sve ma." 1

El-Evvel Prvi, Onaj koji je prije svih stvorenja i koji je Tvorac

svega to postoji, On je prije svih stvari, a nita nije prije Njega.
-

Onaj koji je na kraju svega, Zadnji, On je nakon svake

stvari i nita nije nakon Njega.

El-Ahir

Ez-Zahir Onaj koji se otvoreno pokazuje sa svom Svojom moi,

snagom, veliinom i velianstvenou, Oevidni, Onaj koji oito vlada
svim stvarima.
-

Skriveni, Onaj koji je nevidljiv, Onaj koji se ne

pokazuje, Onaj koji je skriven osjetilima, Onaj koji poznaje sve skrivene
stvari.

El-Batin

Rijei Uzvienog Allaha:

., - ,

,......

z.;. jAj Ql

o
j l-' *
lj J J I jA
.,

......

ff

..

..

.:t

.....

"On je Prvi (El-Evvel) i Posljednji (El-Ahir) , Oevidni (E:t-Zahir) i

Skriveni (El-Batin) , i On sve zna"2,
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, protumaio je rekavi:
"Allahu, Gospodaru nebesa, Zemlje i velianstvenog Ara! Na
Gospodaru i Gospodaru svega! Ti si Onaj koji daje da pucaju sjemenke i
kopice! Ti si spustio Tevrat, lndil i Kur'an! Utjeem Ti se od svega to
je u Tvojoj vlasti!
Ti si Prvi i prije Tebe nema nita! Ti si Posljednji i poslije Tebe
nema nita! Ti si Ez-Zahir, iznad svega i iznad Tebe nema nita! Ti si
Skriveni, a Tebe nita ne spreava od nadziranja Tvojih stvorenja !
Otkloni o d nas dug i sauvaj nas siromatva! " (Ovo Ehu Salih prenosi

t El-Hadid, 3.
2 El-Hadid, 3.

75

SVOJS1Vfl f\ILOSTIVO<i / 5anel R,ami

preko Ehu Hurejre, radijallahu anhu, od Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem) 1
Hadis upuuje na Allahovo savdenstvo, kojem nema kraja, te
govori o Njegovoj sveobuhvatnosti u svakom pogledu ..

Naime, imena El-Evvel i El-Ahir upuuju na Njegovu vremensku,

a Ez-Zahir i El-Batin na prostornu sveobuhvatnost.
Zatim je obznanio da Njegovo znanje obuhvata sve, kako u
prolosti tako i u sadanjosti i budunosti.

Njegovo znanje obuhvata kako vii tako i nii te vidljivi i nevidljivi

svijet. Njemu nita nije skriveno, ak ni zrno goruice u zemlji ili na
nebu. Allah, tebareke ve te'ala, kae:

j o J ,, :.:J-1 j 5(jT J j 9T J .41

<..> ;Ji

,,

:.:J-1

"Neka je hvaljen Allah ije je sve ono na nebesima i sve ono na

Zemlji! Hvaljen neka bude i na onom svijetu! On je Mudri i o svemu
obavijeteni, Svemajui."2
Uzvieni, govorei o Svom plemenitom Biu, obavjetava da
Njemu pripada apsolutna zahvalnost i na dunjaluku i na ahiretu.

On je Davalac blagodati iteljima nebesa i Zemlje, jer On je Vladar

koji jedini njima upravlja, nema sudruga, sve je Njegovo vlasnitvo i
Njemu pokorno, pod Njegovom upravom i vlau, jer nema Gospodara
mimo Njega, niti nekoga kome bi trebalo robovati osim Njemu. On je
mudar u Svojim rijeima i djelima, propisima i odredbama, obavijeten o
Svojim stvorenjima i nita Mu nije skriveno.
Allahovo ime El-Hakim ima dva znaenja:

Prvo, da je On El-Hakim, Sudija, koji presuuje meu Svojim

robovima Svojom erijatskom i kosmikom odredbom, i na dunjaluku i
na ahiretu.

t Muslim.
2 Sebe', 1.

76

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<J / 5anel Ramit

Drugo, da je mudar u Svojim rijeima i djelima, propisima i

odredbama.
Nita nije stvorio bez svrhe i cilja, niti je propisao ita drugo osim
ono u emu je opa i pojedinana korist za ovjeka i drutvo.

El-Habir je Onaj koji je Sveznajui, koji poznaje svaku stvar i

njenu sutinu. Sveznajui, o onome to je bilo, to e biti, nita Mu od
toga nije skriveno, niti Njegovom savrenom znanju neto moe promai,
ma koliko bilo siuno i malo. Ova savrena osobina pripada samo Allahu
koji u tome nema sauesnika.
Ajet potvruje dva imena kojima se Uzvieni opisao: El-Hakfm i
El-Habfr, kao i dva savrena svojstva koja proizlaze iz navedenih
imena: Allahova savrena mudrost i apsolutno znanje.

Allah, tebareke ve te'ala, kae:

.,J
.JAJ"

l" a

J.

"' ll
-: uJ
t " J-- t--:'T-:'. G.r
::..
J J, ., J--
J . J J-- '-! .J' l J v
..

-" u"-;.; l" J ,J.. i: .S' " d.-. , --:-

41.1

..

\.A

__

"On zna ta u zemlju ulazi i ta iz nje izlazi i ta s neba silazi i ta se

prema Njemu die, On je s vama gdje god bili, i sve to radite, Allah
vidi."1
Allahovo znanje obuhvata svaku stvar, sve stvoreno. Uzvieni
Allah kae:

Jba ..3 J-- fojr-- -!ir 1::-- .. J , ,_..1:: J .. l.L ., -J.

"
lJ
.
"
..._J

"
'J...j 5
_,.,.
_, JJ J " 'J...j
; J ", .. 1 j" j
..1 , .u,.
J 1 4; ..p'J...j .)
;

",

"'

it' tl

it'

."

... "

it'

,.

Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On.. zna, i On jedini zna ta

" .. a da
je na kopnu i ta je u moru, i nijedan list ne opadne
On za njega
ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje, niti iega svjeeg niti iega
suhog, niega to nije u jasnoj Knjizi"2,
"U

t El-Hadid, 4.
2 El-En'am, 58.

77

SVOJSTVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

tj. On zna svaki pokret, ak i biljaka i mrtve prirode, a pogotovo

pokrete ivotinjskog svijeta, a svakako i pokrete erijatskih obaveznik.a,
bili dinni ili ljudi. 1

Ajet potvruje da Uzvieni Allah posjeduje savrenu osobinu

znanja koje obuhvata svaku vidljivu i nevidljivu stvar.
Ajet potvruje da niko ne poznaje gajb (nevidljivo) osim Allaha.
Ajet potvruje kader - Allahovu odredbu, i da je sve
predodreeno i zapisano, kao i potvrdu Levhul-Mahfuza (uvana
Ploa, Knjiga sudbine) , ploe na kojoj je zapisana odredba.

, : .. , ;_f "L --J

.... -- ' J

"l nijedna ena ne zanese niti rodi, osim s Njegovim manjem"2,

tj. zna za njenu trudnou i plod koji nosi, nita ne izlazi iz okvira
Njegovog sveobuhvatnog znanja. Allah je znao dan i trenutak zaea,
zna trenutak kada e ga roditi, kao i ono to e roditi (muko ili ensko,
ivo ili mrtvo i sl.) . Znanje o tome je imao i prije nego se bilo ta od toga
desilo.

"" JI
.. ,. "
;;;. J ul

, ". v. .. ,. '-".;
""!1..::.
, , ,.
,. ,. ... :
1.r-::w.
--"J':::r.
,(.;J
... .. ...
,, (.;J
" J,. )J'y..c-"
JI I u
JI I
..

...... ..

,.

..
,. t .. "
t -_,
":
l.A\f zs:. ..bl ..u J ulj
.. J.

,.

.,

,.

,.

..

f1
r..S '

,.

.. J.

..

"Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo

nareenje do svih njih dospijeva da biste vi znali da je Allah kadar sve
i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!"3

Allah trai od nas da znamo i prihvatimo da Njegovo znanje sve

obuhvata, da ne postoji stvar, bila mala ili velika, da izlazi iz okvira

Ajet potvruje da je Allah svemoan, da posjeduje savrenu mo i

snagu.

Njegovog sveobuhvatnog znanja.

t Ibn Kesir, Tefsir.

2 Fatir, 11.
3 Et-Talak, 12.

78

SVOJSTVO OPSKRBE

_,:
.. tl . 'iJ1 ,.. ,_.(1 , "'"J
_. ,l
9

_,:.., J '-'0..Y .JA I u

-

__

"Dinne i ljude stvorio sam samo zato da Me oboavaju, Ja ne traim

od njih opskrbu niti elim da Me hrane. Opskrbu daje jedino Allah,
Moni i Jaki!" 1
Ovim ajetom Uzvieni Allah obavjetava. nas d a j e stvorio
stvorenja kako bi robovala iskljuivo Njemu, Jedinom. Onoga ko Mu
bude pokoran, nagradit e najljepem nagradom, a onoga koji bude
nepokoran, kaznit e estokom kaznom.

Takoer napominje kako Njemu, tebareke ve te'ala, ni u emu

nisu potrebni Njegovi robovi, On je neovisan od Svojih stvorenja, jer su
oni uvijek siromani u odnosu na Njega, zato to ih je On stvorio i On im
opskrbu daje.
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenosei od Uzvienog Gospodara,
rekao: "O ovjee, mnogo Mi ibadet ini, napunit u ti duu bogatstvom,
a otkloniti od tebe siromatvo, u protivnom, ako ne bude tako radio,
okupirat u ti duu brigom i prepustiti te siromatvu." 2
Navedeni ajet potvruje dva Allahova lijepa imena, a to su Er
Rezzak (Opskrbitelj) i El-Metfn Oaki, vrsti, Onaj ija je mo bez
granica) , kao to negira i odbacuje odreene nedostatke od Allaha,
tebareke ve te'ala. Sve to posjeduju stvorenja i do ega dospijevaju,
poput raznih vrsta hrane i pia, imetka, znanja i drugih potreptina, sve
je to od Uzvienog Allaha, koji je Er-Rezzak, Istinski Opskrbitelj svih
njih.

1 "' l :.. -- l :i": -5 . . ..t ,

.,.J J, \
.J-A
r ..JJ J..rJ .,.
;J

r r.::r-

"A koliko ima ivotinja koje ne sakupljaju hranu sebi, Allah ih hrani,
a i vas! On sve uje i sve zna"3,
Ez-Zarijat, 58.
2 Et-Tirmizi i Ibn Made , Ahmed, Ibn Hibban, a ejh Albani kae da je
vjerodostojan.
3 El-Ankebut, 60.

79

SVOJSlVft fiiLOSTIVCXi / 5anel R,ami

tj . nisu u stanju da je sakupljaju i stjeu, niti da gomilaju bilo ta za sutra.

" ...Allah ih hrani, a i vas ! ", tj. Allah im odreduje opskrbu shodno
njihovoj nemoi, te svakom ivom stvorenju alje opskrbu koja mu
odgovara, ak i malom mravu koji boravi u zemlji, i ptici u zraku, i ribi u
vodi. 1 Mnogo je kur'anskih ajeta koji tumae ovo velianstveno
Allahovo ime Er-Rezzak. Uzvieni Allah kae:
J..

J,T
: i };:. O; <: j
.,
(.)"'.:'-'
v r--::
&

"Od Allaha je svaka blagodat koju uivate"2,

tj. svaka blagodat u kojoj rob uiva dolazi od Allaha, Allah je Taj
koji mu je podario tu blagodat i njeno trajanje. Allah je Istinski
Opskrbitelj, a stvorenja su samo uzrok (sebeb) onoga to doe preko
njihovih ruku. Shodno tome, musliman vrsto vjeruje da je Uzvieni
Allah Opskrbitelj koji stvara opskrbu Svojim stvorenjima i njima je alje,
a stvorio im je i uzroke koji joj vode.
ovjek se brine o porodici, ulae u njih, hrani ih i odgaja djecu, kao
to Allah, delle ve 'ala, kae:

,
l'

,...

:... .i ' l "

r

, , ,J

.T.J.J J

'- ,J
<:"t.,.. JJ,l
,

....

t.:.:_

" .,.. .,..

-ll-,J

f.S:

J J .,.. , l - .,..

<t'

r--- Y

" l : J. l 'l
,. ........,
.,..

,J

l J ,...J "J.,..
yy

0 u i))j

"l maloumnicima ne dajite imetke koje vam je Allah povjerio na

upravljanje, nego ih njima opskrbite i obucite. I lijepe rijei im go
vorite!"3
"Opskrbite" u ajetu ima znaenje: i troite na njih od imetka, jer
Istinski Opskrbitelj je Allah, tebareke ve te'ala.
POSTOJE DVIJE VRSTE RIZKA (OPSKRBE)

Opa opskrba (rizkul-'im) : Sve ono to koristi tijelu ovjeka i

od ega ima korist, bilo da se radi o halalu ili haramu, bio on
vjernik ili nevjernik.

t Ibn Kesir, Tefsir.

2 En-Nahl, 53.
3 En-Nisa, 5.

80

SVOJSTVft 1'\ILOSTIVO<i / 5aoo Rami

Jer, kada bi kazao da je opskrba samo ono to je halal, to bi znailo

da sve one koji konzumiraju haram-proizvode ne opskrbljuje Allah,
tebareke ve te'ala.
Zato postoje dvije vrste ope opskrbe:
Tajjib,
halal-opskrba, koja obuhvata
namirnice, odnosno lijepa jela.
Habis,
haram-opskrba, koja obuhvata
proizvode i namirnice, odnosno runa jela.

Zato Uzvieni kae:

,

"

"

zdrave

proizvode

zabranjene

" .,, t

fti J

"" "

tetne

)?' - .;Ja.Jtj ? V' ' ..; r a- Ji

lE.

..

"

,"

J.

"Reci: 'Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje

stvorio, i ukusna jela?"' 1
Posebna opskrba (rizkul-his) : to je opskrba koja je vezana za

vjersko (duevno) stanje ovjeka, poput imana, zatim korisnog

znanja, dobrog djela itd.

A halal opskrba je samo pomaga na tom putu, kako bi ovjek

ustrajao na istini i pokornosti Uzvienom Allahu. Zato je u navedenom
ajetu spomenuto ime Er-Rezzak, to znai: Onaj koji Svoja stvorenja
mnogo snabdijeva svime to je potrebno, i u duhovnom i u materijalnom
smislu. To snabdijevanje ne moe se pobrojati po vrstama opskrbe, a
kamoli jedinanim prebrojavanjem onoga ime ih opskrbljuje ! Allahu
ekber! Allah, subhanehu ve te'ala, kae:

"
"
, .
(JJ "'t'" '.J-AJ ..J

4 1(" lE. l :;._ 5' :: '

J.

J.

"

L.A- :: ,

J.

..

l :i
J. ,

"Jll

..-. J

"

,;._
c.r

'
d

{ :J

. ' ') l

J J

5 .
J
.

"
J

"Na Zemlji nema nijednog ivog bia a da ga Allah ne hrani. On zna

gdje e koje boraviti i gdje e sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj
KnJIZl. "z
..

Uzvieni Allah obavjetava da je opskrba svih ivih bia, na kopnu,

moru i u zraku - Njegova obaveza. On, neka je uzvien, zna gdje se
nastanjuju i gdje umiru. Sve je to zapisano u Njegovoj jasnoj Knjizi. 1

t El-A'raf, 32.
2 Hud, 6.

81

SVOJSlVft MILOSTIVO<i / 5anel Rami6

M

.:L...;jT l.:. iT -- ..tT J l ;i) 41T J !. f J t..l {L

'T- ..
J
"
..r- !J

..

..

"

"O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i

hvale dostojan."2
.i.

f.
, J
J ! JJI ,., . l " ltJ
J .:: e -- -
$1
.. " '-f.J
' lJ" ,"_,
' l Lij "
" ft&' v-'
J Y.J
"
-
_. ,

..-

"

AJ

"t

"

"Reci: 'Zar da za zatitnika uzmem nekog drugog osim Allaha,

Stvoritelja nebesa i Zemlje? On hrani, a Njega niko ne hrani!"'3

Ehu Zerr Dundub ibn Dunade, radijallahu anhu, pripovijeda daje

uo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sljedei hadisi
kudsijj: "O Moji robovi, Ja sam Sebi zabranio nasilje (zulum) , a i vama
sam ga uinio zabranjenim, pa nemojte jedan drugom nepravdu initi! O
robovi Moji, svako koga Ja nisam uputio je u zabludi, pa od Mene uputu
traite, a Ja u vas uputiti! O robovi Moji, svi ste vi gladni dok vas Ja ne
nabranim, pa traite od Mene hranu da bih vas nahranio!
O robovi Moji, svi ste vi neodjeveni, dok vas J a ne odjenem, pa traite od
mene odjeu, kako bih vas obukao! O robovi Moji, vi grijeite nou i
danju, a Ja opratam sve grijehe, pa traite od Mene oprost da bih vam Ja
oprostio! O robovi Moji, ta god vi uradili, niste u stanju Meni tetu
nanijeti, niti Mi kakvu korist uiniti! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i
dinni, od prvog do posljednjeg, bili toliko poboni kao to je
najbogobojazniji meu vama, sve to nimalo ne bi uvelialo Allahovo
carstvo! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i dinni, od prvog do posljednjeg,
bili toliko pokvareni, kao to je najpokvareniji meu vama, to nita ne bi
umanjilo Allahovu vlast! O robovi Moji, kada bi se svi ljudi i dinni, od
prvog do posljednjeg, iskupili na jednom mjestu, i od Mene zatraili sve
to ele, zatim Ja svakom od njih dao ono to je traio, to ne bi umanjilo
ono to Ja posjedujem ni onoliko koliko bi umoena igla u more umanjila
vodu! O robovi Moji, samo se radi o vaim djelima; Ja u ih sva
zabiljeiti, a zatim u svakom dati ono to je zasluio, pa ko nae dobro
{hajr) , neka bude zahvalan Allahu, subhanehu ve te'ala, a ko nae loe
(err) , neka ne kori nikog drugog osim sebe."4

t Ibn Kesir, Tefsir.

2 Fatir, 15.
3 El-En' am, 14.
4 Muslim.
82

SVOJSTVO SNAGE
J. J.

J.

J. ... 'J "'J

4\11J ul

;all J JIJJIJ .JA ""

"Opskrbu daje jedino Allah, Moni i Jaki!" 1

Ovaj ajet potvruje svojstvo savrene snage kojim se Uzvieni

Allah opisao.
To je snaga kojoj ne slii snaga stvorenja. Mi znamo da stvorenja
posjeduju odreenu vrstu snage. Allah, tebareke ve te'ala, na to ukazuje:

"'J J. J. - ... ... ... J. ,.... Tr.Jf... . ...

J. ... 'J
.J..i.J I " t .::: q :__. " ! L!.) L.
...
.fl...
.TJ
..
. .. 'J

,If,

...

"Allah je Taj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti,
snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi; On stvara to
hoe; On sve zna i sve moe."2
Uzvieni ukazuje na faze razvoja ovjeka u njegovom stvaranju.
Stvoren je od zemlje, zatim je bio kap sjemena, pa ugruak, te gruda
mesa. Nakon toga su nastale kosti zaodjenute mesom, poslije ega je u
njega udahnut ivot (ruh) . Nakon to izae iz majinog stomaka sa
slabanom snagom, raste da bi postao djeak, zatim momi, pa
punoljetan, i na kraju zreo mladi. Nakon nejakosti - dobija snagu.
Poslije toga poinje da slabi. Dostie muevno doba da bi nakon toga
ostario i oronuo. Nakon snage dolazi nejakost. Slabi mu volja, pokret i
snaga, osijedi mu kosa i promijene se vanjska i unutranja svojstva. Zbog
toga je Uzvieni rekao:

" a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi: On stvara to hoe", tj.

ini to eli i radi sa Svojim robovima kako eli:

"On stvara to hoe."2

t Ez-Zarijat, 58.
2 Er-Rum, 54.
83

SVOJSNfl i'\ILOSTIVO<i / 5ane1 Rami

Meutim, navedena vrsta snage nikako se ne moe porediti sa

snagom Uzvienog Allaha. Snaga je jedna od Njegovih savrenih osobina,
jer je jedno od Njegovih velianstvenih imena i El-Kavijju - Snani, Onaj
koji je jak i moan:

o :;
,.

h l .}A '->;u l lj; .;Jji

" t

,.

""

fi'J "" J

t.

"

"A zar nisu znali da je Allah, koji ih je stvorio, jai od njih."2

Velika je vanost i znaaj spoznati ova Allahova lijepa imena i
savrene osobine. Onoga trenutka kada rob shvati da je svaki hajr u
Allahovoj ruci, da niko nije u stanju sprijeiti ono to On odredi Svom
robu, niti dati ono to On sprijei i uskrati robu, on okree srce
Uzvienom Stvoritelju u svim svojim potrebama. Takav vrsto vjeruje da
samo od Njega dolazi svaka vrsta dobra, da je On Taj koji spreava i
otklanja nedau. Na Njega, subhanehu ve te'ala, se oslanja, od Njega
trai i dunjaluku i ahiretsku korist. Kada rob istinski spozna snagu i mo
Gospodara, jo vie mu ta spoznaja povea strahopotovanje i velianje
Velianstvenog Stvoritelja. Iz spoznaje navedenih imena i savrenih
osobina, proizlazi i to da ni opskrbu ni snagu ne traimo od nekog drugog
mimo Uzvienog, Monog, Jakog Allaha, da vrsto vjerujemo da su sve
vrste snaga koje stvorenja posjeduju, ma koliko se inile velikim,
beznaajne u poreenju s Allahovom moi i snagom.

t Ibn Kesir, Tefsir.

2 Fussilet, 15.
84

SVOJSTVO SLUHA I VIDA

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." 1

Ovaj ajet potvruje dva velika Allahova imena: Es-Semi' i El-Basir
(Onaj koji sve uje i vidi) , kao i savrene osobine koje proizlaze iz
navedenih imena, osobina sluha i vida. Allah, tebareke ve te'ala, uje i
vidi onako kako to prilii Njegovoj veliini i ugledu. Ovim ajetom se
odgovara mu'atillima (onima koji negiraju Allahova lijepa imena i
savrena svojstva) .
Allahov govor:

"Niko nije kao On!",

je opa negacija postojanja nekoga slinog Njemu, tako da ovim
dijelom ajeta odgovaramo antropomorfistima - onima koji Allahova
svojstva poistovjeuju sa svojstvima stvorenja (ehlut-temsil) . Ne postoji
neko ko je slian Allahu u Njegovom velianstvenom Biu, znanju, vidu,
sluhu, moi, snazi, opskrbi, veliini i svim drugim savrenim osobinama
koje Mu pripadaju.
Imam E-evkani, rahimehullah, u komentaru ovog ajeta, rekao je:
"Ko shvati i razumije ovaj plemeniti ajet istinskim i pravim
razumijevanjem, zatim razmisli o njemu na pravi nain, takav e moi ii
stazom upute koja je kristalno jasna, njemu nee nakoditi oni koji se
suprotstavljaju tom jasnom putu u poglavlju Allahovih osobina.
Njegova pronicljivost i otroumnost poveat e se onoga trenutka
kada razmisli o dijelu ajeta:

ii T ;aj

'On sve uje i sve vidi.' Ovo je potvrda koja je dola nakon ope
negacije mumasele (poistovjeivanja Allahovih osobina sa osobinama
stvorenja) , koja sadri jekin - vrsto ubjeenje, ifa - lijek za duu i
t E-ura, 11.
85

SVOJSNfl MILOSTIVO<i / 5an<tl Rami

grudi, i ivot srca. Obrati panju, ti koji traga za istinom, i razmisli o

ovom jasnom i jakom dokazu! S njim e polomiti i zdrobiti mnoge
novotarije, smrvit e voe zablude, suprotstavit e se svim frakcijama
ehlul-kelama - apologetiara. Jo kad tome doda ajet u kojem Uzvieni
Allah kae:

r !. ".

Wf j
'

",...,

a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti' 1itd!'2

Allah, tebareke ve te'ala, kae:

..
<--,t _
-: t?:&r u,
-: , L.-,:
-: 1 tL
" " :&r u,
" u

..

"Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah doista sve uje i vidi." (En
Nisa, 58)

t
i:-- " , , .. l : t"... l Tt\
, . , <--'3. \
" .- (.;,# . l "
,

.)JJ u, : 1 1.).Y
u '-1* . .,#,
"

"

\ ...<,,f .. .. ....,
r- "- oU)

u,l

<--,t_ :&T u-: ,l tLJ". .:i.jL;

-: l L,,.
(
" -:u t?:&T u,
,

".

"Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni

povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite. Uistinu je divan
Allahov savjet! A Allah doista sve uje i vidi."3
Prenosi se da je Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prouio ovaj ajet:
"Allah vam doista nareuje da povjerenje dajete onima koji su ga
dostojni... ", do rijei: "Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah doista
sve uje i vidi", stavljajui palac na uho, a prst do njega na oko, rekavi:
"uo sam da ga je ovako uio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, stavljajui prste ovako!"4
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao je: "Ovaj hadis potvruje
osobine sluha i vida, a ne oka i uha. Postoje druge predaje koje potvruju

1 Taha, 110.
2 E-evkani, Fethul-kadir.
3 En-Nisa, 58.
4 Ehu Davud, Ibn Hihhan u svom Sahihu, Ibn Huzejme u Kitabu-Tevhid, Ibn
Betta u El-Ibani, Ibn Kesir u Tefsiru, Ibn Ehu Hatim u Tefsiru, a Ibn Hader u
Fethul-bariju kae da lanac prenosilaca odgovara uvjetima Muslima.

86

SVOJSMI MILOSTIVO<i / 5anel R.ami

oko, a to se tie uha, stav ehli -sunneta je da ga niti negiraju, a niti

potvruju, jer nije dolo j asno u erijatskim tekstovima."1
Shodno ovom Ehu Hurejrinom postupku, namee se pitanje: Da li
emo mi ovako postupiti, staviti palac u uho?
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, kae: "Jedan dio uenjaka smatra
da se moe tako postupiti, jer mi nismo upueniji, niti bolji od Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, zato treba raditi ono to je on, sallallahu alejhi
ve sellem, radio.
Takoer, nismo oprezniji od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
da ne dodamo ili opiemo Allaha, tebareke ve te'ala, onim to Mu ne
dolikuje.
Drugo miljenje uenjaka jeste da nema potrebe da se to ini, kada
znamo da je cilj takvog postupka bio potvrivanje navedenih Allahovih
osobina iaretom.
Posebno to ne treba raditi ako e to kod prisutnih prouzrokovati
pomisao na temsil (poistovjeivanje Allahovih osobina sa osobinama
stvorenja) .
Shodno tome, kada se obraamo obinim masama, koje bi mogle
takvo neto pomisliti, treba biti na oprezu, jer svako mjesto ima svoj
nain obraanja, odnosno ono to prilii da se kae na dotinom mjestu.
Isti je sluaj i sa hadisom koji biljei imam Muslim u kojem Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae:
'Allah e uzeti nebesa i Zemlju Svojom rukom, i kazati: 'Ja sam
Allah' - skupljajui i pruajui prste Svoje ruke - 'Ja sam Vladar'."
Nakon toga prenosilac hadisa je rekao: 'Zatim se zatresao minber sa
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa smo pomislili da e se sruiti sa
njim.'"z,J
Navedeni ajeti potvruju Allahova savrena svojstva sluha i vida
koja proizlaze iz navedenih velianstvenih imena Es-Semi' i El-Basir, i to
je stav ehli-sunneta vel-demata.
Iz navedenog zakljuujemo:
1

Serhu Akidetul-Vasitijje.

2 Muslim.
3 Serhu Akidetul-Vasitijje.
87

SVOJS1Vfl i'\ILOSTIV()(j / _5ane.l Rami.

Mu'tezili smatraju da je Allah Es-Semi', bez sem 'a (svojstva sluha) ,
da je El-Basir, bez besara (svojstva vida) i sl. Ovakva tvrdnja je veliki
dehl, neznanje, zabluda i ilhad (nevjerstvo, iskretanje i izvrtanje
Allahovih imena i savrenih osobina) .
Ispravno je da je Allah opisao Sebe imenima Es-Semi', El-Basir,
koji posjeduje savrene osobine sluha, vida i dr. Allah, subhanehu ve
te'ala, kae:

-: "' :
u
,, ,

, ""

....

l:
-:""
'J. b l u
-: , - .- ' l
tr-.:iJ LU.:/""
.r.-- r
J ...r:-J

""

,,

'

""

',

""

".

""

"Zar oni misle da Mi ne ujemo ta oni nasamo razgovaraju i kako se

medu sobom dogovaraju? ujemo Mi, a izaslanici Nai, koji su uz
njih, zapisuju." 1

..
.,
)tl, "...,. "},""J l"' .r )tl
-:
lu:' ""J ,
,_ , .. t.: .r,'L"": .r--t""
1 -', , :,. : , - ,.. l ! t)"" : l , , """" "" )tl "" jlj"' .

l
J
do _". , ..r--
... .. ... r ... Y
t

_ ...

'

""

"'

,,

"" ... ...

,_

""

"'

""

- "t<-. :&T u,
1

w r

"Nema tajnih razgovora medu trojicom a da On nije etvrti, niti

medu peterleom a da o nije esti, ni kad ih je manje ni kad ih je
vie, a da On nije s njima gdje god oni bili; On e ih na Sudnjem
danu obavijestiti o onome to su radili, jer Allah sve dobro zna."2
Ma koliko tiho i na tajnom mjestu izgovorio i prikrio se od pogleda
stvorenja, Stvoritelj uje i vidi.
Njegovo svojstvo sluha nije poput sluha stvorenja.
Svojstvo stvorenja je ogranieno i poklonjeno od strane
Stvoritelja.
Svojstva Allahovog sluha i vida su vjena svojstva koja su uvijek
pri Njemu, od osobina Njegovog velianstvenog Bia, oduvijek i zauvijek.

Vjerovanje u navedena Allahova savrena svojstva ostavlja trag na

ovjeka, jer kada vrsto vjeruje da Allah sve vidi i da sve uje, ostvaruje
svijest da Allah motri i prati njegovo stanje. J er, onaj koji vrsto vjeruje,
koji je svjestan navedenih osobina, vodit e rauna o svom govoru i
t Ez-Zuhruf, 80.
2 El-Mudadele, 7.
88

SVOJSlVft t\ILOSfiVCXi l 5anel Rami

postupcima. Meutim, ova svijest slabi onoga trenutka kada oslabi svijest
o navedenim svojstvima. Mnogo je ajeta u . Kur'anu koji pojanjavaju
navedene Allahove osobine:
<1.

" ,
"'J - <: :f.. ' : ' :- . , , r.L,
... .lj
-rT -- j tf-'
"W"J"J'
... , ... ... Sl
...._
_s J J.) J
:--:- U.r
"
,

1:::.

..

...

" r, " ..
j
&* -.u Jl u
lj

"Allah je uo rijei one koja se s tobom o muu svome raspravljala i

Allahu se jadala - a Allah uje razgovor va medusobni, jer Allah,
uistinu, sve uje i sve vidi." 1

1yJu

... .. :LJ
:,.........1-f 4..r'J
-- .. :& u ,1 i-Ju
- ..
;
, .. == CJ-...
"..;,...t. , ...u
y
.

_fjT ' i_,iJ J)sj .fAl ;'4' r =j

"Allah je uo rijei onih koji su rekli: 'Allah je siromaan, a mi smo

bogati!' Naredit emo Mi da se pribiljei ono to su oni rekli."2
t J .. t- .. , ....
-- ...:; ... "
.Jij ' . -. j ut> J ll..
'"Ne bojte se!', ree On, 'Ja sam s vama, Ja sve ujem i vidim."'3

"Zar on ne zna da Allah sve vidi?"4

.. JI f , ,tl
u ':t r ......,

,:S..JJ. 4U
.. ..

, .,
.. J.b.fl
" ..... <.>1J
SJ (t.T J Jij \

" Koji te vidi kada ustane, da sa ostalima molitvu obavi."5

...,.
"
.,.,
...
" ,
l .., " " ': , ,: 'J
t l , ' 'l .)"
" ':l , jj:i
" ,JlJl , t" 1 -l ;- 1
" .. u, ..._J_;_) '..r-J uy-t l -'-..J>-JJ
..
.r-

""

"
,

.. .. .. "
" .FW
' , . ,... ..-, ( 'Jl"
",., _,, ::-:
,
, ,. ".. .i, -,

....

..

""'
"l reci: 'Trudite se! Allah e trud va vidjeti,
a i Poslanik Njegov i
vjernici, i vi ete biti vraeni onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet,
pa e vas o onome to ste radili obavijestiti."'1

t El-Mudadele, l.
2 Ali Imran, 181.
3 Taha, 46.
El-'Alek, 14.
s E-u'ara, 218-219.

89

SVOJSTVO HTIJENJA, ELJE I VOLJE

U suri El-Kehf, Uzvieni Allah kazuje:

d ..

.$'

t o t

...

0!"
Jji G l u)
,

...

_.

4" "1 o

.,
..:11 1 ;L!. ,: ti 5 1"" yj
""

'- "*

_.

_ ,.

_.

ljjj

"A zato nisi, kad si u vrt svoj uao, rekao to Allah htjedne! Istinska
mo je samo u Allaha! Ako vidi da je u mene manje blaga i manje
roda nego u tebe"2,
tj. kada si uao u vrt, vidio ga i zadivio se, zato se nisi zahvalio
Allahu, subhanehu ve te'ala, na blagodatima, Onome koji ti je, mimo
drugih, podario imetak i djecu. Zato tada nisi rekao: "Maallah! to
Allah hoe to biva, istinska mo je samo u Allaha! ", tj. ako Allah
htjedne, vrt e da potraje, a ako htjedne, nestat e, odnosno bit e
uniten. To ukazuje na nemo i slabost stvorenja, a da sva mo pripada
Allahu, tebareke ve te'ala.
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao je: "U ajetu se navodi opa
negacija snage, osim Allahove snage i moi, odnosno da snaga i mo
pripadaju samo Allahu, tebareke ve te'ala. Kako onda pomiriti prividnu
koliziju izmeu ovih ajeta i ajeta u kojima Allah potvruje odreenu
snagu ljudima:

.$'dJ " "' " "'

....lAJ
..i
o.T
"'

r
.

, "' ' ".:YId,. I

.., , , ", ..

"" "' "'

1 .::: ..:.__ ... ,.
..,e-J

..

"'"'

"*

IW' ,

"Allah je taj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti,
snagu daje."3
t
IJJ:!", ji

.,

dJ d ""
o_,!
..l.!. l

J.

" ""
v-e

"'

.. , ...

""

....

, "'

""

d t,

I_,J llj l j.:A; .) 1 j 1- : U U

"' ,
...
"' J..$'
Q J ':<! l) ts'j oJ :: h 1 y,. ($ 1 :&1 l
t

,,

t Et-Tevbe, 105.
2 El-Kehf, 39.
3 Er-Rum, 54.
90

"' "'

""

..., JI

tr,.

SVOJSlVft MOSTIVCXi / 5anel Rami6

"Ad se bez ikakva osnova bio na Zemlji uzoholio. 'Ko je od nas jai?'
- govorili su. A zar nisu mali da je Allah, koji ih je stvorio, jai od
njih - a i znamenja Naa su poricali." 1
Vidimo da Allah nije negirao posjedovanje odreenog vida snage
kod ovih stvorenja, to znai da je to potvrdio.
Tako da spoj meu navedenim ajetima moe biti na jedan od dva
naina:

Snaga koju posjeduje stvorenje je snaga koju mu je podario

Uzvieni Allah, a da mu Allah nije podario tu snagu, ne bi bio jak,
to znai da snaga koju posjeduju stvorenja dolazi od Allaha,
tebareke ve te'ala, odnosno ne postoji prava i istinska snaga mimo
Allahove snage.
Rijei koje su dole u ajetu:

o_ji 'l (Nema moi, snage) imaju

_ "

znaenje: Nema potpune i savrene snage osim Allahove snage i

moi. 2
Ibn Kesir, rahimehullah, navodi da su neki dobri prethodnici
(selefi) imali obiaj govoriti: "Kada se zadivi nekom svom stanju, ili
imetku, ili djeci, kai: 'Maallah, la kuvete illa billahi. '"3
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "O Abdullah ibn
Kajs, hoe li da te uputim na jednu od dennetskih riznica?" Abdullah je
rekao: "Svakako, Allahov Poslanie ! " "Reci: .& 1 aji ij Jp. i
'La havle ve la kuvvete illa billahf -

Allaha. "'4

Allah, tebareke ve te'ala, kae:

t Fussilet, 15.
2 1bn Usejmin, erhu Akidetul-Vasitijje.
3 1bn Kesir, Tefsir.
4 Muslim.
91

'Mo i snaga je samo u

SVOJSlVft 1'\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

"Da je Allah htio, ne bi se meusobno oni poslije njih ubijali, kad su

im jasni dokazi ve doli, ali oni su se razili; neki od njih su
vjerovali, a neki su poricali. A da je Allah htio, oni se ne bi
meusobno ubijali, ali Allah radi ono to On eli" 1,

tj. da je Uzvieni Allah htio da ne doe do sukoba izmeu njih, ne

bi ni dolo, jer se u Njegovoj univerzalnoj vlasti ne deava nita osim ono
to On, tebareke ve te'ala, hoe. Ne postoji neto ili neko ko se moe
suprotstaviti Njegovim odlukama ili izmijeniti odredbu. To mai da je sve
to Allahova odredba i zapovijed, pa zato i kae nakon svega:
,
l
' t .:'l " ...l <.f
..;.!
.... '-- J

-4

...

...

...

"Ali Allah radi ono to On eli!"

"Allah radi ono to hoe!"2

....

' t .:";. ....4U I ul

-4!-- l'--
"

...

..,

{ ..J tL
"A Allah radi ono to hoe!"3
--: 1
1 u
J
....

...

.a.

....

.. ,

....

, ,....

.... ..

l R'
"-' ' ' l
l - c{_l;_
, ,:::
\..i>'
..
r-

...

...

..,

,
..

, ....

tL
l'
--
-- .... r-<'1 1
..
o
......

"Doputa vam se stoka, ali ne ona koja e vam se navesti; dok obrede
hadda obavljate, nije vam doputeno da lovite. Uistinu, Allah
propisuje to On hoe."4
U

ovom ajetu Allah, tebareke ve te'ala, ukazuje da Njemu pripada

apsolutno pravo da propisuje ta On eli, da odreuje ta je halal, a ta
t El-Bekare, 253.
2 El-Hadd, 14.
3 Ibrahim, 27.
4 El-Maide, 1.
92

SVOJSlVft MllOSTIVO<i / 5a Rami

haram, i da taj sud pripada iskljuivo Njemu, delle delaluhu.

U
navedenim ajetima nalazi se potvrda za odreene savrene osobine
kojima se opisao Uzvieni Allah: svojstvo htijenja (elje} , volje, snage,
suda, onako kako to dolikuje Uzvienom Allahu.
J

, ."

.".,

J.

,;._
, f.. ,,

."

, ." J ."

J
,
.f c.:r'."J )l! _,oj
eA. -'." u l ?.f u-....t

t ,

_,oj ., u l

."

lT
J .. "f'lJJb. L;..!JI
."

, ." ,
J

."

"'

.......

J-:.

." ."

. J>

,a-..

J , J " .."..,

." "

."

....

-._:_.) --=->!. 1

"Onome koga Allah hoe da uputi - On srce njegovo prema islamu

raspoloi, a onome koga hoe da u zabludi ostavi - On srce njegovo
stegne i umornim uini kao da ini napor da na nebo uzleti." 1
Allah, azze ve delle, kae: "Onome koga Allah eli uputiti Onsrce
njegovo prema islamu raspoloi " , tj. On njegovo srce okrene prema islamu,
u tome ga podri i to mu olaka. 2 Zbog toga su ovi znakovi nagovjetaji
dobra.
-

Ibn Abbas, radijallahu anhu, tumaei ovaj ajet: "Onome koga

Allah eli uputiti - On srce njegovo prema islamu raspoloi", rekao je:
"Allah, tebareke ve te'ala, njegovo srce iri i ini spremnim za prihvat
tevhida i imana u Njega."
Ibn Derir, rahimehullah, prenosi od Ibn Mes'uda da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Koga Allah hoe uputiti, njegovo srce
oraspoloi za islam."
"Ima li za to kakav znak, o Allahov Poslanie?", upitae ashabi.
"Izbjegavanje ovog varljivog svijeta, a udnja za vjenim boravitem, i
pripremanje za smrt prije nego to doe", ree on.
Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Ovaj hadis ima vie rivajeta, od
kojih su neki spojenih seneda, a neki ne, ali oni jedni druge jaaju. A
Allah najbolje zna."3
l

El-En' am, 125.

3 Ibn Kesir, Tefsir.

93

SVOJS1Vfl t\ILOSTIVOG / 5anel Rami6

ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao je: "Ako osjeti ovo kod
sebe, znaj da ti Allah eli dobro i uputu, a onaj koji osjeti tjeskobu, da
Allah sauva, to je znak da mu Allah ne eli uputu, jer da eli, rairio bi
njegove grudi i srce prema islamu. Zato primjeuje da je namaz najtee
djelo munaficima, a najvea radost i srea iskrenim vjemicima."1
Uzvieni Allah kae:
, , ... ,_,
l :. f . , utl .,t-, o--... J...
.;> ta;;e.... .,oj-L.p
... ...

t$

.1.

" a onome koga eli u zabludi ostaviti - On srce njegovo stegne i

umornim uini."

Es-Suddi kae: "To je srce u kojem nema nimalo mjesta za uputu i

do kojeg ne moe doprijeti niti stii nita od imana koji bi mu vrijedio."
i ... t J ,
\.4.-.11
w l'=
d d ...

., d t ,.

" kao kad ini napor da na nebo uzleti",

tj. ne nalazi drugog izlaza nego da krene prema gore, zbog prevelike
tjeskobe u grudima.

"': ,
;r ,;._ ... ., -,T ,,:- -1'u,.lb:.

... ..r
...

y..

''Eto, tako Allah one koji ne vjeruju bez podrke ostavi."

Kao to Allah, tebareke ve te'ala, tjeskobnim i tegobnim uini
grudi onoga koga eli u zabludu odvesti, isto tako uini da ejtan zavlada
njime i onima koji su kao i on odbili iman u Allaha i Njegovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i da ih zavede i odvrati od Allahovog puta.
Dokaz u navedenom ajetu je utvrivanje osobine Allahove univerzalne
volje koja obuhvata uputu i zabludu, tj. eli i uputu, a i zabludu Svojom
kosmikom voljom i odredbom, koja sadri vrhunac Allahove mudrosti i
pravinosti.

l Ibn Usejmin, erhu Akidetul-Vasitijje

94

SVOJSlVft rdlOSTIVO<i / 5anel Rami

POSTOJE DVIJE VRSTE ALLAHOVE VOLJE

Postoje dvije vrste Allahove volje: kosmika i erijatska volja.

Neki od dokaza i primjera za kosmiku volju:

l : ., _. .:J .. . ;
r
uyw
,
_

.--;r
iT t;k
.. ..;-

l" a

i) " i

l" & ..

...r--

;.- Gif
.. uf 15:)--fl_) 11--JJ
'"f 1;,.i
-..r

"Kad hoemo jedan grad da unitimo, onima koji su u njemu na

rasko navikli prepustimo da se razvratu odaju i da tako zaslue
kaznu, pa ga onda do temelja razruimo."1

"A kad Allah hoe da jedan narod kazni, niko to ne moe sprijeiti;
osim Njega nema mu zatitnika."2
W>V

""

. _;>

, -
.. .

..
..

,. .., _.
"

1 .JO.) --.-

,_.
-- ,

'

-'

...

_.

..

U
.

' ,.
,:)

.- _,

.JAJ
..

" a onome koga eli u zabludi ostaviti - On srce njegovo stegne i

umornim uini."3

"l

kad se spomene Allah - Jedini On, zgre se srca onih koji ne

vjeruju u ahiret, a kad se spomenu oni mimo Njega, gle! - oni se
raduju."4
Allah ukazuje blagodat kome hoe i On, tebareke ve te'ala,
upuuje koga hoe, u zabludi ostavlja koga On eli, daje kome hoe,
uskrauje onome kome On hoe, ponizuje i uzvisuje koga eli, i sve to
radi iskljuivo iz Svoje velike i potpune mudrosti i pravednosti. Allah,
delle ve 'ala, kae:
El-Isra, 16.
2 Er-Ra'd, 11.
3 El-En' am, 25.
4 Ez-Zumer, 45.

95

SVOJS1Vfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel 'Zamie

...

c:r j

- ... ... d
:w

- ... ...
: w c:r"

, J '* J ...

' tfj

, J "'*

,J

"J

A.

"'
" ""
-t<"', u fl
..u" ,. ,"Nl""' 4,)-1
, "",-;.._
, " ,'",l .!l...L:J
""" .
... .. .

"

..

;'....,

JI.
Ji
JY ''* ...
""

... "

A.

""

"'
,., w
. . ...."
-

...

"

'-'

'

""" """

Job"'lj ,.,-l!3
"'

"Reci: 'O Allahu, koji svu vlast ima, Ti vlast onome kome hoe
daje, a oduzima je od onoga od koga hoe; Ti onoga koga hoe
uzvisuje, a onoga koga hoe unizuje; u Tvojoj ruci je svako dobro,
Ti, uistinu, sve moe!" 1
Primjeri za drugu vrstu, Allahovu erijatsku volju, htijenje:

J ..... ...
J ... , ,1t J ..JJ J '*1-;

..lJ...; J
. ..T
.. '-'
r 4=t-

"Allah eli da vam oprosti."2

J

., J

J '* J J

" u l --!!

"Allah eli da vam olaka."3

, ... "
..

..

J"",.
.J

"

J
J J .#"'
... ...
.. J " jL JJ ..lJ

..J "
J
J.

" ..";,..!

,.

.."

...Ji"'

...

", , 1.... r

.,.

..
. .......
....,
,.

'*I J , , " t
' J&.
" " ' " J
..lJ .....J
r L..1"
.
"
J J " ... J....".. d ... ...

0 J 4al-1

"Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i

da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni."4
RAZLIKA IZMEU OVE DVIJE VRSTE VOLJE

Kosmika volja moe biti nekada ono to Allah voli i ime je On

zadovoljan, a nekada to ne voli i ime nije zadovoljan, dok je
erijatska volja samo ono to Uzvieni Allah voli i ime je
zadovoljan. Grijeenje se deava Allahovom kosmikom
(univerzalnom) voljom, ali to Allah ne voli i nije zadovolj on time
Svojom erijatskom voljom.
Allahova kosmika univerzalna volja mora da se
ne mora, nekada se desi, a nekada ne.

t Ali Imran, 26.

2 En-Nisa, 27.
3 En-Nisa, 28.
4 El-Maide, 26.
96

desi, a erijatska

SVOJSlVft MILQSliV()(j / 5anel Rami.

Naprimjer, od nevjernika se trai da bude vjernik, ali se to ne desi,

ne ostvari. To znai da Allah eli da on bude vjernik (erijatskom
voljom) , a to to se nije desilo i ostvarilo je Njegova univerzalna,
kosmika volj a. Jer, da je Allah htio, on bi bio upuen. Allah, delle
dellahu, kae:

"Da Gospodar tvoj hoe,

na

S""jl J .; _;;g .W.J ;l!. _;lj

Zemlji bi doista bili svi vjernici."1

Napomena:
Ove dvije vrste Allahove volje (erijatska i kosmika) mogu da se
nau u isto vrijeme kod iskrenog i pokornog Allahovog roba, dok
kosmika volja moe da se nae samo kod grjenika.

Onaj koji ne potvrdi ove dvije vrste Allahove volje i ne pravi

razliku meu njima, kao to to potvruju sljedbenici ehli-sunneta,
zalutao je poput sekti debrija i kaderija.
Dtebrije 2 su potvrdili samo kosmiku (univerzalnu) Allahovu volju,
a kaderije 3 erijatsku Allahovu volju. Ehli-sunnet potvruje dvije
navedene Allahove volje i pravi razliku meu njima.

Junus, 99.
2 Debrijje su pretjerale u potvrivanju Allahovog kadera tvrdei da je rob
primoran na svoje djelo, poput perke u zraku, koja nema ni udjela, niti snage,
niti svoje volje. Allah, subhanehu ve te' ala, uputio je ehli-sunnet na istinit
govor i sredinu u ovom poglavlju. Oni potvruju da su robovi ti koji, uistinu,
izvravaju djela i da se ta djela pripisuju njima, ali da je postupak roba
stvarnost koju je odredio Allah, tebareke ve te' ala, Svojom voljom i Svojim
stvaranjem. (op. a.)
3 Kaderije negiraju odreenje (kadr), pa kau: "Djela robova i njihova
pokornost, kao i nepokornost, ne ulaze u Allahovu odredbu." Njihovo
miljenje je da Allah nije stvorio djela robova, niti je to traio od njih, naprotiv,
oni su neovisni od djela. Tako je rob, po njihovom miljenju, sam tvorac svojih
djela. Time su Allahu pripisali jo jednog stvoritelja, a taj postupak je irk u
rububijjetu, pa su tako postali slini medusijama (oboavateljima vatre), koji
smatraju da svemir ima dva Gospodara. (op. a.)
1

97

SVOJS1Vft f\ILOSTIV()(j / Sanel Rami

DA LI STVORENJE POSJEDUJE SVOJU VOLJU?

Odgovor na ovo pitanje j potvrdan, tj. stvorenja imaju svoju volju,
kao to kae Uzvieni Allah:
...
...

... ...

...
Y.JS' lj o_}:
'2 1 -4.;:! lj L;5 lJI f' ....J....:-> -4.}
...

!)!

...

... ... ,l

...,...., ...

...

... ... ,l

, ' ,l

,.."

...

...

...

"Vi elite prolama dobra ovog svijeta, a Allah eli onaj svijet. Allah je
silan i mudar." 1

...

"' l
"' l u,.

... ... "." "

l": ... tt""

t ii'

uo

..,

tl -"'l ... jj ... ...

......
...ul.....". l .
u ,. uJ

"

...

... '!' l ...

...

\.,eJa

"A vi ete htjeti samo ono to Allah, hoe. Allah, uistinu, sve zna i
mudar je."2
Treba znati da je volja stvorenja stvorena poput samih stvorenja i
ona potpada pod Allahovu univerzalnu, kosmiku volju i slijedi je.
ovjekova volja nekada se obistini, a nekada ne, i svi smo svjedoci da
mnoge stvari elimo, ali se one ne dese, a nekada se dese stvari koje mi
uope ne elimo. Ovakvo je stanje stvorenja.
A to se tie Stvoritelja, sve to On eli (univerzalnom voljom)
mora da se desi, a ono to On ne eli, to se nikako ne moe desiti.
Njegovu odluku nita ne moe sprijeiti, ono to eli da uradi - to i uradi:

........:,.) -'J :,\f l J j 91 J ... .tO

"'

,.."

...

...

."

"'

""

,l

... ...

, ... ... ,l

,.." ,;;.
..._:_) O

...

l.j

"Allahu ne moe nita umai ni na nebesima ni na Zemlji; On,

uistinu, sve zn i sve moe."3
'
Na kraju moemo zakljuiti:

N ema sumnje da niko nije u stanju sprijeiti ono to Allah eli.

Ono to On ne eli, sigurno nee biti, a ono to On eli, sigurno biva.
Onaj ko povjeruje - povjerovao je Allahovom, delle ve 'ala,
voljom, a ko postane nevjernik, postao je nevjernik Njegovom voljom.

t El-Enfal, 68.
2 El-Insan, 31.
3 Fatir, 44.

98

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

Medutim, iz ovoga se ne bi trebalo razumjeti da ta volja primorava

nekoga na dobro ili loe djelo, i da ovjek nema nikakvu volju, te da je,
ukoliko uradi kakvo dobro, bio na to primoran, kao i kakvo loe. Ne, jer
je Allahova, delle anuhu, volja neto drugo, razliito od Njegovih
nareenja. Allah, subhanehu ve te'ala, neto eli, ali ne nareuje. eli,
jer se nita ne moe desiti bez Njegove elje, ali ne nareuje, jer On ne
nareuje loa djela i nije zadovoljan nevjerstvom Svojih robova. On je
erijatskom obavezniku podario razum pomou kojeg razlikuje dobro od
zla, pa ako uradi dobro, uradio ga je zbog toga to je to htio, jer da on to
nije uradio po svom izboru, ne bi zasluio Dennet. Ko Mu se bude
pokoravao, nagradit e ga Dennetom, a ko Mu bude neposluan kaznit e ga Dehennemom. A ako uradi loe, uradio ga je zbog toga to
je to htio, jer da on to nije uradio po svom izboru, ne bi zasluio
Dehennem. Ako je slobodan u izboru i ako bude radio dobro, zasluuje
Dennet, a ako bude radio loe, zasluuje Dehennem svojim radom i
izborom.
A ako bi bio prinuen na to, kako bi onda zasluio nagradu ili
kaznu? !
Allah, tebareke ve te'ala, dao j e ljudima mogunost slobodnog
biranja, kako oni ne bi imali dokaz protiv Njega u onome to ine od
dobra ili zla.
Ova mogunost slobodnog biranja nalazi se u okviru teklifa
(erijatskih obaveza) , koji je uvjetovan razumom i punoljetnou, jer se
obaveze temelje na razumu, a ono to razum nije u stanju shvatiti i
razumjeti i to izlazi iz okvira teklifa , u tome ovjek nema slobodnog
izbora, nego je podvrgnut odredenim zakonitostima. A Allah upuuje
onoga koga On, subhanehu ve te'ala, hoe!

99

SVOJSTVO LJUBAVI

"'

. ...
u
..-,.

J. ,
.;..;J I 41J
., I
I \J'
. "'
" .",_

"'

'

..-

"

J.
lJa
1-..:-...>
, t

J--;,-

" i dobro inite, Allah, zaista, voli one koji dobra djela ine." 1

Nakon spominjanja ajeta koji potvruju svojstvo htijenja i volje,

ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, navodi ajete kojima se potvruje
svojstvo ljubavi.
Na ovaj nain jasno je odgovorio onima koji tvrde da nema razlike
izmedu svojstva volje i svojstva ljubavi, poput mu'attila (onih koji
negiraju Allahova svojstva) u koje spadaju: dehmije, mu'tezili, e'arije,
koji Allahu negiraju svojstvo istinske i prave ljubavi, odnosno ne prave
razliku izmedu volje i ljubavi, tvrdei da su ta dv svojstva usko vezana,
identina, tj. da sve to Allah hoe i eli, to u isto vrijeme i voli. Ve je
bilo rijei o tome da Uzvieni Allah nekada neto hoe, ali to On,
tebareke ve te'ala, ne voli, poput nevjerstva ili grijeenja, a nekada neto
hoe, i u isto vrijeme to voli, poput imana, vjerovanja, dobroinstva,
pokornosti.
Uzvieni Allah u navedenom ajetu kae:
, t

"

l lj
" i dobro inite."

U ovom ajetu Allah, delle ve 'ala, nareuje injenje dobroinstva,

to znai da je neophodno upotpuniti djelo koje se ini, odnosno uraditi
ga na najljepi nain, jer je el-ihsan - dobroinstvo, najvei stupanj
pokornosti. Uzvieni Allah u nastavku navedenog ajeta kae:
J. , "
: ... . I U.4UI
v!
.",_

u.r..... .....

.....

"

"Allah, zaista, voli one koji dobra djela ine. "

ovjekovo injenje dobroinstva rezultira Allahovom ljubavlju
prema njemu. Uzvieni Allah voli dobroinitelje i zato ovjek treba
nastojati da bude jedan od njih, da se natjee u dobroinstvu, kako bi
stekao Allahovu ljubav. Nekada je ovo dobroinstvo vadib (obavezno) ,
t El-Bekare, 195.
100

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5ane1 R.ami6

a nekada mustehab (pohvalno) , nekada se odnosi na ibadete (robovanje

Allahu) , a nekada na dobroinstvo prema stvorenjima. El-ihsan
(dobroinstvo) u ibadetu, najbolje nam je pojasnio Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, kada je odgovorio Dibrilu, alejhisselam, na njegov upit
o el-ihsanu: "Dobroinstvo je da oboava Allaha kao da Ga vidi, jer ako
ti Njega ne vidi, On tebe vidi." 1 Ovo je najvei stepen imana koji
obuhvata kako podruje ibadeta tako i podruje svih ivotnih aspekata:
oboavanje Allaha iz straha i nade, dobroinstvo u kupoprodaji, braku,
pa ak i domen izvrenja erijatskih sankcija nad prijestupnikom.
Dobroinstvo prema ljudima podrazumijeva: spremnost na pomo u
svakom trenutku, injenje dobroinstva u svakom pogledu, fiziko i
psihiko neuznemiravanje i svakako prijaznost i vedrinu prilikom susreta.
Svaki postupak popraen iskrenou i lijepim ophoenjem prema
drugima, strpljenje na potekoama, davanje prava onima kojima pravo
pripada, ubraja se u dobroinstvo. Shodno tome, svaka prevara,
pronevjera, la, predstavlja jedan vid naruavanja dobroinstva. Otuda je
neophodno da svaki vjernik u svom ivotu primijeni ovo pravilo Zato,
cijenjeni itaoe, nastoj da ini dobroinstvo u oboavanju Allaha i
prema Allahovim robovima.

" i budite pravedni; Allah, zaista voli pravedne."2

" i budite pravedni"

- ovo je naredba Uzvienog Allaha kojom nam nareuje

pravednost u meusobnim odnosima, bez obzira radilo se o lanovima
ue ili ire porodice. Kada dajemo sud o nekome ili neemu, trebamo biti
pravedni, jer Allah voli pravedne.

U ovome ajetu upotrijebljen je izraz el-kist koji ima znaenje:

pravilnost, pravda, to je suprotno znaenju rijei ..IL..\.il l (el-kasit) , to
znai: tiranin, zulumar i sl.

t El-Buhari, Muslim.
2 El-Hudurat, 9.
101

SVOJSTVfl f\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Jedne prilike Haddad b. Jusuf upitao je prisutne: "ta mislite o

meni?" Oni su kazali: " .b...ali ._el (Ente emfmn kasitun) Ti si vladar
kasit." Tada se Haddad obratio svojim pratiocima i upitao ih ta to
zaprvo mai, a oni su kazali: "Pohvalu, pohvaljuju te, o voo na!" Ali)
Haddad je na to kazao: "Ne, ovim rijeima me kude. Zar nisi uo
Allahove rijei:

.:__ t iY! l:i

Q.;..

..

-:. _l ,;iT l!- f-

u

'A oni koji su nepravini - pa bit e ogrjev u Dehennemu.' 1"

Dakle, rije kasit suprotna je znaenju rijei: (el-muksit)

pravedan, to je i Haddad shvatio i tako prozreo namjeru onoga koji ga
je opisao ovim rijeima, dok drugi nisu uoili razliku. Shodno tome,
znaenje navedene reenice je: "Ti si nepravedni vladar", a ne kako su
drugi shvatili: "Ti si pravedni vladar". Svako razuman i pametan voli
pravdu, a mrzi i prezire nepravdu. Uzvieni Allah ukazuje da voli
pravedne, a da ne voli zulumare, one koji ine nepravdu i zulum. U
hadisi-kudsijju, od Ehu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Rekao je Allah: 'O Moji robovi, Ja
sam Sebi nepravdu zabranio, a zabranio sam je i meu vama, pa nemojte
jedni drugima nepravdu initi. . . "'2
...

.A --u 'J-IWJ
.. ,;

..

.ll

,;

"A Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima Svojim."3

Postoje dvije vrste pravednosti: pravednost u odnosu prema Allahu

i pravednost u odnosu prema Njegovim stvorenjima.
Pravednost u odnosu stvorenja prema Allahu, tebareke ve te'ala,
podrazumijeva zahvalnost Allahu na blagodati kojom te obaspe, zatim
slijeenje istine na koju ti ukae i izbjegavanje svega to je On oznaio
kao zabranjeno itd.
Pravednost u odnosu prema stvorenjima temelji se na zlatnom
pravilu da se prema drugima ophodi onako kako eli da se oni ophode
prema tebi.

t El-Dinn, 15.
2 Muslim.
El-Fussilet, 46.

102

SVOJSTVfl 1'\ILOSTIVOQ / 5aml R.ami

Na ovo pravilo ukazao je Poslanik u hadisu koji Abdullah .b. Amr

b. 'As, radijallahu anhu, prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da je rekao: "Ko voli da bude sauvan od Vatre i da ue u
Dennet, neka smrtni as doeka vjerujui u Allaha i Sudnji dan i
ophodei se prema ljudima onako kako voli da se oni ophode prema
njemu." 1 Otuda, kada god pomisli da se prema nekome ponese na neki
nain, pomisli da li bi ti volio da oni tako postupe prema tebi: ako ti svia
da se .drugi tako odnose prema tebi, onda se i ti tako ophodi prema
drugima, a u suprotnom ne.
U ovu vrstu pravednosti ulazi i pravednost u ophoenju prema
djeci i ostalim lanovima porodice, u domenu nasljednog prava, pa ak i
pravednost prema samome sebi, tako to se nee opteretiti onim to nisi
u stanju podnijeti.

"Allah, zaista, voli pravedne."2

Allahova ljubav prema pravednima rezultira nagradom za njihova
uinjena djela. Jer, koga Allah voli, zadovoljan je njime, a onoga kime je
zadovoljan, takvoga e uvesti u Dennet. Drugi ajet kojim utvrujemo
svojstvo Allahove ljubavi je:

"Kako e mnogoboci imati ugovor sa Allahom i Poslanikom

Njegovim?! - Ali, s onima s kojima ste ugovor kod asnog hrama
zakljuili, sve dok se oni ugovora hudu pridravali, pridravajte se i vi,
jer Allah zaista voli pohone."3

Allahove rijei:

"Sve dok se oni ugovora hudu pridravali, pridravajte se i vi",

l Muslim.
2 El-Hudurat, 9.
3 Et-Tevbe, 7.

103

SVOJSMI 1'\llOSTIVCXi / 5anel Rami

tj. sve dok se murici budu pridravali ugovora i ne budu krili

ugovorne odredbe, i vi se pridravajte i ne napadajte ih, odnosno ne
borite se protiv njih.

_ ,. .J. , -'1
0 :". N-.. r,
J

, . ...

""'

j er Allah zaista voli pobone."1

'-',

"

Oni koji se pridravaju ugovora nagraeni su Allahovom ljubavlju,

jer potuju Njegovu naredbu, a ovakvo postupanje specifino je za
bogobojazne koje Allah, tebareke ve te'ala, voli. Ovo je ujedno i dokaz
da ispunjavanje zakljuenih ugovora predstavlja jedno od djela mutekija
(istinskih, pravih vjernika) . Uzvieni Allah kae:
::J!.;;L:: iT
!T U-:&T 0tJ
, J '-'-'}

"""'

"'

"Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo
iste."2
Et-tewabin u ajetu znai: oni koji se mnogo kaju, a rije et-tevba u
jeziku ima znaenje: povratak, dok u erijatskoj terminologiji ima
znaenje: povratak od grijeenja ili ostavljanje grijeha. Navedeno
znaenje ove rijei odnosi se na stvorenja. Medutim, Et-Tewab je jedno
od lijepih imena Uzvienog Allaha. Tako se za ovjeka kae tevvab, a i
za Allaha Tevvab, s tim da postoji ogromna razlika u tome. Pokajanje
roba, stvorenja, ima znaenje povratka roba Stvoritelju, ili povratka roba
pokornosti, nakon uinjene nepokornosti.
Kada se termin tewab odnosi na Allaha, tada ima dva znaenja:

Allah je Taj koji daje tevfik - nadahnue u srcu roba za injenje

tevbe (pokajanja Allahu, delle ve 'ala) .
On je Taj koji oprata i Svoju milost, dobrotu i blagodat usmjerava
na roba onoga trenutka kada se rob iskreno pokaje, ostavi grijeh i
vrsto odlui biti pokoran Uzvienom Allahu. U ovom sluaju
nee mu uskratiti nagrade koje je obeao Svojim pokornim
robovima.

t Et-Tevbe, 7.
2 El-Bekare, 222 .
104

SVOJS1Vft /'\ILOSTJV()(j / 5anel Rami.

Da bi tevba bila primljena kod Allaha, postoje odreeni uvjeti

(arti) :
l.
2.

3.

Iskrenost - da se uini iskreno radi Allaha, iz straha od Njegove

kazne i prieljkivanja Njegove nagrade;
Kajanje za uinjeni grijeh - a to se ogleda u osjeaju aljenja zbog
uinjenog grijeha;
Ostavljanje grijeha;

4. vrsta odluka da se nee vratiti uinjenom grijehu;

5.

Da tevba bude u vremenu kada se pokajanje prima, a to je prije

nastupanja smrtnog asa ili izlaska Sunca sa zapada.

El-mutetahhirin u ajetu su oni koji se mnogo iste. Taharet ima

znaenje ienja od prljavtine i nereda, u fizikom i duhovnom
pogledu.
U fizikom pogledu ima maenje ienja tijela i odjee od ramih
vidova prljavtine, dok duhovno ienje ima znaenje ienja due od
prohtjeva i svake vrste nereda: nevjerstva, licemjerstva i grijeenja.
Navedeni ajet nam dokazuje da Allah, tebareke ve te'ala, voli ove dvije
navedene kategorije ljudi: one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo
iste. Zatim Uzvieni kae:

"

'WJ

"Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i

grijehe vam oprostiti!' a Allah prata i samilostan je."1
-

Ovaj asni ajet donosi sud o svakom onom koji tvrdi da voli
Allaha, subhanehu ve te'ala, a nije na Muhammedovom putu, navodei
da je njegova tvrdnja lana sve dok verbalno i praktino ne pone
slijediti Muhammedov erijat. To je potvreno i u sahih-hadisu od Aie,
radijallahu anha, u kojem stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:

Ali Imr 31.

1os

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

"Ko bude uradio neki posao koji nije u skladu sa islamom, on se

odbacuje! " 1
U tom smislu i Uzvieni Allah kae:

"'l

,, ,

""'

!i -- "'1
l !
. l;. _
U.r.>;!-'

..J U

.-

u"1 ,(J'l

vi Allaha volite, onda mene slijedite, pa e i vas Allah voljeti",

"Ako

tj. dobit ete i vie od toga to ste traili svojom ljubavlju - zadobit
ete Allahovu ljubav koja je vea od vae ljubavi prema Allahu. Neki
mudrci govore: "Nije stvar u tome da ti voli ( misli se da voli Allaha,
jer to ti je obaveza) , nego je stvar u tome da bude voljen (od strane
Allaha) ."

Jer, koga Allah zavoli, zadovoljan je njime, a to znai da e ga

uvesti

Dennet!

Svako je u mogunosti kazati: "Volim Allaha", meutim, poenta je

u tome da nas voli Onaj koji je iznad nebesa, jer kada nas Allah zavoli,
tad nas zavole i meleki, a Allah nam podari uspjeh na dunjaluku i uini
da nas zavole i ostala svorenja U tom smislu od Ehu Hurejre, radijallahu
anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Kada Allah zavoli nekog od Svojih robova, On pozove meleka
Dibrila pa mu kae: 'Ja sam zavolio tog i tog ovjeka pa ga zavoli i ti', pa
ga zavoli i Dibril. Zatim Dibril razglasi na nebesima da je Allah zavolio
tog ovjeka pa ga zavole i stanovnici nebesa, a zatim se ta ljubav spusti i
na Zemlju" (tj. podari mu lijep spomen meu ljudima) . 2
U ovom .ajetu, koji se naziva jo i "ajet ispita" i "ajet ljubavi", nalazi
se odgovor svima onima koji smatraju da je vjerovanje dovoljno iskazati
rijeima i da je dovoljno samo potvrditi dobronamjernost bez praktine
primjene vjerskih principa, onima koji iz okvira shvatanja i poimanja
imana - vjerovanja, izvode djela, smatrajui da djela nisu sastavni dio
imana. Tako je ovaj ajet odgovor mnogim zalutalim frakcijama, poput
keramita, dehmija, ekstremnih murdija, e'arija i drugih zalutalih sekti,
i svima onima koji jedno govore, a suprotno potvruju svojim djelima. U
ovom ajetu nepobitno se potvruje da se pripadnost islam ne svjedoi
pukim izgovaranjem rijei; islam je potpuni ivotni koncept, a pripadnost
t

El-Buhari, Muslim.

2 El-Buhari, Muslim.

106

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVCXi / 5anel

Rami

ovoj vjeri iskazuje se kako verbalnom tako i praktinom potvrdom. U

suprotnom, da je za pripadnost islamu dovoljno samo verbalno
potvrivanje, tako bi postupili i Ehu Talih, Ehu Leheb, Ehu Dehl i njima
slini. Uzvieni Allah kae:

<- ... " . ;

;.?.f-:'j -: oU)\ J J '" if r-
1_,.:.... 1 l Ul
,, ' ,

J ,

"

u..,il>=' j
""

" "

""

"'

" .l

..

"

,,

J, ,

J.-(, <1

"

..l t ,

"

,,

"

"
"
"
J J
1 ?t
,

"

,,

"

"

, J

,,

"

..' J j : j; 'i
""

\..... '"'

""

"0 vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne - pa, Allah e
sigurno umjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole,
prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite (silne) ; oni
e se na Allahovu putu boriti i nee se niijeg prijekora bojati (nee
se bojati niijeg prigovora) . To je Allahov dar koji On daje kome
hoe - a Allah je Sveobuhvatni i zna sve (Znalac) ."1
U komentaru navedenog ajeta, ejh Salih Fevzan, Allah ga
sauvao, rekao je: "U ovom ajetu Uzvieni obavjetava o Svojoj velikoj
moi, i da e svakog onog koji otpadne od vjere ili glavu okrene, ili
odstupi od zalaganja za vjeru i potpomaganja vjere i ne radi na uspostavi
vjere i njenih propisa - zamijeniti boljim od njega. To je narod koji je
opisan velianstvenim osobinama, a jedna od najveih osobina svakako
je ta da ih Allah voli i da oni Allaha vole. Ovdje se prvenstveno misli na
Ehu Bekra, radijallahu anhu, i njegovu vojsku iz reda ashaba i tabiina,
radijallahu anuhum, koji su se borili protiv otpadnika_, zatim na svakog
onog koji je doao nakon njih i borio se protiv otpadnika i svakog onog
koji e doi i boriti se protiv otpadnika do Sudnjega dana. "2
4 t , -1

ts" LA...;,

": Ut u
": ,l
,, ..;
uP.r
J ....
...:..J -'- : -.._:_1.
,.
. "

, . ,...
...

"

--.

" , ...

"Allah voli one koji se na Njegovu putu bore u redovima kao da su

bedem vrsti."3 Takoer, u navedenom ajetu Uzvieni Allah obavjetava
nas da voli one koji se vrsto bore na Njegovom putu, imecima i
ivotima, ne uzmiui pred neprijateljima. Bore se na Allahovom putu
El-Maide, 54.
2 erhu Akidetul-Vasitijje.
3 Es-Saff, 4.
t

107

SVOJS1Vft fi!LOSTIVO<i / 5anel

Rami

protiv onih koji ne vjeruju u Allaha, da bi Allahova rije bila

dominirajua, a Njegova jedina ispravna vjera iznad ostalih iskrivljenih
vjera.

Ovi ajeti su dokazi kojima utvrujemo i potvrujemo savreno

svojstvo ljubavi kojim se Uzvieni Allah opisao, i ovim ajetima potvruje
da iskreni robovi vole Allaha i da Allah Uzvieni voli Svoje iskrene
robove. Takoer su odgovor onima koji su negirali da Allah biva voljen i
da On sam nekog voli: .... ij _, Ouhibu ve juhabbu) poput dehmija i
mu'tezila, koji su pogreno protumaili navedeno svojstvo, tvrdei da se
pod ljubavlju robova misli na to da oni vole pokornost Njemu i injenje
ibadeta, a Allahovu ljubav prema robovima protuaili su kao Njegovu
dobrotu prema njima i nagradu. Njihova tvrdnja je netana, jer je
Allahova ljubav prema robovima istina i onako kako to dolikuje
Njegovoj velianstvenosti, poput ostalih savrenih osobina, koje ne slie
osobinama stvorenja.
.

108

SVOJSTVO ZADOVOLJSTVA

.,_;
"A oni koji vjeruju i ine dobra djela - oni su, zbilja, najbolja
stvorenja, njih nagrada u Gospodara njihova eka; edenski vrtovi
kroz koje e rijeke tei, u kojima e vjeno i zauvijek boraviti; Allah
e biti njima zadovoljan, a i oni e biti Njime zadovoljni. To e biti za
onoga koji se bude bojao Gospodara svoga/' 1
Ovaj ajet ukazuje na jedno od Allahovih savrenih svojstava radnji.
Poznato je da se Allahova savrena svojstva dijele na:

lina svojstva, sifatuz-zatijje;

svojstva radnji i djela, sifatul-fi'lijje.

Razlika izmedu ovih svojstava ogleda se u tome to se lina svojstva

odnose na Njegovo uzvieno Bie i neodvjiva su od Njega, tebareke ve
te'ala, poput svojstva lica, sluha, vida, ruku, govora, ivota, znanja, snage
i sl., dok su svojstva radnji, djela, svojstva Njegovog uzvienog Bia koja
podrazumijevaju ono to Allah ini i radi kada hoe, a kada ne eli, to ne
radi, poput svojstva sputanja, silaska, uzdizanja, dolaska, zadovoljstva,
srdbe i sl. Navedeni ajet potvruje Allahovo savreno svojstvo
zadovoljstva rijeima: "Allah e biti njima zadovoljan." to se tie ove
osobine kod stvorenja, ona se opisuje kao radost srca, odnosno
ushienost i srea koja se osjea u srcu. U vezi s tim Abbas b. Abdul
Muttalib prenosi da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da kae: "Slast imana e osjetiti onaj ko bude zadovoljan Allahom
kao Gospodarom, islamom kao vjerom i Muhammedom kao
vjerovjesnikom."2 Prenosi se od Ehu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu,
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "O Ehu Seide, ko
bude zadovoljan Allahom kao Gospodarom, islamom kao vjerom i
Muhammedom kao vjerovjesnikom, obavezan mu je Dennet! " Ehu
El-Bejjine, 7-8.
2 Muslim

109

SVOJSlVfl /'\ILOSJIVCXi / 5a.nel

Rami

Seida su zadivile te rijei, te .je rekao: "Ponovi ih, Allahov Poslanie! ", pa
ih je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponovio. 1 Od Enesa, radijallahu
anhu, prenosi se da je uo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je
rekao: "Onaj kod koga se nae troje, osjetit e slast imana: da su mu
Allah i Njegov Poslanik drai od svih ljudi, da svoga brata (muslimana)
voli iskljuivo u ime Allaha i da prezire povratak u nevjerstvo, nakon to
ga je Allah izbavio iz njega, kao to mrzi da bude baen u Vatru."2 Ovo je
nagrada od Allaha, subhanehu ve te'ala, svakom onom ko Allahu i
Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dadne prednost nad
samim sobom, svojim strastima i ostalim stvorenjima.
Kada se ovo svojstvo odnosi na Uzvienog Allaha, to je stvarno
zadovoljstvo, onako kako to prilii i dolikuje Monom Allahu, s tim da
njegovu kakvou ne poznaje niko osim Njega, tebareke ve te'ala. Dokaz
koji upuuje da je to stvarna osobina jeste povezanost ove osobine
zadovoljstva, kojom se opisao Uzvieni, sa osobinom zadovoljstva kod
stvorenja, i njeno spominjanje odmah nakon Allahovog zadovoljstva, u
vie ajeta. Jedan od njih je i navedeni ajet iz sure El-Bejjine:
J , ..

, .. J '(. "'

I.Jj J.1)\ J

"Allah e biti njima zadovoljan, a i oni e biti zadovoljni Njime"3, ili

ajet iz sure Et-Tevbe:

_Jjh ;;:fl j ij iT 0);i Tj

,..
"' t
11t - _H\'1 \.f.::.a r... } "':;. ,(.--i l
j ljj (.fe l

r:.. .....

...,

.. .

J""' J

0 iT j>ilT
"Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama i
svima onima koji ih slijede dobra djela inei, a i oni su zadovoljni
Njime: za njih je On pripremio dennetske bae kroz koje e rijeke
tei, i oni e vjeno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh."4

Muslim.
2 El-Buhari.
3 El-Bejjine, 3.
4 Et-Tevbe, 100.
1

110

SVOJSlVft t\ILOSTIVO<i / 5a.ne1

Ra.mi

Uzvieni obavjetava da je zadovoljan prvim muslimanima,

muhadirima i ensarijama, i svima onima koji ih slijede dobra djela
inei, i da su oni zadovoljni Njime, to im je. pripremio dennetske bae
i ugodan boravak. On, tebareke ve te'ala, zadovoljan je njima, njihovom
pokomou, iskrenou i dobrim djelima. Njihovo zadovoljstvo Allahom
je zadovoljstvo sa ngradama koje im je pripremio, kao to se navodi u
hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od Ehu Seida el-Hudrija,
radijallahu anhu: "Allah e, zaista , pozvati dennetlije: 'O stanovnici
Denneta! ', i oni e Mu se odazvati: 'Odazivamo Ti se, Gospodaru na, i
stojimo Ti na usluzi.' 'Jeste li zadovoljni?', upitat e ih On, a oni e
odgovoriti: 'Kako ne bismo bili zadovoljni kad si nam dao" ono to nisi
nijednom drugom od Svojih stvorenja?' 'Ja u vam', rei e On, 'dati
neto jo bolje od toga.' 'A ta ima bolje od ovoga, Gospodaru?', upitat e
oni. 'Spustit u na vas Svoje zadovoljstvo i poslije toga se nikada vie na
vas neu naljutiti', rei e On." 1
Allahovo zadovoljstvo sa vjernicima predstavlja najvei stepen
blagodati. Uzvieni Allah kae:

.:. ..r:iT
"Allah obeava vjernicima i vjernicama dennetske bae kroz koje e
rijeke tei, u kojima e vjeno boraviti, i divne dvorove u vrtovima
edenskim. A zadovoljstvo Allahovo vee je od svega toga; to e,
doista, uspjeh veliki biti!"2

Zadovoljstvo stvorenja ogleda se u tome da e svaki od njih biti

zadovoljan sa nagradom i mjestom u Dennetu koje mu Allah dodijeli,
smatrajui da niko nije dobio bolje od njega!

,;i t
... .:... ! tl ... ,1:
J r:..:.J.

l"

"
J l
;.JAj.
'!.);l

..-.:""',

El-Buhari.

2 Et-Tevbe, 72.

111

....,.
i.., if'... J ..,
.;-

....,. ... ": f

.)
..uu

SVOJS1Vfl t\ILOSTIVO<i / 5ane1 Rami

"'

"

"

"

J.

,...

, .. ..-- -:
_. ,, u,y u '.r
-''

G
. ..,
.....
-..r
,
... v J

"

"'

""

.l

..

\ .:;,

J.J.

"Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na

vjernost zakleli. On je mao ta je u srcima njihovim, pa je spustio
smirenost na njih, i nagradit e ih skorom pobjedom." 1

Uzvieni Allah istie i potvruje Svoje zadovoljstvo vjernicima koji

su se zavjetovali Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pod stablom u
podruju Hudejhijje. Shodno tome, pripadnici ehli-sunneta, kako smo
ve ranije naveli, po pitanju Allahovih osobina, imaju sljedei stav:

Potvruju sve osobine koje je Uzvieni Allah potvrdio Sebi,

odnosno kojima je Sebe opisao ili kojima Ga je opisao Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem;
Negiraju poistovjeivanje Allahovih osobina sa osobinama
stvorenja;
Negiraju znanje o kakvoi tih osobina, jer niko ne zna kakve su
Allahove osobine i kakva je njihova kakvoa.

Meutim, neophodno je istai da kakvoa postoji i mi ne negiramo

postojanje te kakvoe, ve negiramo znanje o toj kakvoi.
Naravno da postoje i oni koji negiraju ovu vrstu Allahovih osobina
(svojstva radnji i djela) ili ih pojanjavaju na svojstven nain,
udaljavajui se od stvarnog znaenja, poput kulabija2, dehmija i
mu'tezila, koji tvrde da su ove osobine odvojene i stvorene. Tako
mu'tezili tvrde da je Allahov Govor stvoren, a to isto kau i za ove
osobine koje se vezuju za Allahovu volju. Allahovu srdbu pojanjavaju
metaforino, tvrdei da je to Njegova kazna, a da je zadovoljstvo Njegova
dobrota i dobroinstvo prema robovima, i da su takve osobine stvorene i
odvojene od Njega.

El-Feth, 18.

2 Frakcija u islamu koja se pripisuje Abdullahu b. Seidu b. Kulabu, koji je

naginjao pravcu uenjaka hadisa, ali kada je spoznao da uenjaci ne

upotrebljavaju razumski dokaz u dokazivanju postojanja Allaha i Njegovih
savrenih osobina, ostavio je pravac ehli-hadisa, nakon toga je izmijeao pravac
ehli-hadisa i pravac Dehma b. Safvana, potvrujui neke osobine i tumaei ih
na svojstven nain.
Tako je, razumskim dokazivanjem, potvrdio sedam osobina, a u tome su ga
slijedile e'arije i maturidije, dodajui osmu osobinu.

112

SVOJSlVft MILOSTIVCXi / 5anel Rami.

Ibn Kulab je elio da odgovori ovim zabludjelim sektama,

potvrujui Allahu osobine radnji i djela, te je rekao: "Ovo nisu line
Allahove osobine (osobine Njegovog Bia) , koje su uvijek pri Njemu, ali
su te osobine oduvijek pri Allahu." Meutim, osobine poput osobine
zadovoljstva, srdbe, prijezira i sL, Ibn Kulab krivo tumai osobinom
Njegove volje (iradeta) .
Shodno tome, njegov govor je identian govoru e'arija i maturidija
koji Allahovo zadovoljstvo tumae kao Njegovu nagradu i dobrotu
prema stvorenjima, a srdbu kao Njegovu stranu kaznu.
Ovakvim tumaenjem odstupaju od pravca ehli-sunneta u pogledu
ovih osobina, sa vie aspekata:

Prije svega to ne smatraju da te osobine opstoje pri Uzvienom

Allahu Njegovom voljom i izborom.
Smatraju da Uzvienom Allahu ne prilii da bude opisan ovim
osobinama i zbog toga ih tumae opom Allahovom voljom
(iradetom) .
Iz navedenog ajeta zakljuujemo:

Potvrivanje Allahove osobine zadovoljstva;

Potvrivanje Allahovih osobina radnji (kada neto hoe, to i radi,
a kada nee, to ne radi) ;
Odgovor onima koji negiraju navedenu osobinu ili je tumae
metaforino, udaljavajui se od stvarnog vanjskog znaenja;
Potvrivanje da robovi posjeduju slobodnu volju - izbor u svojim
postupcima;
Potvrivanje uluhijjeta (da Allahu pripada apsolutno pravo da
bude oboavan) .

113

SVOJSTVO GNJEVA, SRDBE, MRNJE,

ALLAHOVOG PROKLINJANJA

.....J'J-- T
' :J
--

..

l'a

1
, .,..
.,

:.r-!!-

...

--

l
(,;;: _,..
"" , ,
,- .. v-e..J..
..

ll;;

...

"Onome ko hotimino ubije vjernika kazna e biti - Dehennem, u

kojem e vjeno ostati; Allah e na njega gnjev Svoj spustiti i proklet
e ga i patnju mu veliku pripremiti." 1
Ajet potvruje Allahovo savreno svojstvo gnjeva, srdbe, i
proklinjanja, onako kako to dolikuje Uzvienom Allahu. Navedena
svojstva potpadaju pod svojstva radnji, tj . djela. Bitno je ka'zati da su
Allahova svojstva - svojstva savrenstva, da u njima nema nikakvog vida
manjkavosti. Uzvieni Allah se srdi samo na one koji svojim rijeima i
djelima zasluuju Njegovu srdbu.
Allahovi vjerovjesnici su poslani kako bi potvrdili navedena
svojstva i ukazali da je Allah, tebareke ve te'ala, zadovoljan i da voli
odredene postupke vjernika, ali isto tako su ukazivali da neka djela
robova srde Uzvienog Gospodara, izazivaju Njegov gnjev, mrnju i
prokletstvo, kao to je naznaeno u navedenom ajetu. Otuda je veoma
bitno da vjernik naui i sazna koja su to djela koja Allah voli i kojima je
zadovoljan, a koja su to djela koja Allah mrzi, prezire i koja izazivaju
Njegovu srdbu i prokletstvo, kako bi se sauvao toga i bio pravi vjernik.
U ajetu je naznaeno da onome ko ubije hotimino vjernika koji
vjeruje u Allaha i Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, slijedi
ovakva kazna i navedena prijetnja. Meutim, nije isti sluaj ako je ubijen
nevjernik koji je pod ugovorom ili tienik, ili ima neki vid garancije od
strane muslimanskog vladara. U ovakvom sluaju ubica ima grijeh za
uinjeno djelo, ali na njega se ne odnosi prijetnja koja je izreena u ovom
ajetu. Takoder, ako je munafik (licemjer) , koji ispoljava svoje
licemjerstvo (nifak) javno, njegovo ubistvo ne potpada pod navedeni
ajet, osim onoga koji ne ispoljava nifak javno, jer je u osnovi njegov ivot
zatien.

t En-Nisa, 93.
114

SVOJSlVfl i'\ILOSTIVO<i / 5aoo Rami

U okvire navedene prijetnje takoer ne ulaze djeca i ludaci, jer oni

ne posjeduju stvarnu namjeru. Isto tako ajet ne obuhvata kategoriju
nenamjernog, nehotinog ubistva.
Dakle, onaj koji namjerno ubije vjernika ima sljedeu kaznu:

Dehennem, koje je jedno od imena Vatre;

Dug boravak u njemu;
Allahov gnjev (ajet potvruje Allahovo svojstvo gnjeva, srdbe,
onako kako to dolikuje Njegovoj velianstvenosti) ;
Allahovo prokletstvo (navedeno prokletstvo ima znaenje
udaljavanja od Njegove milosti) ;
Velika patnja.

Ovo je pet navedenih kazni koje se spominju u ajetu, a pametnom

je dovoljna i jedna navedena prijetnja.
Sljedbenicima ehli-sunneta u shvatanju i razumijevanju ovog ajeta
predstavlja potekou dio navedenog ajeta koji upuuje na to da ubici
vjernika nije ostavljena mogunost pokajanja - tevbe, a da je kazna za
poinjeno djelo vjena Vatra:

6;. .,ji?.J

" kazna e biti - Dehennem, u kojem e vjeno ostati."

Ope je poznato da sljedbenici ehli-sunneta tvrde da ubistvo nije

grijeh koji izvodi ovjeka iz vjere, a vjeni boravak u Dehennemu
pripada samo onima koji umru u nevjerstvu - kufru. Pa kako onda
ispravno shvatiti navedeni ajet? Allah, tebareke ve te'ala, kae:
!!. _ " "

".

., j.

: uJ .) e. -' .tl.fo?. u l ":l .-.ul uj

".

".

...

".

J.

,;

J.

., ".

t ,.

., ".

, ". ,6

"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprostit

e manje grijehe od toga . "1
.. .

d..

(J:ti 9';; lt if' l_,.bti '"4- :J- :tJ l r..S l j-Aj

J.

.,

"'

,6

J.

".

,6 ,.

J.

"On prima pokajanje od robova Svojih i prata rave postupke i zna

ta radite "1

En-Nisa, 48.
115

SVOJSlVft I'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Zbog bitnosti ovog pitanja, navest emo neke odgovore sljedbenika

ehli -sunneta:

Prvo miljenje: Ovo se odnosi na nevjernika kada ubije vjernika.

Medutim, ovaj odgovor ne znai nita, jer je kazna za nevjernika
svakako Dehennem, u kojem e vjeno ostati, iako nije ubio vjernika.
,.,

"'

" "'

j l;Jj 0J 'j

A.

."t -

11

"'

"'

\;::! de ,_:

h T :&T 0j

"'

"Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktati pripremio, u

njemu e vjeno i zauvijek boraviti, ni zatitnika ni pomagaa nee
nai."2
Drugo miljenje: Navedena prijetnja odnosi se na onoga ko ohalali
ubistvo vjernika, jer je takav postupak kufr (nevjerstvo) .
Imam Ahmed, rahimehullah, izrazio je svoje uenje zbog ovakvog
odgovora, rekavi: "Kako je ovo mogue! Kada ohalali njegovo ubistvo,
on postaje nevjernik, makar ga i ne ubio. Takav e biti vjeno u Vatri,
iako ga on lino nije ubio. Tako da ni ovo nije pravi odgovor."

Tree miljenje: Ovakva e biti kazna ako ga Uzvieni kazni, jer je

uinio tako veliki grijeh da zasluuje da bude kanjen ovakvom kaznom,
to znai da ako ga ne bude kaznio, nee je ni dobiti. Onaj ko je u
mogunosti da kazni ovakvom kaznom, u mogunosti je i da oprosti,
odnosno da ne kazni. Takoer, i ovaj odgovor je daleko od pravog, jer
koja bi bila korist od spominjanja da e kazna biti - Dehennem, u kojem
e vjeno ostati, ako ga nee kazniti. A ako ga bude kanjavao, opet
slijedi isti problem. " kazna e biti - Dehennem, u kojem e vjeno
ostati". Tako se stvar ponavlja.

Prema tome, ova navedena tri odgovora nemaju jaku potporu u

dokazivanju.

etvrto miljenje: Ovakav postupak je sebeb (uzrok) ulaska i

boravka u Vatri, ali nekad postoji odredena prepreka koja spreava da se
desi posljedica tog uzroka.
t E-ura, 25.
2 El-Ahzab, 64-65.
116

SVOJS1Vft t\llOSTIVCXi l 5anel Rami6

Kao to se kae: "Postojanje porodice uzrokuje nasljedstvo. Znai,

porodica je uzrok nasljedstva, ali ako je odreeni roak rob, a ne
slobodan ovjek, onda takav ne nasljeuje umrlu osobu, zbog postojanja
prepreke u nasljednom pravu, a to je ropstvo. Tako da se na osnovu
navedenog pravila moe kazati: Ovakav postupak (namjerno ubistvo
vjernika) je uzrok vjenog boravka u Vatri, ali ako je poinilac ubistva
vjernik, onda takav nee boraviti vjeno u Vatri. Ali i dalje nam ostaje
djelimini problem s druge strane, a to je: koja je korist od navedene
prijetnje? Zato kaemo da je korist to da je poinilac ubistva ve uradio
uzrok koji ga vodi u vjenu Vatru, u tom trenutku moe postojati
prepreka, a i ne mora, meutim, jasno je da je poinilac u velikoj
opasnosti. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vjernik e u svojoj vjeri imati irinu
(lagodnost) sve dok bespravno ne prolije krv (tj . dok ne poini
ubistvo) ." 1 Dakle, ako poini bespravno ubistvo, tada e mu srce obuzeti
tjeskoba koja e se poveavati sve dok ga ne izvede iz okvira vjere.
Shodno navedenom, iskazana prijetnja moe se protumaiti kao da
takav postupak vodi u nevjerstvo (odnosno da je jedan od uzroka koji
vode u nevjerstvo) , pa ako takav umre u nevjerstvu, imat e vjenu
kaznu.
Peto miljenje: Da se pod rijeima "

kojem e vjeno ostati",

misli na dui boravak u Dehennemu, a ne na vjeni ostanak, jer u

arapskom jeziku .l)i.]\ - el-hulud, ima znaenje: dugo ostati. Naprimjer,
kae se:
Jlp.Jt

# .l}\":- J"}U ili J .l)\":- IJ"}U

"Taj i taj ostaje pritvoren halidun - vjeno (na dui period) ", ili:
"Taj i taj je halidun - vjean poput vjenosti brda", a mi znamo da e sva
brda nestati kada Allah odlui da ih poravna sa zemljom.
Takoer, ovaj odgovor je jednostavan i ne zahtijeva poseban
intelektualni napor, jer Gospodar nije spomenuo et-te'bid, koji ima
znaenje: zauvijek. Naprimjer, nije kazao: haliden fiha ebeda, ve je
rekao: haliden fiha, to znai da e takav dugo ostati u Vatri.
t El-Buhari.
117

SVOJSJVft t\ILOSTIVO<i / 5ane1 Rami

Drugo pitanje: Da li za ubicu vjernika postoji mogunost pokajanja

- tevbe, odnosno da li nakon uinjene tevbe zasluuje navedenu kaznu?
Odgovor je da ne zasluuje, jer tako je potvreno u odredenim
kur'anskim ajetima, i zato je veoma bitno prilikom davanja odgovora na
neko pitanje poznavati sve erijatske tekstove koji su doli na tu temu, da
bi se dao adekvatan odgovor. Allah, subhanehu ve te'ala, kae:

j r? Jr '"' iJT )!i:; j .rl; tiJJ E tj

" &J"' u
.o l ..ulJ
"'=. "t""l ...,
t
' " t2
'; .J.
J'i-

'

..

. ..

, ;.:, '"
l t '.)-:-
m uu
..

:oo!!

"'

..

.... ..

"'

-" lJ..
.. 1
u
..

.. ", :::.. .,.....,

.... .
.
, &J tJ
V J
....F
..._"" Jii'

...

.J.

"'

."

.....

;, j l;j yb j l:J '- $) ;:!"

"' j- ,"' ;.. ;;"' 4UI J;4,l -1'"lfljl.t
j !:Jp ;.I,\ t)j
. .."

""

.J. ."

. ...

.IL

, -:-

. ... .

...

{ ..

"l oni

koji ne prizivaju uz Allaha boga drugog, i koji one koje je Allah

zabranio ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludnie; - a
ko to radi, iskusit e kaznu, patnja e mu na onom svijetu
udvostruena biti i vjeno e u njoj ponien ostati; ali onima koji se
pokaju i dobra djela ine, Allah e njihova rava djela u dobra
promijeniti, a Allah prata i samilostan je." 1

Iz navedenog ajeta jasno se zakljuuje da e Allah oprostiti i loa

djela zamijeniti dobrim onome koji nakon ubistva uini pokajanje. Ovo
potvruje i poznata pria iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem,
hadisa o jednom ovjeku iz naroda Benu Israil, koji je ubio stotinu ljudi,
da bi mu na kraju, nakon pokajanja, Uzvieni Allah oprostio.
Veoma je vano napomenuti da je ovaj ovjek bio iz Benu Israila,
naroda na koji je Allah spustio teret i potekou, pa i pored toga, Allah je
oprostio navedenoj osobi. Poznato je da je Uzvieni Allah od
Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, ummeta otklonio tekoe
kojima je bio iskuan Benu Israil, to znai da je propis pokajanja puno
laki u ummetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Medutim, postoji
miljenje koje je preneseno od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, da ubici
vjernika nije ostavljena mogunost pokajanja (tevbe) . Od Seida b.
Dubejra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Uenjaci Kufe razili

t El-Furkan, 68-70.
118

SVOJSTVft /'\ILOSTIV()(j / 5anel R.ami

su se o pitanju (namjernog) ubistva vjernika, pa sam otiao kod Ibn

Abbasa, radijallahu anhu, (i upitao ga o tome) , a on je rekao: 'Objavljen
je meu ajetima koji su objavljeni na kraju.'" 1 El-Buhari biljei od Seida
b. Dubejra, radijallahu anhu, da je upitao Ibn Abbasa, radijallahu anhu,
o Allahovim rijeima:

" kazna e biti - Dehennem",

pa je rekao: "Ne prima mu se pokajanje."2 Imam Et-Taberi,

rahimehullah, navodi vie predaja koje potvruju da je Ibn Abbas
smatrao da ubici vjernika nije ostavljena mogunost pokajanja i da je ajet
iz sure En-Nisa objavljen nakon ajeta iz sure El-Furkan, a znamo da ajet
iz sure El-Furkan dokazuje da je ubici ostavljena mogunost pokajanja, a
ovog je stava veina islamskih uenjaka. Nakon to je naveo sva
miljenja po pitanju namjernog ubistva vjernika, imam Et-Taberi,
rahimehullah, kazao je: "Miljenje koje je najblie ispravnom jeste da e
onome ko namjerno ubije vjernika, ako takvog Allah kazni, kazna biti
vjena Vatra. Ali, iz Svoje neizmjerne milosti i dobrote, Allah oprata
vjernicima, onima koji vjeruju u Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, tako da takve nee kazniti vjenim boravkom u Dehennemu.
Ako bude htio, takvom e oprostiti iz Svoje neizmjerne milosti i nee ga
uvesti u Vatru, ili e ga kazniti odreenim periodom boravka u Vatri, a
nakon toga e ga izvesti iz nje, iz Svoje neizmjerne milosti, jer je On
obeao Svojim robovima - mu'minima:

, ,T ,iT ,JA, .,1 t:. u'Y! T

.)

__

.. ..

'Reci: O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u
Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista,
mnogo prata i On je milostiv."'3

1 El-Buhari.
2 El-Buhari.
3 Ez-Zumer, 53.

119

SVOJSlVfl /'\ILOSTIV()(j / 5a_nel Rami.

ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao je da se Ibn Abbasove,

radijallahu anhu, rijei o nemogunosti pokajanja ubice vjernika, mogu
razumjeti na dva naina:

Prvi: Da je smatrao da takav nee imati tevfika - nadahnua od

Allaha, za pokajanje (nee mu biti olakane da uini tevbu) , a ako se ne
pokaje, bit e kanjen za uinjeni grijeh.

Drugi: Da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, smatrao da za takvog

nema oprosta od strane ubijenog, jer ubijeni zadrava pravo na oprost, tj.
da li e oprostiti svome ubici ili ne.
Za namjerno ubistvo vjernika veu se tri prava:
l . Pravo Allaha,

2. Pravo ubijenog,

J. Pravo rodbine ubijenog.

to se tie Allahovog prava, nema sumnje da iskreno pokajanje

ponitava grijeh, odnosno Uzvieni Allah takvom oprata.
;<: ..-

uj
J

--

,
j 1

...

"'

'1

l.,tp l ,ijt (S?': Ji

J

...

J
,
J
..J'"'t JiiT y.
..

t
u !T
..... . '_JJ

..

'

"Reci: 'O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu
u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista,
mnogo prata i On je milostiv.'" 1
Ovaj ajet se odnosi na one koji se pokaju.

Pravo rodbine ubijenog spada onoga trenutka kada ubica doe kod
njih i prizna poinjeni grijeh, a zatim kae: 'Postupite sa mnom kako
elite: ako elite kisas - odmazdu, ja sam spreman, ako elite eliju krvarinu (obaveza da se za ubijenu osobu plati otkup) , spreman sam, ili
ako elite da mi oprostite, oprostite. Vi imate pravo na sve navedeno, pa
uradite ono to elite.'
Kada je pravo ubijenog u pitanju, nema naina da se ovjek
oslobodi na dunjaluku. Otuda se rijei Ibn Abbasa, radijallahu anhu,
odnose na pravo ubijenog, a ovog stava je i imam Ibn Kajjim,
t

Ez-Zumer, 53.
120

SVOJSMI t\ILQSTIV()(j / Sanel Rami

rahimehullah. Zatim je ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao: "Ono to

smatram ispravnim jeste da iskreno uinjena tevba brie ak i ovaj vid
grijeha, a to je pravo ubijenog." 1
_,

l "'

'"'

",

"'

,_

. J=- l l
l \,; -45 l_,.f=

Alt t

"'

t '!'

..,_

"To e biti zato to su ono to izaziva Allahovu srdbu slijedili, a

ono ime je On zadovoljan prezirali."2

To su oni koji su slijedili sve ono to izaziva Allahovu srdbu:
pogrena uvjerenja, pogreno vjerovanje, djela ili rijei, prohtjeve i
strasti, i ne samo to, takvi su prezirali, mrzili ono to Allah voli i ime je
zadovoljan, tako da su zasluili ovu sramnu i estoku kaznu prilikom
smrti, odnosno uzimanja due. Tada e im meleki nasilu due upati, uz
velike bolove i udarce. Uzvieni Allah kae:
"'
, "' - l
"' "' - ..;;..-
, ., "' !;;..- ..:i "' t"' h d
, "' , "
f

';
l!' .J4.) lj J
Y I y
lj
"'

"A kako e tek biti kada im meleki budu due uzimali udarajui ih po
obrazima i po leima njihovim! To e biti zato to su ono to izaziva
Allahovu srdbu slijedili, a ono ime je On zadovoljan prezirali; On
e djela njihova ponititi."
"'
"
f . ., .. , .
- '"'
(-,,:.u t: : a=. J G_,.L., l ; t.:.a

".

"'

"'

"A kad izazvae Na gnjev, Mi ih kaznismo i sve ih potopismo."3

Ovaj ajet je odgovor e'arijama i njihovim sljedbenicima koji su
svojstvo es-suh.t i el-bugd (mrnju i gnjev) protumaili kao el-intikam
(kaznu). Ehli-sunnet tvrdi da su mrnja, gnjev i kazna razliite osobine i
svaku od ovih osobina potvruju pojedinano. Navedeni ajet potvruje
osobinu gnjeva i osobinu kazne. Navedeni ajet ukazuje na Allahovu
odmazdu zbog njihovog ustrajavanja u jasnom grijeenju i potpunog
odbijanja upute nakon to im je potanko razjanjena. Kazna koja ih je
snala bila je kolektivni potop! I neka nikako ne zavede ovjeka to to
mu je dato to eli, iako neprestano grijei. Ovdje se oito ogleda
Allahova postupnost u kanjavanju.
t Ibn Usejmin,

erhu Akidetul-Vasitijje.

2 Muhammed, 27-28.
3 Ez-Zuhruf, 55.
121

SVOJSTVft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Ramit

ll"'

Jk"': , J ;, ... , J ., .... L - <.'f ... ff J ., l ... t. ... . J !:_ i, .,. J l ,.. tl , ...
. r-+n.a; o J o .,.., J ") r;:_J..;--- J .J J

J 1, 8
,

,
_

... ... .t ..WI

JJ
"..,
... ...l
.._;_)l.
J 'J

"A da su eljeli izlazak, sigurno bi za to spremili opremu. Medutim,

Allah je mrzio da (licemjeri u boj) idu, pa ih je zadrao, i reeno je:
'Sjedite sa onima koji sjede!'" 1

U navedenom ajetu Allah, tebareke ve te'ala, govori o munaficima

koji nisu izali s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u vojni pohod
zbog Allahove mrnje prema njihovom izlasku sa vjernicima, znajui, iz
Svog savrenog znanja, da bi u muslimanske redove unosUi samo smutnju
i razdor. Uzvieni Allah znao je da njihova djela nisu iskrena, radi Njega,
pa ih je zadrao i odredio njihovo izostajanje iz dihada, jer je znao da su
oni nevjernici i licemjeri i prije nego to ih je stvorio, jer je sve to
prethodUo Njegovom savrenom znanju. Navedena osobina se potvruje
i u hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem:
" I.}!JI i)Sj , lj ,J\ij jJ : ofJI1 } "

"Allah prezire, mrzi, kod vas tri stvari: rekla-kazala, unitavanje

(rasipanje) imovine i mnogo zapitkivanja."2
J J ., ... ... ,;:. -:. l t -: ,,
Jt2.... ,.. ... ...

'-AJ._r.....) J.:.f .1
u o v-

"Sve je to runo, Gospodaru tvome mrsko."3

...

Iz navedenih primjera vidimo da Uzvieni Allah prezire i mrzi neka

djela, kao to mrzi i prezire odreene kategorije ljudi. U prilog tome
govori i hadis od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem stoji da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Kada Allah zavoli nekog od Svojih robova, On pozove meleka
Dibrila pa mu kae: 'Ja sam zavolio tog i tog ovjeka pa ga zavoli i ti', pa
ga zavoli i Dibril. Zatim Dibril razglasi na nebesima da je Allah zavolio
tog ovjeka pa ga zavole i stanovnici nebesa, a zatim se ta ljubav spusti i
na Zemlju" (tj. podari mu lijep spomen meu ljudima) . A kada Allah
zamrzi nekog Svog roba, pozove Dibrila i kae mu: 'J a mrzim tog i tog, pa

t Et-Tevbe, 46.
2 El-Buhari.
3 El-Isra, 37.

122

SVOJSlVft t\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

ga zamrzi i ti! ' Dibril ga zamrzi, pa razglasi na nebesima: 'Allah mrzi tog i
tog, pa zamrzite ga i vi! ' Oni ga zamrze, a zatim se ta mrnja spusti i na
Zemlju (tj. zamrze ga i na Zemlji) ." 1
Zatim hadis o efatu u kojem se navodi da e na Sudnjem danu
vjerovjesnici odbijati svoj narod govorei: "Gospodar moj se danas
rasrdio kao nikada prije, a niti e se ikada poslije tako rasrditi. "2

J.:: :."! L. l- t,YLJ u l Jsl .J.:..&... (:L ..r."'= t:

""': _y-
w ..._;_)

, ... ...

"Veoma je prezreno kod Allaha

....

... .

.,

, ".

.. ..

""

...

...

, ....

..

da govorite ono to ne inite!"3

U navedenom ajetu se spominje osobina el-maktu, koja ima

znaenje velikog prezira ili velike mrnje. Isto tako, na drugom mjestu u
Kueanu stoji:

""': _r
,' ..u Jl r 4- i.:ol
..._;_)
..

,, ,

.. , t

.
r-
,

<:

;-t
'' l 4U""" ""': .)[:.J l :' :.< .,1
\JJ
.._;_JJ r.. I
O J I JJ
, ,

..

...

, ...

...

.. ...

.....

..

J J. , "".

"

1111

,.

"Onima koji nisu vjerovali, doviknut e se: 'Allahov prezir 'prema

vama kad ste, pozivani da vjerujete, ostali nevjernici - bio je, doista,
vei od vaeg prezira sada prema sebi.'"4
U ovom ajetu Uzvieni obavjetava da e nevjernici, nakon to se
suoe sa kaznom koju niko nee moi izbjei, prezirati i mrziti sami sebe
zbog djela koja su radili i zbog kojih su uli u Dehennem. Meleki e im
govoriti da je prezir Uzvienog Allaha prema njima na dunjaluku, dok ih
je pozivao u iman, a oni to odbijali, bio mnogo vei od njihovog prezira
koji danas osjeaju prema samima sebi.
Vjerovanje u navedene Allahove savrene osobine: ljubavi, gnjeva,
mrnje, srdbe i prokletstva, uzrokuje kod vjernika strah od Allaha,
tebareke ve te'ala, i Njegove estoke kazne, ali isto tako budi nadu u
Allahovu milost. Iskreni vjernik trai od Allaha da bude zadovoljan
njime, jer vrsto vjeruje da je Allahova najvea blagodat prema ovjeku
- Njegovo zadovoljstvo, kako smo ve ranije navodili. Strah od Allaha

Muslim.
2 El-Buhari.
3 Es-Saff, 3.
4 Mu'min, 10.
123

SVOJSlVfl fi!LOSTIVO<i / 5anel Rami

iziskuje da se vjernik utjee Allahu od Njegove srdbe i gnjeva, i da

izbjegava djela koja srde Uzvienog Gospodara.
Zato, dragi itaoe, u namazu, na seddi, trai utoite u
Allahovom zadovoljstvu od Njegove srdbe, u Allahovom oprostu od
Njegove kazne, jer se u hadisu od Aie, radijallahu anha, prenosi da je
rekla: "Jedne noi ustala sam iz postelje i traila Poslanika, pa sam u
mesdidu napipala vanjski dio njegovih stopala koja su bila uspravljena.
Bio je na seddi i uio je:

' I.A.L ' i) !l lli

f .ll i ; !f

:r !j
;;-
'/: :r """""
--;.1
(( l il ,J$ ,'- ;il

'Allahu moj , utjeem se Tvojim zadovoljstvom od Tvoje srdbe,

Tvojim oprostom od Tvoje kazne, (utjee se) Tobom od Tebe! Ja
nisam u stanju da pobrojim Tvoje blagodati i na njima se zahvalim, Ti si
onakav kako si sam Sebe pohvalio!'" 1
Navedena svojstva, koja potvruju sljedbenici ehli-suneta, e'arije,
maturidije i mu'tezili tumae kao nagradu ili kaznu, odstupajui -od
uenja ehli-sunneta, to smo prethodno pojasnili.
Neke koristi navedenih ajeta:

Otra prijetnja svakom onom ko namjerno ubije vjernika;

Potvrivanje svojstva srdbe, mrnje, Allahovog proklinjanja,
kazne i gnjeva;
Zabrana namjernog ubijanja muslimana, kao i iz neprijateljstva
prema njemu;
Postojanje Dehennema, odnosno da je stvoren i pripremljen za
nevjernike i one grjenike koje Allah bude htio kazniti;
Dobra djela su uzrok sree i uspjeha vjernika;
Loa djela su uzrok nesree i belaja;
Ajetima se kritiziraju postupci onoga ko voli ono to Allah ne voli;
Korenje onoga ko prezire ono to Allah, tebareke ve te'ala, voli;
Odgovor zalutalim frakcijama: dehmijama, mu'tezilima,
e'arijama, maturidijama i drugima, koji su ili negirali ova svojstva
ili iskrivili njihova stvarna, vanjska znaenja, tumaei ih na
svojstven nain;
Potvrivanje stepena Allahove srdbe.

1 Muslim.
124

SVOJSTVO MILOSTI, OPROSTA

"Meni je dostavljeno jedno potovanja vrijedno pismo od Sulejmana

i glasi: 'U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog '" 1

I pored mnogih ajeta koji potvruju Allahovu savrenu osobinu

milosti i oprosta, postoje novotari koji negiraju navedene osobine, poput
dehmija, e'arija, mu'tezila i njihovih sljedbenika, tvrdei da je ovim
osobinama nemogue opisati Uzvienog Allaha, jer je osobina milosti
mehkoa srca, a to ukazuje na slabost, nemo, njenost, a sve navedeno
ne dolikuje Uzvienom Allahu, jer je Allah uzvien od samog znaenja
izraza milost. Oni smatraju da zdrav razum ne moe prihvatiti vanjsko
znaenje ovih svojstava te da se pod svojstvom milosti misli na el-ihsan
(dobroinstvo) - Njegovu blagodat koju prua stvorenjima, ili : iradetul
ihsan - Njegovu volju za pruanjem i davanjem blagodati stvorenjima.
Ehli-sunnet ovu osobinu potvruje prvenstveno erijatskim
tekstovima Kur'ana i sunneta, ali se moe potvrditi i razumskim
dokazom.
S obzirom na to da ove zalutale sekte ne priznaju Allahu svojstvo
milosti, postavljamo im pitanje: "Kako ste onda Allahu potvrdili svojstvo
volje, htijenja?"
Na ovo pitanje, oni odgovaraju: "Kada pogledamo dvije osobe,
primjeujemo da se razlikuju po nekim pitanjima, jedna je naprimjer,
upuena, dok druga nije, jedna je zdrava, druga nije, jedna je bogata, dok
druga nije, tako da sve to upuuje da je tako Allah htio. Na osnovu toga
potvrujemo Allahu svojstvo volje, htijenja. "
Ovu pogrenu tvrdnju opovrgava sljedea injenica na koju ih
upuujemo: Isto kao to htijenje ima tragove koji upuuju na svojstvo
Allahovog htijenja, takoer i milost ima svoje tragove koji upuuju na
svojstvo Allahove milosti. Kada pogledamo u stvorenja, vidimo da Allah
vodi brigu o njima, daje im opskrbu, snagu, pomae ih protiv neprijatelja,
a sve navedeno ukazuje nam da je prema njima milostiv, ili da je srdit na
one koje kazni i uniti. Tako je jedan od tragova Njegove milosti to da je

t En-Nem!, 30.
125

SVOJSlVfl t\ILOSTIVCXi / 5a.nel Ramie

spasio Svoje iskrene robove, poput Nuha i onih koji su bili s njim na lai,
zatim Huda, Saliha, uajba, i onih koji su s njima povjerovali, potom
naeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojeg je potpomagao i
osnaio protiv neprijatelja, a njegove neprijatelje ponizio.
Sve ovo upuuje na to da je Allah milostiv prema njima, im ih je
pomogao i uputio na Pravi put.
Zato razmisli, kako su pogreno protumaili ovo Allahovo veliko
savreno svojstvo, za kojim ude svaki vjernik i vjernica i ele da ih
Uzvieni Allah obaspe Svojom neizmjernom milou i oprostom. Jer,
kada upita bilo kojeg vjernika ta eli, odgovorit e da eli da mu se
Allah smiluje.

..ji . .... : 41J) l :;' ,, l

,
""..._"" .e..r ""
O . J ....
lfl'

"'

>

.,.."..

"'

JI

1i ".

, ..:!

'-'
"'

"Milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela ine."1

Iz navedenog se zakljuuje da nije ni dozvoljeno, ni ispravno tvrditi

da er-rahmeh ima znaenje el-ihsana, dobroinstva ili iradetul-ihsana,
Allahove volje da podari blagodati stvorenjima. Ova zabrana proizlazi iz
tri razloga:
l.

to se to jasno suprotstavlja samom znaenju rijei u Kur'anu i

sunnetu;
2. Takav postupak je odstupanje od konsenzusa uenjaka zdrave
tradicije (selefa) ;
3 . Za takvu tvrdnju ne postoji nikakav dokaz.

,, ,
, J (-i.J u .,;u
, ... j ....... u
, J ...
",
uJ.;!- , ti uy

"" "' ... , ...... "" , ""

"" ...
J , 1 ; ;d!
... ; lj l J b
l_,...;
;d! _p. u Wfj .; .;_;, J.'=a j t.:::;.; 1_,:-.,

, ...

,,

......

"" ,

_..lJ
&
...J....
r_r..
-:-- u
. l

.:

"Meleki koji dre prijesto i oni koji su oko njega veliaju i hvale
Gospodara svoga i vjeruju u Nj i mole se da budu oproteni grijesi
vjernicima: 'Gospodaru na, Ti sve obuhvata milou i manjem; zato

t El-A'raf, 56.
126

SVOJS1Vft 1'\ILOSTIVOG / 5ane.l Rami

oproti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sauvaj ih

patnje u Vatri!"' 1
Znaenje ovog ajeta j e sljedee: Tvoja j e milost vea od njihovih
greaka i grijeha, a Tvoje znanje obuhvata sva njihova djela i rijei.
Poznato je da postoje dvije vrste Allahove milosti - opa i posebna.
Opa je milost koja obuhvata i vjernike i nevjernike, dok posebna
obuhvata samo vjernike.
Milost koja se spominje u ajetu je opa milost, koja obuhvata i
vjernike i nevjernike, a na to ukazuje i sam ajet: "Gospodaru na, Ti sve

ohuhvata milou i manjem."

'

U ovom ajetu Allah je Svoje apsolutno znanje spomenuo odmah

nakon Svoje milosti, a poznato je da Allah Svojim znanjem obuhvata sve,
odnosno da Njegovom savrenom nadzoru nita ne promie, pa tako isto
i Njegova savrena opa milost obuhvata sva stvorenja. Shodno tome,
milost koja obuhvata nevjernike ogleda se u njihovim tjelesnim,
zdravstvenim stanjima, zatim u hrani, piu, odjei, u dunjalukim
nasladama i uivanjima.
Dakle, taj vid Allahove milosti prema nevjernicima odnosi se samo
na dunjaluki ivot, dok na ahiretu nee potpasti pod kategoriju posebne
milosti, koja obuhvata samo vjernike. Allahova posebna milost koja
obuhvata vjernike na dunjaluku je uputa, vjerovanje, dobroinstvo.
Uzvieni Allah kae:

;:,_;i;:J i)tb. ;;J

"Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo
dati da proivi lijep ivot i, doista, emo ih nagraditi boljom nagradom
nego to su zasluili."2

Ovaj "lijep ivot" znai da je zadovoljan i u obilju i u oskudici, da

iskazuje zahvalnost na svim Allahovim blagodatima, da se ne ali na
stanje u kojem se nalazi, da je zadovoljan Allahovom odredbom, a sve
navedeno moe tvrditi i osjetiti samo iskreni Allahov rob, koji je svakom
t El-Mu'min, 7.
2 En-Nahi, 97.
127

SVOJSlVft 1\ILOSTIVCXi / 5ane1 Ramii

stanju sretan i radostan. S druge strane, karakteristika nevjernika je

vjeito nezadovoljstvo u svim segmentima ivota.
Allah, delle ve 'ala, kae:

". ,

, "' , ...

,jJ j jj

"A milost Moja obuhvata sve."1

,r Ws , ,;__ :. ...
i;.;.J'
... ... '-" r-'.J .
"Gospodar va je sam Sebi propisao da bude milostiv."2
,

Allah , tebareke ve te'ala, iz Svoje neizmjerne milosti, blagosti,

dobrote i dareljivosti, propisao je Sebi da e biti milostiv, odnosno da
Njegova milost preovladava srdbu.
. . .... 5
= , ,;__

_, . li
'-"

-t'J"':
'..r

li
-: t?:.ti ,.
,... "-o.)Gu
.,.
... . ... . W
""

",.

i .. ...i:, ...
>
.: ,_r

r-f-1;.. f ;1;.. 111 i:

,.

",.

1;..... ,j-l:-- .Y,_,J...

t "l

r f ,.. , ,.. ..

-- ;.UJ ,-_...f>'
Y..
.

"Da Allah kanjava ljude prema onome to zaslue, nita ivo na

povrini Zemljinoj ne bi ostavio; ali, On ih ostavlja do roka
odredenog, i kad im rok doe - pa Allah dobro zna robove Svoje."3
U ovim ajetima jasno je naznaeno da Allahova blagost i milost
prema ljudima spreava Njegovo trenutano kanjavanje koje su zasluili
svojim postupcima, pruajui im tako mogunost pokajanja i popravka
sve do roka odreenog.
Zatim Uzvieni kae:
... ...
r
.- ... .. -- ... ... t
... .- ;J($
kJ .;.#- - u l
yb
1.;-,
j """, ...
,

-:<:\.
"" ...
, ". .,.yi
..
(--:..

"Ako neko od vas kakvo runo djelo iz lahkomislenosti uini, pa se

poslije pokaje i popravi - pa, Allah e doista oprostiti i samilostan
biti."

t El-A'raf, 156.
2 El-En'am, 54.
3 Fatir, 54.

128

SVOJSlVft t\llOSTIVCXi / 5arwJ Ramit

U komentaru Allahovih rijei: "Ako neko od vas kakvo runo djelo iz

neznanja uini", neki pripadnici zdrave tradicije rekli su: "Svako ko grijei
prema Allahu, taj je neznalica (dahil) ."

"... pa se poslije pokaje 1 i popravi ", tj . ko napusti grijehe koje je inio,

potpuno ih se kloni, vrsto odlui da ih vie nikada nee initi, i popravi
svoje stanje inei ubudue dobra djela.
" ...pa, Allah e doista oprostiti i milostiv biti. " Tako da navedena rije

dehale spomenuta u ajetu, ne znai "ko uradi u neznanju", ve ko uradi iz

lahkomislenosti, nerazumnosti, povrnosti, nepromiljenosti. Na kraju
ajeta Uzvieni Allah obeava da e iskrenom pokajniku oprostiti njegove
grijehe, a da nije Njegovog obeanja, snala bi ga pravda koja se ogleda u
tome da bi poinilac grijeha trebao biti kanjen, a za dobro djelo
nagraen. Naprimjer, ovjek grijei 50 dana, zatim se pokaje i pone
raditi dobra djela 50 dana. U ovom sluaju pravda je da bude kanjen za
nepokornost koju je inio 50 dana, zatim da bude nagraen za pokornost
koju je inio 50 dana. Ali, Uzvieni Allah se obavezao da e biti milostiv,
tako da svih 50 dana nepokornosti oprata u jednom trenutku, i ne samo
to, ve kae:

'j- ' ";_ r:e';;"

J, l

J -f"lrljU j l ;j yb" .;. J

J "" "# J

"

... ..

"'

J "' J ",
'f,
..

J lJ.# u t;"j
..

JI.

"Ali onima koji se pokaju i dobra djela ine, Allah e njihova rava
djela u dobra promijeniti, a Allah prata i samilostan je"2, tako da e
grijesi iz prolosti postati dobra djela.
"On je prema vjernicima samilostan."3
Ovo je posebna vrsta milosti koja obuhvata samo vjernike i na
dunjaluku i na ahiretu. Na dunjaluku se ova milost ogleda u tome to ih
je uputio ka Istini, koju drugi ne poznaju, pokazao im put sa kojeg su
1 Ovo je dokaz da neznanje nije opravdanje, jer, da se ovaj dahil - neznalica
nije pokajao za svoja loa djela, njegovo neznanje ne bi bilo opravdanje kod
njegovog Gospodara.

2 Furkan, 70.
3 El-Ahzab, 43.
129

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / 5anet Rami.

zalutali i skrenuli zagovornici nevjerovanja i novotarija, a na ahiretu ih je

potedio velikog straha. Naredio je melekima da ih doekaju radosnim
vijestima o ulasku u Dennet i spasenju od Vatre, to je sve odraz
Njegove ljubavi i samilosti prema njima. O Allahovoj samilosti prema
vjernicima govori se i u hadisu koji prenosi Omer b. El-Hattab,
radijallahu anhu, a u kojem stoji da je "Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve
sellem, dovedeno roblje meu kojima je bila ena, dojilja, koja je traila
svoje dijete, pa kad ga je nala, privila ga je na grudi i zadojila. Tada nas
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: ' ta mislite, da li bi ova
majka bacila svoje dijete u vatru?' Odgovorili smo: 'Ne bi, osim ako je neko
ne bi prisilio', a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: 'Allah je
,
milostiviji Svojim robovima od ove majke prema svome djetetu." 1
",.

.",.

.)l j_,ail l jAj

"On prata i milostiv je.'' 2

El-Gafur je Onaj koji prikriva poinioca grijeha, ne razotkriva ga i

ne iznosi njegov postupak na vidjelo, i prata njegov grijeh.
Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "inite dobro cijelog svoga
ivota i izloite se Allahovim mirisima, jer Allah ima mirise Svoje milosti,
koje daje kome hoe od Svojih robova. I molite Ga da sakrije vaa runa
djela i da vas sauva od straha.'1 3
Od Safvana b. Mihreza, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Bio sam u drutvu Ibn Omera kad se pojavi neki oVjek, a on mu ree:
'ta si uo da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govori o
tajnom razgovoru na Sudnjem danu?', a ovaj odgovori: 'uo sam da
govori: 'Allah, subhanehu ve te'ala, e na Sudnjem danu pribliiti
vjernika i staviti na njega Svoju koprenu i sakriti ga od svijeta. Zatim e
ga onda upoznati sa njegovim grijesima i rei mu: 'Zna li za taj grijeh?
Zna li za taj grijeh?' Pa kada mu iznese njegove grijehe i on vidi da je
propao, Allah, subhanehu ve te'ala, rei e: 'Ja sam te grijehe sakrio od
ljudi na dunjaluku, a danas ti ih pratam!' Zatim e mu se dati knjiga
1

El-Buhari.

2 Junus, 107.

3 El-Bejheki, El-Hakim, Ibn Asakir, a ejh Albani na jednom mjestu ga ocjenjuje

kao daif u knjizi Da'iful-dami', i u djelu Silsiletul-ehadisid-da'ifa, dok ga u djelu
Silsiletul-ehadisis-sahiha smatra dobrim, odnosno lanac jakim.
130

SVOJSTVfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel

Rami

njegovih dobrih djela. to se, pak, tie nevjernika i munafika (licemjera) ,

njima e rei: 'Ovi su izmiljali lai na Gospodara svoga! Neka Allahovo
prokletstvo stigne zulumare."' 1

"

ali,
Allah je najbolji uvar i On je Najmilostiviji!"2
.
!J

'- J

Al, al1_b" JJ,l"

J J.r-

-! t .... J "
,
J " J'- J " , " t " } .L
-..t 1- -i 'n"J"
.Ae l
J,l ..;::-:. u u . l '.J-h

t
...wv

.a.

'

....

..

1 - :.:" t "
y--:J:J

J ,

"Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prata i

samilostan je", 3

tj. vae opratanje onima koji su vam uinili neki vid nepravde ili
nasilja uzrok je da i Allah oprosti vama. Allah je opisao Svoga Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, ovim plemenitim svojstvom milosti:

Al

......

, J 'J

J " y
J '-'JJ
.

"Doao vam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je to ete na muke

udariti, jedva eka da pravim putem poete, a prema vjernicima je
blag i milostiv."4

Uzvieni Allah je iskrene vjernike opisao svojstvom samilosti:

A.
._-J "... J
- "
J 'J " J- t J
J t J ... l
J ' " J , " J '
'l" "' l U
,
"" d"
- I .J...?." l -.u..
u-J \.QN
l l..Y
"
.JN"J
__

"Mohammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi

prema nevjernicima, a samilosni meu sobom."5

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisao je vjernike openito kao

milostive prema svim stvorenjima. Od Abdullaha b. Amra, radijallahu
anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Onima koji su milostivi, smilovat e se Milostivi! Smilujte se onima na
Zemlji, smilovat e vam se Onaj sa nebesa!"6

El-Buhari, Muslim.

2 Jusuf, 64.
3 En-Nur, 22.

4 Et-Tevbe, 128.
s Feth, 29.
6 Et-Tirmizi, a ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.

131

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

t J ...

., t J

l.fl l utr 4UI u_}j if I_,LU J I op J I !ft> IJ ..Q uj

...

...

... "'" "

...

.,

J, ...

...

J J

"Bilo da vi dobro djelo javno uinite ili ga sakrijete ili nepravdu

oprostite - pa, Allah mnogo prata i sve moe." 1
Dakle, svako dobro koje uinite tajno ili javno, oprotaj onome ko
vam je zlo nanio, pribliava vas Allahu, a On vas obilato nagrauje za
vaa dobra djela. Jedno od svojstava Uzvienog Allaha jeste da oprata
Svojim robovima iako ih moe kazniti. Stoga Uzvieni Allah kae:
"

... mnogo prata i sve moe. "

Sufjan b. Husejn rekao je: "El-Hasan je esto ponavljao ovu dovu:

'Allahu moj , hvala Ti na blagosti poslije Tvoga znanja, i hvala Ti na
oprostu poslije Tvoje moi."'2 Postoje odreene predaje u kojima se
navodi da ovu dovu ue meleki nosioci Ara.
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sadaka ne umanjuje imetak, a Allah
ovjeku koji oprata samo uveava ugled, a onoga ko je ponizan Allahu Allah uzdigne." 3 U drugoj predaji je kazao: "Sadaka ne umanjuje imetak,
a ovjeku koji oprata uinjenu mu nepravdu, Allah samo uveava ugled,
zato pratajte, Allah e vam poveati ugled . . . "4 Sadaka umnogostruuje
dobra djela, isti ovjeka od krtosti i grijeha.
Od Ehu Kebe el-Enmarija prenosi se da je uo Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, kada je kazao: "N a troje u vam se zakleti, a
ispriat u vam i hadis, pa ga upamtite. ovjekov imetak nee umanjiti
sadaka. Svakoj e osobi kojoj bude uinjena nepravda, pa je strpljivo
podnese, Allah poveati ugled. Nijedna osoba nee otvoriti vrata
prosjaenja a da joj Allah nee otvoriti vrata siromatva - ili je kazao
slino tome . . . "5
Napomena:

t En-Nisa, 149.
2 Hvala Ti to si blag prema meni i ne kanjava me, a zna ta je pri meni.
Hvala Ti to si mi se smilovao i oprostio moje grijehe za koje slijedi Tvoja kazna
iako si bio moan, istog momenta i poslije, da me za njih kazni.
3 Muslim.
4 Et-Taberani.
s Et-Tirmizi, a ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.
132

SVOJSIVfl /'\llOSTIVO<i / 5anel. R.ami

Nije dozvoljeno da ovjek svjesno grijei i u tome ustrajava tvrdei

kako je Allah milostiv, kako e oprostiti i sl. Ovo iz nekoliko razloga :

Ustrajnost u injenju malih grijeha prelazi u veliki grijeh, jer takav

postupak sadri potcjenjivanje i smatranjem nevanim Allahove
prijetnje, kao i sigurnost od Njegove kazne.
Ustrajnost u malim grijesima vodi ka velikim grijesima. Onaj koji
ustrajava u malim grijesima, olahko shvata i grijehe i prijetnju koja
je izreena za njihovo injenje. Kada osoba ustrajava u mjenju
malih grijeha samo je pitanje vremena kada e prei na injenje
velikih grijeha, a osnovni razlog koji vodi ka tome jeste
potcjenjivanje i omalovaavanje odreenih grijeha; to je postupak
koji ukazuje na nifak - licemjerstvo.

Istinski vjernik svaki grijeh smatra velikim, jer ima izgraenu svijest
o veliini Gospodara, a licemjer svaki grijeh smatra malim i nevanim
zbog slabosti i slabe svijesti o veliini Gospodara.

Grijeenje vodi ka nevjerstvu: mali grijesi otvaraju vrata velikim, a

veliki otvaraju vrata nevjerstvu. Svaki grijeh na ovjekovom srcu
ostavlja tamnu mrlju koja se vremenom proiri i prekrije svjedo
upute i u potpunosti oslabi iman. Na taj nain ovjek postaje
lahak plijen ejtanu da ga zavede u potpunosti.
Allah, tebareke ve te'ala, kaznit e odreene grjenike, posebno
one koji su svjesno olahko inili prijestupe. Jer, kad ovjek zna da
je neto zabranjeno, a to ipak ini, takvim postupkom se poveava
i grijeh.
Uzvieni Allah nakon Svoje milosti spominje i Svoju kaznu:

QJ.-{:"1 y l l jA <..:!.I h- u lj -'l .J# l ts l <5:?4 u-t

"

".."

" "

,l

" '"*

"t

.,t

"

"

..

"Kai robovima Mojim da sam Ja, zaista, Onaj koji prata i da sam
milostiv, ali da je i kazna Moja, doista, bolna kazna!" 1
Iz navedenih ajeta moemo zakljuiti:
Potvrivanje Allahovih osobina milosti i oprosta;
Odgovor dehmijama, mu'tezilima, e'arijama i svima onima koji
ih slijede;
Potvrda Allahove jednoe i gospodarstva ( uluhijjet i rububijjet) .

t El-Hidr, 49-50.
133

SVOJSTVO DOLASKA

JpI-:.
"'

,.. t ." ."'"'

J
l u.

[.

. . ... .. ,

t 0:. f

-: "' y. l&
. J.\1 G. u
l 1", u.J
-:
a.?=t!il;ll"''J 1

, "'

"

,"

"' ,

,"

,"" "' , ,

"'

.. v-

, jj, "l
j_,..,t,"
ll
"'

"ekaju li oni da im Allah doe u tminama oblaka i meleki, i da

svemu bude kraj?! - A Allahu se sve vraa." 1
U ovom ajetu Allah, subhanehu ve te'ala, prijeti nevjernicima
ovim Velikim danom, koji e biti straan, muan i tegoban svima onima
koji nisu vjerovali, svima onima koji su poricali i u la utjerivali Allahove
poslanike, svima onima koji su glave okretali od Istine, svima onima koji
su se borili protiv istinite vjere i njenih sljedbenika, svima onima koji su
tlaili prave vjernike, onima koji su bili nasilnici, oholnici! Kakav e biti
njihov hal i stanje tog dana!
Kada na Sudnjem danu doe do razdvajanja prvih i posljednjih,
onda e svako biti nagraen prema svojim djelima, dobrim za dobro, a
loim za zlo. Tog dana nevjernici e doivjeti ponienje, propast i izgubiti
i najmanju nadu u spas! Stoga Allah Uzvieni kae:
-. ,"

"' .... J)l

"' JJjI'
.J,Y l r
,

"'" "'

"'

{ :-*

."'J"'
')1

E-,,

" ...i da bude svemu kraj?! A Allahu se sve vraa!"

Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem , u hadisu poznatom kao Sur (rog) rekao:
" . . . Kada se nebesa rascijepe, tada e sii meleki koji su na njemu bili (na
prvom nebu) , a zatim e sii meleki sa drugog, treeg, sve do sedmog
neba.
Sii e nosioci Ara i Kerubijjuni. Uzvieni i Silni Allah doi e u
sjenma oblaka, a meleki e glasno slaviti i veliati Allaha rijeima:
'Slava Onome ija je vlast ovoga i drugog svijeta! Slava Onome kome
pripada uzvienost i svaka sila! Slava ivom koji umrijeti nee! Slava
Onome koji smrt daje stvorenjima, a ne umire, Onome koji je nadasve
slavljen, Presvetom Gospodaru meleka i duha, Onome koji je nadasve

El-Bekare, 210.

134

SVOJS1Vft /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

slavljen i svet! Slava Gospodaru naem Uzvienom! Slava Onome kome

pripadaju vlast i veliina! Slava, slava Njemu, za vijeke vjekova! ''' 1
U komentaru ovoga hadisa ejh Abdullah b. Muhammed el
Gunejman, Allah ga sauvao, rekao je: "lako je hadis slab (daif) , imam
Et-Taberi ovim hadisom dokazuje (dolazak Allaha na Sudnjem danu) ,
jer postoje i mnogi drugi tekstovi koji ukazuju na ispravnost njegovog
stava, stoga je obaveza tekstove prihvati i vrsto vjerovati u njih. "2

"Zar oni ekaju da im meleki dodu, ili da im Gospodar tvoj doe ili
neki predznaci od Gospodara tvoga? Onoga dana kada neki predznaci
od Gospodara tvoga dodu, nijednom ovjeku nee biti od koristi to
to e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik,
kakvo dobro uradio. Reci: 'Samo vi ekajte, i mi emo, doista,
ekati!"'3
Allah, tebareke ve te'ala, prijeti onima koji ne vjeruju u Njega i
Njegove poslanike i onima koji odvraaju od Njegovog puta: "Zar oni
ekaju da im meleki dodu, ili da im Gospodar tvoj doe", a to e se
desiti na Sudnjem danu, "ili neki predznaci od Gospodara tvoga?

Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dodu, nijednom

ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati". To e se desiti
prije Kijametskog dana, kada ljudi ugledaju neke od predznaka Sudnjeg
dana. Od Ehu Hurejre, radijallaho anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Sudnji dan nee nastupiti
sve dok Sunce ne izae sa zapada, pa kada to ljudi vide - svi e, do
jednoga, povjerovati.' To e biti onda kada nijednom ovjeku nee biti
od koristi to to e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao."4

Et-Taberi, Tefsir, Ibn Kesir, Tefsir. Ibn Kesir, rahimehullah, za predaju je rekao
da je jako poznata.

2 erh Kitabul-tevhid min Sahihul-Buhari.

3 El-En'am, 158.
4 El-Buhari.

135

SVOJSTVft f\ILOSTIV()(j / Janet Rami

Takoe od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se pojave tri predmaka
Sudnjeg dana, nikome nee koristiti vjerovanje ukoliko do tada nije bio
vjernik, ili kao vjernik kakvo dobro uradio: izlazak Sunca sa zapada,
pojava Deddala i izlazak ivotinje iz zemlje."1
t

-,

5'5 5'5 j") l .) l j

..

_ , ..

"Nikako! Kad se zdrobi Zemlja, u mrvice, komadie",

tj. kada se Zemlja i brda poravnaju, tako da e moi stati oni prvi i
posljednji od dinna i ljudi. Zemlja e biti poput ravne ploe:

o ti: f j \;J ;

"Ni udubina ni uzvisina na Zemlji nee vidjeti."2

t

u.;, LA..;, tj j ; j
J. ...

,",

"l kada doe Gospodar tvoj, a meleki budu sve red do reda."3
" ..

kad doe Gospodar tooj" 4 da presudi, kako On hoe meu

Svojim stvorenjima, dok se meleki ispred Njega budu postrojavali, sve

red do reda.

i Jjj r;+i4 !1!Ji"" i rJ

"

""

"

""

"A na Dan kada se nebo rastvori i samo tanak oblak pojavi i kada se
meleki sigurno spuste."5

Ovaj ajet ne ukazuje jasno na Allahov dolazak, ali je pojanjen

drugim ajetom u kojem se jasno spominje Allahov dolazak. Uzvieni
obavjetava o strahotama i velikim dogaajima koji e se zbiti na
Sudnjem danu. Jedan od velikih dogaaja je raspuknue i cijepanje
nebesa, njihovo razdvajanje od oblaka. To e biti sjene ogromnog svjetla
koje e zaslijepiti vid. Zatim sputanje i silazak meleka toga dana, koji e

t Muslim, Ahmed.
2 Taha, 108.
3 El-Fedr, 22.

4 Dolazak Gospodara je poznat, a nain dolaska nepoznat, tj. On e zaista doi,

ali Njegov dolazak nee sliiti dolasku stvorenja.
s El-Furkan, 25.

136

SVOJSlVft 1'\llOSTIVCXi / Ja.nel Rami

okruiti stvorenja na mjestu Mahera, sakupljanja, a zatim e doi

Uzvieni Gospodar, slava Njemu, da presudi Svojim stvorenjima. Sputat
e se meleki sa prvog neba, zatim sa drugog i tako sve do sedmog. Ovi
ajeti potvruju Allahovo svojstvo dolaska, koje je jedno od svojstava
Njegovih djela i radnji. Mi vrsto vjerujemo u navedenu osobinu, bez
ulaska u njenu kakvou i poreenje sa osobinama stvorenja. Dakle, nije
dozvoljeno ni razmiljati ni pokuavati pojmiti kakvou Allahove osobine
dolaska, jer na ogranieni razum nije u stanju ni pojmiti ni pretpostaviti
nain Njegovog dolaska. Ispravno razumijevanje Allahovog svojstva
dolaska nalazimo u sljedeim rijeima: Allah, tebareke ve te'ala, doi e
na Sudnjem danu onako kako On bude htio da doe, kako to dolikuje
Njegovoj uzvienosti i velianstvu.
Takoder, potvrivanje Allahove osobine dolaska ne obavezuje nas
da kaemo da e Ar ostati prazan ili da nee ostati prazan, ili da e Ar u
tom trenutku moda biti iznad Njega, tebareke ve te'ala. Neispravno je,
takoder, kazati da e u trenutku Svoga dolaska Allah biti okruen
nekima od stvorenja i sl.
Allah, delle ve 'ala, kae:

. _l J-" u
,#'
;1.!, .: '
,, ,
..

. .

" a ne obuhvataju nita od znanja Njegovog, izuzev ta htjedne." 1

,....,...

._:_; j
,

",

" a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti."2

Stvorenja nisu u stanju obuhvatiti svojim znanjem Uzvienog

Allaha, niti Ga pojmiti, a On, tebareke ve te'ala, Svojim znanjem sve
obuhvata.

f:4 j. 1f :J :&T 0fJ

" i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!"3

Sljedbenici
ehli-sunneta
potvruju
Allahu
osobinu
sveobuhvatnosti, dok sljedbenici novotarije, poput e'arija, mu'tezila, iija
t

El-Bekare, 225.

2 Taha, 110.
3 Et-Talak, 12.
137

SVOJSIVft t'\ILOSTIVO<i / 5anel.

R.ami

i dr., negiraju osobinu na koju ukazuju i upuuju kur'anski ajeti. Naime,

ove zabludjele sekte smatraju da Allah, subhanehu ve te'ala, nee doi,
jer kada bi potvrdili osobinu dolaska, to bi jasno potvrdilo da On ima
tijelo (oblik) , a znamo da meu tijelima postoji slinost, tako da je to
nemogue potvrditi. Oni tvrde da. se pod pojmom dolaska misli na
dolazak Allahove kazne ili Njegove odredbe (emra) , pa tako ajete:

.) tjf
"

ili da im Gospodar tvoj doe" 1

t -'.- ;.
.) . J
...

...

"I kada doe Gospodar tvoj

"2,

tumae drugim ajetom u kojem Uzvieni Allah kae:

"f"t...u
( r l G J l 44-a il H b

J' t

...

..

J.,. , t J ...
..

... ... 'J J J J ...

...
..

f ... J J ... "

' \L : , l ;.
u l ,l ,J,
v,.

"Zar mnogoboci ekaju da im dodu meleki, ili da doe kazna

Gospodara tv0ga"3,

tj. tvrde da se pod Allahovim dolaskom misli na Allahovu kaznu ili

odredbu (emr) .
Mi kaemo da je ovaj ajet jasan i da se njime eli ukazati na kaznu
ili odredbu Uzvienog Allaha, jer Allah, delle ve 'ala, nekada alje
meleke sa kaznom, ili da uzmu duu, a nekad alje kaznu u obliku
stranog glasa, jakog i silovitog vjetra, zemljotresa i sl. Meutim, u prvim
ajetima Uzvieni Allah jasno ukazuje na Svoj uzvieni dolazak na
Sudnjem danu, tako da nikako nije dozvoljeno to pojasniti emrom
(odredbom ili kaznom) . Takva tvrdnja je oprena prvim generacijama
muslimana, naim dobrim prethodnicima. Ibn Kesir, rahimehullah, u
komentaru sljedeih ajeta:
'

'

J ... 'J

u..;, u..;, lj j ; j
"l kada doe Gospodar tvoj, a meleki budu sve red do reda",
l El-En'am, 125.
2 El-Fedr, 22.
3 En-Nabi, 33.

138

SVOJSlVft MILOSTIVCXi / 5anel Rami6

" ... i kad se tog Dana primakne Dehennem" ,

prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Dehennem e toga Dana biti primaknut (predoen) , a imat e
sedamdeset hiljada povodaca, a svaki povodac e vui sedamdeset hiljada
meleka." 1

.! ..r-,Ll:.;- ,
.P

"

"

tada e se ovjek sjetiti", tj. svojih svih svojih djela.

rata mu je sjeanje?!",

tj. tada mu sjeanje nee biti ni od kakve koristi.

" i rei: 'Kamo sree da sam se za ovaj ivot pripremio!"',

tj. ako je bio grjenik, pokajat e se zbog uinjenih grijeha, a ako je

bio pokoran, zaalit e to nije bio jo pokorniji. Od Muhammeda b.
Umreta se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Kad bi neko sve vrijeme od roenja do smrti proveo na seddi, u
pokornosti Allahu, uinilo bi mu se na Sudnjem danu da je to malo i
poelio bi vratiti se na ovaj svijet da bi jo vie zaradio nagrade."2

"Toga Dana niko nee kao On kanjavati",

tj. niko od Allaha nee stroije kanjavati one koji su bili

nepokorni.

Muslim.
2 Ahmed; ejh uajb Arnaut smatra ga vjerodostojnim.
1

139

SVOJSIVft 1'\llOSTIVO<i / 5anel Ramie

"

i niko nee kao On u okove okivati",

tj. niko od zebanija nee tee i jae okivati one koji budu poricali
svoga Uzvienog Gospodara. Ovako e se postupati sa nepravednim i
grjenim stvorenjima, dok e se istim, smirenim duama, istrajnim u
Istini, rei:
,
,
,

.. , t/
.. , J
, U

,
",

t
, .", ,
,.
" - ' ",
H 1:11 1'!u;
e.. JI
u,l J l . ;v
..,.,e ..

"A ti, o duo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoijna",

tj. vrati se u Njgovu blizinu i vrati se nagradi u Njegovom

Dennetu, potpuno zadovoljna", a i "On tobom zadovoljan", tj. ti
zadovoljna Njime i On zadovoljan tobom.
,

pa ui meu robove Moje", tj. zajedno s njima.

"

"

, ., J ....

lj
c.S j"'
,

" , ",

lj

i ui u Dennet Moj!"1

Ovo e biti reeno dva puta: na samrti i na Sudnjem danu, kao to

meleki donose radosnu vijest vjernicima kad umiru i kad budu proivljeni
iz svojih grobova. 2
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je nekom
ovjeku:
".

".

".

., ,

h - .,

Ji"
\JU.

"' -lj ,\lL

,a".a,:. , \!..AJ . , 41., ,Uli,
__lJ... ,
".
\.
". ".
". ".
".
-

"Reci: 'Gospodaru moj, molim Te da moja dua s Tobom bude

smirena, da vjeruje u susret s Tobom, da bude zadovoljna Tvojim
odreenjem i zadovoljna Tvojim davanjem."'3
Hafiz Muhammed b. El-Munzir el-Hervijju, u knjizi El-Ad.a'ib,
lancem koji see do Kubasa b. Rezina Ehu Haima, navodi da je rekao:
"Bio sam zarobljen s jednom grupom muslimana na podruju Bizantije,
pa smo dovedeni pred tamonjeg kralja koji nam je predloio da ostavimo
islam i prihvatimo njegovu vjeru, zaprijetivi da e odrubiti glavu onome
El-Fedr, 22- 30.
2 Ibn Kesir, Tefsir.
3 Et-Taberani, Hafiz Ibn Asakir.
t

140

SVOJSTVfl /'\ILOSTIVCXi / 5a Rami

ko to odbije. N akon toga dovedena su trojica koji su prihvatili njegovu

vjeru i ostavili islam, uinivi takvim postupkom otpadnitvo u vjeri
(riddet) . Nakon njih doveden je etvrti koji je odbio da prihvati nevjeru,
pa je kralj naredio da mu se odrubi glava i baci u oblinju rijeku.
Kada su mu odrubili glavu, a zatim bacili u rijeku, glava je
potonula, a zatim isplivala ponovo na povrinu rijeke, okreui lice
prema onoj trojici koji su primili nevjeru i ostavili vjeru islam, pa je u tom
stanju progovorila, dozivajui njih trojicu poimenino, a zatim je citirala
kur'anske ajete:
Jd
J
,l
J f
J ,, J , d
d ., d \"'

",.l l
... :li:
1.:.... .,.)\j

",.U",. c.'JJ
. ..: t ,
J

",. t/
",. :.J
J:f!;'..J' l
;-'-"

,l

, ",.

..

..

...

d ",.

.) '-' S l>
.,

",.

'A ti, o duo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On

tobom zadovoljan, pa ui meu robove Moje, i udi u Dennet Moj!'1
Nakon toga ponovo je nestala u dubini rijeke. Ovaj prizor toliko se
dojmio prisutnih da su zamalo krani prihvatili islam, pa i sam kralj, a
ona trojica su se ponovo vratila vjeri. Nedugo nakon toga stigao je otkup
koji je za nas poslao halifa Ehu Dafer el-Mensur, i tako smo bili
osloboeni." 2
Koristi iz navedenog:

Navedenim ajetima sljedbenici ehli-sunneta potvruju Allahovo

svojstvo dolaska, onako kako to dolikuje Allahu, te'ala;
Prijetnja i zastraivanje svakog nevjernika, oholnika, ako ustraje u
nevjerstvu i umre u takvom stanju;
Dokaz da je Allah, subhanehu ve te'ala, iznad stvorenja, iznad
Ara;
Odgovor onima koji negiraju ili pogreno tumae navedeno
svojstvo;
Ajeti potvruju proivljenje i obraun, dolazak i sputanje meleka,
njihovo redanje u saffove;
Ajeti podstiu svakog pojedinca na tevbu (pokajanje) i
pripremanje za Dan povratka Allahu, tebareke ve te'ala.

t El-Fedr, 27-30.
2 Ibn Kesir,

Tefsir.
141

SVOJSTVO LICA

, .j
.J Ij t J j j
."" ,

.",

""" , ,.

",

"""

"""

"Ostaje samo lice Gospodara tvoga, Velianstvenog i Plemenitog." 1

/J
., .... l luLA
Ci

....

....

4 .,

K"
. .. v
....

"

rL

"Sve e, osim Njegova lica, propasti!"2

Ehli-sunnet, sljedbenici Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
potvruju Allahu, delle ve 'ala, svojstvo velianstvenog lica i svojstvo
dvije ruke, onako kako to dolikuje Uzvienom Allahu i Njegovom
velianstvenom Biu. N a mnogo mjesta u Kur' anu spominje se Allahovo
velianstveno lice:

..

1 "'
\.A

::... 0
:: i

5_):a.=i

"

1......1 ":..

'-'""'

"

t "'

, -:, -: .....
u

"'
.. J .._) ...lJfl
.)
-'-."...
o .uu u;
J

.\ot

" "'

,..

-'

,.,

,;

\""

..
....

'""

"'

""'

J _.,..

i.
i;.
"""

J'.._..
" ,'

. ..

V,.

",

....

'-'"'

..

' "' "'

, , a.i:. ...lJ
'-'
.T ..

i. .

....

'

J''-'
",

J , .. ,,;'....

'...l

.. ... """
"""
"' ....J

\ "v,.

'-"""'

_.

""

"I ne tjeraj od sebe one koji se ujutro i naveer Gospodaru svome

mole elei lice Njegovo - ti nee za njih odgovarati, a ni oni nee
odgovarati za tebe, jer bi, ako bi ih ti otjerao, nasilnik bio."3
J "' ., "'
_,J

.\ot

"' 11 "'
u-: J t-- :tt"' J' .J.iJL r-r.; ....y
..;_; l; ;tJ

J .. ..

..

.....

.:

J ..

.....,.,

..

.,.,..

"'

"'

o)

.,

l "'

""

.J::P
'

'

"Budi vrsto (strpi se) uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i
naveer elei lice Njegovo."4
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: "U dva denneta bit
e sve od srebra - posue i ostalo, a u druga dva denneta sve od zlata posue i ostalo . U Edenu nita nee spreavati ljude da vide svoga
Gospodara, osim zastora velianstvenosti na Njegovom licu."5

t Er-Rahman, 27.

2 El-Kasas, 88.
3 El-En'am, 52.
4 El-Kehf, 28.
s El-Buhari, Muslim.
142

SVOJSNfl /'\ILOSTIVO<i / 5aml Rarni

Od Dabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je kazao:

"Kada je objavljen ajet: 'Reci: On je kadar protiv vas poslati kaznu
iznad vaih glava. . . ', Vjerovjesnik je rekao: 'Utjeem se Tvome licu!'.
' ... ili ispod vaih nogu
', Vjerovjesnik je rekao: 'Utjeem se Tvome
licu', '
ili da vas u stranke podijeli, i uini da silu jedni drugih
iskusite', Vjerovjesnik je rekao: 'Ovo je lake.'" 1 Poslanik, sallallahu

. . .

alejhi ve sellem, uio je u dovi:

w
,, Z;!'.. ,,, ,. 7' ,, .tJ, ill 1:.J,'J
, , 4S' ..,- 'J -y.'J 4Sj .,.--

"Traim od Tebe slast gledanja u Tvoje Lice i elju da Te

sretnem."2

Potvrivanjem svojstva lica istovremeno se negira znanje o kakvoi

Allahovog lica, jer to nije poznato i niko ne posjeduje znanje o tome.
Takoer

negiramo

slinost

ili

istovjetnost

Allahovih

osobina

sa

osobinama stvorenja. Stvorenja posjeduju lice, ali njihova lica nisu poput
lica Uzvienog Stvoritelja.
Nasuprot sljedbenicima istine, postoje sljedbenici zablude iji su
akaidski temelji u osnovi pogreni i neispravni: neki u potpunosti
negiraju sva Allahova svojstva, smatrajui da je Allaha nemogue opisati
bilo kojom osobinom te da potvrivanje takvih osobina vodi
poistovjeivanju Uzvienog Allaha sa Njegovim stvorenjima. Tako
negiraju i navedeno svojstvo Allahovog lica, tj. tvrde da Allah, delle ve
'ala,

ne posjeduje lice. Ovakva miljenja i stavovi predstavljaju jasno

odbijanje i negiranje onoga sa ime je doao Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem.

druge strane, neke zalutale sekte znanje o Allahovim svojstvima

preputaju Uzvienom Allahu

(ehlu-tefvid

ili

mufevvide) ,

tvrdei da samo

Allah, subhanehu ve te'ala, zna ta je mislio pod tim izrazima kojima se

opisao, te da se iz tih izraza nita ne moe shvatiti, odnosno da su bez
znaenja, ne ukazuju na potvrdu osobina, ve su to samo izrazi koji se ue
i itaju.
Postoje i oni koji ove ajete tumae na pogrean nain, udaljavajui
se od vanjskog znaenja, pa za Allahove rijei:

El-Buhari.

2 Zabiljeio Nesai, a Ibn Hibban ga smatra vjerodostojnim.

ga smatra sahihom.

143

ejh Albani takoer

SVOJS1Vft 1'\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

.l .,

tl'

"Ostaje samo lice Gospodara tvoga

-: ., "' ;
, ,

j '4-J ,J-:-J.J

" 1,

kau da je rije vedhu (lice) viak u reenici, tako da bi znaenje

bilo: "Ostaje samo Gospodar tvoj ". Neki od njih pojanjavaju da se izraz
vedhu odnosi na Allahovo Bie, tako da bi znaenje ajeta bilo: "Ostaje
samo Allahovo Bie", ili kau: "Ostaje samo Allahova nagrada ili kazna".
Sva ova znaenja su neispravna i neprihvatljiva jer se
suprotstavljaju shvatanju i razumijevanju kur'anskog teksta onako kako
su to shvatale prve generacije muslimana.
Sasvim je oito da ovi ajeti potvruju svojstvo Allahovog lica,
medutim, nije ispravno kazati da ajet potvruje samo svojstvo lica, ve
da ovaj ajet potvruje svojstvo lica i Allahovog velianstvenog Bia. Sve
mimo Njega je prolazno, svako stvorenje e smrt okusiti, samo Allah,
delle ve 'ala, ostaje, samo On, tebareke ve te'ala, ivi vjenim ivotom,
samo je On oduvijek i zauvijek. On je Velianstveni, Plemeniti, koji je
plemenit prema Svojim stvorenjima. On, tebareke ve te'ala , jedini
zasluuje da bude oboavan, da se slavi i velia, da Mu se ini pokornost.
Uenjaci kau da ovi ajeti takoder ukazuju na to da svako djelo koje nije
uraeno u ime Allaha i radi Allaha, takvo djelo se odbija i neispravno je.
"' ' ,

LA ,.," Jr
(o

"'

"Sve e propasti, nestati "

i' \oOP

Ovo jasno ukazuje na to da je sve osim Allaha prolazno, sve ima

svoj kraj , a Allah je Jedini Istinski Bog koji je zasluuje da se oboava.
Djela koja uinimo u ime Njega, ona ostaju, za njih emo imati nagradu,
u protivnom sve e nestati i uprepateno biti.
Allah, tebareke ve te'ala, kae:

lt:JI .!..:.
, .. ...-T\"r,Ja
' ::: ,
J--

'i"'"' ": ?
"' "' ....., .... 1
'"'

...l

a""

'....

""

t\,A
"

'JI T\,;..A
' " "'..u:J,

"I Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su uinili i u prah i pepeo

ih pretvoriti."2
t Er-Rahman, 27.
2 Furkan, 23.
144

SVOJSNfl f\ILOSTIV()(j / 5aoo Rami6

Tj. inili su djela za koja su smatrali da neto predstavljaju,

meutim, kada dou pred Vladara, Pravednog Sudiju koji nee
nepravedno postupiti, niti e bilo kakvu nepravdu uiniti, oni, dakle,
nee imati nita od svega toga to su radili. Nee im ostati nita osim
onoga to su uradili iskreno, radi Allaha, tebareke ve te'ala.

"A dobra djela, koja vjeno ostaju, bit e od Gospodara tvoga bolje
nagraena i ono u to se ovjek moe pouzdati." 1

t El-Kehf, 46.
145

SVOJSTVO DVIJE RUKE

t
J..
, , ,..t :' l ,.. t , , ..,.. t -:;. l ,..,.. ,..
0Y
,.. luu,.. t l . ,... ....
,
. C::.': , tl
l ,..
c.S ....L:..J \.4) ul
'
v....
"'
"'

,_.

'

'

,.. ,..

,..

'!

"".

-"".

l ,..

\.A

,..
,.. " '!

, h
'"'
...,.. ., ..

" ta te navelo (o Iblise) da se ne pokloni onome koga sam sa Svoje

dvije ruke stvorio?" 1
,..

9G.k oi
,

....

"'

,..

, ,

I_,Jll lj

M:-1

tL ,.. "..

" ,#

"'

....

,.. ,..

,
)L l
.) 1 llj
tL

. .. ,

"'

!2A$'l

"Jevreji govore: 'Allahova je ruka stisnuta!' Stisnute bile ruke njihove

i prokleti bili zbog toga to govore! Ne, obje su ruke Njegove pruene,
On udjeljuje koliko hoe!"2
Uzvieni Allah u prvom ajetu kae: " ta te navelo (o Iblise} da se
ne pokloni onome koga sam sa Svoje dvije ruke stvorio?"3 Ovdje Allah,
subhanehu ve te'ala, ukazuje na odreene vrijednosti i odlike Adema,
alejhis-selam, kojim ga je odlikovao nad ostalim stvorenjima.
Jedna od posebnih odlika jeste i ta da ga je stvorio Svojim dvjema
rukama, zatim mu udahnuo ivot, poduio ga imenima svih stvari i
naredio melekima da mu uine seddu.
Sve stvoreno, Uzvieni Allah je stvorio Svojom moi, odredbom i
voljom.
, ,..

"'

,.. ,..

....

t _,..

"' ,..

,..
,..
,
"'
J_,LJ ul , .JI IJ
u.:) .141
w wj

"Ako neto hoemo, Mi samo za to reknemo: 'Budi!' - i ono bude. "4

Meutim, Allah, tebareke ve te'ala, ukazuje da je Adema stvorio
Svojom voljom i odredbom i da ga je stvorio Svojim dvjema rukama.
Uzvieni Allah ini Svojim rukama ta On, tebareke, hoe i eli.
Meutim, ima onih koji Allahovo savreno svojstvo dvije ruke tumae
svojstvom Allahove snage. Naravno, ovakva vrsta tumaenja je
neprihvatljiva i netana, jer se to suprotstavlja akidi ehli-sunneta, zatim
t SAd, 75.
2 El-Maide, 4.
3 5a_d, 75.
4 En-Nahl, 40.
146

SVOJSTVft I'\ILOSTIVO<i / 5anet R,amit

takvo tumaenje ne potvruje ni arapski jezik, niti postoji neki erijatski

dokaz iz Kur'ana i sunneta. Na osnovu njihovog pogrenog i neispravnog
tumaenja, navedeni ajet:
..

f rf f ' il&- uf !;:

,

,:

Jll
0:J T

" ta te navelo (o Iblise) da se ne pokloni onome koga sam sa Svoje

dvije ruke stvorio?" 1,

znaio bi: " . . . koga sam sa Svoje dvije moi stvorio". Ovo tumaenje
je neispravno, jer nije ispravno kazati da Uzvieni Allah posjeduje dvije
snage ili moi, ve je opepoznato da Allah posjeduje apsolutnu mo i
snagu, nemo Ga ne obuzima ni u kojem sluaju, niti neto utjee na
Njegovu savrenu snagu.
Drugo miljenje o znaenju svojstva "Svoje dvije ruke" jeste da to
upuuje na Allahovu blagodat, to opet nije ispravno, jer Allah ne
posjeduje samo dvije blagodati, ve mnogo blagodati, kojima nema broja.
"' . -..;....!

-- ,.
.J
"'

"
l .a.T :::

....J...;_.)

Ul

.:, ...l .. "' ' . l

""'
.J

"'

l ,;

l "'

.J.a:j uu
"

" f
'"t
" :! "'J"'
o
.. ...
.. """"" I.A v--"'

tt,

..

t "'

..

....., .....

" i daje vam svega onoga to od Njega traite, i ako biste Allahove
blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. ovjek je, uistinu, nepravedan
i nezahvalan."2

Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah e smotati nebesa na
Sudnjem danu, zatim e ih uzeti u Svoju desnu ruku, pa e rei: 'Ja sam
Vladar, gdje su silnici, gdje su oholnici?' Zatim e smotati Zemlju u
ljevicu, pa e rei: 'Ja sam Vladar, gdje su silnici, gdje su oholnici?"' J
Navedeni hadisi se spominju prilikom komentara Allahovih rijei:

t SAd, 75.

2 Ibrahim, 34.
3 Muslim.
147

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami,.

.... ...

....

,,.. ....

....

-.:.,.J Ij ':!tl \

,,

"

"'

.,
.......

;f

....

, ....

....

.- 11 ...

,. .... ....

...

,
if.J\'I
j L.JJ
l IJJ JJ L.j
,.

, ,

....

, ....

...

.... ....

,. "..

....

.:..J /M?. J -'

(/) -...P

....

"

, "..

L.:a ..

"Oni nisu veliali Allaha onako kako Ga treba veliati; a itava e

Zemlja na Sudnjem danu u aci Njegovoj biti, a nebesa e u desnici
Njegovoj smotana ostati. ist neka je On i uzvien iznad onih koje
Njemu smatraju ravnim!"1
Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi hadis o velikom
zauzimanju, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Sakupit
e se vjernici na Sudnjem danu, pa e traiti nekoga da se zauzme za njih
kod Gospodara, da im olaka stanje u kojem su se nali tog dana. Tako e
doi Ademu i rei mu: 'O Ademe! Vidi li u kakvom su stanju ljudi?
Allah je tebe stvorio Svojom rukom, tebi su meleki seddu uinili, Allah
te je svim imenin1a poduio, pa se zauzmi za nas kod svoga
Gospodara . . . "'2 Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allahova ruka je puna, i
njenu puninu nimalo nee umanjiti danonono obilno davanje. Jeste li
primijetili koliko je Allah udijelio otkako je stvorio nebesa i Zemlju?
Ipak, to nimalo nije umanjilo ono to se nalazi u Njegovoj ruci."3
Od Ibn Omera, radij allahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista e Allah, kada nastupi Sudnji
dan, akom uhvatiti Zemlju, a nebesa e biti u Njegovoj desnici, pa e
rei: 'Ja sam Vladar."'4
Prenosi se od Zuhejra, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista su pravedni kod Allaha na
osvijetljenim minberima; s desne strane Er-Rahmana (Milostivog) - a
obje Allahove ruke su desnice - oni koji provode pravdu u svojim
presudama, u svojim porodicama i meu onima koji su im potinjeni." 5 S
obzirom na to da se u nekim hadisima navodi da su obje Allahove ruke
desnice, a u drugim hadisima ukazuje se na desnu i lijevu ruku, postavlja
1

Ez-Zumer, 67.
2 El-Buhari.
3 El-Buhari.
4 El-Buhari.
S Muslim.
148

SVOJSlVft f\ILOSTIVO<i / 5a.nel R.a.mi

se pitanje kako izmiriti prividnu oprenost izmeu navedenih hadisa? U

vezi s ovim pitanjem postoje dva miljenja uenjaka.
Prvo miljenje, koje zastupa jedan od najpoznatijih uenjaka ehli
sunneta Osman b. Seid ed-Darimi, rahimehullah, koji u svome djelu
Reddu ala Bir el-Merisi potvruje Allahu svojstvo lijeve i desne ruke,
zatim Ehu Ja'la Muhammed b. Husejn el-Fera, .u djelu Ibtalul-te'vilat,
Muhammed b. Abdul-Vehhab, u Kitabut-tevhid, i ejh Abdullah
Gunejman.
Drugo miljenje, koje zastupaju poznati uenjaci Ibn El-Huzejme,
rahimehullah (Kitabut-tevhid) , imam Ahmed b. Hanbel, El-Bejheki, ejh
Albani, koji tvrde da su Allahove obje ruke desne.
Mnogi uenjaci su pokuali pomiriti prividnu oprenost izmeu
navedenih predaja, poput ejha Ibn Usejmina, rahimehullah, koji je
rekao: "Uzvieni Allah posjeduje desnu i lijevu ruku, ali obje Njegove
ruke su desne, tj. blagoslovljene i obiluju svakim dobrom. To iz razloga
kako neko ne bi pomislio da Uzvieni posjeduje lijevu ruku, koja ima
nedostatke i mahane naspram Njegove desnice, kao to je sluaj sa
osobinama desne i lijeve ruke kod stvorenja. Shodno tome, vidjet emo
da je ovjek najodlikovanije stvorenje, koje posjeduje desnu i lijevu ruku,
ali je desna ruka u odnosu na lijevu odlikovanija. ovjeku je zabranjeno
da jede i pije lijevom rukom, uzima i daje lijevom rukom. Dakle, kada je
ovakav opis lijeve ruke kod ljudi, koji sadri manjkavost, Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, izrekao je hadis u kojem kae: 'Obje Allahove
ruke su desnice', kako bi otklonio pogreno miljenje kod ljudi o
osobinama dvije ruke Uzvienog Allaha." 1 Imam El-Begavi,
rahimehullah, navodi rijei Ehu Sulejmana el-Hattabija, rahimehullah,
koji kae: "Dvije ruke su svojstvo koje nam je potvreno Objavom (et
tevkif) , i mi ga prihvatamo onako kako nam je spomenuto, ne zalazei u
njihovu kakvou (la nukejjifuha) , i stajemo na granici na kojoj je stao
Kur'an, kao i sahih-predaje - to je mezheb ehli-sunneta vel-demata!"2
vrsto vjerujemo da Uzvieni Allah ima dvije ruke, njima stvara, radi,
uzin1a ono to On, tebareke ve te'ala, hoe, i ne ispitujemo kakvou
Njegovih savrenih ruku, niti ih pokuavamo pojmiti, niti zamisliti!

t Lika'u babul-meftuh.
2 Pogledati: erhus-Sunne.
149

SVOJSTVO DVA OKA MILOSTIVOG

U prethodnim poglavljima pojasnili smo da sljedbenici zablude
negiraju Allahu, tebareke ve te'ala, uzviena i savrena svojstva, shodno
tome i svojstvo dva oka, smatrajui da potvrivanje ovog svojstva
predstavlja poistovjeivanje Uzvienog Stvoritelja sa stvorenjima. Tako
mu'atilli, poput dehmija i mu'tezila, negiraju svojstvo vida i svojstvo dva
oka i tvrde da Allah, subhanehu ve te'ala, ne posjeduje dva oka. Allah je
ist i uzvien od ovakve tvrdnje zulumara i novotara! S druge strane,
e'arije su otile u krajnost i kontradiktornost tvrdei da Allah posjeduje
svojstvo vida, ali ne zbog erijatskih tekstova, ve to na tu injenicu
ukazuje razum. Svojstvo vida tumae Njegovim apsolutnim znanjem, dok
u isto vrijeme negiraju da posjeduje svojstvo dva oka. Ovakvom
tvrdnjom oni jasno odbacuju i negiraju erijatske tekstove u kojima
Allah, delle ve 'ala, opisuje Sebe odredenim savrenim osobinama.
Ehli-sunnet, sljedbenici ispravne metodologije, pravca Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, potvruju ona svojstva koja je Uzvieni Allah
potvrdio Sebi u Svojoj plemenitoj Knjizi i sunnetu Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem. Uzvieni kae:
_,

., " "

....

"

\_,.i:j U':i!"" J &-'

J.. ....

_, . t

" <l "

_,

, ""

}t 5P'-'
,

"A ti strpljivo ekaj presudu Gospodara svoga, Ti si pod Naim oima

(tj. Mi tebe vidimo i titimo)"1,
odnosno, Muhammede, izdri njihove izazove i ne sekiraj se, jer Mi
pazimo na tebe (Naim oima) , uvamo te i titimo.
Postoje dvije vrste Allahove odredbe: kosmika odredba (hukmu
kemi) i erijatska odredba (hukmu er'i) .
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nareeno je da bude strpljiv i
na kosmikoj, univerzalnoj Allahovoj odredbi, ali i na erijatskoj odredbi.

Kosmika odredba - hukmu kevni, obuhvata Allahovu kosmiku

univerzalnu odredbu u ije okvire ulaze sva iskuenja, potekoe, nedae,
uvrede kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio izloen od
strane neprijatelja iz reda mnogoboaca i drugih. Ovom odredbom Allah,
tebareke ve te'ala, zahtijevao je od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
1 Et-Tur, 48.
150

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / 5arud Rami

da iskae strpljivost i izdrljivost u podnoenju tekoa i nedaa kojima ga

je iskuao.

erijatska odredba
hukmu er'i, obuhvata sabur u pokornosti
Allahu, delle ve 'ala, i strpljivost u suzdravanju od nepokornosti,
odnosno onome to je Uzvieni naredio ili zabranio erijatom
(vjerozakonom) .
-

Ovaj ajet obuhvatio je tri vrste sabura na Allahovoj odredbi:

l.

Sabur na univerzalnoj, kosmikoj odredbi;

2. Sabur u pokornosti Allahu;

3 . Sabur u izbjegavanju nepokornosti.

"

"
J ""
J " 1." ?::a
j lj 1
. j U JU
t

t-

/.:

,." "

'"Ne bojte se' - ree On - 'Ja sam s vama, Ja sve ujem i vidim."'1
J.

"_.:iiT JJ Jj:j 0hTj .,_?.;j jji- lT j

" J " , " ._.( " ! ::J i
u r.;_ j
..

"l

"

.l

reci: 'Trudite se! Allah e trud va vidjeti, a i Poslanik Njegov i

vjernici, i vi ete biti vraeni onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet,
pa e vas o onome to ste radili obavijestiti."a
U ovom ajetu Allah, tebareke ve te'ala, potvruje svojstvo sluha
kojim uje i vida kojim vidi. Shodno tome, ajeti obuhvataju univerzalni
Allahov nadzor i ukazuju na to da On vidi, gleda Svojim savrenim
oima, prati i nadzire Svoja stvorenja. Uzvieni Allah takoer je Sebi
potvrdio svojstvo vida i gledanja - er-ru'ja:

"

Koji te vidi (gleda) kada ustane."3

Ovaj, ali i drugi ajeti koje emo navesti potvruju da Uzvieni

Allah posjeduje dva oka. Ova injenica potvrena je u Poslanikovom,

Taha, 46.

2 Et-Tevbe, 105.

3 E-u' ara, 218.

151

SVOJSlVft /'\ILOSTIVO<i / Jat'K!.1 Rami.

sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu koji pojanjava Kur'an, odnosno

sunnet je tuma Kur'ana. U sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, potvreno je da Allah, tebareke ve te'ala, posjeduje dva oka.
Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednom
je Allahov Poslanik ustao pred okupljenima, zahvalio se Allahu,
pohvalivi Ga onako kako Mu dolikuje, zatim je spomenuo Deddala i
rekao: 'Upozoravam vas na njega (na Deddala) , a nije bilo nijednog
poslanika prije mene a da svoj narod nije upozorio na njega. Bez sumnje,
Nuh je upozorio svoj narod na njega, ali ja u vam rei neto to nijedan
poslanik prije mene nije rekao svom narodu:

A JJ, lj ,t l

Znajte da je on orav, a Allah nije orav.' 1

U hadisu se spominje rije a'ver, koja u arapskom jeziku oznaava

onoga ko nema jedno oko. Poznato je da stvorenja (ljudi i ivotinje)
posjeduju dva oka, zato se u arapskom jeziku izraz a'ver koristi za opis
ljudi koji nemaju jedno oko, dok se ovaj izraz ne koristi za onoga koji je
slijep na jedno oko ili onoga ko izgubi vid. Shodno tome, hadis u kojem
stoji da je Deddal jednook jedan je od najveih dokaza sljedbenicima
ehli-sunneta u potvrivanju svojstva dva oka Allahu, tj. da Uzvieni
Allah posjeduje dva oka.

' 'i
... ... ...
" 1.:: " . : i ," " l . ... .: f

u <.S_r:_;r:u o o-:
"
""
.
.",..
, . ? J

i; ;..J...

l 'if
l.) v, , ;._ ,...
c'.Y1

"

"A njega (Nuha) smo nosili na onoj od dasaka i klinaca sagraenoj

koja je plovila pod Naim oima - nagrada je to bila za onoga ko je
o dbaen bio."2

Ajeti kazuju o Nuhu, alejhis-selam, kada je, po Allahovoj naredbi,

napravio lau, a zatim je Allah Nuhu, alejhis-selam, i njegovim
sljedbenicima naredio da se ukrcaju i zaplove, a On, tebareke ve te'ala, je
Taj pod ijim nadzorom e ploviti, On je Taj koji e ih spasiti i sigurnost
im podariti, On je Taj koji ih gleda i prati.
Kada mufessiri u tumaenju ovog ajeta kau: " . . . koja je plovila pod
Naim oima, tj. Mi smo je nadgledali i uvali", to ne znai da negiraju
svojstvo dva oka ili da odstupaju od spoljanjeg znaenja ajeta. Na ovaj
t El-Buhari.
2 El-Kamer, 13-14.
152

SVOJSMI f!ILOSTIVO<J / Janel Rami.

nain samo komentiraju ono na to ajet upuuje, tako da se ovim

tumaenjem ne negira svojstva dva oka, nego se sintagmom Allahov
nadzor - Allahov pogled, potvruje svojstvo dva oka. Takoer ajet u
kojem Allah, subhanehu ve te'ala, kae:
;,.

W. .J " &j ,:!e4 .J>tTj

\)5

,.

tf

,.

"A ti strpljivo ekaj presudu Gospodara svoga, Ti si pod Naim oima

(tj. Mi tebe vidimo i titimo)"1,
znai: Izdri njihove izazove i ne sekiraj se, jer Mi pazimo na tebe
(Naim oima) , uvamo te i titimo.
Ovaj ajet podstie Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na
strpljivost i izdrljivost na vrijeanjima i nedaama koje je doivljavao od
murika (mnogoboaca), te ulijevaju sigurnost u Poslanikove, sallallahu
alejhi ve sellem, srce.

"A ti strpljivo ekaj presudu Gospodara svoga, Ti si pod Naim

oima", to znai: Allah te vidi, prati, zna tvoje stanje, On, tebareke ve
te'ala, e te tititi, uvati i paziti, a koga Allah titi i pazi, taj ne treba da
se plai stvorenja, kao to Uzvieni kae:

"' J

,.,

J.

,-

l l y. .4:1j

,.,

pouzdaj se u Silnoga i Milostivog, koji te vidi kada ustane da sa

ostalima molitvu obavi, jer On, doista, sve uje i sve zna.''2

"l

Neophodno je istai da u Kur'anu ne postoji ajet u kojem se

spominju dva oka, niti vjerodostojan hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem. Ibn Kajjim, rahimehullah, u djelu Es-Savaikul-mursele navodi
hadis od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada ovjek stane na namaz, Milostivi
ga gleda sa dva oka . . . "

. . . ,, -" \..l !";>\!&J' J r\i '1 J;;J , Z>t .. =j ' J:.- J.?J J\i
l Et-Tur, 48.
2 E-u'ara, 218-220.

153

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Ovaj hadis biljei imam El-Bezar, a ejh Albani ga smatra slabim,

kao i drugi uenjaci.
Meutim, uenjaci ehli-sunneta potvruju dva oka Uzvienom
Allahu na osnovu razumijevanja odreenih hadisa i kur'anskih ajeta,
poput navedenog hadisa ili hadisa koji prenosi Abdullah b. Mes'ud,
radijallahu anhu: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo je
dan kada e meu ljudima biti Deddal, pa je rekao: 'Uzvieni Allah nije
orav Oednook) , a El-Mesihud-Deddal je orav u desno oko koje je kao
ispupena groica."' l Uenjaci kau: "Kada bi Allah posjedovao vie od
dva oka, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi navodio jednookog
Deddala kao primjer i isticao injenicu da je on jednook (a'ver) , a da
na Gospodar nije jednook, ve bi kazao da Gospodar ima vie oiju
(a'jun) , tj. upotrijebio bi rije oko u mnoini.
Shodno tome, nije dozvoljeno odstupati od puta selefa i njihovog
razumijevanja erijatskih tekstova. Ovakvo vjerovanje prenose nam
imami ehli-sunneta vel-demata, poput imama Ed-Darimija, u djelu
Reddu 'ala Bir el Merisi , imama Ibn Huzejme u knjizi Kitabut-tevhid, koji
su naveli da je postignut konsenzus uenjaka sunneta (idma') po ovom
pitanju. Ovu tvrdnju zastupao je i Ebul-Hasan el-E'ari u svojoj pomatoj
knjizi El-Ibane, te Ehu Bekr el-Bakalani, rahimehumullahu demi'a .
-

",

"" ,", ",

, . ", t

;fo j lj
., ",

", ",

",",

E.

" ... i Ja sam uinio da te (o Musa) svako voli i da raste pod okom
Mojim"2,
tj. J a u te paziti, uvati, nadzirati Svojim oima i dati da ivi,
uiva i hrani se u carskom dvoru (faraonovoj palai) sve dok ne
poraste.
U ovom ajetu Allah, tebareke ve te'ala, obeava Musau, alejhis
selam, da e ga nadgledati, paziti i uvati od spletki spletkaroa, a
takoer ajet potvruje da Allah, subhanehu ve te'ala, posjeduje oko.
Meutim, nije ispravno kazati da Allah ima samo jedno oko ili da ne
posjeduje vie od jednog oka, jer je takvo shvatanje pogreno i ono ne
potie osim od neznalice (dahila) , koji ne poznaje erijatske tekstove i

t El-Buhari
2 Taha, 39.
154

SVOJSlVfl rtiLOSTIVCXi / 5anei R.ami

njihovo razumijevanje. Ovo je poput ajeta u kojem Allah, tebareke ve

te'ala, kae:

""

"' J "" "" J J , J

0;-ll"" ;;.
J$- j.Aj l l .!l_;;;

"Uzvien je Onaj

..

-- "" "

". ...

ijoj je ruci vlast - On sve moe!"1

Ovaj ajet ne ukazuje na to da Uzvieni Allah posjeduje samo jednu

ruku, odnosno da ne posjeduje drugu, jer je opepoznato da se za ovjeka
koji ima dvije ruke kae: "Osoba je uzela rukom", ili: "Uzela je u ruku" i
sl. Tako da ni ajet u kojem Allah, subhanehu ve te'ala, kae:

Ea!!J
" . da raste pod okom Mojim"2,
ne ukazuje, niti potvruje da Uzvieni Allah posjeduje samo jedno oko.
Takvo shvatanje suprotno je razumijevanju sahih-hadisa:

Js, lj ,l l ,ti

"Znajte da je on (Deddal) jednook, a Allah nije jednook"3, ili

hadisa:

# l' ,t r

"On (Deddal) je jednook, a va Gospodar nije jednook". 4

,Q\1. Z>tr ,, ' Jlh ' 1 l , Js, 1

"Uzvieni Allah nije orav, a Deddal je orav u desno oko, kao da

mu je oko ispupena groica."5

Shodno tome, osoba koja nije zaprljala svoje vjerovanje ubhama

(sumnjama) , vesvesama i ejtanovim doaptavanjem, nikada nee kazati,
niti shvatiti iz ajeta da Allah posjeduje samo jedno oko. Takoer, iz rijei
Uzvienog:

t El-Mulk, l.
2 Taha, 39.
3 El-Buhari.
4 El-Buhari.
s El- Buhari. .
155

.WOJSJVft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

.
" koJa Je
plovtta pod Na.tm o.trna. . . " 1 ,
.

nee shvatiti da se ovo odnosi na mnoinu, odnosno da Allah

posjeduje mnogo oiju, tj . vie od dva oka. Isto tako, ajet u kojem
Uzvieni Allah kae:
J

"' -<'"! . ':

t .
",
J "'
.L
",
", t
t
J "'
' . "'': t-:' . ' l l ": t "' "' ;1 ' "' ! 1 :' ' t l'"'' l "' \
\ l
, t
:t
l'"t"
r-r u...iJ> u Jf.. ..,WJ
"'

",

"Kako oni ne vide da Mi sami, od onoga to su Nae ruke uinile,

njima stoku stvaramo i da oni njome raspolau kao vlasnici!"2,
nikako ne ukazuje na to da Allah posjeduje vie ruku, odnosno mnogo
ruku. Arapska gramatika dozvoljava da se oblikom mnoine oznaava
dvojina, to je uoljivo u rijeima Allaha, tebareke ve te'ala:
l
: :f
... ..

i%Li '-d l.!JlJ"' J'-d L!JlJ"'

"Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove". 3

S obzirom na to da je u ovom ajetu navedena mnoina rijei ruka
(ejd) , namee se pitanje da li to znai da kradljivcu i kradljivici treba
odsjei obje ruke? Odgovor je odrian, odnosno kradljivcu jednu ruku i
kradljivici jednu ruku.
Drugi primjer nalazimo u rijeima Uzvienog Allaha, subhanehu ve
te'ala, koji kae:

j Y ;. :&T 0 )e. tjf:.-i ulJ )i i;, 'Lij Jfl;5 uj

",

",

Q
4_4;:.!rl.Jtj j
...

", , ... , ",

", ... ...

...

..

"Ako vas dvije uinite pokajanje Allahu, pa, doista su nagela srca
vaa (tj. vi ste uinile ono zbog ega je trebalo da se pokajete) . A ako
se protiv njega udruite, pa, Allah je zatitnik njegov, i Dibril, i
estiti vjernici; najposlije, i svi meleki e mu na pomoi biti."4

t El-Kamer, 14.
2 Jasin, 71.
3 El-Maide, 38.
4 Et-Tahrim, 4.
156

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVCXi / 5anel R.ami6

Ibn Derir prenosi da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, pitao Omera

b. El-Hattaba: "Ko su ene o kojima se govori u navedenom ajetu?", a on
je rekao: "Aia i Hafsa."
Ovi ajeti, prema miljenju jednog dijela uenjaka, objavljeni su
povodom Marije, Ibrahimove majke, ropkinje s kojom je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, spavao u Hafsinoj kui u vremenu kada je bio
red da spava sa Hafsom. Hafsu je to pogodilo i tada je rekla: "Allahov
Poslanie, uinio si mi to nisi nijednoj drugoj svojoj supruzi, u mome
danu, kada je na mene red i na mojoj postelji! " "Hoe li biti zadovoljna
ako je sada uinim sebi zabranjenom i vie joj se nikada ne pribliim?"
"Naravno! ", odgovorila je Hafsa; pa je to Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, uinio i tada joj je jo rekao: "Ne spominji ovo nikome! "
(tj . nemoj nikome spominjati da j e smatram sebi zabranjenom) .
Hafsa je to ipak ispriala Aii, radijallahu anha, a Uzvieni Allah je
Svoga Poslanika upoznao s tim. 1 Nama je ovdje bitno kazati da Allah,
tebareke ve te'ala, izraz "srca" spominje u mnoini (kulub) :
t "'

JJ

"' "'

, "' "'

..,Uj
.r
- '"
.. .

"

pa doista su se priklonila srca vaa (srca vas dvije) ".

Otuda se namee pitanje: Da li ove dvije ene, majke vjernika,

posjeduju dva srca ili vie srca? Naravno da posjeduju po jedno srce,
odnosno, ukupno dva srca, ali je srce spomenuto u obliku mnoine, jer je
to gramatiki ispravno u arapskom jeziku i ovaj oblik mnoine nikako ne
upuuje na to da njih dvije posjeduju vie od dva srca. Tvrdnju da
posjeduju vie od dva srca moe izrei samo neznalica koji se
suprotstavlja razumijevanju puta selefa (ispravnih prethodnika) .
Obaveza je svakom vjerniku da potvrdi Allahova svojstva koja je
Uzvieni Allah potvrdio Sebi i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, onako kako to dolikuje Uzvienom Allahu, bez poistovjeivanja
sa svojstvima stvorenja i razmatranja njihove kakvoe.
Koristi iz navedenih kur'ansko-hadiskih tekstova:

Podsticaj na strpljivost i izdrljivost na Allahovom putu i

podnoenje tekoa;

t Ibn Kesir, Tefsir.

157

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / .5anel Rami

Potvrda da Allahu, subhanehu ve te'ala, pripada sud i konana

odluka;
Potvrda rububijjeta (Allahovog gospodarstva) ;
Potvrda svojstva dva oka;
Utvrdivanje Allahovog prisustva sa Njegovim stvorenjima: Svojim
znanjem, moi, pomoi i podrkom;
Odgovor onima koji negiraju navedena svojstva ili ih tumae na
svojstven nain, iskreui njihovo znaenje;
Podsticaj na svijest o tome da Allah motri i pazi na robove Svoje;
Upozorenje na nepokornost Allahu, delle ve 'ala, i na to da je
nepokornost razlog kazne i unitenja naroda;
Pomo i pobjeda koju je Uzvieni Allah podario Svojim
poslanicima i onima koji su ih slijedili.

158

SVOJSTVO LUKAVSTVA I SPLETKE

" i

On posjeduje veliko lukavstvo." 1

J.

pr}&- _, _, iJ_,
"l

nevjernici poee smiljati spletke, ali je i Allah spletke kovao! A

Allah to najbolje umije!"2

Q J_;; i j Gb:

Gj : hj

"l

smiljali su spletke, pa i Mi smo pleli spletke, a oni to nisu

osjeali."3
U ovim ajetima nalazi se potvrda Allahovog svojstva radnji (djela) :
lukavstva (el-kejdu) i spletke (el-mekru) . Ova dva svojstva su priblinog
znaenja kao i el-mihiil, kao to je u ajetu:

"

i On posjeduje veliko lukavstvo"\

tj. On posjeduje veliko lukavstvo prema Svojim neprijateljima

(nevjernicima, licemjerima) , prema onima koji neprijateljuju protiv
vjernika, onih koji se bore protiv Njegove vjere, a kome Uzvieni Allah
iskae Svoje lukavstvo, takav je ve poraen, pobijeen i ponien. Rekao
je Allah, tebareke ve te'ala:

"A kazna za zlo jeste zlo slino tome."5

Er-Ra'd, 13.
2 Ali Imran, 54.
3 En-Neml, 50.
4 Er-Ra'd, 13.
s E-ura, 40.
159

SVOJSlVfl t\ILOSTIVCXi / _5anel Rami

Ova svojstva su svojstva Allahovih radnji i uvjetovana su

Allahovom voljom, On ini i radi neto kada hoe, a kada nee, to se i
ne deava.
Sljedbenici ehli-sunnet vel-demata ove osobine ne spominju
pojedinano, jer neispravno je rei: "Allah spletkari", ili: "Allah
obmanjuje", nego uvijek treba navesti prema kome ili na koga se odnose
Njegove spletke.
Dakle, kada je u pitanju Allahovo svojstvo spletke i lukavstva,
ispravno je rei da On posjeduje veliko lukavstvo protiv Svojih
neprijatelja.
Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Allah, delle anuhu, Sebe
opisuje ovakvim svojstvima samo u kontekstu kanjavanja onih koji se
slue tim podlim stvarima. Svi ajeti koji o tome govore moraju se ovako
razumjeti. Nije isto pripisati ova svojstva stvorenjima i pripisati ih
Allahu, delle anuhu. Pribjei ovim podlim sredstvima kada je u pitanju
uzvraanje ili kanjavanje onoga ko se njima slui, pozitivna je i
opravdana stvar meu stvorenjima, a ta onda rei za Uzvienoga
Stvoritelja?!
Meutim, nije doputeno iz takvih radnji izvoditi imena i njima
nazivati Allaha, delle anuhu, jer su sva Njegova imena lijepa:

t.; ;.ru

..

ii :i j

'Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima' 1

Nije doputeno rei da je Uzvieni Allah Onaj koji vara, koji

spletkari, koji se ismijava, koji obmanjuje ... "2
Uzvieni Allah se opisao ovim svojstvima i nije dozvoljeno
pogreno ih tumaiti, iskretati njihovo znaenje, niti kazati da je to
metaforino reeno. Uzvieni Allah posjeduje svojstva lukavstva i spletki,
istinska svojstva koja obuhvataju vrhunac pravednosti i mudrosti,
onakva kako dolikuje Uzvienom Allahu, bez poistovjeivanja sa
svojstvima stvorenja i ulaska u njihovu kakvou.

t El-A'raf, 180.
2 Ibn Kajjim, Muhtesarus-sava'ikil-mursele. Halid b. Abdullah Muslih, erhul
Akidetul-Vasitijje.

160

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Iz osobina lukavstva i spletke (el-kejdu i el-mekru) nije dozvoljeno

izvoditi imena, pa naprimjer kazati da je od Allahovih lijepih imena El
Makir, ili El-Ka'id, Onaj koji spletkari i sl., jer smo ve detaljno pojasnili
da se Allahova imena izvode iz onih osobina koje su u potpunosti osobine
pohvale i savrenstva. Takoer, Allahova svojstva radnji daleko su
opsenija od Njegovih lijepih imena. Navedene osobine nekada su
pohvalne, a nekada nisu, to se primjeuje iz Allahovog govora o
nevjernicima:

J JJ 'iJY.-fjf 'iJ)!il jf JJ})! iJ_;6 1jj

..

"l kad su ti nevjernici zamke razapinjaH da bi te u tamnicu bacili ili

da bi te ubili, ili da bi te prognali; oni su zamke pleli pa je i Allah
njima zamke pleo, jer Allah to najbolje umije." 1

U komentaru rijei Uzvienog: " oni su zamke pleli pa je i Allah

njima zamke pleo, jer Allah to najbolje umije", Urve ibn Ez-Zubejr je
rekao: "To jest, J a sam njima pravio Svoju vrstu zamku, pa sam te tako
spasio od njih. "2

Kada su kurejijski mnogoboci odluili izvriti jo jai pritisak na

misiju Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, odrali su
zatvoreni sastanak u svojoj vijenici gdje su iznosili prijedloge o
poduzimanju odreenih mjera protiv Poslanika. J edan od prisutnih
Kurejija predloio je da Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, okuju i
bace u doivotni zatvor. Kada je izloen ovaj prijedlog, oglasio se lblis koji
je, kako se prenosi, prisustvovao sastanku u liku nekog starijeg ovjeka iz
Nedda3, te je rekao: "Ovaj prijedlog je nikakav! " Zatim je drugi ovjek
predloio da protjeraju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iz Mekke i
da e onda biti mimi od njega, ali Iblis je odbio i taj prijedlog. Kada su svi
izneseni prijedlozi bili su odbijeni, ustao je Ehu Dehl, Allah ga prokleo,
koji je predloio da ubiju Poslanika tako to e iz svakog plemena
t El-Enfal, 30.
2 Ibn Kesir, Tefsir.
3 Jo od tog vremena stanovnici Nedda bili su poznati po mudrim stavovima i
dobrim savjetima. Zato se ejtan prikazao u liku jednog od njih, kako bi
obmanuo Kurejije da im on daje dobre savjete i kako bi prihvatili njegov
prijedlog.
161

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5a Ramie

odabrati i u svrhu izvrenja atentata na Poslanika angairati po jednog

snanog i sposobnog mladia, da oni zajedniki ubiju Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, ime bi odgovornost za njegovu prolivenu krv snosila sva
plemena i u tom sluaju izbjegla bi se osveta Haimij.
Tada je Iblis - u liku starca iz Nedda - rekao: "Tako mi Boga, ovo
je dobar prijedlog! Treba uraditi ovako kako je ovaj ovjek rekao, nema
nam druge! "
Vijee j e usvojilo ovaj prijedlog i plan realizacije. Meutim, Dibril
je obavijestio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o kurejijskim
namjerama i o Allahovoj dozvoli injenja hidre u Medinu. 1
Kada je Poslanik doao u Medinu, Allah mu je objavio suru El
Enfal kako bi ga podsjetio na tu nevolju i na blagodati koje mu je On
podario
Takoer, Uzvieni je o onima koji su spletkarili da ubiju Isaa,
alejhis-selam, rekao:
J.

Q d...PT T_, Tj iJ_,

"l nevjernici poee smiljati spletke, ali je i Allah spletke kovao! A

Allah to najbolje umije!"2

Uzvieni Allah govori o jednoj grupi Israelana Oevreja) koji su

skovali plan o ubistvu Isaa, alejhis-selam, ali kada su opkolili njegovu
kuu odluni da u djelo sprovedu svoje namjere, Allah ga je spasio od
njih, uzdigao ga Sebi, zamijenivi ga jednim mladiem koji je nalikovao
na Isaa, alejhis-selam. Uvjereni da je to Isa, alejhis-selam, Israelani su
uhvatili tog mladia, poniavati, raspeli i stavili mu na glavu bodljikavu
krunu. To je bila Allahova intriga prema njima, jer On je spasio Svog
roba i poslanika uzdignuvi ga Sebi, a njih je ostavio da lutaju u zabludi."3

.. (...
_ J--
-t:i J-- .&T "U.J""U
.. ,..
: 'T
t J .).. -v-
T ,j:i blJ :r:Tt,.J!::J..
-;r-;.

_ <.i--J'

J
..

"

..

"

(tl

t Ibn Kesir, Tefsir.

2 Ali Imran, 54.
3 Ibn Kesir, Tefsir.

162

SVOJSIVfl i'\ILOSTIVO<i / 5ane1 R.ami

"l zbog rijei njihovih: 'Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina,
Allahovog poslanika ', a nisu ga ubili ni raspeli, ve im se
priinilo." 1

Takoer je kazao za narod Saliha, alejhis-selam:

J;i j Gj l iJj

"l smiljali su spletke, pa i Mi smo (pleli spletku) , a oni to nisu

osjeali." 2

U ovim ajetima Uzvieni nas obavjetava o bezbonitvu i

okrutnosti naroda Semud i njihovih voa koji su pozivali narod u zabludu
i nevjerstvo i poricali poslanstvo Saliha, alejhis-selam. Njihovo bezbo
nitvo kulminiralo je u trenutku kada su zaklali devu i skovali plan o
ubistvu poslanika Saliha, alejhis-selam. Naime, odluili su se prikrasti
Salihovoj kui pod okriljem noi i izvriti iznenadni napad na njega, a
zatim zatakati svoje nedjelo tako to e pred njegovom porodicom i
najbliim krvnim srodnikom poricati poinjenje ubistva i tvrditi da
govore govore istinu. Dok su se oni prikradali Salihu da ga muki ubiju i

unite, Allah je na njih poslao stijenu koja ih je poubijala. Tako je Allah,

subhanehu ve te'ala, spasio Saliha i njegove sljedbenike, te zbog toga
Uzvieni kae:

"l smiljali su spletke, pa i Mi smo, a oni to nisu osjeali.

l
"'

t"'. "
j j.. bl
lb= pU
" "' "'

" "' "' t

"'

"'

"' ., "'

.".

"

,. ....

Pa pogledaj kakva je bila posljedica spletkarenja njihova: unitili s mo

sve - i njih i narod njihov.
"'

":' - 1 :: ,_ t . - . l
....
"'

...:..,)
_,. ..
u
." ...."....:.."J .
." .. Jf

" ."

" ."."
1-y-<

.a..

r..-

...

""

""

.,

...

..
-1"11-t
. :U .,-LJ
"'
"
",
,. v

Eno kua njihovih, puste su zbog nepravde koju su inili - to je,

zaista, pouka narodu koji zna.

t En-Nisa, 157.
2 En-Neml, 50.

163

SVOJSlVft MllOSTlV()(j / 5anel Rami.

""

l_,:, l'==j l l; lj
,......,

J.

,. .

J.

""

,",

A spasili s mo one koji su vjerovali i koji su se grijeha klonili." 1

Opisujui spletkaroe koji se bore protiv Njegove vjere i vjernika,
Uzvieni Allah kae:

-: '('"T,
ll
.... ...
uJ
isf
-

.. ... ..

"Oni zbilja prave spletke, a i Ja pravim spletke onima koji to Meni

rade",
tj . nevjernici svojim laima odvraaju od Allahovog puta i ljudima
prave spletke, pozivajui ih da se suprotstavljaju Kur'anu. " a i Ja
pravim spletke onima koji to Meni rade", tj . doputam da ine
nepravdu, kako bih ih zaveo a da to i ne znaju, a onda ih iznenada
estoko kaznim, kako to samo Silni i Moni moe i zna.

a rr 1 t iui
"Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne ne boji
se samo narod kome propast predstoji"2,
tj . od Njegove sile, snage, osvete i kanjavanja u momentima
njihovog zaborava i nemara. Zato je Hasan el-Basri rekao:
"Vjernik radi dobra djela i opet se plai i strahuje, a pokvarenjak
ini zlodjela, pa se i pored toga osjea sigurnim."3
Svojstvo lukavstva i spletkarenja takoer posjeduju stvorenja,
meutim nekada je to pohvalno, a nekada pokueno tj . zabranjeno.
Shodno tome, lukavstvo i spletkarenje postaje pohvalno
(dozvoljeno) onog trenutka kada se radi o pravdi, ili iz pravednih razloga,
a kada se radi o nepravdi (zulumu) , postaje pokueno, odnosno
zabranjeno.
Primjer pohvalne odnosno dozvoljene vrste spletkarenja jeste
skrivena taktika strategija u borbi protiv neprijatelja, kako bi doli do
njega i unitili ga, odnosno kako bi ga nadmudrili.
t En-Neml, 51-53.
2 El-A'raf, 99.
3 Ibn Kesir, Tefsir.
164

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5ane1 Rami

Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Rat je varka." 1 Treba napomenuti da
je bilo koji vid lukavstva i spletkarenja prema vjernicima, bez opravdanog
razloga, velika nepravda i neprijateljstvo.

Allahovo lukavstvo i spletkarenje prema nevjernicima, Njegovim

neprijateljima, u svakom pogledu je pohvalrw, potpuno pravedrw i vrhunac
Allahove mudrosti. Allah, tebareke ve te'ala, kae:
J.
, "' , "' "' l "' - . "l "l J. ;:.
,fl,
u"' 'J1;:- .:..J

1- v J
,
, y. ...o 'J
, "'

, "'

"'

"A one koji Nae rijei poriu Mi emo malo-pomalo, a da oni nee
ni znati, u propast voditi."2
U ajetu se spominje rije el-istidradi, koja ima znaenje obmane i
lukavstva, tj. dat e da potraje stanje u kojem se nalaze:

"l

davat u im vremena; obmana je Moja, doista estoka", odnosno

jaka i opasna.
Uenjaci su kazali da el-istidradi ima znaenje: da ovjek smatra
neto lijepim i korisnim, ali u sutini to nije dobro za njega. Allah,
tebareke ve te'ala, kae:

i - , , : . --, ( .. , : i i --,<- : -Jr .: ..

':fl'/,..
(J,;.:>'
r..r'Jr- .. 'J..
, 'J
,
, r
.! "
..

..

"

..,

..,

1 -:, ,

-\

..

Y - ro-J
"Neka nevjernici nikako ne misle da je dobro za njih to to im
dajemo dug ivot! Mi im dug ivot dajemo samo zbog toga kako bi
ogrezli u grijehu i njima pripada patnja sramna!"3
Ovaj dug ivot koji im je Uzvieni Allah podario je Allahovo
lukavstvo prema nevjernicima.

t El-Buhari, Muslim.

2 El-A'raf, 183.
3 Ali Imran, 178.
165

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5ane1 Rami6

J t .JI.,
0 J l}i "'
l

"'

"' ... .

"' , "'

l kada bi zaboravili ono ime su opominjani, Mi bismo im kapije

svega otvorili; a kada bi se onome to im je dato obradovali, iznenada
bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili" 1,

"

tj. otvorili bismo im vrata svake vrste opskrbe koju bi izabrali. To

je, svakako, samo postepeno navoenje na jo veu kaznu i njeno
odgaanje samo za neko vrijeme. Zato Allah, delle ve 'ala, dalje kae:
"'
"' J J l 4-
"' , "' t .
., _ "' .
u
JI I.J> I J Z5>
}i
l

"'

"' .fl",, "'

"'

"'

a kada bi se onome to im je dato obradovali", tj. od imetka, djece

i nafake, " iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu
izgubili"'
"

tj. svaku nadu u bilo kakav hajr.

:;

J' :'Lij \ d,.,JT:,ljl 15 dai

i zameo bi se trag narodu koji je inio zlo, i neka je hvaljen Allah,

Gospodar svjetova!"2

"

Od Ukbe b. Amira, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ako vidi nekog ovjeka da mu Allah
daje ono to eli, i pored njegovih grijeha, znaj da je to samo privremeno
zavoenje", a zatim je prouio rijei: "I kada bi zaboravili ono ime su
opominjani" - do rijei Allaha: "i oni bi odjednom svaku nadu izgubili". 3
Shodno znaenju ajeta, vidimo Allahovo savreno lukavstvo i spletke
prema nevjernicima i obmanu u kojoj ive.
U komentaru navedenih ajeta, ejh Abdurrahman b. Nasir el
Berrak, hafizehullahu, rekao je: "Kada danas pogledamo u nevjernike
civilizacije, u sva njihova uivanja, njihova dostignua u tehnologiji,
njihovu dominaciju nad ostalim narodima na Zemlji, tako mi Allaha, sve
to nije nita drugo osim Allahovo savreno lukavstvo i spletke prema
njima. Oni ive u obmani od strane Allaha, tebareke ve te'ala, jer su ih

t El-En'am, 44.
2 El-En'am, 45.
3 Imam Ahmed, Et-Taberi u Tefsiru, Et-Taberani, El-Bejheki, ejh Albani ga
smatra vjerodostojnim.
166

SVOJSlVft /'\ILOSTIVCXi / 5aoo Rami

sva materijalna, tehnika i znanstvena dostignua dovela do vrhunca

oholosti, nepravde, uobraenosti, arogancije, dominacije i prevlasti . . . .
S obzirom na to, sasvim je logino postaviti pitanje: Da li im koristi
ova razvijenost i nauna dostignua?
Ne, tako mi Allaha, ve su tim dostignuima poveali svoje
grijeenje i nepokornost prema Allahu, tebareke ve te'ala. U dva Sahiha
se navodi predanje od Ehu Musaa el-E'arija, radijallahu anhu, u kojem
stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Allah daje
nasilniku odreeni rok, pa kad ga uzme (kada ga eli kazniti) , onda Mu
ne moe umai', a zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
prouio ajet:
lj

..y l ;o l uj
.,.

J .,. , t

.,. t _.,. .,.

t
.,. .,.
.,.
l "t"ll' ..iS"j
j jil l l l j j

.,. J,J .,.

J ,

'Eto tako Gospodar tvoj kanjava, kad kanjava sela i gradove, koji su
nasilje uinili 1 Shodno tome, muslimanima je zabranjeno povoditi
se za nainom ivota nevjernika i iskazivati divljenje njihovoj
prividnoj moi, snazi i naunim i tehnolokim dostignuima.

'

Dakle, muslimani se trebaju usredsrediti na ono to e im koristiti i

ulagati napor na tom polju, a ne smiju sebi dozvoliti zadivljenost,
uzdizanje i slijepo oponaanje i slijeenje nevjernika u onome to e im
tetiti, tj. to im nee donijeti nikakvu korist." 2

t Hud, 102.

2erhu Akidetul-Vasitijje.
167

SVOJSTVO ALLAHOVE UZVIENOSTI (EL-'ULUVV)

I SVOJSTVO UZDIZANJA IZNAD ARA (EL-ISTIVA)

Allahovo, tebareke ve te'ala, uzdizanje iznad stvorenja (el-'uluvv)

potvruju kur'ansko-hadiski tekstovi, kao i miljenja ispravnih
prethodnika.
Jezike znaenje:
Uenjaci su kazali da je jezike znaenje izraza 'Ar: serirul-mulk ili
serilul-melik, tj. vladarev, kraljev prijesto. U sedam ajeta u Kur'anu, u
kojima se spominje Ar, misli se na Arur-Rahman, Prijestolje
Milostivog. Uenjaci ehli-sunneta, nai ispravni prethodnici, opisuju
Uzvienog Allaha onako kako se On, tebareke ve te'ala, opisao u
Kur' anu ili sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a jedna od
utvrenih Allahovih osobina jeste i osobina 'uluvva - Allahove
uzvienosti iznad stvorenja, koja je jedna od Allahovih linih osobina, tj.
osobina Njegovog velianstvenog Bia. Takoer, utvrena Allahova
osobina jeste i osobina Allahovog uzdizanja iznad Ara (el-istiva), koja je
jedna od Allahovih, tebareke ve te'ala, savrenih osobina djela, radnji.
Naravno, ovakvoj tvrdnji se suprotstavljaju odreene frakcije - sekte u
islamu, poput dehmija i mu'tezila, koji negiraju Allahovu uzvienost
iznad stvorenja i Njegovo, tebareke ve te'ala, uzdizanje iznad Ara.
Iskrivili su znaenje erijatskih tekstova, pogreno ih tumaei, tako da
su izraz el-istiva (uzdizanje, uzvisivanje) protumaili izrazom el-istila ili
istevla - zagospodariti, to je u osnovi pogreno, neispravno i
neprihvatljivo. Nije ispravno kazati za Uzvienog da je zagospodario
Arom, jer se taj izraz (istevla) koristi samo kada postoji suparnik, rival,
kojeg savlada, kojim ovlada i nad kojim zagospodari. Uzvieni Allah je
iznad svih Svojih stvorenja:

:?4 J>t WI .J.Aj

.tl"

",

",

J.

"' 'L

"l On je Pokoritelj nad robovima Svojim." 1

Kada je u pitanju dozvoljenost opisivanja stvorenja ovom osobinom

- el-istiva, tj. uzdizanja iznad neeg, moemo ustvrditi da je to dozvoljeno,
s tim da je potrebno istai da uzdizanje stvorenja iznad neega nikada
nije isto kao Allahovo uzdizanje iznad Ara. Allahovo uzdizanje iznad
1

El-En'am, 18.

168

SVOJS1Vft /'\ILOSTIVO<i / 5anei Rami

Ara je onako kako to dolikuje Njegovoj uzvienosti i velianstvenosti,

iju kakvou stvorenja ne poznaju. Shodno tome, obaveza je potvrditi
Allahovo svojstvo uzdizanja, uz negaciju znanja o kakvoi uzdizanja.
Najbolji primjer za to nalazimo u odgovoru imama Malika, rahimehullah,
koji je na pitanje o znaenju ajeta:

"Milostivi, iznad Ara se uzvisio" 1,

odgovorio: "Uzdizanje (isteva) je poznato, a kako se desilo
(kakvoa) , to je za nas nedokuivo, vjerovanje u to je obaveza, a pitanje
o tome je novotarija." 2 Pored imama Malika, ovo miljenje potvrdili su
mnogi uenjaci.
Imam Ez-Zehebi, rahimehullah, rekao je: "Pogledaj kako su
potvrdili znaenje el-istiva (Allahovog uzdizanja iznad Ara) , kazujui da
je to znaenje pomato i da sam izraz ne zahtijeva neku vrstu pojanjenja,
a u isto vrijeme su negirali kakvou tog uzdizanja. "3 Imam Ez-Zehebi,
rahimehullah, rekao je: "Negiranje Allahovog uzdizanja iznad Ara prvi
put se pojavilo u vremenu Dada b. Dirhema koji je zastupao to
miljenje. Takoer, on je negirao sva svojstva Allaha, tebareke ve te'ala.
Zbog njegovih nevjemikih i otpadnikih tvrdnji, ubio ga je Halid b.
Abdullah el-Kasri 124. h.g., u Iraku, Kufi. Dad b. Dirhem takoer je
prvi plasirao miljenje o stvorenosti Kur'ana, a pria o tome je veoma
poznata.
El-Kasim b. Muhammed el-Ma'merijj el-Bagdadi prenosi da je
Halid b. Abdullah el-Kasri jedne prilike odrao bajramsku hutbu, a zatim
rekao: "O ljudi, zakoljite svoje kurbane u ime Allaha! Molim Allaha da
primi vaa djela! A ja kao svoj kurban Allahu prinosim Dada b.
Dirhema, jer on smatra da Uzvieni Allah nije uzeo Ibrahima za prijatelja
i da nije razgovarao sa Musaom, alejhis-selam." Zatim je siao sa minbera
i zaklao Dada b. Dirhema.4 Naravno, ovako je postupio po fetvi
1

Taha, 5.
2 erhu usuli i'tikad ehlis-sunneti vel-dema a, ehru el-Akideti et-Tahavijje. Ovu
predaju biljei imam Ez-Zehebi.
3 Tenbihatu es-sunneti 'ala Akidetil-Vasitijje.
4 Imam El-Buhari u Efalul-ibad, Ed-Darimi u Reddu ala el-Dehmije, El-Bejheki u
Esma'u ves- siJat, Ez-Zehebi u El-'Uluvv.
169

SVOJSlVft fiiLOSTIVOG / 5aoo R_ami

(pravnom miljenju) tadanjih uenjaka iz reda tabiina. Nakaradno

uenje Dada b. Dirhema naslijedio je Dehm b. Safvan kojem se
pripisuje sekta dehmija. Dehma b. Safvana ubio je Selm b. Ahvez, emir
(namjesnik) Horosana. Dehmovo uenje naslijedili su mu'tezili koji se
pripisuju Amru b. Ubejdu i koji su bili posebno jaki tokom vladavine
Me'muna. Kada se Dehmovo uenje, utemeljeno na mnogim
nejasnoama - ubhama, rairilo, estoko su mu se suprotstavili uenjaci
ehli-sunneta u njegovom vremenu, poput imama El-Evzaija, Ehu Hanife,
Malika, Lejsa b. Sa'da, imama Es-Sevrija, Hamada b. Zejda, Hamada b.
Seleme, Ibn Mubareka i svi ostali uenjaci ehli-sunneta koji su doli
nakon njih.
Dakle, neispravno je istiva (uzdizanje) protumaiti rijeju istevla
(zagospodariti) . Allah, tebareke ve te'ala, uzdigao se iznad Ara, koji je
krov svega stvorenog, najuzvienije i najvee Allahovo stvorenje, a Allah
je iznad svih Svojih stvorenja.
Allah , tebareke ve te'ala, kae:
"

. "

"

..

.,

"

..

I_,Jj -.,U; l I J
..

,.,

"

..

"

..

"

"

.J a;;! IJJ'. ..b L; :!

.,

"'

"

..

..

.. ..

..fL _,4J L.j l -UA GJ _;>-- ;Y\

..

"

" ..

":

..

"

"Da se na leima njihovim smjestite (popnete) i da se, potom, kada

se smjestite na njih, sjetite blagodati Gospodara svoga i da reknete:
'Slavljen neka je Onaj koji nam je ovo potinio, mi to sami ne bismo
mogli postii."' 1

""

"

"

, ,.,

_, "

.. ,.,.,
"

>Ul ;YI .J..:3..1 J.U

l j l \ 1"'1-t
"'
"' ,,.,

"'

"

,.,

"'

"'

l...
"'

"Pa kad se popne na ladu, ti i oni koji su uz tebe - reci: 'Hvala

Allahu koji nas je spasio naroda koji ne vjeruje!'"2
Sam Ar je jedno od Allahovih stvorenja, stvoren je poput ostalih
stvorenja, a on je najvee i najsveobuhvatnije Allahovo stvorenje.
Uzvieni Allah opisuje Ar sa tri velianstvena svojstva:

Ez-Zuhruf, 13.

2 El-Mu'minun, 28.
170

SVOJSNft /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Prvo svojstvo je veliina, velianstvenost:

"Allah je - nema boga osim Njega - Gospodar Ara velianstvenog." 1

Drugo svojstvo je kerim, plemeniti:

..!.

rL}=JT J':,ji 5 ;. j 4Jj 'j J;jT j,;:

"Pa uzvien neka je Allah, Vladar istinski! Nerna boga osim Njega,
Gospodara Ara plemenitog!"2
Opisuje ga rijeju kerim, tj. da je lijepog izgleda i blistavog oblika.

Uzvieni Allah ga je opisao kao medid (slavni) :

"Vlasnik Ara slavnog."3

Rijei Uzvienog: "Gospodar Ara ", znae da je Gospodar velikog
Prijestolja visoko iznad svih stvorenja. Rije "slavnog, uzvienog", moe
se uiti na dva naina: u nominativu, kao atribut Uzvienog Gospodara, i
u genitivu kad se odnosi na prijestolje. I jedno i drugo znaenje je tano.

Ar je opisan da ima svoje nosioce:

'3--.
t L'
' :_j
j -,. ,..
, , _ J'

y..
}.J f.J"'t?'
J
\" v .T
....

..

..

"A Ar (prijesto) Gospodara tvoga e tog dana iznad njih osmerica

drati."4
Od Dabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Dozvoljeno mi je da vam
kaem o melekima koji nose Prijestolje. Razdaljina izmeu resice uha
jednog od njih do njegovog vrata je sedamsto godina ptiijeg leta."' 5

Opisan je da su meleki oko njega:

t En-Neml, 26.
2 El-Mu'minun, 116.
3 El-Burud, 15.
4 El-Hakka, 17.
s Ebu Davud, Et-Taberani, a ejh Albani smatra ga vjerodostojnim.
171

SVOJS1Vft /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

.,

..

.. ,. ., ,.
,. .. , ....
uJJ u.Hy.J..

1".. l:J.. 1 b

J.

..
J.

.. ,. .. ,. -.J>-- J ,_r.r
....
.,.. u
.:iT u-- .
_f b --- i
.,.;
J.
J.
,.,

" l ; ..
_ .... p ' L_ --:J u:;--: ..llJ..
-: .ll!.. P'
u
.) ,1' v--.. :J..
u 1.r-e
..
..
& ..
l l
' ...J..
.
..
., ,.,..

., --

",..

..

.. ..

.:

,., ..

"Oni

koji nose Ar i oni koji su oko njega, slave i hvale Gospodara

svoga i vjeruju u Nj, i mole se da budu oproteni grijesi vjernicima:
'Gospodaru na, Ti sve obuhvata milou i znanjem; zato oprosti
onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sauvaj ih patnje u
Vatri!"'1

U Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu prenesen je

jo jedan opis Ara, a to su stubovi Ara (kavaimul-ar) :
"Ne smatrajte me boljim od ostalih vjerovjesnika. Na Sudnjem
danu ljudi e pasti u agoniju, i ja u biti prvi nad kojim e se Zemlja
raspuknuti i odmah u ugledati Musaa, kako se ve dri za jedan stub
Ara .. . "2
KUR'ANSKI DOKAZI O ALLAHOVOM UZDIZANJU

N a sedam mjesta u Kur'anu izriito se spominje Allahovo

uzdizanje iznad Ara, i to su najjai i najvei dokazi da Allah jeste
iznad Ara, jer ajeti jasno i precizno to potvruju. Kae Uzvieni:

O J-T 'T
"Milostivi, iznad Ara se uzvisio."3
,;._
<.r
..

,.,

<
'l
y--

' .,.,

r-'.. 1 t:;l
"' ' l"':J
.. .. .. J J
J.

,t

,.,

q
-:,

..

.. ..
'! ,.::_

J. "' ,., J. J.

l
..

..

""

,. . l

JJI (""'
-'J

,. ;JT

" Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est dana stvorio,

a onda se iznad Ara uzvisio." 1

El-Mu'min, 7.
El-Buhari.
3 Taha, 5.
t

172

SVOJSlVft MILOSTIVO<i / 5ane.l Rami

Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Ovdje Uzvieni govori da je On

u est dana stvorio svijet: nebesa, Zemlju i ono to se nalazi izmeu njih.
Tih est dana su: nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda, etvrtak i petak.
U petak je dovreno stvaranje i tada je stvoren i Adem, alejhis-selam. to
se tie tih dana, postoji razilaenje na miljenje da su ti dani ovi obini
dani - to odmah pada na pamet - i na miljenje da je svaki taj dan bio
dug hiljadu godina - to je stav Mudahida i Ahmeda b. Hanbela, a
preko Ed-Dahhaka prenosi se i od Ibn Abbasa."2
J

"

'J

"

..,J J '- J

..,

J'' 1' ! J 5\'lj 9 1 (51 uj

"Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju za est dana stvorio, a
onda se nad Arom uzvisio."3
Jr.

J Jr.

'J
..,J
"
.., .. t<' " " .JJ'
.., l\ "
q
l
l"

l l
..
.
,-;.._
,ll"<
,
).!:.
.:

1.";7
'.J
L
"
.pA}
.;J
J
'T

'-f'.r U"' 1..;7 y."

..

"

-:

""'

"Allah j e nebesa, vidite ih, bez stubova podigao, i onda se nad Arom
uzvisio "4

"Onaj koji je za est dana nebesa i Zemlju i ono to je medu njima

stvorio, a onda se nad Arom uzvisio "5

.Jr.

"Allah je nebesa i Zemlju i ono to je izmedu njih u est dana stvorio,

a zatim se nad Arom uzvisio "6

El-A' raf, 54.

2 Ibn Kesir, Tefsir.
3 Junus, 3.
4 Er-Ra'd, 2.
s El-Furkan, 59.
6 Es-Sedde, 4.
173

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVoa / 5ane1. R.ami

"On je Onaj koji je i nebesa i Zemlju za est dana stvorio, a zatim se

nad Arom uzvisio." 1
Ajeti potvruju da se Uzvieni Allah uzvisio iznad Ara. Meutim,
o vremenu ovog uzdignua ne moemo govoriti jer to nije poznato,
odnosno u vezi sa ovim pitanjem moemo rei da Allah najbolje zna kada
se to dogodilo. Dakle, ne postoji jasan dokaz o redoslijedu dogaaja ili
vremenu uzdizanja, ali postoje navedeni ajeti koji govore o poetku
stvaranja, u kojima se Allahovo uzdizanje iznad Ara spominje nakon
stvaranja nebesa i Zemlje. Vano je kazati da je Ar stvoren prije
stvaranja nebesa i Zemlje. Od Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu,
prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je
Svojom voljom odredio (zapisao) sve odredbe za stvorenja pedeset hiljada
godina prije nego to je stvorio nebesa i Zemlju, a Njegov Ar bio je na
vodi."2
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Allah je postojao, a
nita drugo osim Njega nije bilo, a Njegov Ar je bio na vodi. U Levhi
mahfuzu je sve zapisano, i stvorio je nebesa i Zemlju."3
Uenjaci zdrave tradicije imaju dva miljenja u vezi sa pitanjem ta
je prije stvoreno: Ar (prijesto) ili Kalem (pero) . Ibn Kajjim,
rahimehullah, u djelu Kasida Nunija navodi da su se uenjaci po ovom
pitanju razili na dva miljenja: jedni tvrde da je prvo stvoreno pero, a
druga skupina da je prvo stvoren Ar. U vezi s tim Ibn Kajjim kae:
"Ispravno je da je Ar stvoren prije, jer je postojao prije zapisivanja. "4

U mnogim ajetima Allah, tebareke ve te'ala, obavjetava nas da se

Dibril, alejhis-selam, a i ostali meleki, sputaju, silaze od Njega,
subhanehu ve te'ala, a isto tako da se Njemu, subhanehu ve te'ala,
uzdiu.
", """ J

"J

(.S ,_u l
""", -

"Da to Allah, Gospodar nebeskih stepeni ne uini", tj. Gospodar

uzvienosti i stepeni. Mudahid je rekao da "el-me'aridi znai: mjesta
uspinjanja na nebesima".
t

El-Hadid, 4.
2 Muslim.
3 El-Buhari.
4 Ibn Kajjim, Kasida Nunija.
174

SVOJSlVfl t\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

""

""

,;;

,"

",.

""

, ,, "

'
Q/ }i- 1 _,oji uo 1 j c_JJl lj '.l l vu
"

,.

""

." ,

.J

""

9"6

"K Njemu se penju meleki i Dibril, u danu koji pedeset hiljada

godina traje." 1
..

... ...

......

Oji r-i:J 9 h c_JJl lj JjU

t

..

J ...

"Meleki i Dibril, s dozvolom Gospodara svoga, sputaju se u njoj

zbog odluke svake."2

Poznato je da se sputanje ostvaruje samo sa uzvienijeg mjesta na

",.

nie.

"

Allah, subhanehu ve te'ala, obavijestio nas je da je On spustio

""
meleke s objavom (vahj) onome kome je htio od Svojih robova:

4Jl _,f ijj.:Uf ::,f :o?4 !

'"o;f rJJJ ;;
""

"

u7li lsf -q,,

...

"

",
"On sputa meleke s Objavom po volji Svojoj, onim robovima
Svojim kojima hoe: 'Opominjite da nema drugog istinskog boga
osim Mene i bojte Me se!"'3

"On sputa meleke sa Objavom", tj. rije nlh ovdje znai objava,
pa Uzvieni veli: " ...onim robovima Svojim kojima hoe", a to su
poslanici. 4

"l Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova, sputa ga povjerljivi

Dibril, na srce tvoje, da opominje."5

Allahu, delle ve 'ala, uzdiu se dobra djela i lijepe rijei:

El-Me'arid, 3-4.
4.
3 En-Nahi, 3.
4 Ibn Kesir, Tefsir.
s E-u'ara, 192-194.
1

2 El-Kadr,

175

SVOJSlVft 1'\llOSTIVO<i / 5a.ne.l Ra.mi

."'fl
' ... .. ...
.
' .. r_,T
.. .. ,-,
, - T J._;;iT'J... .
' ...iT
...

".

...

"Njemu se uzdie rije lijepa; a dobro djelo - uzvisuje ga." 1

Mudahid je rekao: "Dobro djelo uzdie lijepe rijei", a El-Kadi

kae: "Da nije dobrih djela, ne bi se digle rijei."
El-Hasan i Katade kau: "Ne prihvataju se rijei bez djela."
Imam Ed-Darimi, rahimehullah, u jednom od odgovora
dehmijama koji negiraju da je Allah iznad stvorenja, rekao je: "Kome se
podiu djela! ? Po vaem miljenju, Allah je laov u pogledu svakog
trudbenika u njegovoj kui ili mesdidu, u odlasku i povratku! Hvaljen
neka je On i vrlo visoko iznad onoga to oni govore! "2

Allahovo, tebareke ve te'ala, obraanje Isau, alejhis-selam, jeste

dokaz Allahove uzvienosti:
...
1
... Li l
l..<'
;y-e '-4... U

......
.!J...jL:J... u1
--II J.il... .JJ
.lJl

i'J/
L -:
..r--

...

...

"l kada Allah ree: 'O Isa, duu e ti uzeti (i tijelo i duu) i k Sebi te
uzdignuti i spasit u te od nevjemika."3

1.1' ... .,. ... J" "'l ,;:.... . .. . , J" "'l J ....; _. t:
J:i .J
... ...
t !"" l:.: J(J,
y.JS- 4U uO J -... 41) .)
...

...

loV s

...

" a sigurno je da ga nisu ubili, ve ga je Allah uzdigao Sebi, Allah je

silan i mudar."4

Uzvieni Allah obavjetava nas da On sputa ajete Knjige koju

objavljuje:

t:. f'J... .J.;

,_! tT u... y
-: .. ... L,j " ... ' .:._'iL T (IC. ... t:l 2 ...,. T... J...r
. QJS
uy

..
... .. -
...
.... . ...

...

..

...

_.
J
0l1ji.JI Jjlj La!
<.S .U J;:i

.IL

...

J,.,

"On tebi sputa Knjigu, pravu istinu, koja prethodne potvruje, a

Tevrat i Indil objavio je jo prije, kao putokaz ljudima, a spustio je i
Furkan." 1
1 Fatir, 10.
2 Reddu alel-dehmijje.
3 Ali Imran, 155.
4 En-Nisa, 157-158.

176

SVOJSlVft I'\ILOSTIV()(j / 5a.oo R,a.mi

," t
t
"" ,
,
::- - f " "'" " tJ W_r lj )j LflJ.r l oj_,O uJ.r ..l.jr ,.!!" 1;
t:"

. "'

-:

"

..- "

"

" "

"

"Sputamo suru i njezine propise inimo obavemim! U njoj

objavljujemo jasne dokaze da biste pouku primili."2
Ehu Seid ed-Darimi, rahimehullah, u odgovoru dehmijama, rekao
je: " (Na sputanje ajeta) ukazuje i spoljanjost i unutranjost Kur'ana. U
prilog tome dovoljno je navesti injenicu da je sputen (tenzil) , i dalje nije
potreban nikakav tefsir. Ovo ak zna i obian svijet. U ovom pitanju
nema mjesta za bilo kakvo miljenje i tumaenje (te'vil) , a oni koji
plasiraju razna minjenja o tome, nastoje samo iznijeti lai i prikriti se
te'vilom (neispravnim tumaenjem) . Teko vama! Ashabi, tabiini,
mufessiri, poznavaoci faraida (nasljednog prava) i ostali uenjaci
usaglasili su stavove (konsenzus) o ovom pitanju i rekli: 'Ajet je sputen
povodom toga i toga', 'Sura je sputena povodom toga i toga'. Nismo uli
da je iko kazao da se pojavila ispod zemlje, ili da je dola s desne ili lijeve
strane, ili sprijeda ili odzada, ve su svi kazali da je dola, sila odozgo
(nezele) . Onaj koji sputa te ajete nee ih spustiti ako je u istom trenutku
na svakom mjestu! ( . . . ) Onaj koji svojim imanom i ibadetima ne trai
(ne cilja) Allaha koji se uzdigao iznad Ara, iznad nebesa, koji je udaljen
od Svojih stvorenja, takav oboava nekog drugog mimo Allaha, takav ne
poznaje gdje je Allah."3

Govor Allaha, azze ve delle, koji prenosi faraonove rijei, takoer

je dokaz:

'"O Hamane' - ree faraon - 'sagradi mi jedan toranj ne bih li stigao

da staza, staza nebeskih, ne bih li se popeo do Musaova Boga, a ja
smatram da je on, zaista, laac.' I eto tako su se faraonu njegova

1 Ali Imran, 3-4.

2 En-Nur, 1.
3 Reddu 'alel-dehmije.

177

SVOJSlVfl MILOSTIV()(j / 5anei R.ami

runa djela uinila lijepim i on je bio odvraen od Pravog puta, a

lukavstvo faraonovo zavrilo se na njegovu tetu." 1
Ovo je dokaz da su Musa, alejhis-selam, i ostali poslanici pozivali i
pojanjavali narodima da je Allah iznad nebesa, jer faraonove rijei to
potvruju.
DOKAZI IZ SUNNETA

Muavija b. El-Hakem es-Sulemi, radijallahu anhu, pripovijeda:

"Imao sam robinju koja mi je uvala stado na podruju Uhuda el
Devaniji. Jednoga dana vuk se obreo meu stadom i uzeo jednu
ovcu, a ja, ovjek kao i svi Ademovi sinovi, alio sam, pa sam je
oamario, nakon ega sam otiao Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, koji me zbog toga ukorio. Rekao sam: 'Allahov Poslanie,
da li da je oslobodim?' On ree: 'Dovedi je' pa je upita: 'Gdje je
Allah?' 'Na nebu', odgovori ona. Ree: 'A ko sam ja?', a ona
odgovori: 'Ti si Allahov poslanik.' Tada Poslanik ree: 'Oslobodi
je, ona je vjernica."' 2

Ebu Said ed-Darimi, rahimehullah, u odgovoru dehmijama, rekao

je: "U ovom Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, hadisu je dokaz da
ovjek nije vjernik ako ne zna da je Allah iznad neba, a da nije na Zemlji.
U sluaju da je bio rob, a zatim osloboen, ne bi se ispunio propis o
putanju (oslobaanju roba muslimana) ako takav ne zna da je Allah
iznad neba."3

Hadisi koji govore o Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem,

Israu i Miradu oko kojih su se sloili svi uenjaci islama. Znaenje
Mirada je: ispeti se na visinu, uzdignuti se uvis.
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allahu se u toku noi podiu djela

koja su ljudi inili u toku dana, a djela koja su inili u toku noi podiu
se u toku dana. "4
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kod vas se smjenjuju meleki noi i

t El-Mu' min, 36-37.

2 Muslim, Ehu Davud.
3 Reddu 'alel-dehmijje.
4 Muslim.

178

SVOJSlVft /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

dana, a sastanu se (i jedni i drugi) u vrijeme klanjanja sabaha i

ikindija-namaza. Potom se penju oni koji su kod vas prenoili i On ih
(Allah) pita, a Onih najbolje zna: 'U lw.kvom ste stanju ostavili Moje
robove?' 'Ostavili smo ih', lw.zat e oni, 'pri klanjanju namaza, a i
zatekli smo ih lw.ko klanjaju namaz. ' " 1

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas pozove svoju
suprugu u postelju, a ona mu se ne odazove, tada se Onaj koji je na
nebesima ljuti na nju sve dok njen mu ne bude zadovoljan njome. "2
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Zar nemate
povjerenja u mene, ja sam povjerenik Onoga koji je iznad nebesa . . "3
Hadis od Enesa, radijallahu anhu, u kojem se navodi da je
Zejneba, radijallahu anha, s ponosom govorila pred Poslanikovim
drugim suprugama, sallallahu alejhi ve sellem: "Vas su udale vae
porodice, a mene je udao Uzvieni Allah iznad sedam nebesa. "4
.

) o\S::J.I jf , l ;;; :J j l );, l J / ;, :J\i ,lj.1JI f

l .il1 W" ''"'lj l .iJ;;f ,1 ,UJ , 41,P1 UJI J j a:it 4J
j ': Wj jjll ,1 l ,uttj p. \.:il ' ifj'i l .it:: j..-\i
, 1.1A
'

Od Ebu Derdaa, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se neko od vas poali na
neto (poput bolesti) , ili mu se neko od brae poali, neka kae:
'Na Gospodar je Allah, koji je iznad nebesa, sveto je ime Tvoje!
Tvoja odredba se sprovodi i na nebu i na Zemlji, uini Svoju
milost na Zemlji kao to si je uinio na nebu, oprosti nam nae
velike i male grijehe, Ti si Gospodar dobrih, spusti Svoju milost i
svoj lijek na ovog bolesnika, kako bi bio izlijeen."5

ejh Abdullah b. Abdurrahman el-Dibrin, rahimehullah, rekao je: "U

hadisu je jasan dokaz da je Allah iznad neba: 411 UJI J 'Na

Gospodar je Allah koji je iznad nebesa'." Izraz hub koji se navodi u

El-Buhari.
2 Muslim.
3 Muslim.
4 El-Buhari.
s Ebu Davud, En-Nesai, El-Hakim, Et-Taberani, ejh Abdullah b. Abdurrahman
el-Dibrin u komentaru Akidetul- Vasitijje navodi da je hadis dobar.
1

179

SVOJSTVfl t\ILOSTIV()(j / 5anef R.ami

hadisu oznaava veliki grijeh, odnosno hiibena, veliki grijesi, kao to se

navodi u kur' anskom ajetu:

W 4- r .,J
--

"To bi, zaista, bio veliki grijeh" 1

"Tvoja odredba se sprovodi i na nebesima i na Zemlji",

obuhvata i prolost i sadanjost i budunost.

"''11

J t::.::,

jiU:-

to

"kao to si uinio, spustio potpunu milost

(stotinu milosti) na stanovnike nebesa, meleke i due vjerovjesnika i

odabranih evlija, spusti Svoju milost i na stanovnike Zemlje".

l-

"Ti si Gospodar dobrih, plemenitih robova", tj.

Gospodar onih koji izbjegavaju da ine runa i odvratna djela, rijei i

postupke, poput svake vrste irka, kufra i grijeenja. Takoer se kae da
je Allah Gospodar dobrih, tj. meleka, vjerovjesnika. Tako da je ova
genitivna veza dola kao teri'f, tj. iskazivanje posebne poasti takvim
robovima.

Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je

rekao: "Izmeu sedmog neba i Kursijja2 je udaljenost petsto
godina, a udaljenost izmeu Kursijja i vode je petsto godina, a Ar
je iznad vode, Allah je iznad Ara, On zna ta inite. "3

t En-Nisa, 2.
2 Postoji vie tumaenja znaenja rijei Kursijj. Neki tumai Kur'ana tvrde da se
to odnosi na Allahovo savreno znanje, drugi tvrde da se misli na Ar
Allahov velianstveni prijesto. Trei tvrde, a ujedno je to i najispravnije
miljenje, da je to mjesto Allahovih uzvienih stopala, kako su protumaili
mnogi komentatori Kur'ana. Ibn Abbas, radijallahu anhu, rekao je: "Kursijj je
mjesto dva Allahova stopala. Pa, niko ne moe obuhvatiti njegovu veliinu
osim Allah, Moni i Plemeniti." El-Hakim biljei ovaj govor u Mustedreku i
kae: "(Hadis je) ispravan, u skladu je i prema uvjetima dvojice ejhova (El
Buharija i Muslima). Zabiljeen je i kao merfu-predaja, ali je ustvari mevkuf
(govor ashaba)." Ovo znaenje koje spominje Ibn Abbas, radijallahu anhu,
vezano za Kursijj, je dobro poznato ehli-sunnetu. To je sauvano od njega i
zapameno. A za prva dva miljenja ne postoji valjan i prihvatljiv dokaz. (op. a)
3 Ibn Huzejme u Kitabu Tevhid, Ed-Darimi u Reddu ala el-dehmije, El-Laleka'i u
Serhus-sunne, Ibn Kajjim u Idtima'u eddeju el-islamijje, Ez-Zehebi u El-Ar i
dr. Predaja je vjerodostojna.
-

180

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5af'KM R.ami

MI LJENJA SELEFA
Hafiz Ehu Nu'ajm el-Asbehani, rahimehullah, rekao je: "Na put je
put slijeenja Kur'ana i sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i
idma'a, konsenzusa ummeta. Ono u to su oni vjerovali, i mi vjerujemo,
a jedna od stvari u koje su vrsto vjerovali su hadisi koji potvruju Ar i
Allahovo uzdizanje iznad njega. To su potvrivali bez ulaska u kakvou
toga ili slinosti i poredenja. Allah je daleko od stvorenja, a stvorenja su
udaljena od Gospodara, On nije u njima, niti se mijea s njima. Uzdignut
je visoko iznad Ara, iznad nebesa, a nije na Zemlji."1
Ehu Nasir es-Sidzi, u knjizi El-Ibane, rekao je: "Nai uenjaci poput Sufjana es-Sevrija, Malika b. Enesa, Sufjana b. Ujejne, Hamada b.
Zejda, Hamada b. Seleme, Abdullaha b. Mubareka, Fudajla b. ljada,
Ahmeda b. Hanbela, Ishaka b. Ibrahima el-Hanzalija - bili su sloni da je
Allah sa Svojim Biem (zatom} iznad Ara, a Njegovo znanje je na
svakom mjestu, i da e se moi vidjeti na Sudnjem danu, i da se Allah
sputa na dunjaluko nebo."2
U PITANJU ALLAHOVOG UZDIGNUA IZNAD ARA
NIJE DOZVOLJENO RAZILAENJE
U ovom pitanju (mes' eli) nije dozvoljeno razilaenje, jer to nije
pitanje u kojem je dozvoljen idtihad, ve je obaveza prihvatiti jasne
erijatske tekstove koji govore o ovom pitanju.
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Kod njih ovo pitanje nije
bilo medu pitanjima u kojima je bio dozvoljen idtihad. Ovo pitanje ak
nije bilo vezano ni za novotare koji su bili poznati po novotarijama u
ummetu, poput havarida, iija (onih prvih) , kaderija i murdija. Oni su
ovo osuivali vie od bilo koje druge novotarije, a njihova miljenja po
ovom pitanju su poznata i mutevatir.
Ehu Bekr b. Huzejme, rahimehullah, poznatiji kao Imamul-e'imme
(Imam uenjaka) , rekao je: 'Onaj ko ne kae da je Allah iznad nebesa,
iznad Ara, daleko od Svojih stvorenja, obaveza je traiti od njega da se
pokaje, a ako se ne pokaje, odsijeca mu se glava, zatim se baca na

t Teblisu Dehmijje.
2 Nakdu te'sisul-dehmije.
181

SVOJSNft /'\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

smetlite, kako njihovom smrad ne bi uznemiravao sljedbenike Kible, a ni

zimmije.' 1 " 2

IZVOENJE DEHMIJA IZ OKVIRA ISLAMA (TEKFIR)

PRENESENO JE U KNJIGAMA SELEFA
Hasan b. Isa, tienik Abdullaha b. Mubareka, rahimehullah, rekao
je: "Ibn Mubarek je imao obiaj govoriti: 'Dehmije su nevjernici."d
Hasan b. Isa je rekao: "Dehmije - ko sumnja u njihovo
nevjerstvo! ?"4
Abdur-Rahman b. Mehdi je rekao: "Dehmije e se pozvati na
pokajanje, a ako odbiju da se pokaju, onda im se odsijeca glava. "5
Ibn Kajjim, rahimehullah, u svojoj Nuniji, spominje da je preko
petsto uenjaka proglasilo dehmije nevjernicima. Takoer je na
etrnaest naina odgovorio zalutalim frakcijama, onima koji negiraju
Allahovu uzvienost iznad stvorenja i svega stvorenog, poput filozofa,
dehmija, mu'tezila, e'arija, koji su ostavili stvarno znaenje, a pribjegli
metaforinom (prenesenom) znaenju. 6

Zimmija, ili tienik je sljedbenik svete Knjige (Tevrata ili Indila), koji ivi u
islamskoj dravi pod zatitom i garancijom.
2 Teblisu Dehmijje.
3 Biljei Abdullah b. Hanbel u Es-Sunne.
4 Ibidem.
s Ibidem.
6 Savaikul-mursele.
182

SVOJSTVO ALLAHOVE PRISUTNOSTI I BLIZINE (MA'IJJE)

Uzdignutost Uzvienog Allaha potvrivale su sve nebeske knjige i
svi poslanici i vjerovjesnici, bez ikakvog razilaenje ili derogiranja u
vjerozakonima.
Ovom konsenzusu svih vjerovjesnika, na elu sa Muhammedom b.
Abdullahom, posljednjim poslanikom, i njegovim ispravnim sljedbe
nicima - suprotstavile su se mnogobrojne sekte, koje Allahu negiraju
svojstvo uzvienosti - 'uluv, tj. da je iznad stvorenja, a ujedno Ga opisuju
svojstvima koja Mu ne dolikuju, neka je ist i uzvien Allah od toga ime
Ga opisuju.
Neke od tih sekti su:

Dehmijje, koji tvrde da je Allah na svakom mjestu, Svojim Biem;

Sufije hululijje (panteistika sufijska sekta koja vjeruje u
utjelovljenje Boga ili Njegovo sjedinjenje sa pojavnim svijetom) ,
koji vjeruju da je Allah fiziki pomijean u svim stvarima, poput
psa, svinje, majmuna, leoparda i sl.

Treba napomenuti da je ovakvo vjerovanje u hulul, tj. da se Allah

utjelovljuje u svakom biu, odnosno da je prisutan u svakoj stvari fiziki,
gore i runije od vjerovanja krana.

Sufije itihadijje (panteistika sufijska sekta) , koji vjeruju da je Allah

prisutan u svim stvorenjima, poput svinja i ostalih ivotinja, i da se
nalazi u njihovim organima za reprodukciju.

Njihovo nevjerstvo vee je od nevjerstva jevreja, krana,

medusija (oboavalaca vatre) , hindusa i ostalih mnogoboaca.

Mu'tezili i svi oni koji ih u tome slijede iz reda hanefija, maturidija,

e'arija i kelabija, koji tvrde da:

"Allah nije ni iznad svijeta, ni ispod, ni s desne, a ni s lijeve strane,

niti ispred svijeta, a ni iza" 1, "da nije na Aru, a niti iznad Ara, niti iznad
svijeta"2, te da je "onaj koji kae da je Allah na nebu ili iznad nevjernik". 3
1 erhul-akaid, erhul-mevakit, Haijetul-kestejli, Bed'ul-emali me'a erhi du'il-me'ali.
2 El-Bezdevi, Usulud-din; El-Karijj, Du'ul-me'ali.
3 El-Bahru-raik.

183

SVOJSTVft /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Meutim,
pripadnici
ehli-sunneta,
sljedbenici
ispravne
metodologije na kojoj je bio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi
ashabi, potvruju da je Allah, delle ve 'ala, iznad Ara, Svojim
velianstvenim Biem. Imam Ehu Hanife, rahimehullah (u. 150. h.g.) ,
rekao je: "Ko kae: 'Ja ne znam da li je moj Gospodar na nebu ili na
Zemlji', takav je nevjernik." 1
Imam El-Evzai, rahimehullah (u. 157. h.g.) , rekao je: "Mi i tabiini
govorili smo da je Allah iznad Ara."2 Imam Malik, rahimehullah (u.
l 79. h. g.) , rekao je: "Allah je iznad neba, a Svojim savrenim znanjem na
svakom mjestu. " 3 Imam Abdur-Rahman b. Mehdi, rahimehullah (u.
197. h.g.) , rekao je: "Dehmijje ele opovri injenicu da je Allah
razgovarao s Musaom, alejhis-selam, i da je On, subhanehu ve te'ala,
iznad Ara. Takvi e se pozvati na pokajanje, a ako odbiju, odsijeca im se
glava."4 Imam afl.ja, rahimehullah, rekao je "Moja akida (vjerovanje) i
akida mojih prijatelja iz reda uenjaka hadisa, na kojoj su bili i od kojih
sam je uzeo, poput Sufjana, Malika, i drugih, temelji se na potvrivanju i
izgovaranju dva ehadeta, da je Uzvieni Allah iznad Ara, iznad nebesa,
pribliava se stvorenjima kako On, tebareke ve te'ala, hoe, i da se On,
subhanehu ve te'ala, sputa na dunjaluko nebo kako On hoe."5
Imam Alijj b. Abdullah el-Medini, rahimehullah (u. 234. h.g.) ,
upitan je: " ta tvrde pripadnici ehli-sunneta vel-demata?", pa je
odgovorio: "Vjeruju u vienje Uzvienog Allaha na ahiretu, da je Allah
govorio s Musaom, da se On, tebareke ve te'ala, uzvisio na Ar iznad
' sedam nebesa. "6
Reeno je imamu Ahmedu, rahimehullah (u. 24 1 . h.g.) : "Allah je
iznad sedam nebesa, iznad Ara, daleko udaljen od stvorenja, a Njegova
mo i znanje su prisutni na svakom mjestu", pa je potvrdno kazao: "Da,
On je iznad Ara, a Njegovo savreno znanje prisutno je na svakom
mjestu."7

t Fikhul-ebsat.
2 El-Bejheki, Esma'u ves-siJat.
3 Ibn Abdul-Ber, Et-Temhid.
4 Ebu Davud, Mesa'il.

s El-Uluv, Idtima'u dujuil-islami.

6 El-Hamevijje.
7 Es-Sunne.
184

SVOJSlVft 1'\llOSTIVCXi / 5aoo R,ami

Kada je imam Ahmed, rahimehullah, upitan o onima koji tvrde da

Allah nije iznad Ara, odgovorio je: "Njihov govor se vrti oko kufra nevjerstva (jeduru 'alel-kufri) . "1 Imam Ehu Zur'a (u. 264. h.g.) i imam Ehu
Hatim (u. 277. h.g.) , rahimehumullah, rekli su: "Konsenzus sljedbenika
islama temelji se na potvrivanju Allahovih savrenih svojstava, i da je
On, tebareke ve te'ala, iznad Ara, daleko od stvorenja, a Allahovo
savreno znanje je na svakom mjestu, pa ko bude drugaije tvrdio, neka
je na njega Allahovo prokletstvo."2
Ajeti u kojima se govori o prisustvu Allaha s Njegovim stvorenjima
navest emo u ovom poglavlju, jer je sasvim prikladno da se navedu
nakon ajeta koje smo citirali u poglavlju Allahove uzvienosti iznad
stvorenja.
U vezi sa Allahovom uzvienosti i blizinom, nametnulo se pitanje:
Kako je mogue da Allah, delle anuhu, bude iznad stvorenja, a
istovremeno zajedno s njima, u njihovoj blizini?
Kako bi odgovorio na ovo pitanje, ejh Ibn Tejmijje, rahimehullah,
naveo je ovo poglavlje odmah nakon poglavlja Allahove uzvienosti
iznad stvorenja.
Spomenuo je vjerovanje u Allahovu uzvienost, zatim Njegovu
blizinu i prisutnost, kako neko ne bi pomislio da ta svojstva slie
svojstvima stvorenja. Upravo ovakav redoslijed je odgovor onome koji
negira i porie Allahovu uzvienost iznad stvorenja.Veina onih koji
negiraju da je Allah iznad stvorenja, iznad Ara, svoju tvrdnju dokazuju
ajetima ma 'ijjeta, Allahovog prisustva sa stvorenjima, odbijajui jasne
ajete koji ukazuju na Allahovu uzvienost iznad stvorenja. Zato je veoma
bitno da se ovi ajeti shvate na nain kako su to shvatile prve generacije
muslimana. Takoer odgovor za to nalazimo u Kur' anu, sunnetu i
konsenzusu uenjaka, a on glasi:

,- _"ii
i

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi."3

t Idtimaul-duju.
2 El-Lalekai, Es-Sunne.
3 E-ura, 11.

185

J.ot

--' .. ! .. U .. . ,
_,.J
....__,.. .... .. '-"""*'

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVCXi / 5anel Rami

Nita nije kao On, nita Mu nije slino u pogledu svojstava.

Shodno tome, sljedbenici selefus-saliha, naih dobrih prethodnika, dijele
ma'ijje - Allahovo prisustvo sa Njegovim stvorenjima, na dvije vrste:
l.

opi ma'ijje, koji obuhvata sva stvorenja,

2.

posebni ma'ijje.

Neki od dokaza
stvorenjima su ajeti:

opeg

Allahovog

lt

sa

Njegovim

... l
J
, ...
... l
'(. j r!<- c. l
,J:--:" jAj

... u...

"On je

prisustva
...

.l

s vama gdje god bili, i sve to radite Allah vidi." 1

...

...

l , J """ ... l
lyJ. t)
: l
_,. J

" a da On nije s njima gdje god oni bili."2

J'- ,.,

...

lt

...

J
J J
J
L ..- u
': . _l : :: JI\ u
l.l
:
": , ... -: .. .,".. '
,

f..SP
>
!!
f.

_,.J
.
u
l
.: ': t)J" J'...

""

..."..

""

""

"A On je s njima i kada nou smiljaju rijei kojima On nije

zadovoljan! A Allah doista obuhvaa sve to oni rade!"3, i slini ajeti.
Dokazi za posebni ma'ijje:

,; J ::,)
"Ne brini se, Allah je s nama!"4
J

...

...

;;

.)lj l l. h. Jl
t

"Ja sam s vama, Ja sve ujem i vidim."5

.......

d.d .

...

t-

-. ...

....
..:_.) J ('""' ;u lJ l_,.:j l ;u 1 ... uj
,

...

...

... '(, .l d

"Allah je s onima koji se Njega boje i grijeha klone i koji dobra djela
ine."6
t

El-Hadid, 4.
2 El-Mudadela, 7.
3 En-Nisa, 108.
4 Et-Tevbe, 40.
5 Taha, 46.
6 En-Nahl, 128.
186

SVOJS1Vft 1'\llOSTIVO<i / 5anel Rami

" jer Allah je, zaista, s izdrljivim!" 1

Tako ope Allahovo prisustvo obuhvata i sadri Allahovo
univerzalno znanje o Njegovim stvorenjima i obavijetenost o njima,
gledanje i nadzor, dok j e u isto vrijeme Uzvieni Allah Svojim Biem
iznad Ara. Posebno Allahovo prisustvo obuhvata Allahovu pomo,
pobjedu, uvanje, panju, blagodat.
Nakon spominjanja dokaza o Allahovoj uzvienosti iznad stvorenja,
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Primjer koji pobija
nakaradno tumaenje prethodnog ajeta 2 jeste Mjesec, jedno od mnogih
Allahovih, delle anuhu, znamenja, relativno malo stvorenje; uvijek je s
putnikom, ma gdje iao, kao i s onim koji nije na putu. Allah, delle
anuhu, je iznad Ara, motri i bdije nad Svojim stvorenjima, upravlja
njima i radi ostale stvari vezane za rububijjet. Prethodno spomenute stvari
istina su i stvarnost, nema ih potrebe krivo tumaiti niti pogreno
shvatiti. "3
Uenjaci ehli-sunneta kao potvrdu posebnog Allahovog prisustva
navode primjer Mjeseca u poznatoj izreci Arapa: "Sve dok smo putovali i
Mjesec je putovao s nama." Poznato je da je Mjesec na nebu, a da su
putnici na Zemlji, ali njihov govor ima znaenje: Mi ga vidimo, koristimo
njegovu svjetlost u toku noi, pa shodno tome kao da je s nama.
Drugi primjer: Nekada dijete plae, njegov otac koji se nalazi sprat
iznad, povie: "Ne plai, tu je babo, uz tebe!", to ima znaenje: "Vidim
te, blizu sam, ne boj se !"
Allahovo svojstvo opeg prisustva ukazuje da je Allah, subhanehu
ve te'ala, sa Svojim stvorenjima Svojim apsolutnim znanjem, moi,
univerzalnim nadzorom i Svojim gospodarstvom, tako da je ova vrsta
prisustva jedno od Allahovih linih svojstava, dok je Njegovo svojstvo
posebnog prisustva jedna od osobina Allahovih radnji i djela, koje su
vezane za Njegovu volju, tj. ini ta djela kada hoe, a kada nee, to i ne
biva. Allah, subhanehu ve te'ala, kae:

t El-Enfal, 46.
2 El-Hadid, 4.
3 Akidetul-Vasitijje.
187

SVOJSlVft t\llOSTIVO<i / .5anel Rami

:.;
"'

.... "'

".

'

....

".

.,".

."' .:c:..) lj 9, '-.>;u t j-A

t _,:.:, l r!J
t J v

t:..

"'

J.

, ., .,
: t - -:"'
ytJ
,

".

....

....

,. ,., "' ., \.;.!J I , t . . "' ... l"' , . ,- -- 1 !._L

J
W-?Y- J J '-!J J V

l"'

Jr.

:.

..

Q .u

"' "'

; l

, ... t:.
. ,

..

,.41)...1J.

, ,
....".. '-'

.. .

"'
l'-"

"On je Onaj koji je i nebesa i Zemlju za est dana stvorio, a zatim se

nad Arom uzvisio: On zna ta u zemlju ulazi i ta iz nje izlazi i ta s
neba silazi i ta se prema njemu die, On je s vama gdje god bili, i sve
to radite Allah vidi." 1
U ajetu je spomenuto ope znaenje ma'ijjeta (Allahove prisutnosti
s Njegovim stvorenjima) , to znai: On zna ta inite i radite, tj. bdije
nad vama i vidi vaa djela - Svojim savrenim osobinama - kako god bili
i gdje god bili, na kopnu ili vodi, u noi ili danu, u kui ili pustinji - sve
Mu je jednako poznato, On sve vidi i uje, uje va govor i vidi vae
mjesto, zna vae tajne i saaptavanje. On poznaje tajne, bez obzira da li
su se otkrile ili ostale skrivene.
Nijedno djelo nije Mu skriveno ni nepoznato.
Shodno tome, ovjekova spoznaja o prisutnosti njegovog
Stvoritelja, koji ga vidi, motri i zna njegovo stanje, rezultirat e njegovom
brigom o rijeima i postupcima.
Takav ovjek osjetit e strahopotovanje prema Uzvienom
Stvoritelju, nastojat e da radi ono to je Uzvieni naredio, a klonit e se
stvari koje je zabranio. Njegova dua e ga koriti: "Kako moe initi
nepokornost, a On, tebareke ve te'ala, te gleda, zna tvoje stanje, vidi te i
prati", i tako e ova svijest utjecati na poboljanje njegovog stanja
openito.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najbolji iman je da
zna da je Allah s tobom gdje god bio."2 Allah, tebareke ve te'ala, kae:
.,

"' ....

".

' ,_,.

J..

.) 1 J j 9t J
,

.. .,

..

j l 'lj j l 'lj
_ ..

_ .,

".

,t

:; 1 (,1 ) (JI
"'

"-!

(--f t.: j-A j j lj j-A, j

,

t El-Hadid, 4.
2 El-Hakim, Et-Taberani, a ejh Albani ga smatra slabim.
188

..

",

J. J.

SVOJSlVfl /'\ILOSTIV()(j / 5anel R.ami6

..!..

:. :- , t i ! -: 'f
aiT " , ' i J; --
"- :&T u ,l a;,-
U'!
_JJ
.. .. .. \>l
('" '<.$""
' , .._.

'

"Zar ne zna da Allah zna to je na nebesima i to je na Zemlji? Nema

tajnih razgovora medu trojicom a da On nije etvrti, niti medu
peterleom a da On nije esti, ni kad ih je manje ni kad ih je vie, a da
On nije s njima gdje god oni bili; On e ih na Sudnjem danu
obavijestiti o onome to su radili, jer Allah sve dobro zna."1
Kada razmislimo o ovom ajetu, vidjet emo da je Uzvieni Allah i
poeo i zavrio ajet govorei o Svom apsolutnom i sveobuhvatnom
manju.
Imam Ahmed, rahimehullah, rekao je: "Ajet je poeo rijeima o
znanju i tim rijeima i zavrava."2
..

..t

5':11 J j 9 1 J u l ) (JI
, ..

....

' ,...,

,;.. .... t

"Zar ne zna da Allah zna to je na nebesima i to je na Zemlji?"

Ajet je poeo ukazujui na Svoje sveobuhvatno znanje.
,

,
l.)" _,A
' H

..

..
,
..
l l.._il.. l ,'t"':.L
--:..,.) - : L.
J tl

\"; .r.-

"Nerna tajnih razgovora medu trojicom a da On nije etvrti ",

tj. nadzire ih, slua njihove razgovore, tajne i saaptavanja, a povrh

toga Njegovi izaslanici piu njihove tajne razgovore uz Allahovo znanje i
sluanje. Ajet je zavrio rijeima:

"

jer Allah sve dobro zna."

Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "N a osnovu ovoga mnogi iznose
konsenzus da se pod ovim ajetom mislilo na prisutnost Allahovog znanja
i nesumnjivo je da se to eljelo istai."
Shodno tome, Allah, tebareke ve te'ala, u navedenim ajetima
obavjetava o tome da Svojim znanjem obuhvata sve stvoreno, o

t El-Mudadele, 7.
2 Ibn Kesir, Tefsir.
189

SVOJSlVfl f!ILOSTIVOG / 5ane1. Rami

nadziranju, sluanju govora i vienju svih stvorenj a, u svakom vremenu i

na svakom mjestu. Shodno tome, nije Mu strano, niti skriveno nita.
U narednim ajetima Uzvieni Allah ukazuje na drugu vrstu Svoje
prisutnosti, prisutnosti s vjernicima, koja se ogleda u Njegovoj pomoi
vjernicima, davanju pobjede, uvanju, iskazivanju posebne vrste panje i
blagodati prema njima.

._j

_.

"'

"'

""

"-

J l _:'l:; \J j.. l _?.1 J l

'J

J..

". J

(; "'
l

"' "'

.:u..

...
""
,
, ,, , "'L
:J '"4
a
"' J
.. ""''

"""....
"" ' ".
....,.
...._.. ,. '-"...r

"'

J J

_. ,
.. "' .)
. ,l .)""" UU
-; t l
JJ &.JU
..r--

'J

,.

"Ako ga vi ne pomognete, pa - pomogao ga je Allah onda kad su ga

oni koji ne vjeruju prislili da ode, kad je s njim bio samo drug njegov,
kada su njih dvojica bila u peini i kada je on rekao drugu svome: 'Ne
brini se, Allah je s nama!'" 1
_.

"'

t - "' _.

"' "'

.Jij . '='. J
t

... ..-::
u

"" "'

"'

':1 JU

"'Ne bojte se!', ree On, 'Ja sam s vama, Ja sve ujem i vidim.'"2
.......

_.

,l

_.

"'

"'

J "' "' ... J

"'

D! lJ l_,.:j l D! l J.11 \ uJ
"Allah je s onima koji se Njega boje i grijeha klone i koji dobra djela
ine."3

J "' ... J
1--- , J
... "'tl J.11 l uJ lj

"

"'

.......

J..

i budite izdrljivi, jer Allah je, zaista, s izdrijivim!"4

"'

J "' "' -- J

lj
l
D'
\.....
, ""'

.!l

e.-

""

"'

"' "'

/. "'

"'

..

""

u
o!-'==
'-'""
.
"""
" "

,.".,

"Koliko su puta malobrojne ete, nadjaale mnogobrojne ete! A

Allah je s izdrljivim."5

Et-Tevbe, 40.
2 Taha, 46.
3 En-Nahi, 128.
4 El-Enfal, 46.
s El-Bekare, 249.
190

SVOJSlVfl rdLOSTIVCXi / 5anel Rami

J p 0);:..; j 91;j i):5 j 9ti j 0.ts j

J j :;i J "''at; ; y j 0_,a...2 11 1*

'; l J J.Jf 'Jj 1 01 i 'Jj
" to god ti inio i to god iz Kur' ana kazivao i kakav god vi posao
radili, Mi nad vama bdijemo dok god se time zanimate. Gospodaru tvome
nije nita skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko trun jedan, i ne
postoji nita, ni manje ni vee od toga, to nije u Knjizi jasnoj."1
Rekao je Ibn Kesir, rahimehullah: "Uzvieni Allah iznosi Svome
Poslaniku da On zna cjelokupno njegovo stanje, stanje njegovog ummeta
i svih ivih bia u svakom trenutku, te da Njegovom znanju i pogledu
nije nita skriveno, ni koliko trun jedan, ak ni manje, a ni vie od toga,
na nebesima i na Zemlji, a da nije zapisano u jasnoj Knjizi.
On zna kretanje ovih stvari, pa tako zna i pokrete onih koji su
zadueni i kojima je nareeno da Mu ibadet ine, kao to On kae: 'to
god preduzimate i inite, Mi vas pratimo gledajui i sluajui.' Stoga je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada ga je Dibril upitao za
ihsan (dobroinstvo) , rekao je: 'Da bude u ibadetu Allahu kao da Ga
vidi, pa ako ti Njega ne vidi, On vidi tebe.'"2
DA LI POSTOJI KONTRADIKTORNOST IZMEU
DOKAZIVANJA ALLAHOVE UZVIENOSTI I OSOBINE
ALLAHOVOG PRISUSTVA SA NJEGOVIM STVORENJIMA?
ejh Muhamed Salih el-Usejmin, rahimehullah, odgovorio je na
ovo pitanje: "Ne postoji kontradiktornost iz tri razloga:

Prvi razlog: Allah, tebareke ve te'ala, opisao je Sebe sa obje

navedene savrene osobine, a da postoji neki vid kontradiktornosti
izmedu navedenih osobina, Uzvieni Allah ne bi se opisivao njima.
Drugi razlog: U osnovi ne postoji kontradiktornost, jer nekada
neto moe biti visoko iznad tebe, a u isto vrijeme i s tobom. Najbolji
primjer za to nalazimo u izreci Arapa, koji su imali obiaj govoriti: 'Sve
1

]unus, 61.

2 Ibn Kesir, Tefsir.

191

SVOJS1Vft f\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

dok smo putovali i Mjesec, Sunce, je putovalo s nama.' Poznato je da je

Sunce, a i Mjesec, visoko iznad stvorenja. Stoga, kada je mogu spoj
izmeu osobine uzvienosti i osobine prisutnosti kod stvorenja, takva
mogunost u pogledu Stvoritelja je prea. Naprimjer, nekada se
nadreena osoba popne na neko brdo ili uzviicu, zatim se obrati
vojnicima: 'Idite tamo na poprite bitke, ja sam s vama', tj. odavde vidim
ta se deava, iako je udaljen i uzvien iznad njih. Ali, zbog toga to ih
vidi i motri, kao da je s njima. Kada je ovo mogue kod stvorenja,
mogunost toga je prea kod Stvoritelja stvorenja!
Trei razlog: Kada bismo pretpostaviti da kod stvorenja nije mogu
spoj izmeu ove dvije osobine, kaemo da takav sluaj nije sa
Stvoriteljem. Na Gospodar je uzvien, velianstven, Njegove se osobine
ne mogu porediti sa osobinama stvorenja, jer postoji ogromna razlika
izmeu stvorenja i Stvoritelja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao
je obiaj uiti sljedeu dovu prilikom putovanja:

J lj ,}:JI J \!AJI f WJ I

' ...Allahu moj, Ti si moj Saputnik na putu i uvar u porodici... '

Es-Sahib ima znaenje El-Hafiza i El-Mu'ina, tj. Tvom nadzoru

nita ne promie, Tvoja odredba sve obuhvata, i putnika na putovanju,
uva ga, opskrbljuje ga, na pomoi si mu i daje mu uspjeh. U isto
vrijeme, na Tebe se oslanjam u stvarima moje porodice, Ti se brine o
mojoj porodici, uva je, niko nije u stanju ni na Zemlji, ni na nebu neto
slino uraditi. Tako vidimo da je mogue da se Allah, tebareke ve te'ala,
opie ovim savrenim svojstvima, dok to stvorenja nisu u stanju. Nijedno
stvorenje nije u stanju da bude tvoj saputnik na putu, a u isto vrijeme da
je pazitelj tvoje porodice u mjestu gdje ivi. Takoer, u vjerodostojnoj 1
predaji je preneseno da kada klanja kae:
1 Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Uzvieni Allah je rekao: 'Podijelio sam namaz izmeu Sebe i
Svoga roba na dva dijela, Mome robu pripada sve ono za to Me zamoli.
Kada rob kae: 'Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova',
Allah rekne: 'Moj rob Mi zahvaljuje.'
A kada kae: 'Milostivom, Samilosnom',
Allah rekne: 'Moj rob Me pohvaljuje.'
A kada kae: 'Vladaru Dana sudnjega',
Allah rekne: 'Moj rob Me velia.'
A kada kae: 'Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo',

192

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVCXi / 5anel Rami

'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo'1, Allah rekne: 'Moj rob

Mi zahvaljuje.'
Koliko postoji klanjaa koji izgovaraju: 'Tebe, Allaha, Gospodara
svjetova, hvalimo'?
Njihov broj niko ne zna, niti je u stanju pobrojati. Zatim, koliko
klanjaa izgovara:

'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo', dok drugi izgovaraju:

J
tt" l " J J , " " tt" l
... -;

....LJ JJ ...LJ ,
,

"

'Samo Tebe oboavamo i od Tebe pomo traimo!?', a svakome od

njih Allah odgovara! Onome koji izgovara:
J. ", .,
...
-l . .:il ..
w J
.......

"

'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo', Allah rekne: 'Moj rob

Mi zahvaljuje', a onome koji kae:
JJ
J.
. -: .:2.J\.! 1 " , : ..:Ll\.! 1

-JJ .
.,

'Samo Tebe oboavamo i od Tebe pomo traimo!',

Allah rekne: 'Ovo je izmeu Mene i Moga roba, a Mome robu
pripada sve ono za to Me moli.'
Shodno navedenom, moemo kazati da je Allah, tebareke ve te'ala,
svojstvom prisutnosti sa stvorenjima, a da je u isto vrijeme iznad Ara,
iznad neba. Niko nee shvatiti da su ove rijei kontradiktorne osim

Allah rekne: 'Ovo je izmeu Mene i Moga roba, a Mome robu pripada sve ono
za to Me moli.'
A kada kae: 'Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju
darovao, a ne na put onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti onih koji su
zalutali!', Allah rekne: 'Ovo je Mome robu, a Mome robu pripada sve ono za
to Me moli."' (Biljei ga Muslim)
t El-Fatiha, l .
193

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVOG / ,Janet

Rami

onoga koji eli poistovjetiti Uzvienog Allaha sa stvorenjima, tako to e

za svojstvo Allahove prisutnosti ustvrditi da je poput svojstva prisutnosti
stvorenja. Mi smo pojasnili mogunost kombinovanja tekstova koji
govore o Allahovoj uzvienosti i osobini prisutnosti, onaj ko je shvatio,
dobro je, a onaj ko nije, treb da kae: 'Vjerujem u Allaha i Njegovog
Poslanika, potvrujem sve ono to je rekao Allah o Sebi i to je rekao
Njegov Poslanik', a ne smije rei: 'Kako je to mogue? ! ', negirajui to.
Ako upita: 'Kako je to mogue?', odgovorit emo: 'Tvoje pitanje je
novotarija, ashabi ga nisu postavljali, a oni su mnogo bolji od tebe, a onaj
kojeg su mogli pitati mnogo je ueniji i jezgrovitijeg je govora, ljepeg i
preciznijeg objanjenja od onoga koga ti pita, zato je na tebi da vrsto
vjeruje i potvruje, bez zapitkivanja kako, ni zato. Ve to prihvati i
tome se pokori."' 1
Imam Ed-Darimi, rahimehullah, rekao je: "Abdullah b. Mubarek,
rahimehullah, rekao je: 'Drae mi je da prenosim i govorim govor jevreja
i krana nego da prenosim govor dehmijja."'2 Imam Ed-Darimi,
rahimehullah, takoer je rekao: "Napisao mi je Alijj b. Hurum da je uo
Isaa b. Junusa kako kae: 'Ne sjedite sa dehmijjama, i pojanjavajte i
ukazujte narodu na njihovo stanje kako bi znali ko su oni i kako bi se
sauvali od njih."'3
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, povezao je vjerovanje u
Allahovu, delle anuhu, uzvienost iznad Ara, iznad svih stvorenja, i
vjerovanje u sveobuhvatnost Njegovog znanja. Takoer, u mnogima je
ajetima zajedno spomenuta Allahova uzvienost iznad stvorenja i
Njegova blizina, tako da je obaveza vjerovati da je Allah, delle anuhu,
uzvien i da je blizu, i u tome nema nikakve kontradiktornosti.

erhu Akidetul-Vasitijje.
2 Reddu ala Bir el-Merisi'.
3 Reddu ala Bir el-Merisi'.
t

194

SVOJSTVO ALLAHOVE BLIZINE

Ovo poglavlje upotpunjava prethodna poglavlja o osobinama
Allahove uzvienosti i Allahove prisutnosti. Allah, tebareke ve te'ala,
opisao se svojstvom uzvienosti, uzdignutosti iznad stvorenja, kao i
osobinom prisutnosti i osobinom blizine.
Sve navedene osobine potvrene su u Kur'anu i sunnetu Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Ovo poglavlje povezano je sa poglavljem
Allahove uzvienosti iznad Ara, iznad stvorenja i Njegove prisutnosti sa
stvorenjima. Ehli-sunnet vjeruje da je Uzvieni Allah, tebareke ve te'ala,
iznad stvorenja, kao to je rekao u Kur'anu:

-- ' T ", J-- co..._"o.)t.:&. J"..i , wT " , J-".. .

" .>A
" . " .T
.>A

"l On je Pokoritelj, iznad robova Svojih, a On je Mudri, Obavijeteni

(On je Mudri i Sveznajui) ." 1

"Slavi ime Gospodara svog Svevinjeg."2

..!..

Q iT Tj :;T J -' 9T J _,4J

"Njegovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, i On je

Svevinji, Velianstveni!"3

"On je, zaista, uzvien i mudar!"4

"Allah je, zaista, uzvien i velik!"5

Takoer, ehli-sunnet vjeruje da je Allah, delle ve 'ala, blizu Svojih
robova i da se odaziva dovi nevoljnika kada Ga pozove:

El-En'am, 18.
El-A'la, l.
3 E-ura, 4.
4 E-ura, 51.
s En-Nisa, 34.
t

195

SVOJSlVfl i\ILOSTIVCXi / 5anel. Rami

.,,. J.a

"

' J.

.,
-!' :Lt 9 1 e JJ I o
, ?;" l .} J.'
.".

..

" "'

d J ,;

,.

.".

..

""'

." ,.

.,....,

J! 4 .lJ
J J'.".
J J,.
;r
I
J
.",

....J..:..> -L:,
-

.. ...

"

" ",t "

"'

IJ .H};J

"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu:

odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu
Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu." 1

Muavija b. Hajde el-Kuejri navodi: "Neki Arapin je rekao:

'Allahov Poslanie! Je li na Gospodar blizu, pa da Ga apatom
prizivamo, ili je daleko, pa da Ga glasno zovemo? ! " Na to je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, utio, a zatim je Allah objavio ajet: 'A kada te
Moj rob upita za Mene, Ja sam blizu: odazivam se molbi molitelja
kada Me zove ', tj. ako sam im naredio da Me zovu, pa neka Me
zovu, Ja se odazivam."2 Allah, tebareke ve te'ala, rekao je:
.

.".

...
.JI!
D'.r:
,;..;J I .. !:: """ J
uj
J

.,....,

... -1

"Milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela ine."3

Od Ehu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Bili smo

sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u jednoj bitki. Kad
god smo se uspinjali uz brdo ili bili na vrhu brda ili se sputali u dolinu,
uvijek bismo gromoglasno izgovarali tekbire. Tada nam je priao Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 'O ljudi! Stiajte svoje
glasove! Doista vi ne dozivate gluhog i odsutnog, ve dozivate Onoga
koji sve uje, koji sve vidi! Onaj koga dozivate blii vam je od vrata vae
jahalice."'4
Ashabi su u toku putovanja, kada god bi se popeli na brdo,
izgovarali: "Allahu ekber! ", a kada bi se sputali u dolinu, izgovarali su:
"Subhanallah! ", pa im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "O
ljudi! Stiajte svoje glasove. Doista vi ne dozivate gluhog i odsutnog, ve
dozivate Onoga koji sve uje, koji sve vidi! Onaj koga dozivate blii vam
je od vrata vae jahalice."

El-Bekare, 186.
2 1bn Ebi Hatim, lbn Kesir u Tefsiru, Ibn Derir, Ed-Darekutni.
3 El-A' raf, 56.
4 El-Buhari, Muslim.
t

196

SVOJSNfl 1'\llOSTIVO<i / 5anel. Rami

Gospodar je blizu Svojih robova, vidi ih, zna njihovo stanje, uje
njihov govor, zna za svaiju potrebu. Kada se ova spoznaja i ubjeenje
ulije u srce, onda vjernik vodi rauna o svojim postupcima, rijeima i
svim ostalim poslovima. Svjestan je da ga Allah motri, da nadzire
njegovo stanje i tajno i javno, da Mu nita nije skriveno. Musliman
vrsto vjeruje da je njegov Gospodar uzvien, visoko iznad stvorenja, a u
isto vrijeme blizu Svojih stvorenja, osobinom savrenog znanja, sluha,
moi, snage, nadziranja, to ukazuje na to da Gospodar nije odsutan od
Svojih robova, kao to se spominje u Kur' anu:

" jer Mi nismo odsutni bili" 1,

.

tj. Allah sve vidi, Njemu se nita ne moe sakriti, niti On ijednoga
trena biva odsutan. On zna skrivene poglede i ono to grudi kriju.
Onda kada ovjek bude svjestan Allahovog, delle anuhu,
prisustva, a posebno kada je u ibadetu, izgradit e kod sebe samokontrolu
i tako se uzdii na najvee stupnjeve obavljanja ibadeta.
Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas bude
klanjao, neka ne pljuje ispred sebe, jer je Allah ispred njega im stupi u
namaz."2
Od Ubade b. Samita, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolje je vjerovanje biti svjestan da je

Allah s ovjekom ma gdje bio. "3

Ovaj hadis potvruje svojstvo Allahove prisutnosti s Njegovim
stvorenjima, a sama spoznaja da je Uzvieni Allah opisan ovim svojstvom
predstavlja jedan vid najboljeg vjerovanja (imana) . Ovo jasno ukazuje da
je spoznaja o Allahovim lijepim imenima i savrenim svojstvima najbolji
dio imana u Allaha, tebareke ve te'ala. Sutina imana sastavljena je od
rijei i djela. Govora srca i jezika, djela srca i jezika, i djela tjelesnih organa. U

El-A'raf, 7.

2 El-Buhari, Muslim

3 Et-Taberani. ejhul-islam Ibn Tejmijje ocijenio ga je hasenom u El-Akidetul

Vasitijje.
197

SVOJSJVft /'\ILOSTIVO<i / 5an Rami

prethodnom poglavlju detaljno smo govorili o Allahovom prisustvu i

ustvrdili da se dijeli na dvije vrste:

Ope Allahovo prisustvo, koje obuhvata sva stvorenja;

Posebno Allahovo prisustvo, koje obuhvata samo vjernike.

Znaenje hadisa je da bude svjestan sveukupnog Allahovog

nadzora, koji podrazumijeva da Allah vidi tvoje postupke i djela, uje
tvoj govor, zna gdje se nalazi, jer Uzvieni Allah je uz Svoja stvorenja
Svojim savrenim znanjem o njima, kao to je rekao u Kur'anu:
"' J J
"'
"'
"
J
l
l jA .,.uj d.-l
j
j
",.,

"'

..

"' "'

J
\_,A:;
.J:! t_SI
J ",

"'

"'

"'"'

d.,

" Koji t e vidi kada ustane, da sa ostalima molitvu obavi, jer On,
doista, sve uje i sve zna." 1

AJETI I HADISI KOJI GOVORE O SVOJSTVU ALLAHOVE,

TEBAREKE YE TE'ALA, BLIZINE I PRISUTNOSTI NE OPONIRAJU
INJENICI DA JE ON IZNAD STVORENJA
Ovo je mogue zato to Allahu nita nije slino: On je blizu
stvorenjima iako je iznad njih. Dakle, obaveza je vjerovati da je Allah,
delle anuhu, uzvien i da je blizu. Vjerovanje u Allahovu uzvienost,
Njegovu blizinu i prisutnost ne podrazumijeva vjerovanje u slinost ovih
svojstava svojstvima stvorenja. Ako neko upita kako je mogue da Allah,
delle anuhu, bude iznad stvorenja, a istovremeno zajedno s njima, u
njihovoj blizini, odgovor za to nalazimo u Kur' anu, sunnetu i konsenzusu
uenjaka, a on glasi: "Nita nije kao On, nita Mu nije slino u pogledu
svojstava" .
Jedno od Njegovih stalnih svojstava jeste opa uzvienost, te opa i
posebna prisutnost.
Njegova blizina i uzvienost su spojivi zbog Njegove veliine i moi
i Njegove sveobuhvatnosti. On je iznad, a istovremeno je blizu, i
obrnuto. Od Allahovih lijepih imena jeste i ime El-Karw - Onaj koji je
blizu. Svojstvo Allahove blizine uenjaci dijele na dvije vrste:
l . Opa Allahova blizina, koja se odnosi na Allahovo savreno
znanje koje sve obuhvata, na to upuuju navedeni hadisi i ajeti.

t E-u'ara, 218-220.
198

SVOJSlVft /'\ILOSTIV()(j / 5aoo Rami-

2. Posebna Allahova blizina prema vjernicima, a pod ovu vrstu

potpada:

Njegova blizina onome koji Ga doziva i moli, traei i molei

za neku svoju potrebu, kao to kae Uzvieni:

"A kada te robovi Moji za Mene upitaju "

Ovaj ajet je sputen povodom pitanja jednog ashaba, radijallahu

anhu, koji je Poslanika, sallallahu alej hi ve sellem, upitao: "Allahov
Poslanie! Je li na Gospodar blizu, pa da Ga apatom prizivamo ili je
daleko, pa da Ga glasno zovemo? !"

Njegova blizina koja se ne odnosi na Njegovu opu

sveobuhvatnost i znanje prema onima koji Mu openito pokornost ine,
poput rijei Allaha:

...
J. ...
o : ... l
t l j
uJ
"..,...,

"'

..

...

JI

.4'

"Milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela ine."1

Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Rob je najblii Allahu kad je na
seddi."2
.F
_. UJI r
JlJ
'
""_,.
. t; l ;la:: "l ti
titl JY.' ..".-;
. ..i
!l'.1"'tl .t-:
:.r"-t. \.1 -:.il

r , '"l
l!.JI

Zatim hadis: "Gospodar je najblii Svom robu u posljednjoj treini

noi. Ako si u mogunosti u tom trenutku da bude od onih koji Allaha
spominju, budi!" 3

Ehu Musa, radijallahu anhu, kazuje: "Bili smo sa Allahovim

Poslanikom u jednom vojnom pohodu. Kad god smo se uspinjali uz brdo
ili bili na vrhu brda ili se sputali u dolinu, uvijek bismo gromoglasno
izgovarali tekbire. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, priao
nam je i rekao: 'O ljudi! Stiajte svoje glasove. Doista vi ne dozivate

El-A'raf, 56.
2 Muslim.
3 Et-Tirmizi, En-Nesai, El-Hakim. ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.
l

199

SVOJSlVfl NLOSTIVO<i / 5anel Rami

gluhog i odsutnog, ve dozivate Onoga koji sve uje, koji sve vidi. Onaj
koga dozivate blii vam je od vrata vae jahalice. ", 1, 2
Ovaj hadis ukazuje na Allahovu blizinu onima koji Mu iskazuju
pokornost, slave Ga i veliaju. Ova dva primjera ukazuju na posebnu
Allahovu blizinu onima koji Ga dozivaju dovom traenja (taleb) ili
dovom pohvale (sena) .
Shodno tome, ovakvo shvatanje i vjerovanje nije u koliziji sa
Allahovom uzvienosti, jer Njegova blizina nije kao fizika blizina
stvorenja.
Jr rJ
::.
r

_ --

'i

--

"Nita nije kao On! On sve uje i sve vidi."

Jr.

!
.. .,
,.", ,. c..r-r
__

"Nita nije kao On" , tj. sva pravila koja se odnose na Allahovo,
delle anuhu, Bie u domenu poistovjeivanja, odnose se i Njegova
svojstva: kao to Mu niko nije ravan i slian u pogledu Bia, isto tako
niko Mu nije ravan u pogledu svojstava. Kako bismo bolje shvatili
svojstvo Allahove blizine sa Njegovim stvorenjima, dovoljno je navesti
jedan ajet i hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
J ..J 1":_
' ,Ij
....:.

,... r
..
l .. ..

_.. '!

J "' ..
_,J

{ :-'
J
.)l
j
,If

..

, J ..
......"., '
-...
...:,..) J
w.

, ::

....'j.. _,J
.- .. J
1,
.
..

41)1...

..

-:..u J>
..

::

.. C.
.. ..
IJ..JJ ..U
J

" [.
, ..

'

", ..
" "..", ..,. _;
"Oni ne veliaju Allaha onako kako Ga treba veliati; a itava Zemlja
e na Sudnjem danu u vlasti Njegovoj biti, a nebesa e u moi
Njegovoj smotana ostati. Hvaljen neka je On i vrlo visoko iznad onih
koje Njemu smatraju ravnim!"4
l

Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

El-Buhari, Muslim.
Tarikul-hidretejn
3 E-ura, 11.
4 Ez-Zumer, 67.
1

200

SVOJSlVfl MILOSTIVOG / 5anel Rami

"Allah, subhanehu ve te'ala, drat e Zemlju u Svojoj aci, i smotati

nebesa na Sudnjem danu Svojom desnicom, a zatim e rei: 'Ja sam
Vladar; gdje su zemaljski vladari?'" 1
U rivajetu se navodi: "Zatim e smotati Zemlju u svojoj ljevici, a
zatim e rei:'Ja sam Vladar, gdje su silnici, gdje su oholnici?"'2
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, nakon spominjanja hadisa:

k.. ,.., u;.

l-:i
,.,-::'!""'j

-:t., .,z.
""T

4W

,_,
'-.ll.
u;.
u . -'l
li
'::"f'"j
'",--..

:.\S"
,.. ,
""'
J

"Kada neko od vas bude klanjao, neka ne pljuje ispred sebe, jer je
Allah ispred njega im stupi u namaz"3, navodi neke koristi iz hadisa:
"Treba istai da je onaj koji je rekao da je Allah, tebareke ve te'ala,
ispred klanjaa takoer rekao i da je Allah iznad neba, i da nema
kontradiktornosti izmeu toga, jer je mogue kombinovanje i spoj s tri
aspekta:
l.

Kur'an i sunnet, tj. vjerozakon, spominju navedene osobine i

ukazuju na spoj navedenih osobina, a ono to Kur'an i sunnet spoje, u
tome ne moe biti proturjenosti i kontradikcije. Da su oni
kontradiktorni, ne bi bili spojeni u Kur' anu i sunnetu.
Mogue je da nekada neto bude visoko iznad tebe, a u isto
vrijeme ispred tebe. Kada u jutarnjim satima pogledamo izlazak sunca,
moemo zakljuiti da se nalazi ispred nas, ali sa sigurnou znamo da je
visoko iznad nas. Takoer ovo moemo zakljuiti i na kraju dana kada
sunce zalazi.

2.

Stoga, kada je mogue kod stvorenja nai spoj izmeu navedenih

osobina, pree je da postoji spoj izmeu savrenih osobina Uzvienog
Allaha, bez imalo sumnje i dvojbe.

3. Kada bismo pretpostaviti da kod stvorenja nije mogue

povezati ove dvije osobine, takav sluaj nije sa osobinama Stvoritelja. Jer,
Gospodar nije poput stvorenja, nita nije kao On, tebareke ve te'ala, niti
neto slii Njegovim osobinama.
Takoer, iz navedenog hadisa moe se zakljuiti da je obavezno
lijepo ponaanje i lijep edeb prema Allahu, delle delaluhu.
El-Buhari, Muslim.
2 Muslim.
1

3 El-Buhari, Muslim.
201

SVOJSlVft MILOSTIVO<i / 5anel R.ami6

Onog trenutka kada klanja bude vrsto vjerovao u navedenu

osobinu (da je Uzvieni Allah ispred klanjaa) , njegovo srce bit e
ispunjeno strahopotovanjem i poniznosti prema Allahu, tebareke ve
te'ala." 1
Allahovo svojstvo prisustva i blizine istinito j e u svom stvarnom
znaenju, ali je to prisustvo i blizina koje dolikuje Allahu, subhanehu ve
te'ala, i ne nalikuje nikakvom prisustvu i blizini stvorenja sa stvorenjima,
shodno rijeima Uzvienog o Sebi:

J
-
--.
_--lj
j
.JA
'WJ

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi."2

;..

,
! ; .:..U
J ..._,.. .," ., ..r-..

.. . .

Q ,_, _,4j 1: jA
"
.

"Zna li da ima neko Njemu slian?"3

"l niko

..
JJ
..
t
Q l l ., iJj

Mu ravan nije!"4

Sljedbenici ehli-sunneta jednoglasno potvruju sva Allahova

svojstava spomenuta u Kur'anu i sunnetu i obavezu vjerovanja u njih, i
prihvataju ih u njihovom stvarnom znaenju, a ne u prenesenom, bez
ikakve kvalifikacije i bez ograniavanja nekog svojstva pri Njemu. Ovo
prisustvo i blizina ne znai da se Allah, subhanehu ve te'ala, mijea sa
stvorenjima, ili da se nalazi na njihovom mjestu. Ispravno poimanje
svojstva prisustva i blizine ne ukazuje na to ni na bilo koji nain, jer je to
neispravno znaenje i nemogue u odnosu na Allaha, subhanehu ve
te'ala.
ejhul-islam Ibn Tejmijje rekao je: "Allahovo svojstvo blizine i
prisutnosti koje je spomenuto u Kur'anu i sunnetu nije u proturjenosti
sa Njegovim svojstvima uzvienosti i uzdignutosti, jer niko nije slian
Njemu Uzvienom u svim Njegovim svojstvima i On je uzvien kada se
priblii i On je blizu u Svojoj uzvienosti."5

erhu Akidetul-Vasitijje.
2 E-ura, 11.
3 Merjem, 65.
4 El-Ihlas, 4.
s El-Akidetul-Vasitijje.
t

202

SVOJSTVO GOVORA I GLASA

Svojstvo Allahovog uzvienog govora potvruju mnogi kur' ansko
hadiski tekstovi i konsenzus selefa - ispravnih prethodnika.
Sljedbenici ehli-sunneta vel-demata jedinstveni su u vjerovanju da
Allah govori i da je taj govor stvaran, stvarno svojstvo potvreno Njemu
na nain kakav Njemu dolikuje.
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Nai dobri prethodnici i
imami govorili su: 'Allah govori Svojim htijenjem i moi, Njegov govor je
oduvijek, tj . ne prestaje govoriti ako to ne eli, jer svojstvo govora je
savrena osobina. Onaj koji govori savreniji je od onoga koji ne govori.
Onaj koji govori svojim htijenjem i moi savreniji je od onoga koji ne
govori svojim htijenjem, a onaj koji nije prestao govoriti svojim htijenjem
i moi savreniji je od onoga iji je govor mogu nakon nemogunosti." 1
Kao i ostale Allahove savrene osobine, i ova osobina potvrena je
Kur'anom i sunnetom. Svojstvo Allahovog govora je jedna od Njegovih
linih stalnih osobina, a to je da On, tebareke ve te'ala, govori oduvijek i
zauvijek i nije prestao govoriti, a s druge take gledita, svojstvo
Allahovog govora je jedna od osobina Njegovih radnjih i djela, koje su
vezane za Njegovu volju i mo, odnosno Allah govori kada hoe, kome
hoe i ta On, delle delaluhu, hoe. N a savrenstvo Allahovog govora
upuuje ajet u kojem Allah, tebareke ve te'ala, kae:

"Reci: 'Kad bi more bilo mastilo da se ispiu rijei Gospodara moga,

more bi presahlo, ali ne i rijei Gospodara moga, pa i kad bismo se
pomogli jo jednim slinim."'2
Sljedbenici zdrave tradicije vrsto vjeruje u svojstvo Allahovog
govora, na to upuuju kur'ansko-hadiski tekstovi u kojima se jasno
navodi da Allah govori i da nije prestao govoriti, Svojim savrenim
govorom, kada On hoe, ta On hoe i gdje hoe. Oni potvruju Allahu

Medmu'ul-fetava.
2 El-Kehf, 109.

203

SVOJSIVft MllOSTIVO<i / 5cmel R.ami

svojstvo el-munadat, to obuhvata da se On, tebareke ve te'ala, glasno i

tiho (junadi i junadi) obraa i doziva.
Allah govori Svojim savrenim govorom koji moe uti samo onaj
Allahov rob kojeg On odabere za to. Njegov govor sadri hum.f - slova i
savt - glas, jer govor se ne moe realizirati osim glasom i slovom. Stoga je
obaveza potvrditi svojstvo Allahovog govora koji nije kao govor
stvorenja, a tako ni Njegov glas nije kao njihov:
J..

- _" ii i -:.- ! , .. , r:
.TJ ......_,..

_,

..

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." 1

Uenjaci ehli-sunneta tvrde da postoje dvije vrste Allahovog

savrenog govora:
l.

Kelamul-kavni-kaderi, Allahov univerzalni govor, koji obuhvata

kosmiku volju, na osnovu kojeg stvoreno nastaje u svijetu postojanja:
J
uJ N , _,
J.. u l
J ..

.. ..

t _..

..

J J' t-

..
'.. " I.JI
Ij ;.r l Wj
t#'

" i zaista On moe, kada neto hoe, samo za to rekne: 'Budi!' - i

ono bude."2

2.

Kelamu-er'i dini, Allahov govor koji obuhvata vjerozakone i propise

Ovaj Allahov govor odnosi se na sve Svete knjige koje je Allah,

tebareke ve te'ala, sputao i objavljivao Svojim poslanicima, u kojima je
Njegov velianstveni i nestvoreni govor kojim je govorio. Jer, Njegov
uzvieni govor je Njegova lina stalna osobina, a Allahove savrene
osobine nisu stvorene.
Allahovo obraanje stvorenjima dijeli se na dvije vrste:
Prva vrsta: Bez posrednitva, poput Allahovog razgovora sa
Ademom, Musaom i naim poslanikom Muhammedom, sallallahu alejhi
ve sellem, u noi Israa i Mirada.
J,

J
..
, ' l '
(.:._ .. ' l '
-- -
1 "<"... 1
: ';; 1, , :..
: ;.)-- lU
.,r.J
d

t-

--

"'Zar vam to drvo nisam zabranio?!', zovnu ih Gospodar njihov."1

t E-ura, ll.

2 Jasin, 82.

204

--

SVOJSMI 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

"'

t ; _,.. l j
"

"'

"'

J J

..

a Allah je sigurno s Musaom razgovarao."2

Njegov uzvieni govor mogue je uti, a uje ga samo onaj koga

Allah odabere da ga uje.
Preko posrednika, poput objave odreenih
vjerozakona nekim poslanicima, putem meleka ili slanjem meleka sa
odreenim uputstvima nekom od poslanika.

Druga vrsta:

Allah kae: "Nijednom ovjeku nije dato da mu se Allah obraa osim

na jedan od tri naina: nadahnuem, ili iza zastora, ili da poalje
izaslanika koji, Njegovom voljom, objavljuje ono to On eli. - On je,
zaista uzvien i mudar."3
Imam El-Buhari, rahimehullah, u komentaru Allahovih rijei:

I L. I_,J l:i _,li tt

"'

"'

J "

"'

"'

lj Zi>
"'

- ...

J "'

"'

?l 'Jj ;o o.Uf l ':Jj

,

"'

J "'

J "

J "'

"'

""

be

j T i)li .J Jli
"Kod Njega e se moi zauzimati za nekoga samo onaj kome On
dopusti. I kad iz srca njihovih nestane straha, oni e upitati: ' ta je to
rekao Gospodar va?' 'Istinu', odgovorit e, On je uzvien i velik4,
rekao je: " a nije rekao: ' ta je stvorio va Gospodar!"'5

Dabir prenosi od Abdullaha b. Unejsa, radijallahu anhum, da je

uo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Kada Uzvieni
Allah sakupi stvorenja, pozvat e ih glasom koji e jednako uti i oni koji

1 El-A'raf, 22.
En-Nisa, 164.
3 E-ura, 151.
4 Sebe', 23.
s El-Buhari.
2

205

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / 5aoo Rami

su udaljeni i oni koji su blizu: 'Ja sam (El-Melik) Istinski Vladar, Ja sam
(Ed-Dejjan) Onaj koji obraun svodi (nagrauje i kanjava) ."' 1
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada Allah neto odredi na nebu,
meleki udare svojim krilima izraavajui tako pokornost Njegovim
rijeima, kao kad lanac udari o glatko kamenje. (Alija b. Medini kae:
"Drugi (osim Sufjana) su rekli: ' ... o glatko kamenje, i On im to dostavi'.")
Kada se iz njihovih srca otkloni strah, upitaju: ' ta je Gospodar va
rekao?', a drugi odgovore, za ono to je rekao: 'Istinu (je rekao) ! On je
Uzvieni i Veliki. . . . "'2
Ibn Bettal, rahimehullah, u komentaru ovog hadisa kae: "Meleki
kau: ' ta je rekao va Gospodar?', a ne kau: ' ta je stvorio va
Gospodar?' U ovakvom stanju nalaze se meleki kada uju rijei
Uzvienog - iz potovanja i u znak pokoravanja udaraju krilima, tj. Allah
se obraa Svojim velianstvenim govorom kome On hoe i kada hoe od
Svojih stvorenja, i tada On omogui i podari sposobnost da stvorenja
mogu da uju i podnesu Njegovo obraanje."
Od Ehu Seida, radijallahu anhu, prenosi se: "Allahov Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, rekao je: 'Allah e pozvati glasom: 'O Ademe!'
'Rado Ti se odazivam i stojim Ti na raspolaganju ! ', rei e Adem. Onda
e On pozvati: 'Allah ti nareuje da izdvoji iz svoga potomstva skupinu
za Vatru (Dehennem) .' 'A koja je to skupina za Vatru ?', upitat e
Adem. 'Od svake hiljade devet stotina devedeset i devet', rei e On.
Bit e to vrijeme kada e svaka trudnica pobaciti svoj plod, kada e
novoroene osijedjeti i kada e vidjeti ljude pijane ali oni nee biti
pijani, samo e kazna Allahova estoka biti. Ovo je toliko potreslo ljude
da su im se lica promijenila, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: 'Od Jeduda i Meduda bit e devetsto devedeset devet,
a od vas jedan. Vi ste meu ljudima kao crna dlaka na bijelom volu.
Nadam se da ete vi predstavljati etvrtinu ljudi u Dennetu ! '
M i na to uzviknusmo tekbir, a on ree: 'N adam se d a ete vi biti
treina stanovnika Denneta! ' Opet smo izgovorili tekbir, a on ree:
'Nadam se da ete vi biti polovina stanovnika Denneta! '

El-Buhari,

2 El-Buhari.

Efalul-ibad, Ahmed, El-Begavi u erhu-sunne.

206

SVOJSIVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5an(!) R.ami

N a to smo mi ponovo uzviknuli tekbir! '" 1
Dokaz u hadisu su rijei: "Allah e pozvati (kazati) : 'O Ademe! '
'Rado Ti se odazivam, svako j e dobro u Tvojim rukama! ', rei e Adem.
Onda e On (Allah) pozvati glasom... "
U ovom hadisu potvreno je svojstvo Allahovog savrenog govora,
glasa i dozivanja, a takoer i da e veoma veliki broj stvorenja ui u
Dehennem. U hadisu je jasno naznaeno da e Uzvieni Allah na
Sudnjem danu pozvati Adema i razgovarati s njim, glasom koji e Adem
uti i razumjeti. Shodno navedenom, hadis potvruje da Allah govori
kada hoe i razgovara s kim hoe, i da Njegov govor sadri glas.
Novotari poput dehmija i mu'tezila, negiraju Allahu svojstvo
govora i kau da ne govori i da nee govoriti.
Oni tvrde da je Allahov govor stvoren, poput ostalih stvorenja, da
ga je Allah stvorio u Levhul-Mahfuzu ili da ga je stvorio u kalemu (peru) ,
a zatim je pero ispisalo Njegov govor.
Dakle, ove zabludjele sekte negiraju Allahu svojstvo govora, koje je
jedno od najvelianstvenijih Allahovih osobina.
Kulabije i e'arije , koji smatraju da je Kur'an izraz ('ibara) Allahovog
govora ili pripovijedanje istog, djelimino zastupaju stav mu'tezila.
Bez obzira kako se reprezentira: uenjem napamet, ili recitiranjem,
ili ispisivanjem u mushafima, Kur'an je Allahov, delle anuhu, govor.
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Govor se
pripisuje onome ko ga je prvi izgovorio, a ne onome ko ga je dostavio";
"Od Njega je potekao". 2
Hadis dokazuje da Allah, delle anuhu, govori i da e pozivati
Adema, alejhis-selam. Vjerujemo da je to istinsko dozivanje koje spada u
svojstvo govora.
Ova kao i druga Allahova svojstva, Njegovom dobrotom kod
vjernika ne izazivaju nejasnoe niti nedoumice.
Od Adijja b. Hatima, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

El-Buhari.
2 Akidetul-vasitije.
l

207

SVOJSTVft t\ILOSTIV()(j / 5a.nel Ra.mi.

"Nema nijednoga od vas1 a da Allah, delle anuhu, sa njim nee

govoriti na Sudnjem danu, bez zastora i prevodioca."2
Allahovo svojstvo govora potvreno je u hadisu u kojem je jasno
naznaeno da e Allah razgovarati sa svakim vjernikom - a to je Allahu
lahku, kada bi htio, mogao bi u jednom djeliu sa svima njima razgovarati
- jasnim i razumljivim govorom, to ukazuje na to da e ga vjernici
razumjeti bez prevodioca. Ovi i drugi hadisi su odgovor zalutalim
frakcijama koje negiraju Allahu svojstvo govora.
OBAVEZNOST VJEROVANJA DA JE KUR'AN STVARNI I
NESTVORENI ALLAHOV GOVOR. KO GA SMATRA LJUDSKIM
GOVOROM ILI DA JE STVOREN, POSTAJE NEVJERNIK!
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Vjerovanje u Kur'an i ostale
knjige obuhvata: vjerovanje da je Kur' an Allahov, delle anuhu, govor
koji je objavljen a nije stvoren. Od Njega je potekao i Njemu se vraa.
To je stvarni Allahov govor, a ne govor nekog drugog. Objavljen je
Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. Nije doputeno tvrditi da su to
rijei kojima je Allah, delle anuhu, nadahnuo Dibrila ili slino tome.
injenica da ga ljudi itaju i da je sabran u mushafu ne izvodi ga iz
domena stvarnog Allahovog govora. Jer, govor se pripisuje onome ko ga
je prvi izgovorio, a ne onome ko ga je dostavio. Rijei i znaenje su od
Allaha, a ne samo slova i rijei bez znaenja, niti samo znaenje bez slova
i rijei."3
Ispravno vjerovanje ehli-sunneta vel-demata jeste da je Kur'an sa
svojim slovima Allahov govor. On ga je govorio Svojim slovima i Svojim
glasom, jer poznato je da se govor se ne moe realizirati bez glasa i slova.
Isto kao to Njegov govor nije kao govor stvorenja, tako ni Njegov glas
nije kao njihov.
Kur'an je objavljeni i nestvoreni Allahov govor, potjee od Njega i
Njemu e se vratiti. Kada je rekao da je Kur'an "od Njega je potekao",
ejh Ibn Tejmijje, rahimehullah, aludirao je na stav ispravnih generacija
koje tvrde da je Svevinji Allah izgovorio kur'anske rijei. Po jednom
miljenju, koje je ujedno i jae miljenje, Ibn Tejmijjine rijei: " ...i Njemu
1

Rijei upuene ashabima, ali odnose se na sve vjernike.

2 El-Buhari, Muslim.

3 Akidetul-Vasitijje.

208

SVOJSlVft /'\ILOSTIVO<i / 5a R.ami6

se vraa", znae da se Allah, delle anuh u, opisao tim govorom, dok se u

drugom miljenju navodi da se time misli na predznak Sudnjega dana
kada e Allah, delle anuhu, uzeti Kur'an iz prsa ljudi i podii ga iz
mushafa te e se tako Njemu vratiti. Allah je uistinu izgovorio Kur'an,
stavljajui u odgovornost Dibrilu da ga spusti i objavi na Muhammedovo
srce, to je jasno potvdeno u Kur'anu i sunnetu.
Imam Et-Tahavi, rahimehullahu alejhi, u svojoj Akidi kae: "I
Kur'an je uistinu Allahov govor, potekao je Njega, ali mi ne znamo
njegovu kakvou, tj. bez ulaenja u kakvou. Spustio ga je Svom
Poslaniku putem objave. Vjernici su u to povjerovali sa iskrenou,
ubijeeni da je to uistinu Allahov govor i da nije stvoren kao to je sluaj
sa ljudskim govorom. Ko ga uje i bude smatrao da je to ljudski govor, taj
je poinio kufr. Takvog je Allah pokudio, prekorio i obeao mu
Dehennem (Sekar) , kao to kae Uzvieni:

'U Sekar u Ja njega baciti'. 1

Time to je Uzvieni Allah obeao Dehennem onome ko kae:

'Ovo su samo ovjekove rijei!'2,

nedvojbeno saznajemo da je Kur'an govor Stvoritelja ljudi i da ne
slii govoru ovjeka. "3
Dakle, Kur'an je Allahov govor, od Njega je potekao, a mi ne
znamo kako Uzvieni Allah govori, ali je Njegov govor istinit. Allahov
govor je postojano Allahovo svojstvo Allahovog savrenstva, na nain
koji odgovara Njegovom savrenstvu i njegovoj uzvienosti.
Neposjedovanje tog svojstva znailo bi manjkavost, a Uzvieni Allah je
izuzet od bilo koje manjkavosti. Vjernici vrsto vjeruju da je Kur' an
istiniti i nestvoreni Allahov govor, tj. svojstvo koje je dio Njegovog Bia
(zata) .
Svojsta Uzvienog Allaha su oduvijek i nisu stvorena.
l El-Muddessir, 26.
2 El-Mudessir, 25.
J Serhul-Akidetit-Tahavijje.

209

SVOJSlVfl /'\llOSTIVO<i / 5anel R.amt'

UENJE KUR'ANA JE UENJE ALLAHOVOG GOVORA

Sljedbenici zdrave tradicije smatraju da uenje Kur'ana znai
uenje (izgovaranje) Allahovog govora, da pisanje Kur'ana znai pisanje
Allahovih rijei (govora) , prenoenje Kur'ana je prenoenje Allahovog
govora, a sluanje uenja Kur'ana znai sluanje Allahovog govora. U
vezi sa vjernikovim uenjem Kur'ana, sljedbenici ehli-sunneta kau da je
to pojanjeno u hadisu u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Uljepajte uenje Kur'ana svojim glasovima." 1 Naime, u ovom
hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je da je glas kojim se
ui - glas uaa (karije) , a govor koji se ui - govor Allaha, kao to
Uzvieni kae:
""'"'

;u1

"' "'

...

J.

t..- "'

,.,

. ..,.,

(:; ' o U .!lj l 1 ;; J;.l 0)j

t

"Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da bi

sasluao Allahov govor''. 2
Shodno tome, Kur'an koji muslimani ue je stvarni Allahov govor,
a ne govor nekog drugog.
Pojasnili smo da je Kur'an Allahov nestvoreni govor, medutim da li
je za Vjemikovo uenje Kur'ana ispravno rei da je stvoreno ili da nije
stvoreno, ili je potrebno ne iznositi nikakvo miljenje o tom pitariju?
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao je: "Odgovor na ovo pitanje
jeste: to se tie davanja uopene apsolutne izjave za bilo koji sluaj je li
stvoren ili nije stvoren, onda to nije ispravno. A to se tie detaljne
izjave, onda:
l.

Ako se pod 'uenjem' misli na izgovaranje rijei kao radnje ljudi,

onda je to stvoreno, jer su i ljudi i njihova djela stvoreni.

2.

Medutim, ako se pod 'uenjem' misli na ono to s e izgovara, onda

to nije nita drugo nego Allahov govor i nije stvoren.

Jer, Allahov govor je jedno od Njegovih svojstava, a nijedno

Njegovo svojstvo nije stvoreno.
Ove injenice potvruje i imam Ahmed koji je rekao:
t

Ahmed, Ibn Made, Ibn Hibban, El-Hakim, a ejh Albani kae da je

vjerodostojan.
2 Et-Tevbe, 6.
210

SVOJSlVft /'\ILOSTIVO<i / 5a Rami

Jfi T;AJI J T;AJ JaAJ : J\i

'Ko god kae: 'Moj izgovor Kur' ana je stvoren, mislei time na rijei
Kur'ana - onda je on dehmijja'. Njegova izjava: ' . . .i mislei time na
rijei Kur'ana ... ', ukazuje da ako Kur'an nije ono na to se misli, ve puko
izgovaranje rijei kao jedno od ljudskih djela - onda takav nije dehmijja,
a Allah najbolje zna." 1
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, naveo je nekoliko ajeta u
Akidetul-Vasitijje, koji potvruju osobinu Allahovog savrenog govora:
,.
-;; J
,. .,
I JI! j
J.

"

.,

,.

a ije su rijei od Allahovih istinitije?"2

"--:;J
,. ,. !
!J
,.
,. ,. ,. 'J ,. ,. ,-;; J ,. ,.
l 9J j lj 4 1 GJ! !l ; d, l 4f.l)l J U .,Jj
J.

J.

., -:_ ,. 7
.
J
..LU J
,

t:. ,. -: " r::.

"" J " ..t 1 "'

.._,-::' I.A
"

u.""' t:.T
l,;
..

,.

" t ! !1 ., !1 - t , ./:- 1 "' " j"

, , " ll ;
u_JJ u u" U.J-l I.A u "'
""

,.
;Je; ,. tl .!..u
, ,,J
'f t:. ' " :- l " , l ; t t,.
l"

l
. I
....4.:t . 4. 1.A ::..
,. . - I.A l J ....
J
"7--

.)

'J.

"A kada Allah rekne: 'O Isa, sine Merjemin, jesi li ti govorio ljudima:
'Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz Allaha' - on e rei:
'Hvaljen neka si Ti! Meni nije priliilo da govorim ono to nemam
pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to ve zna; Ti zna ta ja znam, a ja
ne znam ta Ti zna; Samo Ti jedini sve to je skriveno zna."'3
Veina mufessira smatra da e se ovaj dijalog odvijati na Sudnjem
danu.

;-;iT j t:.:, ;,.Kq J t:. j 4 .J , ;, ,:.:1j

"Rijei Gospodara tvoga su vrhunac istine i pravde; Njegove rijei

niko ne moe promijeniti i On sve uje i sve zna."4
Vrhunac istine u kazivanju informacija, a vrhunac pravde u
Njegovim propisima.

t Ibn Usejmin, Fethu rabbil-berijje bi-tahlis el-hameuijje.

2 En-Nisa, 87.

3 El-Maide, 116.
4 El-En' am, 115.
211

SVOJS!Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami6

"

a Allah je sigurno s Musaom razgovarao." 1

".,

"""

""

""

, ""

".,

...
;,. ,;..

r ;...; 5 .Jj J r; J.:Jl l

r::.

"Neke od tih poslanika odlikovali smo vie nego druge. S nekima od

njih je Allah govorio, a neke je za vie stepeni izdigao."2
J

I.,.
.,4.1
.,

... J j " t ...

J... ' :'o: _,;.l _,..
,. L4JJ
""

..

...

l kad Nam Musa doe u odredeno vrijeme, i kada mu Gospodar

njegov progovori "3

"

J .. "" ""
... t ..
4

tl.: .}j
\'I J_,J.:JI
l?-... j
"
.J

""

""

"Mi smo ga (Musaa) s desne strane Tura zovnuli i Sebi ga pribliili da

uje rijei Nae."4
U arapskom jeziku rije nida znai dozivanje povienim glasom.

O ...l'' rTT 9f ; .J l) 5 G Jj
"A kad je Gospodar tvoj Musaa zovnuo: 'Idi narodu koji se prema
sebi ogrijeio."'5
J,

... t-

(.:._ l l
' " .?'"'t..
... , , ' l ' :; .... l : :;; t, "" t :'
... l
.)uj
.r.-

"'Zar vam to drvo nisam zabranio?!', zovnu ih Gospodar njihov

,....

."6

J "" ""
J J """ J J ... ... - ... J "" ,t J J ""
....
..;_)
y ;:::.5 D!- 1 <.S t) D!-1 J_,.a: :? \..J

"A na dan kada ih On pozove i upita: 'Gdje su oni koje ste Meni
ravnim smatrali?"'7
l " J: q J J,., ... ,

,,

" """"
, Ju
't ..J ... "". .r-r-.)u.J..J ""\Y
..J

t -""

"A na Dan kad ih On pozove i upita: ' ta ste poslanicima

odgovorili?"'8
t En-Nisa, 164.
2 El-Bekare, 253.
3 El-A'raf, 143.
4 Merjem, 52.
s E-ura, 10.
6 El-Ea'raf, 22.
7 El-Kasas, 62.
s El-Kasas, 65.
212

SVOJS1Vft /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

Allah e na Sudnjem danu dozvati murike i upitati ih: "Kakav je

bio va odgovor Naim poslanicima koje smo vam poslali, koji su vam
donosili Moje poslanice? "
Ajet dokazuje svojstvo Allahovog govora i da e pozivati na
Sudnjem danu.
"' "'

....

J.

"'

J.

l :; ' o U .!lj l 1 ;_; 1 0Jj

"" J

...

'J

"Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da bi

sasluao Allahov govor." 1

j )ie )i .!5 (,_,.; , r+: ! (>t? lij

1;:;
"A neki meu njima su Allahove rijei sluali pa su ih, poto su ih
shvatili, svjesno izvrnuli."2

" ele da promijene Allahove rijei."3

- .'-". ...; :J...,., J J

"' ;.J

"" ,

""'

""'

""'

J.- tu '-'
;

.J

....

. . ...
v""'

W1
-

....

>-J1
,. ,,.

J '-='....

.J

"Kazuj iz Knjige Gospodara svoga ono to ti se objavljuje, niko ne

moe da izmijeni rijei Njegove."4

); f J.j ;;. 0aa:; (,l;jjT \J,. 0j

"Ovaj Kur'an sinovima Israilovim kazuje najvie o onome u emu se
oni razilaze."5
Kada se u srce muslimana ulije ubjeenje da Allah, tebareke ve
te'ala, posjeduje svojstvo savrenog govora, kojim govori, da je od
Njegovog savrenog govora i Kur'an koji uimo, koji je objavio Svom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, tada musliman vjeruje da je sav
t Et-Tevbe, 6.
2 El-Bekare, 75.
3 El-Feth, 15.
4 El-Kehf, 27.
s En-Neml, 76.

2 13

SVOJSNfl /'\ILOSTIV()(j / 5ane1. Rami

Njegov govor ista uputa, lijek i nur, potpuna mudrost, vrhunac ljepote u
pojanjenju, govor koji nema kraja.
,.

J.

...

J.

... ..

J.

...
...

t
J.
"t j .:i..llJ .. ... ll
'- t"' ""' J.c:j u 1 u-:-'
.. .:_"t j -: t;" _ t
l'&
'.:_
.:i...
...
J
,.
,.
..r-:-'

_JJ t&
u
.YJ :J
...
...
,.

,.

...

.;

,"

...

,"

,. ,.
. l t . . ... .
l .)..lA
."".
,., ", "

"Reci: 'Kad bi more bilo mastilo da se ispiu rijei Gospodara moga,

more bi presahlo, ali ne i rijei Gospodara moga, pa i kad bismo se
pomogli jo jednim slinim"' 1,
tj. ne postoji neto to moe ispisati i pobrojati Allahove savrene
rijei, jer sva stvorenja su nastala i imaju svoj kraj , a Allahov govor nema
kraja.
Ispravno i iskreno razumijevanje Allahovog svojstva govora
poveava iman i jekin u vjernikom srcu, jer je njegov Gospodar opisan
savrenim osobinama, spustio je stvorenjima Knjigu koja je Njegov govor,
u kojoj je uputa i svako dobro, koja pojanjava propise i prenosi obavijesti
o drevnim narodima, a i o onome ta e se desiti, Knjigu koj a je
univerzalni dokaz, nakon koje ljudi nemaju pravo da se opravdavaju
neznanjem. Allah, tebareke ve te'ala, kae:

ot?j J,:JJT
""

d j
0 J_,
"
."

"

" o poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi

poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. A
Allah je silan i mudar."2

Kada ovjek ovo shvati, pourit e da oboava Allaha onako kako

to On trai od njega, strahovat e od Allaha, slaviti i veliati samo
Allaha, bit e svjestan da ga On, tebareke ve te'ala, motri u svakom
trenutku i stanju, jer je sve navedeno od tragova i plodova akide na kojoj
su bili nai selefi.

t El-Kehf, 109.
2 En-Nisa, 165.
214

VJERNICI E VIDJETI SVEVINJEG ALLAHA

NA ONOME SVIJETU
Vjernici e vidjeti Allaha, subhanehu ve te'ala, na Sudnjem danu i
u Dennetu, a to je potvreno u asnom Kur'anu, u mutevatir-predajama
od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, konsenzusom ashaba i ispravnih
prethodnika iz reda prve i potonje generacije (selefa i halefa) .
Potvrivanjem navedenih osobina, vjernik dolazi do spoznaje o
Velianstvenom Allahu, tebareke ve te'ala, i udi za susretom s Njim.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio je u dovi:
w , ,

' ' f.J'

ZJ
-. ,,.lJ ,
. ...;.- ,, J.Jt, ill t:.k
lJ
J f.J' ..,--

"Traim od Tebe slast gledanja u Tvoje Lice i elju da Te

sretnem! " 1

Allahova stvorenja nisu u mogunosti vidjeti svoga Stvoritelja na

dunjaluku (na javi) , ali e iskreni vjernici vidjeti Allaha na Sudnjem
danu. U trenutku kada budu vidjeli Allaha, spojit e se spoznaja kojom
su na dunjaluku bila proeta njihova srca i gledanje golim okom u
Velianstvenog, Plemenitog Gospodara, Allaha, delle ve 'ala. U svome
djelu Akidetul-Vasitijje ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, kao da je
namjerno ovu Allahovu osobinu naveo na kraju knjige, u poglavlju o
Allahovim osobinama koje su spomenute u Kur'anu. Dakle, na ovaj
nain ejh Ibn Tejmijje, rahimehullah, vjerovatno je elio sugerirati da je
najvei i krajnji cilj svakog vjernika - trenutak gledanja u Uzvienog
Svemonog, Milostivog Allaha, subhanehu ve te'ala. Gledanj e u Allaha
je najvea poast koja e biti ukazana stanovnicima Denneta. Kada se
Gospodar pokae iskrenim vjernicima, oni e u tom trenutku zaboraviti
sve blagodati, sva uivanja, sve naslade. Kada vide Stvoritelja stvorenja,
Oprosnika Milostivog, u tom trenutku njihovi pogledi e biti usmjereni
samo prema Njemu.
Ibn Kajjim, rahihimehullah, rekao je: "Gledat e Allaha koji e biti
iznad njih, svojim oima, kao to se gledaju Sunce i Mjesec. Ovo je
preneseno mutevatir-predajama od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
a to negira samo onaj pokvarenog (neispravnog) imana (vjerovanja) ."2
1

Ahmed, En-Nesai, Ibn Huzejme u Kitabut-tevhid, Ibn Hibban , El-Hakim, a

ejh Albani smatra ga vjerodostojnim.
2 Ibn Kajjim, Nunija.
215

SVOJSlVft flllOSTIVOCi / .5anel. R,ami

Imam Tahavija, rahimehullah, rekao je: "Istina je da e stanovntct

Denneta vidjeti Allaha, tebareke ve te'ala, bez toga da Ga obuhvate
(svojim pogledom) i bez poznavanja kakvoe. Vidjet e Ga onako kako
kae Uzvieni Allah:
p,.

..

fh. l)
'ff

..

!il

..

' ll a"' ...L.-e ' .. JI J J

"':J u, w b .1' J

,... .....

'Toga e dana neka lica blistava biti, u Gospodara e svoga gledati.'1

To vienje e biti onako kako to Allah hoe i zna. Sve to je o
tome u vjerodostojnim hadisima dostavljeno od Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, onako je kao to je rekao i ima znaenje onako kako je
On htio. Mi se ne uputamo u tumaenje vienja Allaha na svoj nain,
niti to vienje zamiljamo svojom matom. Niko se nee spasiti i uspjeti u
svojoj vjeri izuzev onoga koji se potpuno preda Uzvienom Allahu i
Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i koji sve ono to ga
dovodi u sumnju vrati Onome koji sve zna."2 Dakle, vienje Allaha e
biti stvarno, onim vidom, a ne samo doivljaj srca. Takoer, ovo ne
znai da e vjernici obuhvatiti Allaha, delle ve 'ala, svojim pogledom,
to emo pojasniti. Imam Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "U pogledu
potvrivanja vienja Uzvienog Allaha, ljudi se dijele na tri skupine,
dvije su u potpunoj krajnosti, a trea je sredinji, umjereni put.

Prva skupina, koja pretjeruje, tvrdi da je mogue vidjeti Allaha,

delle ve 'ala, i na dunjaluku i ahiretu (svojim okom) , poput sufija i onih
koji ih slijede u tome.
Druga skupina negira vienje Uzvienog Allaha i na dunjaluku i
na ahiretu, poput dehmija i mu'tezila.
Trea skupina, oni koji slijede umjereni put, ehli sunnet vel
demat, koji tvrde i vjeruju da e se Allah moi vidjeti samo na ahiretu,
kako na to ukazuju dokazi koji su preneseni mutevatir- putem. 3
Dokazi koje emo navesti potvruju da e vjernici vidjeti Allaha,
subhanehu ve te'ala, na drugom svijetu, a ne na dunjaluku, jer je
nemogue vidjeti Allaha na dunjaluku. Takoer nije potvreno da je
neko vidio Allaha na dunjaluku, na javi. Uzvieni Allah je rekao:

t El-Kijame, 22-23.
2 Tahavijeva poslanica.
3 Tenbihatus-sunne 'alel-Akidetil-Vasitijje.
216

SVOJSTVfl /'\ILOSTIVO<i / 5a Ram1

." , ... ." "

.; J Jll

."
')j
pl .) ,Jll .,4J.) _,j ': a ! .,.. ; j
."

"'

JI

...

"'

."

"'

"'

.....

_,2.) ft ' :1i _; _, i ' l v J1 1 a;Jj

"'

"'

" ,

"'

til'

""

"'

, J 'J

"l

kad Nam Musa doe u odredeno vrijeme, i kada mu Gospodar

njegov progovori, on ree: 'Gospodaru moj, ukai mi se da Te vidim!'
'Nee Me vidjeti' - ree - 'ali pogledaj u ono brdo, pa ako ono ostane
na svome mjestu, vidjet e Me!' I kad se Gospodar njegov onom
brdu otkri, On ga sa zemljom sravni, a Musa se onesvijeten strovali.
im se osvijesti, ree: 'Hvaljen neka si! Kajem Ti se, ja sam vjernik
prvi ! HC l
Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Ova negacija: 'Nee ' ,
predstavljala je problem mnogim uenjacima, jer ona obino negira sve
budue vrijeme. Zato mu'tezili, uzimajui ovo za dokaz, opovrgavaju
vienje Allaha Uzvienog i na ovom svijetu i na ahiretu, to je najslabije
miljenje. Ispravan stav jeste da se ova negacija odnosi samo na ovaj
svijet, jer postoje kategoriki dokazi da e vjernici vidjeti Uzvienog
Allaha na ahiretu."2 U vezi sa navedenim ajetom, uenjaci ehli-sunneta,
poput imama Ibn Kajjima, rahimehullah, izrekli su miljenje kojim su
ujedno odgovorili i zalutalim frakcijma:
"Nikako se ne smije pomisliti da je onaj koji je s Milostivim
razgovarao, i koji je, ujedno, i Njegov Poslanik, bio duan pitati ono to
nije doputeno. To je najvea neistina i neto apsolutno nemogue.

Uzvieni Allah ga nije ukorio zbog njegovog pitanja, a da je to to

je molio u osnovi nemogue, sigurno bi ga ukorio.

Kada je Ibrahim, prijatelj Milostivog, zatraio od Uzvienog

Gospodara da mu pokae kako oivljava mrtve, On mu to nije osporio.
Kada je Isa, alejhis-selam, zamolio svog Gospodara da mu spusti s neba

El-A'raf, 143.

2 Ibn Kesir, Tefsir.

217

SVOJSlVft MILOSTIVO<i / 5anel Rami

trpezu, nije ga ukorio zbog te molbe, ali kada Ga je Nuh zamolio u vezi sa
svojim sinom, ukorio ga je zbog te molbe i rekao:
...

...

, ...

...

,
...

...

,., ...

;..
"'

... !J

...

;..

....

, t ,

J "'

...

"'

e.
- .,..:,1 - .,J c Jli
"'
- uf f
-: t.. , .:_ 'iT
- !_lc.

:- 0
"' '-iJ
,

.!. ,

'O Nuhu, on nije eljade tvoje' - rekao je On - 'jer radi ono to ne

valja, zato Me ne moli za ono to ne zna! Savjetujem ti da neznalica
ne bude.'

J , . - "':/1"' lc.
_;JJ ... JJ
, "'

-.

...

, _ ",

, ...

J,.

..._:

...
J..
- t

, ",

l.
"'

... ...

, l '.U l
t

-1"l.
.:

...

l - 1 "' l lj
'-iJ ; '.) U

...

..

w-'= 1
.. ,"

'Gospodaru moj', - ree - 'Tebi se ja utjeem da Te vie nikad ne

zamolim za ono to ne znam! Ako mi ne oprosti i ne smiluje mi se,
bit u izgubljen.'1

Allah mu je odgovorio rijeima: 'Ne moe Me vidjeti', a nije

rekao: 'Nee Me vidjeti nikako', niti: 'Mene nije mogue vidjeti',
ili: 'Nije doputeno da Me neko vidi'. Postoji znaajna razlika
izmeu ovog kur' anskog izraza i ostalih izraza, to e shvatiti svako
ko iole promisli o tome.
Allah, tebareke ve te'ala, poduio je Musaa da ni brdo, premda je
kruto, vrsto i stamena, nee moi ostati na ovom mjestu kada mu
se On, delle delaluhu, otkrije na ovom svijetu. ta bi se onda
desilo sa slabanim ovjekom? !
Uzvieni Allah kadar je uiniti da se brdo odri na svome mjestu i
to nikako ne izlazi iz okvira Njegove mogunosti.

Da je u osnovi vienje Allaha nemogue, On ne bi vezao vienje sa

neim to je u osnovi nemogue.

Rijei Uzvienog: 'I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri, On ga

sa zemljom sravni', najuvjerljiviji su dokaz da je Allaha Uzvienog
doputeno vidjeti.

t Hud, 46-47.
218

SVOJS1Vft /'\ILOSTIVOG / 5antd R.ami

Ako je doputeno da se otkrije brdu, koje je zapravo mrtva

materija, koja nee biti nagraena ili kanjena, kako e biti zabranjeno
vjerovjesnicima, poslanicima i tienicima, na mjestu na kojem e im
Svoju poast pokazivati? !

Uzvieni Gospodar razgovarao je s njim, obraao mu se i dozivao

ga. Ako je doputeno s Njim razgovarati, sluati Njegov govor bez
posrednika, onda je sasvim logino da bude doputeno i vienje
Allaha.
Allah ga nije izvijestio o tome kako je apsolutno nemogue vidjeti
Allaha, ve ga je obavijestio da nee moi podnijeti ono to trai,
ba kao to ni brdo nee ostati na svome mjestu kada mu se
otkrije.

Tako da rijei: 'Nee Me vidjeti', upuuju na negaciju, ali ne i na

trajnu nemogunost vienja." 1
Od Ebu Umame, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Znajte dobro da neete vidjeti svog
Gospodara sve dok ne umrete."2
Od Dabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Bili smo kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u noi punog
mjeseca, pa je pogledao u mjesec i rekao: 'Vi ete, bez sumnje, vidjeti
svoga Gospodara, kao to sada vidite ovo (utap) i neete u gledanju
prema Njemu biti uskraeni', ili je rekao: ' . . . nee vam se to priinjavati
"d Od Derira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista ete vi svojim
oima vidjeti svoga Gospodara."4 Od Derira, radijallahu anhu, prenosi
se da je kazao: "Sjedili smo s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem,
u noi punog mjeseca, pa je pogledao u mjesec i rekao: 'Zaista ete vi
vidjeti svoga Gospodara kao to vidite mjesec, i u tom vienju neete biti
uskraeni. . . . '"5

Brojni su ajeti koji govore o vienju Allaha, delle anuhu:

t Ibn Kajjim, Hadil-ervah ila biladil-efrah.

2 Muslim.
3 El-Buhari, Muslim.
4 El-Buhari.
s El-Buhari.
219

SVOJSlVft MILOSTIVO<i / 5anel R,ami

p"
- h." ," .." ' " l o" b ...l.-.
" ' " po

o'%
.) j' !J'-M .1' y.. J
"Toga e dana neka lica blistava biti, u Gospodara e svoga gledati." 1

(JJ
"

. .

sa divana gledati"2,

T}i

tj. u Allaha, delle ve 'ala, iako su nevjernici tvrdili da su vjernici

zalutali. Naprotiv, oni nisu zalutali, nego su Allahu bliski prijatelji, koji
e u svoga Gospodara, u kui Njegove plemenitosti, gledati.
J.

G..)j l l ;d!
t

.. .

..

"One koji ine dobra djela eka nagrada, i vie od toga."3

i
? :Uj uJ !L!.i \
JI

" , ." """

""'

- ."" "

tl

...

"U njemu e imati to god zaele - a od Nas i vie."4

Vjerovanje u Allaha, Njegove knjige i poslanike takoer obuhvata
sljedee:
Vjernici e vidjeti Allaha, delle anuhu, na Sudnjem danu kao to
na ovome svijetu vide Sunce u vedrom danu ili Mjesec u noi utapa,
stvarno i bez potekoe. Vidjet e ga na Sudnjem danu i nakon to uu u
Dennet, kada i kako htjedne Svevinji Allah.
Vienje Uzvienog Allaha na ahiretu je jedno od velikih akaidskih
pitanja u kojem su mnoge sekte zalutale, poput dehmijja, mu'tezila i svih
onih koji ih slijede u zabludi. Allah je ehli-sunnet uputio na istinu.
Pitanje vienja Allaha, tebareke ve te'ala, ubraja se u pitanja o
Allahovim savrenim svojstvima.
Mu'tezili smatraju da e vjernici gledati u nagradu koju e im Allah
dati, a ovo miljenje predstavlja udaljavanje se od stvarnog znaenja i
pogreno tumaenje jasne potvrde o izravnom gledanju u Allaha,
tebareke ve te'ala.

t El-I<ijame, 22-23.
2 El-Mutaffifun, 23.
3Junus, 26.
4 Kaf, 35.

220

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel R,ami

Drugi kau da e vjernici gledati u Allahove blagodati. Naravno, i

ova tvrdnja je netana. Ehli-sunnet vrsto vjeruje da Allah vidi
savrenim svojstvom vida, s dva oka, i da e Njega vidjeti samo oni od
Njegovih robova kojima Uzvieni Allah dozvoli da Ga vide, a erijatski
tekstovi potvruju da e ga vjernici vidjeti na Sudnjem danu i u
Dennetu:
p"

"

"

"

"

J.

J.

b
.." U
' 'l
t:. l) ,"'T
a'ff
GrQ o'.M L" J
"

"

"'

,.
ti'
l'

"Toga e dana neka lica blistava biti, u Gospodara e svoga

gledati". 1
To su svijetla lica Allahovih evlija (tienika) , iskrenih mu'mina,
koji e gledati u Allaha, tebareke ve te'ala. Glagol - nezare, je
prijelazne prirode, nekad sam po sebi, a nekada kada uz njega doe
estica: -fi, a nekada estica: -ila.
Kada se glagol nade sam, tada ima znaenje JU&u)'l-el-intizar
(ekanje, oekivanje) , kao to je dolo u aje tu:
J.

J.

"

"

..

, J.

..

J J J. J.

JI"
."" il;l l"J l
-: '" y. l& J ..:il l
"JJ .r
J." l J
..

'J"'

J. J.

--- G- u. , - ,l -:<JJ.
... . : ..v,

_;;T :.-]
"Da li samo ekaju da im doe Allah u tminama oblaka i meleki, i
bude stvar svrena? A Allahu se vraaju stvari."2
,"

J> d

"

j. j. "

"

.,b 'lJ uJ jA

" ekaju li oni da se obistine prijetnje njene?"3

Ove rijei upuene su nevjernicima, tj. da li oni ekaju da se

obistini ono ime im se prijeti.
A kada doe estica
fi, ima znaenje ..J.i:ill-et-tefekkur,
razmilj ati, kao to stoji u rijeima Allaha, tebareke ve te'ala:

El-Kijame, 22-23.

2 El-Bekare, 210.

3 El-A'raf, 53.

221

SVOJSNfl 1'\ILOSTIVOG / 5anel Rami

" "
,.. ",
"
"' t " J. ,, " t
, " , "
"
"
o (..) -:._ ;11 y.f..i l u

u
.

r...

"l

...

r-ro

zato oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome

to je On stvorio, i da im se, moda, kraj njihov primakao? Pa u koje
e rijei, ako ne u Kur'an vjerovati?" 1

A kada doe estica <,)1-ila, ima znaenje gledanja golim okom.

Kae se: l <,)1 u.):aj, tj. pogledao sam prema neemu, tj. svojim okom,
kao to se navodi u kur'anskom ajetu:
3-_, l.:.. t:,"
'ff
p

.... _, p
' ....'l o " b L'
o
'1:.) Ut '.f'r!' .J-!. J

,.... ......

"Toga e dana neka lica blistava biti, u Gospodara e svoga

gledati."2
Ovo je jedan od najjasnijih dokaza koji potvruju vienje Allaha,
tebareke ve te'ala.
Jedan od dokaza jeste i Allahovo obeanje iskazano nevjernicima:

,
;
" ' -1 fr-
. " " r-t..; (f
' <: jjJ' t? '":!!."Ji v' l ;u l.J
.. , :
i4, Q ;u
Q uy.
..,.

-: ..
uy.
;

.. ,tJ.;
J..)
-- ,e(
- e..> ..;1 ,1A u
- !

.:

_..LT
r.r..-o
_

:.
>e;.

;".

i JL.;J ("TJl, lt!

..

"A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova! Nikako!

Zaista e oni od Gospodara svoga Tog dana biti zaklonjeni, zatim e,
sigurno, u oganj ui, pa e se rei: 'Eto, to je ono to ste poricali!"cJ
Allahova prijetnja nevjernicima, da Ga nee moi vidjeti, jasno
potvruje da e vjernici vidjeti Allaha, tebareke ve te'ala. Jer, da Ga
vjernici nee moi vidjeti, onda ne bi postojala razlika izmeu vjernika i
poticatelja. Takoer, ako nije mogue vidjeti Allaha, kako smatraju
mu'atilli, ne bi bilo koristi u navoenju ove prijetnje i obeanja.
Jo jedan dokaz je i ajet:

l4j 1 1 1 ;u! .

J.

, ", .

"One koji ine dobra djela eka nagrada, i vie od toga."1

t El-A'raf, 185.
2 El-I<ijame, 22-23.
3 El-Mutafiffun, 14-17.)
222

d..

SVOJSlVfl /'\llOSTIVOG / 5a.nel Ra.mi

Uzvieni istie da onome koji bude uljepavao djela na dunjaluku,

uz vjerovanje i injenje dobrih djela, slijedi lijepa nagrada na buduem
svijetu. U komentaru rijei Uzvienog: " i vie od toga", Ebu Bekr es
Siddik, Huzejfe ibn Jeman, Abdullah ibn Abbas, Seid ibn Musejjib,
mnogi uenjaci iz reda tabiina, te drugi iz prvih i kasnijih generacija
(selefa i halefa) , rekli su da se to odnosi na gledanje u lice Plemenitog
Allaha. Od Suhejba, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, prouivi ajet:

ba

'iG..)j 1 1 d.,;o.!
, ..,

..

"One koji ine dobra djela eka nagrada, i vie od toga"2, rekao:
"Kada stanovnici Denneta uu u Dennet, i stanovnici Vatre u
Vatru, melek e povikati: 'O stanovnici Denneta, vi imate kod Allaha
obeanje i On eli da vam ga ispuni', pa e rei: 'Kakvo obeanje! ? Zar
nije uinio da pretegnu nae terezije? Zar nije uinio bijelim naa lica,
uveo nas u Dennet, a izbavio od Vatre?' - Rekao je prenosilac: 'Pa e im
se otkriti zastor i gledat e u Njega; tako mi Allaha, nije im Allah dao
nita drae od gledanja u Njega niti veselije za njihove oi."' 3
Ibn Derir prenosi od Ubejja b. Ka'ba predaju u kojoj se navodi da
je Ubejj pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za rijei
Uzvienog Allaha: "One koji ine dobra djela eka lijepa nagrada, i
vie od toga", a on mu je odgovorio: "Lijepa nagrada je Dennet, a vie
od toga jeste gledanje u lice Uzvienog Allaha."
Od Suhejba, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada stanovnici Denneta uu u
Dennet, Uzvieni Allah e kazati: 'elite li neto vie od toga?', a oni e
odgovoriti: 'Zar nisi uinio bijelim naa lica, uveo nas u Dennet, a
izbavio od Vatre?"' Rekao je prenosilac: "Pa e im se otkriti zastor i
gledat e u Njega; nije im Allah dao nita drae od gledanja u Njega, niti
veselije za njihove oi."4
Imam Ahmed, rahimehullah, rekao je: "Vjernici e gledati u
Allaha, la ilahe illa huve - pored kojeg nema drugog istinskog boga, a mi

1 Junus, 26.
2 Junus, 26.
3 Imam Ahmed, Et-Tirmizi, Ibn Made, a ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.
4 Muslim.
223

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5aml R.ami6

se nadamo da Dehm (ibn Safvan) i njegova stranka nee biti od onih

koji e gledati u Allaha, tebareke ve te'ala, jer je Allah za nevjernike
rekao:

...

J
.

-1

...

- -.r;:.
Y.. I"'!J r-f,

.L..... '
"

...

..-

...

,,

"'

'Zaista e oni od Gospodara svoga tog Dana biti zaklonjeni'. 1

Kada e (po njihovom miljenju) i nevjernik i vjernik biti

zaklonjeni od pogleda u Allaha, pa ime se onda vjernik odlikuje nad
nevjernikom? Hvala Allahu koji nije uinio da budemo poput Dehma i
njegove skupine, koji nas je uinio od onih koji slijede dokaz, a ne od
onih koji u vjeru uvode novotarije, hvala Njemu Jedinom."2
Imam Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Ovo je najvrednije i
najuzvienije poglavlje3, najdrae sunnitima, a najomraenije hereticima.
To je cilj kojem streme odluni i zbog kojeg se natjeu natjecatelji. Neka
za ovaj cilj rade oni koji ine dobra djela! Kada ga dennetlije postignu,
zaboravit e sve druge uitke u kojima uivaju. To to do njega ne mogu
doi, jer im je zabranjeno, najtea je kazna stanovnicima Dehennema. U
vezi sa pitanjem (vienja Allaha na ahiretu) postignuta je potpuna
saglasnost vjerovjesnika i poslanika, svih ashaba i tabiina, svih imama
islama kroz stoljea.
Ovu injenicu negirali su heretici, otpadnici od vjere, zbunjene
dehmijje, faraoni mu'attili (koji negiraju Allahova svojstva) , nevjernici
slaboumni, batinije, koji su se odvojili od svoje vjere, rafidije, koji se dre
ejtanskih uadi, a Allahovo ue kidaju, ustrajno vrijeajui ashabe
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Oni se bore protiv sunneta i njegovih pomagaa, a svakog
neprijatelja Allaha, Njegovog Poslanika i Njegove vjere, uzimaju za svoga
prijatelja. Izmeu njih i Allaha je zastor, tako da Ga ne mogu spoznati, a
sa vrata Njegovih bit e otjerani. Oni su pripadnici zabludjelih sekti,
sljedbenici prokletog ejtana, neprijatelji Poslanika i njegovih pristalica."4
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio je u dovi:

t El-Mutafiffun, 15.
2 Reddu 'alel-dehmijje vez-zentidike.
3 Tj. vienje Uzvienog Allaha na ahiretu.
4 Ibn Kajjim, Hadil-eroah ila biladil-efrah.

224

SVOJSIVft f\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

liJ
ll ZJ!." I\' ,."A7' ll 1:.11 ill t:..llj,
, , #J, rr- IJ J #J, .;--

"Traim od Tebe slast gledanja u Tvoje Lice i elju za susretom s

Tobom!" 1 Ovo su jasni dokazi kojima potvrujemo injenicu da e
vjernici vidjeti Uzvienog Allaha na onome svijetu. Postoje i drugi
dokazi, poput ajeta:
-

J
J .. { ;"' J J
..r.tl .!lJ ..y, J _JAjl
...G, J ':J
.. ..

"Pogledi do Njega ne mogu doprijeti,

1. ...,

On do pogleda dopire."2

Mu'attili (oni koji negiraju Allahova svojstva) ovim ajetom

dokazuju da nije mogue vidjeti Allaha golim okom, a nakon toga
pogreno tumae i druge ajete, poput ajeta koje smo naveli i koji jasno
ukazuju da e vjernici vidjeti Allaha, delle delaluhu. Shodno tome, ajet
koji su oni uzeli za dokaz u negiranju vienja Allaha zapravo je dokaz
protiv njih, jer isti ajet ukazuje na potvrdu vienja Allaha.
Izraz el-idrak, koji se navodi u ovom ajetu, sveobuhvatnijeg je i
veeg znaenja od izraza er-ru'ja (vienje) , tako da ajet ima znaenje:
"Njega pogledi ne mogu obuhvatiti", zbog Njegove velianstvenosti i
veliine, a sama negacija sveobuhvatnosti nije u isto vrijeme i negacija
vienja Allaha, tebareke ve te'ala, ve obavezuje potvrivanje vienja
Uzvienog Allaha bez obuhvatnosti Njegovog Bia.
ejh Ibn Tejjmije, rahimehullah, rekao je: "Ovo poglavlje je
opseno i veliko"3, tj. erijatski tekstovi koji ukazuju na Gospodara,
Njegove line osobine i osobine radnji i djela, su mnogobrojni. Tako da
tekstovi u Kur' anu nisu ogranieni, odnosno, broj osobina koje se
spominju u Kur'anu nije mali, ve je njihov broj veoma velik.
U svakoj kur'anskoj suri nalazi se veliki broj Allahovih imena,
savrenih osobina, koje ukazuju na Allahove line osobine ili osobine
Njegovih radnji.
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Svako ko istinski trai uputu,
nai e je u asnome Kur'anu."4 ejh Abdurrahman el-Berak, Allah ga
sauvao, rekao je u komentaru navedenih rijei: "Ovim se eli jasno
Ahmed, En-Nesai, Ibn Huzejme u Kitabut-tevhid, Ibn Hibban, El-Hakim, a ejh
Albani ga smatra vjerodostojnim.
2 El-En'am, 103.
3 Akidetul-Vasitijje.
4 Akidetul-Vasitijje.
1

225

SVOJSNfl MILOSTIVOG / 5aruU Ramie

ukazati na to da onaj koji eli da se okoristi Kur'anom, da doe do

spoznaje, istine, takav se na tom putu nee koristiti samo pukim
razmiljanjem, ve mora imati ispravan nijjet, ispravan i velik cilj, a to je
da cilj njegovog razmiljanja bude traganje za uputom i jasno uoavanje
razlike izmeu istine i zablude."1
Ibn Redeb, rahimehullah, u komentaru Allahovih rijei:

J..

'il4j l 1;..:;. 1 ;u! l .

. ,., .

-..

"One koji ine dobra djela eka nagrada, i vie od toga"2,

rekao je: "Ovo odgovara (vienje Allaha) da bude dio nagrade
dobroiniteljima, jer el-ihsan (dobroinstvo) je da vjernik oboava Allaha
tako to e stalno biti svjestan Allahovog nadzora, kao da Ga vidi i gleda
svojim srcem, u svim svojim ibadetima. Shodno tome, nagrada od
Uzvienog Allaha bit e gledanje u Njegovo plemenito lice na ahiretu.
Suprotno ovome je stanje nevjernika ija e kazna biti ta da nee moi
vidjeti Allaha, tebareke ve te'ala, zbog stanja u kojem su bili na
dunjaluku. Njihova srca prekrila je tama njihovog grijeenja, tako da nisu
osjetili spoznaju Uzvienog Allaha na dunjaluku, a tako e i na ahiretu
biti uskraeni za gledanje Allaha, tebareke ve te'ala."3
Dakle, potpomognuta skupina kao to vjeruje u ajete koji govore o
Allahovim, delle anuhu, svojstvima, isto tako vjeruje u sve o emu nas
je obavijestio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a sve, kako to smo ve
spomenuli, bez tahrifa, temsila, tekjifa i ta'tila.
Vienje Allaha, delle anuhu, upuuje na dvije stvari:
l.

na to da j e Svevinji Allah iznad stvorenja, otuda to hadisi govore

kako e Ga vidjeti iznad sebe;

2. najvea blagodat kojom e ovjek biti darovan jeste gledanje u

Allahovo plemenito lice.

erhu Akidetul-Vasitijje.

2 Junus, 26.
3 Tenbihatus-sunne alel-Akidetul-Vasitijje.
226

VJEROVANJE U SVOJSTVA KOJIMA JE

POSLANIK, SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM,
OPISAO UZVIENOG ALLAHA
SVOJSTVO SPUTANJA
Ehli-sunnet vrsto vjeruje u sve osobine kojima se Uzvieni Allah
opisao u Kur' anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alej hi ve sellem,
potvrujui ih onako kako su navedene, tj. bez

ta'tila, tahrifa, temsila i

U uvodnom dijelu knjige istakli smo da su dva glavna i osnovna

tekjifa.

izvora u ovom poglavlju - Kur'an i sunnet.

ejh Ibn Tejmijje,

rahimehullah, ukazao je na neke od Allahovih osobina koje su

spomenute u Kur'anu, a nakon toga navodi neke od Allahovih, tebareke
ve te'ala, osobina koje se spominju u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, jer je sunnet drugi izvor informacija o savrenim svojstvima
Uzvienog Allaha.
Allah, tebareke ve te'ala, objavio je Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem,

El-Kitab

(Knjigu) i

knjiga - Kur'an, a

El-Hikme (Mudrost) . El-Kitab je

El-Hikme je sunnet Poslanika, salallahu

Allahova
alejhi ve

sellem. Allah, delle ve 'ala, kae:

L.
-
-., T ..--lj
, ..,J
, , ,1 .J-A
--" 'u,l
'-Sr if' :J

..

"On ne govori po hiru svome, to je samo Objava koja mu se

obznanjuje (objavljuje) ." 1 Sve to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
dostavio od Allaha, delle anuhu, bilo da se radi o Kur' anu ili sunnetu,
sve je to objava koju mu je objavio Uzvieni Allah, kao to je Allah,
rekao:

"Tebi Allah objavljuje Knjigu i mudrost, i ui te onome to nisi znao;

velika je Allahova blagodat prema tebi!"2

t En-Nedm, 3-4.
2 En-Nisa, 113.

227

SVOJSIVfl /'\llOSTIVO<i / 5anel R.ami J.

", J. " ......

, " ts"" "'(,J
" ., ;lij
., J
'(, J : 1J" I ;
J.J. J
,
...:-> J. ,JIj
.-..u l oJ .?::a
UJJ
e. .....P
1:.

"l

pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima

vaim; Allah je, uistinu, dobar i sve zna."1
, " <,<
.l.J'P
J. ". t
U ,.
(""',.

,\.A"J" J.OJ ,....l>.J

, J. f
. -: ,.U.J(l (""'
<",1"
,\.A..J"
.,.

"Ono to vam Poslanik kao nagradu da, to uzmite, a ono to vam

zabrani, ostavite."2
Stoga nam je obaveza da vrsto vjerujemo u sve ono to je Uzvieni
objavio u Svojoj Knjizi i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Takoer nam je obaveza da postupamo u skladu sa kur'ansko-sunnetskim
smjernicama, a da se klonimo svega onoga to je zabranjeno u ovim
izvorima vjere. Kur'an i sunnet jasno ukazuju na obaveznost pokornosti
Allahu i Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u svemu to nareuju i
ostavljanja svega to zabranjuju. Tvrdnja pojedinaca o tome da nam nije
potreban sunnet, jer imamo Kur'an koji nam je dovoljan - nevjerstvo je i
zabluda, jer je Uzvieni naredio i obaveznim uinio slijeenje Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Resulullahov, sallallahu
alejhi ve sellem, sunnet je tuma Kur'ana."3 Pod sunnetom Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, podrazumijeva se sve ono to je govorio, radio
i potvrdio i odobrio svojom utnjom. U sunnetu Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, najvie prevladava pojanjenje Kur'ana i njegovih
propisa, ali isto tako u sunnetu su zastupljene informacije i propisi koji
nisu spomenuti u Kur'anu. Allah , tebareke ve te'ala, rekao je:

"
t t .:'"! t " L -:, ,J t' i'I T " t " t"
I " , ,\.A t..r .
r,;J
"
rtt;T-=

.,.
....J...:->
J .. . uY
..r- I . .f lJ

.. !

,......

.".

",.

""

..

,.

.".

...

"'

"A tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono to im se

objavljuje, i da bi oni razmislili."4

t El-Ahzab, 34.
2 El-Har, 7.
3 Akidetul-Vasitijje.
4 En-Nahl, 44.
228

SVOJSTVft /'\llOSTIVO<i / 5anel R.ami

Izraz ez-zikr odnosi se na Kur'an, tako da je Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, bio dostavlja i tuma Kur'ana. Pojasnio je pojedine
rijei iz Kur'ana, mnoge propise, poput naina obavljanja namaza: arte,
vadibe, sunnete i ruknove namaza, propis zekata, hadda i dr. Dakle,
svi propisi vjere pojanjeni su u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem.
Shodno tome, sva svojstva kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, opisao Uzvienog Allaha, u vjerodostojnim predajama, obaveza je
prihvatiti i vjerovati u takve tekstove. Dakle, kako nam je obaveza da
vjerujemo u sve osobine kojim se Uzvieni Allah opisao u Kur'anu,
takoer nam je obaveza da vjerujemo u one osobine kojima Ga je opisao
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svejedno radilo se o mutevatir l
predajama ili ahad2-hadisima.
Ehli-sunnet prihvata i potvruje sve ono to je ispravno i
vjerodostojno preneseno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok
novotari i frakcije u vjeri, negiraju i odbacuju sve predaje o svojstvima
Uzvienog Allaha, jer njihovi temelji odbacuju ahad-hadise, za koje tvrde
da nisu, niti mogu biti dokaz u akidi.
Takoer odbijaju i mutevatir-hadise koji govore o svojstvima
Allaha, tebareke ve te'ala. Hadis koji potvruje svojstvo sputanja jedan
je od mutevatir-hadisa, koji prenosi oko dvadeset osam ashaba Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i uenjaci ehli-sunneta slau se u njegovom
prihvatanju.
1 Mutevatir-hadis koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je
nemogue da su pogrijeili, ili da su se, uvjetno reeno, dogovorili da slau na
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
2 Ahad-hadis koji ne ispunjava uvjete mutevatir-hadisa u pogledu broja
prenosilaea.
Ova vrsta hadisa dijeli se na tri podvrste: garib - hadis u ijem se senedu, u bilo
kojem njegovom dijelu, pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji;
aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom itavog
seneda;
mehur-hadis koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vie, a nije
dostigao stepen mutevatira.
Kod ove vrste hadisa vano je napomenuti i to da se naziv "mehur", to znai:
poznat, rairen, ponekad upotrebljava i u svom jezikom znaenju, te se tako za
hadis kae da je mehur, a u stvari je poznat i rairen meu narodom, ali ne i
mehur po navedenoj definiciji.

229

SVOJSlVft /'\llOSTIV()(j / 5anei R.ami6

Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Obaveza je vjerovati u sve

ime je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisao Allaha, delle
anuhu."1
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah, delle anuh u, u zadnjoj treini
svake noi sputa se na zemaljsko nebo i govori: 'Ko Me zove - odazvat
u se, ko neto trai - dat u mu, ko Me zamoli za oprost - oprostit u
mu."'2 Shodno navedenom hadisu, pripadnici ehli-sunneta potvruju da
se Uzvieni Allah sputa na dunjaluko nebo, Svojim velianstvenim
Biem, i da je to sputanje stvarno, kako odgovara i dolikuje Njegovom
dostojanstvu i veliini, a ne u prenesenom znaenju. U isto vrijeme
negiraju bilo kakvu slinost sa stvorenjima i znanje o kakvoi tog
sputanja. Dakle, sputanje Uzvienog Allaha na zemaljsko nebo
podrazumijeva pribliavanje stvorenjima. Mi vjerujemo u sve osobine
kojima se Allah opisao, doslovno potvrujemo njihovu sutinu, a znanje
o kakvoi ostavljamo Allahu, tebareke ve te'ala, jer niko osim Njega ne
zna kakav je On i zato to je govor o svojstvima ogranak (dio} govora o
Njegovom Biu. Isto kao to potvrujemo Allahovo velianstveno Bie,
bez znanja o kakvoi velianstvenog Bia, isto tako potvrujemo
svojstva, bez znanja o njihovoj kakvoi. Kada kaemo: "Na Gospodar se
sputa na dunjaluko nebo", to ne znai da je sputanje poput sputanja
stvorenja. Nikako! Ve to Uzvieni ini onako kako On hoe, kako
dolikuje Njegovom velianstvenom Biu.
Sputanje, kao izraz, poznato je, a njegova kakvoa je nepoznata, a
samo pitanje o kakvoi tog sputanja nije dozvoljeno.
Mu'attili negiraju Allahova svojstva i iskrivljuju njihovo znaenje,
a za svojstvo Allahovog sputanja, odnosno za nuzul, smatraju da ima
znaenje: sputanje Njegove milosti, oprosta, blagosti, odredbe, ili nekog
od meleka.
Ovakvo

tumaenje

Allahovog

sputanja

predstavlja

jasno

iskrivljivanje Allahovih rijei, odnosno rijei Poslanika, sallallahu alejhi

ve sellem, po emu su bili poznati i jevreji koji su iskrivljivali Allahove
rijei.

t Akidetul-Vasitijje.
2 El-Buhari, Muslim, Ebu Davud, Et-Tirmizi, Ibn Made, Ahmed i dr.
230

SVOJSNfl /'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:

"Na Gospodar se sputa i govori:

j D (jenzilu rabbuna)

'Ko Me zove - odazvat u se, ko neto trai - dat u mu, ko Me zamoli

za oprost - oprostit u mu'", i ovaj hadis ukazuje na neispravnost miljenja
mu'attila koji namjerno i svjesno iskrivljuju jasne i precizne erijatske
tekstove. U svojim pogrenim tumaenjima Allahovog svojstva sputanja,
mu'atilli su otili toliko daleko da su ljudima koji nemaju visok nivo
vjerskog znanja plasirali miljenje o tome da Allahovo sputanje povlai
za sobom i naputanje Njegovog mjesta, rekavi: "Tvrdnja da se Uzvieni
Allah sputa u zadnjoj treini noi povlai za sobom to da Gospodar
naputa Svoje mjesto."
Na ovo miljenje odgovorili su neki od uenjaka ehli-sunneta.
Rekao je Fudaj b. ljad, rahimehullah: "Kada ti dehmija kae: 'Ja
ne vjerujem u Gospodara koji naputa Svoje mjesto, tj. odlazi sa Svoga
mjesta' , ti mu odgovori: 'Ja vjerujem u Gospodara koji radi ono to On
hoe."' 1
Ebul-Hattab el-Kelvazanijju2, rekao je:

4l 4lili cJi YJJ.rJI 'J)\i

J.:-.t J j J.i:t . . . t; Y4lJji 'J)\i
f

\jlAl t,.A rJi

...

"Pitaju me: 'ta tvrdi za nuzul, sputanje Allaha na dunjaluko

nebo?'
Kaem:

'O

tome su nam prenijeli oni koji su nam dostavili erijat

Ahmeda (Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem) .'

Kada su upitali: 'A kako se sputa?', odgovorio sam

im: 'U

musnedu3 nije prenesena kakvoa (sputanja) ."'

Efalul-'ibad, El-Buhari, El-Ibane, Reddu alel-dehmijje, erhu Usuli i'tikad.

2 Ebul-Hattab el-Kelvezanijj je Mahfuz b. Ahmed b. Hasan b. Ahmed el
Kalvezanijj (Kilvezij je mjesto pored Bagdada), jedan od velikih uenjaka
hanbelijskog mezheba i jedan od dvojice najveih uenika Kadija Ehu Ja'le, koji
je bio jedan od najveih uenjaka hanbelijske kole. Roen 432. h.g, umro 510.
h.g, Njegova menzuma (stihovi) o akidi, su u dijalokoj formi pitanja i
odgovora.
3 Ovim se ne misli na dijelo "Musned" imama Ahmeda, rahimehullah, ve na
preneseni hadis spojenim lancem prenosilaca (senedom).
1

231

SVOJS!Vft /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami6

Mu'tezillima i svima koji ih slijede kaemo: "Ili ete prihvatiti

erijat u potpunosti, ili ga odbaciti u potpunosti, jer vae ponaanje
ukazuje na to da iz erijata prihvatate ono to odgovara vaim
ubjeenjima, a odbacujete ostatak. Takav postupak karakteristian je za
jevreje, koji su postupali na slian nain, kao to o tome kae Allah,
tebareke ve te'ala:

'

" " --:...J

J<'"J"
-: !:"1t
,... J.Jl.
" " uF

"Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete,

"

drugi odbacujete!"1

t$"
-:;; , ",
" ," .1 J
, " " u tl u" J ...\.J !..J
J J " ""
J Y,J
""
, " J
.J J"
_.-- J..J
..J " J
"

....

"Govore: 'U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo', i ele da izmedu

toga nekakav stav zauzmu.'" 2

Mu'attili i njihovi sljedbenici plasiraju mnoge nejasnoe i sumnje, a

to iz razloga to oni sami ulaze u kakvou Allahovih osobina, pa kau:
"Kako se sputa, da li Ar ostaje prazan, da li se sputa skupa sa Arom,
da li nebesa ostaju iznad Njega, da li se deava to i to ... ", i mnoga druga
pitanja. Ehli-sunnet vjeruje u tekstove koji potvruju Allahove savrene
osobine bez razmatranja njihove kakvoe, vjeruju da se sputa onako
kako On, tebareke ve te'ala, hoe i da je osobina sputanja Allahova
stvarna osobina. Takoer vjerujemo da osobina sputanja u isto vrijeme
potvruje drugu osobinu, a to je Allahova uzvienost iznad stvorenja.
Ovakav nain dokazivanja navodi Ibn Abdul-Berr, rahimehullah, u Et
Tevhidu: "Ovo je dokaz da je Allah uzvien iznad stvorenja, jer se
sputanje ne deava osim odozgo prema dolje. "3
Jedne prilike neki je ovjek ukorio ejha Ibn Tejmijju za navedenu
tvrdnju, potkrepljujui svoje miljenje dokazom o vremenskim zonama,
tj. o raspodjeli dana i noi zavisno od mjesta do mjesta: kada je negdje
dan, na drugom mjestu je no, i obrnuto, pa da, shodno tome, ova
injenica obavezuje da se Uzvieni stalno sputa na dunjaluko nebo.
N a ovo pitanje ej h Ibn Tejmijje, rahimehullah, odgovorio je
nairoko, u risali koja se zove erhu hadisi en-nuzul, navodei hadise koji

t El-Bekare, 85.
2 En-Nisa, 105.
3 Abdullah b. Dibrin, I'tikadu ehli-sunne.

232

SVOJSlVfl NLOSTIVCXi / 5anel Rami

govore i potvruju svojstvo Allahovog sputanja na dunjaluko nebo,

ukazavi da je to stvarno svojstvo, bez razmatranja kakvoe navedene
osobine.
ejh Ibn Tejmijje potvrdio je vremensku razliku, odnosno smjenu
dana i noi, a zatim kazao: " ... Mi kaemo da se On sputa i da Ga u tome
nita ne ometa, niti tu radnju remeti neko drugo stanje, tako kada se
spusti na jedne, ne ometa Ga stanje drugih u tome, da se ne spusti i na
druge, zatim se sputa iznad drugih, onako kako On hoe." To jest, nema
prepreke da se spusti iznad svih u zadnjoj treini noi, kako On, tebareke
ve te'ala, hoe. Ovo je jedan odgovor. Drugi nain odgovora jeste da se
pod sputanjem na dunjaluko nebo misli iskljuivo na poluotok gdje je
sputena objava Kur'ana, jer je to mjesto objave poslanice. Tako da drugi
trebaju da se trude u tim trenucima da to vie ine ibadet, makar kod
njih u to vrijeme bio dan. Tako da je i ovo jedan od odgovora ehli
sunneta na postavljeno pitanje. 1
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, nakon odgovora i ukazivanja na
tahrif, iskrivljivanje znaenja Allahovih rijei i rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, od strane mu'attila, koji kau da nuzul ima znaenje
sputanja Njegove milosti, oprosta, blagosti, odredbe, ili nekog od
meleka, rekao je: "Tako mi Allaha, nisu ueniji, niti znaniji o Allahu od
Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti imaju veu elju za
savjetovanjem Allahovih robova od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
a niti su rjeitiji i preciznijeg i jasnijeg izraavanja od Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem. Oni kau: 'Kako moete tvrditi da se Allah sputa? Kada
se spusti, gdje je Njegova uzvienost, gdje je Njegovo uzdizanje iznad
Ara? Kada se sputa, to obuhvata i kretanje i pokrete?' itd., a mi na to
odgovaramo: 'Ova njihova prepirka je batil, nitavna, netana i
neispravna, jer nema nikakve prepreke da se kae da nuzul znai
Allahovo stvarno sputanje.
Ashabi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nikada nisu kazali da
ove rijei (nuzul i istiva) imaju mogunost i vjerovatnou znaenja koje vi
zastupate, nego su svi oni kazali: ' ujemo, vjerujemo, prihvatamo i
potvrujemo'.

Abdullah b. Dibrin, I'tikadu ehli-sunne.

233

SVOJSlVft /'\ILOSTIVO<i / 5aoo Ramt

A vi koji se suprotstavljate erijatskim tekstovima i iskrivljujete

njihovo znaenje, sada dolazite i raspravljate, prepirete se radi batila neistine, i govorite: 'Kako, kako je mogue? ! '
Mi kaemo: 'On s e sputa, i ne govorimo o istiva'u (Njegovom
uzdizanju iznad Ara) , niti da li Ar ostaje ili ne ostaje prazan nakon
Njegovog, tebareke ve te'ala, sputanja. to se tie Njegovog el-uluva,
uzvienosti iznad stvorenja, kaemo:
'On, subhanehu ve te'ala, sputa se (jenzilu) , ali u istom trenutku
je iznad svih Svojih stvorenja, jer Njegov silazak nema znaenje da Ga
jedno nebo umanjuje, a drugo prekriva, jer Njega, subhanehu ve te'ala,
ne obuhvata nita od stvorenja.
Shodno tome kaemo: 'On, delle delaluhu, sputa se i to
sputanje je stvarno sputanje, a u isto vrijeme je uzvien iznad svih
stvorenja. Jer, nita nije kao On, subhanehu ve te'ala. Svojstvo istiva'a,
uzdizanja iznad Ara, je jedno od osobina djelovanja (Allahovih radnji) l ,
nije od linih osobina Njegovog Bia.
Smatram da nemamo pravo govoriti o tome da li Ar ostaje prazan
ili ne nakon Njegovog sputanja, ve treba zastati na tome (tj. da ne
priamo o tome) , poput zastajanja ashaba, radijallahu anhum, (od kojih
nije nita preneseno o tome) .
Kod uenjaka ehli-sunneta postoje tri miljenja o ovom pitanju.
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: 'O ovom pitanju postoje tri
miljenja kod uenjaka hadisa (ehlul-hadis) :

Ar ostaje prazan

ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, kae: 'Ovo tvrdi jedan

manji broj muhaddisa, dok veina onih koji su poznati po slijeenju
sunneta tvrdi da Ar ne ostaje prazan, tako da ne postoji ni jak, a ni slab
lanac predaje koji bi mogao potvrditi da je neko od njih smatrao da Ar
ostaje prazan.'

Ar ne ostaje prazan
Obaveznost zastajanja na erijatskim tekstovima (poput hafiza
Abdul-Ganijja, El-Makdisija i dr.) .

Tj. koja se odnosi na Allahove, delle anuhu, povremene radnje.

234

SVOJSNft 1'\ILOSTIVOG / 5aml Rami

ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: 'Ar ne ostaje

prazan, jer dokazi jasno ukazuju na Njegovu uzdignutost iznad Ara,
takoer i ovaj hadis (o sputanju) je jasan.
Allahova uzviena svojstva se ne uporeuju sa svojstvima stvore
nja, zato nam je obaveza da tekstove koji govore o Njegovom uzdizanju
prihvatimo i postupamo po njima, kao i tekstove o Njegovom sputanju.
Shodno tome, On, tebareke ve te'ala, nalazi se iznad Ara, sputa se na
dunjaluko nebo, a samo Allah zna kakvou toga, nai umovi su
ogranieni, mali i nemoni da obuhvate Uzvienog Allaha, delle
delaluhu.' 1
Danas postoje oni koji navode injenicu da je Zemlja loptastog
oblika i da Zemlja krui oko Sunca, pa kau: 'Kako se sputa u zadnjoj
treini noi? Kada proe zadnja treina noi u Saudiji, odlazi prema
Evropi ili onim zemljama koje su u njenoj blizini, da li to znai da je On
uvijek u stanju sputanja?'
Mi kaemo: 'Ti prvo povjeruj da se Uzvieni Allah sputa u ovo
odreeno vrijeme, a kada povjeruje, nita se vie od tebe ne trai. Nemoj
kazati:
'Kako, na koji nain?', ve reci: 'Kada nastupi zadnja treina noi u
Saudiji, Uzvieni se Allah sputa, kada je zadnja treina u Americi, Allah
se sputa, a kada nastupi zora, to vrijeme prestaje na svakom mjestu,
shodno Njegovom vremenu.'
Prema tome, na stav po ovom pitanju jeste da vrsto vjerujemo u
sve ono to je do nas preneseno preko naeg Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, a upoznati smo s tim da se na Gospodar sputa u zadnjoj
treini noi na dunjaluko nebo i govori: 'Ko Me zove - odazvat u se, ko
neto trai - dat u mu, ko Me zamoli za oprost - oprostit u mu. ' " 2
Mi vrsto vjerujemo da se Allah, delle anuhu, Svojim Biem
sputa na zemaljsko nebo, kao to vjerujemo u ostala svojstva spomenuta
u sunnetu, i to bez tekjifa, temsila i ta'tila.
Dakle, ne poriemo nijedno svojstvo Uzvienog Allaha, pa tako ni
svojstvo sputanja, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izvijestio nas
je da se sputa, ali nam nije kazao kako.
t Er-Risaletu-Arijje.
2 erhu Akidetul-Vasitijje.
235

SVOJSNH 1'\llOSTIVO<i / 5a R.ami

Prethodno smo saznali da Uzvieni radi ta hoe, da je svemoan.

Iz hadisa se razumije veliina Allahove, delle anuhu, milosti,
plemenitosti i Njegove brige o ljudima. Kada nastupi zadnja treina noi,
vjernik se odvaja od postelje, skrueno i u suzama moli Allaha, delle
anuhu, za dennetske ljepote, nadajui se onome to je On obeao u
ovome hadisu, s jedne strane, a strahujui da e biti odbijen zbog grijeha
koje je poinio, s druge strane.
Uz ovakav ibadet i priznavanje Njegovih neizmjemih blagodati,
poveava se vjerovanje i ubjeenje.
Iz navedenog hadisa zakljuujemo:

Potvrivanje Allahovog svojstva uzvienosti iznad stvorenja, kako

to dolikuje Njegovom velianstvenom Biu;
Utvrivanje i potvrivanje osobine Allahovog sputanja na
dunjaluko nebo;
Potvrivanje rububijjeta (gospodarstva) ;
Utvrivanje osobine Allahovog velianstvenog govora i Njegovog
obraanja;
Potvrivanje Allahovih osobina radnji (djela) ;
Zadnja treina noi je jedan od trenutaka kada se dova ne odbija;
Odgovor dehmijama, mu'tezilima i onima koji ih slijede u
negiranju svojstva Allahove uzvienosti;
Odgovor onima koji negiraju i krivo tumae svojstvo sputanja;
Odgovor hululijama koji smatraju da je Allah utjelovljen u svakoj
stvari i na svakom mjestu;
Podsticaj da se ui dova u zadnjoj treini noi;
Potvrivanje osobine oprosta;
Dokaz da je Allah plemenit i blag;
Dokaz da Allah uje, jer se gluhi ne doziva i ne moli.

236

SVOJSTVO RADOVANJA
Ehu Hurejre, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, rekao: "Allah se vie obraduje pokajanju
Svoga roba nego to bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje
izgubljene deve u pustinji, bez vode i plodova." 1
U Muslimovom rivajetu se navodi: "Allah se vie obraduje tevbi
Svoga roba nego to bi to uinio neko od vas kada bi putovao na devi
kroz pustinju i izgubio je, a na njoj mu sva hrana i voda. Dugo je traei i
izgubivi svaku nadu da e je pronai, legao bi pod hlad jednog drveta da
se odmori. U takvom stanju oaja odjedanput ugleda svoju devu u
neposrednoj blizini kako mimo stoji, te odmah skoi, uhvati je za
povodac i od silne radosti uzvikne: 'Boe moj, Ti si moj rob, a ja sam Tvoj
gospodar!', pogreno se izrazivi od silne radosti."2 Ovaj hadis takoer
ukazuje na to da Allah voli one koji se kaju, kao to jasno ukazuje da se
raduje pokajanju pokajnika.
Srca pokajnika se smiruju prilikom sluanja ovog velianstvenog
hadisa, nastoje imati lijepo miljenje o svome Stvoritelju, iskreno se
kajui za uinjene grijehe.
Ehli-sunnet potvruje Uzvienom Allahu osobinu radosti, koja je
stvarna Allahova osobina, vjerujui u vjerodostojnost hadisa u kojem se
utvruje ova osobinu, jer na Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne
govori po hiru svome, ve je to vahj (objava) koja mu se objavljuje. Ovaj
hadis takoer ukazuje na vanost i znaaj pokajanja, kao i na to da
Uzvieni prihvata pokajanje onoga koji se istinski pokaje. Svojstvo
radosti spomenuto u ovome hadisu je poput ostalih Allahovih, tebareke
ve te'ala, osobina o kojima smo govorili. Njegovo velianstveno Bie nije
slino biima stvorenja, niti su Njegova svojstva slina svojstvima
stvorenja.
Allahova radost je uzrok Njegove milosti i dobroinstva, a njen
rezultat je obasipanje blagodatima onih koji se pokaju.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, navodi primjer ovjeka u
trenutku kada je izgubio svaku nadu za ivot. Onog trenutka kada
zapadne u veliki oaj, a to je kada ovjek u pustinji izgubi jahalicu sa
t

El-Buhari, Muslim.

2 Muslim.

237

SVOJSNfl /'\llOSTIVO<i / 5anel R.ami

hranom i piem, te, nakon to malaksa i izgubi svaku nadu, sjedne

ekajui smrt, iznenada je ugleda iznad svoje glave, usljed ega, od silne
radosti, pogrijei i uzvikne: "Allahu moj, Ti si moj rob, a ja sam Tvoj
gospodar."
Uzvieni Gospodar je onakav kako je On , tebareke ve te'ala, Sebe
opisao, visoko je iznad onoga kako Ga ljudi opisuju. Ovaj trenutak je
srea i radost nakon to se smrt bila nadvila nad bespomonim ovjekom,
srea i radost nakon izgubljene svake nade za ivotom, a sve navedeno
ukazuje na veliku i neopisivu sreu koju dotini ovjek osjea u ovom
stanju. Subhanallah! Na Uzvieni Gospodar se vie obraduje pokajanju
pokajnika, iako je On, subhanehu ve te'ala, neovisan od stvorenja. Ali,
onoga trenutka kada se rob iskreno pokaje, Uzvieni se raduje tom
postupku, jer On, tebareke ve te'ala, voli i eli svako dobro Svome robu.
Allah, subhanehu ve te'ala, voli da Njegovi robovi budu sretni, voli da
budu od stanovnika Denneta i od Njegovih bliskih robova, voli da budu
od onih koji se kaju i ine tevbu, voli one koji su Mu predani, voli da
ostave grijeenje i loe postupke i sl.
Nema sumnje da je Allahovo svojstvo radosti uistinu veliko i da
korist od ovog svojstva imaju Njegova stvorenja, jer samo ovjek u
trenutku svoga pokajanja ima koristi od ove Allahove, delle delaluhu,
osobine radosti, jer Uzvienom ne koristi pokornost stvorenja, niti Mu
teti njihova nepokornost. On, te'ala, stvorio je ljude, obavezao ih
naredbama i zabranama, nareio oboavanje samo Njega, ukazao im na
pokornost, a zabranio injenje nepokornosti Njemu. Meu stvorenjima
ima onih koji su to prihvatili i onih koji su odbili, onih koji se
pokoravaju, a irna i onih koji ine nepokornost, neki od njih ive jedan
dui period inei raznorazne grijehe, pa nakon toga se pokaju i istinski
vrate Allahu. Takvom Allah oprosti i njegova loa djela zamijeni dobrim,
nadahne ga tevbom, oprosti mu, primi njegovo pokajanje i obraduje se
njegovom pokajanju. Tevba ima svoje arte - uvjete da bi bila primljena
kod Allaha:
iskrenost, tj. da se uini iskreno radi Allaha, iz straha od Njegove
kazne i prieljkivanja Njegove nagrade;
kajanje za uinjeni grijeh, a to se ogleda u osjeaju aljenja zbog
uinjenog;
ostavljanje grijeha, a ako je uinjeni grijeh vezan za prava nekog
stvorenja, tada treba nastojati to pravo vratiti dotinoj osobi;

238

SVOJSlVft /'\llOSTIVO<i / 5anel Rami6

vrsta odluka da se u budunosti nee vratiti tom grijehu;

da tevba bude u trenucima kada se pokajanje prima, a to je prije
nastupanja smrtnog trenutka ili izlaska sunca sa zapada.

."

l.
." ...
"' .,."." "' ." ." ... ,."
."
l ." ,r--i l)l j
i .) r--j ._:_)jj"' l ':/j l J

." ., ." ., t

-:

"'

.,

"'

"'

"'

"Uzaludno je kajanje onih koji ine rava djela, a koji, kad se nekom
od njih priblii smrt, govore: 'Sad se zaista kajem!', a i onima koji
umru kao nevjernici. Njima smo bolnu patnju pripremili." 1

ji

."

J;J

: 1;

."

."

,."

.;J r.:;;J1 ':/ j . 'l l ; ! r

"'

.,

."

..

__

UJ
."

"'

." "'

J ljl

."

."

."

!fl> ';; JJ a ::.:;s

"' /!.

." ...

"'

.,

." ."

"Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dou,

nijednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati, ako
prije nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio. Reci:
'Samo vi ekajte, i mi emo, doista, ekati!'"2

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se pojave tri stvari, ovjeku nee
koristiti vjerovanje, ako prije nije vjerovao ili ako nije kao vjernik kakvo
dobro uinio: izlazak Sunca sa zapada, pojava Deddala i izlazak
ivotinje iz zemlje. "3

Allah je ukazao na to da On, subhanehu ve te'ala, prima

pokajanje pokajnika:

J , "'
J ",, ""' '; n""' if'"" l_,.
QJ .._:_.) e.",. .J
.wj :?4 if ,. 111'...., :;..J j
"""",

J, .",.,

""

"

"",

., ""

"" "'

,., .J. "",,

"On prima pokajanje od robova Svojih i prata rave postupke i zna

ta radite."4

t En-Nisa, 18.
2 El-En' am, 158.
3 Muslim.
4 E-ura, 25.
239

SVOJSlVft MILOSTIVOG / 5anel Rami

Takoer nas je obavijestio da prima pokajanje za sve vrste grijeha,

poput ubistva, irka, zinaluka:

,
J' ,l
0_,1-a:;
j ? l ; j E .Y d,..lj
j r? H.

, ..-. ,l

,
,

",

"'

..-. ,l

'.:>-=- '
"' (JA... ...
l,$'1 ;t "'.. ",
..
"'
..
J
Q -... u l

'

"l

",

l J;J
"' .iu
""'

J "'

.._;_)_JJy..
,

tL ,.....

.:

, ",

oni koji ne prizivaju uz Allaha boga drugog, i koji, one koje je

Allah zabranio, ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne
bludnie - a ko to radi, iskusit e kaznu."

l ;j y b

",

,.".."" ",.

lJ.#"' J,l
"'

, ..-. ,l

j () L- $J :!1 1 \ yi.:W",,,I .4.1 J .A.1

",
(JA
"'

05'j

;:- ,-: .. ;_

.IL

J
., .,."

", .J.

,..-. ,l

",.
.

,". ",

"'

"

{ ...

-f"l.rlj lt

,;: J,j J
\ "...w ; "

J'

-:

.,

",

" J

",
j

"

",

4-.)-1

"Patnja e mu na onom svijetu udvostruena biti i vjeno e u njoj

ponien ostati; ali onima koji se pokaju i dobra djela ine, Allah e
njihova rava djela u dobra promijeniti, a Allah prata i samilostan
je."t

Uzvieni nas je obavijestio da On, subhanehu ve te'ala, onome

koji se pokaje, runa djela mijenja dobrim djelima:

y b (]AJ 4-.; 1.;,$'_#

...

..

,$'

J "'

JJ.

J ,l

..
u5'j
...

_>=- , -: ..

.IL

-. ;
..

"'

.. JJ.

...

",,

"' { ...

l JH "f"l!rljlt

,l

..

,$'1 "' JJ.! ,ll J"" l

.. ,- , i l l. "'_
1u
", "'
_,.t.:Jr'

",

J-..

."

..

"'

",

"A onaj ko se bude pokajao i dobra djela inio, on se, uistinu, Allahu
iskreno vratio."2
Osobina radosti je jedna od osobina Allahovih radnji (osobina
djelovanja) .
Osobina radosti kod stvorenja je neto to oni osjeaju u svom srcu
nakon deavanja i ostvarenja neeg to vole i za im ude, tako da se
stvorenje raduje u trenutku kada ostvari ono to eli, kada stekne i zaradi
t El-Furkan, 68-70.
2 El-Furkan, 71.
240

SVOJSlVfl /'\llOSTIV()(j / 5anel Rami6

halal-imetak, raduje se kada ozdravi nakon bolesti, kada dobije dijete,

raduje se kada se sauva nekog vida problema, nedae, kada bude
osloboen neke kazne, zatvora, raduje se kada bude sauvan neijeg
zuluma i nepravde . . . U tim trenucima radost i srea ispune njegovo srce,
izraz zadovoljstva i sree ukae se na njegovom licu.
Ali, Allahova, delle delaluhu, radost nije poput radosti stvorenja,
jer ova osobina je onakva kako to dolikuje uzvienosti Allaha. Mi vrsto
vjerujemo da je Uzvieni Sebe opisao ovom osobinom, ne ulazimo u
kakvou, ve kaemo:
Allah, tebareke ve te'ala, se raduje. Stvorenje se takoer raduje, ali
Allahova radost nije poput radosti stvorenja, jer postoji razlika izmeu
osobina stvorenja i osobina Stvoritelja. Osobine stvorenja su onakve
kako to dolikuje njima, a osobine Allaha su onakve kako to dolikuje
Uzvienom Allahu i Njegovoj velianstvenosti.

Hadis je dokaz za navedenu osobinu, a i odgovor novotarima koji

negiraju Allahove osobine, poput haridija, mu'tezila, e'arija i
onih koji ih slijede.

Ove zabludjele skupine negiraju osobine Allahovog djelovanj a

tvrdei da potvrivanje istih povlai za sobom
poistovjeivanje Allahovih osobina sa osobinama stvorenja.

(sifatul-fi'lijje} ,

Na ova pogrena shvatanja Allahovih svojstava uenjaci ehli

sunneta odgovaraju na sljedei nain: "Vi ste potvrdili neke osobine i
potvrdili ste neka Allahova imena, pa da li kaete i tvrdite da su osobine
koje ste potvrdili Allahu poput naih osobina?"
Ako odgovore: "Ne, mi to ne kaemo, ve tvrdimo da su te
osobine onakve kako to dolikuje Allahu, tebareke ve te'ala", mi kaemo:
"Takoer potvrdite i ove, onako kako to dolikuje Uzvienom Allahu."
Ako kau: "Ove osobine mi tumaimo u prenesenom znaenju
(te'vil) , poput osobine radosti, da znai Njegovo htijenje dobra, mi
odgovaramo: "Vi ste kazali da ima znaenje Allahove volje ili htijenja
(iradeta) , da li ova volja ili htijenje imaju znaenje poput nae volje ili
htijenja?"
Ako kau: "Ne, ve kako to dolikuje Njegovoj veliini", mi
kaemo: "Pree je da se kae osobina radovanja kako to dolikuje
Njegovoj veliini, bez pogrenog tumaenja."

241

SVOJSNft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami6

Nekoliko koristi iz navedenog poglavlja:

Potvrivanje uluhijjeta (Allahove jednoe u oboavanju) ;

utvrivanje svojstva radosti;
podsticaj na tevbu (pokajanje)
vrijednost tevbe (pokajanja) ;
Uzvieni Allah prima tevbu pokajnika, ako je uini onako kako je
to propisano;
odgovor onima koji negiraju Allahovo svojstvo radovanja, ili ga
pak tumae na pogrean i neprihvatljiv nain;
dokaz da ako bi ovjek sluajno, nesvjesno izgovorio rijei
nevjerstva, ne postaje time nevjernik, kao to je sluaj u hadisu, iz velike
radosti. Uenjaci navode isto u velikoj tuzi, strahu, srdbi i sl.
"Boe moj , Ti si moj rob, a ja sam Tvoj gospodar, pogreno se
izrazivi od silne radosti." 1
U biti on nije elio kazati te rijei.

1 u-: :J
..-. ,l

""

...

J. .,.
... <

J.J.

- '
r--:."F

J.

J.

J"
t
J.
...
. <, J
t"
1
... e. l', :l"l&. "_rt:'
...
l"
..;e-J
.:
...
J

...

..

..

,.,.

,.,.

fl

""

J. ...

3 1p

"Nije grijeh ako u tome pogrijeite, grijeh je ako to namjerno uinite;

a Allah prata i samilostan je.''2
Meutim, nije isti sluaj sa onim koji se svjesno ismijava s vjerom i
njenim propisima, bez da je primoran na to, makar se tom prilikom alio,
jer su njegove rijei svjesno kazane s namjerom, tako da kao takav nema
opravdanje ako izgovori rijei kufra. Allah, subhanehu ve te'ala, alu i
ismijavanje nije uinio opravdanjem za poinioca kufra rijeima ili
djelom.
Od Ibn Omera, Muhammeda b. Ka'ba, Zejda b. Eslema i Katade, a
njihovo pripovijedanje nadovezuje se jedno na drugo, prenosi se da je
neki ovjek u vrijeme Pohoda na Tebuk, rekao: "Nismo vidjeli veih
izjelica i veih laova od ovih naih uaa, i veih kukavica u borbi",
mislei time na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegove
ashabe, uae Kur'ana. Na to mu je Avf b. Malik, rekao: "Lae! Ti si
1

Muslim.
El-Ahzab, 5.
242

SVOJSlVfl MILOSTIVCXi / 5anei Rami

licemjer i obavijestit u o ovome Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ve je bio obavijeten o
tome, objavljeni su mu kur'anski ajeti. Abdullah kae: "Vidio sam tog
ovjeka kako se objesio o kolan Poslanikove deve, kamenje mu ranjava
noge, a on govori: 'Allahov Poslanie, samo smo se igrali i zabavljali.'
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovarao mu je, ne
dodajui bilo ta drugo:

" l"" tl
, ,-- , ::: '!. .t , "' "'
"_;_)J >-.JJ J '1
......

'Zar se niste Allahu i rijeima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali?"'

Ajeti u cijelosti glase:

"A ako ih zapita, oni e sigurno rei: 'Mi smo samo razgovarali i
zabavljali se.' Reci: 'Zar se niste Allahu i rijeima Njegovim i
Poslaniku Njegovu rugali?'

,.

.f.- 1 \.b::a
,

Ne ispriavajte se! Jasno je da ste nevjermc1, a tvrdili ste da ste

vjernici. Ako nekima od vas i oprostimo, druge emo kazniti zato to
su krivci." 1
Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Onaj koji u ali uradi neko
djelo kufra, takav je poinio nevjerstvo, jer je namjeravao to uiniti,
odnosno uinio je to s namjerom, kao to su to potvrdili uenjaci." 2
Kasd ili kasade (namjera) znai: te'ammede - namjerno izgovoriti,
a nema znaenje : i'tekade - smatrati dozvoljenim, a kasdu je suprotno
dehlu i hata' a, tj. kazati u neznanju ili grekom kazati.

t Et-Tevbe, 65-66.
2 Medmu'ul-fetava, 125, 126/2.
243

SVOJSlVfl 1'\ILOSTJVO<i / 5anel Rami

ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, upitan je: "Kakav je

propis ili stav islama u pogledu onoga koji zbija ale sa Allahom, ili
vjerom ili Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem?", pa je odgovorio je:
"Takav postupak je ismijavanje sa Allahom ili Poslanikom ili Kitabom ili
vjerom, makar se tom prilikom alio i druge nasmijavao. Takav postupak
je kufr i nifak, isti onaj postupak i sluaj koji se desio u vremenu
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada su neki kazali: 'Nismo vidjeli
veih izjelica i veih laova od ovih naih uaa, i veih kukavica u
borbi' , mislei time na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i
njegove ashabe, uae Kur' ana.
,

,. "'

,.

"

,. "' , f "
L"t . :::tt:, '"
"'
' ,
..L Wl ....
.r-::"
........,
..:..J
fJ'!J

'A ako ih zapita, oni e sigurno rei: 'Mi smo samo razgovarali i
zabavljali se."' 1

Medmu'ul-fetava.
244

SVOJSTVO SMIJEHA
Ve smo na vie mjesta kazali da se ehli-sunnetsko vjerovanje i
metologija u pogledu Allahovih savrenih osobina ogleda u
potvrivanjuju svega onoga to je za Sebe potvrdio Uzvieni Allah i ime
Ga je opisao Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bez ta'tila,
tahrifa, temsila, tekjifa i tebiha. U ovom poglavlju navest emo nekoliko
hadisa koji potvruju svojstvo smijeha Uzvienog Allaha.

Prvi hadis: Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah, tebareke ve te'ala,
smije se dvojici ljudi koji se meusobno bore, pa jedan drugog ubiju, a
obojica uu u Dennet. Jedan od njih se borio na Allahovom putu i
poginuo, pa uao u Dennet, a njegovom ubici se Allah smiluje, pa primi
islam, a zatim i sam pogine kao ehid, na Allahovom putu."1

Drugi hadis: Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah

se udi tome kako Njegovi robovi izgube nadu u kiu; gleda u njih i smije
se, jer zna da je izlaz blizu."2

Trei hadis: Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Na Gospodar se smije
Svojim robovima kada se predaju (padnu u oaj) , a kad je Njegova milost
(tj. promjena stanja) ustvari blizu." Ja sam kazala: "Allahov Poslanie,
drai si mi i od oca i majke, je li se na Gospodar smije?" On je rekao:
"Da. Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj a dua, uistinu se smije." Zatim
sam rekla: "Ako se smije, od Njega nam nee biti uskraeno dobro."3

etvrti hadis: Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: " ... Kada Allah okona
suenje Svojim robovima i kada htjedne izvesti iz Vatre koga eli od onih
robova koji su svjedoili da nema drugog istinskog boga osim Allaha,
naredit e melekima da ih izvedu, a oni e ih poznavati po tragovima
sedde, jer je Allah zabranio Vatri da spri tragove sedde na sinovima
Ademovim. Izvest e ih, a oni e biti spaljeni. Tada e ih politi vodom

t El-Buhari, Muslim.
2 Ahmed i Ibn Made, a ejh Ibn Tejmijje, rahimehullah, smatra ga dobrim.
3 Ahmed, Ibn Made, El-Aduri, Ibn Huzejme, Et-Taberani, El-Ibane, a ejh
Albani je rekao: "Hadis je dobar kada se sagledaju sve predaje", ejh Ibn
Tejmijje smatra ga dobrim, a Ibn Kajjim vjerodostojnim u Zadul-me'ad.
245

SVOJSIVft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel R.ami

koja se zove voda ivota, pa e oni izniknuti kao sjemenke u mulju

bujice. Neki e ovjek, okrenut licem prema Vatri, ostati i zamoliti:
'Gospodaru, zaguio me njezin smrad i spalila njezina vruina, pa okreni
moje lice od vatre! ' On e ustrajati u svojoj molitvi, pa e Allah rei:
'Ako ti to dam, moda e Me moliti za neto drugo?' 'Ne, tako mi Tvoje
uzvienosti, neu Te ni za ta drugo moliti', rei e on. Tada e mu Allah
okrenuti lice od vatre. 'Gospodaru', opet e rei ovaj, 'priblii me
dennetskim vratima! ' 'Zar ti ne ree da Me nee ni za ta drugo moliti?
Teko tebi, sine Ademov, koliko si samo sklon prevari! ', rei e Allah.
Ovaj e, meutim, i dalje nastaviti traiti, pa e mu Allah rei: 'Ako ti to
dam, moda e Me moliti za neto drugo?' 'Ne, tako mi Tvoje
uzvienosti', rei e on, 'neu Te ni za ta drugo moliti.' Tako e on
Allahu davati obeanja i zavjetovati se da nita vie nee traiti, i On e
ga pribliiti dennetskim vratima.
A kada bude vidio ta ima u njemu, utjet koliko Allah bude
htio, a onda e rei: 'Gospodaru, uvedi me u Dennet! ' 'Zar ti ne ree da
Me nee ni za ta drugo moliti? Teko tebi, sine Ademov, koliko si samo
sklon prevari! ', rei e Allah.
'Gospodaru, nemoj me uiniti najnesretnijim Svojim stvorenjem!',
rei e ovjek i nastaviti toliko moliti da e se On (Allah) nasmijati. A
kada se nasmije, dopustit e mu da u njega ue (Dennet) . Kada u njega
ue, rei e mu se: 'Zaeli ta hoe.' On e izrei svoju elju. 'Zaeli ta
hoe', rei e mu opet. On e tada toliko toga zaeljeti da vie nee
imati nikakvih elja. 'Sve ovo pripada tebi i jo toliko', bit e mu reeno."
Ehu Hurejre veli: "To je posljednji ovjek koji e ui u Dennet." 1
Ehu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, sjedio je sa Ehu Hurejrom,
radijallahu anhu, i nita nije mijenjao od njegovog govora dok nije doao
do rijei: "uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad
je rekao: 'Sve ovo pripada tebi i jo deset puta toliko.' 'l ja sam zapamtio
isto to i on', kazao je Ehu Hurejre. " 2
Peti hadis: U predaji od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, navodi se
kada se ovaj ovjek priblii vratima Denneta i kada mu bude reeno da
e imati nagradu 'poput dunjaluka i jo toliko, da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: " . . . Je li me neete pitati zato se smijem? Smijem
t

El-Buhari.

2 El-Buhari.

246

SVOJS1Vfl 1'\ILOSTIV()(j / 5aoo R,ami

se ovjeku kome se smije Gospodar stvorenja, kad Mu ovjek kae: 'Je li

Ti to zbija alu sa mnom, a Ti si Gospodar svega?' . . " 1
.

esti hadis: Prenosi Ehu Burede b. Ehu Musaa, a on od svoga oca,

da je rekao: "Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allah,
tebareke ve te'ala, na Sudnjem danu e nam se ukazati (pojaviti)
nasmijan.'"2

Sedmi hadis: Prenosi Ehu Hurejre, radijallahu anhu, da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada Uzvieni Allah sakupi
prve i posljednje na Sudnjem danu, pojavit e se Allah iznad vjernika, a
vjernici e biti na mjestu el-kevmu", pa su upitali: " ta je el-kevmu?"
Odgovorio je: "Uzdignuto mjesto." Tada e Allah kazati: "Da li poznajete
svoga Gospodara?" Prisutni e kazati: "Kada nam On doe, mi emo Ga
prepoznati." Pa e im i drugi put rei, a nakon toga e im se (Allah)
nasmijati u lice, a oni e pasti na seddu. 3

Osmi hadis: Kada na Sudnjem danu bude reeno da svaki narod

slijedi ono to je oboavao, nakon toga e svi slijediti. ono to su
oboavali, a ostat e samo oni koji su Allaha oboavali, a u rivajetu
imama Muslima navodi se da je Dabir, radijallahu anhu, kazao: "Na
Sudnjem danu emo biti iznad ostalih ljudi. Ljudi e na Sudnjem danu
biti prozivani po kumirima i po onome to su bili oboavali, sve skupina
po skupina. Nakon te prozivke doi e nam na Gospodar i upitati: 'Koga
ekate?' Odgovorit emo: 'ekamo svoga Gospodara.' Rei e: 'Ja sam
va Gospodar.' Odgovorit e: 'Da Te vidimo.' On e im se pokazati
smijeei se. Krenut e s njima i oni e Ga slijediti. Svakom od njih, i
vjerniku i licemjeru, dat e se svjetlo, a zatim e Ga slijediti. Na Sirat
upriji, iznad Dehennema, su eljezne kuke i trnje koje e u Dehennem
obarati koga Allah odredi. N akon toga e se ugasiti svjetlo za licemjere, a
vjernici e se spasiti. Prva spaena skupina imat e lice kao pun mjesec,
to e biti sedamdeset hiljada vjernika koji nee polagati raun, zatim e

Ahmed, Ibn Huzejme u Et-Tevhidu, a ejh uajb Arnaut kae da je hadis

vjerodostojan po uvjetima Muslima.
2 Ed-Darekutni, Ru'jetu-llahi, Ibn Huzejme, Kiatabut-tevhid, El-Aduri, Kitabueri'a.
3 Ed-Darekutni, Ru'jetu-llahi, Ibn Huzejme, Kitabut-tevhid.
247

SVOJSNft 1'\ILOSTIVO<i / Sanet R.ami

ih slijediti oni ija je svjetlost kao najsvjetlija zvijezda na nebesima, zatim

e ih slijediti ostale grupe . . . " 1
Deveti
hadis: Ehu Hurejrine rijei: "Doao je neki ovjek
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa mu se poali
rijeima: 'Allahov Poslanie, zadesila me je oskudica (velika glad) ', pa ga
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao svojim suprugama, ali kod
njih nije naao nita, pa Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:
'Zar nema nekog, Allah mu se smilovao, ko bi ga ugostio ovu no?', pa je
ustao jedan ensarija i rekao: 'Ja u, Allahoy Poslanie ! ' Pa je otiao svojoj
porodici i supruzi i rekao: 'Ovo je Resulullahov, sallallahu alejhi ve
sellem., gost, zato ne tedi nita ! ' 'Tako mi Allaha, imam hrane samo za
djecu.' 'Kada budu htjela veerati, uspavaj ih, doi i ugasi kandilj
(svjetiljku) . Noas emo skupiti nae stomake (tj . gladovati) .' Tako je i
uinila, a ovaj ovjek porani Allahovom Poslaniku i on (Poslanik) mu
ree: 'Allah se zaudio (ili je rekao: nasmijao se) tom ovjeku i eni.'
Tada je Uzvieni Allah, objavio:
"' ., "'
....
.,M; u' t)
'_l""
T t;_
_ ...,..,
a. ,...
...:..->
.J
J 11,- '-" ....JY

t), ....
'l

....

....

....

....

....

"' t

....

vie vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno'."2/

Ovaj ovjek je dao prednost gostu nad samim sobom, svojom

porodicom, dajui mu hranu i pie koje im je i samima bilo potrebno, to
je bio sebeb - uzrok da se Allah, tebareke ve te'ala, nasmije njegovom
postupku.

Deseti hadis: Kada je majci Sa'da b. Muaza, radijallahu anhu,

stigla vijest da joj je sin preselio kao ehid, ona je tada vrisnula, a
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree joj: "Kazat u ti neto to e
tvoju tugu odagnati, a tvoj pla zaustaviti. Uistinu se Uzvieni Allah
nasmijao tvom sinu, a zbog njegove smrti se zatresao Allahov Ar. "4

Muslim.
2 El-Har, 9
3 El-Buhari, Muslim. U Muslimovom predanju otkriva se ko je ovaj ensarija. Bio
je to Ehu Talha, radijallahu anhu.
4 Ibn Huzejme u Kitabut-tevhid, Ahmed, Ibn Ehu ejbe u Musanefu, Et-Taberani,
Ibn Bettah u El-Ibane, El-Hakim u Mustedreku, i smatra ga sahihom, u emu se
slae Ez-Zehehi u Telhisu.
248

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVO<i / 5aoo R.ami

Navedeni hadisi utvruju Allahovo savreno svojstvo smijeha,

onako kako to dolikuje Njegovoj veliini i uzvienosti. U veini sluajeva
postoje uzroci koji izazivaju smijeh i uenje. Smijeh izazivaju udne
stvari i situacije, kao to je navedeni sluaj u hadisu. Dva ovjeka, jedan
ubije drugog i pored toga obojica e u Dennet! Prvi ubijeni bio je
vjernik, dok je njegov ubica bio nevjernik, njih dvojica su se susrela u
borbi, pa je nevjernik ubio muslimana, tako da je musliman dostigao
stepen ehida, pa ga je Uzvieni uveo u Dennet. Nakon smrti svoga
protivnika ubica se pokajao, Uzvieni Allah mu je oprostio, primio je
islam, a nakon toga se borio na Allahovom putu sve dok nije poginuo
kao ehid i uao u Dennet, tako da se susreo s onim prvim ubijenim
muslimanom, kojeg je on lino ubio! Kazat e mu: "Ja sam te ubio, nakon
toga sam primio islam, zatim sam se borio na Allahovom putu i preselio
kao ehid", i zajedno e biti u Dennetu! Ovo je injenica koja izaziva
uenje: ubica i ubijeni u Dennetu ! Navedeni hadis, takoer, upuuje
na Allahovo, delle anuhu, savrenstvo, neizmjernu dobrotu i milost.
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, rekao je: "A pokajnik od
grijeha je nalik onome koji nema grijeha." 1 U drugoj predaji Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Islam brie grijehe poinjene prije
(primanja islama) . " 2
Takoer ovi hadisi s u jasan odgovor onima koji pogreno tumae
(te'vil) Allahovo svojstvo smijeha, pa kau da je to Njegovo zadovoljstvo.
Takvima kaemo da je to iskrivljivanje Allahovih rijei i mijenjanje
njihovog znaenja, jer je jasno da govore bez znanja i argumenata.
Iskrivljuju jasno znaenje i vanjtinu teksta i potvruju neto to se nije
kazalo i dolaze sa novim znaenjem.
Stvorenja takoer posjeduju osobinu smijeha. Psiholozi smatraju da
svaka vrsta smijeha ima svoje znaenje i otkriva mnogo o drugoj osobi, a
nain na koji se osmjehujemo i smijemo moe dosta rei o nama, kao
naprimjer:

Grohotnim smijehom ljudi privlae pozornost;

Cerekaju se osobe koje se smiju drugima i uivaju u tuoj nevolji;

l Ibn Made, Ahmed, El-Bejheki, Et-Taberani, a ejh Albani ga smatra

vjerodostojnim.
2 Ahmed, El-Bejheki, a ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.

249

SVOJSNfl t'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Smijeh onih koji sebe smatraju superiornim u veini sluajeva

sliit e roktanju, dok e se povuene, ali obzirne osobe smijati sebi u
bradu;

Podsmjehuju se nezreli i bezosjeajni ljudi.

Ironija (diskretna poruga) , koja se sastoji u kazivanju rijei ije je

znaenje suprotno od onoga to se zaista misli (kad se krtici kae da je
rasipnik, kukavici da je hrabar i sl.) , je prikriveni nain podsmijeha i
poruge.

Pravi i iskreni osmijeh prijateljski raspoloenih ljudi

Iskren i pozitivan osmijeh znak je dobre socijalne prilagodenosti,

tolerancije, sposobnosti pratanj a i dobrog miljenja o samome sebi.
Osmijeh svom bratu, u lice, prilikom susreta, ili svojoj porodici
djeci i sl. , vrlo je poeljan i vrlo dubok osjeaj .
On ima za cilj unaprijediti meuljudske odnose, zbliiti ljude te im
pomoi u prevladavanju ili prihvatanju ivotnih tekoa.
Od Ehu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alej hi ve sell em, rekao: "Tvoj osmijeh u lice tvom bratu tebi je
sadaka . . . " 1
Ali pretjerano smijanje nije pohvalno, ve pokudeno, kako je
rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nemojte se puno smijati, jer
pretjeran smijeh umrtvljuje srce."2

Ljudi su ipak otili puno dalje, koristei smijeh kako bi izrazili seriju
negativnih emocija, to ukljuuje ismijavanje i ruganje.
Allah, tebareke ve te'ala, ukorio je one koji se mnogo smiju,
kazavi:

_/:'- j
" aj
Q ay;;
".

"l

",

, ",

,."

smijete se, a ne plaete". 3

1 Et-Tirmizi, Ahmed, El-Bezar, Ibn Hibban, El-Hakim, a ejh Albani kae da je

vjerodostojan.
2 Ibn Made, a ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.
3 En-Nedm, 60.

250

SVOJSlVfl /'\ILOSTIVO<i / 5aneJ R.ami

Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da znate ono to ja znam, malo biste
se smijali, a puno biste plakali." 1 U komentaru navedenog hadisa hafiz
Ibn Hader, rahimehullah, rekao je: "Pod znanjem se aludira na sve ono
to se odnosi na respekt i veliinu Uzvienog Allaha, na Njegovo
kanjavanje prijestupnika, stanje puhanja u Rog, smrt, kaburska
deavanja, Sudnji dan - tako da je sasvim jasan smisao rijei da se malo
smije, a da puno plae na navedenim mjestima. Shodno tome, hadisom
se eli zastraiti."2
Uzvieni Allah ukazao je da se nevjernici ismijavaju s vjernicima:

0 i_;:1; i;t?i;_;..f r 01
"Grjenici se smiju onima koji vjeruju
"

,.,., , :: .....

.,

t 0JY r,;

l"'

Jr

, ,

JJ

kada pored njih prolaze, jedni drugima namiguju,

a kada se porodicama svojim vraaju, ale zbijajui vraaju se;

....

....

, ,. '(J

w.,J l..,4J ';J_;r.. uJ l}! l:! JI)

"' ....

_ ....

, ,.

, "' t

ljj
,.

kada ih vide, onda govore: 'Ovi su, doista, zalutali!'"3

"Kad su neki robovi Moji govorili: 'Gospodaru na, mi vjerujemo,

zato nam oprosti i smiluj nam se, jer Ti si najmilostiviji' -

:; j .sf? fy:;f $- li

t El-Buhari.
2 Fethul-bari.
3El-Mutaffifun, 29-32.
251

SVOJSNfl i'\ILOSTIVCXi / 5anel R.ami

vi ste im se toliko rugali da ste zbog toga na Mene zaboravljali i uvijek

ste ih ismijavali.
" ,,.. J.

AJ! t

...
J.

, )1: 1 r'
"' "' \
--
,_"q
, :
UJJ! Wl
?.-- ,
-:

..

Njih sam Ja danas nagradio za ono to su trpjeli, oni su, doista,

postigli ono to su eljeli."1

Vidimo da je ismijavanje, podrugivanje i ruganje jedna od osobina

nevjernika. Dakle, musliman vodi brigu o smijehu i ne pretjeruje u tome.
Shodno tome kaemo: Osobina smijeha je prisutna kod stvorenja, neki se
smiju s razlogom, neki ne, neki se ismijavaju s drugima, a neki ele da
pozitivnim osmijehom unesu radost u srce prijatelja, elei ga
oraspoloiti, i ovakav vid je pozitivan i pohvalan. Meutim, smijanje u
svakom trenutku, pretjerivanje u smijehu i nasmijavanje drugih umrtvljuje srce.
Neke koristi iz navedenog poglavlja:

Potvrivanje osobine smijeha kojom se Uzvieni opisao;

Podsticaj na primanje islama;
Ukazivanje na veliku Allahovu nagradu koja oekuje vjernike;
Smrt na Allahovom putu brie grijehe;
Iskrenom tevbom se oprataju svi grijesi, pa ak i ubistvo;
Ibn Abdul-Berr, rahimehullah, rekao je: "Jedna od koristi hadisa
jeste to da e u Dennet ui svaki onaj koji pogine na Allahovom
putu";
Podsticaj na borbu na Allahovom putu (dihad) ;
Odgovor onima koji negiraju Allahovu savrenu osobinu smijeha.

El-Mu'minun, 109-111.
252

SVOJSTVO ZADIVLJENOSTI (UENJA)

Prvi hadis: Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah se
udi tome kako Njegovi robovi izgube nadu u kiu; gleda u njih i smije se
jer zna da je izlaz blizu." 1

uenje moe imati dva znaenja:

Prvo, kada se tim postupkom eli pohvaliti poinilac nekog djela,
tako to e to biti znak zadovolj stva tim postupkom (djelom) ;

Drugo, kada se eli pokuditi i ukoriti poinilac nekog djela.

Takoder, postoje dvije vrste uenja:
Prva vrsta: uenje prouzrokovano neznanjem. Nekada se ovjek
udi neemu ne znajui uzrok toga, poput toga da se neto neoekivano
desi, pa se tome zaudi.

Druga vrsta: uenje neemu uz posjedovanje potpunog znanj a o

tome.
Uenjaci navode primjer za ovu vrstu uenja: Nekada ovjek ivi
u mjestu iji stanovnici nemaj u visoke ambicije i veliku preokupaciju
ahiretom, ali ovaj ovjek svaki dio dana i noi pokuava uraditi neki hajr:
ponavlj a naueno, ili ui neto novo, ili ini neki drugi ibadet, udjeljuje
sadaku i sl. Ovakvom se ovjeku Allah, tebareke ve te'ala, udi, dok prva
vrsta uenja ne dolikuje Uzvienom, jer je to osobina manjkavosti.
Uzvieni Allah posjeduje apsolutno znanje o svakoj stvari, zna ta je bilo,
ta e biti i ono to nije bilo, kada bi bilo, On bi znao kako bi bilo. Oni
koji negiraju Allahu osobine ili ih krivo tumae kau: "Allah se ne
opisuje svojstvom uenja, jer je to svojstveno samo onome ko se udi
neemu, nakon to nije imao znanje o tome (nij e mu prethodilo znanje o
tome) . Naravno, ovakva tvrdnj a je netana i suprotstavlja se jasnim
hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima on, sallallahu
alejhi ve sellem, opisuje Uzvienog Allaha ovom savrenom osobinom.

Navedeni hadis utvruje i potvruje svojstvo uenja, svojstvo

smij eha i svojstvo pogleda, svojstva kojim se Uzvieni opisao u
sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Ahmed i Ibn Made, a ejh Ibn Tejmijje, rahimehullah, smatra ga dobrim.

253

SVOJSIVft 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Rezultat uenja koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, pripisao Allahu, delle anuhu, jeste Njegova milost. To je
jo jedan vid Njegovog savrenstva. Pripisujemo Mu ovo svojstvo i
tvrdimo da nije slino uenju stvorenja. Dakle, Allah, delle
anuhu, odredio je da iza teke situacije doe izlaz, poslije tekoe
olakica i da nevolji doe kraj. Onaj ko se strpi, te ponizno i sa
velikom nadom moli Milostivog, On e mu dati od Svoje
neizmjerne dobrote ono to ne moe ni zamisliti.

Ljudske potrebe i uenje dove takoer su uzroci Njegove milosti.

Njeno je sputanje nakon velike sue trag Allahove, delle anuhu,
dobrote. To su svojstva Allahovih, tebareke ve te'ala, radnji
(djela) , kao to navedene osobine potvruju i drugi hadisi.

lzubiti nadu u Allahovu milost je jedan od velikih grijeha.

Drugi hadis:

Od Ukbe b . Amira, radijallahu anhu, prenosi se da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se udi mladiu koji

nema mladalaku strast." 1 U komentaru ovog hadisa, uenjaci kau:
"Uzvieni Allah udi se ovom mladiu, koji je pun snage, energije,
posjeduje strast i raznovrsne prohtjeve, ali i pored svega, on se suzdrava i
ne ini nepokornost, niti ini veliki grijehe."
Od Ukbe b. Amira, radijallahu nahu, prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se udi (divi i smatra

Trei hadis:

velikim njegov postupak) obanu koji uva ovce po planinskim

vrhovima, zatim proui ezan za namaz, pa klanja, i tada Allah kae:
'Pogledajte Moga roba, ui ezan i klanja bojei se Mene! Ja sam mu
oprostio i uvest u ga u Dennet."' 2
U komentaru hadisa u djelu

Avnul-ma'bud navode se neke koristi

navedenog hadisa:
Jedna od koristi uenja ezana u ovakvoj prilici jeste
da se
melekima i dinnima nagovijesti nastupanje namaskog vremena, jer i oni

imaju namaz koji obavljaju;

Kada osoba proui ezan i klanja sama, u tom trenutku s njom
klanjaju meleki i ima nagradu klanjanja u dematu;

Ahmed, Et-Taberani, Ibn Mubarek u Ez-Zuhdu, Ebu Ja'la. ejh uajb Arnaut
kae da je hasen li gajrihi, takoer imam Es-Sahavi smatra ga dobrim u El
Mekasidul-hasene i El-Hejsemi u Medme'u-zevaid.
2 En-Nesai, Ahmed, Ebu Davud. ejh Albani kae da je vjerodostojan.
254

SVOJS1Vft 1'\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

Allah se udi takvom robu govorei i ponosei se pred melekima i

onima koji su Mu bliski (el-mukarrebinima) : "Pogledajte Moga roba, ui
ezan i klanja bojei se Mene! Ja sam mu oprostio i uvest u ga u
Dennet."

Jedna od stvari koja upuuje na poast ukazanu ovom ovjeku

jeste i Allahovo obraanje melekima i rijei: "Pogledajte Moga roba ... " ;

Rijei: " ... ui ezan i klanja bojei se Mene", tj. strahujui od Moje
kazne, a ne da bi ga neko drugi vidio;

Hadis potvruje da je mustehab - pohvalno prouiti ezan i

ikamet kada osoba klanja sama;

Namaz je uzrok brisanja grijeha. U hadisu je reeno: "Ja sam mu

oprostio", a Allah, tebareke ve te'ala, u Kur'anu kae:

1 ,;:-tT i; ,: ,-: ----.u

"

o! J1T z; Wjj _;l;JT j), aT Ah

",

"

"

"

""

"l

obavljajte namaz poetkom i krajem dana, i u prvim asovitna

noi! Dobra djela zaista ponitavaju rava. To je pouka za one koji
pouku ele." 1
Jedan od dokaza za svojstvo Allahovog uenja jeste i ajet u kojem
Uzvieni Allah kae:

"Ti se udi, a oni se mgaju."2

U komentaru ovog ajeta, imam Et-Taberi, rahimehullah, rekao je:
"Postoje dva poznata kiraeta (uenja) ovog ajeta kod uenjaka kiraeta.
Veina stanovnika Kufe uilaje drugi kiraet, s dammom na slovu

ta: bel adibtu, tj. Allah se udi postupku murika, kako su mogli pored
Njega druge Mu smatrati ravnim i poticati Njegovu Objavu, a pritom se
izrugivati.

Hud, 114.

2 Es-Saffat, 12.

255

SVOJS1Vft 1'\ILOSTIVO<i / 5anet R.ami

Dok su stanovnici Medine, Basre, i neki stanovnici Kufe, uili: bel

adibte, s fethom na slovu ta, tj. : 'Ti se divi, o Muhammede, a oni se
rugaju ovom Kur'anu.'
Ispravno je kazati da su oba ova kiraeta ispravna i jako poznata.
Shodno tome, kako god da ovjek proui, ispravno je postupio. Ako
neko kae: 'Kako mogu biti ispravna oba kiraeta, a njihovo znaenje se
razlikuje?' Odgovor je da, i pored toga to se znaenje razlikuje, oba
ukazuju na ispravno znaenje.
Muhammed, alejhis-selam, divio se fadiletima, dobru i blagodatima
koje mu je podario Uzvieni, a murici su se izrugavali njemu. Isto tako,
Uzvieni Allah se udi veliini onoga to izgovaraju mnogoboci o Allahu
(tj. silini njihovog nijekanja) , a oni se, u isto vrijeme, izruguju Objavi." 1
etvrti hadis: Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se udi ljudima koji
ulaze u Dennet u lancima. "2

Postoji znaenje da se udi onima koji ulaze u islam u lancima, tj.

islam je nazvao dennetom, jer je islam uzrok ulaska u Dennet.

To pojanjavaju hadisom od Ebu Hurejre, radij allahu anhu, u

kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o ajetu: "Vi ste
najbolji od svih koji su se ikad pojavili", rekao: " . . . Najbolji ljudi (u
odnosu) prema drugim ljudima. Dovedete ih s lancima na njihovim
vratovima, da bi uli u islam."3
Jedno od znaenja jeste da se aludira na muslimanske borce koji
padnu u ropstvo i umru kao muslimani u okovima neprijatelja.

Tree znaenje jeste da se aludira na nemuslimane koji su se

borili protiv muslimana i bili zarobljeni i okovani u lance, a nakon
boravka i posmatranja kako ive muslimani, takvi su odluili i prihvatili
islam, i nakon toga e ui u Dennet.

Iz ovoga vidimo da su islamska osvajanja bila puna berieta i veliki

hajr za njih, s jedne strane gledita, a s druge, da cilj borbe (dihada) nije
porobljavanje ljudi, uzurpiranje i otimanje zemlje, ve irenje vjere i

Et-Taberi, Tefsir.

2 El-Buhari.
3 El-Buhari.

256

SVOJSlVfl i'\ILOSTlVO<i / 5anel R.ami6

blagostanja u svim krajevima svijeta. Danas mnogi pokuavaju plasirati

miljenje o tome da je cilj islamskog osvajanja bilo porobljavanje i
otimanje tuih dobara, ali ko iole upozna islam, shvatit e da je ta
tvrdnja netana, jer postoji veliki broj hadisa koji demantiraju takvo
miljenje, poput hadisa koji podstiu na osloboenje roba i sl. Jer, kada su
zarobljenici vidjeli bratstvo, samilost, solidarnost muslimana, potenje i
pravdu kojom su se odlikovali, to ih je potaknulo da prihvate islam i
postanu muslimani.

Peti hadis: Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se

da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na Gospodar
se udi dvojici ljudi: ovjeku koji u toku noi ustane iz postelje,
ostavljajui svoju suprugu i postelju kako bi obavio namaz, i tada na
Gospodar kae melekima (ponosei se njime) : 'Pogledajte ovog Mog
roba, ostavio je postelju i svoju suprugu radi namaza, velike elje i enje
za onim to je kod Mene (od nagrade) i velikog straha od Moje kazne.'
Na Gospodar se udi ovjeku koji se bori na Allahovom putu, pa njegovi
drugovi budu poraeni, a on, znajui koji je grijeh bjeanja s bojnog polja,
vrati se na poprite, a zatim pogine. Tada Uzvieni Allah (ponosei se
njime) kae melekima: 'Pogledajte ovog Mog roba, vratio se na poprite iz
velike elje i enje za onim to je kod Mene od nagrade i velikog straha
od Moje kazne ! '" 1

esti hadis: Prenosi se od Abdullaha b . Mes'uda, radijallahu anhu,

da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na Gospodar se udi
ovjeku koji se bori na Allahovom putu, pa njegovi drugovi budu
poraeni, a on, znajui koji je grijeh bjeanja s bojnog polja, vrati se na
poprite, a zatim pogine. Tada Uzvieni Allah (ponosei se njime) kae
melekima: 'Pogledajte ovog Mog roba, vratio se na poprite iz velike elje
i enje za onim to je kod Mene od nagrade i velikog straha od Moje
kazne, borei se sve do smrti."'2

Sedmi hadis: Od Alije b. Rebi'a se prenosi da je rekao: "Gledao

sam Aliju, radijallahu anhu, kako se penje na svoju jahalicu. Kad je
zakoraio nogom da uzjae, ree: 'U ime Allaha.'

Kad se popeo ree:

'Hvala Allahu! ', a zatim ree :

1 Ahmed, Ibn Hibban, El-Bejheki, Et-Taberani. Vjerodostojnim ga smatraju El

Hakim i imam Ez-Zehebi. ejh uajb Arnaut kae da je vjerodostojan.
2 Ebu Davud. ejh Albani kae da je hadis dobar.

257

SVOJSIVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel R,ami

0 j j b_lj .,4} j I llA GJ <.SI

"'

. ....

"'

.,

. ....

...

"'

"'

dJ

'Uzvien neka je Onaj koji nam je ovo potinio, mi to sami ne bismo

mogli postii, i mi emo se sigurno Gospodaru svome vratiti!' 1,
a zatim: 'Hvala Allahu', izgovorivi to tri puta. 'Allah je najvei'
tri puta, a potom je rekao: 'Slavljen neka si Ti. Nema istinskog boga osim
Tebe, ja sam prema sebi nasilje poinio, pa mi oprosti! ' Tada se
osmjehnuo. Upitao sam ga: 'Zato si se nasmijao, o vladaru
pravovjemih?' On, radijallahu anhu, na to mi odgovori: 'Vidio sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako ini ovako kako
sam ja uradio, pa se nasmijao. Ja sam upitao: 'Zato si se nasmijao, o
Allahov Poslanie?' Na to mi je, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio:
'Uzvieni i Velianstveni Gospodar zadivi se Svome robu kad izgovori
'Gospodaru moj, oprosti mi', i rekne: 'Moj rob je spoznao da

rijei:

grijehe ne moe oprostiti niko osim Mene ! "'2

Neke koristi iz navedenih hadisa:

Potvrivanje i utvrivanje osobine uenja;

Potvrivanje Allahovog rububijjeta i uluhijjeta (gospodarstva i

jednoe) ;
Potvrivanje svojstva Allahovog pogleda kojim gleda Svoja
stvorenja;

Potvrivanje svojstva smijeha;

Dokaz da nakon tekoe dolazi olakica;
Allahova blagost prema robovima;

Odgovor onima koji negiraju svojstva ili ih krivo tumae, poput

dehmija, mu'tezila i onih koji ih slijede u tome;

Potvrivanje svojstva znanja;

Potreba stvorenja za neim je jedan od uzroka Allahove milosti

prema njima;

Znanje o sputanju kie pripada samo Allahu, samo On zna kada

e kia pasti;

Obaveza je imati lijepo miljenje o Allahu;

t Ez-Zuhruf, 13- 14.

2 Ehu Davud, a ejh Albani ga smatra vjerodostojnim.

258

SVOJSNfl MILOSTIVO<i / 5anel R.ami

Potvrivanje Allahove savrene snage;

Allahova milost, dobrota i izlaz su jako blizu i nisu daleko, kada
odlui da uini neto, samo kae: "Budi!", i ono biva;
Odgaanje kie nije iz igre i zabave, ve postoji Allahova potpuna
mudrost u tome, a to je da se stvorenja okrenu Njemu, da od Njega trae,
da Njega mole, ostavljajui grijeenje;
Allah iskuava stvorenja i nedaama i blagostanjima.

259

SVOJSTVO NOGE I STOPALA MILOSTIVOG

Ibn Huzejme, rahimehullah, rekao je: "Uzvieni Allah u Kur'anu,

opisujui nevjernike koji dozivaju i mole druge mimo Allaha, subhanehu
ve te'ala, rekao je, makar to i ne bilo pravo mu'atillima dehmijama,
onima koji ne vjeruju u svojstva naeg Stvoritelja, azze ve delle, kojima
se opisao u Kur'anu i sunnetu Svoga odabranog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem:
M

""f
" ' " " , f ' t ' f 1-- -: - L< f -- , f 1-- -: , l 'f
, f 1'T--- --.:...

.>
...". 'T- u ..
...". 'T- u u-:-.;
\

,.

J.

..

J.

""'

J.

.. J.

...
J."'. .. ('--_it""'-9
. J
,'\.:.. . -.l
J

:. 9
r op
J.

a.

""

J. 1.r
',1

""

.. .u

..
J. .. , .. .u
l&J. .i.,.. u
,: ..t
":f
--.:...> 1 -'1 "
'T; -:

'Imaju li oni noge da na njima hodaju, ili ruke da njima hvataju,

imaju li oi da njima gledaju, ili ui da njima uju? Reci: 'Zovite
boanstva vaa, pa protiv mene kakvo hoete lukavstvo smislite i ne
odugovlaite.'1 Uzvieni nas ui da onaj koji nema noge, ruke, oi,
svojstvo sluha, takav je poput ivotinja, ak i gori od njih. Mu'atilli dehmije (koji negiraju svojstva Allaha, delle ve 'ala) su gori od
idova, krana, medusija i ivotinja."2

ejh Muhammed b. Halil el-Herras, u komentaru ovih rijei, rekao

je: "Ovdje imam Ibn Huzejme, rahimehullah, govori o lanim
boanstvima murika (mnogoboaca) , ukazujui na njihovu nitavnost i
nedostatke koje imaju pri sebi, jer ne posjeduju ni noge, ruke niti
svojstvo sluha, vida. U ovom ajetu se ne navodi poreenje murika sa
ivotinjama, ali se u drugom ajetu, u istoj suri, navodi njihovo poreenje
sa ivotinjama. Uzvieni Allah kae u istoj suri:
.. J. .. . ...
"lJ-- ,'T;
,r--.>
--.:...
..

1:::.

... ,

..

.....

., ""

...

l
" t:_
... t

, .. ..
Gl"
.; ..ii.JJ"
J ..

..... ..
tt
t
J.

"l...J... ,'T;
, --: '-:l ..w:r 1 1--'T; u
-: " ... .. ... ':l .uu. 1.. 1 .. ,r-: " .. " ':l
. " .. 1
... u
..' :
...... , .. ..... J. J.
._:_>l
fiji

, -:_ 1 ..

J.J.
"l <-r. ':JI"
'1 ..r
: Ll
": ..
':J 6
J

... {

.u

..

... {

'Mi smo za Dehennem mnoge dinne i ljude stvorili; oni pameti

imaju - a njima ne shvaaju, oni oi imaju - a njima ne vide, oni ui

t El-A'raf, 195.
2 Kitabut-tevhid.

260

SVOJSTVft 1'\llOSTIVO<i / 5anel R.ami

imaju a njima ne uju; oni su kao stoka, ak i gori - oni su zaista

nemarni.' hc Z
-

Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dehennem e nastaviti da govori:
'Ima li jo?', sve dok Gospodar moi i veliine ne stavi na njega Svoje
stopalo. Tada e on rei: 'Dosta! Dosta, tako ti Tvoje moi! ' I (dijelovi
Dehennema) zbit e se jedan u drugi."3
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Stalno e se u nju (Vatru) bacati, a ona e
govoriti: 'Ima li jo?', sve dok Gospodar svjetova na nju ne stavi Svoje
stopalo. Tada e se ona skupiti i rei: 'Dosta je, dosta je, tako mi Tvoje
moi i plemenitosti! ', a Dennet e jo uvijek imati slobodnog prostora,
dok za njega Allah ne stvori stvorenja (ljude) , a onda ih ne nastani u
njegov preostali (dennetski) dio. "4
Allah, tebareke ve te'ala, kae:

"Na Dan kada upitamo Dehennem: 'Jesi li se napunio?', on e

odgovoriti: 'Ima li jo?"'5
Uzvieni obavjetava da e On upitati Dehennem na Sudnjem
danu: "Jesi li se napunio?", a to je zbog toga to je On njemu obeao da
e ga napuniti mnogim dinnima i ljudima:

"l

ispunit e se rije Gospodara tvoga: 'Napunit u, zaista,

Dehennem dinnima i ljudima - zajedno!"'6

El-A'raf, 179.
2Kitabut-tevhid, verifikacija ejh Muhammed b. Halil el-Herras.
3 El-Buhari, Muslim.
4 El-Buhari.
5 Kaf, 30.
6 Hud, 119.
t

261

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5aoo R.am;6

"Ali Ja sam ve istinu rekao: 'Napunit u, zaista, Dehennem

dinnima i ljudima zajedno."' 1

Uzvieni e narediti da se oni koji su zasluili kaznu bace u

Dehennem, a Dehennem e upitati: "Ima li jo?", tj. da li je ostalo jo
ta to bi me napunilo? Na ovakvo razumijevanje upuuje tok ajeta, a
potvruju to i hadisi. Za to vrijeme e u Dennetu biti mjesta da e Allah
stvarati nova stvorenja koja e tu nastaniti.
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Raspravljat e se Dennet i
Dehennem, pa e Dehennem rei: 'Meni su pripali oholnici i silnici! ' 'A
ta je sa mnom? Meni su pripali samo slabi i nemoni! (ovo u oima ljudi,
a ne kod Allaha, kod Njega su oni na visokim stupnjevima)', odgovorit
e Dennet. Tada e Uzvieni Allah rei Dennetu: 'Ti si Moja milost;
preko tebe Ja milost Svoju iskazujem onome kome hou od Svojih
robova! ', dok e Vatri rei: 'Ti si Moja kazna; preko tebe Ja kanjavam
onoga koga hou od Svojih robova! ' I jedan i drugi bit e napunjeni. to
se Dehennema tie, on e biti napunjen onoga trenutka kada On
(Allah) stavi Svoju nogu, a Dehennem uzvikne: 'Dosta je, dosta je! '
Tada e se napuniti, a njegovo dijelovi bit e zbijeni jedan na drugi, a
Uzvieni Allah nikome od Svojih robova nee nepravdu uiniti. A to se
tie Denneta, Uzvieni e Allah za njega stvoriti stvorenja (kojima e ga
napuniti) . " 2
U predaji imama Ahmeda, od Ehu Seida el-Hudrija, radijallahu
anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ponosit e se Dennet i Dehennem, pa e Dehennem rei: 'Meni su
pripali oholnici i silnici, kraljevi (vladari) i ugledni! (ovo u oima ljudi, a
ne kod Allaha) .' 'Meni su pripali samo slabi, nemoni i siromani! (ovo u
oima ljudi, a ne kod Allaha, kod Njega su oni na visokim stupnjevima) .'
Tada e Uzvieni Allah rei: 'Ti si Moja kazna; preko tebe Ja kanjavam
onoga koga hou od Svojih robova! ', dok e rei Dennetu: 'Ti si Moja
milost; koja sve obuhvata! ' I jedan i drugi bit e napunjeni. Stalno e se u
nju (Vatru) bacati, a ona e govoriti: 'Ima li jo?', pa e se ponovo u nju
(Vatru) bacati, a ona e govoriti: 'Ima li jo?' Zatim e se u nju (Vatru)
bacati, a ona e govoriti: 'Ima li jo?', sve dok joj ne doe Gospodar,

t Es-Sedde, 13.
2 El-Buhari.

262

SVOJSlVft /'\llOSTIVO<i / 5ane( Rami

tebareke ve te'ala, i na nju ne stavi Svoje stopalo. Tada e se ona skupiti

i rei: 'Dosta je, dosta j e ... "'1
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, kae: "Poslanikove, sallallahu
alejhi ve sellem, rijei:
,
'J Ji
J

lA il jh
l..r""

,
J

!}t

'Stalno e se u nju (Vatru) bacati, a ona e govoriti... ', ukazuju na

to da e se to dogoditi na Sudnjem danu, u danu kada e ljudi i kamenje
biti bacani u Dehennem, kao to Uzvieni kae u Kur'anu:
"

{ ..J

..ifl 3j lj 8 1 LA.)_,ij l j8 1 1 U
"

,.,

"

"

" J J

lt.,

"

J "

'Onda se uvajte Vatre za nevjernike pripremljene, ije e gorivo biti

ljudi i kamenje'2,

dok drugi kau da e se samo ljudi bacati tog dana, a da se kamenje

ve nalazi u Dehennemu, a Allah najbolje zna! "3 Oni e biti bacani
ponteni i prezreni, snano, uz pogrdu i prijekor:
5 .. .. " l5 U
'lJl y
..l .. \
"' , "'

"Na Dan kada e grubo u vatru dehennemsku biti gumuti."

u
t;; .)81
"

J '".

.,

._. .,

"

"Ovo j e vatra koju ste poricali. (Ovo e biti govor Zebanija, uvara
Dehennema, a sve uz pogrdu i prijekor)

Pa, je li ovo arolija, ili vi ne vidite?

': ;:.; !. uJ..)":'"""

': '.-:i" J

..

Jr.

.._(:-'1
r-

.. "'

_,.....,

,:
i
J

'1 Jf i.J.r.::Pli LA
'-' '-T
'

-J

Prite se u njoj, isto vam je trpjeli ili ne trpjeli - to vam je kazna za

ono to ste radili.4

Ahmed.
2 El-Bekare, 24.
3 erhu Akidetul-Vasitijje.
4 Et-Tur, 14-16.
1

263

SVOJS!Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5ane1 Rami

..... .:U
..r.. .,

.,

J .,
,

,., _

,.., , b.
"' " t"'t..:., ..t" t" ;. ., :d..,1 _

.. G q t<;
., .. ..."w
"T""j>
,

, ., .,

(...r
"Kad god se koja gomila u nj baci, straari u njemu e je upitati: 'Zar
nije niko dolazio da vas opominje?"' 1
'

Koristi iz navedenih ajeta i hadisa

U navedenim ajetima i hadisima nalazi se dokaz da je Vatra

(Dehennem) ve stvorena i da posjeduje mo govora, odnosno da
govori, to ukazuje na savrenstvo Allahove moi i da On,
tebareke ve te'ala, odreuje i stvara, i daruje mo govora kome On
hoe.
Odgovor mu'atillima, e'arijama i svima onima koji iskrivljuju
znaenje rijei, a koji tvrde da rije ridlu, koja je dola u hadisu,
ima znaenje grupe ili skupine ljudi, ili da rije kadem ima
znaenje: mukaddim , onaj koji predvodi skupinu prema Vatri, a sve
ovo je netano i neprihvatljivo.

Ispravni selefi nisu tako shvatili navedene erijatske tekstove, ve

su tvrdili da rije ridlu ima znaenje noge, a kadem znaenje stopala.

Hadisi potvruju svojstvo noge i stopala, koje su stvarne osobine

Uzvienog Allaha, onako kako to dolikuje Uzvienom Stvoritelju,
bez ulaska u kakvou istih, bez poistovjeivanja i poreenja sa
svojstvima stvorenja.
Potvrivanje svojstva snage i moi;
Utvrivanje svojstva govora (da Allah govori) ;
Potvrivanje proivljenja nakon smrti, sakupljanja ljudi na
maheru, obrauna, nagraivanja ili kanjavanja za uinjena djela;
Poticaj na injenje dobrih djela;
ovjek treba da se uva i pazi, da strahuje od strane Vatre, i onog
Dana i trenutka kada ona (Vatra) kae: "Ima li jo?", da ne bi bio
baen poput onih koji budu bacani u dehennemske provalije.

ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao je: "Hadis utvruje

Allahovu neizmjernu dobrotu prema stvorenjima. Uzvieni Allah
zagarantirao je da e se Dehennem napuniti ljudima i dinnima.
"

, t

.,

.l

.,

,_.

., " "

., i. ,

'-!'LJ lj u
t El-Mulk, 8.
264

SVOJSNft /'\llOSTIVO<i / 5arnM Rami

'l ispunit e se rije Gospodara tvoga: Napunit u, zaista, Dehennem

dinnima i ljudima - zajedno!"'1

Kada stanovnici vatre uu u Dehennem, ostaje opet Allahova

dobrota, jer e ona (Vatra) kazati: 'Ima li jo?' Tada e Uzvieni staviti
na nju Svoje stopalo, a ona e se skupiti i rei: 'Dosta je, dosta je', jer e
se tim stiskom popuniti. Ovo je vid Allahove dobrote, jer u suprotnom,
On je kadar stvoriti nova stvorenja i na takav nain napuniti
Dehennem. Ali, Uzvieni nee nikog kazniti bez prethodnog grijeenja,
to nije sluaj sa Dennetom i njegovim stanovnicima, jer kada
stanovnici Denneta uu u Dennet, ostat e praznog mjesta, nee se
popuniti, pa e Allah na Sudnjem danu stvoriti nova stvorenja kojima e
napuniti Dennet, iz Svoje neizmjerne milosti i dobrote! "2
DOKAZI KOJIMA SE POTVRUJU DVA STOPALA
UZVIENOG ALLAHA, TEBAREKE VE TE'ALA
Od Seida b. Dubejra i Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi da je
rekao: "Kursijj je mjesto dva stopala Uzvienag Allaha, a veliina Ara ne
moe se izraunati", a u dugoj predaji od Ibn Abbasa, radij allahu anhu,
navodi se: "Kursijj je mjesto dva stopala Uzvienog Allaha, dok veliinu
Ara ne poznaje niko osim Uzvienog Allaha."3
Ehli-sunnet tvrdi, na osnovu ovih predaja, da Uzvieni Allah
posjeduje dva stopala, onako kako to dolikuje Njegovom velianstvu i
uzvienosti. Imam Ehu Ubejde el-Kasim ibn Sellam, rahimehullah, rekao
je:
"Hadisi koji govore o svojstvu smijeha naeg Gospodara i da se
Dehennem nee napuniti sve dok Uzvieni Allah ne stavi Svoje stopalo
na njega, da je Kursijj mjesto dva stopala, sve ove predaje su istina,
prenijele su ih povjerljive osobe, prenosioci hadisa (sikat) , ali kada
budemo upitani o pojanjenju i tumaenju ovih predaja, mi ih ne

t Hud, 119.

2 erhu Akidetul-Vasitijje.
3 Imam Ed-Darimi u Reddu ala Bir El-Merisi, Ibn Huzejme u Et-Tevhid, ElHakim u El-Mustedreku, Et-Taberani u Tefsiru, imam Ez-Zehebi u Et-Tehlisu,
imam Ed-Darekutni u Es-Sifot, Ibn Mende u Reddu alel-dehmijje, Ibn Kesir u
Tefsiru, imam El-Hejsemi u u Medme'uz-zevaid i kae da je lanac prenosilaca
vjerodostojan.

265

SVOJSlVft /'\llOSTIV(){j / 5ane1 Rami.

tumaimo, jer nismo zatekli nikog ko ih je tumaio." 1 Stalna komisija za

izdavanje fetvi u Saudijskoj Arabiji kazala je sljedee: "Obaveza je
potvrditi sve ono to je Uzvieni Allah potvrdio za Sebe, poput dvije
ruke, dva stopala, prstiju i ostalih osobina kojima se Uzvieni opisao, a
koje su prenesene u Kur' anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, onako kako to dolikuje Njegovoj uzvienosti, tebareke ve te'ala,
bez negiranja, iskrivljivanja znaenja, ulaska u kakvou, poistovjeivanja
i poreenja sa osobinama stvorenja. Uzvieni Allah je rekao:

(,.t ., (-Jj :u.J:! (-Jj (-J

J. J.

"

J.

"

""

t J. ""'

Q l Jll o l Jli _JA Jj

J.

J.""'

J.

J.

Q i
'Reci: On je Allah - jedan! Allah je utoite svakom! Nije rodio i
roen nije, i niko Mu ravan nije!'2
J. -

T r
J
_"'rT
w
...

A.-

'Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi.'3

..

" ,

..

Sva ova svojstva su stvarna svojstva i nisu u prenesenom znaenju,

a ono to nije potvreno u Kur'anu i sunnetu obaveza je ostaviti."
Potpisnici fetve - sastav kolegija: ejh Bekr Ehu Zejd, rahimehullah,
Abdul-Aziz Ali ejh, Salih el-Fevzan, Abdullah b. Gudejan i ejh Abdul
Aziz b. Abdullah b. Baz, rahimehullah.

1 El-Bejheki u El-Esma'u ve siffot, Ibn Abdul-Berr u Temhidu.

2 El-Thlas, 1-4.
3 E-ura, ll.
266

SVOJSTVO DLANA, AKE, PRSTIJU

I JAGODICA MILOSTIVOG
Do sada smo na mnogim mjestima potvrdili da istinski sljedbenici
selefus-saliha,

ispravne metodologije,

potvruju

svojstva Uzvienog

Allaha koja su spomenuta i prenesena u Kur'anu i sunnetu Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem. Potvrena svojstva Milostivog jesu svojstva
ake, dlana, prstiju i jagodica Milostivog, koja su utvrena erijatskim
tekstovima. Svojstvo ake potvreno je Kur' anom i sunnetom, dok su
svojstva dlana, prstiju i jagodica potvrena u sunnetu Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Obaveza svakog vjernika jeste da potvrdi i
prihvati sve ono to se o Allahovim savrenim svojstvima prenosi u
Kur'anu i sunnetu, bez negiranja, krivog tumaenja, poistovjeivanja i
poreenja sa stvorenjima i ulaska u kakvou istih. Savrene osobine
Uzvienog Allaha potvruju se onako kako to dolikuje Njegovoj
uzvienosti i veliini! Postoje oni koji negiraju Allahove uzviene
osobine, tako da za osobinu prstiju Milostivog kau, ubacujui ubhu
(sumnju) :

"To

je nemogue potvrditi, jer je potvrda te osobine dola u

predaji od strane jevrejskog rabina, a ne od Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem." Ovo miljenje se u potpunosti odbacuje, jer dokaz nisu rijei
jevreja, ve sama potvrda tog govora od strane naeg Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Informacija sa kojom je doao rabin, potvrdila
je samo ono to smo ve imali u naem erijatu, a da je kojim sluajem to
bilo suprotno naem erijatu, onda bi se u potpunosti odbacilo. Kada se
neki podaci i informacije koje dolaze od jevreja i krana ne
suprotstavljaju erijatu, ali ih takoer erijat ne potvruje, tada mi niti u
to vrsto vjerujemo, a niti negiramo, odnosno to kod muslimana nema
neku posebnu vanost. Svojstvo prstiju Milostivog potvreno je u
predajama koje je izravno izrekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kao to emo navesti u narednim redovima.

267

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVCXi / 5anel R_ami

OSOBINA AKE I PRSTIJU MILOSTIVOG

'

.,

J
.,

.,
J
lj .:1 1 \ _,
lj
if.}
._:..,
,l

.,

.,_,

.,

.,

JJ

",

.,

d .,

,_,

" ., ..
.,

.,

.:- ..U J>

.,

J .,

.,

.,

J .,

.,

rJ

l IJ.; ..U C.j

"" ,l

.,

, .,

J -' .:..;::).,;!
._;_).P..
,.
....,..,

"'

",

"Oni nisu veliali Allaha onako kako Ga treba veliati; a itava e

Zemlja na Sudnjem danu u aci Njegovoj biti, a nebesa e u desnici
Njegovoj smotana ostati. ist neka je On i uzvien iznad onih koje
Njemu smatraju ravnim!"1
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "uo
sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: 'Allah,
subhanehu ve te'ala, u aci e drati Zemlju i smotati nebesa na Sudnjem
danu Svojom desnicom, a zatim e rei: 'Ja sam Istinski Vladar, gdje su
zemaljski kraljevi?'"2
U predaji imama El-Buharija u kojoj se spominje prelazak preko
Sirat-uprije i zauzimanje - efat, navodi se: "Kada vide da su se oni
(vjernici) spasili, a da su im braa ostala, rei e: 'Gospodaru na, naa su
braa klanjala s nama, postila s nama i radila zajedno s nama! ' Uzvieni
Allah e im kazati: 'Otiite i izvadite svakoga u ijem srcu naete imana
tekog koliko jedan zlatnik', a Allah e zabraniti vatri da pri njihova
tijela. Oni e otii do njih, neki e ve biti u vatri u visini svojih stopala,
a neki do polovice potkoljenica - pa e izvesti one koje prepoznaju. Kada
se vrate, On e im rei: 'Otiite i izvadite svakog u ijem srcu naete
imana tekog koliko pola zlatnika! ' Oni e opet izvesti one koje
prepoznaju i vratiti se, ali e Uzvieni jo jednom rei: 'Otiite i izvedite
svakoga u ijem srcu naete imana tekog koliko jedan trun!' Tako e
oni opet izvesti one koje prepoznaju." Kae (Ehu Seid) : "Ako mi ne
vjerujete, prouite onda ajet: 'Allah nee nikome ni trunku nepravde
uiniti: dobro djelo On e umnogostruiti."'3 Potom e se zauzimati
vjerovjesnici, meleki i vjernici, pa e na kraju Silni rei: 'Ostalo je jo
Moje zauzimanje! ' Zahvatit e akom i iz Vatre izvaditi ljude koji e biti
nagorjeli.

t Ez-Zumer, 67.
2 El-Buhari, Muslim.
3 En-Nisa, 40.
268

SVOJS!Vft /'\ILOSTIVO<i / 5arwl R.ami

Oni e biti sputeni u jednu rijeku kod ulaza u Dennet, koja se

zove Voda ivota, pa e poeti bujati na njenim obalama kao to buja
zrnevlje to ga nanosi bujica. To ste sigurno ve vidjeli uz neku stijenu ili
drvo. Ono to bude izloeno suncu, to pozeleni, a ono to bude u tami,
ostane bijelo. Kada izau, bit e poput bisera, a na vratove e im se
staviti ogrlice. Potom e ui u Dennet, a dennetlije e kazati: 'To su oni
koje je Milostivi oslobodio; On ih je uveo u Dennet bez ijednog
uraenog djela, bez ijednog uinjenog dobra!' 'Vama pripada sve to
vidite i jo toliko! ', bit e im reeno." 1
Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzvieni Allah uzeo je Svojom akom
pregrt i rekao: 'Ovi su za Dennet Mojom milou', a zatim je uzeo
Svojom akom pregrt i rekao: 'A ovi za Dehennem."'2
Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Doao je uevrejski) sveenik Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i rekao: 'Muhammede, Allah e staviti nebo na prst, Zemlju na
prst, brda na prst, drvee i rijeke na prst i ostala stvorenja na prst, pa e
onda pokazati Svojom rukom i rei: 'Ja sam Istinski Vladar! ' Na to se
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasmijao i prouio: 'Oni ne
veliaju Allaha onako kako Ga treba veliati. "'3
U drugoj predaji stoji:
Jedan idovski rabin doao je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
i rekao: "Kada nastupi Sudnji dan, Allah e drati nebesa na jednom
prstu, zemlje na prstu, vodu i vlanu zemlju na prstu i ostala stvorenja na
prstu, pa e ih jako zadrmati i rei: 'Ja sam Vladar! Ja sam Istinski
Vladar! ' Vidio sam kako se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasmijao
tako da su mu se ukazali kutnjaci, udei se i potvrujui njegove rijei.
Potom je prouio: 'Oni ne veliaju Allaha onako kako Ga treba
veliati. . . ', sve do rijei: ' . . . Njemu smatraju ravnim."'4

t El-Buhari.
2 El-Bejheki u El-Kada' vel-kader, Ibn Huzejme u Et-Tevhidu, Ibn Ebu Asim u Es
Sunne, Ibn Betta u El-Ibanetul-Kubra.
3 El-Buhari.
4 El-Buhari.

269

SVOJSIVft /'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami6

Jedna od koristi hadisa jeste ta da se istina prihvata bez obzira od

koga dolazila. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasmijao se
potvrujui i prihvatajui rijei rabina.
Ovaj hadis, kako vidimo iz navedenih predaja, prenosi Abdullah b.
Mes'ud, radijallahu anhu, ali ga isto tako prenose i Abdullah b. Omer,
radijallahu anhuma, Abdullah b. Abbas i slinu predaju Ehu Hurejre.
Prenosi se od Nevvasa b. Sem'ana, radijallahu anhu, koji kae:
"uo sam Poslanika, sallallahu alej hi ve sellem, da je rekao: 'N erna srca
koje nije izmeu dva prsta Svemilosnog, ako On hoe da ga uini
pos toj anim, On e to i uiniti, a ako hoe da ga izokrene, to i uini! "',
zatim je rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio je: 'O Ti koji
srca ini postojanim (stabilnim) , uvrsti moje srce u Svojoj vjeri! '" 1
Ehu Sufjan prenosi od Enesa, radijallahu anhuma, da je kazao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, esto bi govorio: 'O Ti koji
okree srca, uvrsti moje srce u Svojoj vjeri!' uvi to, upitah: 'Allahov
Poslanie, mi vjerujemo u tebe i u ono sa ime si doao, pa da li se boji
za nas?' On ree: 'Da, bojim se jer su srca izmeu dva prsta od Allahovih
prstiju, pa ih moe okrenuti kako hoe."'2
ehr b. Haveb, radijallahu anhu, upitao je majku vjernika Ummu
Seleme, radijallahu anha: "O majko, koju je dovu najvie uio Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kada je bio kod tebe?" Ummu Seleme,
radijallahu anha, kazala je: "Poslanik bi esto dovio: 'O Ti koji okree
srca, uvrsti moje srce u Svojoj vjeri."' Kae Ummu Seleme, radijallahu
anha: "Pa sam ga upitala: 'O Allahov Poslanie, ti vrlo esto ui: Allahu moj, Ti koji okree srca, uvrsti moje srce u Svojoj vjeri?', a on
mi odgovori: 'O Ummu Seleme, nema nijednog sina Ademovog a da
njegovo srce nije izmeu dva Allahova prsta, ako hoe uini da bude na
pravom putu, a ako hoe, uini da skrene."'3
Namee se pitanje: Da li je dozvoljeno govoriti i pitati o broju
prstiju Milostivog?
Ibn Made, Ahmed, En-Nesai, Ibn Huzejme u Et-Tevhidu, Ibn Hibban. ejh
Albani kae da je vjerodostojan.
2 Et-Tirmizi, ejh Albani kae da je vjerodostojan.
3 Ahmed, Et-Tirmizi, El-Hakim spomenutu predaju ocjenjuje vjerodostojnom, a
sa njim se slau imam Ez-Zehebi i ejh Albani, rahimehumullahu te' ala.

270

SVOJSNfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Broj Svojih prstiju poznaje jedino Allah, delle delaluhu.

Navedeni rivajeti potvruju razliit broj, za to uenjaci kau da se time
htjelo ukazati na vrste stvorenja koje e Milostivi staviti na Svoj prst, a
nije se htjelo ukazati na broj prstiju Milostivog. Jedna predaja ukazuje na
est, neke predaje na pet, neke na etiri, neke na tri, to jasno upuuje na
to da se htjelo ukazati na vrste stvorenja.
ejh Ibn Usejmin, rahimehullah, rekao je: "Jednom sam bio upitan
kakav je moj stav po pitanju Allahovih prstiju i koliko ih ima, pa sam
rekao: 'Utjeem se Allahu, zar moe neko ovo da pita? ! Brate, boj se
Allaha, da li si ti obavezan da to zna i da to istrauje? ! Tvoje je da
potvrdi ono to je dolo u erijatskim tekstovima, a to je da Uzvieni
Allah posjeduje svojstvo prstiju, kao to nam je to kazao Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem. A to se tie pitanja o broju prstiju, mi ne
znamo, niti moemo o tome govoriti. Zatim sam mu kazao: Tako mi
Allaha, ti ne posjeduje veu elju za znanjem od ashaba Poslanika,
sallallahu alej hi ve sellem. Kada su uli rijei: 'Allah e staviti nebesa na
prst, Zemlju na prst ... ', da li su kazali: 'O Allahov Poslanie, da li
Uzvieni Allah posjeduje vie prstiju od navedenih?' Ne, nisu kazali, jer
su oni daleko potpunijeg edeba od onih koji e doi nakon njih u
velianju Allaha i samog respekta prema Allahu, tebareke ve te'ala." 1
SVOJSTVO DLANA I VRHOVA JAGODICA MILOSTIVOG

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "uo

sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Niko nee dati
milostinju iz istog halal imetka - a Allah je i ne prima osim iz halal
imetka - a da je Milostivi nee prihvatiti u Svoju desnu ruku, pa makar
to bila jedna datula. Ona e rasti (uveavati se} i razvijati se na dlanu
Milostivog isto kao to neko od vas podie i odgaja svoje mlado drijebe, ili
deve, tako da e postati vea od brda."'2
SVOJSTVO JAGODICA MILOSTIVOG

Ehli-sunnet, kao to potvruju svojstvo ake, dlana, prstiju, takoer

potvruju i svojstvo jagodica Milostivog, s tim da kakvou tih osobina
poznaje iskljuivo samo Allah, tebareke ve te'ala. ejhul-islam Ibn
1 erhul-Akideti Sefarinije (sefarinija).
2 Muslim, Et-Tirmizi, En-Nesai, Ibn Made, Ahmed.

271

SVOJSTVft 1'\ILOSTIVO<i / 5aoo R,ami

Tejmijje, rahimehullah, svojstvo jagodica potvruje hadisom Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem, u knjizi Nakdul-te'sfsi' ili Nakdu esasil-takdfsi,

koja je odgovor Raziju, rahimehullah.

Muaz b. Debel, radijallahu anhu, kazao je: "Jednog jutra se

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zadrao u vrijeme sabahskog
namaza, te smo se pobojali da sunce nee izai. Zatim uurbano izae,
(naredi da se) proui ikamet za namaz i klanja namaz uei kratko. Poto
predade selam, uzviknu: 'Ostanite u saffovima kako i sjedite! ' Zatim se
okrenu prema nama i ree: 'Kazat u vam ta me je jutros zadralo! Ustao
sam radi nonog namaza, uzeo sam abdest i klanjao koliko sam bio u
mogunosti, a onda sam u namazu zadrijemao i zaspao. U snu sam vidio
svoga Gospodara Uzvienog u najljepem liku. On mi je rekao:
'Muhammede! ' Rekoh: 'Odazivam Ti se, Gospodaru.' Ree: 'Oko ega se
raspravlja najvie drutvo?' 'Ne znam, Gospodaru', odgovorih. To je pitao
tri puta. Onda Ga vidjeh, veli, kako Svoj dlan stavi medu moja plea. U
grudima osjetih hladnou Njegovih jagodica. Tada mi bi sve otkriveno i
sve saznadoh. 'Muhammede! ', ree. 'Odazivam Ti se, Gospodaru',
odgovorih. 'Oko ega se raspravlja najvie drutvo?' 'O djelima kojima se
iskupljuju grijesi', odgovorih. 'Koja su to djela?', upita. 'Pjeaenje (u
damije) radi klanjanja u dematu, zadravanje u damiji nakon
obavljenog namaza i temeljito uzimanje abdesta u oteanim okolnostima',
odgovorih. 'O emu se jo raspravljaju?', upita. 'O hranjenju gladnog,
blagom govoru i nonom namazu dok svijet spava', odgovorih. Ree:
'Moli!' Rekoh: 'Allahu, ja Te molim, omogui mi injenje dobrih djela, a
sprijei me od injenja loih djela i podari mi ljubav prema siromasima i
oprosti mi, i smiluj mi se! Ukoliko odlui Svoje robove staviti u
iskuenje, Ti me uzmi k Sebi prije nego to me u iskuenje stavi! Podari
mi ljubav prema Tehi i onome koji Tebe voli i podari mi ljubav prema
svakom djelu koje vodi ka ljubavi prema Tehi! ' Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ree: 'On (san) je istina, pa ga upamtite i
prenesite ga drugima! "' 1
Ehli-sunnet potvruje Uzvienom Allahu svojstvo ake, dlana,
prstiju i vrhova jagodica onako kako to dolikuje Uzvienom Allahu,
tebareke ve te'ala, bez ulaska u kakvou navedenih osobina.

Et-Tirrnizi , Et-Taberani, El-Hakim, Ahmed, ejh Albani kae da je

vjerodostojan.
1

272

SVOJSTVO POTKOLJENICE UZVIENOG ALLAHA

Osobina potkoljenice je jedna od linih Allahovih osobina koja je
utvrena i potvrena u Kur'anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem. Pojedini selefijski uenjaci zastupali su miljenje koje se
suprotstavlja tvrdnji dumhura (ogromne veine) selefijskih uenjaka.
Naravno da su se ovoj injenici najvie obradovali novotari koji su
odmah pourili da tim pojedinim stavovima tvrde i negiraju odreena
Allahova savrena svojstva, odnosno da tvrde kako je dozvoljeno initi
te'vil, tj. tumaiti odreene osobine Uzvienog Allaha u prenesenom
znaenju. Novotari tvrde da postoji razilaenje kod ashaba u
potvrivanju osobine saka potkoljenice, meutim to nije tano, jer
razilaenje postoji u komentaru ajeta, a ne u samom potvrivanju osobine
siika, potkoljenice.
-

Uzvieni Allah, rekao je:

0; : , 1 J! 0 ,l.;..J J L: /a: ;
"'

..

\'

"

"Na Dan kada se potkoljenica otkrije i kad budu pozvani da licem na

tlo padnu pa ne budu mogli"
1,

Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Znai, na Sudnjem danu kada

e se desiti zemljotresi, nesree, ispit pred Uzvienim, kao i drugi znaajni
dogaaji. "2
Imam En-Nevevi, rahimehullah, u komentaru hadisa Ehu Seida el
Hudrija, radij allahu anhu, u kojem se spominje siik (potoljenica) :
/a' <',j
J\,;" 4T

" ... Potom e im (Allah) otkriti Svoju potkoljenicu (siik) . ", kae:
"Ibn Abbas, radijallahu anhu, i veina poznavalaca arapskog jezika
protumaili su da se siik odnosi na e-idde , nesnosivu tekou tog
Dana."3
.

Veoma je bitno ukazati na injenicu da imam En-Nevevi ukazuje

na to da miljenje o znaenju potkoljenice u smislu nesnosive tekoe tog
Dana zastupa veina poznavalaca arapskog jezika, dok Ibn Devzijj,
t El-Kalem, 42.
2 1bn Kesir, Tefsir.
3 erhun-Nevevi 'alel-Muslim.
273

SVOJSlVft /'\llOSTIVO<i / _5anel Rami

rahimehullah, kae da to miljenje zastupa veina uenjaka (dumhuru.l

'ulema) , to naravno nije tano, ve je ispravno kako je to kazao imam
En-Nevevi, rahimehullah.
Naravno, u jeziku postoji i to znaenje, ali ovo jezika znaenje nije
ispravno spustiti na ovaj erijatski tekst i uiniti ga obaveznim,
zanemarujui druge erijatske tekstove, koje emo navesti kasnije. Jer,
opepoznato je da Kur'an nekada tumai sam Kur'an, ili sunnet
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili govor ashaba, radijallahu
anuhum. Razilaenje ashaba i tabiina je u samom komentaru navedenog
ajeta, a ne u samom potvrivanju osobine potkoljenice koja je utvrena
u mnogobrojnim hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Shodno tome, postoje tri miljenja u komentaru ajeta:
l . Prenosi se od Ehu Burde, a on od svoga oca, da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, za ajet:

':}.. t.: if-- --\

. ..

"

Na Dan kada se potkoljenica otkrije",

otkrije, tada e Mu svi seddu uiniti." 1

.,

..

..

rekao: "Kada se velika svjetlost

2. Da je ajet:

'f.. t.: if .. ry....

..

"Na Dan kada

se

Abbasa, radij allahu

potkoljenica . otkrije", protumaen od strane

anhu: "Tj . na Dan kada bude nepodnoljivo". 2

Ibn

3. Da ajet ukazuje na svojstvo potkoljenice, na koje jasno ukazuje

hadis od Ehu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, Abdullaha b.

Mes'uda, Ehu Hurejre, radijallahu anhum.

Rekao je imam E- evkani, rahimehullah: "Uzvieni Allah nam je

podario ono to je dovoljno za komentar ovog ajeta u vjerodostojnim
hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a sve te predaje koje

Ehu Ja'la, Musned, ali u samom senedu postoji slabost, hadis je daif. El-Bejheki
u Esma'u ves-siffat.
2 El-Bejheki. Postoji razilaenje oko navedenog hadisa, jer su neki uenjaci
lanac prenosilaca ovog hadisa ocijenili dobrim, a neki slabim.
274

SVOJS1Vfl t\ILOSTIV()(j / 5anel Rami

potvruju navedenu osobinu ne obavezuju na

poistovjeivanje sa stvorenjima, jer niko nije kao On." 1

poreenje

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za rijei Uzvienog Allaha: "Na Dan
kada se sak otkrije"2,
rekao: "Uzvieni Allah e otkriti Svoju potkoljenicu."3
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Ono to u
sada kazati i napisati, mada prije nisam pisao u svojim odgovorima, ve
sam to spominjao u svojim predavanjima i druenjima, jeste:
U tumaenju svih osobina Uzvienog Allaha koje se spominju u
Kur'anu, ne postoji razilaenje kod ashaba, radijalahu anhum. Lino sam
proitao vie od stotinu tefsira velikih uenjaka, a i onih koji su manje
poznati, u kojima su sakupljena tumaenja koja su prenesena od ashaba,
radijallahu anhum, i ono to je zapisano u hadisima od njih. U njima
nisam naao nita to ukazuje na razilaenje meu ashabima u ajetima o
Allahovim savrenim osobinama, poput toga da je neko od njih
protumaio ajet o svojstvima suprotno njegovom jasnom vanjskom
znaenju, na koje ajeti jasno i razumljivo ukazuju. Shodno tome, svi oni
potvruju i ukazuju da su to osobine Uzvienog Allaha, to je jasna
razlika u odnosu na ono to tvrde oni koji pogreno tumae Allahove
osobine, a broj predaja u kojima oni potvruju Allahove osobine je velik,
taj broj poznaje samo Allah. Tvrdim da nisam naiao na razilaenje
izmeu shaha, osim u komentaru ajeta:

'Na Dan kada se sak otkrije.'4

Od Ibn Abbasa, radij allahu anhu, i jedne grupe uenjaka prenosi se
da su protumaili: 'Kada Allah otkrije nesnoljivu potekou na Sudnjem
danu', a od Ehu Seida el-Hudrija, radij allahu anhu, i drugih, da su to
ubrajali i smatrali jednom od osobina Uzvienog Allaha, kao to je

t Fethul-kadir.
2 El-Kalem, 42.
3 Imam :f;d-Darimi u Reddu ala Dehmijje, Ibn Munde u Reddu ala dehmijje.
4 El-Kalem, 42.
275

SVOJSlVft /'\ILOSTIVO<i / 5a.nel Ra.mi

zabiljeeno u dva Sahiha. Nema sumnje da vanjtina Kur'ana ne ukazuje

jasno da je to osobina Allaha, tebareke ve te'ala, jer je Uzvieni rekao:

Jl.: ,Jo" \

'Na Dan kada se sak otkrije.' 1

Rije: an siikin u ajetu je dola bez odreenog lana, zatim istu rije
(osobinu) nije pripisao Sebi, odnosno nije rekao Allahova potkoljenica
(siikullahi) , a niti je rekao: an siikihi, kada otkrije Svoju potkoljenicu.
Tako da vidimo da nepostojanje odreenog lana ne ukazuje jasno i
precizno da se radi o Allahovoj osobini potkoljenice, osim ako bismo to
potkrijepili drugim dokazom. Tako da se tumaenje (od strane Ibn
Abbasa i drugih) ne ubraja u nedozvoljeni et-te'vil, pogreno tumaenje
osobina, jer sami te'vil znai iskrivljivanje stvarnog, jasnog vanjskog
znaenja ajeta, na to sami dokaz upuuje."2
Ovaj govor jasno ukazuje na to da Ibn Abbas, radijallahu anhu,
nije negirao osobinu Uzvienog Allaha, niti je svjesno pogreno
protumaio, kako to rade mu'atilli, koji iskrivljuju Allahov govor i
pogreno ga tumae, poput e'arija i onih koji ih slijede u tome.
ejh Omer Ekar, rahimehullah, rekao je: "Potrebno je kazati da je
potvrivanje svojstva potkoljenice poput utvrivanja ostalih Allahovih
savrenih osobina, poput, ruke, sluha, vida i ostalih osobina. "3

-: ,..a: ' :
u_, ....
..

"'" J

')U --
.) -- ' 'l

""

..

, :i..t
J I<uy
J , J \Y.., ..
't" L: if"
1

..

..

..

"Na Dan kada se potkoljenica otkrije i kad budu pozvani da licem na

do padnu pa ne budu mogli"4,
Ibrahim et-Tejmi, rahimehullah, rekao je: "Bili su pozivani ezanom
i ikametom, a oni su odbijali." Seid b. Dubejr, rahimehullah, rekao je:
"Sluali su: 'Pouri na spas!', ali se nisu odazivali." Ka'bul-Ahbar rekao je:
"Tako mi Allaha, ajet je objavljen povodom onih koji izbjegavaju namaz
u dematu." Ibn Abbas, radijallahu anhu, rekao je: "To je ovjek koji
uje ezan, a ne odazove se pozivu."
t El-Kalem, 42.
2 El-Fetava.
3 El-Akidetu fillah.
4 El-Kalem, 42.
276

SVOJSJVfl 1'\llOSTIVO<i / 5a.ne1 Ra.mi

Imam El-Buhari, rahimehullah, u svojoj zbirci hadisa naslovio je

poglavlje: "Na Dan kada potkoljenica bude otkrivena".
Od Ehu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kae:
'Na e Gospodar otkriti Svoju potkoljenicu', pa e Mu seddu uiniti
svaki vjernik i vjernica, a ostat e svaki onaj koji je na dunjaluku
licemjerno i da bi drugi vidjeli inio seddu: otii e da uini seddu, ali
e mu se lea vratiti u preanji poloaj." 1
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je pitao Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem: "Allahov Poslanie, da li emo na Sudnjem
danu vidjeti naeg Gospodara?"
"Da li vi sumnjate u vienje mjeseca u noi punog mjeseca, ispred
koga nema nikakvog oblaka?", upitao je Poslanik, alejhi salatu ves-selam.
"Ne, Allahov Poslanie", odgovorili su oni.
"Da li vi sumnjate u sunce ispred kojeg nema nikakvog oblaka?",
upitao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
"Ne", odgovorili su.
"Pa vi ete Ga, eto, tako uistinu jasno vidjeti.
Kada se svijet iskupi na Sudnjem danu, On e kazati: 'Ko je koga
oboavao, neka ga i sada slijedi! '
Tada e neko od toga (svijeta) slijediti Sunce, neko e slijediti
Mjesec, neko tagute (kipove, ejtane) itd., a ostat e (na mjestu) ovi moji
sljedbenici i meu njima dvolinjaci. Potom e im se pojaviti Allah i rei:
'Ja sam va Gospodar.' Oni e tada kazati: 'Ovo je nae mjesto sve dok
nam ne doe na Gospodar i kada nam na Gospodar doe, mi emo Ga
prepoznati.' Utom e se stvarno pojaviti opet Allah i rei: 'Ja sam va
Gospodar.' 'Ti si na Gospodar', odgovorit e oni.
Allah e ih tada pozvati, a utom e se postaviti i most po sredini
Dehennema i ja u biti prvi poslanik kojem e biti dozvoljeno da sa
svojim sljedbenicima prijee. Tada nee niko nita govoriti osim
poslanika, a govor poslanika bit e samo: 'Allahu, spaavaj, spaavaj . . "'2
.

t El-Buhari.
2 El-Buhari.
277

SVOJSlVH 1'\llOSTIVO<i / 5anel R_ami

U drugoj predaji El-Buharija, rahimehullah, navodi se: " ... Ostat e
ovaj ummet i u njemu njegovi licemjeri. Tada e im se Allah ukazati u
liku drugaijem od onog koji oni poznaju i rei im: 'Ja sam va
Gospodar.' 'Utjeemo se Allahu od tebe', rei e oni: 'Mi emo ostati na
svome mjestu dok ne doe na Gospodar, a kada doe na Gospodar, mi
emo Njega prepoznati.' Tada e im se Allah ukazati u liku koji oni
poznaju i rei im: 'J a sam va Gospodar.' 'Ti si na Gospodar', rei e oni i
poeti Ga slijediti. .. " 1
" ... Tada e se postaviti dehennemski most, a ja u", ree Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, "biti prvi koji e proi. Poslanici e
.
"'2
tog dana u dovama mol.ltl: ' .Allahu, spast, spast., ...

Od Ehu Zubejra, radijallahu anhu, prenosi se da je uo Dabira b.

Abdullaha, radijallahu anhu, kada je bio upitan o vuntdu (prelasku preko
Sirat-uprije) , da je kazao: "Na Sudnjem danu emo biti iznad ostalih
ljudi. Ljudi e na Sudnjem danu biti prozivani po kumirima i po onome
to su bili oboavali, sve skupina po skupina. N akon te prozivke doi e
nam na Gospodar i upitati: 'Koga ekate?' Odgovorit emo: 'ekamo
naeg Gospodara. ' Rei e: 'Ja sam va Gospodar.' Odgovorit e: 'Da Te
vidimo.' On e im se pokazati smijeei se. Krenut e s njima i oni e Ga
slijediti. Svakom od njih, i vjerniku i licemjeru e se dati svjetlo, a zatim
e Ga slijediti. Na Sirat-upriji, iznad Dehennema, su eljezne kuke i
trnje. Obarat e u Dehennem koga Allah odredi.
Nakon toga e se ugasiti svjetlo za licemjere, a vjernici e se spasiti.
Prva spaena skupina imat e lice kao pun mjesec, a to e biti sedamdeset
hiljada vjernika koji nee polagati raun, zatim e ih slijediti oni ija je
svjetlost kao najsvjetlija zvijezda na nebesima, zatim e ih slijediti ostale
grupe .. "3
.

Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:

"Upitali su ashabi: 'O Allahov Poslanie, hoemo li vidjeti naeg
Gospodara na Sudnjem danu?', a on im je odgovorio: 'Da li vam neto
smeta da vidite Sunce ili Mjesec kada je vedro?' Mi smo kazali: 'Ne
smeta', a on je rekao: 'Onda vam nee nita zasmetati da vidite svoga
Gospodara toga dana onako kako vidite ovo dvoje.' Zatim je dodao: 'Pa
1

El-Buhari.

2 El-Buhari.

3 Muslim.

278

SVOJSlVft 1'\llOSTIVO<i / 5a Rami

e pozvati poziva: - Neka svaki narod krene za onim koga je oboavao.' I

krenut e sljedbenici kria za svojim kriem, sljedbenici kumira za svojim
kumirima, a sljedbenici drugih boanstava za svojim boanstvima, sve
dok ne ostanu samo oni koji su oboavali Allaha, i dobri i loi, i neto
sljedbenika Knjige (ehlul-kitabije) . Zatim e se primaknuti Dehennem,
kao da je opsjena (privienje) i rei e se jevrejima: 'ta ste vi
oboavali?', a oni e odgovoriti: 'Oboavali smo Uzejra, sina Allahovog.'
Pa e im se kazati: 'Laete! Allah nije imao ni druga ni dijete. A ta biste
eljeli?' Oni e kazati: 'eljeli bismo da nas napoji.' Pa e im se rei:
'Pijte', i nakon toga svi e popadati u Dehennem. Zatim e biti reeno
kranima: 'ta ste vi oboavali?', a oni e odgovoriti: 'Oboavali smo
Mesiha, sina Allahovog.' Pa e im se kazati: 'Laete! Allah nije imao ni
druga ni dijete. A ta biste eljeli?' Oni e kazati: ' eljeli bismo da nas
napoji.' Pa e im se rei: 'Pijte', i nakon toga e i oni popadati u
Dehennem, sve dok ne ostanu samo oni koji su Allaha oboavali, bilo da
su dobra djela inili ili grijeili, pa e im doi Gospodar svjetova.
Oni e tada biti upitani: 'ta je vas zadralo, kada su svi ostali ve
otili?' 'Mi nismo bili s njima', rei e oni, 'ni onda kada su nam bili
potrebniji nego danas. A uli smo nekoga kako poziva da svi ljudi idu
onome koga su oboavali, pa i mi oekujemo svoga Gospodara. Tada e
im se pojaviti Silni, ali ne u onome liku u kojem su Ga prvi put vidjeli, pa
e im rei: 'Ja sam va Gospodar! ' 'Da', odgovorit e oni, 'Ti si na
Gospodar!', a samo e Mu se izmeu njih vjerovjesnici obraati. 'Imate li
od Njega neki znak po kojem Ga moete prepoznati?', upitat e On.
'Potkoljenica', odgovorit e oni. Potom e im otkriti Svoju potkoljenicu,
pa e Mu svi vjernici pasti na seddu, samo ne oni koji su Mu seddu
inili da bi ih neko vidio i uo. I oni e pokuati uiniti seddu, ali e im
lea postati tvrda kao kost (ukoit e se) . Zatim e se postaviti most
(Sirat-uprija iznad Dehennema) ... " 1

Ovo je jedan od najveih dokaza koji ukazuju na neispravnost

tumaenja i miljenja da se pod sakom misli na otklanjanje
potekoe.

Nije mogue kazati da e Uzvieni podii i otkloniti tekou i strah

u danu mahera, to bi znailo da je zadovoljan sa stvorenjima u tom
momentu. Jer e njihovo padanje na seddu biti iz straha prema
t El-Buhari.
279

SVOJSlVfl 1'\ILOSTIVO<i / 5anel Rami

Uzvienom Allahu, a sam hadis jasno i precizno ukazuje na osobinu

potkoljenice Uzvienog Allaha.
U predaji imama Muslima, rahimehullah, navodi se:
"A On e upitati: 'ta vi ekate?' Svaki ummet e slijediti ono to
je oboavao, a oni e odgovoriti: 'O na Gospodaru, mi smo se od njih na
dunjaluku odvojili, iako smo od njih bili zavisni, nismo se s njima druili.'
A Allah e rei: 'Ja sam va Gospodar', a oni e kazati: 'Utjeemo
se Allahu od Tebe, mi Allahu ne pripisujemo druga! ', i ponovili su to
dva, tri puta, sve dok neki od njih skoro da nisu promijenili miljenje.
On e upitati: 'Postoji li izmeu vas i Njega neki znak
raspoznavanja?', a oni e odgovoriti: 'Ima', pa e im On otkriti Svoju
potkoljenicu (znak) , i nee niko od njih svojom voljom n1oi seddu
uiniti, osim onih kojima to Allah dozvoli. A uinit e je svi oni koji su
Ga oboavali i padali na seddu.
Seddu nee moi uiniti oni koji su Mu seddu inili da bi ih neko
vidio i uo, jer e im kima biti kao jedan prljen ukoena i kad pokuaju,
past e na zatiljak. Kada podignu glavu sa sedde, vidjet e da je Allah
Svoj prvobitni lik uzeo i On e im rei: 'J a sam va Gospodar', a oni e
rei: 'Da, Ti si na Gospodar. ' Zatim e se postaviti most (Sirat-uprija
iznad Dehennema) .. " 1
.

Takoer podugaak hadis o Deddalu koji se prenosi od

Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, u kojem izmeu ostalog stoji:
" ... Ostat e samo muslimani (na maheru) , pa e ih Uzvieni upitati:
'Koga vi oboavate?', a oni e odgovoriti: 'Oboavamo Allaha kojem ne
pripisujemo druga.' Allah e kazati: 'Da li vi poznajete vaeg Gospodara?'
Odgovorit e: 'Neka je slavljen On, ako nam se ukae, mi emo Ga
prepoznati.' Tada, u tom trenutku e im On otkriti Svoju potkoljenicu,
pa e Mu seddu uiniti svaki vjernik i vjemica."2

1 Muslim.

2 Ibn Huzejme u Kitabut-tevhudu, Ibn Ebu ejbe u Musannefu, El-Hakim u

Mustedreku, a imam Ez-Zehebi, rahimehullah, kae da je po uvjetima El

Buharija i Muslima.
280

SVOJSlVft MllOSTIV()(j / 5aoo R.ami

Na kraju, sasvim je jasno da je osobina potkoljenice jedna od
osobina Uzvienog Allaha, tebareke ve te'ala, to potvruje i Kur'an i
sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
U vezi sa tumaenjem Ibn Abbasa, radijallahu anhu, uenjaci kau:
"Ako bismo kazali da je rivajet u kojem se spominje da je sak tumaio
kao otklanjanje tekoe ili nesnosnu tekou tog Dana, ispravan i
vjerodostojan, tada kaemo da:

ili nije posjedovao znanje o navedenim vjerodostojnim hadisima,

koji jasno ukazuju i utvruju svojstvo Allahove, tebareke ve te'ala,
potkoljenice;
Ibn Abbas, radijallahu anhu, bio je mudtehid koji je u ovom
sluaju pogrijeio, kada je svojstvo Allaha, subhanehu ve te'ala,

protumaio jezikim znaenjem, tako da ima jednu nagradu, kao to je

tvrdio da za ubicu nema tevbe, suprotstavljajui se veini uenjaka u tom
miljenju;

ili ako ipak kaemo kao veina uenjaka poznavalaca hadiskih

nauka, koji izuavaju lanac prenosilaca hadisa, a koji tvrde da su predaje

u kojima se spominje ovaj Ibn Abbasov komentar, slabe, tada nema
potrebe odgovarati i komentirati navedeno tumaenje od Ibn Abbasa,
radijallahu anhu, a Allah najbolje zna!

Na kraju, hvala Allahu Plemenitom, koji mi je iz Svoje neizmjerne

plemenitosti i dobrote prema meni, olakao da saberem i prikupim

navedena Allahova savrena svojstva. Ovom prilikom molim Allaha,
tebareke ve te'ala, da nagradi svakog onog ko je bio i najmanji uzrok da
ova knjiga ugleda svjetlo dana, a posebno eminentne alime i daije iz ijih
sam knjiga sakupljao navedena svojstva i komentar na ista. Molim Ga da
podari da ovo djelo bude iskljuivo u Njegovo, delle anuhu, ime, od
kojeg emo ja i moja porodica imati posebnu nagradu na Danu kada nee
koristiti ni imetak ni rod, osim dobro djelo:

"Gospodaru moj, omogui mi da budem zahvalan na blagodati

Tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da inim dobra
281

SVOJSlVft 1'\ILOSTIVOCi

/ 5ane1. Rami

djela na zadovoljstvo tvoje, i uvedi me, milou Svojom, medu dobre

robove Svoje!" 1
Allahu moj, blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu
kao to si blagoslovio Ibrahima i porodicu Ibrahimovu, uistinu si Ti
Slavljeni i Veliki

svjetovima. Allahu moj, budi zadovoljan porodicom

Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem , njegovim suprugama i svim

ashabima, a posebno Ehu Bekrom, Omerom, Osmanom i Alijom.
Allahu moj, oprosti vjernicima i vjemicama i olakaj nam nae
poslove ! Naa srca uini prostranim, daj da inimo dobra djela kojima si
Ti zadovoljan i da svoj ivot zavrimo s dobrim! Allahu moj , uini i nas
od onih koji se Tebe boje! Allahu na, ukrasi naa srca bogobojaznou,
nae organe uposli sluenjem Tehi, a nae jezike spominj anjem Tebe i
traenjem oprosta od Tebe !

Allahu moj , pomozi nam da dobra djela

inimo, a loih se klonimo! Allahu moj , ne dopusti ejtanu da do nas

doe i da vlast nad nama preuzme ! Allahu moj, smiluj se nama, jer mi
smo slabi, otkloni od nas slabost, oprosti nam grijehe i pokrij nae
sramote ! Allahu moj, uini Kur'an proljeem srca naih, svjetlom naih
prsa i rjeenjem naih briga! Allahu moj, pomozi dunicima da vrate dug i
uini nas skromnim i pobonim! Allahu moj, oprosti naim roditeljima i
roditeljima naih roditelja! Allahu moj , smiluj im se, ukai im poast i
uvedi ih u dennetske predjele!

Allahu moj,

spasi muslimansku

omladinu ! Allahu moj , oprosti nam grijehe koje smo uradili i koje emo
uraditi, one koje javno inimo i one koje skrivamo.

Gospodaru na,

nemoj nas kazniti ako neto zaboravimo ili ta nehotice uinimo ! Allahu
na, pomozi brau muslimane, ma gdje oni bili! Allahu na, ne ostavi
nijednog grijeha neoprotenog, nijedne brige neotklonjene i nijedne
teke situacije a da nas iz nje ne izbavi ! Allahu moj , poveaj nam Svoje
blagodati, a nemoj ih uskratiti! Ukai nam Svoje poasti, a nemoj nas
poniziti! Ti si na Gospodar, blizu si i odaziva se dovi onoga ko Te
doziva! Gospodaru na, ne tovari na nas breme kao to si ga tovario na
one prije nas !

Gospodaru na, ne stavljaj nam u dunost ono to ne

moemo podnijeti, pobrii grijehe nae i oprosti nam, i smiluj nam se, Ti
si Gospodar na pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!

Naa zadnja dova je: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!

En-Neml, 19.

282

IZVORI I LITERATURA
l.

Besim Korkut, prijevod znaenja Kur'ana na bosanski jezik.

2. Mustafa Mlivo, prijevod znaenja Kur'ana na bosanski jezik.

3. Prijevod Ibn Kesirovog Tefsira na bosanski jezik, grupe autora.
4. Imam Et-Taberi, Dami'ul-Bejani.
5. Imam Kurtubi, Dami'u li ahkamil-Kur'ani.
6. Imam Ibn Kesir, Tefsirul-Kur'anil-'Azimi.
7. ejh Abdur-Rahman es-Sa'di, Tejsfrul-Kerimir-Rahmani.
8. Imam Ed-Darekutnij, Kitabus-sifat.
9. Imam Ibn Huzej me, Kitabut-tevhid ve isbatu sifatir-Rabbi, 'azze ve
delle.
l O.

ll.

ejhul-islam Ibn Tejmijje, El-'Akidetul-Vasitijje.

ejhul-islam Ibn Tejmijje, El-'Akidetul-hamevijjetil-kubra.

12. ejhul-islam Ibn Tejmijje, El-'Akidetut-tedmurijje.

13. ejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, Kava'idul-musla fi sifatillahi
ve esma'ihil-husna.

14. Ehu )akub Ne'et b. Kemal el-Misri, erhul-kava'idil-musla fi

sifatillahi ve esma'ihil-husna.

15. Usame Abdul-'Aziz, erhul-kava'idil-musla fi sifatillahi ve

esma'ihil-husna.
16. ejh Abdurrezak b. Abdul-Muhsin el-Bedr, erhul-kava'idil-musla
fi sifatillahi ve esma'ihil-husna.
17 . ejh Abdullah b. Muhammed el-Gunejman, erhu kitabit-tevhid
min Sahihil-Buhari.
283

SVOJSNft t\ILOSTNO<i / 5a.nel Ra.mi

18. ejh Abdurrahman b. N asir el-Berrak, erhu risaletit-tedmurije.

19. ejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, Takribut-tedmurije.
20. ejh Muhamed b. Salih el-Usejmin, Fethu rabbil-berijje bi-tahlis
el-hamevijje.
2 1 . ejh Salih b. Abdul'Aziz b. Muhamed Alu ejh, erhul-fetava el
hamevijjeti-l-kubra.

22. ejh Halid b. Abdullah el-Muslih, erhul-fetava el-hamevijjeti-1kubra.

23. Imam El-Laleka'i, erhu usuli i'tikad ehlis-sunneti vel-dema'a.
24. Imam Ibn Betta, El-Ibane.
25 . Ibn Ehi El-'lzz el-Hanefi, ehru 'Akidetit-Tahavijje.
26. Imam El-Buhari, Efalul-ibad'.
27. Imam Ed-Darimi, Reddu alel-dehmije.
28. Imam Ed-Darimi, Reddu ala Bir el-Merisi.
29. Imam Ahmed, Reddu 'alel-dehmijje vez-zenadike.
30. Ed-Darekutni, Ru'jetu-llahi.
3 1 . El-Bejheki, Esma'u ves- sifat.
32. El-Begavi, erhus-sunne.
33. Ez-Zehebi, El-'Uluvv.
34. Ibn Kudame, Isbatu sifatil-'uluvv.
35. ejhul-islam Ibn Kajjim, Kasida Nunija.
36. ejhul-islam Ibn Kajjim, Hadil-ervah ila biladil-efrah.
37. ejhul-islam Ibn Tejmijje, Medmu'ul-fetava.
38. Imam Ibn Hader, Fethul-bari.
39. ejh Muhammed b. Abdurrahman el-Humejs, 'Itikadu e'imetis
selef.
284

SVOJS1Vfl /'\ILOSTIVO<i / 5aneJ Rami

40. ejh Omer Ekar, El-Akidetu fillah.

4 1 . ejh Abdullah b. Abdurrahman el-Dibrin" I'tikadu ehli-sunne.

42. ejh Salih Ibn Usejmin, eruhu-'akidetil-vasitijje.

43. ejh Abdullah b. Abdurrahman el-Dibrin, eruhu-'akfdetilvasitijje.

44. ejh Salih b. El-Fevzan El-Fevzan, eruhu-'akfdetil-vasitijje.

45. ejh Abdurrahman b. N asir el-Berak, Tevdihu mekasidil-'akidetil
vasitijjeti.
46. ejh Salih b. Abdul-Aziz Alu E-ejh, erhu-'akfdetil-viisitijje.
47. ejh Abdul-Aziz En-Nasir Er-Reid, Tenbihatus-sunneti 'ala
'Akidetil-Vasitijje.
48. Zejd b. Abdul-Aziz Alu Fejad, Er-Revdatun-nedijje erhu
Akidetil-Vasitijje.
49. Abdul-Aziz Muhammed es-Selman, El-Kevaiful-delijje 'an
me'ani-1-Vasitijje.
50. ejh Seid b. Alijj b. Vehf el-Kahtani, erhu-'akfdetil-vasitijje.
5 1 . ej h Abdullah el-Kasir, Fevaidus-sunijjeti 'alel-' akidetil-Vasitijje,
52. ejh Halid b. Abdullah el-Muslih, erhu akidetil-vasitijjeti min
kelami Ibn Tejmijje,
53. ejh Muhammed Halil Herras, erhu 'Akidetil-vasitijje.

285

SADRAJ
UVOD

.....................................................................................................

Postoje etiri rukna ima na

13

......................................................................

TEVH I D - Allahova jed noa dijeli

se na tri vrste

14

......................................

Dokazi da je Al la hov Posla n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve se l lem,

svome u m metu pojasnio n a u ku o Alla hovi m l ijepim
imenima i svojstvi ma

......................................................................

PRAVILA vezana za Al la hova savrena svojstva

..................................

PRVO P RAVI LO
Sva Allahova svojstva su potp u n a i savrena
erijatski tekstovi
Razu mski dokazi

.................................

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.........................................................................

Dokazi u roene vjere ( lj udske prirode, fitre)

............................

Allah je otro u kori o one koji su ga o pisa l i osob i n a m a

ma njkavosti

................................................................................

DRUGO P RAVI LO
Kategorija svojstava i ra je od kategorije i me n a

Zakljuak

............................

19

23
23

23

24

26

29
32

35

.............................................. ..................................... ..........

TREE P RAVI LO
A l l a h ova svojstva d ijele se na dvije vrste :
potvruj ua i negiraj ua
Potvruj ua

.................................................................

................................................................................

Negi raj ua svojstva

....................................................................

37

37

42

ETVRTO P RAVI LO
Potvrena Alla hova svojstva su svojstva hva le i savrenstva, i to
su m nogobroj n ija i raznovrs n ij a nj ihova znaenja, to vie u kazuju
na to da je onaj koj i se opisuje tim osobinama jo savren ij i

........

44

PETO P RAVI LO
Potvre na svojstva d ijele se na dvije vrste - l ina (sifat zatijje)
i pra ktina (sifat fi' l ijje)

...............................................

287

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

SVOJS!Vft 1'\ILOSTIVO<i / .5aoo Ramie

Lina svojstva

. . . .. . . . . . . . . . .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Pra ktina svojstva (sifatu l-ef'a l )

.................................................

49
49

ESTO P RAVI LO
Potvrivanje svojstava na lae obavezu od ricanja od dvije
ve l i ke o pasnosti : et-temsila (a ntro pomorfizma,
poistovjeivanja sa stvore nji m a ) i et-tekjifa ( kva lifi kacije)

............

Et-te msi1

.....................................................................................

Et-tebih

.................. . ..................................................................

Et-tekjif

. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .

51

51

52
52

S E D M O PRAVI LO
Alla hova svojstva su objavljena i n isu
Pod lona razu mskom tum aenju

..... ............ ..................................

PRAVILA o dokazima kojima se potvruju

Al la hova imena i svojstva

....................................................................

57
60

PRVO P RAVI LO
Dokazi koj i m a se potvruju Al la hova imena i svojstva su
Kur'an i s u n net Posla n i ka, sa l l a l l a h u a lej hi ve sel lem

........... .........

60

DRUGO PRAVI LO
Stroga je obaveza pri mjenjivati Kur'a nske i h a d iske
tekstove u kontekstu nj ihovog j asnog znaenja, bez krivog
tumaenja, pogotovo kada se rad i o tekstovi ma koj i govore
o svojstvima, gdje nema mjesta za raci o n a l n a tu maenja

.............

65

TREE P RAVI LO
Jas no, va njsko znaenje tekstova koj i govore o svojstvima poznato
je sa jed nog aspekta, a nepoznato sa d rugog aspekta

...................

67

ETVRTO PRAVI LO
Jasno (va njsko) znaenj e je znae nje koje se odmah na mee
raz u m u, a ono se raz l i kuje zavisno od konteksta i onoga em u
s e govor prip isuje

.................................................................. .........

U pitanj u va njs kog znaenja tekstova o svojstvi ma, ljudi se

dijele na tri vrste
Prva vrsta

........................................................................

..................................... ............ ......................... .........

288

70
71

71

SVOJSNft t\ILOSTIVO<i / 5anel

Druga vrsta
Trea vrsta

. . . . . . .

. . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . ..

Rami

. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.....

. . . . . . . . . . .

71
72

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . ..

ALLAHOVA SVOJSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

SVOJSTVO IVOTA

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

SVOJSTVO ZNANJA

. . . . . .

SVOJSTVO OPSKRBE

. . .

. .
. .

. . .

. . . . .

. .. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . .

SVOJSTVO SNAG E

. . . . .

SVOJSTVO SLUHA l VI DA

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . .

. . . . .

. . . . . . . .

80

. .

. . . .

81
83

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .

. . . . . . . . .

. . . . . .... . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . 85
.

. .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Da li stvorenje posjeduje svoj u volj u ?

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

SVOJSTVO ZADOVOU STVA

..

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . 96
. .

. . . . . . . . . .

. . . . .

. . .

. . . . . . . .

98

109

.. . . . . . . .

95

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . .

. . . . .

90

100

. . .

. . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Postoje dvije vrste Allahove vo lje: kosm i ka i e rij atska volja .

Razlika izm eu ove dvije vrste volje

79
80

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . .

SVOJ STVO HTIJ E NJA, EU E l VO U E .

SVOJSTVO U U BAVI . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. 75

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

, . . . . . . . . . . . . . . . . 73

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Postoje dvije vrste rizka (opskrbe)

Posebna opskrba (rizku l-has)

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Opa opskrba (rizku l-'a m)

. .

SVOJSTVO GNJ EVA, SRDBE, M RNJ E,

ALLAHOVOG PRO KLI NJANJA

. . .

SVOJSTVO M I LOSTI, O P ROSTA

SVOJSTVO DOLASKA . . .
.

SVOJSTVO LICA

. . . . . . .

. .

. . . . .. . . . . . . . .

. . . . . .

. . .

. . .

.. .. .
.

. .
.

SVOJSTVO DVA O KA M I LOSTIVOG

. . .

. .
.

. . . . .

. . . . . . . . . . . . .

1 14

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

125

. . . . . . . . . . .

. . . . .

.. .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

SVOJSTVO LU KAVSTVA l SP LETKE

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

SVOJSTVO DVIJ E R U K E .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

146

. . . . . . . . . . . . . . . .

1 50

. . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

159

. . . . . . . .

. 142

. . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. 134

SVOJSTVO ALLAHOVE UZVIE NOSTI ( E L-'U LUW),

l SVOJSTVO UZDIZANJA IZNAD ARA ( E L-ISTIVA} . .
. .

289

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

168

SVOJS1Vfl 1'\ILOSTIVO<i / 5ane1. R.ami

Kur'a nski dokazi o Alla hovom uzd izanju
Dokazi iz sun neta

.................

M i ljenja selefa . . . .
.

...............

..
.

.........

..

...........................

.................................

......................

. .
.

. ..
.

...........

.....

....

.........

...................

U p ita nj u Alla hovog uzd ign ua iznad Ara nije

d ozvo lje no razil aenj e

.....................................

. ...
.

........................

I zvoenje deh m ija iz okvira i s l a m a (tekfir) p reneseno je

u knj igama se l efa

........

.. .
.

..............................................................

SVOJSTVO ALLAH OVE PRISUTN OSTI l BLIZI N E (MA'IJJ E)

..............

....

172

178
181

181
182

183

Da l i postoj i kontra d i ktornost izmeu dokaziva nja Al lahove

uzvie nosti i osobi ne Allahovog prisustva sa Njegovi m
stvorenj ima?

............. ............

SVOJSTVO ALLAHOVE BLIZI N E

..............

...

.....................

..................

... .
.

. .
..

...............

..

......

...

.......

..

.......

.......

191

195

Ajeti i had isi koji govore o svojstvu Alla hove, te bareke

ve te' a la, b l iz i ne i prisutnosti ne oponiraju injen ici da je
On iznad stvorenja

........................................................................

SVOJSTVO GOVO RA l G LASA

.......................................................

.....

198

203

O bavezn ost vjerova nja da je Ku r'a n stva rni i nestvore n i

Alla hov govor. K o ga smatra ljud ski m govorom i l i da je
stvoren, postaje nevjern i k !

.........................................

Uenje Kur'ana je ue nje Allahovog govora

...

..................

... ... .

..

...

. . 208

.............

VJ E R N ICI E VIDJ ETI SVEVINJ EG ALLAHA NA O N O M E SVIJ ETU

.......

VJ E ROVANJ E U SVOJSTVA KOJ I M A J E POSLAN I K, SALLALLAH U

ALEJ H I VE S E LLEM, O P I SAO UZVIE N OG ALLAHA
SVOJSTVO SPUTANJA

..............

SVOJSTVO RADOVANJA
SVOJSTVO S M IJ E HA .

..................

. .
.

........

.......................................................

..........................

.............

......................

........................................................

SVOJSTVO ZADIVU EN OSTI (UE NJA)

.....

SVOJSTVO NOG E l STO PALA M I LOSTIVOG

.....

. .
.

....

...............

....................

. .
. .

............

...........

.......

. . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

............................................

290

2 15

227

227

237

. . 245

Dokazi kojima se potvruju dva stopala uzvienog Alla ha,

teba reke ve te' ala

2 10

...

253

260
265

SVOJSlVft MilOSTIVOG / 5anel R.ami

SVOJSTVO DLANA, AKE, PRSTIJ U l JAG O D I CA M I LOSTIVOG
OSO B I NA AKE l P RSTIJ U M I LOSTIVOG

............................................

SVOJSTVO D LANA l VRHOVA JAG O D I CA M I LOSTIVOG

SVOJSTVO JAG O D I CA M I LOSTIVOG

SADRAJ

.....................

...................................................

SVOJSTVO POTKO U E N ICE UZVIE NOG ALLAHA

IZVORI l LITE RATU RA

............

...............................

.........................................................................

... ..........................................................................................

291

267

268

271

271

273
283

287