AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

OPIS PROJEKTNOG ZADATKA

Projektom je predvieno mjerenje solarne iradijacije koristei Arduino platformu te pratee senzore
potrebne za mjerenja veliina koje emo izkoristiti za proraun i grafiki prikaz rjeenja zadatog
problema.
Koritenjem zaduene opreme (koja e u nastavku biti posebno obraena) te uz pomo programskog
paketa Arduine IDE napisan je programski kod koji mjerenja ugraenih senzora biljei u txt formatu i
snima u odgovarajue foldera na SD kardicu.
Za itanje podataka sa SD kartice i dalju obradu koritena je aplikacija izraena u programskom paketu
Visual Basic 6.0 te Microsoft Excel za iscrtavanje dijagrama. Kalibracija ugraenih senzora je izvrena
koritenjem profesionalnog instrumenta za mjerenje solarne iradijacije oznake SM206 te e u nastavku
biti detaljno objanjena upotreba istog.
Cilj ovog projektnog zadatka jeste izrada autonomnog pokretnog ureaja za terensko mjerenje solarne
iradijacije na mjestima predvienim za izgradnju solarnih elektrana te pohranu podataka za izradu
studija o isplativosti izgradnje takvih objekata na datim lokacijama.
TABELA AKTIVNOSTI
Tabela 1. Tabela aktivnosti studenata na projektu
Student
1. Ali Nedim
2. Hrnji Adnan
3. Karahasanovi Jasmin
4. Koli Hardis
5. Musa Amer

Opis aktivnosti

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

Sadraj:

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

1. UVOD
Intenzivno koritenje fosilnih goriva (uglja, nafte i prirodnog gasa) naroito tokom 20 - tog vijeka
ima za posljedicu smanjenje njihovih rezervi. Procjene su da e uglja biti za narednih 70 godina, a
rezervi nafte za slijedeih 50 godina. Osim to ne postoji mogunost njihovog obnavljanja, fosilna
goriva su i veliki zagaivai ivotne sredine. Naime, sagorjevanjem ovih goriva oslobaaju se
znaajne koliine CO2 jednog od gasova koji negativno utiu na klimatske promjene. Takoe,
poveanje broja stanovnika sa 2,5 milijarde 1950 g. na blizu 7 milijardi danas, ili pretpostavljenih
10 milijardi do 2050 g., kao i kontinuirano poboljanje komfornosti ivota, dovodi do poveanja
potronje energije. Sve navedeno namee potrebu za iznalaenjem novih izvora energije, po
mogunosti iz obnovljivih izvora. Pored energije vjetra, energije biomase, hidroenergije,
geotermalne energije, energije plime i oseke i sl., posebnu panju treba posvetiti energiji sunca,
zbog toga to je dostupna u svim dijelovima svijeta.
Solarna energija je obnovljivi izvor energije, to je energija sunevog zraenja koja se uoava u
obliku svjetlosti i toplote koju primamo od najveeg izvora energije na Zemlji, Sunca. Sunevo
zraenje je odgovorno i za stalno obnavljanje energije vjetra, morskih struja, talasa, vodenih tokova
i termalnog gradijenta u okeanima. Ve decenijama se solarna energija koristi za proizvodnju
toplotne energije koja se koristi za zagrijavanje vode i grijanje prostora. Upotreba solarne energije
ima viestruke prednosti, to je tih, ist i pouzdan izvor energije. Zbog rastue cijene fosilnih goriva,
kao i zbog jaanja svijesti o potrebi ouvanja ivotne sredine, sve vie raste interes za koritenjem
solarne energije.
Energija suneve radijacije vie je nego dovoljna da zadovolji sve vee energetske zahtjeve u
svijetu. U toku jedne godine, suneva energija koja dospijeva na zemlju 10.000 puta je vea od
energije neophodne da zadovolji potrebe cjelokupne populacije nae planete. Oko 37% svijetske
energetske potranje zadovoljava se proizvodnjom elektrine energije. Ako bi se ova energija
generisala fotonaponskim sistemima skromne godinje izlazne snage od 100 kWh po kvadratnom
metru, neophodna bi bila povrina od 150 x 150 km2 za akumulaciju suneve energije. Veliki dio
ove absorpcione povrine mogao bi se smjestiti na krovovima i zidovima zgrada, pa ne bi zahtjevao
dodatne povrine na zemlji.
Energija suneve radijacije dovoljna je da proizvede prosjeno 1,700 kWh elektrine energije
godinje na svakom kvadratnom metru tla, a to je radijacija vea na nekoj lokaciji, vea je i
generisana energija. Tropski regioni su u tom pogledu povoljniji od ostalih regiona sa umjerenijom
klimom. Srednja ozraenost u Evropi iznosi oko 1.000 kWh po kvadratnom metru, dok poreenja
radi, ona iznosi 1.800 kWh na Bliskom istoku. Na sljedeoj slici prikazana je prosjena godinja
ozraenost na ravnu povrinu za podruje Bosne i Hercegovine (kWh/m2).

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

Slika 1. -Prosjena godinja ozraenost na ravnu povrinu za podruje Bosne i Hercegovine

(kWh/m2)

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

Pri planiranju fotonaponskog sistema su vrlo znaajne analiza lokacije i ocjena energetske
koristi. U ta dva koraka spada analiza osjenanosti modula, ocjena potencijala sunevog
zraenja, definiranje nagiba modula te utvrivanje elektrine energije proizvedene na godinjoj
razini. Solarnu dobit utvrujemo pomou podataka za globalno sunevo zraenje na vodoravnu
povrinu, putem kojih raunamo stvarno zraenje na polje modula, uzimajui u obzir orjentaciju i
nagib modula. Sa solarnim zraenjem od 1.240 kWh/m2/godinje na sjeveru zemlje i 1.600
kWh/m2/godinje na jugu, uvjeti za koritenje solarne energije u Bosni Hercegovini su prilino
povoljni.
Na isplativost solarne elektrane utjee niz imbenika, od kojih su svakako najvaniji solarni
potencijal, poetna investicija te visina otkupne cijene (poticajne tarife). Dostupne su baze
podataka intenziteta Suneva zraenja te softverskih alata kojima se u par jednostavnih koraka
vrlo brzo izrauna mogua proizvodnja, isplativost i slino. Takoer su dostupne i baze
podataka hidrometeorolokih zavoda ozraenosti za pojedine dijelove zemlje. Takvi i slini
podatci mogu posluiti kao vrlo dobra ishodina toka. Meutim, kako su dostupni podaci
ili vremenski zastarjeli (pretpostavka je da su se klimatoloki uvjeti promijenili u posljednjih 30ak godina), ili su bazirani na interpolacijama podataka s razliitih mjernih postaja (nepreciznost),
pri planiranju ozbiljnijih (veih) projekata solarnih elektrana preporuka je vriti mjerenje na
potencijalnoj lokaciji, u trajanju barem godinu dana. Sunevo zraenje sastoji se od ukupne,
izravne te rasprene komponente. Intenzitet pojedine komponente na posljetku moe utjecati na
odabir adekvatne tehnologije. Proraun proizvodnje temeljem mjernih podataka te odabrane
tehnologije, visina same investicije (uzimajui u obzir opis lokacije - pristup, blizina EES-a,
nagib terena i slino) kao i visina poticajne tarife, u konanici ulaze u proraun isplativosti
izgradnje solarnih elektrana.

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

2. SOLARNA IRADIJACIJA
Ozraenost (iradijacija) je gustoa dozraene energije koja u promatranom vremenu padne na
jedininu povrinu plohe. Dobiva se integriranjem ozraenja po vremenu, a jedinica za ozraenost je
vat sat po kvadratnom metru (Wh/m2) ili dul po kvadratnom metru (J/m2). Ovisno o promatranom
vremenskom intervalu ozraenost se esto naziva satna, dnevna, mjesena ili godinja suma zraenja.
Na putu kroz atmosferu Sunevo zraenje slabi jer se apsorbira zbog interakcija s plinovima i
vodenom parom i raspruje na molekulama plinova i esticama praine. Zbog toga Sunevo zraenje do
tla dospijeva kao izravno i kao raspreno zraenje.
Izravno (direktno) Sunevo zraenje dolazi izravno iz prividnog smjera Sunca. Trajanje osunavanja
( trajanje sijanja Sunca, insolacija) je razdoblje u kojem je izravno Sunevo ozraenje vee od 120
W/m2. Osunavanje se mjeri u satima.
Raspreno (difuzno) Sunevo zraenje nastaje rasprenjem Sunevog zraenja u atmosferi i do tla
dopire iz svih smjerova neba.
Ukupno (globalno) Sunevo zraenje na vodoravnoj plohi sastoji se od izravnog i rasprenog
Sunevog zraenja. Nagnuta ploha osim izravnog i rasprenog zraenja prima i od tla odbijeno
Sunevo zraenje.
Odbijeno (reflektirano) Sunevo zraenje je dio Sunevog zraenja koji se odbije od tla ili
vodenih povrina. Ukupno Sunevo zraenje na nagnutu plohu sastoji se od izravnog, rasprenog i
od tla odbijenog zraenja.
Sveukupna radijacija u odreenom vremenskom razdoblju dobije se iz izraza:
t2

E=

Idt ,[ m2 ]
t1

2.1. MJERENJE SOLARNE IRADIJACIJE

Mjerenje Sunevog zraenja obuhvaa kratkovalno zraenje koje prolazi
izravno ili raspreno zraenje te dugovalno zraenje Zemlje i atmosfere. Za
energije Sunevog zraenje vana su mjerenja ukupnog, rasprenog i
vodoravne plohe. Najee se mjeri trajanje sijanja Sunca iz kojeg se u
Sunevog zraenja moe procijeniti ozraenost.

kroz atmosferu kao

praktino koritenje
izravnog ozraenja
nedostatku mjerenja

Ukupno (globalno) Sunevo zraenje na vodoravnu plohu iz prostornog kuta 2 steradijana sastoji se
od zraenja koje ploha izravno primi s povrine Sunevog diska i rasprenog zraenja neba.
Instrument koji mjeri zraenje iz prostornog kuta 2 steradijana na plohu u valnom podruju
izmeu 0,3 do 3,0 m je piranometar. Na idealno odabranoj lokaciji instrument ne bi trebao registrirati
zraenje odbijeno od tla i okolnih predmeta, niti imati prepreke vie od 5 u podruju gdje Sunce izlazi
i zalazi. Ukupne prepreke ne bi smjele smanjiti vidno polje instrumnta vie od 0,5 steradijana.
Piranometri mogu imati termoelektrine, fotoelektrine, piroelektrine ili bimetalne elemente kao
snzore. Kako su trajno izloeni atmosferskim utjecajima moraju biti vrste izvedbe i otporni na

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

korozivne utjecaje vode i vlanog zraka. Prijemnik zraenja mora biti hermetiki zatvoren ili
imati sustav za odvodnju kondenzirane vlage u kuitu. Vlaga se obino uklanja pomou silika gela
kojeg je potrebno redovito mijenjati. Silika gel je vrlo higroskopan materijal kojem se obino dodaje
vrlo mala koliina kobaltnog klorida (0,5-1%) koji promijeni boju iz plave u ruiasto kada upije
vlagu. Boja silika gela se moe vidjeti kroz prozirni plastini spremnik na instrumentu i kada
prijee u ruiasto silika gel treba zamijeniti. Ruiasti silika gel mogue je reaktivirati suenjem u
penici na 30C kroz nekoliko sati. Meutim, u posljednje vrijeme sumnja se da je kobalt
kancerogen, pa se preporuuje zamjena plavog silika gela s kobaltom alternativnim, npr. utim
ili naranastim. U upotrebi su najee termoelektrini piranometri koji koriste toplinske osjetnike koji
proizvode napon na principu termoelektrinog efekta u funkciji upadnog Sunevog zraenja.

Slika 2.1- Piranometar CM 11 Kipp

Toplinski detektor smjeten je ispod dvostruke staklene kupole koja ga titi od prodora vlage i smanjuje
dugovalno zraenje iz samog instrumenta, toplinski izolira detektor i sprjeava njegovo hlaenje.
Svjetska meteoroloka organizacija i Meunarodna organizacija za standarde (ISO 9060:1990) i
definira tri klase piranometra. Najbolja klasa (sekundarni standard) se koristi za precizna meteoroloka
mjerenja, instrumenti prve klase za redovna meteoroloka mjerenja, a druge klase za pogonska
mjerenja i praenje fotonaponskih i toplinskih sunanih sistema. Poluvodiki silicijski piranometri
(slika 10), ne zadovoljavaju zahtjeve WMO-a u pogledu spektralne osjetljivosti no dimenzijama su
znatno manji, imaju odziv reda ms i za red veliine su jeftiniji.

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

3. MJERENJE SOLARNE IRADIJACIJE BPW34 FOTO DIODOM

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

4. ARDUINO PLATFORMA
Arduino je ime za otvorenu raunarsku i softversku platformu koja omoguava dizajnerima i
konstruktorima stvaranje ureaja i naprava koje omoguava spajanje raunara s fizikim svijetom.
Arduino je stvorila talijanska tvrtka SmartProjects 2005 godine.
Arduino platforma je skup elektronikih i softverskih komponenti koje se mogu jednostavno povezivati
u sloenije cjeline s ciljem izrade zabavnih i pounih elektronikih sklopova. Srce Arduina jesu
mikrokontroleri. Mikrokontroler je malo raunalo sadrano na jednom integriranom sklopu. Arduino
okruenje najee koristi 8 bitne mikrokontrolere koje proizvodi tvrtka ATMEL. Najrasprostranjeniji
model je ATMEGA328P koji se koristi na osnovnoj Arduino prototipnoj ploici koja je prikazana na
sljedeoj slici.

Slika 1.-Arduino platforma UNO-R3

Kako je Arduino platforma open-source tipa - dozvoljeno je njezino dijeljenje i preureivanje u
svrhu kreiranja novih platformi koje su meusobno kampatibilne tako su sa razvojem nastale jo
mnoge inaice razvojnih okruenja baziranih na Arduino platformi.
U osnovi, sve Arduino kompatibilne ploice sastoje se od mikrokontrolera, integriranog sklopa za
komunikaciju s raunalom, te perifernih elektronikih djelova za osiguravanje mogunosti rada
mikrokontrolera - stabilizatori napona, kvarcni oscilator za generiranje frekvencije takta i slino.
Za pisanje programa za Arduino mikrokontrolere koristiti se Arduino programsko okruenje koje je
mogue besplatno preuzeti sa : http://arduino.cc/en/main/software

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

Kako bi upisali napisani program u mikrokontroler na razvojnoj ploici koristi se USB veza s
raunalom. Ukoliko se koristi Arduino standardna ploica koja nije neka nova kompatibilna
platforma nije potrebna dodatna instalacija drivera. Softver za mikrokomtroler kreira se u Arudino
IDE programskom paketu. Arduino je dostupan u nekoliko razliitih verzija, a osnovni model je
Arduino UNO. Prilikom izrade projektnog zadatka koriten je model MEGA 2560 koji je detaljno
objanjen u narednom poglavlju.
4.1. ARDUINO MEGA 2560
Arduino Mega2560 je mikrokontrolerska platforma bazirana na Atmel ATMega 2560
mikrokontroleru. Pored mikrokontrolera sadrava potrebno okruenje za njegov rad,
komunikaciju i programiranje sa PC-om putem USB porta preko IC ATmega16U2.
Kompatibilna je sa velikim brojem dodatnih ploa Arduino Duemilanove ili Diecimila
platformi. Arduinio Mega 2560 smo izabrali kao mikrokontroler jer ima vie Serial i SPI i ulaza na
koje se spajaju senzori u odnosu na druge Arduino ureaje.

Slika 4.1-Arduino platforma Mega 2560

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

Napajanje
Mega2560 se moe napajati preko USB porta ili vanjskog izvora. Odabir je automatski. Vanjsko
napajanje se spaja na 2,1mm utinicu ili na pinove. Preporueno je napajanje od 7-12V.Moe izdrati
od 5 do 20 V ali ako je napajanje manje od 7 V Arduinomoe postati nestabilan. Za napajana od 12 do
20V moe doi do pregrijavanja i kvara stabilizatora.
Memorija
Mikrokontroler ATmega2560 ima 256 KB flash memorije za spremanje programskog koda od
ega je 8KB za bootloader, 8 KB SRAM i 4 KB EEPROM. EEPROM-u se pristupa preko EEPROM.h
biblioteka.
Ulazi i Izlazi
Svaki od 54 digitalna pina moe se koristiti kao ulaz i kao izlaz koristei funkcije pinMode(),
digitalWrite(), i digitalRead(). Oni rade na 5V i mogu dati/primiti 40 mA. Neki pinovi imaju
specijalne funkcije: Serijska komunikacija: 0 (RX) i 1 (TX); Serial 1: 19 (RX) i 18 (TX); Serial
2: 17 (RX) i 16 (TX); Serial 3: 15 (RX) i 14 (TX). Koriste se za primanje (RX) i slanje (TX)
serijske komunikacije TTL razina. Pin 0 i 1 su isto spojeni na odgovarajue pinove
ATmega16U2 USB-to-TTL serijskog kola. Vanjski prekidi: 2 (interrupt0), 3 (interrupt 1), 18
(interrupt 5), 19 (interrupt 4), 20 (interrupt 3), i 21 (interrupt2). Ovi pinovi mogu biti podeeni na
okidanje na nisku razinu, rastuu ili padajui rub ili promjenu napona. Za rad sa prekidima
koristi se attachInterrupt() funkcija. PWM: Pulse Width Modulation Pinovi 0 -13. Daju 8-bit
PWM pomou analogWrite() funkcije. SPI: 50 (MISO), 51 (MOSI), 52 (SCK), 53 (SS). Ovi pinovi
imaju podrki za SPI komunikaciju preko SPI biblioteka. LED: 13. Mega ima ugraeni pin za LED
diodu na pinu 13. Kada je na HIGH vrijednosti LED dioda svijetli a na LOW je ugaena. TWI: 20
(SDA) i 21 (SCL). Podrka ta TWI komunikaciju uz koritenje Wire biblioteke. Analogni ulazi:
Mega2560 ima 16 analognih ulaza koji se oitavaju 10 bitnom rezolucijom ( mogue 1024
razliite razine). Zadano je mjerenje od 0 do 5V ali je mogue promijeniti gornji nivo preko pina
AREF i funkcije analogReference(). Reset. Treba na njega dati LOW razinu za reset. Tipino se
koristi za dodatne ploe.
Komunikacija
Arduino Mega2560 posjeduje brojne resurse za komunikaciju sa vanjskim svijetom. Na primjer
PC, drugi Arduino, neki drugi mikrokontroler. ATmega2560 posjeduje etiri suelja za serijsku
komunikaciju na TTL razinama. USB kontroler ATmega16U2 daje virtualni serijski port preko
USB komunikacije. Na taj nain moe se ostvariti jednostavna tekstualna komunikacija. SoftwareSerial
biblioteka omoguava serijsku komunikaciju preko bilo kojeg digitalnog pina. TWI komunikacija se
radi preko Wire biblioteka a SPI preko SPI biblioteke.

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

Tehniki podaci
Mikrokontroler

Atmega 2560

Radni napon

5V

Napajanje

7-12 V

Ulazni napon (limiti)

6-20 V

Digitalni I/O pinovi

54 ( 14 sa PWM izlazom )

Analogni ulazi

16

Flash Memorija

256 KB / 8KB za bootloader

Sram

8 KB

EEPROM

4 KB

Takt

16 MHz
Tabela 4.1-Tehniki podaci

4.2. SERIJSKA KOMUNIKACIJA

Arduino ploica ostvaruje komunikaciju koristei protokole za serijsku komunikaciju. Serijska
komunikacija je proces slanja dijelova podataka (bajtova) preko jednog kanala, poznatog pod
nazivom bus. Podaci se u serijskoj komunikaciji alju uzastopno jedan za drugim, za razliku od
paralelne komunikaciju gdje se vie bitova alju istovremeno preko vie kanala. Prednosti serijske
komunikacije u odnosu na paralelnu:

Manji broj ica omoguuje laku obradu vremena propagacije

S manjim brojem kanala presluavanje je oteano u odnosu na vei broj kanala

Uteda prostora i novca, zbog manjeg broja ica, todaje mogunost i poveanja sigurnosti tog
kanala.

U dananje doba pojas propusnosti serijske komunikacije obuhvaaju raspon od nekoliko

kilobitau sekundi do nekoliko terabita u sekundi. Serijska komunikacija se ostvaruje izmjenom
binarnih vrijednosti, te se brzina izraava u baud-ima. Jedan baud oznaava prijenos 1 simbola po
sekundi. Simbol moe biti i viebitni. Arduino, kao to je navedeno u prijanjim poglavljima, nudi
mnoge mogunosti za interakciju sa senzorima, pogonima, motorima, itd. Ali mogunosti samog
Arduina su ipak ograniene. Na sreu, Arduino je pogodan za ostvarivanje komunikacije s nekim
sloenijim ureajima poput raunala ili druge Arduino ploice. Takva komunikacija se ostvaruje USB
vezom i koristi se kao serijska RS-232 komunikacija. Arduino IDE je koristi da bi uitao
programe na ploici, no serijska veza se moe koristiti i za bilokoje druge vrste
komunikacije. Na Arduino ploici postoje i digitalni pinovi 0 (RX) i 1 (TX). Oni se, takoer, mogu

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

koristiti u svrhu ostvarivanja serijske komunikacije. Oni dostavljaju identine signale koji se alju i na
USB serijsko suelje. Dok se ostvaruje serijska komunikacija bitno je naglasiti nemogunost
koritenja digitalnih pinova 0 i 1 u bilo koju drugu svrhu osim ostvarivanja serijske komunikacije.
Oni dostavljaju serijske signale (ak i ako ih ne prikljuimo, nego koristimo iskljuivo USB),
tako da ih nije mogue koristiti ni za to drugo.
4.3. ARDUINO DEVELOPMENT ENVIRONOMENT
Kako bi mikrokontroler obavljao svoju funkciju, na njega je postavljen odgovarajui program. Program
se pie u razvojnom okruenju za programiranje, Arduino Development Environment-u. ADE je
razvojno okruenje koje se koristi za programiranje Arduina. Tu su ukljueni prireiva teksta za
pisanje koda, podruje za poruke, tekstualna konzola, traka sa tipkama za uobiajene funkcije, te
nekoliko izbornika. Spaja se sa Arduino hardverom kako bi se prenjeli programi i kako bi se
komuniciralo sa njim. Softver koji se napie pomou Arduino okruenja zove se sketch (skica).
Te se skice piu u prireivau teksta. Skice se spremaju sa ekstenzijom .ino. Prireiva ima opcije
za cut/paste, te za pretraivanje i zamjenu teksta. Podruje za poruke daje povratne informacije
prilikom spremanja i izvoza, a osim toga tamo se prikazuju pogreke u kodu. Konzola prikazuje
tekstualni ispis Arduino okruja, ukljuujui i potpune izvjetaje o pogrekama, teostale informacije.
Donji desni kut suelja prikazuje trenutno spojenu karticu te odabrani serijski port.

Slika 4.3-Razvojno okruenje ADE

Okruenje omoguava jednostavno koritenje programskih biblioteka (library), koritenjem naredbe
#include. To je vrlo korisno kod koritenja dijelova koje proizvode drugi proizvoai, jer onda oni
mogu napisati library za svoj dio. Uz poetnu instalaciju ve dolazi desetak biblioteka koje

AUTOMATIZIRANO MJERENJE I UPRAVLJANJE ETF EEI AMU 4760

omoguavaju koritenje etherneta, stepep i servo motora, potenciometara i drugih osnovnih

komponenti. Mogue je i definiranje vlastitih ploica koje su bazirane na Arduinu. To se dobiva
postavljanjem novog hardware direktorija u koji se onda ubacuju definicije ploice, bootloader,
te osnovne programske biblioteke. Okruenje podrava sve modele Arduina koji su do sada izali na
tritu.
5. ARDUINO MODEL ZA MJERENJE SOLARNE IRADIJACIJE
6. ZAKLJUAK