Buncic - Topografija Pretpovijesnih Nalazista U Vukovaru I Okolici, Arh. Vjesnik 2007

M. BUNÎ]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s.
, XL 3572 (2007)
35
MAJA BUNÎ]
Institut za arheologiju
Ulica grada Vukovara 68
HR 10000 Zagreb
majabuncic@hotmail.com
TOPOGRAFIJA PRETPOVIJESNIH NALAZI[TA

U VUKOVARU I OKOLICI
UDK 903:72.031.3 (497.5)
Izvorni znanstveni rad
Vukovar i njegova {ira okolica oduvijek su, zahvaljuju}i svojim geografskim i strate{kim zna~ajkama, ~inili podru~je pogodno za podizanje naselja i dugotrajno nastanjivanje. Unato~ toj
poznatoj ~injenici, brojnim arheolo{kim nalazi{tima kojima obiluje vukovarski kraj nije posve}ena zasluùju}a pa`nja. Kao temelj cilju da se u budu}nosti pristupi intenzivnijim istraìvanjima, prikupljeni su postoje}i dostupni podaci o pretpovijesnim nalazi{tima u vukovarskom
kraju te su katalo{ki prezentirani u ovome radu.
UVOD
Ovim se radom poku{ao dati pregled pretpovijesnih nalazi{ta u ve}em dijelu biv{e op}ine
Vukovar.1 Osnovni zadatak, te kona~no cilj istraìvanja bilo je prikupljanje i, temeljem postoje}ih i
dostupnih podataka, prikaz cjelokupnog pregleda poznatih pretpovijesnih nalazi{ta na navedenom
prostoru. Takvim se na~inom i pristupom poznatoj gra|i jo{ jednom nastojalo argumentirati kontinuitet ìvljenja u vukovarskom kraju tijekom pretpovijesnih i povijesnih razdoblja. K tome, saìmanjem postoje}ih podataka na jedno mjesto dobila se svojevrsna podloga i temelj za daljnja detaljnija
istraìvanja. Naime, stanje na nalazi{tima promjenljivo je, podaci kojima se raspolaè i koji su na
bilo koji na~in povezani s nalazi{tima, ili se nadopunjuju ili se tako|er mijenjaju. Stoga ih je nu`no
neprekidno pratiti i u budu}nosti pristupiti reviziji kako bi se izradila precizna arheolo{ka karta s izmijenjenim podacima i tako prikazalo sada{nje stanje stvari.2
1 ^lanak je djelomi~no izmijenjen pismeni rad stru~nog ispita pri Muzejskom dokumentacijskom centru. Zahvaljujem prijateljima i kolegama koji su mi pomogli tijekom prikupljanja podataka i pisanja rada, a posebno Oliveri
Crevar, knji`ni~arki Gradskog muzeja Vukovar, te Ruìci
Mari}, ravnateljici Gradskog muzeja Vukovar {to mi je dopustila objavu podataka.
2 Iako rad sadrì poneke izmjene i nadopune podataka

o nekim nalazi{tima u odnosu na dosada{nje saznanje o
njima, ipak ima i nepotpunih podataka, budu}i da ova faza
istraìvanja i prikupljanja podataka nije uklju~ivala obilazak terena kao ni detaljni pregled arheolo{ke gra|e.
36
M. BUNÎ]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)
ZEMLJOPISNE ODREDNICE
Podru~je Vukovara i okolice dio je isto~nohrvatske ravnice. Njezin sjeverozapadni, manji dio pripada prirodnozemljopisnoj mikroregiji donjodravske nizine, a sredi{nji i isto~ni dio nalaze se unutar Vukovarske lesne zaravni. Dunav ~ini izrazitu prirodnu me|u prema Vojvodini na sjeveru i sjeveroistoku
(BOGNAR 1994: 36). Povoljne prirodne osobine uvjetovale su tako po~etke obitavanja na {irem vukovarskom podru~ju u ranom neolitiku. Dunav je nesumnjivo imao najva`niju ulogu prilikom odabira
mjesta za podizanje naselja i odvijanje ìvota, i to: kao izvor vode i hrane, kao iznimno va`na prirodna
komunikacija koja je bila poveznicom ali i razdvojnicom, koja je sluìla kao obrana i kao napad. Najduà
pritoka Dunava je rijeka Vuka koja je, sve dok nije regulirana u drugoj polovini 19. stolje}a, plavila goleme povr{ine (BOGNAR 1994: 34) i time va`no pridonijela razvoju ìvota na tom prostoru, pored brojnih
potoka i bara, uz koje su redovito smje{tena naselja. [iri vukovarski prostor u cjelini karakterizira umjereno kontinentalna klima (BOGNAR 1994: 42). Vi{e od 99%3 povr{inskog sastava tla ~ine sedimenti
kvartarne starosti, i to ponajprije debele lesne i lesu sli~ne naslage. Geomorfolo{ki se jasno izdvaja
vi{a lesna zaravan i rije~ne nizine Drave i Dunava te rijeke Vuke. Spomenuti hidrografski odnosi,
klima, reljef kao i litolo{ki sastav uvjetovali su da na lesnoj zaravni dominiraju {umovite stepe, a u
polojima vla`ne hidrofilne {ume (BOGNAR 1994: 36). Lesne naslage imaju dobru vertikalnu stabilnost, pa su se razvile vrlo strme ili ~ak vertikalne padine uz Dunav (BOGNAR 1994: 38) koje su
ispresijecane surducima,4 linearnim dubokim i uskim udubljenjima koja sluè kao prometnice izme|u dolina i lesne zaravni (BOGNAR 1994: 40). Oni su va`ne strate{ke pozicije, jer se jedino kroz
njih moè pri}i Dunavu, ali jednako tako i pre}i s jedne strane obale na drugu (DURMAN 1984: 35).
Naselja pretpovijesnih ljudskih zajednica, ali i svih nadolaze}ih, naj~e{}e nalazimo upravo na tim
dominantnim poloàjima visokih i strmih dunavskih obala. Sami preìvjeli toponimi, kao {to su
Gradac ili Gradina, za takva su nalazi{ta u Slavoniji i Srijemu indikativnog karaktera (BULAT
1970: 69).
Biv{a op}ina Vukovar (karta 1.) danas je administrativno podijeljena na sljede}e op}ine: Bogdanovci, Borovo, Grad Ilok (administrativno Grad ~ine i [arengrad, Mohovo, Rado{ i Bapska), Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik, Trpinja i Grad Vukovar (administrativno Grad ~ine i Sotin, Borovo naselje, Lipova~a i Grabovo dio). Podru~je Grada Iloka nije uklju~eno u obradu.5 Time se podru~je Vu-
kovarsko-srijemske ùpanije koje je obuhva}eno ovim istraìvanjem proteè linijom od Bobote i

Pa~etina na zapadu, Opatovca i Lovasa na istoku, Vere na sjeveru te Tovarnika na jugu.
METODOLO[KI PRISTUP RADU
Temeljno polazi{te prilikom rada na ovom istraìvanju bila je bogata dokumentacija Antuna
Dorna, kustosa Gradskog muzeja Vukovar, koji je sustavno provodio terenske preglede vukovarske
okolice i pa`ljivo biljeìo podatke. Na pojedinim je nalazi{tima proveo i iskopavanja, primjerice u
Bogdanovcima (Buk i Zlatara), Petrovcima te nekim poloàjima u Vukovaru. êsto je obilazio i
otprije poznate poloàje kako bi sakupio {to vi{e nalaza materijalne ostav{tine i pratio stanje samih
nalazi{ta. Ponajprije, ti su podaci dragocjeni kako bi se danas moglo pobliè odrediti poloàj pojedinog nalazi{ta, budu}i da se u literaturi ~esto ne mogu prona}i ni osnovni podaci. Naj~e{}e se spomi3 Podatak se odnosi na podru~je cijele biv{e op}ine
Vukovar.
4 Surduk je arhai~an narodni izraz za provaliju, jarugu, vododerinu, put izme|u dva brijega, a udoma}en je u
Srijemu (CRLENJAK 2005: 140).
5 Grad Ilok pod nadle`nosti je Muzeja grada Iloka.
Gradski muzej Vukovar (dalje GMV) u svojoj pismohrani
~uva dio dokumentacije i dio gra|e s tih nalazi{ta, no budu}i da nije kori{tena i dokumentacija Muzeja grada Iloka,
podaci bi bili nepotpuni te je stoga to podru~je izostavljeno. Tako|er, Klisa je do 1991. godine bila sastavni dio op}ine Vukovar, ali danas administrativno pripada Osje~ko-baranjskoj ùpaniji (Grad Osijek), stoga nije uklju~ena u
predmetno obra|ivanje.
37
Karta 1. Dio isto~ne Hrvatske s granicama biv{e op}ine Vukovar
nju samo imena nalazi{ta, ili ~ak samo ime mjesta iz kojeg potje~e pojedini nalaz materijalne kulture. Vaàn izvor podataka bile su i inventarne knjige arheolo{ke zbirke Gradskog muzeja Vukovar.
One zna~e i svojevrsnu potvrdu za pobliè odre|enje nekih nalazi{ta, ali su i izvor podataka za neke
poloàje s kojih uglavnom potje~u pojedina~ni predmeti materijalne ostav{tine. Prilikom rje{avanja
mnogih nedoumica znatno su tako|er pomogli: Popis evidentiranih, preventivno za{ti}enih i registriranih kulturnih dobara Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku i radni elaborat s
katalo{kim popisom nalazi{ta kojeg je izradila Kornelija Minichreiter.6
U dostupnoj literaturi, i muzejskoj dokumentaciji, mnoga nalazi{ta zabiljeèna su pod imenom vlasnika na ~ijem se zemlji{tu nalazi ubicirano naselje ili nekropola, primjerice vinogradi, oranice, vrt ili ku}a. Jasni i precizniji toponimi ili topografska obilje`ja evidentni su samo onda kada je
rije~ o dijelovima grada ili mjesta. Takvih vinograda s vlastitim imenom u nazivu najvi{e je poznato
u Vukovaru i Sotinu. Na tim su mjestima rijetko postoje}i vinogradi,7 a zamijenile su ih ili oranice,
Na ~emu joj najljep{e zahvaljujem.
7 Primjerice, dio Mitnice (Vukovar) je sve do sredine

70-ih godina 20. stolje}a bio zasa|en vinogradima, a danas
ih tamo uop}e nema. Tako su se mijenjale i dijelile katas-
tarske ~estice i njihovi vlasnici, pa za nalazi{ta kojima nisu

poznate katastarske ~estice te{ko je, ili gotovo nemogu}e
vi{e utvrditi to~an poloàj.
38
ili obiteljske ku}e. Posebno se to odnosi na cijeli potez od Vukovara do Vu~edola (Velika skela, Petri skela, Vu~edol), gdje je te{ko definirati to~nu poziciju i me|e nekada{njih vinograda. Zato se ovdje navode pod nazivima koje nalazimo u literaturi, a gdje je god to bilo mogu}e, smje{teni su u okvir {ireg gradskog podru~ja (Lijeva bara, Petri skela, Vu~edol i sl.). Mo`da i nije potrebno mijenjati
nazive poloàja koji su ustaljeni, neki ~ak i cijelo stolje}e, kada bi ih se uspjelo to~no locirati.8 Najbolji argument takvome mi{ljenju upravo su vu~edolski Vinograd i Kukuruzi{te Streim. Iako je danas u kukuruzi{tu vinograd, a prije tri godine je u vinogradu bilo kukuruzi{te, a vlasnici odavno
nisu obitelj Streim, u tom slu~aju rije~ je o poloàjima koji su u vi{e navrata istraìvani, i jo{ se istraùju, o kojima se ~esto pisalo i kod kojih je gotovo nemogu}e do}i do zabune.9 No, nabrajanjem
svakog vinograda kao posebnog nalazi{ta, bez tendencije da ga se smjesti u okvir {irega gradskog, odnosno seoskog podru~ja, moè se dobiti i pogre{na slika, jer je vrlo vjerojatno da oni ~ine
jedno ve}e, odnosno kompleksno naselje kao {to je to slu~aj sa samim Vu~edolom.
Prilikom kronolo{kog i kulturolo{kog odre|ivanja pojedinih poloàja kori{teni su postoje}i
podaci i iz literature i iz izvorne dokumentacije. Ponegdje je to rezultiralo bogatom stratigrafijom
nalazi{ta, a ponegdje ~esto i {irim vremenskim okvirom, bez mogu}nosti odre|enja kulturne pripadnosti. O pojedinim nalazi{tima podaci su oskudni, posebno stoga {to ni sama gra|a nije detaljnije obra|ivana niti objavljivana. Brojni pojedina~ni nalazi10 materijalne kulture svakako su upitni,
jer uz njih nisu zabiljeèni bliì podaci o samome mjestu pronalaska, iako ih najvi{e potje~e s podru~ja Grada Vukovara i Sotina. Poneki me|u tim nalazima su objavljeni i dostupni {iroj javnosti.11
Njihova je vrijednost u tome {to potvr|uju prisutnost stanovitih ljudskih zajednica ili ~ak kulturnih
grupacija na {irem podru~ju, a isti~u se svakako i nekim drugim karakteristikama. Ipak, za izradu
topografije, njihova vrijednost nije toliko izrazita. Kako bi se izbjeglo nepotrebno nabrajanje upravo pojedina~nih predmeta, u ovome radu nisu interpretirani u kontekstu nepoznatih poloàja.12
PREGLED I STANJE ISTRA@ENOSTI

Prva arheolo{ka gra|a iz Vukovara poznata je bila potkraj 19. stolje}a, a prikazao ju je Josip
Brun{mid.13 Na biv{oj su Eltzovoj ciglani jo{ 1888. godine prona|eni nalazi materijalne ostav{tine
sopotske kulture (SCHMIDT 1945: 125; DIMITRIJEVI] 1968: 20). Potom su 1894. godine na
Samostanskom platou, na mjestu dana{nje Gimnazije, istraèni prvi nalazi koji su pripadali star8 Takav posao kompletne revizije ipak, kao {to je i ranije spomenuto, zahtijeva dugotrajan i ozbiljan projekt koji
bi obuhvatio ponovni obilazak terena, precizne izmjere,
nedestruktivne metode biljeènja podataka, izradbu cjelovitije dokumentacije te nedvojbeno ~vrstu suradnju s katastrom.
9 Ali ako govorimo npr. o Kirchbaumovom, Laudenbachovom ili nekom drugom vinogradu, koji (su) se nalazili na Petri skeli, nastala bi zabuna, jer vi{e nitko ne pamti
gdje je to~no bio taj vinograd. Danas su tamo ku}e i oranice, a cijeli je potez lesnih terasa sve do Vu~edola za{ti}en
kao kulturno dobro. Da se npr. danas obavi neko za{titno
iskopavanje na tom poloàju, mo`da ne bi niti bili svjesni
da smo upravo na nekada{njem vinogradu poznatom nalazi{tu, u literaturu bi u{ao naziv sada{njeg vlasnika, te bi
tako postojala dva naziva za isti poloàj. Ipak, tu se uz poloàje i navode poneki vlasnici zemlji{ta, a ti su podaci uglavnom preuzeti iz dokumentacije GMV-a. Naravno,
vjerojatno je da su i u tom slu~aju nastale promjene u odnosu na vrijeme kad je taj podatak zabiljeèn.
10 Dio tih predmeta ~uva, ili je ~uvao prije Domovinskog rata GMV. O njima postoje podaci u inventarnim
knjigama. No, kao i dio gra|e s drugih nalazi{ta, ona se vi{e ne moè identificirati ili je stradala, odnosno nestala u
Domovinskom ratu.
11 Ve} 1901. godine J. Brun{mid objavio je nekoliko
sotinskih nalaza iz razdoblja pretpovijesti, no uglavnom se
bavi anti~kom gra|om (BRUN[MID 1901: 140, 141).
12 Tako bi se moglo dogoditi da npr. u Sotinu, uz brojne
poznate poloàje, imamo i toliko nepoznatih poloàja. Time se ne bi ipak dobilo pravo stanje stvari, nego nabrajanje
pojedina~nih nalaza, {to nije tema rada. U nekim mjestima
navedeni su nepoznati poloàji, ali samo ako je taj nalaz
dragocjen za popunjavanje kronolo{ke, kulturolo{ke i povijesne slike tog mjesta.
13 U ovom kratkom pregledu istraìvanja pa`nja je
usmjerena samo na nalaze i iskopavanja iz razdoblja pretpovijesti.
39
~eva~koj kulturi (DIMITRIJEVI] 1968: 53; MINICHREITER 1992a: 3). Ve} je sljede}e godine,
slu~ajnim otkri}em nalaza, bogdanova~ka Gradina (posjed Imbre pl. Hideghthyja) prepoznata kao
vrijedno nalazi{te, te jednako tako i Lovas (Kalvarija). Na prijelazu stolje}a dokumentirani su neki
novi poloàji u Sotinu (Zmajevac, Skendra) i u Vukovaru (Bari{i}ev vinograd). Prvi nalazi materijalne kulture koji potje~u s Vu~edola dar su obitelji Streim, a stru~na je iskopavanja na tom vrijednom nalazi{tu, na poloàju Gradac, ve} 1897. godine vodio Josip Brun{mid (SCHMIDT 1945: 7).
Gra|u su u to vrijeme prikupljali naj~e{}e pojedinci, muzejski povjerenici, tako da od 1894. godine (dana{nji) Arheolo{ki muzej u Zagrebu otkupljuje pretpovijesne, ali i mla|e, predmete iz Vukovara,
Sotina i okolnih mjesta uglavnom od poznatog vukovarskog sakuplja~a starina Nikodema Vla{i}a (BRUN[MID 1901: 140; MAJNARI]-PAND@I] 1970: 42; 2007: 798; MUZEOPIS: 74).14 Iskopavanja koja
su uslijedila tijekom 20. stolje}a iznova su bila u vezi s uìm podru~jem Vukovara. Tako je Robert
R. Schmidt, 1938. godine nastavio iskopavati vu~edolski Gradac, a opse`na iskopavanja pretpovijesnog i srednjovjekovnog naselja i nekropole na Lijevoj bari u Vukovaru uslijedila su 19511953.
godine. Na Vu~edolu potom sljedila su, 60-ih godina 20. stolje}a, manja sonda`na iskopavanja na
poloàjima Vinograd Karasovi} i Kukuruzi{e Streim, a 1984. godine zapo~ela su sustavna iskopavanja u Vinogradu Streim, koja se, prekinuta 19902001. godine, i nadalje obavljaju. Na uèm gradskom podru~ju zbog intenzivnije gradnje ku}a 80-tih godina 20. stolje}a tako|er je provedeno nekoliko manjih za{titnih iskopavanja.
Izvan Vukovara nekoliko manjih iskopavanja provedeno je u Bogdanovcima, 1963. godine
na poloàju Zlatara, 1972. godine na poloàju Buk, te 2005. godine manje za{titno iskopavanje novootkrivenog eneoliti~kog naselja na poloàju Vo}njak. U Petrovcima je 1974. godine na Malom
polju tako|er obavljeno manje sonda`no iskopavanje.
Ovim kratkim pregledom moè se bez velikih napora jasno uo~iti kako je zapravo u {iroj vukovarskoj okolici provedeno razmjerno malo sustavnih ili za{titnih iskopavanja. Brojna nalazi{ta
otkrivena su i dokumentirana prilikom oranja ili gra|evinskih radova, pa su stoga nalazi mahom slu~ajni, nerijetko povr{inski, bez konkretnijeg konteksta pronalaska. Me|utim, samo njihovo dokumentiranje neizostavno je vrijedno za popunjavanje arheolo{ko-antropolo{ke slike vukovarskog
kraja, ~ime tako|er uve}avaju dosada{nja saznanja o rasprostranjenosti pojedinih kultura i kulturnih skupina u razdoblju pretpovijesti. Od 1991. godine do dana{njih dana nisu se provodili sustavni
i precizni terenski pregledi na navedenom podru~ju.15 Darovima ili otkupom pojedinih predmeta, od
1998. godine ustanovljeno je nekoliko novih poloàja, ili je pak novim nalazima potvr|eno ve} otprije
poznato nalazi{te.
Objavljivanje nalaza materijalne kulture zapo~eo je tako|er Josip Brun{mid. Godine 1902.
objavio je pojedina~ne nalaze bakrenih sjekira iz Vukovara, Sotina (BRUN[MID 1902: 49: sl. 9:1;
50), Bobote (BRUN[MID 1902: 49: sl.9: 4; 50) i Lovasa (BRUN[MID 1902: 50; sl. 17), te tri eneoliti~ka groba iz Vukovara, koji su dokumentirani 1895., 1901. i 1902. godine. U raspravama koje su
uslijedile nekoliko godina poslije, J. Brun{mid pozabavio se ranolatenskim grobovima iz Bogdanovaca (BRUN[MID 1909: 231237). Me|utim, u sredi{tu je interesa od samih po~etaka bilo nalazi{te Vu~edol. Arheolo{ku gra|u prikupljenu na Vu~edolu, te brojne teme u vezi s vu~edolskom
14 Tako je sva otkupljena i iskopana gra|a s ovog podru~ja, od najranijih nalaza s kraja 19. stolje}a, pa sve do polovine 20. stolje}a pohranjena u Arheolo{kome muzeju u
Zagrebu. Od sredine 20. stolje}a o vukovarskom podru~ju
brine Gradski muzej Vukovar.
15 U razdoblju od 1992. do 1997. godine utvr|eni su
neki poloàji, dojavom gra|ana i poklonima materijalnih
nalaza, a rije~ je uglavnom o podru~ju oko Tovarnika.

Podaci o njima nalaze se u privremenim inventarnim knjigama koje su kori{tene u tom razdoblju, no ~esto nisu navedeni precizni poloàji. Tako|er je va`no napomenuti da
su ozbiljan problem i minski sumnjiva podru~ja koja obuhva}aju velike povr{ine u vukovarskom kraju.
40
kulturom, znanstveno su istraìvali i obra|ivali mnogi autori sve od 30-ih godina 20. stolje}a, kada
je V. Hoffiller objavio prvi svezak Corpus Vasorum Antiquorum (HOFFILLER 1933), pa do modernih vremena (SCHMIDT 1945; DIMITRIJEVI] 1956; 1977; DURMAN 1982; 1988; 2000; 200416;
TE@AK-GREGL 1985; 1987; HOTI 1990; FORENBAHER 1990; 1995; MILI]EVI] 2002;17 BALEN 2005 itd).
Dostupna literatura sadrì, me|utim, i mno{tvo neizostavnih podataka o pojedina~nim, slu~ajnim nalazima. Izrazitu pa`nju stoga zasluùju bron~anodobne ostave iz Vukovara i Lovasa
(VINSKI 1958: 134), èljeznodobni grob s bogdanova~ke Gradine (BRUN[MID 1909), latenski
grobovi iz Sotina (MAJNARI]-PAND@I] 1970; 1972/3) i poneki drugi nalazi (MAJNARI]-PAND@I] 2007: 797811). Spomenuti nalazi reprezentativnih su obilje`ja, te su uz najpoznatija
istraìvana nalazi{ta tog podru~ja Vu~edol i Lijevu baru, oplemenili taj prostor u arheolo{kom i
antropogenom kontekstu. Ali su, razumljivo, i nadvili sjenu na mnoge druge materijalne nalaze te
na poloàje koji strpljivo skrivaju svoja bogatstva.
Sve nam to pokazuje da bi nova istraìvanja, i na nalazi{tima s kojih ve} imamo va`ne pojedina~ne nalaze, ali i s onih poznatih koji nisu jo{ dali reprezentativan materijal, bila korisna i neophodna radi sagledavanja konteksta i novih saznanja i spoznaja u stratigrafskim odnosima naselja i
nekropola.
POPIS NALAZI[TA
Abecednim se redom navode mjesta biv{e op}ine Vukovar s pripadaju}im nalazi{tima. Uz nalazi{ta su dani osnovni podaci i opis poloàja (ako je poznat), vremensko i/ili kulturno odre|enje, te je li rije~ o slu~ajnom nalazu, iskopavanju ili je pak zabiljeèn terenskim pregledom. Brojna pretpovijesna nalazi{ta bila su naseljavana i u mla|im razdobljima, pa je uz njih i taj podatak naveden.18 Na priloènim
kartama (u mjerilu 1:25 000) ozna~ene su pozicije onih nalazi{ta koje je bilo mogu}e locirati prema
opisu, dostupnim izvorima, toponimima i drugim kori{tenim podacima.19
1. BERAK (o. Tompojevci)
1.1.Gradina Ciglana
Zemlji{te pod nazivom Gradina nalazi se sjeverno od sela na prirodnom lesnom uzvi{enju. Sa sjeverozapadne strane ono se obru{ava u {iroki dol korito kojim te~e potok Savak. Dio Gradine uni{ten
je izgradnjom ciglane.
Slu~ajni nalazi i manje za{titno (amatersko) iskopavanje 1970. godine.
Pretpovijesno (vu~edolska kultura, starije i mla|e èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno (slavensko) nalazi{te.
Lit.: DORN 1970b: 21; 1973: 29; MINICHREITER 1973a: 17; BRODI] 1976: 13; NENADI]
1990: 18.
16 Katalog uz izlo`bu Vu~edol-tre}e tisu}lje}e iz
1988. godine obra|ene su razne teme u vezi s vu~edolskom kulturom i objavljen je dio materijala s Vinograda
Streim. Daljnja istraìvanja rezultirala su izlo`bama i popratnim katalozima: Vu~edolski Orion-najstariji europski
kalendar 2000. godine, Vu~edolski hromi bog 2004. godine i Simbol boga i kralja-prvi europski vladari 2006.
godine.
17 U: OpA 26.
18 Me|utim, citirani su samo radovi u kojima se takva

nalazi{ta spominju u pretpovijesnom kontekstu.
19 U prilogu se nalaze karte s to~nim poloàjem nalazi{ta u Bogdanovcima, Sotinu i Vukovaru. Broj nalazi{ta u
katalogu odgovara broju nalazi{ta na karti. Zbog mogu}nosti da bi se na kartama ostalih mjesta mogla javiti pojedina
odstupanja u poloàju nalazi{ta, {to zbog odre|enih nepravilnosti u nazivlju na samim kartama, {to zbog nepreciznih
opisa to~nog poloàju, one su izostavljene u ovom radu.
41
1.2. Svetinje (Naki}ev vinograd)20
Zemlji{te pod nazivom Svetinje nalazi se kod kriànja ceste Vukovar Orolik i odvojka za Berak, s
lijeve i desne strane ceste prema Berku, sve do {irokog dola kojim te~e potok Savak.
Slu~ajni nalazi prilikom kopanja vinograda, te amatersko rekognosciranje 1970. i 1976. godine.
Pretpovijesno (badenska i vu~edolska kultura) i srednjovjekovno nalazi{te.21
Lit.: DORN 1970: 21; BRODI] 1976: 13.
2. BOBOTA22 (o. Trpinja)
2.1. Barvala
Slu~ajni nalazi na oranici S. To{i}a iz Bobote.23

Pretpovijesno nalazi{te neolitik i vu~edolska kultura.
Lit.: BULAT 1967: 357; BRODI] 1976: 3; [IMI] 1984: 58; karta 2.24
2.2. Markovo brdo25
Nalazi se s desne strane ceste Vukovar-Osijek, vrlo blizu Klise.

Pretpovijesna nekropola bron~ano doba.
2.3. Pogon PIK-a, parcela 23
Rekognosciranje 1964. godine i slu~ajni nalazi prilikom oranja 1965. godine.

Pretpovijesno nalazi{te neolitik i bron~ano doba.
Lit.: BRODI] 1976: 3.
2.4. Savulja (parcela PIK-a)
Nalazi se izme|u ceste Vukovar-Osijek i Bobotskog kanala (s desne strane ceste za Bobotu).
Slu~ajni povr{inski nalazi prilikom oranja 1972. godine.
Pretpovijesno nalazi{te neolitik, sopotska kultura.
2.5. nepoznati poloàj
Slu~ajan nalaz.
Pretpovijesno nalazi{te kostola~ka kultura.
Lit.: BALEN 2002a: 37; 2002b: 157.
20 Ovaj je poloàj slu`beno evidentiran pod mjestom

Svinjarevci.
21 Poloàj s kojeg potje~u pretpovijesni nalazi je tzv.
Naki}ev vinograd ili Naki}evo brdo, koje je smje{teno na
ju`nom dijelu zemlji{ta Svetinje, a za srednjovjekovne nalaze, u muzejskoj dokumentaciji, kori{ten je {iri pojam
Svetinje.
22 M. Bulat spominje brojne manje breùljke kao potencijalna mjesta pretpovijesnih, anti~kih i srednjovjekovnih nalazi{ta u okolici Bobote (BULAT 1969: 46). Iz
Bobote potje~e i pojedina~an nalaz bakrene sjekire, bez

saznanja o to~nom poloàju pronalaska (BRUN[MID 1902:
49; sl. 9: 4; BSENDORFER 1942: 10; SCHMIDT 1945:
145; DURMAN 1983: 52, 53, 56).
23 Nalazi se ~uvaju u Muzeju Slavonije Osijek.
24 J. [imi} ne spominje precizan poloàj na kojem se
nalazi vu~edolsko naselje, no kako je Barvala jedino poznato nalazi{te vu~edolske kulture u Boboti, pretpostavka je
da je rije~ o ovom poloàju.
25 Podatak iz radnog elaborata dr.sc. K. Minichreiter.
42
3. BOGDANOVCI (o. Bogdanovci), karta 2.

3.1. Buk
Nalazi se sjeverozapadno od Bogdanovaca (nedaleko od Gradca) u nizini gdje se spajaju i pro{iruju

dva dola: Starice i Kerve{a. Dolinom Starica te~e potok Savak (produètak Rogozne i Tre{njaka).
Od Marinaca dolom Pijavi~ara te~e potok Kerve{. Nedaleko od nalazi{ta u pravcu sjeveroistoka Savak i Kerve{ se spajaju i ulijevaju u Vuku.26
U nizu od zapada prema istoku, dolinom Pijavi~ara, nekada je bilo vidljivo {est tumula. Jedan tumul
elipti~nog oblika djelomi~no je istraèn, ali iskopavanja su pokazala da breùljak nije tumul, nego
manje barsko utvr|enje opokoljeno rovom. Smatra se da je podignuto za vrijeme Rimljana ili u
srednjem vijeku. Prilikom izgradnje kori{tena je zemlja iskopana iz rova, a kasnije s povi{enog terena koji se nalazi na kraju Bogdanovaca ili s bogdanova~kog Gradca. Vjerojatno je to i razlog {to se
na ovom poloàju isprepli}u pretpovijesni, anti~ki i srednjovjekovni nalazi.
Iskopavanje je provedeno 1972. godine.
Pretpovijesno, anti~ko i srednjovjekovno nalazi{te.
Lit.: BRUN[MID 1909: 232; VINSKI VINSKI-GASPARINI 1962: 268; BULAT 1970: 76;
DORN 1972: 25.
3.2. Gradina (Gradac, biv{i posjed pl. Hideghthyja,27 Staro groblje)
Oko jedan km zra~ne linije sjeverozapadno od bogdanova~ke crkve smje{teno je prirodno izdvojeno lesno uzvi{enje zvano Gradina ili Grac. Gradina je ome|ena sa ~etiri surduka, a sama je ulegnu}ima podijeljena na ~etiri nejednake povr{ine, te se stoga za pojedine dijelove Gradine koriste uì
toponimi koji su poznati i u literaturi. Gradina se strmo odjeljuje sa svoje isto~ne strane od Bogdanovaca dolinom kojom od juga prema sjeveru vijuga potok Savak.28 Uz sjeverni dio Gradine, od zapada prema istoku te~e rijeka Vuka.
Gradina I najve}a je povr{ina na jugoisto~nom dijelu Graca. Nekada se tu nalazio vinograd Imbre (Emericus, Imre) pl. Hideghthyja, velikog ùpana Srijemske ùpanije, tzv. Rizling. S ovog poloàja potje~u prvi slu~ajni nalazi iz 1895. godine,29 a ostali su prikupljeni rekognosciranjem 1904.
godine.
Gradina II jugozapadni je dio Graca koji se zapadno nadovezuje na Gradinu I, a njezina ju`na
strana ome|ena je poljskim putom za Marince (surduk koji silazi do seoskih livada Pijavi~are). U
starim zapisima navodi se kao Gradac. Mala udolina odvaja taj dio Gradine od sjeverozapadnog dijela Gradina III i IV, na kojemu se nekada nalazilo staro bogdanova~ko groblje (oko 1885. godine
na njemu se prestalo sahranjivati).30
26 Na topografskoj je karti ucrtana malo druk~ija situacija od opisane na karti se ne vidi da se ta dva potoka spajaju. Tako|er, na karti je pogre{no ozna~en potok Savak.
Naime, potok Savak je onaj isto~niji, odnosno onaj koji te~e uz zapadnu stranu Bogdanovaca, a onaj koji je ozna~en
kao Savak je potok Kerve{, koji te~e od zapada iz pravca
Marinaca.
27 Ovo se nalazi{te u dokumentaciji GMV-a i literaturi
spominje kao Gradac, Gradina, Staro groblje i biv{i posjed
ili vinograd pl. Hideghetyja. Navodi se da potok Savak dijeli Gradac od Hideghetyjeva posjeda, a u drugim dokumentima da se na Gradini nalazi njegov posjed. A. Dorn u
dokumentaciji pi{e da je Staro groblje oranica s povr{inom
oko 4 5 jutara koja se naslanja na Gradac, a zatim na dru-
goj kartici pi{e staro bogdanova~ko groblje Gradac. U

Izvje{taju o slu`benom putovanju dr. Josipa Klemenca u
Dalj i Vukovar pi{e: Jo{ na imanju g. Hideghetyja nalazi
se brdo Gradac (). Ovo je mjesto najbolje utvrdjena
to~ka cijele okolice pa je veoma vjerojatno, da je bilo naseljeno ve} u prethistorijsko doba. To potvr|uje i ~injenica,
da su na{li u bli`njim selja~kim vinogradima kremenih artefakata i rukom pravljenih posuda (u: DEMO 1996: 20).
28 Vidi bilje{ku 26.
29 Rije~ je o ranolatenskim grobovima (BRUN[MID
1909: 231-237).
30 S ovog dijela Gradine potje~u nalazi sopotske i vu~edolske kulture.
43
Slu~ajni nalazi s kraja 19. stolje}a i kasnije, rekognosciranje 1971. godine.

Pretpovijesno naselje i nekropola, te srednjovjekovna nekropola. Nalazi pripadaju vremenu neolitika (sopotska kultura), eneolitika (badenska i vu~edolska kultura), bron~anog doba, starijeg i mla|eg
èljeznog doba i srednjeg vijeka.
Danas je podru~je Gradine, kao i okolno zemlji{te doline potoka, minski sumnjivo podru~je, te je
to razlog {to je potpuno zaraslo i nedostupno.
Lit.: BRUN[MID 1909: 231237; DIMITRIJEVI] 1956: 12; T.VIII: 48; 1968: 21; VINSKI
VINSKI-GASPARINI 1962: 272; MINICHREITER 1973a: 17; BRODI] 1976: 6, 14; VASI]
1987: 555557; DEMO 1996: 20; BALEN-LETUNI] 1982: 74; T.1: 4; 1998: 8, 9, 11; 1993: 98;
kat. 43; MAJNARI]-PAND@I] 1994: 74; 1998: 245, sl.68; 246, sl.69; POTREBICA-DIZDAR
2002: 83, 89.
3.3. Regulacija Vuke
Pojedina~an nalaz 1898. godine.

Pretpovijesno nalazi{te kasno bron~ano doba.
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1973: 51, 56, 178; T.19:3; BALEN-LETUNI] 1998: 9, 12.
3.4. Velika Zlatara (rudina Zlatara)
Nalazi se oko tri km jugoisto~no od sela, na jednom od niskih breùljaka valovitog terena, uz baroviti dol koji nastaje spajanjem Rogozne i Tre{njaka.31 Ovo se zemlji{te blago spu{ta na istok, u ravnicu, a pone{to strmije na zapad, u dol.
Nalazi su slu~ajno otkriveni na oranicama M. Anoki}a 1963. godine, a potom je obavljeno i probno
sondiranje 1963. godine.
Pretpovijesno naselje star~eva~ka, sopotska, vu~edolska i vatinska kultura.
Lit.: BRODI] 1976: 1, 6, 14; BALEN-LETUNI] 1998: 7, 8, 10.
3.5. Tiatevci (Tialjevci)
Poloàj se nalazi sjeveroisto~no od sela, uz desnu obalu rijeke Vuke, nedaleko od Cripovog dola koji vodi od ceste prema Vuki. Rije~ je o prirodnoj uzvisini nasuprot {ume \ergaj.
Slu~ajan nalaz na oranici S. Kon~i}a 1970. godine.
Pretpovijesno nalazi{te bron~ano doba.32
Lit.: BALEN-LETUNI] 1998: 9.
3.6. Vo}njak
Poloàj Vo}njak nalazi se sjeveroisto~no od sredi{ta sela na visokom lesnom platou. Na njegovu
sjeveru u udolini nalazi se bogdanova~ki tumul (poloàj Buk), te rijeka Vuka i dva potoka (Savak
i Kerve{).
Manje za{titno iskopavanje provedeno je 2005. godine u dvori{tu obiteljske ku}e, Ul. M. Gupca 66.
Rekognosciranjem je utvr|eno da je naselje rasprostranjeno na cijelom platou.
Pretpovijesno naselje badenska, kostola~ka33 i vu~edolska kultura, te bron~ano doba.
Lit.: HUTINEC BUNÎ] 2006: 25, 26.
3.7. Grabovo (biv{i sala{ Gruber)
Slu~ajan nalaz neolitik/eneolitik.
44
Karta 2.
4. BOROVO34 (o. Borovo)
4.1. Gradac
Nalazi{te je smje{teno u vinogradima i oranicama na strmoj lesnoj obali Dunava, izme|u Borova i
Dalja. Svojim tokom Dunav odronjava obalu i uni{tava dio nalazi{ta. Danas se u visokom profilu
jasno vide tragovi naselja, a na samoj strmoj obali razasuti su ulomci keramike. Povr{inski nalazi
upu}uju na kontinuirano naseljavanje, od pretpovijesti do srednjeg vijeka. Nizvodno od vinograda
nadovezuje se nisko koni~no uzvi{enje, strmih strana prema Dunavu (srednjovjekovno Gradi{te).
Pretpovijesno (neolitik, eneolitik, mla|e èljezno doba), anti~ko35 i srednjovjekovno naselje i nekropola.
31 A. Dorn zabiljeìo je da je nekada tu tekao bogdanova~ki potok. Vjerojatno je tu mislio na Savak koji, kao i ostali manji tokovi, povremeno se presu{i, i s vremenom
promijeni svoj tok.
32 Nalazi su pohranjeni u privatnoj zbirci S. Kon~i}a,
Vukovar.
33 Nalazi kostola~ke kulture u Bogdanovcima zabiljeèni su i prije, ali poloàj je nepoznat (BALEN 2002a: 37;
2002b: 157; T.9: 1.).
34 M. Bulat spominje Borovo kao va`nije nalazi{te iz

starijeg èljeznog doba, ali ne precizira poloàj naselja i
nekropola (BULAT 1970: 73), a J. Bsendorfer spominje
neoliti~ko naselje u Borovu, tako|er ne navode}i to~an poloàj. Mogu}e je da je rije~ o Gradcu (BSENDORFER
1942: 10).
35 Prilikom rekognosciranja uo~eni su temelji bedema,
zidanih rimskom ciglom.
45
Slu~ajni nalazi izme|u 1907. i 1912. godine,36 i 1956. godine,37 te rekognosciranje 1971/72. godine.
Lit.: DORN 1973: 23; BRODI] 1976: 3; NENADI] 1990: 18.
5. BR[ADIN (o. Trpinja)
5.1. Br{adin Lipova~a38
Nepoznati poloàj.39
Tumul.
Pretpovijesno nalazi{te starije èljezno doba.
Lit.: VINSKI VINSKI-GASPARINI 1962: 268.
5.2. Oranica Stanka Leskovca
Ova se oranica nalazi na ulasku u Br{adin iz smjera Vukovara, iza {ume \ergaj.
Slu~ajan nalaz prilikom oranja 2000. godine.
Pretpovijesno nalazi{te mla|e èljezno doba.
6. ÂKOVCI (o. Tompojevci)
6.1. Bolko40
Nepoznat je precizniji poloàj nalazi{ta.

Pretpovijesna nekropola bron~ano doba (kultura polja sa àrama).
7. ILAÂ (o. Tovarnik)
7.1. Mala goru{ica
Slu~ajan nalaz.
Pretpovijesno nalazi{te vatinska kultura.
Lit.: LO@NJAK 2001: 36, 38, 41; T.14: 1.
Tumul.
Lit.: POTREBICA DIZDAR 2002: 80, 82; sl. 1, 82; LO@NJAK DIZDAR 2004: 23.
36 Zbog odronjavanja biv{ih vinograda Jakovljevi}a i

Kosovljevi}a, otkriveni su nalazi iz vremena II. avarskog
kaganata.
39 Naziv Br{adin-Lipova~a upotrebljava se za èljezni~ku postaju u Br{adinu. Stoga je mogu}e da se tumul nalazi u njezinoj neposrednoj blizini.
37 Zbog odronjavanja vinograda M. Lazi}a, pokraj Gradca, zabiljeène su slavenske zemunice i grobovi.
40 Podatak iz radnog elaborata dr.sc. K. Minichreiter.
38 Lipova~a je administrativno dio Grada Vukovara, a

Br{adin Op}ine Trpinja.
46
8. LOVAS (o. Lovas)

8.1. Gradac (Kalvarija, Staro groblje, Orlinac41)
Ju`no od mjesta Lovas, na povi{enom lesnom platou, nalazi se zemlji{te Kalvarija (u literaturi poznato kao Gradac), Orlinac i Staro groblje.42 Kalvarija se nalazi na najsjevernijem dijelu tog platoa.
Jugoisto~no na Kalvariju nadovezuje se Orlinac, a isto~no od Orlinca nalazi se Staro groblje. Staro
groblje i Kalvarija odijeljeni su blagom udolinom [ori}ak, a uz sjevernu i isto~nu stranu Starog
groblja prolazi dol @abar.
Slu~ajni nalazi izme|u 18951900. godine, te 1939. godine. Rekognosciranja su provedena 1970. i
1972. godine.
Pretpovijesno nalazi{te neolitik (sopotska kultura), eneolitik (badenska, kostola~ka i vu~edolska
kultura), bron~ano doba (ostava Lovas slu~ajan nalaz 1939. godine),43 starije i mla|e èljezno doba. Na Starom groblju zabiljeèni su i nalazi srednjovjekovne, slavenske keramike.44
Lit.:BRUN[MID 1902: 59; sl. 17; SCHMIDT 1945: 13, 145; DIMITRIJEVI] 1956: 8; T.IV:
2329; 1968: 20; 1977/8: 7, 8, 11, 22; Sl. 2.: 6,7,11,12; Sl. 3.: 7; VINSKI VINSKI-GASPARINI
1956: 6264, 75, 85; VINSKI 1958: 134; T. IVI; X: 1; BULAT 1970: 67; VINSKI-GASPARINI
1973: 26, 30, 31, 73, 115, 138, 142, 181; T.18.1; T.106: B; T.26: 15; 1983a: 497, 498; T.LXXV;
TASI] 1974: 247; BRODI] 1976: 5, 12; GARA[ANIN 1983b: 505, 508, 511; T. LXXV;
MAJNARI]-PAND@I] 1984: 64, 74, 77, 81; 1994: 70; 1998: 195; [IMI] 1984: 53; karta 13;
BALEN-LETUNI] 1993: 90, 91; kat. 24; BALEN 2002a: 39; 2002b: 157.
8.3. Ulica Vladimira Nazora 77
Slu~ajni nalazi prilikom uvo|enja vodovoda 1975. godine.

Pretpovijesno nalazi{te neolitik, eneolitik (badenska kultura) i starije èljezno doba.
8.4. Ulica Ante Star~evi}a 141845
Slu~ajni nalazi prilikom uvo|enja vodovoda 1975. godine.

Pretpovijesna nekropola starije èljezno doba.46
9. MIKLU[EVCI (o. Tompojevci)
9.1. Acino
Poloàj se nalazi sjeverozapadno od Miklu{evaca, izme|u dva barovita dola.

Rekognosciranje 1972. godine.
41 Kao i u mnogim mjestima, toponimi nalazi{ta u Lovasu vrlo su nejasni. Tako se primjerice u dokumentaciji
GMV-a, Gradac i Kalvarija ozna~avaju kao isto nalazi{te, a
tako navodi i S. Dimitrijevi}. Za Orlinac se navodi da se
kod tzv. Bele lenije nadovezuje na Gradac, dok se Staro
groblje spominje posebno jer ga dol [ori}ak odvaja od
Gradca. Me|utim, u Popisu evidentiranih, preventivno za{ti}enih i registriranih kulturnih dobara Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku, Orlinac, Kalvarija i
Staro groblje registrirani su kao jedinstveno nalazi{te, a toponim Gradac nije ozna~en.
42 Na padini tog poloàja prema selu, prema narodnoj
predaji nalazi se tursko groblje, {to je cijelom nalazi{tu
(odnosno dijelu Gradine) dalo ime.
43 Ostava je prona|ena 1939. godine, prilikom oranja

na oranici Zdravka Pla{~evi}a. Z. Vinski pi{e da bliì podaci o mjestu i okolnostima nalaza nisu poznati (VINSKI
1958: 1). U dokumentaciji GMV-a ~uva se zapis A. Dorna
koji je uz nalazi{ta u Lovasu zabiljeìo: oranica Z. Pla{}evi}a (Gradac). Na Gradcu se spominju i ùpni vinogradi.
44 Dokumentacija GMV-a.
45 Biv{a Ulica I. L. Ribara.
46 O tom nalazu objavljen je ~lanak u Vukovarskim
novinama 8.9.1975. godine.
47
Pretpovijesno naselje mla|e èljezno doba.47

Lit.: NENADI] 1990: 18.
9.2. âire

Pretpovijesno naselje srednje bron~ano doba i starije èljezno doba.
9.3. Duda{ev sala{
Povr{inski nalaz 1976. godine.

Pretpovijesno nalazi{te neolitik.
9.3. Pavlovac
Nalazi se u kutu {to ga stvaraju cesta Vukovar-[id i odvojak za Miklu{evce (izme|u Sotina i Miklu{evaca).
Slu~ajan nalaz 1968. godine (na oranici J. Holik).
Pretpovijesno nalazi{te bron~ano doba.
9.4. Perilo ili pod bara
Nalazi se s desne strane poljskog puta (vinograd H. Den~i), na lesnom terenu koji se spu{ta do Perila.
Pretpovijesno naselje kasno bron~ano doba (Belegi{ II) i starije èljezno doba.
10. OPATOVAC (o. Lovas)
10.1. Biv{i vinograd Fridricha Knigsdorfera (Sabado{ev)
Slu~ajan nalaz 1911. godine.

Pretpovijesno naselje badenska, Hunyady -vajska i vu~edolska kultura.
Lit.: DIMITRIJEVI] 1956: 78, 11; T.III: 2022; 1977/8: 8, 62; T. 17: 3; BRODI] 1976: 13;
[IMI] 1984: 58; karta 3; MARKOVI] 1994: 97.48
10.2. Fru{kogorska ulica 6

Pretpovijesno naselje i nekropola starije èljezno doba.
10.3. Obala Dunava, bez bliìh podataka

Pretpovijesno nalazi{te vu~edolska kultura.
Pretpovijesno nalazi{te srednje bron~ano doba.

Lit.: VINSKI 1958: 23; T. IX:6; VINSKI-GASPARINI 1973: 31; 1983: 497; T.LXXII: 4.
47 Objavljen je keltski ma~ iz Miklu{evaca, bez bliìh
podataka o to~nom poloàju (MAJNARI]-PAND@I] 1970:
63; T.XI: 3). Nalazi{te Acino, prema dostupnim podacima,
jedino je latensko u Miklu{evcima; stoga postoji opravdana sumnja da ma~ potje~e s tog poloàja.
48 Z. Markovi} ne navodi to~an poloàj nalazi{ta. Na

karti je obiljeìo Opatovac kao nalazi{te vu~edolske i Hunyadi-vajske kulture.
48
11. PAÊTIN (o. Trpinja)

11.1. Pogon PIK-a Pa~etin, parcela IV
Slu~ajni nalazi 1970. godine.

12. PETROVCI (o. Bogdanovci)
12.1. Brestovo, Kraka Bara
Nalazi se sjeveroisto~no od Petrovaca, na breùljkastom terenu s desne strane ceste Petrovci Vukovar.
Slu~ajni nalazi i rekognosciranje 2001. godine.
Pretpovijesno i srednjovjekovno nalazi{te.49
12.2. Bro|anka50 (kod kru{aka)
Nalazi{te je smje{teno sjeverozapadno od sela, uz uz desnu obalu barovitog dola Bro|anka, koji je u
pro{losti obilovao s vi{e vode.51
Pretpovijesno (star~eva~ka, sopotska, badenska, kostola~ka i vu~edolska kultura, starije i mla|e èljezno doba) i srednjovjekovno naselje.
Rekognosciranje 1976. godine (na oranicama J. Na|a, \. Tur~inskog, V. Raca i S. Barne).
Lit.: BALEN 2002a: 40; 2002b: 157.
12.3. Ekonomija Dubrava 52
Nalazi se na sala{u Tre{nja, s lijeve strane ceste Vukovar Petrovci. Rije~ je o uzvi{enom poloàju
uz dol Tre{njak koji opkoljava teren s jugozapadne, ju`ne i jugoisto~ne strane.
Slu~ajni nalazi prilikom oranja 1975/76. godine.
Pretpovijesno naselje sopotska kultura.
Lit.: DORN 1976: 13; BRODI] 1976: 6.
12.4. Jara{, Ulica bana Jela~i}a 28
Nalazi se sjeveroisto~no od sela, s lijeve strane Ulice bana Jela~i}a, na obroncima vukovarskog ravnjaka koji se spu{ta prema Starim Jankovcima (Gatina).
Pretpovijesno naselje neolitik (star~eva~ka i vin~anska? kultura), eneolitik (vu~edolska kultura) i
bron~ano doba.
12.5. Malo polje, Samarinci53
Nalazi se isto~no od sela (s desne strane Vukovarske ulice). Sa sjeveroisto~ne strane ome|eno je
Kraka barom.
49 Nalazi{ta Brestovo, Jara{, te Malo polje, obi{le su
2001. godine arheologinje Gradskog muzeja Vinkovci, kojima najljep{e zahvaljujem na ustupljenim podacima.
50 J. [imi} obiljeìla je na karti Petrovce kao nalazi{te
kostola~ke kulture, ali bez to~nog poloàj nalazi{ta ([IMI] 1984: 58; karta 3).
51 Po~etkom 20. stolje}a tu su jo{ bile vodenice.
52 Rije~ je o poljoprivrednom zemlji{tu PIK-a Vukovar

(tabla I), a poznato je i pod nazivom petrova~ka njiva.
53 Nalazi{te je evidentirano pod nazivom Malo polje, i
to kao pretpovijesna i anti~ka nekropola. Samarinci se nalaze malo ju`nije, no oba poloàja su isto~no od sela. U dokumentaciji GMV-a A. Dorn zapisao je Malo polje =
Samarinci.
49
Slu~ajni nalazi i manje sondiranje na oranicama J. Manjo{a i \. i V. Papandri{ 1974. godine, te rekognosciranje 2001. godine.
Pretpovijesno (sopotska, vu~edolska, vinkova~ka kultura, starije èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno naselje i nekropola.54
12.6. Petrova~ka Dubrava (rajon Dol {uma Dubrava)
Slu~ajni nalazi prilikom oranja 1960. godine.

Pretpovijesno naselje vu~edolska kultura.
Lit.: BRODI] 1976: 14.
12.7. Rogozna
Nalazi se oko 300 metara od desne strane ceste Petrovci Vukovar, kod barovitog dola koji nosi isti
naziv Rogozna. Naselje je smje{teno na malom breùljku platou ovalnog oblika, koji se uzdiè
od ostalog terena.
Rekognosciranje 1969. i 1972. godine.
Pretpovijesno (sopotska, badenska, vu~edolska kultura, bron~ano doba, starije èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno (slavensko) nalazi{te.
Lit.: DORN 1969b: 18; BRODI] 1976: 9.
12.8. Vukovarska ulica 8
Slu~ajan nalaz 1977. godine (dvori{te Lj. Vele~kovi}).

Pretpovijesno naselje kostola~ka kultura.
12.9. Tzv. Jovin sala{

Pretpovijesno nalazi{te eneolitik.
13. SOTIN (o. Vukovar),55 karta 3.
13.1. Aptov vinograd 56
Nepoznati bliì podaci o poloàju.

Lit.: MAJNARI]-PAND@I] 1970: 42; T.XXXIV: 1.
54 Prona|en je bron~anodobni àrni grob. U dokumentaciji je A. Dorn zabiljeìo da je, prema pri~ama mje{tana,
na Malom polju prona|eno i vi{e rimskih grobova!
55 Sotin se ~esto citira u literaturi, a mnogo je sotinskog
materijala objavljeno, no naj~e{}e bez preciznih poloàja i
konteksta pronalaska. Primjerice S. Dimitrijevi} spominje
Sotin u kontekstu vu~edolskog naselja, ali ne navodi to~an
poloàj (DIMITRIJEVI] 1977/78: 7,8, 11, 39; T.17: 2). M.
Bulat spominje ga u kontekstu bron~anog i (starijeg i mla|eg) èljeznog doba, opet bez poloàja naselja i nekropola
(BULAT 1970: 66, 71, 73-76). J. [imi} spominje Sotin kao

nalazi{te badenske, potiske, bodrogkeresztur i vu~edolske
kulture ([IMI] 1984: 56; karta 2,3). K. Vinski Gasparini
objavila je nalaze iz I. i II. druge faze kulture polja sa àrama, ali opet bez podataka o poloàju nalazi{ta (VINSKI-GASPARINI 1973: 17, 31, 45, 47, 51, 72, 73, 142, 184).
56 Vidi bilje{ku 61.
57 Dokumentacija GMV-a.
50
13.2. Boì}ev / Majcanov vinograd
Majcanov vinograd (poznat je i po nekada{njem vlasniku i kao Boì}ev vinograd) smje{ten je uz

dunavsku obalu isto~no od poloàja Popino brdo koje se nalazi uz sotinsku crkvu Blaène Djevice
Marije. Ispod Majcanovog vinograda, na obali Dunava smje{ten je poloàj Vru}ak.
Pretpovijesno (kasno bron~ano doba, starije èljezno doba, mla|e èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno nalazi{te.
Li.t: MAJNARI]-PAND@I] 1970: 42; T. XXXIV: 2; XXXV: 5; NENADI] 1990: 18; ILKI]
2006: 56; karta 1.
13.3. Gradina
Sotinska Gradina usamljeno je strmo uzvi{enje uz Dunav. Smje{tena je zapadno od surduka koji ju
odvaja od platoa (Popino brdo) na kojem se nalazi crkva Blaène Djevice Marije. Po svome obliku,
poloàju i funkciji odgovara Gradcu kod Streimova vinograda (BULAT 1969: 44; u: DEMO 1996:
19). A. Dorn zabiljeìo je da su na Gradini vidljivi ostaci stare rimske utvrde.57 Danas je za {iri
poloàj uz Gradinu u upotrebi i naziv Fancaga (Gradina i Ulica M. Gupca).
Pretpovijesno eneolitik (vu~edolska kultura), bron~ano doba (vatinska kultura i Belegi{ II)58 i
srednjovjekovno nalazi{te.
Lit.: SCHMIDT 1938: 145; T. 83: 1; DIMITRIJEVI] 1956: 9; T.V: 31; BRODI] 1976: 14.
Podaci sadràni u literaturi, ali i u muzejskoj dokumentaciji, o nalazi{tima Gradina i Majcanov vinograd, prili~no su nejasni, a poneki i neto~ni. Stoga je bitno razjasniti neke ~injenice. Rije~ je o
sljede}em: registriran je poloàj Cornacum i Gradina kao anti~ko nalazi{te, a zatim i posebno
evidentiran Gradac kao pretpovijesno. Gradac i Gradina obi~no ozna~avaju isti tip poloàja. Me|utim, mje{tani Sotina ne sluè se toponimom Gradac.
Majcanov vinograd evidentiran je samo kao pretpovijesno nalazi{te, a prema podacima M. Ilki}a tamo pratimo kontinuitet od kasnog bron~anog doba sve do srednjeg vijeka.
Sljede}a nerazumljiva konstatacija je ona R.R. Schmidta koji pi{e da se na Gradcu nalazi vinograd
Adamovi} i vinograd Koro{ec (SCHMIDT 1945: 145; DIMITRIJEVI] 1956: 9) a povezuje ga s vu~edolskim naseljem. Me|utim, A. Dorn izjedna~io je pak imena svih vinograda i u dokumentaciji biljeì
da se Adamovi}ev vinograd, koji je kasnije bio Boì}ev, pa Majcanov nalazi na Gradini u centru sela
kod crkve. N. Majnari}-Pandì} kasnolatensko sredi{te pretpostavlja na Gradcu (MAJNARI]-PAND@I] 1994: 75), iako je prije objavila latenske nalaze s Boì}eva vinograda (MAJNARI]-PAND@I] 1970: 42; T. XXXIV: 2; XXXV: 5). Dakle, Gradina i Majcanov vinograd dva su razli~ita
poloàja, odnosno arheolo{ka nalazi{ta u Sotinu. Kod crkve u sredi{tu Sotina nalazi se poloàj Popino
brdo, koje je na zapadnoj strani surdukom odijeljeno od Gradine, a isto~no od crkve nalazi se Majcanov
vinograd. Gdje se nalazio Adamovi}ev vinograd, odnosno vu~edolsko naselje, ostaje nepoznato.59
13.4. Ilki}ev vinograd
Nalazi se uz dunavsku obalu izme|u Majcanova i Radi}eva vinograda, iznad Vru}ka.

Pretpovijesno (starije èljezno doba-daljska i bosutska grupa i mla|e èljezno doba) anti~ko i srednjovjekovno nalazi{te.
Lit.: LO@NJAK DIZDAR 2004: 21; ILKI] 2006: 56; karta 1.
58 S nepoznatog nalazi{ta u Sotinu potje~e slu~ajan nalaz àre atribuirane Belegi{ II grupi; stoga postoji opravdana sumnja da je prona|ena na pretnodno navedenom poloàju (FORENBAHER 1991: 56).
59 Jasno je da se tek iskopavanjima dobivaju jasni stratigrafski odnosi i slijedovi kultura. No, u slu~aju ova dva
nalazi{ta kori{teni su podaci prema usmenom priop}enju
M. Ilki}a, osim {to je zbog navoda u literaturi Gradini pripisana i vu~edolska kultura.
51
13.5. Jarkovac
Nalazi se zapadno od Sotina. Smje{ten je uz Dunav izme|u Skendre i Sotina.

Pretpovijesna nekropola mla|e èljezno doba.
Lit.: MAJNARI]-PAND@I] 1970: 42; T.XXXVI: 1; T.XXXVII: 8; NENADI] 1990: 18.
13.6. Kamen / Kamenac
Poloàj je smje{ten na obali Dunava a nizvodno nadovezuje se na Vru}ak.

Pretpovijesno (neolitik, eneolitik, starije èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno nalazi{te.
13.7. Kru`na pe}
Nepoznat je smje{taj ovog poloàja.

Pretpovijesno nalazi{te mla|e èljezno doba.60
Lit.: MAJNARI]-PAND@I] 1970: 42; T.XXXVII: 3; NENADI] 1990: 18.
13.8. Skendra
Nalazi se uz dunavsku obalu izme|u Vu~edola i Sotina, nasuprot Sotinske ade.

Slu~ajan nalaz prije 1900. godine (u nekada{njem vinogradu L. Drobine).
Pretpovijesno nalazi{te kultura Bodrogkeresztur.61
Lit.: BRODI] 1976: 12; DEMO 1996: 19.
13.9. Srednje polje
Jugoisto~no od sredi{ta Sotina, uz strmu obalu Dunava na lesnom terenu nalaze se vinogradi i oranice Srednjeg polja. Cijeli kompleks, iako odijeljen od Sotina dubokim surdukom na svojoj sjeverozapadnoj strani, tvori jednu cjelinu i nadovezuje se na neprekinuti niz naselja uz obalu Dunava.
Nalazi potje~u s vinograda i oranica I. Radi}a, smje{tenih pokraj mjesnog groblja na kraju sela.
Ovaj poloàj mje{tani Sotina nazivaju i Radi}ev vinograd.
Slu~ajni nalazi prilikom obra|ivanja vinograda.
Pretpovijesno (neolitik, eneolitik-vu~edolska kultura, bron~ano doba, strarije èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno naselje.62
Lit.: MINICHREITER 1973a: 17; BRODI] 1976: 9, 13; ILKI] 2006: 56; karta 1.
13.10. [aragljice / Jaro{
Smje{teno je s desne strane ceste Sotin-Ilok (Ulica V. Nazora).

Pretpovijesna nekropola (kasno bron~ano doba) i anti~ko naselje.
Lit.: LO@NJAK DIZDAR 2004: 21.
13.11. Trstenik
Nalazi se jugoisto~no od Sotina, izme|u ceste Sotin Ilok i Dunava (vinogradi obitelji \uki}, Novosel, Stojanovi}, Marinovi}, Njegi} i Matija{evi}). Trstenik je surdukom odijeljen od Zmajevca.
60 Rije~ je vjerojatno o nekropoli. N. Majnari}-Pandì}
keltsko-latenska nalazi{ta iz Sotina datirala je u 1. stolje}e
pr. Kr., i smatra da sva gra|a potje~e iz razorenih grobova,
naseobinski materijal je nepoznat (MAJNARI]-PAND@I] 1970: 44).
61 Prema usmenom priop}enju M. Ilki}a, na tom poloàju uz rub surduka ima i materijalnih nalaza badenske
kulture.
62 Navedeni podaci zabiljeèni su u kori{tenim izvorima i literaturi a prema podacima M. Ilki}a stratigrafski na
tom nalazi{tu pratimo: eneolitik badenska, kostola~ka i
vu~edolska kultura, kasno bron~ano doba, starije i mla|e
èljezno doba. Stoga je i pretpostavka da nalazi kostola~ke
kulture za koje nije sigurno mjesto nalaza potje~u upravo
sa Srednjeg polja (BALEN 2002a: 41; 2002b: 157; T.4: 1,
2, 4; T.5: 3).
52

Pretpovijesno naselje neolitik, bron~ano i èljezno doba.
13.12. Va{ari{te
Smje{teno je uz katoli~ko groblje, s lijeve strane ceste Sotin-Ilok. Danas se na tome mjestu nalazi
nogometno igrali{te.
Slu~ajni nalazi 1975. i kasnije, 1980. godine.
Pretpovijesna nekropola kasno bron~ano doba (daljska kulturna grupa).
Lit.: DORN 1976: 12; LO@NJAK DIZDAR 2004: 21; ILKI] 2006; 57, bilj. 7.
13.13. vrt I. Juri{e
Nepoznat je precizan smje{taj poloàja.

Slu~ajan nalaz.
Pretpovijesna nekropola starije èljezno doba?63
13.14. Vru}ak64
Poloàj je smje{ten na obali Dunava, ispod sotinske crkve (uz Majcanov vinograd sve do Ilki}eva
vinograda). Na ovom se mjestu nalazi snaàn izvor vode (ILKI] 2006: 55).
Pretpovijesno (starije i mla|e èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno nalazi{te.
Lit.: DORN 1976: 13; NENADI] 1990: 18; ILKI] 2006: 56; karta 1.
13.15. Zlopolje / Ritovi
Rije~ je o poloàju izme|u Sotina i Miklu{evaca, u blizini Grabova, uz Ritove (gdje se danas nalaze
ribnjaci). Idu}i sjeverno od Miklu{evaca dolom koji vodi prema Sotinu, dolazi se do poloàja koji se
naziva i Sotina~ka strana (Zlopolje) na tom je mjestu ubicirana villa rustica. Na poloàju uz sam
Rit smje{teno je veliko eneoliti~ko naselje.
Pretpovijesno (badenska i kostola~ka kultura) i anti~ko naselje.
13.16. Zmajevac65
Nalazi se tri i pol km isto~no od centra sela s lijeve strane ceste Sotin-Ilok, na lesnoj gredi uz Dunav
(u blizini nekada{njeg Frankova sala{a).
Slu~ajni nalazi 1903. i 1905. godine (vinograd L. Crnjanovi}a).
Pretpovijesna (mla|e èljezno doba) i srednjovjekovna nekropola, te pojedina~ni srednjovjekovni
nalazi (iz vremena seobe naroda).
Lit.: MAJNARI]-PAND@I] 1970: 20, 22, 4244; T.XXXV: 1, T.XXXVI: 3, 4; T.XXXVII: 1,
57; 1972/3: 5571; T.IV; 1994: 75, 78; JOVANOVI] 1974: 300; NENADI] 1990: 18; BALEN-LETUNI] 1993: 118; kat. 108.
63 Postoji sumnja da je grob iz rimskog vremena. Uz
skelet je prona|ena olovna statueta i dijelovi metalnog pojasa (podatak iz dokumentacije GMV).
64 U inventarnim knjigama GMV-a, uz neke nalaze koji
potje~u s Vru}ka, pi{e Vru}ak pod selom, a jednako tako i
za Kamenac. Stoga nije posebno naveden poloàj Pod selom budu}i da on obuhva}a oba prethodno navedena polo-
àja (13.6. i 13.14.). To je vidljivo i temeljem bogate stratigrafije na navedenim poloàjima (NENADI] 1990: 18).
65 Najljep{e zahvaljujem Mati Ilki}u s Odjela za arheologiju Sveu~ili{ta u Zadru, koji mi je pomogao oko sotinskih nalazi{ta tako da je nadopunio ili ispravio podatke
kojima sam raspolagala od preciznijeg smje{taja nalazi{ta do prisutnosti pojedinih kulturnih grupa na istima.
53
Karta 3.
Slu~ajan nalaz.
Pretpovijesno nalazi{te starije èljezno doba (ostava)?
Lit.: VINSKI VINSKI-GASPARINI 1956: 62, 66, 88; VINSKI-GASPARINI 1973: 165.
14. SVINJAREVCI (o. Bogdanovci)
14.1. Trin~il
Nalazi se na povi{enom terenu uz surduke Mali Gai} i Veliki Gai}. Na jugozapadnoj strani spu{ta se
prema cesti Negoslavci-Orolik.
Pretpovijesno (starije i mla|e èljezno doba), anti~ko i srednjovjekovno naselje.
Lit.: DORN 177: 150.66
66 A. Dorn spominje Trin~il samo kao anti~ko nalazi{te, no u dokumentaciji postoje podaci i o pretpovijesnim
i srednjovjekovnim nalazima. Evidentirano je kao pretpovijesno i anti~ko nalazi{te.
54
15. TOMPOJEVCI (o. Tompojevci)

15.1. Malat67
Sjeverozapadno od sela nalaze se u nizu prema zapadu tri blaga breùljka na zemlji{tu Malat. Oni su
odijeljeni od ostalog terena sa isto~ne, sjeverne i zapadne strane. Najzapadniji68 se pri dnu spu{ta u
rit Draìnovac.
Rekognosciranje 1971. godine (na oranici P. Nikoli}).
Pretpovijesno (star~eva~ka kultura) i anti~ko naselje.
Lit.: BRODI] 1976: 1.
Slu~ajan nalaz.
16. TOVARNIK (o. Tovarnik)
16.1. Ora{}e
Nalazi se sa sjeverne i ju`ne strane ceste Tovarnik Ila~a, oko dva km zapadno od Tovarnika, na
lesnoj padini koja se blago spu{ta u srijemsku ravnicu (bosutsko-savsku ravnicu).
Slu~ajni nalazi prilikom oranja, te rekognosciranje 1971. i 2006. godine.
Pretpovijesno (neolitik, eneolitik badenska i vu~edolska kultura), anti~ko (Ulmo?) i srednjovjekovno nalazi{te.
Lit.: BRODI] 1976: 9; DORN 1973: 28; DORN 1977: 150; MINICHREITER 2007: 91.69
Slu~ajan nalaz.
Pretpovijesno naselje kostola~ka kultura.
Lit.: BALEN 2002a: 41; 2002b: 158.
17. TRPINJA (o. Trpinja)
17.1. Staro selo
Nalazi se sjeveroisto~no od Trpinje (oranica \. Tadi}a).

Pretpovijesno naselje neolitik.
17.2. Sel~ina bara
Nalazi se sjeverno od Trpinje.

Pretpovijesno naselje vu~edolska kultura.
67 Nalazi{te je registrirano samo kao anti~ko, a tako je
interpretirano i u literaturi (MINICHREITER 1973: 17).
Kasnije je A. Dorn u dokumentaciji GMV-a zabiljeìo da je
ustanovljeno i pretpovijesno naselje.
68 Na ovom najzapadnijem breùljku smje{teno je anti~ko naselje.
69 Poloàj je zabiljeèn kao Ora{je, ali jasno pi{e da je

smje{teno zapadno od Tovarnika. Budu}i da se u dokumentaciji GMV navodi kao Ora{}e, a tako je i obiljeèno
na topografskoj karti, u ovom radu navodi se taj naziv.
Razlog tomu je tako|er {to postoji i poloàj Ora{je koji se
nalazi jugoisto~no od Tovarnika.
55

Pretpovijesno nalazi{te Belegi{ II grupa.
Lit.: FORENBAHER 1991: 56; sl. 6.
18. VERA (o. Trpinja)
18. 1. nepoznati poloàj

Lit.: BSENDORFER 1942: 10.
19. VUKOVAR70 (o. Vukovar), karta 4.
19.1 SAMOSTANSKI PLATO
U samom sredi{tu Vukovara, na desnoj obali rijeke Vuke i Dunava (u starom dijelu grada) uzdiè se
lesni plato na kojem se danas nalaze Franjeva~ki samostan, crkva sv. Filipa i Jakova i Gimnazija.
Ovaj plato, surdukom je odijeljen od drugoga u nizu Velike skele. Ulica [amac71 spu{ta se od
Gimnazije prema Ulici bana Josipa Jela~i}a,72 odnosno prema Velikoj skeli. U literaturi se ponekad
poloàji Gimnazija, [amac i Samostan spominju posebno, a ponekad kao cjelina. Nedvojbeno je da
se na cijelom platou aktivno ìvjelo i pokopavalo u razli~itim vremenima.
Gimnazija, crkva sv. Filipa i Jakova, [amac
Prvi nalazi prona|eni su prilikom kopanja temelja za Gimnaziju 1894. godine. Za{titno iskopavanje
u Gimnaziji obavljeno je i 1999. godine.73 Ostali nalazi uglavnom su slu~ajni.
Pretpovijesno naselje i nekropola (star~eva~ka, vu~edolska, vatinska kultura, mla|e èljezno doba)
i srednjovjekovno naselje.
Lit.: DIMITRIJEVI] 1968: 53; 1969: 12; T. I: 4,5; T. II: 1; 1979a: 235; MAJNARI]-PAND@I]
1970: 99; T.L: 7; 1994: 66; BRODI] 1976: 1; BALEN-LETUNI] 1982: 82; T.7: 8; MINICHREITER 1992a: 3; 1997: 25; 2002: 71; MARI] 1994: 50, 54; KARA^ 1994: 138; DEMO 1996: 68;
kat. 5c, 5d.
19.2. VELIKA SKELA
Velika skela nalazi se isto~no od sredi{ta Vukovara na strmoj lesnoj obali Dunava. Uzvodno (zapadno) je od Samostanskog platoa odijeljena surdukom Skelica (Mala skela),74 a nizvodno (isto~no) surdukom, na ~ijem se dnu (na obali Dunava) nalazi stara klaonica, od Petri skele. Ostaci
pretpovijesnih nekropola nalaze se na zemlji{tu sjeverno i isto~no od dana{njeg vodotornja, koje se
zove Najparov vrt ili Najpar ba{}e.75
70 Iznimno, popis nalazi{ta u gradu Vukovaru ne prati
abecedni slijed, ve} se radi lak{eg snalaènja nabrajaju
prema kriteriju njihovog smje{taja unutar, tj. izvan grada.
71 Biv{a Ulica M.Gorkog.
72 Biv{a Ulica JNA.
73 Iskopavanje su provele Mirela Hutinec (GMV) i Jacqueline Balen (AMZ), a o rezultatima su izvijestile na skupu HAD-a odrànog u Vukovaru 1999. godine. Predavanja
s tog skupa nisu objavljena.
74 Ovaj surduk nije prirodan. Godine 1878. odobreno

je prosjecanje prolaza Mala skela (Skelica) prema Dunavu, a zemlja je upotrijebljena za nasipavanje Vuke (CRLENJAK 2005: 62).
75 Oko 1940-ih godina ovo je zemlji{te bilo vlasni{tvo
obitelji Najpar. Vukovarci taj poloàj jo{ i sad zovu Najparica.
56
Najpar ba{}e
Po~inju s desne strane tzv. Male skele, na po~eku Ulice bana Josipa Jela~i}a.76 Teren se blago spu{ta
prema navedenoj ulici koja je ukopana presjecanjem ove lesne grede, koja se od Dunava proteè
prema tzv. Jankovi}evu Gradcu (Lijeva bara).
Slu~ajni nalazi iz 1939/40. godine,77 i kasnije kod obra|ivanja vinograda. Prilikom kopanja temelja
za novi vukovarski vodotoranj, 1966. godine, prona|eni su skeletni (eneoliti~ki) grobovi. Isto~no
od vodotornja prilikom gradnji privatnih ku}a, naàlost, uni{teni su grobovi iz vremena mla|eg èljeznog doba.
Pretpovijesna nekropola i mogu}e naselje neolitik, eneolitik (badenska i vu~edolska kultura), starije i mla|e èljezno doba.
Lit.: DIMITRIJEVI] 1956: 10; T.VI: 37; DORN 1969a: 32; KARA^ 1994: 138; BRODI] 1976:
10, 16.
19.3. PETRI SKELA
Lesni plato Petri skela nalazi se isto~no od Vukovara izme|u ceste Vukovar-Sotin i Dunava. Surdukom kojim se spu{ta do Dunava, sa zapadne strane odijeljena je od Velike skele, a na istoku grani~i s
Vu~edolom.78 Sada se na dijelu platoa nalaze obiteljske ku}e i oranice, a nizvodno, prema vu~edolskom surduku nalazi se Naselje Vu~edol (vikendice). Na samoj dunavskoj obali, otprilike ispod Naselja Vu~edol, ribari se koriste i nazivima Veliki i Mali liman. Na potezu od Petri skele do Vu~edola
nekada su bili vinogradi, a nalazi{ta su poznata u literaturi prema imenima njihovih (nekada{njih)
vlasnika.
Slu~ajni nalazi, obilasci terena, za{titno iskopavanje 1980. godine.
Pretpovijesno (neolitik, eneolitik, bron~ano i mla|e èljezno doba) i anti~ko naselje.
Lit.: DORN 1960: 35, 36.
Vinograd Vase Mihajlovi}a79
Pretpovijesno naselje (badenska kultura, mla|e èljezno doba) i nekropola? (nalaz 1901. godine
kasnoeneoliti~kog skeletnoga groba).80
Lit.: BRUN[MID 1902: 60, 61; sl. 19; SCHMIDT 1945: 141; DORN 1969a: 32; MAJNARI]-PAND@I] 1970: 99; T.L: 1; 1994: 66; MARKOVI] 1994: T.22 B.
76 U izvje{taju o slu`benom putovanju dr. Josipa Klemenca u Dalj i Vukovar pi{e da je u dvori{tu ku}e u Jela~i}evoj ulici 21 prona|eno mnogo kostura hal{tatska
nekropola (u: DEMO 1996: 19). Broj 21 nalazi se na sjevernoj (lijevoj) strani ulice, dakle na Velikoj skeli.
77 Vidi: DIMITRIJEVI] 1956: 10; T.VI: 37.
78 Od surduka kod klaonice, gdje po~inje Petri skela,
sve do ceste (surduka) kojom se spu{ta do Vu~edola (restorana), nema ni jednog surduka. Cijeli potez od Petri skele do Vu~edola podru~je je za{ti}ene arheolo{ke zone.
Stoga, i neki vinogradi koji su ovdje nabrojani mo`da ve} i
katastarski pripadaju naselju Vu~edol, koje je smje{teno i
s lijeve i s desne strane vu~edolskog surduka. Stoga je
te{ko razgrani~iti podru~je Vu~edola i Petri skele s lijeve
strane surduka. To se odnosi na Bari{i}ev, Laudenbachov i
Kirchbaumov vinograd kojima u opisu stoji uz Dunav
prema Vu~edolu. Primjerice, za Karasovi}ev vinograd,
koji se tako|er nalazi s lijeve strane surduka, jasno je da se
nalazi na Vu~edolu.
79 U literaturi nije jasno odre|eno gdje su se to~no nalazili vinogradi Mihajlovi}a i Eltza. Mogu}e je samo zaklju~iti da su bili susjedni vinogradi. Kada pojedina~no opisuje
nalazi{ta u vinogradima, A. Dorn pi{e da se nalaze na Petri
skeli (DORN 1969a: 32), a u opisu skupnog nalaza novca
na Velikoj skeli, pi{e na prostoru izme|u vinograda Vase
Mihajlovi}a i vinograda grofa Eltza (DORN 1969a: 35).
Godine 1980., A. Dorn obavio je za{titna iskopavanja na
nekoliko katastarskih ~estica na Petri skeli, zbog intenzivne
gradnje ku}a. U izvje{taju je opisao da se jedna nalazi upravo na nekada{njim vlastelinskim vinogradima grofa Eltza,
a druga ku}a izgra|ena je u blizini nekada{njeg vinograda
V. Mihajlovi}a. Time je potvr|eno da su se spomenuti vinogradi nalazili na Petri skeli.
80 J. Brun{mid pi{e da je grob prona|en na zemlji{tu V.
Mihajlovi}a kod Velike skele (BRUN[MID 1902: 60). Vidi
bilje{ku 80.
57
Vinograd grofa Eltza
Pretpovijesno nalazi{te badenska kultura i mla|e èljezno doba.

Lit.: SCHMIDT 1945: 145; TB. 83:4; DIMITRIJEVI] 1956: 10; DORN 1969a: 32; BALEN-LETUNI] 1982: 82; T.7: 5; T. 8:10; MARI] 1994: 54.
Berendijev vinograd (Veberov)
Poznat je bio kao Berendijev, a zatim promjenom vlasnika kao Veberov vinograd.
Nalazi se oko 500 m nizvodno od stare klaonice na Dunavu, nedaleko od Dangube.
Nalazi{te je otkriveno 1956. godine prigodom odrona visoke dunavske obale, zbog ~ega je i ve}i dio
nalazi{ta uni{ten. Obilasci terena 1956.,1958.,1961.,1965., 1973. godine.
Pretpovijesno nalazi{te neolitik (vin~anska i sopotska kultura), eneolitik (badenska i vu~edolska
kultura) te bron~ano doba.
Lit.: DORN 1965a: 4; 1969a: 29; BRODI] 1976: 4; DIMITRIJEVI] 1979a: 304, 353; [IMI]
1984b: 55; KARA^ 1994: 138; TE@AK-GREGL 1998: 80.
Biv{i Kirchbaumov vinograd (vinograd Rado{evi}?)
Nalazi se oko jedan km nizvodno od Petri skele na Dunavu.

Pretpovijesno nalazi{te neolitik i bron~ano doba.
Lit.: DORN 1969a: 31; KARA^ 1994: 138; BRODI] 1976: 4, 8.
Bari{i}ev vinograd
Nalazi se uz dunavsku obalu prema Vu~edolu.

Prvi slu~ajni nalazi potje~u iz 1898. godine.
Pretpovijesno naselje eneolitik (vu~edolska kultura) i bron~ano doba.
Lit.: SCHMIDT 1945: 13; DIMITRIJEVI] 1956: 10; T.VI: 36; DORN 1969a: 31; MAJNARI]-PAND@I] 1970: 99; T.L: 2; BRODI] 1976: 15; KARA^ 1994: 138.
Laudenbachov vinograd
Nalazi se uz dunavsku obalu prema Vu~edolu.

Slu~ajni nalazi.
Pretpovijesno nalazi{te vu~edolska kultura.
Lit.: SCHMIDT 1945: 145; DIMITRIJEVI] 1956: 10; T.VI: 38; DORN 1969a: 32; KARA^ 1994:
138; BRODI] 1976: 16.
19.4. Desna bara (Brandeckerov vinograd Ulica Frana Kr{ini}a)
Nalazi se u jugoisto~nom dijelu Vukovara, zapadno od Lijeve bare od koje je odvojena surdukom.
Pretpovijesno naselje i nekropola (eneolitik,81 bron~ano doba82 Belegi{ II i èljezno doba) i srednjovjekovna nekropola.
Lit.: DORN 1969a: 33; VINSKI-GASPARINI 1973: 46; T.17: 14; 1983b: 554;83 MINICHREITER 1984: 84; MAJNARI]-PAND@I] 1994: 69; KARA^ 1994: 138, 139.
81 Na Desnoj bari nalazio se Ruì~kin vinograd s kojeg
potje~u nalazi Bodrogkeresztur kulture (SCHMIDT 1945:
26; DEMO 1996: 19).
82 Slu~ajan nalaz 1907. godine (DORN 1969a: 33).
83 K. Vinski-Gasparini nalaze s Desne bare atribuira

viroviti~koj grupi. Kao najisto~nije nalazi{te te grupe ozna~ila je Sotin, no bez preciznijeg poloàja.
58
19.5. LIJEVA BARA (tzv. Jankovi}ev Gradac)
Vukovarsko naselje Lijeva bara smje{teno je u jugoisto~nom dijelu grada, na lesnoj uzvisini koja je
u pro{losti bila povezana na sjeveroisto~noj strani, prema Dunavu, s uzvi{enjem gdje se nalazila
srednjovjekovna utvrda. Na zapadnoj strani, povi{eni plato Lijeve bare ru{io se u prosjek nekada{njeg rukavca kojim je tekla voda, a koji se s vremena na vrijeme napuni vodom.84 Danas je Lijeva bara odvojena od biv{e utvrde cestom koja vodi prema Sotinu.
Sustavno iskopavanje 19511953. godine, i brojni slu~ajni nalazi.
Pretpovijesno naselje (kostola~ka kultura i mla|e èljezno doba) te pretpovijesna i srednjovjekovna
nekropola (kasno bron~ano doba, starije èljezno doba grupa Dalj i srednji vijek bjelobrdska
kultura).
Lit.: VINSKI VINSKI-GASPARINI 1956: 76; 1962: 271; T. III, IV; DORN 1965a: 1; 1969a: 34;
MAJNARI]-PAND@I] 1970: 10, 59, 60; T.L: 5,8; T.LII: 7,10; 1994: 72, 73; 1998: 222224;
BULAT 1970: 63, 73; MINICHREITER 1973a: 17; 1984: 84; VINSKI-GASPARINI 1973: 1685,
46, 187; T.121125; 1983b: 550, 602, 604, 606, 608616; BALEN-LETUNI] 1982: 82; T.7: 7;
T.8: 3; 1998: 9; [IMI] 1984a: 107115; VASI] 1989: 533; NENADI] 1990: 18; KARA^ 1994:
138,139; DEMO 1996; 2006: 302303; BALEN 2002a: 42; 2002b: 153158; T.1; T.2; T.3; T.5: 4;
LO@NJAK DIZDAR 2004: 20, 21, 23, 25.
Lijeva bara-Slavija
Prona|eno je nekoliko àrnih grobova iz starijeg èljeznog doba, i time su pomaknute ju`ne granice
nekropole. Poloàji Lijeva bara, Desna bara i Lijeva bara-Slavija ~ine jedinstveni kompleks nekropola i naselja.
Vinograd Ilije Perka}anskog86
Nalazio se na podru~ju Lijeve bare.

Slu~ajan nalaz eneoliti~kog skeletnoga groba 1902. godine.
Lit.: BRUN[MID 1902: 64; sl. 21; MAJNARI]-PAND@I]87 1994: 66; DEMO 1996: 19.
\akova~ka ulica88
Nalazi se uz periferni dio Lijeve bare i Mitnice.
Slu~ajan nalaz 1966. i 1983. godine.
Pretpovijesna nekropola starije èljezno doba.
19.6. Mitnica (Ulica A.G. Mato{a)
Slu~ajan nalaz u dvori{tu ku}e 1975. godine.

Pretpovijesna nekropola starije èljezno doba.89
84 Bara je zauzimala {ire mo~varno podru~je u kojem
je nekada bilo riba. S lijeve i desne strane bare formiraju se
naselja. Na karti iz 1817. godine zabiljeèna je kao Fluentum bara, a i tada je bila naseljena. Sredi{nji dio bare jo{ je
vlaàn i akumulira ki{nicu. Iz bare je sve do 1940. godine
kroz Radi}evu ulicu tekao potok (CRLENJAK 2005: 136).
85 K. Vinski-Gasparini dalje u tekstu spominje nekropolu Vukovar, misle}i pritom na poloàj Lijeva bara (VINSKI-GASPARINI 1973: 17, 21, 22, 148, 150152, 158
164, 169171, 175, 176).
86 U Izvje{taju o slu`benom putovanju Josipa Klemenca u Dalj i Vukovar, pi{e da se taj vinograd (uz nekoliko
drugih nabrojanih vlasnika) nalazi na breùljcima na Lijevoj bari (u: DEMO 1996: 19).
87 Za ovaj grob N. Majnari}-Pandì} ne spominje s kojeg je poloàja (MAJNARI]-PAND@I] 1994: 66). U literaturi se navode tri eneoliti~ka groba iz Vukovara, i
mogu}e je prema opisima i nalazima identificirati poloàj
svakoga groba. Prona|eni su na Velikoj tj. Petri skeli, Lijevoj bari (vinograd I. Perka}anskog) i blizu èljezni~kog
kolodvora (zemlji{te G. Thallera).
88 Biv{a Ulica bratstva i jedinstva.
89 I ova se ulica nalazi u blizini Lijeve bare.
59
19.7. Zrinska ulica, Sajmi{te

Pretpovijesno nalazi{te bron~anoga doba.
19.8.Mala ulica, [vapsko brdo
Nalazi se zapadno od sredi{ta Vukovara, na povi{enom poloàju s desne strane rijeke Vuke.
Slu~ajan nalaz.90
Pretpovijesno nalazi{te srednje bron~ano doba.
Lit.: VINSKI VINSKI-GASPARINI 1956: 6264, 75, 89; VINSKI 1958: 134; T. VII; VIII; X:
36; VINSKI-GASPARINI 1973: 26, 30,31, 115, 138, 142; 1983a: 497, 498; TASI] 1974: 247;
GARA[ANIN 1983b: 505, 508, 511, 513; MAJNARI]-PAND@I] 1984: 64, 74, 77; 1994: 66;
BULAT 1970: 67; KARA^ 1994: 139; DEMO 1996: 67; kat. br. 4.
19.9. Ciglana Eltz91
Nalazila se kod dana{njeg stadiona, uz èljezni~ku prugu. Na tome mjestu rijeka Vuka meandrira
prema Adici pa je stoga to podru~je mo~varno.
Prvi poznati nalazi (sopotske kulture) potje~u iz 1888. godine, a potom je i R. R. Schmidt proveo rekognosciranje 1940. godine.
Pretpovijesno naselje (star~eva~ka, sopotska i vu~edolska kultura, mla|e èljezno doba) i nekropola
(starije èljezno doba).
Lit.: SCHMIDT 1945: 125; DIMITRIJEVI] 1968: 20, 53; 1979a: 265; DORN 1969a: 31; MAJNARI]-PAND@I] 1970: 52; BRODI] 1976: 1, 7; MARI] 1994: 51, 54; KARA^ 1994: 138;
MINICHREITER 1997: 25.
19.10. Desna supoderica
Lesna uzvisina na kraju Bogdanova~ke ulice92 koja se o{tro spu{ta prema Vuki (izme|u prodola Supoderica i rijeke Vuke).
Slu~ajni nalazi prilikom obra|ivanja vinograda i izgradnje ku}a. Prilikom gradnje èljezni~ke pruge Vukovar-Ra~a (prije Prvoga svjetskog rata) prona|ena je keramika na desnoj obali Vuke, kod èljezni~kog mosta. S. Dimitrijevi} atribuirao ju je sopotskoj kulturi, a na istome mjestu (u mo~varnoj
prodolini, podno Desne supoderice) R. R. Schmidt spominje vu~edolsko sojeni~ko naselje. Temeljem bogatih povr{inskih nalaza ustanovljeno je pretpovijesno naselje i nekropola (neolitik/eneoiltik, bron~ano doba, starije i mla|e èljezno doba).
Lit.: SCHMIDT 1945: 145; DIMITRIJEVI] 1968: 20; KARA^ 1994: 138.
90 Godine 1897. ostavu je otkupio J. Brun{mid za Arheolo{ki muzej u Zagrebu.
91 Podru~je na kojem se nalazila ciglana Eltz obuhva}ala je dio dana{njeg stadiona u Novom Vukovaru prema
pruzi i dio groblja, tako|er prema pruzi (Mirogojska ulica).
Danas tamo nema vidljivih ostataka Ciglane budu}i da je
obitelj Eltz taj prostor upotrebljavala isklju~ivo za iskop
zemlje za potrebe gradnje Dvorca. Te su jame poslije zatrpane, a naziv Ciglana Eltz ostala je samo u tradiciji. Poloàj ciglane Eltz ne moè se vezati uz prostor dana{nje
Ciglane koja se nalazi tako|er uz prugu, ali na povi{enom
poloàju dana{njeg naselja Sajmi{te. A. Dorn tako|er je
zabiljeìo da se na biv{oj ciglani Eltz nalazi tzv. Pukle{in
vinograd, no ta dva poloàja ponekad se spominju kao dva

razli~ita poloàja/nalazi{ta.
92 Biv{a Ulica 1. maja.
93 Biv{a Ulica S. Penezi}a.
94 Biv{a Ulica Proleterskih brigada, ku}e obitelji Kukuljica.
95 Vidi: DU[ANI], S. An Early Diploma Militare,
Starinar, 49/1998.
96 Biv{i II. vinkova~ki odvojak.
60
19.11. LIJEVA SUPODERICA
Smje{tena je malo ju`nije od Desne supoderice.

bez bliìh podataka

Pretpovijesno nalazi{te sopotska kultura i starije èljezno doba.
Lit.: BRODI] 1976: 7.
Ulica A. Mihanovi}a 3993
Slu~ajan nalaz 1978. godine prilikom kopanja jame.

Pretpovijesno nalazi{te badenska kultura.
19.12. [trbanac
Nalazi se u ju`nom (perifernom) dijelu Vukovara.

19.13. Dobra voda
Nalazi se oko dva km zapadno od sredi{ta Vukovara, s desne strane rijeke Vuke. Smjestila se na breùljkastom lesnom terenu, nasuprot park-{ume Adica (periferni dio grada Vukovara).
Slu~ajni nalazi.
Pretpovijesno naselje eneolitik i nekropola (mla|e èljezno doba) te srednjovjekovno naselje.
Lit.: BRUN[MID 1902: 39; sl.1: 2; 56; DURMAN 1983: 44, 47; T.12:6; KARA^ 1994: 139;
DEMO 1996: 67; sl.2.
19.14. Adica
Nalazi se oko dva km zapadno od sredi{ta Vukovara, s lijeve strane rijeke Vuke.
Pretpovijesno naselje (star~eva~ka kultura) i srednjovjekovna (bjelobrdska) nekropola.
Lit.: MINICHREITER 1992b: 17; 1997: 24.
19.15. Luàc
Naselje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Vukovara. Ome|eno je Vukom, Bobotskim kanalom,

{umom \ergaj i rukavcem Vuke (danas mrtvaja).
Ulica A. B. [imi}a 2994
Slu~ajni nalazi prilikom kopanja podruma 1980. godine.
Pretpovijesno naselje star~eva~ka kultura i eneolitik.
Ulica A. B. [imi}a 31

Pretpovijesno naselje star~eva~ka kultura.
Lit.: KARA^ 1994: 138.
Na Lu{cu je 1993. godine prona|ena rimska vojni~ka diploma.95
97 Korijen naziva Priljevo vjerojatno je u tome {to je to
predgra|e nastalo na mjestu gdje se rijeka Vuka najvi{e pri-
bliùje Dunavu, i zbog nizinskog se podru~ja pri manjim

poplavama prelijeva u Dunav (CRLENJAK 2005: 139).
98 Ga{par Taller (ili Thaller) bio je vrtlar grofa Eltza.
61
19.16. Budàk
Periferni dio grada nalazi se uz meandar rijeke Vuke, koja dijeli ovo naselje od {ume \ergaj. Blizu
je ceste koja od Borova vodi prema Vinkovcima.
Slu~ajan nalaz prilikom kopanja bunara 1967. godine.
Pretpovijesno nalazi{te kostola~ka kultura.
Lit.: DORN 1976: 13; KARA^ 1994: 139; BRODI] 1976: 10; BALEN 2002a: 42; 2002b: 155,
158.
19.17. KRIVA BARA
Nalazi se u perifernom dijelu Vukovara uz tzv. Bobotski kanal. Rije~ je o malom uzvi{enju nasuprot
{ume \ergaj i naselja Budàk. Danas samo jedna ulica nosi ime Kriva bara, a podru~je zapadno od
kanala naziva se \ergaj, a isto~no Trokut.
Ulica Franje Kuha~a96
Slu~ajan nalaz 1977. godine prilikom kopanja u dvori{tu ku}e.
Pretpovijesno naselje sopotska kultura.
Vinkova~ka ulica i ulica Kriva bara
Slu~ajni nalazi.
Lit.: DORN 1969a: 33; KARA^ 1994: 138, 139.
Na podru~ju Krive bare zabiljeèni su i materijalni ostaci srednjovjekovne bjelobrdske kulture.
19.18. Priljevo
Nalazi se u sjevernom, perifernom dijelu grada, izme|u Dunava i dana{nje mrtvaje rijeke Vuke.97
Slu~ajni nalazi 1957. godine na mjestu dana{nje benzinske stanice (INA).
Pretpovijesno nalazi{te neolitik i bron~ano doba (vatinska kultura).
19.19. Ulica kardinala A. Stepinca, Novi Vukovar
Slu~ajan nalaz prilikom kopanja podruma.

19.20. Nekada{nje zemlji{te Ga{para Thallera98
Zemlji{te se nalazilo blizu èljezni~kog kolodvora u Novom Vukovaru, s desne strane dana{nje @upanijske ulice.
Slu~ajan nalaz kasnoeneoliti~kog / ranobron~anodobnog skeletnoga groba uz prugu 1895. godine.
Lit.: BRUN[MID 1902: 63; sl. 20; 64; BALEN-LETUNI] 1993: 88; kat.br. 19; MAJNARI]-PAND@I] 1994: 66; KARA^ 1994: 138; DEMO 1996: 67; kat.br.3.
19.21. Vinograd G. Vui}a
Nepoznat je precizan smje{taj spomenutog vinograda.

99 Spominje nalaze koji indiciraju postojanje latenske
nekropole na Vu~edolu, ali nema bliìh podataka o nala-
zi{tu. Jedina sa~uvana grobna cjelina je ovaj àrni ukop.
62
Pretpovijesno nalazi{te eneolitik.

Lit.: BRUN[MID 1902: 39; sl.1: 1; DURMAN 1983: 44; T.12: 5.
19.22. Zamfirov vinograd

Pretpovijesno nalazi{te bron~ano i starije èljezno doba.
Lit.: BRUN[MID 1902: 59; sl. 18: 1; 60; BALEN-LETUNI] 1982: 82; T. 7: 6.
19.23. VUÊDOL
Naselje Vu~edol smje{teno je na lesnim platoima desne dunavske obale, oko ~etiri km nizvodno od
sredi{ta Vukovara. Vi{eslojno pretpovijesno naselje kompleksnog je tipa, a obuhva}a nekoliko prirodno odvojenih poloàja. Kukuruzi{te i Vinograd Streim ~ine veliku potkovastu uzvisinu koja okruùje Gradac. Ta tri poloàja ~ine ve}u cjelinu, a Vinograd Karasovi} izdvojen je s druge (lijeve)
strane surduka.
Gradac
Gradac je najmanji, najvi{i i jedini potpuno istraèn poloàj na Vu~edolu. Sa sjeveroisto~ne strane
ome|en je Dunavom, s jugozapadne Vinogradom Streim, a s jugoisto~ne Kukuruzi{tem Streim.
Iskopavanja su provedena 1897. i 1938. godine.
Stratigrafski se prati neolitik (star~eva~ka i sopotska kultura), eneolitik (badenska, kostola~ka i vu~edolska kultura), bron~ano doba (vinkova~ka kultura), starije i mla|e èljezno doba te srednji vijek
(Slaveni).
Lit.: SCHMIDT 1945; DIMITRIJEVI] 1956: 9,10; T.VI: 35; 1968: 53; 1969: 12; T.I: 3; 1977/8: 2,
4, 5,11, 26, 69; Sl.:5; 1979a: 231, 236, 238; 1979b: 197, 212, 230; 1979c: 276, 277, 279, 281, 284,
286, 332, 334; DORN 1965a: 1, 2, 4, 6, 8, 12;1969a: 30, 35; MINICHREITER 1973a: 17; 1973b:
18; 1992a: 3, 29; 1992b: 17; 1997: 24; MAJNARI]-PAND@I] 1970: 59; BRODI] 1976: 1, 10, 15;
TASI] 1979: 243244; BALEN-LETUNI] 1982: 81; T.6: 47, 10; T.8: 9; DURMAN 1983: 31,
33; 1984: 35, 37; 1987b: 35; GARA[ANIN 1983a: 471, 472; MAJNARI]-PAND@I] 1984: 77;
TE@AK-GREGL 1985: 23, 24, 28; 1986; 57; 1998: 113, 126, 136, 147; NENADI] 1990: 18;
MINICHREITER 1992: 29; MARI] 1994: 50, 52; MARKOVI] 1994: 15; BALEN 2002a: 42.
Kukuruzi{te Streim
Naslanja se na sjeveroisto~noj strani na vu~edolski Gradac i Dunav. Na sjeverozapadnoj strani strmo se spu{ta u prirodni usjek kojim se dolazi do Dunava, a na jugoisto~noj i ju`noj strani plato se
uzdiè od ostalog terena.
Probna iskopavanja obavljena su 1966/67. i 1981. godine.
Stratigrafski se prati eneolitik (lasinjska, badenska, kostola~ka i vu~edolska kultura), bron~ano doba (vinkova~ka kultura) te starije i mla|e èljezno doba.
Lit.: DIMITRIJEVI] 1956: 9; 1977/8: 24, 11, 26, 29, 68, 69; 1979b: 197, 212, 230; 1979c: 271,
276, 277, 279, 281, 283, 284, 334; DORN 1965a: 13; 1969a: 33, 35; BRODI] 1976: 10,11, 15;
TASI] 1979: 243244; DURMAN 1982: 26; 1984: 35, 37; 1987b: 35; [IMI] 1984b: 57;
TE@AK-GREGL 1985: 23; 1986: 57; 1998: 136; HOTI 1990: 34; MARKOVI] 1994: 15, 16;
BALEN 2002a: 42.
Vinograd Karasovi}.
Smje{ten je na lesnom platou nasuprot (zapadno) od Gradca, s lijeve strane vu~edolskog surduka.
Sa sjeveroisto~ne strane plato se naslanja na dunavsku obalu, a s jugoisto~ne doti~e vu~edolski sur-
63
duk. Na ostalim stranama plato se uzdiè od okolnog terena. S jugoisto~ne i jugozapadne strane uo~avaju se nekada{nji rovovi koji su oja~avali bedeme naselja. Povr{inom je ovo najve}i poloàj
kompleksnog vu~edolskog naselja.
Probno sondiranje provedeno je 1965. godine.
Stratigrafski se prati neolitik (star~eva~ka i sopotska kultura), eneolitik (badenska i vu~edolska kultura), bron~ano doba i starije èljezno doba.
Lit.: DORN 1965b: 5052; 1969a: 33; DIMITRIJEVI] 1969: 12; 1977/8: 24; 1979a: 236; 1979b:
197; 1979c: 271, 281; BRODI] 1976: 2, 10; DURMAN 1984: 35; 1987b: 35; TE@AK-GREGL
1985: 23; 1986: 57; 1998: 136; MINICHREITER 1992a: 29; 1997: 24; MARI] 1994: 50.
Vinograd Streim
Jedini je poloàj ovog kompleksa koji se ne naslanja na Dunav, ve} zapadnom stranom na surduk, a
jugoisto~no od vinograda nalazi se Kukuruzi{te Streim.
Sustavna iskopavanja provedena su 19841990. godine, te su 2001. godine nastavljena, i otada se
obavljaju svake godine.
Stratigrafski se prati neolitik (star~eva~ka kultura), eneolitik (badenska, kostola~ka i vu~edolska
kultura), kasno bron~ano doba (Belegi{ II grupa) i mla|e èljezno doba. Sporadi~no se pojavljuju i
nalazi iz rimskog razdoblja.
Lit.: SCHMIDT 1945; DIMITRIJEVI] 1956: 9; T.VI: 34; 1968: 53; 1969: 12; 1968: 20; 1977/8:
3,11, 16, 29, 30, 69; T. 14: 4; T. 16: 2; 1979a: 236; 1979b: 197; 1979c: 277, 281, 283; DORN 1965a:
13; 1969a: 30, 35; BRODI] 1976: 2, 7, 10,11, 15; BALEN-LETUNI] 1982: 81; T.6:9; 7: 2,3;
DURMAN 1984: 3438; 1985: 32, 33; 1987a: 24, 25; 1987b: 3436; TE@AK-GREGL 1985: 23,
24; 1986: 5759; 1987: 7378; 1998: 136; DURMAN FORENBAHER 1989: 3335; FORENBAHER 1990: 5566; T. 19; 1995: 1723; HOTI 1990: 3335; JURI[I] 1990: 1728; FORENBAHER 1991: 57; MINICHREITER 1992a: 29; 1997: 24; MARI] 1994: 50; MARKOVI] 1994:
16; BALEN 2002a: 42; 2005a: 3033; 2005b: 2540; 2006a: 300301; 2006b: 4345.
Na Vu~edolu su i prilikom brojnih gra|evinski radova (izgradnje restorana, izgradnje bungalova,
kopanja kanala za vodovod) prona|eni nalazi iz razdoblja neolitika, eneolitika, bron~anog doba,
starijeg i mla|eg èljeznog doba te srednjeg vijeka.
Osim navedenih poloàja, koji su obi~no i sinonimi Vu~edola, i koji su djelomi~no istraèni, postoji
jo{ nekoliko poloàja na kojima se uo~avaju tragovi naselja i nekropola. To su:
Vinograd Pere Vuji}a

Pretpovijesna nekropola? mla|e èljezno doba.
Lit.: DORN 1969a: 34; 1970a: 123127; MAJNARI]-PAND@I]99 1970: 50; T. XLVIII.
Vukasov vinograd
Slu~ajan nalaz 1901. godine.100

Pretpovijesna nekropola starije èljezno doba (srijemska grupa).
Lit.: DORN 1969a: 34; VASI] 1987: 555, 556; POTREBICA-DIZDAR 2002: 83.
100 M. Bulat spominje Vu~edol kao va`no naselje iz starijeg èljeznog doba, ali ne navodi to~ne poloàje naselja i
nekropola (BULAT 1970: 73, 74). Mogu}e je da je rije~ o
ovom poloàju, ili ~ak da je mislio na Vu~edol u {irem prostornom smislu, {to je i uobi~ajeno kod mnogih autora.
101 Srednjovjekovno nalazi{te.

102 Gradina u Pa~etinu smje{tena je uz rijeku Vuku. Rije~ je o srednjovjekovnom utvr|enju barskog tipa koji su
podigli Slaveni.
64
Karta 4.
19.24.TROJSTVO
Poloàj Trojstvo smje{ten je tako|er na Vu~edolu, prostire se ju`no i isto~no od Vinograda Streim,
a ome|en je na zapadu vu~edolskim surdukom (nova cesta prema Dunavu) a na istok proteè se do
Skendre. Na ovom prostoru danas su VUPIK-ovi vinogradi i sala{ Goldschmidt.
Ku{i}ev vinograd
Nalazi se na kraju Vu~edola, uz surduk kojim se silazi na Skendru, s lijeve strane poljskog puta koji
vodi od ceste Vukovar-Sotin prema Dunavu.
Pretpovijesno nalazi{te bron~ano doba (vinkova~ka kultura, panonska inkrustirana keramika).
Lit.: DORN 1969a: 33; MINICHREITER 1973a: 17; 1973b: 18.
Reissov sala{
Povr{inski nalazi iz 19571960. godine.

Pretpovijesno (bron~ano doba) i anti~ko nalazi{te.
ZAKLJU^NA RAZMATRANJA
Prostor isto~ne Hrvatske koji je ovdje obra|en, obuhva}a Vukovar i njegovu {iru okolicu. Izrazito povoljne prirodne karakteristike reljef, klima, vode, tlo, vegetacija i sli~no uvjetovale su
upravo da ovaj prostor bude prepoznat kao vrlo pogodan za podizanje naselja i trajniji boravak razli~itih kulturnih grupa ili zajednica. Tako|er je iznimno i to {to je taj prostor na va`nom komunikacijskom pravcu rijeka Dunav, ili u njegovoj blizini. Posebnost, a time svakako i pogodnost desne
obale Dunava je njena visina, za razliku od suprotne, lijeve obale, koja je vrlo niska i mo~varna.
Naselja podignuta na takvim prirodno povi{enim pozicijama davala su sigurnost, te omogu}avala
65
kontrolu i preglednost {ire okolice. Te vrijednosti prepoznate su od najranijih vremena, a uvijek su

iznova bile atraktivne novoprido{lim zajednicama. Stoga i ne ~udi {to na obuhva}enom prostoru uglavnom vi{eslojna naselja, s kontinuitetom naseljavanja tijekom pretpovijesnih razdoblja, a ~esto i s
tragovima naseljavanja do srednjeg vijeka, nose indikativan toponim Gradac ili Gradina. Takva se
naselja nalaze u Berku, âkovcima,101 Bogdanovcima, Borovu, Lovasu, Pa~etinu,102 Sotinu i na
Vu~edolu.103
Predo~enim popisom nalazi{ta, te njihovom preliminarnom analizom, ostvarena je osnova za
rasvjetljavanje odnosa naselja i nekropola, evidentiranih na obuhva}enom prostoru tijekom dugog
razdoblja pretpovijesti. Svako vrijeme, kultura, kao i samo nalazi{te, mogu biti temom posebnih
rasprava, opse`nih istraìvanja i ciljanih diskusija. Stoga je, ali i zbog dostupnosti, odnosno nedovoljnih informacija, izostavljen precizniji i deskriptivniji pristup, slijed i ekspanzija kultura na {irem prostoru, njihovi me|usobni odnosi, pitanja datacije i tomu sli~no.
Kronolo{ki, nositelji star~eva~ke kulture prvi su stanovnici koji su podizali svoja naselja u
tome kraju u vrijeme ranog neolitika. U samom sredi{tu Vukovara, na mjestu dana{nje Gimnazije
ustanovljeno je star~eva~ko naselje, podignuto na dominantnom, dobro branjenom poloàju. Unutar naselja zabiljeèni su i pripadaju}i ukopi, {to je tipi~na odlika njihovih stanovnika. Nositelje
star~eva~ke kulture odlikuje i smje{tanje naselja naj~e{}e na povi{enim poloàjima u blizini voda.
Naselja tog tipa ubicirana su jo{ u Bogdanovcima (Zlatara), Petrovcima (uz dol Bro|anka), Tompojevcima (Malat) i na Vu~edolu. Budu}i da su takva naselja uglavnom vi{eslojna, vjerojatnim se ~ini
da zbog izrazite debljine slojeva, prilikom oranja odnosno terenskih pregleda, na nekim poloàjima
tragovi star~eva~kog kulturnog djelovanja uop}e nisu zamije}eni (MINICHREITER 1997: 10). Tako|er, ~esto je poznata samo neoliti~ka keramika s ponekih nalazi{ta, koja moè sugerirati i star~eva~ku i sopotsku kulturnu pripadnost. Suprotna tipi~nom star~eva~kom na~inu obitavanja, a i stanovanja, naselja su uo~ena na biv{oj Eltzovoj ciglani i na Lu{cu (Vukovar). Ti su poloàji smje{teni
na niskom mo~varnom tlu uz lijevu obalu rijeke Vuke (KARA^ 1994: 138).
Razdoblje srednjeg i kasnog neolitika na tom prostoru obiljeìle su i vin~anska i sopotska
kultura. Nositelji vin~anske kulture nastanjivali su visoku dunavsku obalu izme|u sredi{ta Vukovara i Vu~edola (Berendijev vinograd). Me|utim, naznake vin~anskih naseobinskih elemenata postoje
i u Petrovcima (Jara{).104 Na podru~ju Vukovara, Petrovaca i Bogdanovaca smje{teno je nekoliko
sopotskih naselja, me|u kojima su pojedina ve} bila naseljena i prije, s evidentnom starijom star~eva~kom kulturom. Da su sopo}ani podizali naselja u nizinskim, ~esto mo~varnim predjelima, uvijek
u neposrednoj blizini rijeke ili potoka i opasavali ih jarcima (TE@AK-GREGL 1998: 88), dokazuju
naselja na biv{oj ciglani Eltz i Krivoj bari. Ta su naselja prirodno gotovo opkoljena vodom, a sva ostala naselja podignuta su na manjim breùljcima uz bare i potoke. Me|u dominantnijim poloàjima
isti~u se Gradine u Bogdanovcima i Lovasu, te na dunavskoj obali u Vukovaru i na Vu~edolu. Prema
dosada{njim saznanjima jedina naselja na kojima je ustanovljena samo sopotska kultura su Dubrava
(sala{ Tre{nja, izme|u Vukovara i Petrovaca) i Savulja pokraj Bobote.
Iz vremena eneolitika, zahvaljuju}i iskopavanjima na nekoliko poloàja na Vu~edolu, raspolaèmo najpotpunijim podacima i saznanjima. Tako je vu~edolska kultura, kao predstavnik kasnog
eneolitika, najzastupljenija. Njezini su nositelji uglavnom prihva}ali i koristili poloàje na kojima
103 Odmaknemo li se malo od zadanih granica, u najbliè susjedstvo, taj toponim susre}emo ~esto. Primjerice, u
Bapskoj Gradac, u Ceri}u Gradina, u Otoku Gradina
itd.
104 Time bi se granice prodora vin~anske kulture pomaknule malo zapadnije od vukovarskog Berendijeva vi-
nograda. No, zasada se moè samo naga|ati, jer bi tek iskopavanje pokazalo pravo stanje.
66
su prije ìvjele zajednice kostola~ke i badenske kulture. Tako su gotovo uvijek spomenute tri kulture gradile naselja na istom mjestu. Rijetkost je svakako kostola~ko naselje na vukovarskoj Lijevoj
bari, jer niti su oni zauzeli badenski poloàj, niti su vu~edolci to mjesto prepoznali kao njima pogodno za podizanje naselja, ve} su preferirali mjesta bliè obali Dunava. Poloàji koje su vu~edolci
prvi zauzeli, i zapravo formirali naselje, mogli bi biti samo petrova~ka {uma Dubrava i Gradina u
Berku. Sva su vu~edolska naselja smje{tena na prirodnim uzvisinama. Zanimljiva iznimka je sojeni~ko vu~edolsko naselje smje{teno u nizini uz Vuku (SCMIDT 1945: 145), na Desnoj supoderici,
na samom izlazu iz Vukovara. Rije~ je o surduku, kroz koji i danas te~e mali potok. To je naselje vjerojatno bilo sezonsko, jer se nalazi neposredno uz Vuku i ~esto je plavljeno. Uè podru~je Grada
Vukovara gusto je kartirano vu~edolskim naseljima, pa osim brojnih tragova koji upu}uju na njihovo postojanje du` lesnih terasa, od centra grada do Vu~edola, va`ni su nalazi i tri bogato opremljena
kasnoeneoliti~ka groba, kao i onih, djelomi~no uni{tenih, prona|enih u Najpar ba{}ama. Iz naselja
na Vu~edolu (Gradac, Vinograd Streim, Vinograd Karasovi}) tako|er je poznato nekoliko skupnih
ili pojedina~nih ukopa. Od starijih manifestacija eneoliti~kog doba nositelji lasinjske kulture naseljavali su Vu~edol, i to Kukuruzi{te Streim. Sporadi~no su dokumentirani nalazi Bodrogkeresztur
kulture u Sotinu i Hunyadyvajska kulture u Opatovcu.
Nakon relativno dugog razdoblja intenzivnog naseljavanja pretpovijesnih stani{ta, razvojem
u puno metalno doba, u vrijeme bron~anodobnih kultura, postupno su nestajali jasni obrisi stacioniranog ìvota na podru~ju grada (KARA^ 1994: 139). Rezultat je to kako slabe istraènosti, tako i
vi{eslojnih nalazi{ta s kojih potje~u podaci o nalazima iz bron~anog doba, ali naj~e{}e bez odre|enja kojem stupnju, horizontu, odnosno kulturi bron~anog doba pripadaju. U ranom bron~anom dobu
vinkova~ka kultura sigurno je zabiljeèna, a dijelom i istraìvana, u Sotinu, na Vu~edolu i u Petrovcima. Srednjobron~anodobni nalazi slavonsko-srijemske vatinske kulture pouzdano su dokazani u
Miklu{evcima, Opatovcu, Bogdanovcima i Vukovaru. Najreprezentativniji predmeti materijalne
ostav{tine toga razdoblja svakako su ostave iz Lovasa i Vukovara, o kojima je ve} bilo rije~i. Osim
njih, prona|ena je i jedna ostava u Sotinu za koju se ipak smatra da pripada mla|im razdobljima ve}
èljeznoga doba (VINSKI-GASPARINI 1973: 165). U kasnom bron~anom dobu, uz poneke materijalne nalaze Belegi{ II grupe, kultura polja sa àrama (daljska kultura) ostavila je najbrojnija svjedo~anstva toga vremena (mla|a faza kasnog bron~anog doba). Nekropole tih ljudskih zajednica definirane su na nekoliko poloàja u gradu i na okolnom prostoru. Iskopavanjima na Lijevoj bari istraèna je velika nekropola sa 101-nim àrnim ukopom koji su popra}eni brojnim nalazima. Temeljem
tih istraìvanja dobro je ocrtana priroda daljske grupe, koja je razvijaju}i se u mla|im razdobljima
kulture polja sa àrama, nastavila ìvjeti na tom prostoru i u starijem èljeznom dobu. Na poloàju
Va{ari{te u Sotinu tako|er je dokumentiran dio nekropole, a jedna je nekropola pretpostavljena i u
âkovcima. Dakako, i iz tog su vremena najbrojniji pojedina~ni nalazi materijalne gra|e koji potje~u iz Bogdanovaca, Sotina, Lovasa, Vukovara ali i s inih poloàja.
Starije èljezno doba vukovarskog prostora obiljeìla je rasprostranjenost daljske kulturne
grupe. Lijeva bara i nadalje je atraktivno mjesto koje su nositelji tih kulturnih skupina izabrali za
svoje po~ivali{te. Za razliku od prija{njih manifestacija kultura polja sa àrama, taj je ìvalj prihvatio skeletni na~in sahranjivanja. O gusto}i naseljenosti u vrijeme starijeg èljeznog doba daju naslutiti brojni skeletni ukopi na podru~ju grada i okolice, primjerice u Lovasu, Opatovcu, Sotinu i Vukovaru (ciglana Eltz, Mitnica, Vu~edol). Elementi pak naseobinskog karaktera poznati su u gotovo
svim mjestima koja su obuhva}ena u ovom radu, a to su primjerice Berak, Bogdanovci, Lovas, Miklu{evci, Opatovac, Petrovci, Svinjarevci, nekoliko poloàja u Vukovaru i na Vu~edolu. Tako|er,
postoje podaci o dva uni{tena tumula u Ila~i i na poloàju Br{adin-Lipova~a.
Na samom zalazu pretpovijesti, u mla|em èljeznom dobu, keltske skupine u nekoliko intervala, prije dolaska Rimljana, nastavili su to podru~je. Keltske nositelje u Podunavlju ~ine zajednice
67
Skordiska. Anti~ki pisci za posljednje stolje}e prije Krista biljeè imena pojedinih plemena, pa je
tako poznato da su na {irem podru~ju Vukovara ìvjeli Kornakati (MAJNARI]-PAND@I] 1994:
74). Oni su ostavili brojne tragove naseobinskog, svakodnevnog, ratni~kog, funerarnog ali i individualnog te religijskog karaktera. Na prostoru isto~ne Slavonije i Srijema Skordisci su podizali dva
tipa naselja. To su naselja otvorenog tipa, uglavnom na povi{enim poloàjima uz manji vodotok ili
na uzvi{enjima koja se izdiù iz nizinskog i vodoplavnog podru~ja (DIZDAR 2001: 116). Takav tip
naselja mogu}e je prepoznati u Miklu{evcima (Acino), gdje je nalazi{te smje{teno izme|u dva barovita dola, a zasada su uo~eni samo tragovi keltskog kulturnog djelovanja. Drugi, utvr|eni tip naselja podizali su na strate{ki povoljnim poloàjima i u blizini va`nih prirodnih komunikacija, a uglavnom je rije~ o poloàjima koji su ve} ranije bili naseljavani (DIZDAR 2001: 116), {to je mogu}e
prepoznati na nalazi{tima u Berku, Borovu, Lovasu, Petrovcima, Svinjarevcima, Sotinu i Vukovaru. Najve}a koncentracija keltskih grobova dosada je dokumentirana u Sotinu (Zmajevac, Kru`na
pe}, Jarkovac), a pojedina~ne, uglavnom ratni~ke grobove, nalazimo na Dobroj vodi u Vukovaru
i na Vu~edolu.
Katalog nalazi{ta nepobitan je dokaz kontinuiteta i koncentracije ìvljenja, obitavanja i nastanjivanja vukovarskog prostora najrazli~itijim kulturnim grupama, te njihovim skupinama, tijekom svih razdoblja pretpovijesti, a naravno i u vremenima koja su uslijedila. Ali oskudni i ~esto nesigurni podaci kojima raspolaèmo usmjeravaju na izrazito oprezna tuma~enja, odnosno dovode u
nezahvalnu poziciju pri dono{enju ozbiljnijih zaklju~aka i rasprava. Provedenim je istraìvanjem, i
obradom svih dostupnih podataka, o dosada{njoj kvantiteti, stanju i stupnju istraènosti nalazi{ta,
prikazana problematika tog kulturno-antropolo{ki plodnog podru~ja na{e pro{losti. Sukladno iznesenim podacima, name}e se potreba za sveobuhvatnijim znanstvenim istraìvanjima vukovarskog
podru~ja na svim razinama, po~ev{i od {ireg prostornog i vremenskog okvira, preko pojedinih nalazi{ta i razdoblja, obrade materijalne i revizije arhivske gra|e. Tako bi se postupno smanjivao stupanj neistraènosti, rje{avali upitni i nesigurni podaci, a povijesni kontekst u rekonstrukciji ìvota
dobivao bi novim potvrdama i spoznajama argumentiraniji i jasniji smisao. Ovi su koraci nu`ni, jer
rije~ je o va`nom i vrijednom prostoru koji itekako zasluùje ve}u pozornost!
IZVORI PODATAKA:
Dokumentacija Gradskog muzeja Vukovar;
Popis evidentiranih, preventivno za{ti}enih i registriranih spomenika kulture, Ministarstvo

kulture, Uprava za za{titu kulturne ba{tine, Konzervatorski odjel u Osijeku;
Katalo{ki popis evidentiranih i registriranih arheolo{kih nalazi{ta Slavonije i Baranje (radni
elaborat K. Minichreiter).
BIBLIOGRAFIJA
BALEN, J.
2002a. Topografija nalazi{ta kostola~ke kulture. VAMZ, 3.s., 35/2002: 3552.
2002b. Die Kostolac Kultur in Kroatien. Thraco-Dacica, 23(12)/2002: 153170.
2005a. Vu~edol vinograd Streim. HAG, 1/2004 (2005): 3033.
2005b. Kostola~ki horizont na Vu~edolu. OpA, 29/2006: 2540.
2006a. Vu~edol. Stotinu hrvatskih arheolo{kih nalazi{ta. Ur.: A. DURMAN. Zagreb, 2006:
300301.
2006b. Vu~edol vinograd Streim. HAG, 2/2005 (2006): 4345.
68
BALEN-LETUNI], D.
1982. Prethistorijske minijaturne posude igra~ke iz Arheolo{kog muzeja u Zagrebu. VAMZ,
3. s., 15/1982: 6996.
1993. Pretpovijesna zbirka. Arheolo{ki muzej u Zagrebu, izbor iz fundusa. Zagreb, 1993: 79121.
1998. Bogdanovci u dalekoj pro{losti. Bogdanovci, svjedo~anstvo o postojanosti vjekovnog hrvatskog naselja. Zagreb, 1998: 713.
BOGNAR, A. 1994 Na vukovarskoj lesnoj zaravni. Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu. Zagreb, 1994: 2548.
BSENDORFER, J. 1942 Osijek i okolica u predhistorijskim eonima. OZ, 1/1942: 522.
BRODI], \. 1976 Naselja na podru~ju op}ine Vukovar od ranog neolita do kasnog eneolita. Diplomski rad, Sveu~ili{te u Zagrebu, Filozofski fakultet. Zagreb, 1976.
BRUN[MID, J.
1901. Arheolo{ke bilje{ke iz Dalmacije i Panonije IV. VHAD, n.s., 5/1901: 87168.
1902. Naho|aji bakrenoga doba iz Hrvatske i Slavonije i susjednih zemalja. VHAD, n.s.,
6/1902: 3267.
1909. Prethistorijski predmeti iz Srijemske ùpanije. VHAD, n.s., 10/1909: 231237.
BULAT, M.
1967. Vijesti arheolo{kog odjela, Rekognosciranje arheolo{kog terena od 1.XI.1965. do 1.XI.
1967. godine. OZ, 11/1967: 357359.
1969. Topografska istraìvanja limesa u Slavoniji i Baranji. OZ, 12/1969: 3952.
1970. Metalno doba u Slavoniji. Zbornik radova prvog znanstvenog sabora Slavonije i Baranje. Osijek, 1970: 6178.
CRLENJAK, B. 2005 Razvitak vukovarskih ulica. Vukovar, 2005.
DEMO, @.
1996. Vukovar Lijeva bara. Katalog izlo`be. Zagreb, 1996.
2006. Vukovar Lijeva bara. Stotinu hrvatskih arheolo{kih nalazi{ta. Ur.: A. DURMAN. Zagreb, 2006: 302303.
DIMITRIJEVI], S.
1956. Prilog daljem upoznavanju vu~edolske kulture. OpA, 1/1956.
1968. Sopotsko-len|elska kultura. Zagreb, 1968.
1969. Star~eva~ka kultura u slavonsko-srijemskom prostoru i problem prijelaza starijeg u srednji neolit u srpskom i hrvatskom Podunavlju. Neolit i eneolit u Slavoniji, Simpozij, Vukovar, 1969: 996.
1977/78. Zur Frage der Genese und der Gliederung der Vu~edol Kultur in dem zwischenstromlande Donau-Drau-Sawe. VAMZ, 3. s., 1011/1977/78: 184.
1979a. Sjeverna zona. PJZ II, Neolitsko doba. Sarajevo, 1979: 229360.
1979b. Badenska kultura. PJZ III, Eneolitsko doba. Sarajevo, 1979: 183234.
1979c. Vu~edolska kultura i vu~edolski kulturni kompleks. PJZ III, Eneolitsko doba. Sarajevo,
1979: 267342.
DIZDAR, M. 2001 Nalazi{ta latenske kulture na vinkova~kom podru~ju. Prilozi, 18/2001: 103134.
DORN, A.
1960. Ostatak rimske pe}i na Petrskeli. Ogledi, 3/1960: 3536.
1965a. Iz prethistorije na{ega kraja. Vukovar, 1965.
1965b. Karasovi}ev vinograd, Vu~edol, Vukovar vi{eslojno praistorijsko nalazi{te. AP,
7/1965: 5052.
69
1969a. Pregled arheolo{kih lokaliteta na podru~ju Vukovara. Ogledi, 1/1969: 2938.

1969b. Rudina Rogozna novo arheolo{ko nalazi{te. GSM, 12/1969: 18.
1970a. Keltski ratni~ki grob sa Vu~edola. GMHVk, 1970: 123127.
1970b. Novi arheolo{ki tereni u Berku. GSM, 14/1970: 2122.
1972. Arheolo{ko istraìvanje u Bogdanovcima. GSM, 19/1972: 25.
1973. Rekognosciranje limesa na podru~ju Vukovarske op}ine. GSM, 23/1973: 2230.
1976. Iz arheolo{ke zbirke Gradskog muzeja u Vukovaru. GSM, 30/1976: 1214.
1977. Rekognosciranje trase rimskog puta i naselja na dionici Tovarnik-Osijek. AP, 19/1977:
149152.
DURMAN, A.
1982.
1983.
1984.
1985.
Novi elementi u stratigrafiji lokaliteta Vu~edol. GSM, 46/1982: 26.

Metalurgija vu~edolskog kulturnog kompleksa. OpA, 8/1983.
Vu~edol 1984 novi po~etak sustavnih istraìvanja. ObHAD, 3/1984: 3438.
Vu~edol 85 nastavak sustavnih istraìvanja na lokalitetu Vinograd Streim. ObHAD,
3/1985: 3233.
1987a. Vu~edol 86 tre}a sezona sustavnih istraìvanja na lokalitetu Vinograd Streim.
ObHAD, 2/1987: 2425.
1987b. Vinograd Streim ~etvrta sezona na Vu~edolu. ObHAD, 3/1987: 3436.
DURMAN, A. FORENBAHER, S. 1989 [esta sezona projekta Vu~edol 19841990.. ObHAD,

3/1989: 3335.
FORENBAHER, S.
1990. Vu~edol Streimov vinograd: horizont kasnog bron~anog doba. OpA, 14/1990: 5566.
1991. Nalazi{ta grupe Belegi{ II u isto~noj Slavoniji. OpA, 15/1991: 4769.
1995. Vu~edol: graditeljstvo i veli~ina vu~edolske faze naselja. OpA, 19/1995: 1725.
GARA[ANIN, M.
1983a. Vinkova~ka grupa. PJZ IV, Bronzano doba. Sarajevo, 1983: 471475.
1983b. Vatinska grupa. PJZ IV, Bronzano doba. Sarajevo, 1983: 504519.
HOFFILLER, V. 1933 Corpus Vasorum Antiquorum. Fasc. I. Paris, 1933.
HOTI, M. 1990 Novi nalazi konsekrativnih rogova na Vu~edolu. OpA, 14/1990: 3342.
HUTINEC, M. BUNÎ], M. 2006 Bogdanovci Vo}njak. HAG, 2/2005 (2006): 2526.
ILKI], M. 2006 Terakote kasnog bron~anog i starijeg èljeznog razdoblja iz Sotina. Prilozi, 23/2006:
5366.
JOVANOVI], B. 1974 Mla|e gvozdeno doba. Praistorija Vojvodine. Novi Sad, 1974: 277316.
JURI[I], M. 1990 Ukopi ìvotinja na Vu~edolu. OpA, 14/1990: 1731.
KARA^, Z. 1994 Gradograditeljstvo i graditeljstvo na tlu Vukovara od prapovijesti do kraja osmanske
vlasti. Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu. Zagreb, 1994: 138154.
LO@NJAK, D. 2001 Nalazi{ta bron~anog doba na vinkova~kom podru~ju. Prilozi, 18/2001: 3361.
LO@NJAK DIZDAR, D. 2004 Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog Podunavlja po~etkom starijega èljeznog doba. Prilozi, 21/2004: 1935.
MAJNARI]-PAND@I], N.
1970. Keltsko-latenska kultura u Slavoniji i Srijemu. Vinkovci, 1970.
1972/73. Kasnolatenski keltski grobovi iz Sotina. VAMZ, 3. s., 67/1972/3: 5571.
70
1984. Srednje bron~ano doba u isto~noj Slavoniji. Arheolo{ka istraìvanja u isto~noj Slavoniji
i Baranji, IzdHAD, 9/1984: 6390.
1994. Sjaj bronce i èljeza u praskozorju povijesti. Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu.
Zagreb, 1994: 6580.
1998. Bron~ano i èljezno doba. Prapovijest, povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Zagreb, 1998:
160358.
2007. Bron~ani srednjolatenski nakit iz Vukovara ukra{en plasti~nim i pseudofiligranskim
stilom. Situla, 44/2007: 797811.
MARI], R. 1994 Prapovijesni ljudi i naselja Vu~edol. Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu.
Zagreb, 1994: 4964.
MARKOVI], Z. 1994 Sjeverna Hrvatska od neolita do bron~anog doba. Koprivnica, 1994.
MINICHREITER, K.
1973a. Registracija arheolo{kih lokaliteta Slavonije i Baranje. GSM, 21/1973: 1417.
1973b. Registracija arheolo{kih lokaliteta Slavonije i Baranje spomenici 0 kategorije. GSM,
23/1973: 1619.
1984. Prilozi daljem prou~avanju bron~anog doba u Slavoniji i Baranji. êtvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, Zbornik radova. Osijek, 1/1984: 7392.,
1992a. Star~eva~ka kultura u sjevernoj Hrvatskoj. Zagreb, 1992.
1992b. Ranoneoliti~ka arhitektura sjeverne Hrvatske. Poro~ilo o raziskovanju paleolita, neolita
in eneolita v Sloveniji, 20/1992: 1726.
1997. Otkri}e u Luka~u i Poègi kao prilog poznavanju topografije naselja star~eva~ke kulture
u sjevernoj Hrvatskoj. Prilozi, 1112/1994/1995 (1997): 736.
2002. Ukopi stanovnika u naseljima star~eva~ke kulture u Hrvatskoj. HA, 8/2002: 6372.
2007. Arheolo{ki lokaliteti na trasi ilo~ke transverzale, brze ceste od Iloka do Lipovca. AIA,
3/2007: 8992.
MUZEOPIS. Katalog izlo`be. Zagreb, 1996.
NENADI], V. 1990 Pregled stanja istraìvanja latenskodobnih lokaliteta u Slavoniji i Baranji. Prilozi,
7/1990: 1321.
POTREBICA, H. DIZDAR, M. 2002 Prilog poznavanju naseljenosti Vinkovaca i okolice u starijem
èljeznom dobu. Prilozi, 19/2002: 7999.
SCHMIDT, R. R. 1945 Die Burg Vu~edol. Zagreb, 1945.
[IMI], J.
1984a. Stariji nalazi bosutske grupe iz Vukovara. Arheolo{ka istraìvanja u isto~noj Slavoniji i
Baranji, IzdHAD, 9/1984: 107115.
1984b. Problematika daljeg istraìvanja neolita i eneolita u Slavoniji i Baranji. êtvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, Zbornik radova, 1/1984: 5164.
TASI], N.
1974. Bronzano doba. Praistorija Vojvodine. Novi Sad, 1974: 185256.
1979. Kostola~ka kultura. PJZ III, Eneolitsko doba. Sarajevo, 1979: 235266.
TE@AK-GREGL, T.
1985. Dva nova groba badenske kulture s Vu~edola. OpA, 10/1985: 2339.
1986. Vu~edol kod Vukovara. AP, 1985 (1986): 4143.
1987. Prilog poznavanju metalne produkcije badenske kulture. OpA,1112/1987: 7381.
1998. Neolitik i eneolitik. U: Prapovijest. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Zagreb, 1998:
58150.
71
VASI], R.
1989a. Daljska grupa. PJZ V, Gvozdeno doba. Sarajevo, 1989: 533535.
1989b. Sremska grupa zapadnobalkanskog kompleksa. PJZ V, Gvozdeno doba. Sarajevo, 1989:
555558.
VINSKI, Z. 1958 Bron~anodobne ostave Lovas i Vukovar. VAMZ, 3.s., Zagreb, 1/1958: 134.
VINSKI-GASPARINI, K.
1973. Kultura polja sa àrama u sjevernoj Hrvatskoj. Zadar, 1973.
1983a. Srednje bron~ano doba savsko-dravskog me|urje~ja i bosanske posavine. PJZ IV, Bronzano doba. Sarajevo, 1983: 493503.
1983b. Kultura polja sa àrama sa svojim grupama. PJZ IV, Bronzano doba. Sarajevo, 1983:
547646.
VINSKI, Z. K. VINSKI-GASPARINI
1956. Prolegomena k statistici i kronologiji prethistorijskih ostava u Hrvatskoj i u vojvo|anskom podru~ju Srijema. OpA, 1/1956.
1962. O utjecajima isto~no-alpske hal{tatske kulture i balkanske ilirske kulture na slavonsko-srijemsko Podunavlje. ARadRaspr, 2/1962: 263293.
SUMMARY
TOPOGRAPHY OF PREHISTORIC SITES IN VUKOVAR AND SURROUNDINGS
The part of eastern Croatia covered in this work includes Vukovar and the wider area around
it. What used to be the Vukovar op}ina (district) (map 1) is today administratively part of the following op}ine: Bogdanovci, Borovo, the town of Ilok (administratively including [arengrad, Mohovo, Rado{ and Bapska), Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik, Trpinja and the town of Vukovar (administratively including in part: Sotin, Borovo naselje, Lipova~a and Grabovo). Since
the site in Ilok has not been researched here, the Vukovar-Srijem County is included in this work as
defined by the lines from Bobota to Pa~etin in the west, Opatovac and Lovas in the east, Vera in the
north and Tovarnik in the south.
Thanks to its unusually favourable natural characteristics, such as relief, climate, water supply, soil, vegetation etc it has long been recognised as an extremely favourable area for building settlements and for the permanent habitation of various cultural groups. Its position is also greatly enhanced by its proximity to the important communication route of the River Danube. It has especial
importance because of the height of the Danubes right bank as opposed to the left bank with its
low-lying and marshy country. The prehistoric settlements, and all those that came later, are found
in dominant and high positions on the steep slopes of the right bank of the river.
The first archaeological material from Vukovar dates from the work of Josip Brun{mid at end
of the 19th century. In 1888, in what were then the Eltz brickworks, remains of the Sopot culture were discovered. In 1894, on the site of todays secondary school, the first sites of the Star~evo culture
were found. The very following year, by chance, the highly important Bogdanova~ka Gradina was
discovered and also Lovas (Kalvarija). At the turn of the century some new sites were documented
at Sotin (Zmajevac, Skendra) and Bari{i}ev vinograd (Bari{i} vineyard) in Vukovar. The first items
found of the material culture of Vu~edol were presented by the Streim family and in 1897 the first
professional excavations at that important site began in the Gradac area. This was long under the direction of Josip Brun{mid. The most comprehensive protective excavation was undertaken in 1951
1953 in the rich multi-layered settlements and necropolis in the town of Vukovar itself on the Lijeva
72
bara. The complex multi-layered Vu~edol area has been systematically researched many times and
from many positions, and excavation in the Streim Vineyard is still going on.
Lesser protective excavations have been undertaken in Bogdanovci, Sotin, Petrovci, Lovas
and in Vukovar itsef. Many finds have been made as a result of ploughing and building, these finds
were accidental and often superficially treated and without any reliable context. We have nevertheless included them in our documentation since anything added to the archaeologic-anthropologic
description of the region is important.
Our aim has been to collect and, on the basis of existing material, present a complete overview of the known prehistoric sites in the region, and once more verify the continuous settlement of
the Vukovar region in the pre-historic and historical periods. Although the importance of this area is
a well known fact, the ample number of archaeological sites in the region has not received the attention they merit. This presentation in one place of a full record of them will provide a reliable basis
for further valuable and intensive research since this phase of the work has not included field-work
or compete description of finds.
Sites of finds have been presented in the catalogue in alphabetical order showing where they
were discovered in the Vukovar Op}ina and related places. In addition to position of find we have
included basic information and description of position (when known), time and/or cultural identification. And noted if the find was accidental or is supported by field-work. A large number of presumed sites were settled in very early periods and were inhabited in earlier periods, and this information is also provided. For the chronological and cultural determination of individual sites existing
information and documentation has been used. This sometimes provides detailed information of various strata and sometimes only a wider time frame, which does not allow any more precise cultural
information. There are maps on the scale (1:25 000) of Bogdanovci (map 2), Sotin (map 3) and Vukovar (map 4) on which sites are clearly marked.
It is hoped that this list and preliminary analysis of the archaeological sites may serve as a basis for improving understanding of the relation between settlements and necropoleis by providing
evidence over the long prehistorical period. The short conclusion provides a survey of places which
were inhabited from the neolithic period to the Roman conquest. Each period, culture and site could
provide a separate centre of research. For this reason and because of lack of sufficient information
we have omitted any precise and descriptive approach, the order and expansion of cultures over a
wider area, their interaction and the problem of dating. The material presented suggests the need for
comprehensive scientific research of the Vukovar region on all levels, since it is a important and valuable area worthy of more attention.
Rukopis primljen: 1.IX.2007.
Rukopis prihva}en: 20.IX.2007.

Buncic - Topografija Pretpovijesnih Nalazista U Vukovaru I Okolici, Arh. Vjesnik 2007

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Buncic - Topografija Pretpovijesnih Nalazista U Vukovaru I Okolici, Arh. Vjesnik 2007

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s.

TOPOGRAFIJA PRETPOVIJESNIH NALAZI[TA

2 Iako rad sadr`i poneke izmjene i nadopune podataka

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

kovarsko-srijemske ùpanije koje je obuhva}eno ovim istraìvanjem proteè linijom od Bobote i

METODOLO[KI PRISTUP RADU

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

Karta 1. Dio isto~ne Hrvatske s granicama biv{e op}ine Vukovar

Na ~emu joj najljep{e zahvaljujem.

7 Primjerice, dio Mitnice (Vukovar) je sve do sredine

tarske ~estice i njihovi vlasnici, pa za nalazi{ta kojima nisu

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

PREGLED I STANJE ISTRA@ENOSTI

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

nalaza, a rije~ je uglavnom o podru~ju oko Tovarnika.

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

18 Me|utim, citirani su samo radovi u kojima se takva

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

1.2. Svetinje (Naki}ev vinograd)20

Slu~ajni nalazi na oranici S. To{i}a iz Bobote.23

Nalazi se s desne strane ceste Vukovar-Osijek, vrlo blizu Klise.

Rekognosciranje 1964. godine i slu~ajni nalazi prilikom oranja 1965. godine.

20 Ovaj je polo`aj slu`beno evidentiran pod mjestom

Bobote potje~e i pojedina~an nalaz bakrene sjekire, bez

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

3. BOGDANOVCI (o. Bogdanovci), karta 2.

Nalazi se sjeverozapadno od Bogdanovaca (nedaleko od Gradca) u nizini gdje se spajaju i pro{iruju

goj kartici pi{e staro bogdanova~ko groblje Gradac. U

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

Slu~ajni nalazi s kraja 19. stolje}a i kasnije, rekognosciranje 1971. godine.

Pojedina~an nalaz 1898. godine.

Slu~ajan nalaz neolitik/eneolitik.

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

34 M. Bulat spominje Borovo kao va`nije nalazi{te iz

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

Nepoznat je precizniji polo`aj nalazi{ta.

36 Zbog odronjavanja biv{ih vinograda Jakovljevi}a i

40 Podatak iz radnog elaborata dr.sc. K. Minichreiter.

38 Lipova~a je administrativno dio Grada Vukovara, a

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

8. LOVAS (o. Lovas)

Slu~ajni nalazi prilikom uvo|enja vodovoda 1975. godine.

Slu~ajni nalazi prilikom uvo|enja vodovoda 1975. godine.

Polo`aj se nalazi sjeverozapadno od Miklu{evaca, izme|u dva barovita dola.

43 Ostava je prona|ena 1939. godine, prilikom oranja

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

Pretpovijesno naselje mla|e `eljezno doba.47

Nepoznat je precizniji polo`aj nalazi{ta.

Povr{inski nalaz 1976. godine.

Slu~ajan nalaz 1911. godine.

Slu~ajan nalaz 1962. godine.

Slu~ajan nalaz 2002. godine.

Pretpovijesno nalazi{te srednje bron~ano doba.

48 Z. Markovi} ne navodi to~an polo`aj nalazi{ta. Na

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

11. PA^ETIN (o. Trpinja)

Slu~ajni nalazi 1970. godine.

52 Rije~ je o poljoprivrednom zemlji{tu PIK-a Vukovar

M. BUN^I]: Topografija pretpovijesnih nalazi{ta u Vukovaru, VAMZ, 3.s., XL 3572 (2007)

Slu~ajni nalazi prilikom oranja 1960. godine.

Slu~ajan nalaz 1977. godine (dvori{te Lj. Vele~kovi}).

Nepoznat je precizniji polo`aj nalazi{ta.

Nepoznati bli`i podaci o polo`aju.