$tsrrnrmt

SAKIB DULABIC

- qlovni urednik
DZE'MALUDIN LATIC
redokciio
SELIM ARNAUT
NUSRET enNenn .
HADZEM HADAREVIC

ENIS

KARTC .
TATIC

NEDZAD
uled

NEDZAD

ik
LATIC

OID SPAITE

DO ALIJE
biblioteko

D E TNIT{N A T T C A
CIP

- Kotolooizociio u oublikociii

Norodno i u"nive,zitetskh bibliorlko Bosne i Hercegovine,

Soro jevo

UDK 3231129749V51

329149A514

ouLnad, sokib

Od

Spohe

Liilion, 1994.

do Aliie ,/ Sokib Dulobic. Soroievo:

- 160 sir; 2l
cm. lBiblioteko Demokroticol

KORJENT I BUDUCNOST

SAVREMENIH

MUSLIMANA

SADRZAJ

I. KORJENI

BLTDUCNOST SAVREMENIH

MLTSLIMAN+ /9
A) SLAVENSKI KONTEKST /9

ISLAMSKI DUHOVNI I CIVILIZACIJKI KORJENI /11

l. {era slobodnih ljudi /13
2. Pl anetarna sv j etlost arap sko -i slam ske civ llizacije / 77
3. Unroci arapsko-islamske osjeke /23
4. Bajrak islama u rukama Osmanske Carevine /24
5. Turski doprinos kontinuitetu islamske civilizacije /26
C) EOSN.]ACI U ISLAMSKOJ CIVILIZACIJI /30
b)

1.

Kalemljenje boSnjaStva islamom /30

Ila, zalaganje za autonomiju

3. Otpor turskoj asimilaciji /36
2. Cuvanje svoga

/31

II. POEECI EVROPSKIH KRUAVIH INTERESA UBOSNI

a) ODLUKE NA BERLINSKOM KONGRESU

/41

Austrougarska kolonijalistiOka politika /42

2. Otpor BoSnjaka ulasku austrijskih vojnika /42
3. Problem privrede, agrara i vakufa /45
1.

/41

4. Muslimanske zablude

u pogledu Skolstva i stjecanja

novih znanja /49

b) ANEKSIJA BOSNE /52
III. BOSANSKI MUSLIMANI BOSNJACI) U DRZAVNOJ
,ZAJEDNICI JUZNOSLAVENSKIH NARODAO /55

TAKTIKA /55

a) VELII{OSRPSKA

4. Svevremena svjetlost islamskih izvora /gB

b) GODINA 1918. - POdETAK JUZNOSLAVENSKOG

RAZJEDINJENJA /86
c) BORBA PROTIV STAITJINIZMA U TITOVOJ
JUGOSLAVIJI /88

i tehnologiji Moskve /89

2. Ignoriranje i Muslimana (BoSnjaka) i nlihovog doprinosa
1. Po

mjeri

Krfska deklaracija bez Muslimana (BoSnjaka) /55

2. Divlje srpske bande, ubijanje Muslimana /57
b) FORMIRANJE JUGOSLOVENSKE MUSLIMANSKE

antifaSistiikoj borbi /89

3. VjeSte Titove igre /90

ORGANIZACIJE (JMO) /5S

4. Bosna kao

1.

1. Sudjelovanje

Alija Sirotanovii /92

5. Titovi teledirigirani planeri /g3

JMO na prvim izborima /59

i potvrdivanje JMO /61

3. Parlamentarni hici u Radica i HrvaIe /62
2. Politiiko stasavanje

4. Prica o focanskoj prugi, kao paradigma /63

ZA BOSNU /66
1. FaSizam na vratima, srpsko-hrvatska podjela BiH
na banovine /67
c) SPAHINA BORBA

2. Umorstvo Mehmeda Spahe /69

3. Spaho je

veliian kao gazlja

je (i) Titovo djelo /98

d)BORBA PROTIV STVARANJA VELIKE SRBIJE NA
HISTORIJSKIM BOSNJACTN,T PROSTORIMA /101
1. Draita kao podsjetnik u tehnologiji zla /101
2. Hitler iz srpskog sokaka /102
3. Kratko podsjecanje na Hamdiju pozderca i
6. JNA

,,Agrokomerc< /104

/69

4. Monstruozna skaska o )ugrozenosti Srba< /10b

4. Rasulo muslimanskog politickog Zivota pred sami

Drugi svjetski raI /77

TV DVA STOI.JECA GENOCIDA NAD MUSLIMAI{IMA

BOSANSKIH MUSLIMANA (BOSNJAKA)

I]OSN,IACIMA /74
A)

VII]I,IKOSRPSKA

ALI I OPCEKRIZARSKN

FASIS'I-ICKA

POSASI'/74
1.

Ilosna

PRILOG RAZMISLJANJIMA O BUDUCNOSTI

2. >Mladi Muslimani<

/111

3. Bosnjacki antifaSizam 1941-1948

i li*njaci u evropskom

konterkstr"r ,/75

2.'lotalitarizarn, mracnjaStvo, fa1izam

3. Nada u libcralnu demokraciju /79

/77

/109

lntrcLln Iz povIJESTI /109

1. Primjeri dauSeviia i Spahe /109

a)

4.

inspiriran islamom /112

Alija Izetbegovii - izdanak >Mladih Muslimana< /114

D VJEENA
1.

VRELA TRADICIJE
Nadahnuie islamom /11b

/115

2. FaSistosrpsko nadahnuie Luciferom /116

3. BoSnjaiki, muslimanski odgovor na z7o /776

VI. SLOVO O RUSITELJIMA

/120

RUSITELJI BOSNJACT<O-HRVATSKIH VEZA /120

1. Jugoslavenska nada i srpske podvale /121

A)

2. Krvava geografija, genocid po svaku cijenu /123

3.

VelikodrZavna udica za Hrvate /726

Stallinistiiko sjeme /128

5. Zagrljaj u Karadordevu
4.

I. KORJENI I BUDUENOST SAVREMENIH MUSLIMANA

/132

b) RUSITELJI SLAVENSKOG SLIZIVOTA /137

1.

Forsirane zablude spram BoSnjaka

a) SLAVENSKI KONTEi{ST

/137

2. FaSisticke potvore na Boga /139

C)

Naziv Musliman, kao nacionalna opredijeljenost, promovirtrn je u Ustavnoj odredbi s popisom stanovnistva na tlu SFRJ
iz 1971. godine. Muslimani, odnosno SveboSnjacki sabor, Sto je
odrZan 28. septembra 1993. godine u Sarajevu, prihvatio je
historijski naziv BoSnjak, pod kojim se podrazumijevaju sta-

RUSTTELJI DRZAVNOG SUVtrRENITETA

BOSNE

HERCEGOVIT{E /140

Unakrsna vatra s istoka i sa zapada /140

2. Neinformirani neokolonijalisti /142
VII. TRAVNIEKI PRIMJER BORBE ARMIJE
1.

BOSNE

HERCEGOVINE

ZA SAVREMENU

SVJETSKU

CIVILIZACIJIJ /146
a) ENTNTOT<O-USTASKI
1.

Grad simbol

AIAK NA SRCE BOSNE /146

/147

olruhvatila teritorije danaSnje Bosne i Hercegovine i SandZakrr. U knjizi radenoj do tog Sabora zadri,an je naziv Muslirrlrn, koji redovno oznalava nacionalnu pripadnost BoSnjaka
l,c ga,

2. Pobjeda Bosne /149

b)VITESKA cASXA ODBRANA

BILJESKA O PISCU

rrrrvnici porijeklom ranije viSestoljetne driave BoSnjaka koja je

/153

kao takvog treba

i podrazumijevati.

IloSnjacka kultura, primarno odredena islamom, ima sacuvirne slavenske korjene i jezik, razvojni put u prihvatanju islam-

i kulturnih

tekovina ljudskog roda sacuvanih i ra_

zriulonih u islamskoj civilizaciji sa orijentacijom ostvarenja
lcliovina, rrniverzalnih kulturnih vrijednosti. Ali da bi se ra_
sl<c v.jere

/158

zjlsnila ta

I<u11ura,

uz identitet

druStvena opredjeljenja Bo-

Snjaka, dakle Muslimana Bosne i Hercegovine i SandZaka,

koji Zive preteZno na danaSnjim prostorima Balkana, neophodno je poci od historijskog korijena.

Historija i jezik nedvojbeno upucuju da su BoSnjaci muslimani Slaveni. U V i VL stoliecu preseljavali su se iz Zakatpatja na Balkan i Podunavlje. Stoljecima prije toga, ti krajevi su
se nalazili u okviru velikog Rimskog Carstva. Prije dolaska
Slavena, Rimska Imperija podijelila se na istocnu, sa sjediStem u Carigradu, i zapadnu, sa sjedistem u Rimu. Pocetkom
nove ere stanovnici te imperije primili su monoteisticku hriScansku religiju. Ona se izdiferencirala u posebne dvije relipravoslavnu, a na zapadtt

su se Slaveni doseljavali, rimsko a potom

gije, na istoku

katolicku' Kada
carigradsko (bi-

zantsko) carstvo, bilo je u postepenom propadanju i medusobnom vjerskom suparniStvu, tumaceci razlicito propise hriSianskog ucenja.

Genetski zdrava plemena juZnih Slavena uspjela su da dijelom asimiliraju a dijelom potisnu ilirska plemena prema jugozapadnom Jadranu (danaSnji Albanci), a tracanska prema sjevernoj Grikoj. Zatzeli su sadaSnji dio Ralkana od Crnog do
Jadranskog mora i znalan dio Podunavlja. Prihvatili su postepeno tekovine rimske i bizantske kulture, sacuvali svoj jezik,
plemenska uredenja sa organizacijom na kneZevine, banovine
i kral.ievstva. Upornrl su se borili da u)uvttju svttic obiCaje i

privrZenost svojoi mnogtlboZairlctti v.icri.'l\r ih .io prisiljavalo da

se opretcl ijclo zu ona v.irrrska, uircnia koiu stt bila onkraj sukobljenog pravosla,vl.iit, i liitl,ol i<riztlta. l)risil.iavanja su u nekim krajevima dovotlilil, <kr lirrrrrirlnog prihvatanja novih vjera uz cvrsto

to

zadrhavaije obicaja ranijeg vjerovanja. Rimskoj i Carigrad_

skoj crkvi pricinjavali su ogromne poteskoce. Smatrali su ih
vjerskim otpadnicima, hereticima, patarenima, hristianima ot_
padnicima. Najmnogobrojniji medu njima bili su bogumili. Sam
naziv govori da su smatrali se >>Bogu milijima< od onih koji

im naturaju lik drugog Boga kroz slike i ikone. Bogumilsko

ucenje se inaie pojavilo, prema jednim nauinicima, u Bugar_
skoj,

ili

je verzija maniheizma, kako

tvrdi Salih

H.

Alic. Sirilo

se kroz danasnju Makedoniju i Kosovo do SandZaka i kroz

Bosnu i Hercegovinu, gdje je uhvatilo najSire korjene. Ne samo

da je masovno prihvaieno od slavenskih plemena nego i od

plemenskih poglavica, kneZeva, banova i kraljeva. U toj svojoj

vjeri imali su oslonac u oruZanoj borbi protlv venecijanskih

duZdeva, ugarskih kraljeva i bizantskih careva. Kroz cijeri
srednji vijek imali su i svoju bosansku drZavt. Najutjecajniji
vladari te drzave biti su Kulin ban i kralj Tvrtko.
b)

ISLAMSKI DUHOVNI I CIVILIZACIJSKI KORJENI

U vrijeme dok Slaveni naseljavaju Balkan, BoZiji poslanik

Muhammed * u gradu Mekki, na najveiem svjetskom poloto_
ku, Arabiji, propovijeda novu monoteistiiku vjeru, islam, (lit.
- dobrovoljna i slobodna poslusnost samo Jednom Bogu). U

Arabiji i susjednm zemljama osnivane su i ranije takve vjere.

'l'rideset dva stoljeia ranije islam je propovijedao Musa
a.s.
* Poslije,sppf
injgnjg ovog

drugih poslanicklh imena

Musljmani
,
()r)avezno
oooaJu: areyhi' s-selam {skraieno: a.s.), sl0 znaci: mir neka

jo s njlm.

lt

(Mojsije), kao

i Isa a.s.(Isus) -

obojica Jevreji. Islam su propo-

vijedali svi drugi BoZiji poslanici. Islam priznaie sve poslanike od Adema a.s. (Adama) kao BoZije poslanike koji su upucivali ljude na jedinost BoZiju i uzoran ovozemaljski Zivot, s tim
da je Muhammed postjednji BoZiji poslanik, kako je Bog odlu-

cio u objavama koje su stizale Muhammedu. Te objave su obje-

dinjene u Kurhnu.

Historiiski podaci potvrduju da su u predislamsko vrijeme

na najveiem svjetskom poluotoku vladali takvi primitivni ljudski odnosi da je Arabija u to vrijeme smatrana za najzaostalije civilizacijsko podruije tada poznatog svijeta. Snagom BoZijih uputa prenijetih Muhammedu za prvih trinaest godina

islamskog djelovanja, ova vjera civilizacijski je preodgojila

ljude okupljene oko Muhammeda. U narednih deset godina po
BoZijim uputama organizirana je Medinska zajednica, koja ie
u tom periodu ovladala ciielim arapskim prostorinom. Nakom
Muhammedove smrti Medinska zajednica, drieci se uputa iz
Kurhna, preSla je za samo jedno stoljeie u svjetsku islamsku
zajednicu na cjelokupnom sunianom azijsko - africkom i evropskom prostoru od Atlantika do Tihog okeana. U historiji
nezapamiena ekspanzija, primjenom univerzalnih islamskih
principa, oslobadala je i prosvjeiivala obespravljene, potlaieprestrasene narode , vracala od tirana vlast narodu, ukidala feudalno-robovlasniske odnose, oslobodila l.iudski um pra-

ne

znovjerstva i inkvizitorstva, a druStvene odnose od nasilja i

surovosti, uguSila vlastodrZacku tiraniju i eksploataciju, sprovodila socijalnu pravdu Stiteii ljudska prava nczavisno od kla-

snih, rasnih

ostalih vjeStackih podjela liudskog roda, na

l2

prostorima mocnog rimskog, perzijskog i bizantskog carstva.

SruSila je stoljetne vlastodrSce i ostalih prostora.
Covjeku, Svom zastupniku na

zemlji, Allah

dZelle Sanuhu

(u

daljnjem tekstu:dZ. S.)je dao slobodu u razmisljanju i odlucivanju: ,,Da je Allah htio, mi se ne bi Njemu ravnim smatrali.u
>Da On hoce, svima bi pravi put ukazao.o >Istina dolazi od
Gospodara vaSeg, pa ko hoce - neka vjeruje, a ko hoce neka ne
vjeruje<. oMi mu na pravi put ukazujemo, a njegovo je da li ie

zahvalan ili ili nezahvalan bitiu itd. Covjeku je ostavljena mogucnost i da zaluta. Ali, nikome nije naredeno d.a zalula.
Takvu slobodu ima ljudski razum koji mu je Bog udahnuo:
uiovjece, dobro koje te stigne - od Boga je, a zlo koje te zadesi
od tebe je.< Odbacujuii okamenjeni dogmatizam kroz zivo_
tvornost koja je stalno usmjerena na stvaralacku buduinost,

islam se povezuje sa ljudima drugih vjera, uz punu toleranci_

ju, bez upotrebe sile u prihvatanju islamskog vjerovanja. To
ga cini vjerom slobodno opredijeljenih ljudi.
slobodnih ljudi
Slobodu ljudi funkcionalno moZe da ogranici zajednica. O
tome postoje BoZije objave Muhammedu kada je osnivao islam_
sku zajednicu po preseljenju iz Mekke u Medinu. postoje tri
principa na osnovu kojih se upravlja zajednicom:
1. Vjera

- na politickom planu: samo Bog zapovijeda;

- na ekonomskom planu: samo je Bog posjednik
- na kulturnom planu: Samo Bog sve zna.
Objava: uSve Sto je na nebesima

svega;

zemlji pripada Boguu ukazuje da iovjek, kao BoZiji zastupnik na Zemlji, upravlja

t3

posjedom

donosi politicke

ekonomske odluke,

one

iz

naucnog djelovanja, drleci se BoZijih uputa. Bog ga upuiuje

da kroz te odluke ne zloupotrebljava prava za koja ga je ovlastio.

Zasnovana na vjeri, zajednica je otvorena za sve,bez obzira

na porijeklo, rasnu, nacionalnu i stalesku pripadnost. Iskljucuje despotizam jednog covjeka, jedne partije, jedne klase i
svaki vid staticke demokracije. Svi ilanovi zajednice sudjeluju u njenom upravljanju. Mora biti neotudiva od naroda. Takvi
principi, po islamu, treba da se primijene u svim novim buducim uslovima. Sva danaSnja i buduca upravljanja u politickom, ekonomskom

naucnom djelovanju zasnivaju se na pot-

puno slobodnom odlucivanju svakog clana ljudske zajednice.

Prema Kurhnu, takvo slobodoumno odlucivanje treba da se
usmjeri na efikasnu pomoi socijalno nezbrinutim licima

i stva-

historijskog kretanja aktivnosti novih druStvenih dostignuia.

'lako ostvaruje civilizacijski prosperitet i to u korist svih liu-

di. Islamsko opredjeljenje usmejereno je na stvaranje korisne

savremene svjetske civilizacije.
Muhammedu je Bog odredio jedno novo zadlZenje: da u Medini oformi zajednicu i da postane drZavnik, Sto nije bio sluiaj

kod Isaa (Isusa). Ta zajednica je rjeSavala sve druStvene probleme (politiike sa vojnim, ekonomske i znanstvene), u prvo
vrijeme u Medini, a zalim i na preteZnom dijelu Arabijskog
poluotoka islamiziranog za vrijeme Muhammedova Zivota. Temelji te zajednice imali su takav osnov da je vec u prvih deset
godina poslije Muhammedove smrti napravljen takav vojni po-

dvig koji se ne pamti u historiji. On prevazilazi podvige Hanibala, Aleksandra Velikog, l{apoleona i drugih.

daje priznanje. TraZi u njima osnov za svoj razvoj ukoliko

odgovaraju BoZijem )pravom putu". Objava Kurhna upucuju

iz Kurhna govore o pravnim propisima, Serijatu. Radi se o malom broju propisa sa neznatnim brojem sankcija.
Kurhn sadrZi 6.236 ajeta. Samo 228 ajeta, ili 3o/o bavi se pravnim propisima. Na probleme kazni otpada 0,0bo/o ajeta. Gubi se
iz vida da kazne bitno ovise od ukupnih druStvenih odnosa
koji ih nameiu. Zadatak liudi je da iz Kurhnu pronadu sredstva kako da se postignu ti ciljevi a da se vodi racuna o historijskim promjenama.
Cesto se govori o kazni odsjecanja ruke za kradu a ne ukazuje se da covjek, ako je gladan, ta kazna se ne okrece prema

da se iznalaze usmjeravajuci principi. Ti principi vode liine i

druStvene aktivnosti ka ostvbrenju trajnih univerzalnih ciljeva u svakoj historijskoj epohi na probleme politike, ekonomije

kradljivcu nego onome koji ga je doveo u takve druStvene uslove. O tome postoje mnogi primjeri iz Muhammedova vremena,
a ono Sto je on radio i odobravao Muslimanima sluZi kao uzor-

i kulture. Vjerski duhovni zivot

no

ralackom radu zasnovanom na stalnim novim naucnim dostignucima. Kroz sva politicka, ekonomska i kulturna zbivanja svaki clan zajednice je obavezan da se brine o sebi i dru-

gim clanovima zajednice. Sve odluke zajednice se usmjeravaju u tom pravcu. Islam u licnom i javnom Livotu traZi da se ne
odbacuju

ne ignoriraju

drugi i da se odbaci samozadovoljs-

tvo, a posebno u nauenim saznanjima. Islam svim kulturama

14

povezuje zajednicu na osnovu

Objave

i preporuiljivo. To islamska nauka naziva sunnetom.

t5

Ako druStvo primjenjuje zekjal, iskljucuje se potreba da neko krade. U Kurhnu je jasno odredeno da, kad zavlada druStvena pravda, slijede sankcije za prekrSitelje propisa takve
pravde. NajsiromaSniji bi

bili najvise pogodeni ako bi se odba-

cila socijalna pravda.

Socijalna pravda kroz zastitu siromaSnih i potlacenih od
eksploatacije bogatih i izrabljivaca predstavlja jedan od osnov-

nih kurbnskih uputa prihvaienih i sprovedenih u islamskoj

civilizaciji. U zajednici gdje bogati izvrSavaju osnovnu BoZiju
obavezu redovnim i potpunim davanjem zekjala (u stvari, poreza) na svoje bogatstvo, siromaSni su zaStiieni i osigurani
pa nema potrebe za kradom. Ujedno su obezbijedene ekonomske druStvene potrebe i reprodukcija u kojoj ljudi bez imetka
radom a ne kradom zadovoljavaju svoje Zivotne potrebe. Muhammed je kroz tu imovinsku obavezu rjeSavao i ostale druStvene probleme Medinske zajednice, pa je zekjat utkan u islam-

sku civilizaciju. Djelotvornost zekjata vidimo u usponu arapskih halifata i imperiji'luraka. Slican ekonomski uspon doZivjele su

Sjedinjene Ameriike DrZave u kojoj su sankcije za

prekrSitelje poreskih obaveza teZe nego u Serijatu.

Ti prekrSi-

telii bili bi sretni da se na njih primijene Serijatske sankcije

prema kradljivclma. Kurhnske odredbe obavezuju zajednicu
ljudi na socijalnu pravdu. Kao Sto su univerzalne obaveze

hadi:), ta-

i ljudska i socijalna prava u zajednici

te im daje

svakog pojedinca (vjerovanje, namaz, post, zekjat

ko islam Sl,iti

univerzalnu rlimenziju. Savremenici smo dogadanja da se demokratsko druStvo izgraduje na tim pravima i povezuje sa

l6

drugim zajednicama u regionalne i svjetske zajednice a da

propadaju one zajednice koje krSe ta univerzalna prava.
2. Planetar na svi etlo st arapsko -i

1lam

ske civiliz acij e

Islamska civilizacija zasniva se na Kurhnu, kodeksu BoZijih uputa datih svim ljudima za sve buduce generacije, da im
ukaLe kroz slobodna umna savremena razmiSljanja na opia

ljudska dobrocinstva, provjerena u praksi ranijih civilizacija.

Takva islamska civilizacija uskladuje licne i zajednicke interese putem povezivanja nauke i vjerovanja sa vjerom iivota.

Pripadnici islama iskazuju zahvalnost Allahu di:. s. za data

im dobroiinstva kroz vjerovanje, a i:ivot usmjeravaju na korisnu savremenost uz slobodno opredjeljenje svih ljudi neovisno
od vieStackih podjela.
Ekspanzija islama je oslobadala robove, ruSila feudalne okove
(Evropa je to tek uradila poslije hiljadu godina - u XVIII.
vijeku), uguSila vlastodrZacku tiraniju i eksploataciju, sprovodila socijalnu pravdu i uvela ravnopravnost u zajednici, a
slobodu u nauci i trZiSnu ekonomiju u privredi. Armija islama
ratovala je samo protiv tirana, vlastodrZaca i inkvizitora. Narod je nosioce islama docekao kao oslobodioce i dobrovoljno
primao objavu Kurbna. Sa tim izmijenjenim politickim odnosima doSla je ekspanzija u nauci i ekonomiji na tom ogromnom osunianom prostoru.
Seljak, sada vlasnik i zemlje i njenih plodova, kultivira zapuStenu zemlju i prosiruje stocnu proizvodnju. Obnavljaju se
napuStena sela. OZivljavaju se stari kanali Tigrisa, Eufrata,
Nila i Siri mreia novih kanala. Doline rijeka postaju baSce i

17

vrtovi raznovrsnog voia i povrca koje dospijeva u sva godikraj na prostoru od Indije i Kine do Spanije. Tada su mnogi
novi proizvodi stizali u Evropu preko Spanije. Godisnj e Letve
poljoprivrednih proizvoda se povecavaju. Sve vrste Litarica,
ri\e, lana, pamuka. vune. svile. voca i pdvrca, stoke i stocnih
proizvoda, stvarale su opite bogatstvo Livota u obnovljenim i

Uputa Kurhna utjecala je da se omoguii takav slobodan

stalan razvoj u stjecanju i koriStenju egzaktnih i druSvenih
naucnih dostignuca iz dotadaSnje svjetske kulturne baStine i
razvlje nova civilizacija kojoj se daje ime arapska ili islamska. Kod Arapa i islamiziranog svijeta razvlla se Zed za kullurnim dostignuiima svih naroda, jer je na to upuiivao Kurhn.
,ilraLlte nauku pa makar i u Kini<, rekao je Muhammed.

novonaseljenim selima, naseljima i gradovima.

Nastala je ekspanzija u proizvodima domaie radinosti, raz-

Brzo se omasovila prosvjetno-naucna djelatnost. SluZile su

joj mnogobrojni organizirani prevodioci sa raznih iezlka. Iz

granatom zanatstvu u proizvodnji cilima, svilenih, pamucnih, vunenih tkanina i koZe, odjevnih predmeta izradenih od
tih tkanina, papira, stakla, zlata, srebra i draguljarstva. Po-

nje se razvljala islamska civilizacija u srednjem vijeku. Ta

civilizacija predstavljala je osnovnu dimenziju ne samo u afric-

Snja doba. Nicu novi proizvodi presadivanjem iz jednog u

drugi

red i danas cijenjenih orijentalnih zanata, razvljalo se i usluLno zanatstvo, a posebno oruda za proizvodnju. izgradnji i
uredenju gradova poklanjala se posebna palnja sa urbanom

arhitekturom. Regulirane su vodovodne i kanalizacione mreZe

sa kucnim i javnim kupatilima. Islamske higijenske obaveze
utjecale su na lienu higijenu

uredenje stanova. Kultura sta-

i danaSnjem americko-evropskom uredenju stanova. Do ogromnih razmjera razvila se trgovina.

Ona se i internacionalizirala na tom ogromnom prostoru sa
novanja sluZi kao tzor

i bogatom proizvodnjom.
kineske proiizvode jer su bili islamizirani i
sjeverni predjeli Kine. Putni pravci od Kine do Spanije bili su
razgranati sa saraj hanovima (prenoiiStima). Luke Bagdada,

velikom, raznovrsnom, r azgranatom

Obuhvatala je

ko-azijskim zemljama nego i u evropskim. Bogatstva stvarana u ekonomiji usmjeravana su na intelektualna saznanja.
Obuhvacena je baStina svih starijih kultura i prevedena prvenstveno na arapski jezik. Proizvodnja papira i otvaranje biblioteka u svim mjestima bile su osnov masovrrom radu na saznanjima iz svih nauinih podrucja Sto su hiljadama godina
stvarali Heleni, Asirci, Egipiani, Rimljani, Indijci, Kinezi i
drugi narodi Azije, Evrope i Afrike. Tako je islamski svijet
doSao do otkrica naucnih ostvarenja svjetskih civilizacija. Prilagodio ih je svom naeinu miSljenja i svojim specificnim potrebama. Ujedno je tako saeuvana od propasti svjetska kul-

mediteranskim otocima te na obalama Indijskog okeana razvile su veliku riiecnu i pomorsku trgovinu.

turna baStina.
Na osnovu takvih sveobuhvatnih saznanja iz svjetske civilizacijerazvljalo se i originalno arapsko stvaralaStvo podsticano steienim materijalnim bogatstvom. DanaSnja medicinska
nauka mnogo duguje ranim islamskim znanstvenicima. Dali
su joj profesionalan zna(,aj i ugled. Prvi u svijetu su organizi-

IB

t9

Basre, Aleksandrije, Kaira, Sevilje

i na sjevernoj obali Afrike,

rali

apoteke

apotekarske Skole. Uzorne su im bile bolnice.

narocito u Bagdadu. U IX. stoljecu imali su samo u zapadnom
dijelu zemlje 34 bolnice. Bolnice su imale bogate medicinske

uzoru na Rimljane Arapi su dali dosta znanstvenika iz pravnih nauka.

Na celu je Ebu Hanife, Ebu Enes, ES-Safi i Ibn Hanbel. Ra-

i su preventivno lijecenje. U medicinskoj nauci se isticu Alijj-ulTaberi, Er-Razi,Ibn Sina i drugi. Njihove
slike i radovi i danas se nalaze na svjetskim univerzitetima.

zvile su se cetiri Skole u pravu: iracka, medinska, hanefijska i

Kada su osvojili zemlje istocnog Mediterana (,plodni polumjesec(, kako jenazvan), Arapi su doSli do sacuvanog djela helen-

se

biblioteke. Forsiral

kulture. Organizirali su prevodenje u sabrana djela heten_

skih fiozofa na arapski i druge jezike. pod njihovim utjecajem
razvijale su se i filozofske Skole. Najcuveniji arapski filozofi
tog doba su: El-Kindi i El-Farabi, koji se istakao i u medicini,
matematici i muzici. Pod utjecajem indijske nauke razvila se
ske

i matematika, uz astronomsku opservaciju iztea_

vale su se geodetska opservacija, istraZivanje iz aritmetike,
astrologije i drugih slicnih nauka. U tim znanostima isticali
astronomija

su se El-Betani, El-Biruni, Umer-ul-Hajjam.

Arapi su dali najveie doprinose u kemiji. DZabir ibn Hejjam
(Gebon) je bio najcuveniji. Pripisuje mu se viSe kemiiskih spo-

Safijska. Hanefizam okuplja izrazitu veclnu Muslimana. Musli-

rnani Balkana pripadaju ovoj pravnoj Skoli. U knjiZevnosti su

isticali El-DLahiz, El-Hemezani, Es-Seabibi El-Hariri, BediuzZeman, El-Isfahani, Ibn Haldun, Hezai Hefsani (price iz >tr1iliade i jedne noiid. U poeziji se isticu Ebu Nuvas, Eb-ul-Atahi,
llbu Temmam, biser arapske poezije, i El-Buhtuzi.
Knjiga je u tom bogatstvu postala sastavni dio Zivota, a
l<njiZnice odrazbogatstva u licnom i javnom vlasniStvu. Ubrza-

i organizirana prevodilacka djelatnost sa posebnim Skolama bile su osnov tom

razvoju. Postojale su i trgovine za izradu, kupovinu i prodaju
na proizvodnja papira u raznim bojama

knjiga.
Biblioteke su otvarane po svim krajevima islamske drzave.
Bogatstvo svakog covjeka

svakog mjesta

i grada cijenilo

se

jeva opisanih u dvadeset dva djela koja nose njegovo ime.

i vrijednosti knjiga i javnih biblioteka. DZamije

su imale svoje knjiZnice i primale poklone u knjigama.

Radio je na pretvaranju nemetala t zlato i srebro. Smatra se

da je u tome imao uspjeha jer se nakon 200 godina po njegovoj

Hiljade diamija, drugih javnih objektata i privatnih kuca sa

unutraSnjim i vanjskim uredajima predstavljaju remek-djela

smrti tek tada otkrlla njegova laboratorija u kojoj su pronadene znante gromade zlata. iuveni su bili kemiiari: ElTugrai,

arhitekture raznovrsnih stilova koje ocrtavaju ljepotu i bogatstvo duha graditelja tog vremena.

Eb-ul-Kasim, El-Iraki i dr. U zoologiji i astrologiji Arapi su

dali El-DZahiza, t mineralogiji El-Katiba, u geografiji El-Hamevija, u historiografiji El-Mekdisija, El-Jakubija, u historiji
HiSam-ul Kelbi.ia, Ibn Kutejba, El - Mesudija, Ibn Esika. po

20

prema broju

Zbog islamskog stava o idolopoklonstvu, slikarstvo

i kipar-

stvo nije bilo razvijeno. Dekoracije su bile u geometrijskim

figurama i slikama biljnog carstva; taj dekor se naziva >arabeska.u

21

Muzicka djelatnost se postepeno razvijala. Kada su pocele

koncertne priredbe po dvorovima bogatog svijeta, poeeo je
ubrzan razvoj. Muzika se narocito razvila u Spaniji, koja se i
danas masovno odrLava uz plesove sa saiuvanim muzickim

instrumentima.

Azije plemenito groZde, ri?u, kajsije, breskve, narance, Seiernu trsku, pamuk, Safran, zatim preradevine koZne industrije.
Preko luke u Sevilji Evropa je ostvarila ono Sto nije mogla na
evropskom trZiStu. Evropski mislioci su stoljecima kasnije kroz

nacela francuske revolucije proglasili univerzalnima one opie

i raznovrsnoj obradi

Ijudske principe kojima su zapravo Arapi, odnosno muslimani,

keramike, stakla, drveta, posebno namjeStaja, reljefa i grana_

ma dekorativne umjetnosti, ljudski rod mnogo duguje islam-

ostvarili ekspanziju i opci prosperitet. I danas se Zali za onim

clruStvenim odnosima koji su tada oplemenjivali Spaniju. Tako, u 1891. godini pisac Dozy navodi: ,,Arapsko osvajanje bilo
je dobro za Spaniju, ono je proizvod" socijalne revolucije, uklonilo je veliko zlo pod kojim je zemlja stenjala stoljecima.u

U proizvodnji skupocjenog tekstila, obuie

skom stvaralaStvu, posebno muslimanskoj Spaniji.

Trebalo bi mnogo vremena da se pojedinacno naznace

nas postojece

da_

koristene tekovine iz islamske arapske civili-

zaclje. Uzmimo za primjer kulturni doprinos samo jednog gra_

da, Kordobe u Spaniji. Taj grad je u X. i XI. stoljecu bio naj_

kulturniji grad u Evropi, a sa Bagdadom i Carigradom kultur_

ni centar svijeta. Na poplocanim noino osvijetljenim ulicama
imao je 130.000 urbano uredenih kuca, dZamiia i palaca velike
arhitektonske vrijednosti, sedamdeset javnih biblioteka i knjiZara. Stanovnici Kordobe kupali su se u raskoSnim kucnim i

javnim kupatilima uz vodovodne i kanalizacione uredaje kada

Evropa nije znala Sta je to. London je tek nakon 200 godina
dobio prvu javnu svjetiljku. Evropa je Kordobu zvala,dragu_
ljem svijetau i kada joj je trebao hirurg, arhitekt, pjevai ili
krojac, obracala se Kordobi, Sevilji i ostalim gradovima mu_
slimanske, maurske Spaniie.
U to vrijeme Spanija je bila najbogatija

i najnaseljeniia

zem_

lja Evrope. Arapski je uz francuski novac u Evropi za Cetiri

stoljeca bio vaL,eca valuta. Mauri su prenijeli u Evropu iz

22

3. Uzroci arapsko-islamske osjeke

Na osnovu univerzalnih kurbnskih uputa datih covjeku i

njegovoj zajednici, koriStene su do tada sacuvane korisne tekovine svjetskih civilizacija. Tzrasla je opca islamska civilizacija Ona je ucinila islam vjerom savremenosti i buduinosti,
vjerom slobodno opredijeljenih ljudi. Time je islam univerzal-

covjeianstvu korisna ostvarenja

u primjeni savremene svjetske civilizacije.
Postavlja se, pitanje zbog cega je doSlo do pada tako jedinstvene i bogate zajednice, a poslije i do tude kolonijalne vladavine nad svim islamskim zemljama, osim etnicke Turske.
Osnov toga je Sto je ekstremizam ruSilaiki odvajao i konacno odvojio duhovni Zivot od stvaralastva. Ekstremisti su znaIi da su svi ljudi opunomoieni da odluiuju u politici, ekonomiji
i nauci. To je bilo suprotno cilju ekstremista da samo oni vladaju, imaju bogatstvo i odlucuju o naucnim dostignucima. Da
no usmjeren na slobodarska,

23

bi se taj cilj ostvario, iskrjuiili su narod izvrasti, eksploatacijom obezbijedili sebi parazitski zivot za koji su trosili
i sredstva za daljnji naucni razvoj. Strategija je bila da cilj opravda_
va sva sredstva. pored raznih obmana, iSlo se pred narod
sa
tvrnjom da je to Bog odredio. Iza takvog stava laZni dogmati_

ci su iskrivljavali odredbe koje nemaju osnova u korjenima

islama. Za takve ljude na vlasti i njihove mnogobroine sarad_
nike, vjera je postala obiina formalnost, a dogmatici su
im
omoguiavali laLna opravdanja za neizvrsavanje obaveza po_
sta, zekjata

hadZa. Za luksuzni Zivof umnoZavan

ih parazita

odvajana su basnoslovna sredstva tako da se gubio osnov

za
racionalnu organizaclju. Na povlai enje iz Spanije presudnu

ulogu je odigrala inkvizicija katoliike crkve. ostari razrozi

propasti Spanskog halifata su manjeg znaeaja; oni su doSli
usljed onih slabosti odbrambene moii prouzrokovanih prvim
razlogom.

Bajrak islama u rukama Osmanske Carevine

Poslije Muhammedove smrti (S. e. OSZ. godine n. e.) islam_
skom drZavom upravljale su halif'e. prema islamskom pravilu,
birao se najpopularniji covjek u narodu. prve halfe bile su
najodabraniji Muhammedovi saradnici (ashabi) i to Ebu Bekir,
4.

i Alija. Nakon izvrSenog ubistva nad Alijom,

vlast ie prisvojio Muavija, koji je haiifat, suprotno islamu, uci_
nio nasljednim. Porodica Muavija vladala je oko 27 godina
sa
sjediStem u Damasku. Bila je nepopularna i vlast je preuzela
porodica Abasida sa sjediStem u Bagdadu. Ta porodica
imala
je halifat oko 500 godina. IJajmoiniji njen halifa bio je
Harun
Omer, Osman

24

i civilizacija halifata privukla je susjedna

ratnicka mongolska plemena. Prodirali su u prostore arapskih halifata. Medutim, islamsko vjerovanje sa svojom civilicr-RaSid. Bogatstvo

zacijom asimiliralo je mongolske narode. SeldZuiki mongolski

narod preuzeo je arapski halifat u istocnom dijelu arapske
imperije. Njihove halife proSirile su islam

i njegovu civilizaci-

.iu na Indiju, Maleziju, Filipine, Indoneziju, juZnu Rusiju

sje-

vernu Kinu.

Nakon pada arapskih i seldZuikih halifa, vojnicku slavu

islama ponijelo je seldZucko-turkestansko osmansko pleme mongolskog porijekla. To pleme je dobilo ime Osmanlije, po imenu
svog prvog sultana Osmana, odnosno naziv Turci. Ono je ra_

nije primilo islam za vrijeme seldZuckih halifata i postepeno

usvajalo tekovine islamske arapske civilizacije. primanjem
islamske vjere, Turci su u cjelini prihvatili svu prosvjetnu
djelatnost Arapa sa pismom i dopunom arapskih rijeci u turskom jeziku. Nastojali su da prihvate i obnove i ostale dielatnosti bogate islamske arapske civilizacije, uz zvani(nu upotrebu i arapskog jezika uporedo sa turskim. Arapi su bii uii_
telji Turaka, kao Sto su Grci bili uiitelji Rimlj'ana. Arapi su u
vjerskom i kulturnom pogledu potpuno asimilirali Turke. Turci su zadrZavali i uspjeSno ispoljavali ratniike osobine pa su,
uz spoj islama i islamske civilizacije, bili devet stoljeia svjetska velesila od cega Sest najjaia imperija svijeta.
Usvom nomadskoratnickom osvajanju Turci su zauzeliana_
dolske ravnice Male Azije. Na ruSevinama seldZuckog sulta_
nata

bizantske imperije osnovali su svoju d.rZavu, sa sjedi_

Stem u Bursi. Sirili su svoje carstvo na sve strane Male Azije.

25

ZaobiSli su Carigrad

i preSli na osvajanje Balkanskog poluo-

toka pa su 1366. godine prenijeli u Jedrene svoju prijestolnicu.

Kada je 1453. godine sultan Mehmed II. osvojio Carigrad, prijestolnica je preseljena u taj grad, koji je dobio ime Istanbul, a
sultan nadimak >Osvajac< (Fatih). Istanbul je bio prijestolnica
turskih sultana sve do 1926. godine kada je prenesena u Ankaru, u srediStu Anadolije.

tutonomiju. Turci su kroz to rjeSavali i prava maniina zaSti_

ccnih islamskim propisima o vjerskoj toleranciji zasnovanoj
rra odredbama Kurhna.

Turci su proSirili svoju imperiju na evropske, azijske i afric_

he zemlje. Osvojili su i ujedinili sjevernu Afriku
od Crvenog
mora do blizine Ailantskog okeana (Egipat, Libija, Tunis,
Al_
Lir, znalan dio Maroka sa otocjem na Mediteranu), zauzeli
su
ciielo Balkansko poluostrvo i znatan dio sredisnje Evrope
do

Zavtijeme uspona Turske i na osnovu islamske civilizacije,

dobro organizirane dtlave sa primjenom cvrste zakonodavne
vlasti i razvoja privrede, uz punu toleranciju hriSianskoj i
jevrejskoj vjeri, Turska je postala najveia imperija svijeta.
Pod vladavinom istanbulskog sultana bili su Arabljani, Sirijci,
Jermeni, Grci, Madari, Rumuni, Egipcani, Berberi, Kurdi, juZni Slaveni, derkezi i Albanci. Razlike su bile znatne u jezicima, vjerama i nacinu i:ivota. DrZava je bila cvrsto -vezana za
dinastiju sultana. Snaga sultana bila je napredak drZave i

Turski doprinos kontinuitetu islamske civilizaciie posebno

.ie bio vidan u arhitekturi i knjiZevnosti. Gradovi su opremani
i uljepSavani dZamijama, Skolama, bolnicama, palaiama, ma_

njeno proSirenje. Stalno se vrSilo osvjeZavanje rukovodnog ka-

tuzolejima, mostovima, vodovodima, karavan_sarajima, javnim

dra u armiji i organizaciji drZavne uprave. To se postizalo

tako Sto su davana mladim generacijama iz cijelog carstva

liupatilima i trgovaikim centrima (carSijama). poseban utjecaj

.fe ostvaren u, razgranatoj izgradnji kuia za stanovanje i nji_

gradanska prava, poloZaji nakon Skolovanja i prijema u islam

uz iskazivanje privrZenosti sultanu. Na vojnom planu i u upravi
drlave iskazivali su se vise islamizirani talentirani rukovodi-

hovom uredenju.

oci nego Turci. Bilo je slucajeva da se npr. sjednica vlade u

Istanbulu odrlavala na bosanskom jeziku s obzirom na broj
prisutnih u vladi. U XVI. stoljeiu bosanski jezik bio je jedan
od diplomatskih jezika na Porti.
5. Turski doprinos kontinuitetu islamske civilizaciie

Svaka vjerska zajednica uzivala je u turskom pravu veliku

26

i podunavljem, na azijskom kontinentu uz

Malu Aziju sav Bliski istok, obalno podrucje Arabije sa Mek_
hom i Medinom, dio perzije i podrucja iznad Crnog mora
i oko
lleca sa Rumuniiom

Kaspijskog jezera.

Narocito je istaknuta higijena stanovanja.

u izgradnji objekata javnih ustanova istakao se arhitekt

Sinan. On je sam projektovao 23b objekata i osposobio
veliki
lrroj

vrsnih arhitekata. Ta ostvarenja predstavljaju bisere sv_

jctske arhitekture.

Islamsku civilizaciju prenijetu preko Turaka ili originalnu

l,ursku kulturu prihvatilo je i slavensko stanovnistvo koie je
prigrlilo islam. Narocito je to bilo vidno u stjecanju higijenske

27

zdravstvenih navika. Stjecane stoljeiima, te navike izgradile

su kod Muslimana Bosne, Hercegovine i SandZaka potpuno
narodnu posebnost koja ih u realnom Zivotu odvaja od neislamiziranih Slavena koji su se razvijali pod evropskom kulturom. Ta posebnost Bosanskih Muslimana odvajala se do kraja XVIII. stoljeia i od evropske kulture. Evropska civilizacija
zaoslajala je za islamskom civilizacijom. To je bilo vidljivo

stoljeiima u svakom pogledu.

islamsku vjeru Turci nisu prisilno Sirili. Dri,ali su se islamskog nacela tolerancije. O tome postoje nebrojeni dokazi. Da
su za oko 500 godina vladavine par stotina ljudi godiSnje prisilno islamizirali, sigurno je da bi na Balkanu postojala samo
jedna vjera. Navodimo samo dva konkretna dokaza. Oni se
odnose na postupke sultana Mehmeda II. el-Fatiha. Nakon
organizacije carskog dvora u Carigradu u kojem se nalazila i
rezidencija Sejh-ul-islama, sultanu su javili o otporu koji pru-

kurhnske odredbe i pokazao toleranciju islama. Franjevacl<im katolickim sveienicima potpisao je u Travniku i predao
naredbu ciji se original i danas cuva u Franjevackom samo_
se

stanu u Fojnici. Naredbu su franjevci obilato koristili preko

400 godina turske vladavine Bosnom. Ta naredba (datirana 2g.

rnaja 1463. godine) glasi: >Ja, sultan Mehmed-han, pozdrav_

l.jam svoj izabrani narod. Ovim carskim fermanom dajem svakome na znanje da su kaluderi Bosne naSli milost kod mene.
l)rema tome, naredujem da se ne cini nikakav pritisak ni na_
silje ni njima ni njihovim crkvama. Oni mogu slobodno prebi_

vati u mojim drLavama. Ja i,elim da budu zaSticeni i sigurni

svi oni koji ie doii ili koji ie otiii i da se mogu nastaniti bez
bojazni u mojim zemljama i Zivjeti u potpunoj slgurnosti u
svojim crkvama. Ni ja, ni moji veziri, ni moji robovi, ni moji
podanici, ni stanovnici moga carstva, ne smiju im ciniti zla,

Zaju Srbi na prostoru osvojenom poslije bitke na Kosovu, i to

otporu izvedenom na podmukli naiin. PoSto mu je djeda Mu-

niti im prouzrokovati neprijatnosti. Neka njihov Zivot, njihova

dobra i njihove crkve budu zajamcene i u potpunoj sigurnosti
i neka se niko ne usuduje usprotiviti se, niti ih sprjecavati

rata podmuklo ubio u Satoru na Kosovu MiloS Obilii, potpisao

je zakonsku naredbu da na njegovom carstvu mogu stalno da

kada budu dovodili ljude u moje plemenite zemlje. U uzvisenosti svoje milosti ja polaZem zakletvu i kunem se Onim koji je

Zive samo vjernici islama. Svaku takvu zakonsku odluku sul-

tana trebalo je da potpiSe i Sejh-ul-islam. potpisan sultanov

zakon Sejh-ul-islam je precrtao. Kada je sultanu vraien precrtani zakon, uzeo je sablju i krenuo prema poglavaru islam-

i koji hrani zemlju i nebo, sa naSih sedam poStovanih

poslanika i sa svih 120.000 poslanika i sabljom koju nosim, da
niko nece ciniti smetnje ovim kaluderima, niti ih zlostavljati,
poSto su se potiinili mojim naredbama i mojoj sluZbi. Dato

ske vjere. Poglavar je otvorio Kurhn

rnjeseca maja 863. godine od HidZre.<

i pokazao BoZiju odredbu

stvorio

da se islam ne moZe Siriti silom.

Taj originalni dokaz iuva se u carigradskom muzeju.
Nakon nekoliko godina taj isti sultan osvojio je Bosnu. DrZao

'l'uraka za devet odnosno pet stoljeia jedine svjetske velesile

imali su moguinost da sprovedu apsolutisticku vlast koja bi

28

29

Nosioci vlasti islama preko Arapa za osam stoljeca, a preko

priznayala pravo na Zivot samo pripadnicima islamske vjere.

Arapi su imali takvu dugovjekovnu vlast nad gotovo cijetim
tada poznatim i naseljenim svijetom, a turska imperija na
najznacajnijim dijelovima svijeta. Ne treba puno intelektualne
snage da se zakljuci Sta bi bilo da islamski propisi nisu one-

moguiili rasisticko, klasno, nacisticko i vjersko ludilo, da demokraticnost islama nije zaStitila ljudska prava svakom pojedincu ili grupaciji ljudskog roda bez obzira na rasnu, staleSku, nacionalnu

i vjersku pripadnost.

Po BoZijoj pravdi, pro-

klamiranoj Kurhnom, svi su ljudi BoZija stvorenja i svi imaju

pravo na punu slobodu odluOivanja bez prisile ekstremista
koji naruSavaju harmoniju mira, slobode i pravde.
C) BOSNJACI U ISLAMSKOJ

CIVILIZACIJI

Po turskom nadiranju, nakon Sto su upoznali

vjeru koju je

ispovijedao osvajac, prihvatila su novu vjeru dobrovoljno ona

slavenska plemena i pojedinci na Balkanu i u podunavlju koja

su u potpunosti ili djelimicno odbacivali katolicku i pravoslavnu religiju. To su razne hrisianske i druge sekte, a preteZno bogumili.
1.

Kalemljenje boSnjaStva islamom

la da je stvorena u toku prvih stoljeia turske vladavine (joS

u
XVI. st.) na podruiju cijelog Balkana i podunavlja. Taj narod
se od prvih spomena (sredina X. st.) nazivao BoSnjacima
dok
rnu, politickim dekretom, nije dat vjerski naziv
Muslimani, da
bi se opet ovih godina vratio svomb izvornom imenu.
Bosnjaci su, kroz trnovit put, cesto i oruZanom borbom
kaktr
sa turskim tako i sa austro-ugarskim osvajacima,
cuvali bo_
Snjacke, tj. bosanske i muslimanske slavenske korjene
i posta_
li na toj osnovi najautohtoniji slavenski, odnosnojuZnoslavenski narod. Susjedi katorici dobili su narodni identitet
u

XIX.

st. i nazvali se Hrvatima, a susjedi pravoslavne vjere

dobijaju_
ci svoj identitet nazvali su se Srbima, a druga jugoslavenska
plemena slovenaikim, crnogorskim, makedonskim

i bugarskim
narodom. Rijetko je koji narod u srednjem i novom
vijeku
ispoljio takvu odbrambenu upornost i sposobnost da
iuva svoi
narodni identitet kao BoSnjaci.
Turci su sve vrijeme duge vladavine Bosnom, Hercegovinom
i SandZakom, izdvajall u posebnu administrativno_upravnu
pokrajinu - Bosanski vilajet u granicama ranije
bosanske
driave. Bosanski veziri bili su carski zastupnici direktno
potcinjeni sultanu.
2. iuvanje svoga tla, zataganje za autonomiju
iinlenica je da su Turci u BoSnjacima, a posebno u boSnjac_
kom plemstvu imali i neke oslonce u vlasti uz drzavneobave_
ze koje nisu naturari nemuslimanima. osnovna
obaveza

Bogumili Balkana i Podunavlja prihvatili su tekovine islamske civilizacije. Tu su Turci odigrali transmisionu ulogu. Islamizirani bogumili izgradivali su i svoju etniiku pripadnost u
odnosu na Slavene katolicke i pravoslavne vjere. Ta posebnost
je bila toliko uocljiva na Zivotnom putu islamiziranlh bogumi-

.ie sluZenje u vojsci, u toku rata. "Ia obaveza je istaknutim

voj skovodama donosila na slj e dne z emlji
Sne p osje de. Nep obitne

30

3t

bila

cinjenice ukazuju da se i pored takve dugogodisnje vladavine

pa i povla6tenih prava na posjede, nisu Bosanski Muslimani

asimilirali, kao ni veiina bosanske vlastele. Na Skolskim institucijama Istanbula nadarena boSnjacka djeca, kao i djeca
nemuslimana, stjecala su vojna i druga znanja i vrhunske
poloZaje u osmanskoj hijerarhiji. Ni takve Turci nisu mogli da

asimiliraju. To se vidi izmedu ostalog po joS oiuvanim zdanjima arhitekttre iz tog doba, kao i mnogobrojnih vakufa (Sokolovii, Cuprilii, Focak, Kukavica, Gazi Husrev-beg i mnogi drugi). Uzmimo na primjer monumentalne gradevine trZnice, biblioteke, javna kupatila, vodovode, restorane za sirotinju i hanove, bogatstva neprocijenjene vrijednosti koje je Sarajevu ostavio BoSnjak Gazi Husrev-beg. Bezbroj takvih vakufa ukraSavaju i koriste gotovo sva mjesta gdje su Zivjeli ili Zive Muslimani iako su u ovom i proSlom stoljeiu uniStavani najceSie i
namjerno. Nije se vodilo racuna kod uniStavanja da je to kultura i bogata ostavStina Slavena Muslimana, a ne Turaka.
iesto se islo na unistavanje jer ima islamska obiljeZja. Na tom
su pokazana genocidna iZivljavanja srpskih, crnogorskih i
svih drugih Sovinista.
Bez obzira na pripadniStvo istoj vjeri, BoSnjaci su ponekad
otvoreno tretirali Turke svojim okupatorima. Uporno su branili interese svog kraja i svog naroda. Pri tome su Stitili i interese svojih komSija drugih vjera. Turcima i njihovim sultanima su zadavali daleko veie glavobolje i otpore nego drugi
narodi Carstva. Zbog toga su rijetko kojeg BoSnjaka postavljali na verziske poloZaje u Bosanskom vilajetu. Slali su vezire
iz drugih krajeva pa i islamizirane hrisiane, kao Sto je slucaj

32

,;ir Omer-paSom Latasom, Srbinom iz Like. BoSnjake vezire

,lricno su slall da uguse pobune u Bosni. pobune su bile ceste,
rrirroiito u posljednjih sto godina turske vladavine.
ItoSnjaci, kao i svi drugi narodi u Osmanskom Carstvu,
lrrrsku vladavinu mogu dijeliti na dVa perioda. prvi je traiao
rlo pred kraj XVIII. stoljeia, do kada je'lurska bila u usponu.
'l'o je bio period organizirane pravne drZave sa zakonoclavnim
rljclovanjem. Nju su prihvatile narodne mase svih vjera. Ovo
I irn prije Sto je donosila veliki ekonomski prosperitet
D razvo_
jrr proizvodnje, narocito u razvoju zanatstva nesluienih raz_
rrr.iera, gradevinarstva i razvoja onih grana druStvene djelat_
rr.sti islamske civilizacije koja je prihvaiena i u islamizirarrim krajevima Evrope.

i primjeni zakona donesenih na osno_

islamskih propisa pruzena je puna pravna zaStita ne samo
Muslimanima nego i pripadnicima drugih vjera. Na takvoj
U organizaciji drZave

v rr

zuStiti u to vrijeme mogli su da zavide drugi Evropljani. Naro_

cito se to osjetllo u ona vremena kada je Turska na vrhuncu
slave imala sultana Sulejmana Velicanstvenog sa nadimkom
"Zakonodavac<. NaveS iemo jednu njegovu odluku.

'lurski vezir u Zvorniku pljackao je narod. Za

davanje za_

lionskih odluka pripadalo je pravo onome koii mu pokloni vise

rlukata. Sultan je to doznao i naredio da se iz drZavne blagaj_

zlata sa lijevkom i kazanom i pred narodom u

Zvorniku javno salije uzareno zlalo kroz lijevak u vezirovo
no uzme oka

11rlo.

Po njegovoj odluci

Peika patrijarSija je proglaSena autoke_

lalnom, a svom prvom covjeku, velikom veziru, omoguiio je da

33

u rodnom kraju na Drini u Visegradu sagradi Sokolovica iu_

priju.
Muslimani Bosne su morali stoljeiima da daju snaZan otpor
da ih Turci ne asimiliraju. Taj otpor je morao da bude jaci od
otpora neislamiziranih naroda, jer su ih smatrali svojim, islam_

skim milletom. U tom pravcu im je pomagala i sama vjera

koja ih je orijentirala na Arape i njihov jezik po kojem su
obavljali molitve i na tom jeziku izucavali tekovine islamske
civilizacije. Borbu za svoju bosansku drZavnost ili autonomnost Bosnjaci su iskazivali u tom periodu. To je iinilo i feudalno plemstvo i pored svih privilegija dobivenih od Turaka. Da
bi izbjegli u prakticnom i knjiZevnom jeziku turski jezik, a
odri:ali vezu sa arabizmom, uspostavili su i svoje posebne
pismene jezicke oznake zasnovane na narodnom jeziku. To
pismo su nazvali bosancicom. Ono se primjenjivalo do poeetka
dvadesetog stoljeia, odnosno do zvanicnog usvajanja latinice

iirilice.
U doba uspona turske vlasti postojao je otpor Bosanskih
Muslimana Sto im je Porta nametala doSljake za vezire, do_
glavnike i policajce. Narod ih je zvao >turkuSama< i suprot_
stavljao se njihovim odlukama. Tako, u periodu od lZ4Z. do
godine, prema turskim historijskim izvorima, za fih de_
set godina gotovo da nije ni bilo turske vladavine usljed opie
pobune stanovnistva. Mijenjano je pet vezira da uguSe pobu1756.

nu, ali bez uspjeha. Pobuna je prestala onda kada

iie sultan
imenovao za vezira Muslimana iz FoCe, Mehmed_paSu Kuka_

vicu. 'lbg vezira su nazvali l.-ocak. On je narodne obaveze

svih vjera prema dr\avi prebacio na vlastelu. Stekao je narod_

34

poslije je joS dva puta postavljen za vezira.

I'odigao je po Bosni, Hercegovini i SandZaku preko 80 razlicitih objekata i Skola.
rro povjerenje

Za vrijeme vladavine Turaka u Bosni, Hercegovini i SanrlZtrku, ekonomski odnosi u poljopriVredi i stocarstvu nisu se
puno mijenjali. \.biina stanovnika bavila se

tim zanimanjem.
Modutim, ubrzo po okupaciji stvaraju se varoSice, gradiii, a
poslije i veii gradovi. Vecina tog stanovnistva bavila se zanatslvom i trgovinom. Razvijalo se pod uticajem orijentalnog zarrirtstva i uzelo je vrlo Siroke razmiere.
Zanatstvoje bilo udruZeno u esnafe radi zaStite proizvodnje.
tl veiim gradovima bili su podijeljeni i rasporedeni u zasebne
rrlice. Posebno se razvilo zanatstvo koje je izradivalo luksuzne
;rredmete od zlata, srebra, keramike

sl.

'lrgovina je imala pun zamah. Trgovalo se po svim prostolirna velikog Turskog Carstva te Dubrovnikom, Splitom, Veneci.jom i drugim mjestima. U veiim gradovima razvijala su se
lr1iSta nazvana carSija. Na prometnim putevima podizana su
prenoiiSta (hanovi).

Veii objekti, javne gradevine, naroiito dZamije predstavljaju

i danas remek-djela islamske kulture. Uzor su im bili orijen-

Itrlni i maurski stilovi. Stambena arhitektura i kultura stanovanja Muslimane je u potpunostl udaljila od njihovih komsija.
t lredenje i higijena stanova predstavlja i danas vecu udobnost
od savremenih stanova.
3. Otpor turskoj asimilaciji

Sredinom osamnaestog stoljeca vei je pocelo opadanje tur-

35

ske imperije. Odstupa se od primjene islamskih principa, do_

lazi do pomanjkanja zakonitosti, reda i mira. Nije se slijedio

razvoj nauke

primjene u praksi, narocito one nauke koja bi

ubrzano dostizala tehnologiju ostalih evropskih sila. Nerad i

raskoSan Zivot praznio je drZavne blagajne i stvarao parazit_

sku oligarhiju. Presudnu ulogu odigrali su turski dogmatici u

stvaranju ekstremista koji su u svakom nauinom otkricu ot_

krivali da je protiv islama. Ponovilo se ono Sto je prouzrokova_
lo i pad arapskih halifata: pokidane su veze duhovnog Zivota

U vrijeme opadanja zakonodavne vlasti i tehnoloSkog zao_

stajanja za ostalim evropskim driavama, moi osmanlijskih
sultana je slabila. U Evropi se tada razvijalo gradansko dru_

naielima slobode. Razvijalo se na istim naielima na

kojima su u srednjem vijeku Arapl od Medinske zajednice
osvojili gotovo cijeli tada naseljeni poznati svijet, na istim
principima na kojima je u novom stoljeiu turkestansko pleme
Osmanlija ostvarivalo dugovjekovnu najmoiniju imperiju sviStvo na

jela.

sa stvaralaStvom.
Nastao je period postepenog opadanja turske imperije. Taj
period je trajao oko stotinu godina. Sa njim je Carevina gubila
periferne dijelove dok nije doSlo i do Bosanskog vilajeta. U tom
periodu doSaoje do punog izrataja otpor BoSnjaka da se izbo_

re za praya svog naroda i prava svojih komsija koii su u to

vrijeme stvarali svoj nacionalni identitet.
Silazna putanja Otomanske Imperije pocela je kada je du_
hovni Zivot prestajao da prati razvojni put u politici, ekonomiji

nauci. Tada se pocelo da odluiuje o druStvenim pitanjima

bez slobodnog narodnog ucesia i bez primjene socijalne pravde. Istina je da ni u ekspanziji te imperije nije narod direktno
slobodno odlucivao,

ali su primjenjivane

odredbe

iz

propisa

islama koji su Stitili interese svih ljudi u zajednici. Na taj

nacin ljudska prava i socijalna pravda bili su indirektno zaSti_
ieni. Naime, u osnovama islama taksativno su utvrdene oba_
veze svakog Muslimana. One su obavezne

za halifu, sultana

sl.

za nosioce vlasti,

Uz opadanje turske vlasti na Balkanu i u podunavlju doSlo je

do budenja nacionalnih pokreta. Osnov tih pokreta bila je

vjerska pripadnost. Iako su ovdaSnji Muslimani imali do tada

svoj boSnjacki narodni identitet, pocelo je osporavanje. Turci

su se sa Podunavlja i Balkana povlaiili postepeno. To povla_

cenje su iskoristili prvo hrvatski, zatim srpski i crnogorski
ekstremisti, da obesprave, potisnu i negiraju Muslimane iz tih
krajeva. DoSlo je do genocidnog istrjebljenja i preseljavanja
Muslimana u Bosnu, Hercegovinu i SandZak. U Slavoniii, Li_
ki, pa Srbiji genocidno su unistavane i kulturne tekovine Muslimana. Ucinili su to prema onim Slavenima koji su iuvali
devet stoljeia tekovine zajednicke im zakarpatskevjere, a ne_
koliko stoljeia kroz islamsko vjerovanje molili se skupa istom
monoteistickom Bogu. Na tolerantnost islamskog ucenia nisu
se obazirali. Nisu se obazirali ni na BoZije odredbe hriSian_
skog ueenja, da nema mira bez pravde. Ti ekstremisti hri_
Scanstva izjednacili su pravdu sa ubijanjem, pljackom tude
imovine i protjerivanjem sa ognjista gdje se stoljeiima Zivjelo.
Od tog vremena do danas nad glavama boSnjackoga naroda

36

37

visio je Damaklov mac, uz rijetke svijetle trenutke. Visio je jer

se BoSnjaci nisu dali poturciti, germanizirati, promijeniti islam-

sku vjeru

svoju boSnjadku narodnost, svoju muslimansku

posebnost.

Za sve vrljeme turske vladavine BoSnjaci su cuvali svoj prostor, jezik i kulturnu posebnost. Ta posebnost ih je vei u XVI.
st. ucinila narodom izdvojenih od nemuslimanskih Slavena sa
kojima i danas Zive. Imali su najvecu opasnost od turske asimilacije narocito u posljednjem vijeku turske vladavine. Tada
je Turska bila u trzalima anarhicnosti. Ispoljavala je borbenu
teZnju da od jedinstvenog milleta islamske vjere asimilira
BoSnjake da bi joj

bili oslonac protiv ostalih naroda na Balka-

nu, koji su tada doZivljavali nacionalne preporode

i dizali ustan-

ke protiv Turaka. U ocuvanju svog boSnjaikog identiteta usta-

le su ne samo muslimanske mase nego i plemstvo. Ono je u

tome nalazilo i svoju feudalnu racunicu jer su se u Istanbulu
pokretale reforme koje su tra1lle i preraspodjelu feudalnih posjeda.

Dolazi do pamanjkanja primjene zakonskih propisa koji su

se odrazili na nezadovoljstvo muslimanskih i ostalih masa.

Protiv takve vladavine dizale su se stalne pobune. Da bi se

uguSile, Porta Salje u Travnik 1819. godine okrutnog vezira
DZelaludina Ali pa5u sa 1.200 turskih policajaca. On je odmah u startu usmrtio preko 300 bosanskohercegovaikih begova i kapetana. Bosanska vlastela suprotstavljala se ipak
sultanovim reformama. Sultan je odgovorio novim smicanjima
bosanske vlastele. Tada je izgubilo glavu oko 200 najuticajnijih
predstavnika te vlastele. To je pokrenulo Husein-kapetana

38

Gradasievica da 1831. godine digne ustanak protiv sultana.

Narod ga je nazvao Zmajem od Bosne. GradaSievii je pobije_
dio sultanovogvezira Ali Namik-paSu, koji je poslije poraza
pobjegao hercegovaikim bezima. Husein se ustolicio za vezi_
ra sa sjedistem u Travniku. prikupio je vojsku od 20.000 Bo_
Snjaka. Preko SandZaka krenuo je sa vojskom na Kosovo. Sa
knezom MiloSem Obrenovicem sklopio je sporazum o zajed_
nickoj borbi. Milos ga jeizdao. u strahovitom bosnjackom udaru
potuiena je carska vojska kojom je komandovao drugi ioviek

turske carevine, Veliki Vezir (predsjednik turske vlade). Tako

bismo mogli reii da je Husein-beg Gradascevic osvetio i svoje
pretke koje je kralj Tvrtko poslao 13g9. na Kosovo. Kojeg li
povijesnog paradoksa?!
Husein GradaSie.vii se iduie godine sukobio sa carskom voj_
skom kod Sarajeva. I ovog puta izgubio bi bitku Karameh_
rned-paSa da ga nije u odsutnom momentu pomogao Ali_paSa

Itizvanbegovii sa vojskom iz Hercegovine. Zbog toga su se

Ali-paSi Turci dobro >oduZiliq turski vezir Latas ga je kroz
dvadesetak godina proveo na magarcu od Mostara do Banje
Luke i tu mu odsjekao glavu.
Neovisno od interesa Turske Carevine, kroz cijeli period od
415 godina, Muslimani Bosne su cuvali historiju i njegovali
bosnjacku tradiciju. od mnogobrojnih historijskih primjera na-

vodimo onaj iz 1z3z- koji je namjerno prikrivala oficijelna historija. Tada je Turska bila angaLirana u brojnim ratovima.
Imala je u Bosanskom vilajetu samo 3.000 vojnika i odluiila
rla Austro-Ugarskoj prepusti Bosnu, jer je navalila sa ietiri
strane. Medutim, BoSnjaci su sproveli takvu mobilizaciju od

39

djece i staraca do Zena sposobnih za borbu, a prethodno okup-

ljenih na travniikom polju. Oni su kod Banje Luke unistili

napadaia, da mu nije viSe za 150 godina palo na pamet da
udara na Bosnu. Tada je Hibur Hanzen, komadant austrougarske vojske, zapisao da mu je pobijeno oko 2.000 vojnika,
ostatak se podavio u Vrbasu, 6-Tvojnika hvatalo se za konjske
repove, a on je jedva izvukao zivu glavu u bijegu do GradiSke.

TI. POEECI EVROPSKIH KRVAVIH

IN'|ERESA U BOSNI

a) ODLUKE NA BERLINSKOM KONGRESU

XVIII. st. postepeno opada utjecaj Turske. pocinje njeno

povlacenje iz osvojenih krajeva. U drugo; polovini XIX.
st.
U

postavljalo se pitanje uprave balkanskim pokrajinama. Na njih

su reflektirale kolonijalne sile Rusija, Njemaika, Austro_Ugar_
ska, Italija, Engleska. Na proSirenje svog ranije osvojenog
dr?av_

nog prostora racunale su Srbija, Crna Gora

lbrnija turska pokrajina bila je Bosna

Grcka. Najperi_

Hercegovina.

Poslije pada Napoleona, Austro-Ugarska je zauzela Dalma_

.iju do Boke Kotorske. Time je Bosnu i Hercegovinu okruZila
sa svih, osim istocnih granica. Ogromno rudno, Sumsko

i dru_

go bogatstvo, sa jeftinom radnom snagom i proSirenjem rob_

nog trZiSta, predstavljalo je bogat zalogaj. Austrougarska di_
plomacija dugo se pripremala da to ostvari. SluZila se svim
sredstvima da dokaZe da u toj turskoj pokrajini nema reda i
mira, da vladaju vjerski i nacionalni sukobi.

40

41

1.

Austrougarska kolonij alisticka

olitika

Zainteresiranost za Balkan povecala se krajem XIX. st. Njemacka je nastojala da preko AustreUgarske i Balkana ostva-

ri

prodor na Bliski istok. Namjera Rusije je bila da zarzme

Bosfor i Dardanele. Tome se protivila Engleska, koja je u to
vrijeme bila najveia kolonijalna sila. Rusija je 1878. g. izvojevala vojnu pobjedu nad Turskom i zakljucila San-Stefanski
ugovor. Engleska

toga je 13. jula

je trallla da

1878.

se revidira

taj ugovor. Zbog

g. odri,an Kongres evropskih velesila u

Berlinu. Kongres je donio odluku: uPokrajine Bosna i Hercego-

vina biie okupirane i administrirane od strane AustreUgarske.o Turska je bila prisiljena prihvatiti takvu odluku. Austro-Ugarska se saglasila da i dalje priznaje suverena prava
sultanu na tim podrucjima.
Ministar unutraSnjih p oslova AustreUgarske AndraSi tvrdio
je na Berlinskom kongresu da ie snage njegove zemlje za pet
danabrzo i lahko sa ietom vojnika i muzikom na celu uSetati
u Bosnu i Hercegovinu. Medutim, Muslimani Bosne i Hercegovine pruZili su oruzani otpor. To je bio cetveromjesecni ustanak cijelog boSnjaikog naroda. On se digao protiv jedne od
najnaoruZanijih svjetskih sila, koja se godlnama pripremala
za upad u Bosnu i Hercegovinu. Turci se nisu saglaSavali sa
otporom, jer su upravu ustupili novom okupatoru.
2. Otpor BoSnjaka ulasku austrijskih vojnika
Sav teret ustanka pao je na boSnjacki narod. On ga je pri-

hvatio iako svjestan da goloruk ulazi u bitku protiv 200 hilja-

42

tla vojnika sa najsavremenijim lahkim i teSkim naoruZanjem.

Ali je cijelom svijetu dokazao da je Andrasi lagao na Berrinskom kongresu. Dvoriste Ali_paSine dZamije u Sarajevu
bilo
.ie puno ubijenih djevojaka (Seniaa), a nekih bacenih i sa mina_

reta te dZamije. Tu dZamiju branilo je oko g0 djevojaka

su izginule. Bosnu i Hercegovinu branio je i MuSkar
ac

sve

Zena

lJosne, samo muslimanskog roda. Ali taj rod i porod

od ta_
l<vih djevojaka svabo nije savladao ni tada ni kroz

okupaciju,

ni kroz aneksiju. Za vrijeme oruZanog otpora car u Becu

primao je iz Bosne izvjeStaje od glavnokomandujuceg: >,DoSlo
pa

je do divlje i krvave borbe. pucalo se na naSe

trupe iz svake
kuie, svakog prozora, svakih vrata...<
Iftoz cetrdeset godina vladavine austrougarski okupator je
vodio svoju kolonijalnu politiku. Hrvate je preko zajednicke
vjere nastojao d,aveZe putem pape, pokrovitelja AustreUgar_
ske. BoSnjake je onemoguiavao da se veZu sa poglavarom
islam_

ske vjere

u Istanbulu, a od Srba je traiio da se opredijele

l)rema PatrijarSiji u Karlovcima, na njegovom podrucju, umje_

sto PatrijarSije u Istanbulu, ili uz peiku patrijarSiju.
TraZio je
rla vjerske poglavare postavlja car u Becu, pa da

ih on i plaia.
Osnov politike je bio da usmjeri nacionalna opredjeljenja
pra_
voslavnih, katolika i Muslimana na medusobne nespor
azume
i sukobe uglavnom na vjerskim razlikama. Ekonomski
intere_

si bili su usmjereni prema Becu i BudimpeSti.

Da bi se navedena politika sprovodila, bilo je neophodno
da
se rukovodeca kadrovska struktura u upravi privredi
i
povje_
li Austrijancima i Madarima. Trebalo je da u Sarajevu vlada_
ju ti kadrovi i kroz propise da odreduju sjecu Suma, vadenje

43

ruda i kako ie Zandarmerija, policija i sud da postupa prema

prekrSiocima reda, narocito prema onima koji bi pomislili da
se ukine okupacija, a kasnije aneksija Bosne i Hercegovine.
Testiranje narodnih Zelja svodilo se na misljenje onih koji su
podrZavali ostvarenje takve politike zbog svojih licnih interesa. Takvima su se davali privilegirani poloZaji u druStvu, pa
i u vjerskim funkcijama. Jaki Zandarmerijsko-policijski organi i prisustvo vojske bili su garanciia za sprovodenje takve

l)rlava se zasnivala na kapitalistickom druStvenom urede_

rrlrr. Stitila je zatecene feudalne odnose i forsirala prodor ino:ilranog kapitala. Kao Sto je bilo i za vrijeme Turaka, Bosna i
I krrcegovina se tretirala kao jedinstveno, posebno podrucje.
l)i.ielila se na Sest okruga (Banja Luka. Bihai, Mostar, Sarajevo,

Travnik i Tuzla). Okruzi su se dijelili na kotare. Jezik

se

zvacl bosanski, odnosno zemaljski. Forsirala se upotreba lati_

rrice, zbog iega je negodovalo srpsko stanovniStvo.

politike. Napravljen je u centralnom prometnom dijelu Sarajeva naiveii voini logor na Balkanu. Medu prvim objektima nicale su po cijeloj >Pokrajini< Zandarmerijske i policijske stanice sa zatvorima, vojni logori po gradovlma, a utvrdenja prema
Srbiji

Crnoj Gori.

3. Problem

privrede, agrara

vakufa

Kapitali sticko dru Stveno opredjeljenj

streUgarskoj za_
snivalo se na obuzdavanju politickih sloboda, a razvoj eko_
rromskih odnosa usmjeren je u dva pravca. U jednom pravcu
'r,adrZavali su se i cuvali raniji feudalni odnosi, koji su kocili
cl<onomski i druStveni progres, a u drugom pravcu forsirao se
prodor evropskog i vlastitog kapitala. U stvari, to je bila feu_
rlalnekapitalisticka drZava. Takvo uredenje imalo je odraza
na druStvene odnose. Oni su produbljivali i zaoStravali vjer_
ske i nacionalne sukobe. To je iSlo u prilog zvanicnom politicli.om opredjeljenju Austro-Ugarske po principu >>zavadi pa vla_
e u Au

U upravnom aparatu instalirani su stranci koji nisu znali

bosanski jezik, kako se tada zvao. U 1902 godini bllo ie 67,78%o
stranaca, a u 1910. g. 63,510/o. Takav omjer je ostao do kraja
austrougarske vladavine. Medu domacim bilo je Hrvata 61,56o/o,
Srba 29,92o/o, a BoSnjaka je bilo najmanje - 8,63o/o.
Upravna vlast povjerena je Zajednlikom (austrijskom i ugarskom) Ministarstvu finansija u Becu. Formirana je u Sarajevu Zemaljska vlada. Na celu vlade bio je general sa titulom
Poglavara zemlje. Pomagao mu je doglavnik (ablatus) kao Sef
administracije, policije i Zandarmerije. Vlada je bila iinovnicka. Imala je ietiri odjeljenja: upravno, sudsko, finansijsko i
gradevinsko. Na celu su bili direktorl stranci. Vlada je odgo-

izmedu veleposjednika

varala za rad Zajednickom ministarstvu i caru u Becu. Isto

se deSavalo kada je 1910. doSlo do navodne demokratizacije i
formirania Sabora Pokrajine.

posjedima odrZavani su i u ostalim krajevima Austro-Ugar_

ske. Bosanskohercegovaiki feudalci, preteZno Muslimani, sval<i pokuSaj kvalitetnijeg rjeSavanja agrarnih pitanja tu_

44

45

daj!<

Nije se ostvarila obaveza okupatora o rjeSavanju agrarnog

pitanja, data na Berlinskom kongresu. Ostali su isti odnosi

kmeta. Feudalni odnosi u zemljisnim

maiili su nasrtajem na islamsku vjeru. Uspijevali su u tome

jer su predstavnici begovata bili nosioci politicke aktivnosti

Irrrrcegovacka naroda. Uz to, muslimanske mase bile su poscbno pogodene Sto se Skolovanje nije usmjerilo prema islam-

Muslimana u ostalim pitanjima u borbi protiv okupatora, a ta

borba je bila stalna.

slilm pravcima savremenih naucnih dostignuia. Svodilo se na

okamenjenu preZivjelu proslost, u kojem pravcu se traZila i

Politiiki predstavnici begovata u odbrani svojih

interesa

isturali su ugroZenost islamske vjere. Takvo dogmatsko i uskosebiino tumacenje islama je djelomiino uspijevalo kod muslimanskih masa. Mase su vjerski dogmatici vec ranije, u doba
opadanja turske vladavine, udaljili od stvaralackog progresa
izvorne nauke islama. Udaljili su ih od koriStenja novih nauinih dostignuia. Udaljavali su ih od idztihada (samostalnog
promiSljanja stvarnosti i njezinog uskladivanja sa propisima
islama), osnovne dimenzije islama. To dogmatsko iskrivljeno
tumacenie izvornog islama u poietku XX. st. zaboravilo je da
su Arapi prije trinaest stoljeca sruSili parazitski feudalizam

pravilnom primjenom i socijalnoj pravdi. ilanovi zajednice su

prihvatili i sprovodili u svome Zivotu izvorni islam. To je vjera
koja zdravu ljudsku duSu upuiuje na stvaralaStvo zasnovano

na stalnom koristenju novih naucnih dostignuca, da bi svi

ljudi zajednice koristili druStvena dobra, a ne samo pojedinci,
zbog iijih sebiinih interesa dogmatici iskrivljuju nauku islama. Zaboravilo se u XX. st. da je joS u VII. st., izmedu ostalih
druStvenih zala, sruSen parazitski feudalizam.
Najveci broj stanovnika Bosne

ljoradnjom

Hercegovine bavio se zem-

stocarstvom. Primjenjivan je ekstenzivan nacin

rzgoja stoke. Uz takvu agrarnu politicku

zaStitu interesa malog broja veleposjednika dolazilo je do teSkog ekonomskog Livota vecine stanovnika sva tri bosanskoobrade zemljista

4b

organizacija Skolovanja Muslimana. fo je odgovaralo kratkovidim interesima begovata, koji je uspijevao da predvodi te
Ekstremizam bega feudalca iskazivao se u neradu, bezlrriZnosti prema Zivotu drugih ljudi, na eksploataciji i bogar:cnju na toj osnovi. To ga je uvlacilo u strasti razvratnog
rrrase.

r,ivoIa. Sebe i svoju djecu udaljavali su od stjecanja novih

znanja. Takvi su masama i svojoj djeci nametali stavove da
sholovanje na savremenim osnovama mladog covjeka udaljavrl od islamske vjere. Vodila se uporna borba da se zadrLi

i daljnjeg Skolovanja omladine, i

rla se Skolska nastava svodi na znanja preZivjele proSlosti.
lJsmjeravanje borbe za autonomiju Skolstva i upravljanja vaI'rrfima diktirao je okupator, zato Sto je prethodno zabranio
rrrlruZivanje na politickoj osnovi. Kroz takvu autonomiju brarrila su se vjerska i nacionalna prava od nasrtaja pojedinih
predstavnika germanizma. U tome su imali podrSku i srpskih
predstavnika sa kojima su povremeno i saradivali. Ta saradu.ia za okupatora bila je opasna, pa je cinio sve da je onemogunLnija organizacija osnovnog

ci.

Historijski dokazana cinjenica ukazuje da su za sve vrijeme

;r.trstrijske vladavine u Bosni i Hercegovini sveienici franjevirckog reda iskazivali punu vjersku toleranciju prema Muslinranima i svoje opredjeljenje za bosanskohercegovaiku po_
scbnost. Na

taj naiin su se oduZili za islamsku toleranciju

47

koju su ttZivali od

1463. g., koju im je dao jedan od najmoinijih

turskih sultana Mehmed Il. el-Fatih, kao punu garanciju na
prostoru velikog turskog carstva. Kroz borbu za Skolsku au_
tonomiju i upravu vakufima vodila se borba i za pta.va zem_

ljoposjednika. Trai,ilo se da se uprava nad vakufima prepusti

iskljucivo Muslimanima. osmanska uprava imala jeveliki broj
vakufa u cijeloj Carevini pa i u Bosni i Hercegovini. Upravlja_
nje se zasnivalo na propisima Serijatskog prava. Razradeno je

u zakonskim turskim propisima clonesenim 1863. i 1g20. g.Ra_

dilo se o velikom bogatstvu pa je tome poklanjana posebna

palnja. Iz tlh razloga okupacione vlasti su nastavile takvu

djelatnost pa su se mijeSale u poslove vakufa i donosile propi_
se kojima je regulirana organizacija i nacin koristenja vakuf_

skih prihoda i imovine.

Austro-Ugarska je Skolovanje BoSnjaka naslijedila i primi_
jenila kako je bilo za vrijeme Turske. osnovno skolovanje odvijalo se preko mekteba iskljucivo na arapskorn i turskom jezi-

kr,bez prijevoda,

sa memoriranjem pojeciinih ajeta

izKurhna.

i{odZe su bile preteZno nedovoljno skolovane

i u vjerskoj nauci
pa su skucenim obrazlaganjem obavljali svoju nastavnicku
duZnost. Uz to su bili slabo plaieni pa im je to bilo sporedno
zanimanje. Okupator je tolerirao takvo osnovno Skolovanje te
se pravdao da ne povrijedi vjerska osjecanja BoSnjaka. Time
se pravdao

i za daljnje

obrazovanje koje se odvijalo u medresa_

ma, gdje su Skolovani imami. U Sarajevu je osnovana lSgZ g.

serijatska sudacka skola za osposobljavanje serijatskih sudija
(pravnika), koji su se do tada Skolovali u Istanbulu.

tl. Muslimanske zablude u pogledu Skolstva

rtih zna4ia

stjecanja no-

PokuSaj da se Skole organiziraju na savremenoj osnovi

Sire

obuhvate ostala saznanja iz nauke

i tehnike sprjecavao je kon'r,ervativizam sa pravdanjem da takvo uienje tgrolavavieru.

lzbjegavano je osnovno kao i daljnje Skolovanje tako da je pred
kraj Prvog svjetskog rata osnovne Skole pohadalo tek oko 5%
rnuslimanske djece od ukupnog broja. Kada je 1g11. g. uvedeno
obavezno iletvero godi snj e osnovno skolovanj e, B os anski sab or
tfonio je odluku da se izuzmu od obaveze muslimanska Zens[<a djeca na traZenje

Muslimana u Saboru! Dogmaticari islamske vjere prodirali su i prije nove okupacije tako da je vladao
l<onzervativizam i u organizaciji Skola, nastavnim predmeti-

i pohadanju Skola. To je bila borba protiv savremenog stvaralaStva, borba koja je uglavnom
rna, osposobljavanju ucitelja

upropastila moinu tursku carevinu. To je hocl po konzervativizmu kojeg islam osuduje jer islam traZi da se prihvate sva
korisna nova dostignuca pa i ona u neislamskim zemljama.
Suprotno islamskom ucenju, tvrdilo se da nije vjerski dozvoljeno da se u Skolama uii i u praksi primjenjuje ono Sto je
evropska tehnologija ostvarila u novim naucnim saznanjima,
dok je Turska spavala na snovima preZivjele proSlosti. Iz takve proSlosti budili su se pojedini BoSnjaci,

ali su imali spor

i neznatan utjecaj na muslimanske mase koje su dogmatici
vjere joS viSe uspavljivali. Sto je joS gore, takvi su se probijali
u to vrijeme kao politicki predstavnici muslimanskog narocla.
Zbog toga je taj narod ekonomski padao i traZio slobodu i
hljeb iseljavanjem u Tursku.

4B

49

Bilo je pokusaja da se reformira skorstvo

i osavremen i. zemljiSni posjednici stalno su postavljali pitanje ugroZavanja svojih prava. Nosioci protesta Caru i upravnim organima bili su
travnicki bezi, ali

skog jezika

i porijekla.

Prema jednom popisu o porijeklu, njih

jc bilo oko 3,5 miliona, a sada ih je prema najnovijim podacima

miliona, jer se znatno povecao broj boSnjaekih doseljenlka iz

SandZaka, Kosova i Makedonije koji nisu izdr.zali cetnicku i
Ir

se ubrzo stvorio jak opozicioni blok politici

okupatora oko mostarskog muftije Ali Fehim a Dlabica. Kroz
sve vrijeme te opozicione aktivnosti tralira se realizacija
sultanova suvereniteta nad Bosnom i Hercegovinom, kako je pri_
znato Berlinskim kongresom. Okupaciona vlast je cinila
sve
da se Istanbul ne mijeSa u ma kakve probleme BoSnjaka, pa
i

<lrrk

u vjerske. Bqazan za povlaienje okupacionog statusa stalno

se osjeiala sve do proglaSenja aneksije. Kroz taj period
oku_
pacije pojedinacno i organizirano su se Muslimani iz Bosne

ilneksije Bosne i Hercegovine. A BoSnjaci su sve vrijeme traZili autonomiju Bosne i Hercegovine!

iseljavali u Tursku. S njima se iselio i Dlabic, koga su pret_

hodno lisili muftijskog poloZaja. Nakon toga je donesena na_
redba o iseljavanju koja je i DZabiiu onemoguiavala povra_
tak. Po nekim podacima, tada se iselilo preko 160 hiljada Bo_
sanskih Muslimana!
U toku cijele okupacije uspostavlja se saradnja musliman_
skih opozicionih prvaka sa predstavnicima Srba. Ona se pri_
pisivala u prvo vrijeme saradnicima muftije DLabica, a poslije
Serifu Arnautoviiu. On je zbog toga proveo dvije godine u
zatvort sa grupom svojih istomisljenika. Takva saradnja je
nalazila protivnike u pojedinim muslimanskim prvacima pro_
hrvatski orijentiranim. Medu njima se isticao Ademaga Mesii
iz TeSnja. Okupator je razlicitim mjerama sprjecavao sarad_
nju BoSnjaka i Srba.

staljinistiiku agresivnost, narocito poslije Drugog svjetskog

rata.

I3oSnjacki opozicioni prvaci iseljavanjem DZabica i zabrarrom njegovog povratka ostali su bez rukovodeie licnosti sve

nisu izabrali Alibega Firduza. HapSenja, izolacije, progoni i druge represivne mjere trajale su do pred proglaSenje

Austrougarskog poglavara Kalaja, nakon njegove smrti, nasl.ieduje lStvan Burijan. On iskazuje Zelju da pregovorima rijeSi autonomne zahtjeve Bosnjaka

priprema za aneksiju Bosne

Srba, a narocito u periodu

Hercegovine.

U decembru 1906. u Slavonskom Brodu odrLan je sastanak

rnuslimanskih prvaka opredijeljenih prema autonomnom pokretu. Raspravljalo se o poloZaju Muslimana u izmijenjenim

i politickim okolnostima. Ekonomska moc muslimanskog naroda opadala je doseljavanjem stranaca koie ie

ckonomskim

i iseljenici osnivali su svoje klubove u Tur_

skoj. Oni iseljenike i danas okupljaju na ideji o cuvaniu bosan_

lavorizirala okupatorska vlast. Na tom sastanku osnovano je

politicko rukovodstvo Muslimanske narodne stranke. Na ielu
stranke izabran je Alibeg Firduz. U 1902. i 1908. izabrani su
stranacki odbori u svim mjestima Bosne i Hercegovine. Objedinjeni su radikalni i umjereni pobornici autonomnog pokreta. Stranka se tako omasovila medu muslimanskim stanovniStvom da su okupatorske vlasti morale da sa njom saraduju.

50

5t

BoSnjaeki prvaci

Austrougarskom caru nije bio dovoljan status

okupacije Bo_
sne i Hercegovine nego je 5. 10. 190g. g. proglasio
aneksiju. |trije
pitao za to ni velesile koje su mu clozvolile
samo okupaciju na
Berlinskom kongresu, a ni turskog sultana
je
kojem

dato pra_

vo suvereniteta. Nije racunano da u Bosni i

Hercegovini Zivi
narod tako iedinstven u odluenim momentima
da nema snage
koja moZe da ga asimilira ili unisti. Nije se posluZio
historijom
dugom 415 godina turske vladavine.
b)

A\IEKSIJA BOSNI]

Na IlidZi kod Sarajeva poglavar

Burijan odrZaoje 4. 9. 190g.

godine sastanak sa predstavnicima Bosanskih
Muslimana na
celu sa Firdusom i posebno sa predstavnicima
Srba. prihva_
ien ie Memorandum da AustrcrUgarska stekne
drZavno_prav_

ni

poloZai,

a da se Bosni i Hercegovini odobri pripremljeni

Ustav sa posebnim izbornim predsjedniekim

tijelom (Sabo_
rom). Odobrena je legalnost politickih
stranaka i parlamentar_
na forma vladavine.
Austro-Ugarska je time odustala od Novopazarskog
sandZa_
ka. Evropa je stavljena pred gotov ein i _ proglaSena
je anek_
sija Bosne i Hercegovine. Izabran je Sabor pokrajine
na vjer_
skoj i staleskoj osnovi. Sastojaoseod 20virilista
iz2izabrana
poslanika. IzvrSna vlast ostala je kao
Sto je i bila. Sabor je
imao samo da upuiuje peticije Zemaljskoj
pred_
vladi

i to preko

stavnistva Sabora, a Zajeclnickom ministarstvu

preko Zematj_
ske vlade. Preko komisija imao je savjetodavne
funkcije u Ze_
malisko.i vladi. DoSlo je do zaoStravanja
odnosa sa Srbijom.

52

Za vrijeme okupacije preteZan broj stanovnika Zivio je kao i

rirni.ie, baveii se ekstenzivnom zemljoradnjom i stocarstvom.
Zrrrratstvo je opadalo. Ulaganjem inostranog kapitala

u Sumi rudno bogatstvo stvorena su industrijska postrojenja kol;r rJu se orijentirala na izvoz sirovina, a neznatno poluprerarlcvina, pa je za te potrebe razvljena i mreZa puteva kao i
,,,r'l.irrznickih pruga. Kroz drZavne i ostale koncesije favorizilrrrr je kapital stranaca, tako da se sporo razvljala domaca
ploizvodnja u industriji i trgovini. Stvarao se proleterljat uz
I'lir(love i Sumska radilista. ProSirila se baza za osnovno i
r;r'cclnje Skolovanje, a izbjegavalo visoko Skolstvo u Bosni i
llrrrcegovini. Muslimani su to koristili u manjem broju jer su
rrsrnjeravali organizaciju i rad u Skolama u pravcu proSlosti
rrrrr.iesto Skolovania na savremenim osnovama. Iz tih i ostalih
rr;rvedenih razloga muslimanske mase u okupiranoj Bosnl i
lkrrcegovini imale su spor razvoj u nauci i ekonomiji, a sacur rrli kakvu-takvu jedinstvenost u politiikim opredjeljenjima.
I)ok su muslimanske mase u toku Prvog svjetskog rata surljclovale uglavnom u domobranskoj, okupatorskoj vojsci, dotle
rrr u najvecem broju intelektualne snage imale jugoslavensko
olrredjeljenje. Bila im je u tom ostvarenju perspektiva budulcg Zivota u samostalnoj, odnosno autonomnoj Bosni i Hercetlovini. Neki su u Zeljama vezivali tu autonomnost pobjedom
;rrZnoslavenskih integrirajuiih snaga i izravno sudjelovali u
lrorbi za to opredjeljenje. Drugi su Zeljeli da autonomna Bosna
i llercegovina livi demokratskim uredenjima kao republika,
;xl su usmjeravali svoje nade u Zagreb. Bilo je pojedinaca koji
:;rr svoje teZnje upucivall cak u smjeru Oktobarske revolucije.
r,ko

53

Ipak, preovladao je broj onih koji su usmjerili

ostvarenje Krfskoj
deklaraciji iako na Krfu nije bilo ni jednog BoSnjaka
koji bi

predstavljao treci narod po broju novosmiSljene

Jugoslavije,
odnosno Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
od tih davnih
ratnih dana Prvog svjetskog rata BoSnjaci su
ostali dosljedni
slavenstvu. To su sa Hrvatima i ostalim
narodima pokuSali
da ostvare u narednih 75 godina Livota do 1gg2.
godine. Iz
srpskog i crnogorskog naroda izrastali su
vlastodrSci, razbijaci jugoslavenstva, da bi ga dotukli posljednjim
nasrtaiem na
BoSnjake, Hrvate i Albance.

II. BOSANSKI MUSLIMANI

(BOSNJACI) U DRZAVNOJ
, Z AJEDN ICI( JUZNOSLAVENSKI H NARODA
I

l)a bi se rasvijetlila kultura BoSnjaka i narodna posebnost,

I'oja, ih odvaja od drugih naroda slavenskog juga, bilo je po_
l..bno da se virne i u izvore i tokove islamske civilizacije, koja
lrr kljucno oblikovala tu narodnu posebnost. Ovo tim prije Sto
rrc ta posebnost znatno razlikuje od evropske kulture koju su

lrlihvatili ostali narodi slavenskog porijekla na Balkanu i u

I'oclunavlju. U dosadaSnjim izlaganjima izniiell smo izvore
islamske civilizacije, a zatim druStvena opredjeljenja da se
silcuva nacionalni identitet Bosanskih Muslimana, BoSnjaka.
a) VELIKOSRPSKA

TAKTIKA

l. Krfska deklaracija - bez BoSnjaka

Muslimani su kod stvarania drtave na slavenskom jugu,
I<oiu su 1918. godine nazvali Kraljevinom Srba, Hrvata i Slove_
rraca, bili ono Sto su i danas, narod muslimanski, BoSniaci, i

u preteZnoj veiini u SandZaku, a u natpolovicnoj veiini u

lJosni i Hercegovini. Tada su, u 1918. godini, bili treii narod
t,o

54

55

po broju stanovnika u toj novostvorenoj

kraljevini;

bili su znatn<t
brojniji od slovenackog naroda. Kada su se na
Krfu donosile
odluke o stvaranju drZave, nisu muslimanski
predstavnici ni
pozvani da prisuslvuju donosenju re odruke.
iako.ie donosiocima Krfske deklaracije predlagano da to treba
da ucine. Medu_
tim, kada se konaino odlucivalo o donoSenju
Ustava, predstavnici izabrani od boSnjaikog naroda svojim glasanjem
omogu_

iili

su da se takva, drZava osnuje. Bez tih glasova

Ustav ne bi
imao zakonsku vecinu. predstavnici muslimanskog
naroda iska_

zali su ono Sto osjeia narod koji ih je izabrao. Zajedno

sa
Ifrvatima i ostalima borili su se za demokratske
ideje jugosla_
venstva, a ne za vlastodrZje Velike Srbije
na Balkanu i u podu_
navlju. Valja naglasiti da je kod donoSenja
Krfske deklaracije
1912

naglasena ravnopravnost pravoslavne, rimokatoliike

i

islamske vjeroispovijesti.
Tada je istaknuto da ie se zakonodavac starati
>da se iuva

odriava konfesionalni mir koji odgovara duhu

i proSlosti

cjelokupnog naSeg naroda.< Tada se bjeZalo

od toga da je pel
naeststoljetna proslost i duh posebnosti ueinio
muslimanski
Zivali narodom. Tom prilikom Stojan protii, perjanica
veliko_

srpstva, Muslimanima prijeti genocidnom izjavom:

>Kada pre_
de naSa vojska llrinu, daiemo >Turcima<
dvadeset i ietiri sa_
ta, pa makar i cetrdeset osam sati, da se vrate
na pradedov_
sku veru, a Sto ne bude htelo, to poseii kao
Sto smo u svoje
vreme uradili u Srbiji< (izvod iz memoara
kipara Ivana MeS_
lrovica koji je sa proticem donosio Krfsku
deklaraciju).
U Sarajevu je imenovana Narodna vlad.a
zaBosnu i Herce_
govinu u kojoj je bilo Sest Srba, ietiri Hrvata
i samo jedan

56

lirrSnjak, a ubrzo je

ul)l'avu nad Bosnom

on otpao. Ta je vlada preuzela 3.

11. 1918.

Hercegovinom.

Divlje srpske bande, ubijanje Muslimana

Vr pri stvaranju drZave juZnih Slavena oiito se vidjelo da
zlljom srpskih ekstremista uz podrsku takvih medu Hrvati_
.:).

rrnr, BoSnjaci treba da budu neravnopravan narod da bi se

povecali interesi Srba i Hrvata, odnosno, po proticu, da ih sve
z;rl<lane Drina nosi ako ne promijene

vjeru, a u isto vrijeme se

zlvaravali da ie uZivati ravnopravnost sa drugim narodima i
v jorama. Historija je dokazala da je ucesnlk odluke na Krfu
SlSkic izigrao sve Jugoslavene a ne samo Muslimane, kada je
I'od odluke o stvaranju Kraljevine odlucivao da ie zakone da
rlonosi SkupStina izabrana u visestranackim izborima od svih
rraroda. Deset godina iza toga postaje ideolog, a ubrzo i pred_
s.iednik vlade srpske diktature. Logika zdravog razuma govo-

I'i da Zivotna praksa ukazuje da takva ideologija brzo proparla, kao Sto je bilo i sa SrSkiievom. Trajala je pet godina.

Originalni dokazi iz arhiva Sarajeva i Beograda potvrduju

rla su prvih dana nove zajednicke drZave ekstremisti iz sr_
pskog naroda ubili oko tri hiljade neduZnih Muslimana, opl.iackali i spalili njihove domove i imetke mnogih drugihl Forsiran je neravnopravan poloZaj Muslimana u upravnim orga_
nima vlasti, javnim sluZbama i sudstvu.
Neravnopravnost su osjetili cak i bosanskohercegovaiki Sr_
bi. U Bosni je prinos za savezni budZet plaian po 1500 dinara
po glavi stanovnika, a u Srbiji se plaialo po 200 dinara. Mno_
gobrojne funkckonere vlasti austrougarskih stranaca nisu za-

57

'i.ioniri

ni Srbi iz Bosne

nego ,povjerljivi< neskolovani srbi iz

rl

srbije. Ni soluncima Muslimanima nije bilo funkcionerskih

fotelja, a takvih je bilo dosta Zivih pored mnogo poginulih
u
Srbiji.
b) FORMIRANJE JUGOSLOVENSKE MUSLIMANSKE
ORGANIZACIJE (JMO)

rr,'1

rese muslimanskog naroda, pa su je nazvali

Jugoslovenska
muslimanska organizacija (JMO). program organizacije
pola_

zio je od zastite vec ugroZene licne i imovinske

sigurnosti
muslimanskog stanovnistva. Osnovi programa
su ravnopra_
van poloZaj ljudi i vjera u svim druStvenim zbivanjima,
vlada_
vina Narodnog predstavniStva sa proporcionalnim pravom
gla_
sa, sa suverenom iz porodice Karadordeviia i autonomnim
pravima Bosne i Hercegovine, u granicama
njene srednjovie_

kovne drL,ave, potvrdenih

i od oba bivSa okupatora. program

.je imao jugoslavenski osnov Zahtljevala se drZava graclan_

skih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi svih jugoslaven_

skih naroda, odnosno plemena, kako su nazivani

tada tlrugi
narodi osim srpskog, hrvatskog i slovenackog, drZava

sa je_

58

u cijoj administrativ-

podjeli Bosna i Hercegovina treba da saiuva svoju cjelovi_

lor;1.

I't, dokaza tajne prepiske vladajuiih struktura Beograda i

;i;uirieva

vidi se da se prije

rrrrsl,ojalo

da se Bosna

donoSenja Ustava nove drZave

Hercegovina prikljuei Srbiji. Zato je

r<lijalno bio zaduZen

izaslanik srpske vrhovne komande ge_

rrcral RoZidar Terzic. On u to vrijeme clobiva od vojvode Mi_
sir:tr pismenu instrukciju: uOd velikog opieg srpskog interesa
;r'u,ko bi se Bosna i Hercegovina Sto prije izjasnila za ujedi_
rrlcn.je sa Srbijom.< Sliene instrukcije daje i vojvoda Stepa Ste_
l'lnovic, a sve se radi u velikoj tajnosti. Vec tu jacaju ideje
r

Ubijanja, progoni, pljaeka imovine, koji su uslijedili

odmah
nakon iuZnoslavenskog ujedinjenja, a Sto je pripisivano
grupa_
ma, ekstremistima itd., te neravnopravan tretman
uz ekonom_
sku eksploataciju natjerala je Muslimane na okupljanje. rJ
drLa_
vi parlamentarnog viSepartijskog sistema osnovali
su politic_
ku organizaciju. poSto su autohtoni Slaveni, a drLavase
osni_
va na slavenskom jugu, ta organizacljatreba
da zastupa inte_

rrrsl,venim osnovnim zakonodavstvom

: r

,; rr

varanj a Velike Srbije preko bosanskohercegovackog prosto

tit..

1.

Sudjelovanle JMO na

prvim izborima

izborima koji su odr:zani 28. 11. 1919. godine JMO je dobila

l1 poslanicka mandata, 38% svih mandata u Bosni i Hercego_
Na

vini, odnosno daleko viSe od proporcionalnog procenta, i _

viSe nego i jedna druga stranka. Tu je potvrden onaj osjecaj
zajednistva cijelog naroda. Medu izabranim poslanicima bila
su samo tri veleposjednika. To ukazuje da se narodne musli_
manske mase okreiu prema intelektualnim snagama gradan_

skog druStva

i u njima

traZe svoje predstavnike.

Da bi se donio Ustav o ustrojstvu drZave Srba, Hrvata i

Slovenaca sa suverenom Karadordevicem, bilo je potrebno nad_
glasavanje u Parlamentu. Muslimani su glasali za gradansku
demokratsku drZavu svih juZnih Slavena, iije zakone donose

59

izir,lrrani poslanici, a da kralj samo predstavlia

dri:avu,
lirali iz najmnogobrojnijeg naroda, uz ustavnu

llosna

to

odredbu da

Hercegovina cini jedinstvenu pravnu i ekonomsku

cielinu u okviru takve clrZave. Tom prilikom
muslimanski na_
rod je iskazao da i:eli zasnovati ravnoprava
n Zivot sa svim
Slavenima i ostalim narodima na prostoru
gdje su Zivjeli pet_
naest stoljeia i u zajednici koja mu osigurava
ljudska prava i
socijalnu pravdu.
Od tog dogadaja

(1.

tZ.

godine) proteklo je oko 25 godina.

Slavlien ie tacla kao dan oslobodenja svih
naroda i ,plemenau
slavenskog juga. u tom slavlju sucljelovala je
veiina stanovni_
1g1g.

Stva novostvorene drLave, a Bosanski

Muslimani gotovo u
cjelini' za taj 75-godisnji historijski hod slavrjenici
sa svojim
potomstvom doZivljavali su propadan;e,
uspoire, teritorijalna
povecanja te drzave, skupstinska odluiivanja
izabranih predstavnika, vlast kralja diktatora sa jednopartijskim
sistemom
kralju odanih, vracanje na viSepartijski sistem,
krvavu faSi_
sticku najezdu, rat, >etnicko cisienja<, slavnu pobjedu
nad fa_
Sizmom uz medunarodni ugled zbog
Ie pobjede, uvlacenje u
staljinizam, borbu na staljinisticki nacin protiv
staljinizma,
otvaranje prema svijetu i, na kraju ruSenje
svega Sto je stvo_
reno, osim prostora Srbije i Crne Gore.
Za ideoloSka i historijska zavaravanja troSene
su tvornice
papira. Najmanje papira je utroseno za
osnovnu civilizacijsku
ideju koja bi bila kadra preZivjeti sve
te rasne, klasne, nacio_
nalne i ostale ideologije. Namjeravamo
da kroz doZivljavanje i
opredjeljenj e Bosanskih Muslimana, Bosnjaka,
rasvij eilimo ta
dogadanja u tom razdoblju.

60

' . Politiiko stasavanje

i potvrclivanje JMO

\ilada Nikole PaSiia, preclsjednika Radikalne stranke, nije

rzvriila ustavne ugovorene obaveze prema Muslimanima. Mi_
rrist,ri JMQ dr Mehmed Spaho i dr Hamdija Karamehme_
rkrvic, dali su zbog toga ostavke u vladi. paSii je umjesto njih
rn()novao drugu dvojicu Muslimana iz BiH i pokuSao da
na_
;rnrvi razdor u muslimanskom narodu. Oslonio se na vjerskog

lrrvaka, dotadaSnjeg predsjednika JMO, muftiju iz Banje Luke

I brahima Maglajlica. pasii je racunao
da ie predsjednik
:.lranke, a joS i najveci vjerski dostojanstvenik (dobio je od
l'ilSiia i poloZaj reisa) ostvariti paklenu zamisao.
Namjera PaSiia se nije ostvarila.

I tada je doSao do izralaja

osjeiaj za pravilnim jedinstvenim nastupom bosanskomusli_

rrranskog naroda. SkupStina JMO izabrala je gotovo jednoglasno dr Mehmeda Spahu umjesto Maglajliia. Nakon toga, Ma_
glajlii je osnovao svoju stranku. S njom je krenuo u kampanju
na izbore zakazane za 18. B. 1g23. godine. Angalirao se paSii
i njegova Radikalna stranka uza sva propagandna i ostala
sredstva za Maglajliievu stranku. Maglajlii je angaZirao i
islamske vjerske prvake. Iz te predizobrne kampanie u naro_
du je nastal a izreka: >Selam ti je muftija, deseta mu je kutija.<
Naime, glasanje se vrSilo tako da je svaki glasac dobio jednu
gumenu kuglicu. Nosilac liste svake politicke stranke imao je
svoju kutiju, a one su bile oznacene brojevima i unutar obloZene da se nije cuo pad kuglice u kutiju. Broj 10 je nosila lista
Maglajliieve kutije pa se tom parolom agitovalo da glasaci
ubacuju kuglice u tu kutiju.
U izborima, pored Maglajliceve, ucestvovale su

61

druge mu_

slimanske stranke. Sve su ukupno, sa Maglajlicevom, dobile

8,37o muslimanskih glasova. JMO, eiji je nosilac llste bio
dr
Mehmed Spaho, dobila jegl,To/o od svih glasova. Muslimanski
narod je uvjerio i PaSiia i tadaSnje prvake islamske vjere da
je jedinstvo zajednice Bosanskih Muslimana podloga njihove
neunistivosti. Slijedeci Pasicevo iskustvo, rijetko se traZio politiaki oslonac medu Muslimanima izvan JMo. Ta stranka je
sudjelovala i u daljnjim izborima (parlamentarnim, oblasnim i
opiinskim), ali rezultati su biri obiino kao i na izborima sa
Maglajlicem.
!1.

g. 125 Muslimana!
Saradnja JMO sa demokratima Srbije, na eelu sa Ljubom
I )avidovicem, bila je stalna. Zajednicki
su izraziri na izbore i
11):6.

slvarali zajednicke vlade, ali kratkog trajanja, jer su srpski

cli stremisti ometali demokratizaciju drZave.
zaostravanju srpsko-hrvatskih odnosa dosroje do ubistva
lrrvatskog rukovodstva u parlamentu u Beogradu. Ono Sto se
LJ

n i.jer

Parlamentarni hici u Raclica i Hrvate

Pcrslije izbora

Nilio zbog toga nije bio pozvan na odgovornost! U pogranic_

rrirn mjestima Hercegovine i Crne Gore i u Gacku ubijeno je

u 1923. g. postavljalo

se pitanje revije Vidov_

moglo da rijeSi

ni vladavinom paSiia i Radiia rijeSio je

lrnogorac PuniSaRacic pistoljskim hicima u parlamentu.Izvuliao je crnogorski dZeferdar i usmrtio u sali beogradskog par_

lrrmenta hrvatske prvake na celu sa Stjepanom Radiiem .IJza_

danskog ustava. Stvarari su se frontovi protiv centralistickog

lud je Radic prethodno

uredenja drzave. opozicione stranke stvarale su blokove za

decentrallzaciju i demokratizactju dtzavne uprave. Stvoren je
Federalisticki blok- u nj je usra JMo sa Hrvatskom republikanskom seljackom strankom i Slovenackom ljudskom stran_

bliika< kada je sastavljao vladu sa Nikolom pasiiem. od tih

lritaca stvoren je teSko premostiv jaz izmdu Srba i Hrvata.

kom. Borba izmedu pristarica centralistickog i federalistiikog

uredenja trajala je dok nije na inicijativu kraljevskog dvora
doSlo do sporazuma PaSica sa reprezentantom

cem. Obrazovana je

Hrvata Radizajednicka vlada koja nije bila dugog

vijeka.
U to vrijeme ispoljavane su vrlo represivne mjere prema mu_
slimanskom stanovniStvu, narocito u SandZaku. Tada je, na
primjer, doSlo do pokolja i paljenja u muslimanskom selu Sa_

u nazivu svoje stranke brisao

,,repu_

'l'aj jaz je otvorio takozvano hrvatsko pitanje, eije

se posljedice
osjeiaju i danas.
4. PriCa o foianskaj

prugi, kao paradigma

Uz navedene smrtonosne hice parlamentarni rad ulazio je
sve jace u centralizaciju drZave. o republici i federalizmu nisu
se cule rijeci. velikosrpski vlastodrZac dr Milan srskii stupio
je na scenu. 7'aostravanje politiikih odnosa izazvanih svjetskom krizom, formalno demokratsko drustveno i drZavno uredenje pretvoreno

je u centralisticku diktaturu kralja Alel+

hovicima i okolnim serima g. i 10. 11. 1924. g. stradalo je nekoliko stotina Muslimana. Zauvijek su raseljena sela toga kraja.

sandra eiji je ideolog bio SrSkic. On je cloSao na ideju da odgovara samo jednom covjeku, kralju diktatorske moii. Sljedeie

62

63

ideje su bile: zaSto bi narod odlucivao kada to moZe vojska,

koja je posluSnija od naroda, a ima na celu generala Zivkovi_
ca, koji je tako posluSan da je i SrSkiiu odmah ustupio pred_
sjedniStvo u vladi. Ali da bi se zamaglile oci i tom narodu,
omoguceno je da bira samo jednu politicku organizaciju, jer je

diktatura ukinula sve ostale. Stvorena je jedna stranka

zvana Jugoslovenska nacionalna stranka.*

na_

,..- Pl Pl se.)unaprUedile, sa65rs..1ne i privredne veze. povezani su

Kisetjak.
lbjnica i Travnik sa banovskiin siedislem u Snlitu. ier ce
biti vise teierica kada se slanovnisrvo tih ki"aieva oreko'olanirie Drnare nade na spl itskim morskim Bacvicama. kezoiirano ie da ce tir
biti vetti r.eferic nego da za pola sahara prede brdo Kobiliacd i dode na
lJaSC.ariiju u Saraievu. Focu su vezali ia banovski cenlar u Cetinirr _
da je blizu Njegoseva mauzoleia. Rezonirano ie ovako: sta ce Foehcima orijentalno Sarajevo.i njegbvo trzisle. nekh se ide na >perspektiv_
no( cetinjsko trqi,ste,. Islina, iZa SrSkiieve vlasti, na zahljev naroda,
d<rsao je drugi Musliman za ministra saobracaia. Naprairio ie zelie:znick,u prugu da se Foca veze za Sarajevo. Rii Oruli svieisti-iiL
ooveoe na vtasl nove ekslremiste koii su porusili 1u prugu na osnovu
slaljin islickog petogod isnieg plan ii"ania'. Zakliucil i su- da ie nius;
nerenlabi lna je-r.rrosi ugalj i elekrricnu energiiir. Voda bucne orinE i
rudnik uglja.Miljevina.kod Foce nisu perspe"kiivni. posto 1e to doka_
zalo sovjetizira.no planiranje..Ono potvrduje da je pei"spek[iva potro_
snja_nafte. Doslo se qa ideju da ce-nafta ndpresrisfo vleeno da ieee iz
Semberske ravnice. Drina ce svakako da presuSi jel ie ,ateistietiu

Bog da_donese n_aredbu,da snijeg ne pada fo bosanhko-cr"ogoiiko;

gorju. ZaSto ne bi uradio ,ateisiickio Bog'da iz podzemnih-slavina
semberrje protece nalta uz presfanak snjeznirr padavina u izvoirsi,
i toku Drine? Rezonirao ie i dalie slaliinidtiski nianer pa ie dolazio clo
zakljucaka: zaslo ne bi oari.jslir.kin Bog dao i dtaljinisiim;
lnaucnjhl
pcrspeklivniju energiju u nafti. kada je onai ,moioteisticki<'dao toli_
ke kol icine Arabiji. Traku, Iranu, Libiii i Alziru? Racunao ie da ie
,alejstiiki( Bog tako jak da je vec.slatjinovog BreZnjeva obogatio
lako da javno prod cijelim svijetom objavlju.ie da-u narednom pet"oSo_
ursnJem ptanu socijalizam ide u komunizam ida ce se samola

,tvaraju usta a kolhozi

solhozi ce robotorn da spustaju sve sto

Narod je zvao
',Diktatorom kralja Aleksandrau, uZivkovicer ir.n, ,Sestojanuarska(, a bila je u stvari SrSkiieva. Diktatorski

ckstremisti u toj mjeri su krSili osnovna ljudska prava u cenInr,listicki uredencrj drl,avi da je narod vrisnuo i traiio ukidarrjc diktature.

SrSkii je kao ucesnik Krfske deklaracije, potlrorrognut srpskim ekstremistima svih boja, krSio slobodu na_
lorla pa su mnogi Hrvati zbog tog krSenja i ubistva hrvatskog
rrrkovodstva pobjegii iz Jugoslavije i u Marselju ubili kralja
\ lcksandra!

I)rZavnu pallcu uzeo je knez Pavle Karadordevii sa Namie:rrriStvom do punoljetstva kraljevog nasljednika petra II. Vratilrlanovima najveceg organa, SkupStine Bosne i Hercegovine. Niu ie
l,i rao narod slo.ie zaokruzio onoga cesto iedinog koie"u io r_,drehidi
rz;rbrao predsjednik Cenr ralnog kbmilera Parti;elOnlelbstavio I za
r3rneralnog direktora svih Zeljeznica u Bosni i Hefcegovini i tos
lusioca po klasnom kljucu jer je saobracajni radnik te*pruge. prol
11ram ruSenja je, dobio pecat odobren a da ,visoko naucni plalnu nisu

rri procitali poslanici Skupsline. Bio ie u 1ol ikoi somili dapi ra nri_
bi rokralsko! aparara rg-to spratniFe Izvrin6s r ii'eca
1r:r je. poslaniku lrebao kofer-umjeslo l.asne. Uz to .ie svaki?ari na
,lluf;im skupStinama sa novim gomilama papira 6ripremlienih za
1r't'mljenih od

rlluge dnevne radove. On je sebe proglasio n'ezamlentlivim tamo gd.ie

i odlucuie.
','zasjeda
llusenje
pr.uge do Foce izvedeno je ne samo po klasnom kljucu po
,kojem. je ruSilac bio_ prr_tt_adnik_radnicke klase, nego po
I
nacionil_
rrom, jer je ruSilac bio Hrvat. Za
_rusenje se ne bi-mogli da bune i
I'r'igovore jer za rijec buna predvideno iedesel i vise goljna sl rLrsos
zrrlrora. kao sto su lo osjetili Bosnjaci Cazinske kra,iiEe. ni ,vecin"ski
\4uslimani< ni >manjinski Srbin. kirda dode vrijemeha presusi sem_
lrcrska nafla. Ona ni.ie.ios ni ol krivena i poreci ul rosenbg narodnou
Irluga za koje bi se pleklrificirala sva vocia Drine i izsr;dila prusa
preko SarrdZaka, Kosora do Makedonije. od cije izgrad"n.ie su rbl ik"o-

tovariS komunist zamisli.

Re.zoniran je rlrsioca zeljeznickc pruge Saruievo-Foca zasnivalo se
na planovima >>mudrih< naucnika. lioji su dobi[i titulr. doktora nauka,
je.r su izradili. dizertaciie sl cital,ima Marxovih, IJngelsovih, Len;inoi

srbi stalno bjei:,ali.

Sra je sreca da ie Tito barem donckle u polionrivredi sasiedao
sovjelsko planiranjc kada.ie biu tamo. i ostavio barem iednim djielom
tru miru seljaka \birodine iostale u ,,,Jugin, koii su proizvodili oolio|,rir redne viSkove. Rusilac pruge ne bi ifrao nahranienu raelnrr sna'su
zu rusen.je da se i 1u ubila slva"ralacka pri\alna iniciialiva. -'o''

64

65

vlh a i

u. prikrivanju Staljinovih uz Kardeljt,ro;rigoputenriran6 sa_

moupra\ljanjc. Rusilat.Zeljeznicke prugo tt_, ic i2vio po odobrenim

viSepartijskom sistemu i parlamentarnoj vladavini. Raspisani su izbori za l. maj 1g35. godine."IraZilo se da nosilac
izborne liste obuhvati jugoslavenski teren. Mislilo se
da ce to
osigurati samo vladajuca Jugoslavenska nacionalna stranka.
1o se

Medutim, opozicione stranke ranijih partija ujedinile su

se i
sastavlle zajednicku listu na Oelu sa dr Vlatkom Macekom,
predsjednikom Hrvatske seljacke stranke. Glasaci
su se opredijelili za opozicione stranke.

SPAHINA BORBA ZA BOSNU

Kao i u ranijim izborima, Jugoslovenska muslimanska orgaC)

ll<stremista

u Srbiji.

Kada je iedan nazovi pjesnik u Srbiji

lrlemjeSten na mjesto referenta OpStine Cukarica kod Beogra_
rlir. u lislu )pol itikao je izasla njegova pjesmica:
"("'uk, cuk. Cukarice,
tuknem li ga nani
kad boZuru kosovskome
sude Muslimani!<

odjeljenju za gradenje i:eljeznica Ministarstva saobracaja

lirda su izgradeni programi da se u Bosni i Hercegovini pri_
l)reme radovi za sirokotracnu umjesto uskotracne Zeljeznicke
rrrreZe. Bila je pocela izgradnja takve mreZe od Bihaca prema
LJ

nizaclia je pokazala jedinstvenost muslimanskog naroda

sa
dr Mehmedom Spahom na celu. Knez pavle je povjerio sastav
vlade dr Milanu Stojadinovicu, istaknutom financijskom

i izgradena spomenuta pruga Ustipraca_Foca. Domaii i

st,rani kapital je proSirivao postojeie i otvarao nove industrij_
slie kapacitete naroiito u drvnoj industriji i rudarstvu sa

strucnjaku. On je sastavio vladu sa predstavnicima Muslima_

na. Dr Spaho, potpredsjednik novoformirane stranke, imao je
resor ministra saobraiaja, predstavnik Slovenaca dr Anton

rl:ljezarom u Zenici. Slijedeii raniju politiku JMO, nastojalo

sc da se ostvari politicko opredjeljenje svlh naroda Bosne i
I lc'rcegovine na jugoslavenskoj platformi.

KoroSec, takoder potpredsjednik novoformirane stranke, dobio je resor ministra unutraSnjih poslova. Spaho je traZio
da
stranka nosi jugoslavenski naziv pa je odluceno da se zove
Jugoslovenska radikal na zajednica (JRZ).
Pod tim rukovodstvom privreda se vratila u normalne
tokove. Dinar je postao jedna od najcjenjenijih valuta Evrope.
Dr
Spaho je usmjerio svoj rad da oZivi privredu Bosne i Hercegovine. Kao ministar saobraiaja omoguiio je da se zaposli preko

hiljada Bosanaca i Hercegovaca na Zeljeznici. ZapoSljavanje je tada bilo Zivotni problem. Za to je imao prigovora
od
12

66

rrrrrru

1.

FaSizam na vratima, srpsko-hrvatska podiela BiH na ba-

rrryine

Evropa se u to vrijeme naSla pred faSistiekom opasnoSiu

Musolinijeve Italije i Hitlerove Njemacke. U tim uslovima Sto_
iadinovic se pribliZavao njihovoj saradnji. U svojim memoari_
rna poslije rata tvrdio je da bi Jugoslavija bila sacuvana u
ratu kao i Svajcarska da se slijedila njegova politika. pod
rutjecajem engleskih i francuskih krugova, knez pavle ustoli_
i:io je za predsjednika vlade, umjesto Stojadinovica, DragiSu
Ovjetkovica, dotadaSnjeg ministra za socijalno staranie. Sto_

67

jadinovii je pritvoren, a neposredno pred rat engleska obavje_

Stajna sluZba sklonila ga je u Madagaskar. (Umro je poslije
rata u JuZnoj Americi.)
Pred Stojadinoviievu smjenu dr Spaho je ustanovio da se
njegov zamjenik ministar bez portfelja dr Sefkija Behmen
prlljubio uz stojadinoviia. Na brzinu je odluceno da se smijeni

2. Umorstvo Mehmeda Spahe

Knez Pavle je uputio dr Spahi poziv na audijenciju kad se
rralazio u Sarajevu. Stigao je i odsjeo rano izjutra u svom
rrltartmanu hotela ,Srpski kralj< na Kalemegdanu u Beograrlu. Sa njim je bio licni sekretar koji ga je pratio na putu,
Mehmed (Me5ak) HadZihas anovic, sin uglednog sarajevskog

Behmen, a za ministra postavi dr DZafer Kulenovic. Ovo

Ilgovca

ie
biti odluino za daljnju politicku aktivnost Muslimana jer ie
tbrzo da dode do smrti dr Spahe, a da ga naslijedi dr Kuleno_
vii, kome Muslimani nisu dali povjerenje za politicko rukovo_
denje!

Rat

tadaSnjeg senatora lJzeir-age. Spremajuci odijelo za

irudijenciju, MeSak je cuo

vrisak iz kupatila apartmana, jurrruo u kupatilo, naSao mrtvog dr Spahu sa priliublienom ruliom i tijelom uz vodovodnu slavinu. Istrcao je na hodnik u
je zatekao Sefa beogradske policije DragogJovanovica.
MeSak je vriskao vicuii: >UbiSe ga, jebem im srpsku maikulu
litrme

se pribliZavao

goslaven skim granicam a. Englezi

i Francuzi su vei usli u rat protiv fasistiikih sila u Evropi. iinili su

sve da Jugoslavija i Grcka daju oruZani otpor fasistickim armijama. Bilo je potrebno da se u to ukljuce i Hrvati, pa se
ju

tra1ilo da se rijesi hrvatsko pitanje. slijedeii politiku stvaranja Velike Hrvatske proSirenjem na teritorij Bosne i Hercego_
vine, dr Maiek je traZio da se ujedini Savska i primorska
banovina

i prosiri za devet kotareva

i Hercegovine i

da

dr Spaho, jer je smatrao

da

Bosne

to bude Hrvatska banovina.

Tome se energicno suprotstavio
se Bosna

Hercegovina ne moZe cijepati, nego da treba unu_

traSnjom teritorijalnom reorganizacijom da se stvori jedins_
tveno samoupravno podrucje Bosne i Hercegovine, kako je to

i priznato od oba okupatora, i od Turske i od

AustreUgarske, a utvrdeno i kod donoSenja Ustava o ujedi_
njenju 1919. godine.
bilo stoljecima

6B

Sef policije je

iz

Spahinog apartmana nazvao MeSkovog oca

tlzeir-agu, saopiio mu da je dr Spaho umro i obavijestio o
MeSkovim >ispadima<. IJzeir-agaje istovremeno nazvao sina

lekao mu da do susreta s njim nikome ne govori ni rijeci o

rrzrocima Spahine smrti.

Dr Di:afer Kulenovii je odmah zasjeo u Spahinu fotelju.

Tako je izgubio Zivot covjek kome su gotovo svi Muslimani
nepokolebljivo vjerovali. Borio se za ravnopravne odnose svih
Muslimana Jugoslavije i svih Srba i Hrvata njegove Bosne i
llercegovine tz privrlenost ideji jugoslavenstva. Borio se da
.jedinstvena Bosna
.ie bio

Hercegovina, ukljucujuii

SandZak, ciji

poslanicki kandidat, ne budu pastorcad Beograda i Za-

greba

je veliCan kao gazija

Dr. Mehmed Spaho umro je kao gazlja. Ukopan je u dvori-

3. Spaho

69

Gazi Husrev-begove dZamije, gdje je mezar i

Husrev_be_
goy u srediStu Seher-Sarajeva. Dlenaza
Spahina bila je takva
kakvu nlje zapamtilo Sarajevo i Bosna, Hercegovina
i San_
dZak. Za njegovu duSu molio se sav muslimanski
svijet, molili
su se i demokrati .Iugoslavije o iijem je ujedinjenju
i prosperi_
tetu sanjao kao student u Beiu.
U tu dZamiju, turisticku Meku Evrope, i u
te mezarove puca
se sada sa trebevickih brda iz svih mogucih
teskih orfi:ja
kupljenih i za novac onih koje ubijaju.
31,u

ranije se htjelo unistiti Spahin mezar; partijskoj

organi_
zaciii komunista sa BaScarSije smetalo je Sto na
baSluku piSe
da je bio prvoborac Bosne i Hercegovine.
Ari, kako su takve
partije otisle u nepovrat, tako ie da odu i
oni ekstremisti koji
su izmiienili samo ime iste partije i uputili
srpsko_crnogorske
generale da pucaju na clZamije, na grobove
i ubijaju civile, uz
ruSenje stoljetne kulture tih naroda u Seher_Sarajevu.
O slucajnom Spahinom nasljedniku, DZaferuKulenoviiu,
go_
voreno je i ranije, kada je, medu dvadeset
i cetiri poslanika
JMQ jeaini izbjegao da glasa za llstav kod
stvaranj a drZave
Srba, Hrvata i Slovenaca. Dlafer Kulenovii je
zauzimao neu_
tralan stav o opredjeljenju stranke, jer je smatrao
da je mjesto
bosanskohercegovackim Muslimanima u politici
Zagreba, i to
uz one Hrvate koji zastupaju ekstremna opredjeljenja.
Poslije spahine smrti, stvorena je hrvatska
banovina sa ko_
tarevima koje je traZio Maiek. On je uSao u vladu
Jugoslavije.
U toj vladi ostao je i dr Kulenovii. Vlada Cvjetkovii_Maiek
sklopila je sa Hiflerom sporazum o nenapadanju,
uz saglasno_
st kneza Pavla. Na taj sporazum bucno je reagirala
Srbrja,
JoS

7A

;rosebno Beograd, i ostale uticajne snage Jugoslavije.

;glob nego rob<, bila je parola.
Sestog

aprila

1941.

>>Bolje

g. Hitlerove armije su sa Italijom, Bugar-

Madarskom napale Jugoslaviju sa svih strana. Otpor

jrrgoslavenske vojske bio je neorganiziran. Pojedine manje jedi-

sli.om

rrice pruZale su otpor.

Umirali su u sukobima oni koji su odlucili da ne prihvate faSistickog okupatora. Pojavili su se i petoliolonaSi. Predajom armijskog rukovodstva Jugoslavija je kapitulirala za nekoliko dana dizanjem ruku od propale Jugoslavije.

4. Rasulo muslimanskog politiikog Zivota pred sami Drugi

svjetski rat
Neposredno pred napad kralj PetarII. Karadordevic je preuzeo prijesto, formirao vladu sa generalom Simovicem. U
vladu su uSli i dr Macek i dr Kulenovii. Ubrzo zatim kralj je
sa vladom pobjegao iz Jugoslavije. Maiek je ostao t Zagrebu
i u toku rata preSao t Pariz, gdje je i umro. Dr Kulenovii je
priSao Anti Paveliiu, pobjegao krajem rata i umro u Siriji.
U tih dvadeset godina (tgtg-tgaO) Muslimani - BoSnjaci, sa
Hrvatima i srpskim demokratima, forsirali su drZavno uredenje na demokratskoj parlamentarnoj osnovi. Nova svjetskakriza
izazvala je pokrete diktatorskih relima. Kriza je pocela 1929.
godine u Americi i obuhvatila gotovo citav svijet. Tako je doSlo
i do doktature u Jugoslaviji. U Njemackoj je dobila najvece
razmjere. Usmjerena je na rasno-nacistiiki program sa Hiilerovim faSizmom. U Italiji je doSao na vlast Musolini sa svojom
faSistickom ideologijom.

71

Evropa je bila ubrzo podijeljena na rasisticko-fasistiike,

kla_
sno-komuni sticke i parlamenlarno-clemokratske
blokove.
Gra-

danski rat u Spaniji bio je proba odmjeravanja

snaga faSizma
i komunizma, koga su potpomagale i demokratske
snage. Zav_

je pobiedom faSizma. Musolini je poieo

sa kolonijalnim
pretenzijama i ratom u Abesiniji, Libiji
i Albantji, a Hiiler u
Au striii, Sudetima (iehoslovackoj) i porjskoj.
Ukljuienjem Francuske i Engleske, rat je zahvatio i ostale
evropske zemlje,
rSio

osim Spanije, portugala, Svajcarske I Svedske, jer

je Njemac_
ka naiezdom na Sovjetski Savez proSirila rat
na gotovo cijelu
Evropu i preSla na sjevernu Afriku. Ratni poduhvati
Japana
ukljucili su i Ameriku u rat i u Evropi. Stvorila
su se dva
ratna bloka, faSisticki, od \Ijemacke, Italije
i Japana sa satelitima osvojenih podruija, i antifasistiiki blok
na celu sa Ame_
rikom, Engleskom i Sovjetskim Savezom (blok
saveznika).
Nakon razaranja i ogromnih ratnih irtava,faSistiiki
blok je
kapitulirao 9. maja 1945. godine, kada je zakljuien
ugovor o
okoncanju rata u Evropi. Sa sjedistem u New yorku
osnovana
je Organizacija ujedinjenih nacija.
U okupiranoj faSistickoj Evropi BoSnjaci
su preZivljavali te_
Skoie rata sa gotovo najteZim posljedicama.
Opterecivale
su

ih oruZane borbe saveznika protiv Njemacke i Italije.

U okviru
nekadaSnjeg iugo-prostora Hrvatu pavelicu
je okupator dao

r SandZaku, preteZno

i za sve vrijeme rata.Izbjeglicka kraljev_

r;litr vlada formirala je svoje cetniike jedinice pod komandom

lrraLe Mihajlovica, kojeg je tretirala kao ministra svoje voj_

rlio u otadZbini.

tl tom koSmaru ratnih zbivanja muslimanske narodne mase

rr poietku rata biie su zbunjene i neodluine. Zbog masovnih
lirzmjera cetnickog genocida u istocnoj Bosni, Hercegovini i
S*ndZaku opredijelili su se za antifasistiiku borbu u okvi^r
prrrtizanskog pokreta. Kod stvaranja Antifasistickog fronta
rrarodnog oslobodenia Jugosiavije 1942. godine u Bihacu iza_
lrran je za potpredsjednika Nurijapozderac, rukovodilac za
( lazinsku krajinu
Jugoslovenske muslimanske organizacije.
tlnrro je

1943.

godine za vrijeme pete ofanzive na Sutiesci. Od

sredine 1942. godine u Bosni, Hercegovini i SandZaku bo_

s*jacke inteleklualne snage masovno su povele Muslimane u
rLntifaSistiiki pokret.
One snage, koje su se priljepljivale faSistickoj paveliievoj
NDH pod rukovodstvom dr DZafera Kulenovica imale su medu

Ilosanskim Muslimanirna malo pristalica u pocetku rata, a

poslije se sve svelo na pojeclince, uglavnom one koji su iskazivall ustaSku agresivnost u faSistlikom ratnom naletu.

da formira drLavu pocl nazivom Nezavisna

DrzavaHrvatska.

u nju je ukljucen i

sav prostor Bosne i llerr:egovine s tim sto

jugoistorlnim
su u
dijelovima Talijani zadrlali svoju upored_
nu vlast. Komunislicl<a partija .Iugoslavije
sa dobrom organizaciiom djelovala je na strani saveznika
u Bosni, I{ercegovini

72

73

li'snjaci. Ta kultura se zasniva na slavenskobogumilskim islarniziranim tekovinama islamske civilizacije. Za stjecanje i ocuvanje slavenstva, a potom

i te kulture i vlastite

srednjovjekov_

re drZavnosti, vodili su se petnaest stoljeia odbrambeni ratovi protiv susjednih drLava i mocnih svjetskih okupatora, kao

nasrtaja genocidnih ekstremista Slavena srpskog, crnogor_

skog I hrvatskog naroda sa kojima BoSnjaci (Muslimani) ai;ete

IV

DVA STOLJECA GENOCIDA NAD BOSNJACIMA

livotni

prostor.

Bosna

ALI I OPCEKRIZARSKA FASISTIEKA

BoSnjaci u evropskom kontekstu

Petnaeststoljetnu borbu na ovim prostorima moZemo podije_
liti u tri vremenska razdoblja. prvo razdoblje je trajalo od do_

Rat protiv BoSnjaka, protiv Muslimana, protiv svega Sto je

islamsko - poceo je na bosansko hercegovackom prostoru 6.
aprila 1992. godine. Poceo je upravo kada je Bosna i Hercegovina medunarodno priznata kao suverena d.rZava. Ta cinjeni_
ca govori sama za sebe. Istrgnut je suverenitet nad Bosnom i

seljenja Slavena na Balkan u VI. st. n.e. do sredine XV st.

(dolazak Turske), drugo od 1463. do kraja XVIII. st., a trece
u

A)

VELIKOSRPSKA

POSAST

Hercegovinom srbijanskim vlastodrScima jer su Srbiju, Koso_

vo, Vojvodinu i SandZak prepustili crnogorskim tlaciteliima,
da kroz Veliku Srb|u sprovode boljSeviiko-faSisticku politiku.

lJgrozili su slobodu, ljudska prava

socijalnu pravdu svim

narodima bivSe Jugoslavije. Osnovni uzroci rata svode se na
borbu protiv druStvenih opredjeljenja BoSnjaka za svoju etnieku posebnost. Kroz tu posebnost, slavenska plemena, koja su
se u VI. stoljecu n.e. nastanila na Balkanskom poluotoku i u
Podunavlju i prihvatila islamsku civilizaciju i kulturu iskri_
stalizirali su islamski narod, ranije, i danas, pod imenom

74

1.

posljednja dva stoljeca.

U prvom razdoblju slavenska plemena na tlu Bosne opredijeljena da oiuvaju vlastite obiiajne tekovine te vjeru i vjerova_
nje, po mjeri vlastitog, autenticnog osjecanja Livota i svijeta,
uSla su u borbu protiv papeiz Rima i patrijarha iz Carigrada.

Oni su htjeli da lm silom nametnu katoliiku, odnosno pravo_

slavnu vjeru. Dugo vremena su vodili oruLane borbe protiv
Venecije, Ugarske

Bizanta. U tom Zilavom otporu uspjeli su

da oruZane borbe pretvaraju u pobjede. Donosile su im bosan_
ski drZavni suverenitet od X. do sredine XV st. Stvorili su
svoju bosansku drZavu od Kulina bana do nasljednika kra_
lja Tvrtka, odnosno do Stjepana Kotromaniia, kada su Bo_
snu zauzeli Turci. Ta drLava je zauzimala prostore danaSnje
Bosne, Ilercegovine

SandZaka.

75

'l'rr'r'i srr vra,d.rri Balkanom oko

500 godina. U prvom periorlrr svogrr uspona, Carevina se Sirila na sjeveru
do Beea i
lirrrlirrra. Uspon je trajao do kraja XVIII. st. To je period
orga_
rrizirane zakonodavne vrasti. Zasnivala se na toleranciji
islama proZetoj stvaralastvom islamske civilizacije.
Ta civirizaci-

ja je ekspanzivno plijenila tada poznati svijet

Aziie,Afrike i
juZne Evrope sa Spanijom dok se Evropa
nalazila u glibu
inkvizicije i genocidnih krstaskih ratova. preko pirinejskih
prevoja iz Spanije prodirale su u evropska zbivanja
ideje koje
su poslije prihvatili misrioci Francuske revolucije.
u to vrijeme
su slavenskobogumilska plemena primala tu civilizaciju
sa

islamskom vjerom.
U tom periodu kod sredine XV st. ubrzano je doSlo
ne samo
do vjerskog nego i korjenitijeg odvajanja nekadaSnjih
slaven_
skih bogumila, a potom vec vjernika islama, od vjere i
kultu_
re drugih balkanskih i podunavskih Slavena koji
su

na

zapa_

du primili katoliiku vjeru, a na istoku pravoslavnu.

Uvrijeme
turskog uspona stasavao je nacionalni identitet BoSnjaka,
ka_
sniie forsirano nazvanih samo Muslimana, i to mnogo
prije

no

Sto ie dolazilo do stvaranja srpskog, crnogorskog

i hrvatskog
identiteta. Od kraja XVIII. stoljeia, kada nastaje postepeno
opadanje turske imperije, nastaje dvovjekovni period
stalne
borbe BoSnjaka za svoj identitet, uz odbrambenu
opredijelieno_
st rijetko videnu u svijetu.
To je doba viSestoljetne turske uprave, cetrdesetgodisnje
vla_
davine Austro -Ugarske, dvadeset godina srpskog
kraljevstva,
cetiri godine ustaSkog ratnog vremena i preko ietrdeset godina provedenih u diktaturi komunisticke Jugoslavije.
76

lzroke posljednjih dvovjekovnih stradanja muslimanskog

r;lrrrrovniStva Bosne, H.ercegovine i SandZaka treba tralili l
lrrtirlitarnim uredenjima drZava zasnovanih na ekstremizmu.
tl cilju rasvjetljavanja te tvrdnje ukratko se osvrcemo na hiI r rrijska zbwanja iz posljednja dva -stoljeca.
I

r;

Ll srednjem vijeku Evropu je guSila inkvizitorska sablast.

liuSile su se kulturne tekovine i kocio ljudski progres. Cuvali

sc t'eudalni odnosi crkve i vlastodrZaca. Preko Pirinejskih prex..
voja iz Spanije, Sicilije i juZne Evrope prodirao je u Evropu
jecaj i slamske civilizacije. NeizdrZljivo st torture dogmatskor r I

vlerske inkvizitorske mistike i utjecaja ideja stvaralackog islamsltog preporoda u uspjeSnom razvoju Spanije, natjerala je evropske mislioce naprednih ideja da razrade osnove stvaranja
gradanskog druStva kroz orul,anu borbu u Francuskoj revoluciji 1789. godine!

Civilizacijska ekspanzija formirane mu slimanske zaj ednice

na Zivotnom prostoru Arapa i dalje preporodila je centralne
dijelove tada poznatog svijeta. "fa zajednica je skupila, sacuvala i funkcionalno razradila ranije svjetske tekovine. Na osnovu tih tekovina i kur'anskih objava kroz slobodna naucna
istraZivanja dostigla je nevideni politicki, ekonomski i socijalni uspon. Taj uspon odrazio se i na preporodu Evrope preko
utjecaja juZne Evrope, a posebno iz Spanije, gdje su Arapi
vladali oko sedam stotina godina.
2. Totalitarizam, mrainjaStvo, faSizam
SuStinska primjena ideja Francuske revolucije mogla je ciniti osnov progresa ka sveobuhvatnoj zajednici svijeta. Za os-

77

l.vrrrrrn.ie

tih ideja vodi se ogorcena borba vec dva stoljeia.

nrl svjetska civilizacija konacno je na tim idejama stvorila

) I'ganizaciju ujedinjenih nacija.
Svjedoci smo da se uz tu Organizaciju formiraju i oruZane

f',vrupske drzave su, medutim, nahrnule stvaraniu

totaritarnih

rtlZima sa osvajackim kolonijalnim pretenzijama,

da vladaju i
eksploatiraju clruge narode. Tako su se uivrstili
i nosioci ra_

snih, faSistiekih

klasno_socijalnih utopistinkih ideja.

U borbi protiv ideja koje su zasnovane na jednakim
pravima
svih ljudi i njihovom povezivanju u zajedniike odnose,
razni
ekstremisti i totalitarci propagirali su i provodili
oruZanu
meduljudsku borbu za rasna, nacionalistieka,
klasna, vjer_
sko-dogmatska i druga >prava(. Naturili su ih
svoiim etnic_
kim skupinama. Stvarali su icleologije te borbe. propisivali
su
im i neka internacionalistiika buduia ostvarenja
i nezadovoljstvo Sto su drugi oteli, opljackali viSe. Stvaranje
nacionalnih
driava, borbama za proSirenje svog granicnog prostora,
kolo_
nijalisticka pohlepa dovela je do prvog svjetskog rata, pa
do
faSizacije Evrope i Dalekog istoka, Sto je uzrokovalo
Drugi
svietski rat, i, konacno, do utopisticke staljinizacije
istocne
Evrope, sjeverne i zapadne Azije, gdie se masovno
ginulo i
Zivjelo sa usporenim druStvenim stanclardom,
rz bogati Zivot
vlastodrZac a, boraca protiv ljudskih sloboda.
Svjedoci smo vremena koje je jasno pokazalo
da su sve one
borbe protiv izvornih ideja Francuske revolucije,
a u praksi te
ideje dokazane i sproveclene u srednjem vijeku

arapskih hali-

l'ata, bile borbe protiv onoga Sto je realno u

Zivotu svake ljud_
ske zajednice. protivnici tih u praksi uspjeSno
sprovedenih

ideia u srednjem vijeku kroz islamsku civilizaciju

prisiljeni
su da ih priznaju kao spasonosnu Zivotnu realnost
za sve
zajednice i za jedinstvenu zajednicu iovjeeanstva.
Savreme_

7B

inage svijeta da oruZjem covjeeanstva onemoguie vlastodrSce

koji ne primjenjuju ljudske slobode i prava. Vode faSisticke ideologije doZivjele su samoubistva (Hitler) ili ih je narod vje5ao
d snagom antifaSistickog pokreta iovj eian stva (Mu s solini).
Svjedoci smo da je to bilo i sa staljinistima. RuSe se MaZino i
r
; tI

fiigfrid utvrde kao i Berlinski zid.

liberalnu demokraciju
Borba za demokratsko uredenje druStva bila je osnov prouresivnog covjeianstva. Poietkom ovog stoljeca vladalo je misljenje da je to stoljeie demokracije. Dvadesetih godina smal,ralo se da je kurs demokracije nezadrZiv. pretenzije velikih
3. Nada u

stla za kolonijalnom preraspodjelom svijeta negirale su prvu

tvrdnju kroz Prvi svjetski rat. Drugu nadu sruSili su autoril,arni reZimi koji su primjenjivali faSisticke i staljinisticke ideologije.

Tek sada krajem XX. st. dolazi do realizacije demokratskih

nacela, ali na deklarativnoj osnovi. Iztihrazloga i nastupajuce buducnosti osvrnuiemo se ukratko na pitanja vezana za
demokraciju.
Postoje, inace, dva izvora demokracije.

Prvi izvor je u ple-

menskoj demokraciji. Ona ispoljava Zelju ljudi da sami organi-

ziraju svoje poslove ili da odluiuju ko ie to da cini. Drugi

izvor je u liberalnoj demokraciji koja priznaje opcu i jednaku
primjenu propisa kod osnovnih ljudskih prava iznad prava

79

zaiednice, odnosno dr\ave. Razvojni put plemenske

demokra_
cije je poceo stvaranjem ljudskih zajednica.

U primitivnim
zajednicama svi odrasli ili sve starjesine plemena
traZile su
da odlucuju o poslovima zajednice. To je univerzalna

tehnja.
Demokracija Atine je primjer dosta velike
zajednice koja sama
upravlja. Osim Zena, robova i stranaca, svi
Atinjani su aktiv_
no ucestvovali

u donoSenju odluka.

Osnova u liberalnoj demokraciji su u objavama

monoteistic_
objavama te osnove utkane su u Me_

kih religija. Kurhnskim

dinsku zajednicu. Omoguiile joj da preporodi

afriike i azijske
prostore i kroz civilizacijski preporod
iz spanije izvrsi idejni
utjecaj na druStvena zbivanja u evropskom preporodu.
Taj
utjecaj liberalne demokracije u Evropi poieo je
krajem XVIII.
st. Nakon borbe ostvaruje se krajem ovog stoljeca.
Nacelno je
priznata liberalna demokracija od najutjecajnijih
institucija
druStvenih sistema i drZava. Teski okrSaji je
oiekuju u prak_
tiinoj primjeni.
Moderna liberalna demokracija sada vodi borbu
protiv nastojanja autoritarnih dr iav a d.a zadr LevlastodrZacke
p

ozicije.

UgroZavaju je dogmatsko_vjerska, socijalno_utopistiika

i nacionalno-Sov inistiika grupaSenja. Njima
se pridruZuju zaStit_

ne mjere ekonomskih interesa pojedinih driava

i grupacija.
To sputava konkurentnu sposobnost u liberalizaciji
trZisne
ekonomije.

Medunarodni pokret za ljudska prava zasniva

se na naceli_
ma liberalne demokracije. Ta prava postaju
nada zapotcinje_
ne i ugroZene. DruStvene skupine koje podrZavaju
ta prava
postaju prirodni saveznici svih ljudi.

BO

I'otrajao je dug historijskl proces do uskladenja plemenske i

liberalne demokracije- Demokratska druStva bila su ceSce plerrrcnska nego liberalna. Svi principi liberalne demokracije ni-

prihvaieni. To sevidi iiztoga Stoje slaba

vcza izmedu demokracije i mira. Atina, zemlja plemenske dernokracije, specijalizirala se u imperijalistiikim ratovima. Slicno cine i one drZave koje ne ostvaruju principe liberalne demokracije. U toku demokratizacije savremena druStva sa njihovim vojnim snagama osvajala su prostore drugih naroda i
odrl,ala kolonijalnu vladavinu. Stanje se postepeno popravlja.
l)emokratska druStva postaju liberalnija. Poslije Prvog svjetskog rata u americkom druStvu rat je postao nepopularan, a
su joS u potpunosti

poslije Drugog, kolonije joS nepopularnije. U daljnjem demokratskom hodu llberalna demokracija ce da nadvlada plemensku. Mir trazi pravdu, a ona je u primjeni liberalne demokra-

ali

u deklarativnoj primjeni nego u ostvarenju univerzalnlh Bozijih princlpa na kojima se zasniva.

cije

ne

Na putu ostvarenja liberalne demokratije najveiu snagu imaju

ideje humanistiike vrijednosti

one koje ogranieavaju etnicke

vjerske sukobe. Licni interes u okviru druStvenog dobra

povlaci znacaj dogovaranja. Sukobi se ne rjeSavaju voljom vecine vei iznalaLenjem rjeSenja koja ie da obuhvate interese
manjine. Dogovorna demokracija dovodi do toga da se licni
interes sagleda u Sirem interesu zajednice.
Izvorna vjerska opredjeljenja imala su presudan utjecaj na
idejne i prakticne tekovine demokratskog druStva. Zajednice
ljudi koje su sprovodile takva opredjeljenja doZivljavale su stvaralacki progres, preporodile skleroticne stare civilizacije, do-

BI

vodile do uspona druStvene odnose u politickom,

ekonomskom
i naucnom pogledu. Taj uspon je ekspanzivno osvajao prostor,
ljude Zeljne socijalne pravde i ucesia naroda u vlasti.
RuSio je
vlastodrsce, njihove drlave i carstva i koristio tekovine

civili-

zaclja ranijih naroda.

Uspon je tekao sve dotle dok su se odrZavale dimenzije

socijalne pravde. Na takve postupke upuiivala su
izvorna vjer_
ska opredjeljenja. Ali, dogmatici vjere stalno su ili pojedi_
u

nim vremenskim periodima zamagljivali izvore vjere

krivim
dogmatskim tumacenjem. cinilo se to otricno da se vlasti
Zeljan pojedinac i skup oko njega izdignu iznad BoZlje moii.
Dogmatici su vlast takvih vlastodrZaca tumacili
da je tako
Rog odluiio da bi narodne mase prihvatile takvu
nepravednu
odluku.

Ali

uzimamo na primjer izvorni islam. Objave u Kur.anu

direktno upuiuju da Bogu pripada sva vlast, da je On posjed_

nik svih materijalnih

dobara, da On sve zna, da je tu vlast,

bogatstvo i naucna saznanja Bog dao covjeku, svom
zastupniku na zemlji. Jedino iovjeku, za razriku od drugih zivihbica

i stvari, udahnuo je Duh. Na osnovu

toga dao mu je potpunu

slobodu odlucivanja, takvu slobodu da ,Eog neie mijenjati
stanje ljudi, dok oni sami u sebi ne izmijene svoj odnos
prema
Njemu< (Kurhn). Nadalje, kurhnske objave jasno govore
da su
svi ljudi BoZija stvorenja i pred Bogom jednaki. Svima pripa_
da vlast, bogatstva i tekovine nauke. pri tome traZi
se da se
sve to koristi za socijalnu pravdu ne gledajuci na
rasnu, kla_
snu, nacionalne i ostale razlike.
Vjerski dogmatici udal.iavali su vlast od naroda, kao plodo_

82

dostignuca nauke. Izmisljali su sve moguinosti da

rlimenzije socijalne pravde ne koriste narodne mase nego pojerlinci. Od tih pojedinaca stvarani su takvi ekstremi koji su
vc rada

q'usili progres

i koiili

hod demokracije.

upuiuju da covjek, zastupnik Bo1lii na zemI.ii, svoje zastupnistvo treba da obavlja drZeci se BoZijih uputa,
odnosno da se ostvari harmonija Livota u miru i pravdi, kako
Ilog zapovijeda. Po objavama se vidi da u svakom poduhvatu
treba da se traZi prethodno cilj, i ostvaruje se ako je druStveno
koristan. Nisu na to raiunali, na primjer, oni koji su nuklearne izume doveli do mogucnosti da uniSte Planetu i covjeianstvo. Sada kada ih imaju mnoge drzave, traZi se da se cilj
promijeni ili da se ti izumi uniSte. Prisiljeni su da takve odluke o novom cilju donose na demokratskim nacelima, dogovorObjave Kurhna

no, da svako pristane.

4. Svevremena svjetlost islamskih izvora

Izvorna vjerska opredjeljenj a tr aLe da savremeni svijet ureduje druStvene odnose u svim krajevima svijeta primjenom
korisnih, demokratskih nacela. Koristeci civilizacijska dostignuca islamizirane Spanije, Francuska revolucija je proklami-

rala slobodu, jednakost i bratstvo kao osnove u demokraciju

svijeta. Znano je da su nosioci svih zala na juZnoslavenskim
prostorima u dvovjekovnoj boSnjackoj i opie balkanskoj povijesti ideolozi i izvrsioci nehumanih ideja. Kao i u Evropi. Oni
su pokuSali da uniSte duhovne tekovine ljudske baStine. StvaralaStva tih tekovina koristila su za unistenje ljudskog roda

koji ne pripada vladajucoj rasi, naciji, klasi i religiji.

B3

Vladajuie rukovodstvo komunista Srbije

i Crne Gore sa u
ovom naSem, krvavom vremenu, genocidom,
cetniStvom. uz
generalsku staljinisticku kliku pripremljenu
od ranije vraca
nas na historijska zbivanja dosadaSnjih
genocida prema Bo_
Snjacima i ostalim.
Kada su Turci osvajali Balkan i podunavlje,
na tom prosto_
ru Zivieli su i oni Slaveni koji su se odupirali
utjecaju Rima i
Carigrada. primili su islamsku vjeru
i savremenu arapsku
islamsku civilizaciju. Saznanja iz te civilizacije
upuiivala su
ih na izgradnju veiih naselja u kojima se ubrzano
razvljaro
zanatstvo i trgovina povezana sa ogromnom
turskom imperi_
jom. ovo ne iskljucuje moguinost
da su se neki slaveni kato_
liike i pravoslavne vjere, kao i neki doseljenici
iz Turskog
Oarstva, naSli medu islamiziranim Slavenima,
bogumilima, a
narocito onima koji su nazivani krstjanima.
Historijski doka_
zi upuiuju da to nije radeno prisilno. Ti dokazi
ukazuju na to
da su iz Carigrada porodice Skolovanih
Slavena sa svojim
zadtZbinama {vakufima) obogadili kulturnu
baStinu BoSnja_
ka. Sokolovii, Cuprilii, Kukavica, Gazi Husre_beg
i mnogi
drugi islamizirani Slaveni gradili su kulturu
BoSnjaka, Mu_
slimana opienito, a ne Turaka. Ta muslimanska
kultura je joS
vidljiva po prostorima i gradovima Dalmacije
do Splita, Like,
Udbine, Slavonije, Beograda, TJZica,
NiSa i ostalih mjesta
Srbiie, Kosova, Makedonije, Crnogorskog
primorja od Ulcinja
do Herceg-Novog i drugih mjesta. Ta
muslimanska kultura
imala.ie mnoStvo dZamija (u Beogradu preko
dvije stotine) u
kojima se nisu Bogu molili samo Turci,
nego i cistokrvni
Slaveni, koji su se posljednji odrekli
svoje slavenske vjere i
B4

vjeru (uostalom, kao i Slaveni katolici i pravo:;ltrvci), monoteisticku vjeru. Ona je doSla na Balkan i Podurrrr,vlje iz >tudinskihu prostora Azije kao i krSianstvo.
I)Zamije i ostali spomenici ranijih vremena gore navedenih
rr.jesta nisu spomenici turske nego kulture islamiziranih Slavcna. Gradene su po uzoru stvaralaStva takve civilizacije kojl je u srednjem vijeku preporodila Evropu i izvukla je iz
inkvizitorskog ludila. DZamije su, kao i hriSianske crkve, nilile iz istog ,,tudinskogo azijskog prostora. I u jednim i u drugim se upucuje molitva jednom te istom Bogu, upuiuju ih
Slaveni koji govore istim jezikom, Bogu koji im je naredio da
su svi Njegova stvorenja i da iive u miru i pravdi. Pravda nije
rrbijanje susjeda, pljackanje i paljenje njegove imovine, protjePlirnili

,,tuduu

rivanje sa ognjiSta na kojem su njegovi preci Slaveni naloZili

prvu vatru joS u VI. st. n.e. skupa doseljeni sa precima Slavena sa kojima sada Zive zajedno.

Nezapamini genocid nad Muslimanima potjece od onih dana kada se Hrvatska a zatim Srbija oslobadala od turske okupacije. Tada su se islam i Muslimani pogreSno pokuSali da
identifikuju sa Turcinom. Nije se poSlo od toga da ih je islamsko uienje Stitilo od petstogodiSnjih turskih vlastodrZaca i
asimilacija, a da su BoSnjaci vjerovatno najutohtoniji Slaveni.
Generirana je idoelogija o >Velikoj Srbiji., gdje moZe da Zivi

to pravoslavne vjere. Takva srpska zemlja se

zamisljala od Triglava do Soluna i od Budima do Jadrana.
Prvi su doSli na red Muslimani koji su Zivjeli u Srbiji, kada je
oslobodena od Turaka. Njih je nestalo kao i sve njihove kulturne baStine, jer nisu bili Srbl, jer nisu bili pravoslavne vjere.
samo Srbin,

B5

b) GODINA 1913 - POCF]TAK JUZNOSLAVENSKOG

Srpski ekstremni vlastodrSci svoju velikosrpsku

ideologiju
uklopili su u Krfsku deklaraciju. Jznevjerili
su ideju jugosla_

venskog iedinstva

tom programu se izmedu ostalog navodi: ,S toga se Srbirrra nameie danas prva i osnovna duZnost da stvore i organiLJ

RAZJEDINJENJA

sveli je na velikosprstvo. Narodi Jugosla_

vije 1918. g. umjesto oslobodenja i ujedinjenja
dobili su poietak
razjedinjenj a' Ne demokrat ski velikosrpski
vlasto drsci zasjeri
su na politicke, ekonomske i vojne poziclje
koje su guSile slo_
bodu, a eksploatirale ekonomsku snagu
ostalih naroda. Ako
bi se neko usprotivio, taj je nestao pa makar

i javno u jugosla_

venskom parlamentu (ubistvo politiikih

rukovodilaca Hrva,t_
skei. Tako je doSlo da vojna sila, u koju je

narod uloZioogrom_
na dobra, nije branila narod 1g41. godine. Njeni
generali su
digli ruke precl okupatorom za par dana ratnog
haosa, pro_
glasili zemlju truhlom Jugoslavijom i sa kraliem petrom
II.
pobjegli iz, zemlje. Oni generali koji nisu
uspjeli pobjeii, upre_
gli su se u direktna kora okupatora, nosilaca
tasisticke ideologije. Pukovnik DraZa Mihajlovii se izdvojio
da prikriveno,
indirektno sluZi istom faSistiikom okupatoru. pokuSao
je da
zavara rijetko prevarenu englesku diplomaciju
da bi

igrao na
dvije karte. Ideolozi 1og pukovnika, osvjedoieni
uienici Gasai ostarih ideoroga velike Srbije, da bi zacl0voljili Hi'er'vu
'ina

zalnisari da se Jugctslaveni medusobno istrjebljuju,

kako bi ih
on mogao lakSe da utamani kao nearijevce,
odnosno Slavene,

napravili su program koji nosi naslov uHomogena

Srbija<. Objav_
ljen je 30. 6. 1941. g. Ideolozi-savjelnici
DrazeMihajloviia tada
su bili Stevan Moljevic i Dragisa Vasic.

B6

;:ir.iu homogenu Srbiju koja

ima da obuhvati celo etnicko po-

rllucje na kome Srbi Zive.n

avgustu 1941 g. DraLa Mihajlovii dopunjava program cetr,ickog pokreta u kome stoji: ,Pripremite se da bi u danima
[J

rloma mogli

izvrSiti ove akcije:

b) omediti de fakto srpske zemlje

i uciniti

da u niima ostane

srpski zlvalj;
v) posebno imati u vidu brzo i radikalno iiscenje gradova I
rrjihovo popunjavanje sveZim srpskim elementom;
g) izraditl plan za eiscenje ili pomeranje seoskog stanovni-

:;amo

rj{va sa ciljem homogenosti srpske drZavne zajednice;

jedinici kao naroditoteZak problem uzeti pitanje

lnuslimana i po moguinosti reSiti ga u ovoj fazi.u
Prema tome, muslimanski Zivalj je trebalo pobiti joS u toku
[)rugog svjetskog rata. Dana 20. 12. 1941. g. u instrukcijama
I)raie Mihajlovica piSe:
u4) CiScenje drZavne teritorije od svih narodnih manjina i
nacionalnih elemenata.
5) Stvoriti neposredne zajednicke organe izmedu Srbije i Crne
d) u srpskoj

Gore, kao

Srbije

rnanskog Zivlja

Slovenacke, ciScenjem SandZaka od musli-

Bosne od muslimanskog

i hrvatskog

Zivlja.<

Prema ovoi DraZinoj direktivi, Hrvati u Rosni trebali su da

u toku rata doZive istu sudbinu potpune likvidacije kao i Bo-

Mihajlovii piSe DraZi >ReSili

smo se neprijatelja. Ubili smo 5.000 Muslimana u Foii i GoraSnjaci. ObavjeStajni kapetan Sergej

Zdu<.

87

Komandant Zaharije Ostojic daje pismenu

direktivu: Ovo
likvidiranje - ubijanje ima biti iskljucivo kamom
- koljite jer
treba Stediti municiiu<.

vladirnir Dedijer, publicist, ucesnik rata u stabu rukovod_

stva partizanskog rata, dugovremeni clan

Raselovog sutla,
nakon prikupljania podataka konstatirao je
da su Muslimani
narod koji je u toku Drugog svjetskog rata
stradao viSe nego
drugi evropski narodi s obzirom na broj stanovnistva.
u to
vriieme niemaike vlasti izvjestavaju iz Bosne
Himlera u lrlje_
maikoj da ima 210.000 izbjelica Muslimana iz istoine
Bosne,
'l'akvi zlocini su se poiavljivali u krstaSkim ratovima
sred_
njeg vijeka, u genociclu doseljenika protiv
americkih

starosjeclilaca' sravr:nski nrrrodi su ga doZivljavali

starno u prisilnom

nastojanju da prihvate drugo vjerovanje, Sto

nije iinieno na
Balkanu za vrijeme turske vladavine, jer je
to branila islam_
ska civilizacija na osnovu nputa uzviSenog
Kurhna.
cJ

BORBA PRO'|IV S.|ALJINIZIMA U,I,I,].OVO.I

JUGOSI,AVI.IT
FaSizam je u lJvropi kapitulirao g. maia
1945. godine. poslje_

dice rata bile su uZasne. Razoreno je gotovo

s\,_e u ranijem
ekonomskom razvoju, a u znatnom broju poubijano
ljudstvo
sposobno za rad. pobiednik u Jugoslaviji
nije se opretlijedio za
demokratsko d nrstvo. Nametao jet prikrivenu
staijinizaciju druStveno g

u rexl cn.j u,.

Sproverlena j e nacional i zarlijaindu strij

e, b a_

naka, plodnog pol.ioprivrednog zemljiSta, zatim

trgovine, poslovnog i stambenog proslora u gradovima.
Otkupnirn miera_

BB

rra na selu uzimao se gotovo sav r.iSak poljoprivredne proi'rvodnje da bi se prehranilo gradsko stanovnistvo, koje se narllo povecavalo emigraciiom sa sela, iesto i prisilnim mjerapolitickim slobodama nije bilo ni govora. Jednopartij'rra. O
:liim sistemom guSena su sva narodna prava odlucivanja.
1.

Po mieri

tehnologiji Moskve

U djelovanju razgranate mreZe obavjeStajne sluZbe,

iiji

su se

rukovodioci Skolovali u Moskvi, naSli su se u zatovrima oni

itoji bi mogli da budu buduci neprijatelii zemlje xadnieke dik-

u politici i ekonomiji. Umjestcr

f'aSistickog ostvarivao se staljinistiiki totalitarni relim. Za
:;voje staljinisticke cistke taj reZim ie traZio osnov u razlicitirn
lrolitickirn opredieljenjima onih koji nisu bili u toku rata za
:rtaljinizam, a nisu postali clanovi Komunisticke partije, sto
iju masovno koristili DraZini ratni genocidni cetnlcki zlocinci.
Komunisticki vlastodrSci izvrSiii su teZak genocid nad bosanskomuslimanskim narodom. Kada su im u toku rata trebale muslimanske mase radi bcirbe protiv faSizma, priznali su
lm kroz stoljeia dokazani etnicki identitert, a odmah poslije
rata su ga ukinuli. U toku Drugog svietskog rata taj narod je
lature<. Kopirao se staljlnizam

imao ime Muslimani, a poslije rata su se morali zvati Srbin

flrvat, a malo posllje ,,Neopredijeljen<, naistraSnije

dogodili pripadniku iednog narocla.

ili

Sto se moZe

Ignoriranje i Boiniaka i njihovag doprinosa antifaSistiCkoj

borbi
2.

U antifaSislickom pokretu u Jugoslaviji poginuli su mncigi,

B9

a u grobove nosili su imena i kulturu koju im je prenijela

kroz

mlijeko boSnjaika majka, Muslimanka. Mnoge od niih ruko_

vodstvo tog pokreta je proglasilo herojima. Neki su i Zivi

dobi_

li titule heroja. Historija ih vei sada pita gdje su bili kada

se

Musliman proglaSavao >Neopredijeljenu ako nece da bude

veli_
kosrbin ili velikohrvat. Muslimanima su u antifasistickoj
borbi obecavali slobodu svih ljudi i naroda, a ne diktaturu utopizma koja je negirala boSnjacki, muslimanski identitet.
Vec tada lg4b. g. velikosrpski program unijet je u
sve strulc
ture novih srpskih vlastodrZaca. Neobjektivno bi bilo da se
to
kaie za one koji su iz slijepih idealnih pobuda slijedili ciljeve
utopizma. Ali narod kaie da svaka ptica svome jatu leti.
se

vraiaju kroz genocidne varvarske poduhvate na

Sada

Bosnu,

BoSnjake, Muslimane.

r;rrici

i tako umanjenih

posjeda tretirani kao kuluci

nn gotovo sve prinose od poljoprivrede

U ostvarenju ciljeva staljinistiike revolucije, komunistieko

rukovodstvo Jugoslavije imalo je osnova da sva politicka
opre_
djeljenja, a prvenstveno ustaSa i cetnika, podvrgne osudi
i
likvidaciji. Mnogi bivaju osudeni kao njihovi saradnici ili simpatizeri. U tom vrilogu staljinistickih cistki naSlo
se i mnogo
onih, naroiito u Bosni i Hercegovini, koji bi mogli da budu
vjerski ili politiiki protivnici u sprovodenju >socijaristickog
staljinizma<.
U selima je izvrSena eksproprijacija najplodnijih zemljista
i
stvorena drZavna dobra (sovjetski sovhozi). Ograniceni
su po_

sjedi zemljoradniekih domaiinstava na 100 dunuma u ravnicarskim predjelima, a na 1b0 dunuma u brdskim, ali su vla-

90

stocarstva. Adminis-

nisu izmirivali obaveze prema

ol,kupu kao i oni koji nisu htjeli da pristupe seljaOkim radnim
1r'ativno su kaZnjavani oni koji

;radrugama.
Takoder su administrativno kaZnjavani na visegodisnje kairne zatvora bez Zalbenog postupka i tzv informbirovci. Upucirrani su u logore, kao Sto ie Goli otok i sl. 'lo se deSavalo kada
1r' Staljin namjeravao da i Tita, kao i njegovog prethodnika
(iorkica, poSalje u Sibir i skrati za glavu. Ranije upoznat sa

Staliinovom praksom, Tito je odbio proSetati preko Dunava do

liukureSta na sastanak rukovodiiaca Informbiroa. Zato je bio

lrrimoran da na desetke hiljada naiZeSiih svojih ratnih drugova, koje je godinama ucio pjesmi: ,,Ej, Staliine, bravo, bravo,

strpati u logore smrti. Tada su se u

komunistickom rjecniku eule i rijeci demokracija i sloboda.
Tito je vjeSto koristio kapltalistiiki blok tada podijeljenog
svijeta da za Jugoslaviju dobije mnogo dolara. Tako ih je usrnjerio na Zivot parazita i ogromno naoruZanje srpske armije.
Ona mu je posmrtno obezvrijedila grob sa partijskim i generalskim kadrovima Srbije, koie je sam u toku Zivota odabirao.
Tim oruZjem ruSe sve Sto je izgradeno ne samo kroz Titovo
vrijeme, nego i ono Sto je stvorila dugovjekovna kulturna baStina, izuzev Srbije i Crne Gore, gdje su prevarom i kradom
privukli to ogromno naoruZanje. Tim naoruZanjem ruSe i mnogobr"ojne rezidencije u kojima su sa Titom ispiiali kahvu, kada
su, kao ateisti i internacionalci, priiali da im je na srcu svaki
narod kao i srpski, a muslimanski kao najautohtoniji >uz dusve Sto radiS imaS pravo(,

3. VjeSte Titove igre

i uzimali

9t

Su prirastaoq
br o

izdrl,ali

jer su na prostorima gdje Zive Muslimani

hra_

neprij ateljske ofanzive.

4. Bosna kao

Alija Sirotanovic

Oni koji danas odlucuju i rukovode ubijanjem i ruSenjem

nisu nista pridonijeli stvaralastvu. Zivleti su parazitskim Zivotom sa rukovodecim prvenstveno crnogorskim vrhunskim
politicarima i generalima. zemrjrt su gradili Arija sirotanovic

njemu sliini. Dok je on kao najveci rudarski udarnik pred

smrt bio vise gladan nego sit, doile se u puli kod Rijeke napra_

vila takva vila za srpskog generala Mamulu za koju se moglo

napraviti nekoliko dobrih tvornica. Racunal0 se da ie i Rijeka
sa Pulom uci u Veliku Srbiju, kako je joS DraZa predvidio.
T'akvih Mamula bilo je mnogo. Ti vrhunski rukovodioci, vise
neSkolovani a manje na brzinu doSkolovani, komplicirali
su
rukovodenje tako da je trebalo velike strucnosti da se dode do
ovoga - Sto je izgradeno, a sada se ruSi.
BaScarSija u Sarajevu je ruSena odmah poslije Drugog sv_
jetskog rata po Zelji predsjednika grada sa kvalifikacijom
bri_
jaea, jer mu je bila arhaicna. Ista takva BaScarSija
se ponovo
gradila, jer je turist Zerio takvu Bascarsiju uz Begovu diami-

ju. Sada po nalogu i Leljama velikosrba sruSeno je ono Sto

se
gradilo i cuvalo stoljecima.
Komunistiiki vlastodrsci su nacionarizirari sve sto
ieizgra-

deno. Svu stambenu izgradnju

ukrjuiili su u drZavno vlastniStvo. IVa taj naiin obezbijedili su svoje ugodno i luksuzno
stanovanje. Sredstva su obezbijedili zaradom radnih ljudi, umje_
sto da im povecaju primanja, a da sami rjeSavaju stanovanje.

92

Nacionalizirana je plodna zemlja oko naselia i gradova i svu

lrrigu izgradnje stanova preuzela drZava. GuSena je privatna

inicijativa. Tako su rukovodioci dolazili do cetverosobnih i

peterosobnih stanova sa dva ili tri clana porodice. O njima je
vodila brigu drZava uz neznatno placanje kirija koie nisu mogie da pokriju ni osnovne troSkove stanovanja, nego se dotirale iz dr1avnih sredstava. Gradene su posebne luksuzne vlle za
vrhunske rukovodioce i generale. Za njihovu djecu obezbijerien je poseban tretman dodjele stanova. Ostatak izgradenih
stanova su dodjeljivali svojim poltronski opredijeljenim birokratama.
5.

Titovi teledirigirani planeri

Kada danas govorimo o prijedenom jugoslavenskom putu do

1980. i posljedicama poslije te godine, ne mogu se Titu pripisati netacnosti njegovih kadrovika, koji su pred novim politickim kombinacijama i izvazovima presvukli odore. Titovom
vremenu, gledajuii sa kratke historijske distance, ipak treba
priznati sljedeie:
organiziran otpor faSizmu u Jugoslaviji, da bi komunisti u
potpunosti prisvojili antifaSisticku borbu;
1.

2. proSirenje

ranijeg drZavnog prostora, da bi uZivao na Bri-

onima;

iako ograniien, privatan posjed zemljoradnika, Sto je dovelo do toga da radni ljudi u gradovima nisu gladovali kao u
Istoinom bloku, gdje su nacionalizirani svi zemljiSni posjedi i
pretvoreni u drZavno vlasnistvo;
3.

4. vjeStom

manevriranju u cuvanju svoje vlastodrZacke fote-

93

lje spram Staljina i na osnovu toga koristenje sredstava za_

padnog kapitalistickog bloka;
5. postepenom otvaranju komunikacionih veza sa inostranstvo gdje je naSlo zaposlenje preko milion Jugoslavena, i oZivio

,nunistieko druStvo, koje treba da ostvare oni radniiki rukor,odioci koji ce ruSiti i mijenjati proSlost eksploatatora, te zarnijeniti iak i svijest ljudi kako bi se pretvorio fizicki rad u
umni. Tako )svjestan( i >>uman< covjek mogao je samo otvarati

jugoturizam;

usta; uvjetovana priroda, bez fizi1kog rada, nudila mu je Zivot

ukljuienje Jugoslavije, nesvrstanom kombinatorikom i dru_

gim politickim potezima, u svjetska zbivanja;

l<roz strojouredaje napravljenog robota!

djelomican uspjeh u industrijalizaclji zemlje, uz koristenje

preZivjele tehnologije;

iivotna praksa je dokazala da su odbacene sve Marksove,

Lenjinove i Titove utopizirane zajednice - jer nisu bile zasnovane na ljudskim slobodama i socijalnoj pravdi. Bez takvih

6.

7.

u llcnom nastojanju da se savezna sredstva ravnomjerno

troSe do republika i brizi da se nerazvijeni pomaZu, a naroclto
kod elementarnih nepogoda;
9. u Zelji da se vlast pribliZi narodu ali samo do republickih
rukovodstava, koja su guSila slobodu i narodna otllucivanja.
Tito se, medutim, cvrsto drZao neostvarive utopisticke ideo_
logije, koia primjenjuje totalitaran ekstremizam: jednopartij_
ski sistem, vladanje jedne klase, koja omogucava reZimu vlastodrZaca da eksploatiraju tu klasu. stvaralacka clobra i bogatstva ulagana su u liino bogacenje parazita despotskih vla_
stodrZaca, njihove birokratiie i parazita u Armiji. Armiiske
parazite su nazvali joS i narodnim. Bila je to narodna armiia
po tome Sto je sisala ekonomsku snagu svih naroda. Istovre_
meno su je pripremali da poslije Titove smrti ubija ljude, ruSi
i pali imovinu drugih naroda Jugoslavije, da bi se ostvario
program genocidnolaSistiCke, cetnicke ideoiogil'e >svi Srbi u
8.

U istom stoljecu u koiem se pojavila Oktobarska revolucija,

sloboda nema slobodne inicijative ko;'a svojim pojedinacnim

naucnim

ekonomskim radom stvara bogatstvo.

Po izabranim vrhunskim

Titovim planerima, razvijalo se i

.iugo-planiranje. Tako isplanirane mudrolije skrivane su u zapecacene kase. Bojalo se da ih ,,kapitalistiiki agentu ne otkrije

nja kadrovskih pitanja, 'l'ito se grCovito driao ideoloSkog mar_

ksistickog naiela da se ltrokrterskom revolucijom stvara ko_

zamijeni za trZiSnu ekonomiju. Ranije smo naveli da su, u

Bosni, ruSene pruge, jer je buducnost navodno bila u nafti koja
se lstraZuje u Semberiji. Mnogi seljaci u krSnoj Hercegovini
odleZali su dugo u zatvoru jer nisu unistili koze, od kojih
jedino Ziye, a planer je naSao i ozakonio da su koze uzrok Sto
nema praSuma po Dalmaciji i Hercegovini, koje su potrebne
za plovne objekte jadranskih luka, da se postigne plovidbena
moc nekadaSnje Venecije, a baS ona je sa tog praSumskog
podruija gradila svoje lade. Nakon 40 godina, u tim krajevima narod se pita: Koza nema, a rastinje ostalo isto?!
Planiralo se da ondje gdje u trZiSnoj ekonomiji radi jedan,
rade dva i viSe. Kako ih u gradovima niie bilo toliko, uvlacilo
se sa sela, vecinom prisilno. Seloje ostalo bez sposobne radne

94

95

jednoj drZaviu, bcz ikog igd.ie drugog

i clrukdijeg. Kod rjeSava-

snage a novopeeeni gradani stvarali navihe da se ne vracaiu

na selo. Povrce i voie I plodne oranice sa muznim kravama

oko gradova uniStavani su da bi se na njihovim mjestima

izgradili stanorri za te dotjerane seijake. Svi, pa i oni koji su
ostali na selu, upotrilebili su i prinudne mjere na fakultetske
profesore, preteZno druStvenih nauka marksistickog smiera,

da im sva djeca zavr5avaju fakultete bjeZeci od Skolovanja

tehnickih kadrova. Nicali su fakulteti kao pecurke. j<ao i fa_
kultetski profesori, docenti, asistenti. Sreca je bila da se.lito
otvorio prema vaniskom svijetu i mnogi nadoSe zaposlenje u
inostranstvu.
Planer ie iBao od grada duboko

u seljaiki

Zivot. Na platou

KupreSkog polja, po uzoru na sovhoze Sovjetskog Saveza, iz_

gradene su Stale za smjeStaj ovaca na dva sprata sa kapacite-

tom od nekoliko hiljada ovaca. po nalogu prvog vlastoclrSca

Bosne i Hercegovine, u ranu zoru bloklrane su jednog dana
ovce vlaSiikih oviara kod Travnika,. Ovce iuvene po pasmini
nasilno su prebacene na Kupres. Malim papcima hiljade ova_
ca okcr Stala napravile su kilometarski glib. ,lo ie izazvalo
oboljenje papaka i uginuie ovaca. VlaSickim ovcarima nlje
data nikakva naknada, jer su ,,kuluci<. Nije im pomogla ni
posjeta Kabinetu prvog vlastodrSca Bosne i l{ercegovine, ni
kada su donijeli potvrde da su u toku rata dali gotovo sve
ovce za ishranu partizanske vojske, gdje je i Tito proveo oko
mjesec dana. VlaSiiki oviari su samo slegli ramenima. Mdjeli
su da im ovce nisu mogle ni da pasu travu na VlaSicu ler je
glavni predio VlaSica uzelo pol.joprivredno clobro sa 4.000 ovaca! Tu je nekada i sa paianta oko VlaSica u ,,truhlom kapila_

96

lizrru< paslo

2110.000

lrio zaduZen za

ova,ca po popisu Sumara

iz

79:lg.

g.koji je

laplatu palsarine"

Ka,snije je taj planer isplanirao da se treba oploditi vjestac-

I'i vlaSicka ovca, ili s drugim pnsminama, radi runske vunc"

lzvrseno je oplodav:lnje, ali je glava janjadi ocl tog ovna bila
ncsrazmjerna u utrobi vlasickih ovaca" koje su takoder uginuic. To je vrSeno prisilno

masr;vno i, naravno, itcz prethodnih

rspitivanja.
tJspomeno na te vrijedne vlasiclke gorStake vracaju nas u
i iesen 1992. g. l{isu se smjeli pojar.iti na VlaSicu, jer su

l.icto

oni KraiiSnici sa svojini sinovima, koje su godinama hranili u

troku Drugog svjetsl<og rata, predl.odeni celnikcim Crnogorrern, zauzeli sve obronke VlaSicla

sa oruZjem, kcrje irn

.le

Tito

po'lravniku tu sirotinju
njihovu djecu. RuSe sve Sto je sazidancl, pa i tvornicu u
Novom Travniku, do juier Pucarevn (po njegovom izabranorn
f{rajiSniku). Cvile djece, cvile l}oSnjaci llrvati a poneki i Srbin
u Travniku i LaSvanskoj dolini. Tu jer na deseline hiljada prontrbavio od travnicke slrolinje, ubijali

l,.ieranih Bosnjaka

iz Prijedora,

Sanskog Mr_rsta, Kljuca, Ko-

1or-VaroSi, Donjeg Vakula, Banje Luke, .Iajca, zavlzrsickih se-

la, bez odrasle muske snage, koju su Srbl diielom poubijali na

lrucnom pragu, :r djjcllom strpali u logore. Maktljetnice sn osta-

vili

zatim ubijanje. Svi prognanici priiaju o

inasovnom ubijanju, silovanju, odvorienju neubijenih u logore,
pljacki i paljenju" 'fito im je gradio tvornice da se oduprtr
za lZivljavanje,

a,

staljinizmu. Rrane sada staljinizam,

lljtlerovom receptu.

ubijaiu i rascljavaju po

Lord Karington se pirao kako je nad njima vladao'l'ito. Od-

97

govor je jasan. Tito je bio dugo u Sovjetskom Savezu i bio

ukljucen u staliinistieke cistke" Upoznao se kako se odabiraju
>revolucionarni kadrovi<, a zatitn Salju u Sibir, Sto je Tito za_

:itvovali vrhunski predstavnici gotovo ciielog svijeta tada su

lrievali: ,,DruLe Tito, mi ti se kunemo, da se tvoga puta ne

mijenio Golim otokom. Sve se odvijalo po ustaljenoj staljini_

stinkoj praksi nepovjerenja, a zatio't odbacivanja i likvidacije.

Medutim, neposredno iza 'litove smrti, skinuta je gvozdena

sikrenemon.

Na poloiaje su postavljani oni koji kroz nehumane postupke

zavjesa sedamdesetogodiSnjeg zbivanja u zemlji. Otkriveno ie

da je zavjesa skrivala druStveni haos i materijalni krah. t da

dokaZu da najvise mrze klasnog neprijatelja, a skidaju kada

iskrsnu oni koji dokaZu da su joS r,,iSe od njih mrzili tog

'lito ustane iz groba, konstatirao bi cla je preteZno za rukovodece kadrove i u Partiji i u vlasti i u armiji odabrao gore od

neprijatelja. u skrivenim kadrovskim fiokama ilanovi partije

su dijelili se na
"koliko je partijan<, odnosno koliko mrzi klasnog neprijatelja. Nepovjerenie ie vladalo medu svima. a medu
clanovima Partije najvise. Sto se islo prema vrhu, nepovjere_
nie je bilo veie. SuZavao se broj rukovodecih fbtelja a poveia_
vao broj onih koji najvise mrze klasnog neprijatelja. Da bi se
zavarale rnase, izmisljeni su izbori, kako bi se zaokruZio onaj
koga na

listi odredi predsjednik Komiteta. prislo

se

i konkur_

sima za radna mjesta. Redovno se traZi_lo da kanclidat ima

>moralno*politicku podobnost<. To je znacilo da je clan partije.
Ako nije, onda pada u votlu najvisi moral i najveca strucnost.
6. JNA

je (i) Titovo dlelo

llukovodenje armijom bilo je u .l.itovinl rukama od oslobodi_

lerikog otpora u Drugom svietskom ratu pa sve do njegove

smrti. I posljednji generali i oficirski kaclar, koji sada ratuju i
ruSe, odgajani su

kroz'litovu Partiju i

u Bkolama
ili ime nekog heroja. Svi Titovi kadrovi do
njegove smrti pjevali su: ,Zivot damo, a .Iita ne damou i uMi
_(kolovani

koie nose Titovo

najgorih.

Tito je bio slavoljubiv eoviek. Odbaeenima oko sebe, doduSe,

za razliku od Staljina, nije skidao glave, ali im niie ni praStao.
Sve to potvrduje odbacivanje svih (osim Kardelja) koji su bili
u prvim redovima sa Titom u toku antifaSistickog rata. Letieli su kao kruSke sa grana Dilas, Rankovii, GoSnjak, Hebrang,

Zujovic, Ribar, Koca Popovic, Orvenkovski, Tripalo i mnogi

drugi. Partija je to pravdala razlozima da nisu na njenoj liniji.
T'ito ruSi Rankovica jer su ga na banketu u Moskvi nazvali
'Iitovim nasljednikom. TadaSnji ambasador iz Moskve, Cvije-

tin Mijatovii, doletio je u Reograd da to kaZe Titu. Ambasador

t'e kasnije postao clan PredsjedniStva Jugoslavije. Morao je i
na Brionima oStro osuditi Rankovica, kada je ovaj spuSten do

obiinog smrtnika.
Kod smjene bosanskog rukovodstva jasno se vidi kakve su
se igre vodile. Da bi na vlast saveznih organa doSao Ovijetin
Mijatovic i Rato Dugonjic, a sruSili se jaii kandidati Flumo,

smo Titovi, Tito je naS<. Na n;iegovoj sahrani na kojoj su ude-

Karabegovic i Pucar, angazuju se dva muslimanska predstavnika Hamdija Pozderac i DZemal Bijedii i, hrvatski, Branko
Mikulic. Kada se igra zavrSila, onda se konstatira da su se

98

99

pravile greSke na raiun smijenjenih. poslije toga se smjenjuju

Mljatovii i Dugonjic, da bi u saveznu i republicku vlast zasjeli
Pozderac, Bijedic i Mikulic. Rijedlca ruSe velikosrbi u avion_
skoj nesreci, aPozderca misteriozno ubijaju u aferi,Agroko_
merc(. Ni Mikuliceva slava ne traje dugo. potiskuju ga u Bosni

navodnog stranog neprijatelja.

'fo ogromno bogatstvo za rat

ubijanja smjesta se nadohvat ruke armiji.

d) BORBA PROTIV STVARANJA V}iLIKF] SRBIJE

NA HISTORIJSKIM PROSI'ORIMA BOSNJAKA

antikomunisticke snage i upuiuju kao penzionera u lov na

medvjede kod Bugojna. Ustao je sa Zalbom da mu se poveia
penzija obzirom na narodne zasluge. Zalba mu je odbijena.
MaSinerija ideologije Velike Srbije raclila je sve vrijeme i do

Nisu cekali da narod osuSi ni sLrze za Titom, vec su u,

zavijenoj formi, otvarali vrata realizaciji programa Velike Sr-

Titove smrti, ali strogo prikriveno. Gurala je svoje istomislje_

nike i simpatizere, narocito u vrhunske poloZaje armije i parti-

je nauka. Sad nije vaZno koliko se i kakvih akademika odrice

Memoranduma, a narocito kada je doSlo do njegove krvave

je, i to sve ocitije kako se pribliZavao kraj Titova Livota. Srpski

vojnik bio je i njegov bracni drug, koji ce Titu zagorcati kraj

liti nakon smrti, dok se danas njeni Licani bore

za Veliku Srbiju, a ona za Titovo nasljedstvo.
Svi poloZaji u vlasti su dostupni drugima, ali Ministarstvo
Livota, a suze

odbrane (sekretar za narodnu odbranu) samo je srpski. Hrvatima se prepuStaju uzastopno tri predsjednicka mandata u
vladi (Planinc, Mikulic i Markovic), ali Sekretariiat odbrane

u srpskim rukama. Vojne akademije i vojna industrija

su preteZno srbizirani. Preko 80% saveznog budZeta ide za od_
branu. Nabavlja se savremena oprema, a posebno razvija raostaje

ketna proizvodnja. Pravda se to da nas ugroZavaju.susjedi i

velike sile, koje ukidaju i uniStavaju naoruZanje. Sve se to radi
pod vojnom tajnom. Da bi odbrana navodno protiv stranog
zavojeva(a bila kompletna, vojni srpski stratezi ranije su izmi_
slili svenarodnu odbranu. Sve opcine u cijeloj Jugoslaviji ogromno opterecuju narod, da se kupi sve Sto treba radi ubijanja

roo

bije. Poietak, za javnost, bio je Memorandum Srpske akademi-

oruiane realizaclje.
1.

DraZa kao podsjetnik u tehnologiji zla

IzvrSilac programa, Slobodan MiloSevii, nije trebao sastavljati program. Njega je vec napravio GraSanin kada je pobio i
protjerao sve Muslimane koji su stoljeiima Zivjeli u ,,uzoj Srbiji<. Imao ga je i napisanog od ideologa DraZe Mihajlcivica.
Imao je cak napisane DraZine instrukcije kako se ubijaju, pljac-

kaju i pale Muslimani. Imao je cak i pismene izvjeStaje kako

se to sprovodi. Imali su i taian teritorijalni prostor sa kojeg
treba da se pobije sve Sto nije >srpski Zivalj< i oiisti >teritorija<
od svih narodnih manjina, >>nacionalnih elemenatao, kako pise
DraZ,a. To je sav prostor Jugoslavije do slovenacke granice uz
to Sto su Makedonci vec tistokrvni Srbiu pa ih treba samo
preimenovati, da od Gligorova bude Gligorijevii. Ko je pokazao trunku kolebljivosti, taj je letio sa radnog mjesta, na ulicu,
kao na primjer oni koji su MiloSeviia doveli na poloZaj pred-

rot

sjednika beogradske partije, a nisu bili za to da postane predsjednik partije Srbije (Vasiljevic, Stambolic i dr.).
Kada su ocistili protivnike programa po rukovodstvima, onda
su preSli na sve zaposlene po medijskim kucama Srbije i vrho-

vima tzv JNA. Svi generali i oficiri koji nisu velikosrbi isli su
u prijevremene penzije, uz nagradu poveianja iina. Proveden
je i plan armijskih oblasti pa je sarajevska oblast prebacena u
Beograd. Imali su prednost Sto su njihovi drugovi, komunistiiki rukovodioci iz drugih republika, gledali da spase svoje,
pa su prihvatili da se izmlieni Ustav pokrajina Kosova i Vojvodine

i ukljuni u veliku Srbiju.

Potom su velikosrbi preSli na

raSciScavanje u drugim republikama

i pokrajinama. Prisvoje-

na su preduzeia drugih republika koja su se nalazila u Srbiji.

Imovina zagreba0ke ulneu npr. preSla je u srbijansko vlasniStvo, jer su to odluiili Srbi, samoupravljaci. Po tadaSnjim novi-

narskim izvjeStajima, ta je imovina vrijedila

150

miliona dola-

Ta.

2. Hitler

iz srpskog sokaka

Historija vec moZe MiloSeviia uporediti sa Hitlerom po monstrumskom krvoprolicu, po prevarama koje je Hitler u poietku
osvajaikog poduhvata u Evropi varao iemberlena, Staljina i
druge, sklapajuci sa njima ugovore o nenapadanju i vjeinom
. prijateljstvu a lstovremeno pripremao zlocine osvajaca. Novi
evropski Hitler ima viSe autentienih razvojnih faza u svojoj
monstruoznosti:

vara komunizam da se sa svim faSistickim zamislima

docepa poloZaja pred sjednika Komu ni stiike partij e Srbij e;

102

vara tu partiju

ukida je zajedno sa partijom ostalih

naroda slavenskog juga;

i provaljuje u trezore Narodne

banke Jugoslavije, krade jugoslavenske pare da bi ih upotrijebto za glasace na izborima;
-

vara drZavu Jugoslaviju

* vara pravoslavnu crkvu

da je pravoslavac iako je preclsjednik ateistiCke komunistiike partiie;

- vara srpsku drZavu, na iijem je celu, i kupuje vilu na
Dedinju, koja je po vrijednosti deset puta vrjednija po trZiSnim ciienama uz placanje za 37 godina sa inflatornim novcem, koju je mogao da plati za jednu mjeseinu piatu;

- vara Srbe i Albance, da on ne dozvoljava da se narod tuie

ni policijskim palicama, a odmah iza toga progiaSava izmiSljeno vanredno stanje na Kosovu i ubija stotine neduZnih
Albanaca;

- vara svjetsku i domaiu javnost da su Srbi ugroZeni - kako

bi likvidirao srre Sto nije srpsko;

- upuiuje
da,

svjetske monstrume, arkanovce, SeSeljovce

u saradnji sa svjetskirn

zlocincima

i druge

srpskom armijom

pod imenom jugoslovenska, ubijaju, ruSe, pljaikaju sve Sto niie

srpsko, da bi navodno zaStitio Srbe;

- vara zapadni svijet

da je socijalist a ne kornunist, a Zenu

ostavlja da se drZi komunizma, jer bi mogao da oZivi u Sovjetskom Savezu i da mu sacuva vlastodrZje kacla postane ponovo

ateist umjesto pravoslavca, a staljinist umjesto cetnika;

- vara da to iine drugi kada on ubija, pljacka, istrjebljuje
nesrpske narode na ogromnom prostoru i stvara logore mur:enja kojima on lieno dirigira.

to3

I najveci svjetsiri razbojnici mogii bi se pitati otkud mu tolika smjelost za takr,-e zlocine i podvale. Za,Sto se u srcu livrope
joS uviiek tolerira realiz:l,clja jetdnog od najvecih zloiina cov-

jecanstva, a da to usporeno i hladno posmatra Evropa i cijeli

sviiet?l Na televizijskim ekranima joS uvijek se r-ide svakodnevno oni koji su se skupa sa njim kao kornunisticki rukovo-

dioci sporazumiievali kakva ce da bude ,Iugoslavi.ia, dok

on, MiloSevic, pripremao za kvoproliie.

se

Kratko podsiecanje na Hamdiiu Pozderca i ,>,4grokomerco

IJ PredsjedniStvu Jugoslavije 198ti. godine trebalo je da st,.
mijenja predsjednik Bosne i Herr:egovine koji bl odrnah bio i
3.

predsjednik Predsjednistva .Iugoslavije. Bosanskohercegovadko

rukovodstvo odlucilo je da to bude Harndija Pozderac. Vrisnuli

su programeri velike Srbije. Cosiceva bratiia sa operativcem,

predsjednikom Komunistiike partiie Srbije MiloSevicem, ra-

zvila jevec raniie na sve strane barjak velike Srbiie. T'rebakt je

da se onemoguci da taj ljuti protivnik a neposluSni Musliman
zauzme poloZaj vrhovnika zemlje i arrnije. U Beogradu je srniSljen program njegove likvidacije, a povjeren je osvjedoienirn
velikosrbima u Bosni. Celnik ie bio Nikola Stoianor,ic, bivSi
predsjednik Oentralnog kclmiteta Saveza komunista Rosne i
Hercegovine, a zalim generalni sekretar Oentralnog komiteta
Sar,eza komunista. On se u to vriienle grcevito borio za pouovnu poziciju na vlasti ier se ustanovilo da je izgradio ogromnu
prlvatnu vilu na moru u Neumu kroz koriStenie drZavnih kredita uz neznatnu inflatornu otpltrtu. Saradnici su se naSli u
Milanu Uzelcu, tadaSnjem prc.ds.jerdniku []entralnog komiteta

lo4

Sal'eza komunista Bosne

Hercegovine, Raifu Dizclarevicu,

inostranih poslova u vladi Mikuliia, koji je

tad:r ministru
vitiio da bi niemu pripao taj predsjednicki poloZaj, ier su niegove beogradske karakteristike bile uposluSan ieo. politicka
likvidacija Pozderca preko unistenja >Agrokomerca< nije vodila racuna da se ruSi naiod Cazinske krajine koji je imao tada
zaposlenih 2,57o radno-sposobno{ stanor.nistva, dok je prosiek Srbije iznosio 27%. A u ,Agrokomercu( je bito 50% ztrposlenih Srba i llrv:rta! Uporno se traiilo Pczderrcer.o korlstenje
imovine ir liine svrhe i utjecai na kreditiranje razvoj:r ovog
kombinata. ltezultat je bio ltrarntiiiina smrt {>x_rrkavanjem<, kako je to rekao bral mu tiakija)l
'Ib podlo mesetarenje betogradskih boraca za produZenje vla,
stodrZacke, komunisticke moci kroz veliku Srbiju svodi se na
to da je oupad u platni fondu bio saino prijestup {inansijske
discipllne u haotiitrioln stanju prezaduZene zemlje, zasnovane
rra sistenru viasti kofi se kroz ulopizam samoupravnog socijalizma, brrrio da potitinki I pril,rednim refclrmama izvede zemlju iz staljinistickog haosa u svijet demokraciie i trZisne ekonomije. To niie odgovaralo u Srbij'i i staljinistiiko-ietniikoj
vladajuioj oligarhiji Llosni, jer je svoj program clstvarenja velike Srbl.io zasnivalu na, ruSilae korn ratnom razaranju jectinstva Jugoslavi.ier. Srrjedoci smo da je to vec ostvarila prvo u
Partiji, pa u vlasti i ruseniem svega Sto bi mogli da imaju
drugi narodi osim Srba i Crnogoraca.
4. A1[ottslrrutzna skaska o ugroZenosti Srba

MiloSeviieva varka o ugroZenosti Srba

t05

Ornogoraca preni-

jeta je i na sve krajeve Jugoslavije. Podredena Stampa, radio i

sveg naoruZanja Jugoslavije koje se raiunalo u

televizija Srbije I Crne Gore objavljivali su stalno uspjehe mitinga. Prenijeto je mitingaSenje i na ostale republike. Kad se

nu silu Evrope, imao

odriavanja mitinga u Ljubljani, Slovenci su napravili

zapreku. Zato je naredeno da niko u Srbiji i Crnoj Gori ne
kupuje slovenacku robu.

da se nenaortZana brani.

doSlo do

Za monstrouzna cetniika barbarstva zna cio svijet, ali to

nece da zna jedan Butros Gali, kao ni njegovi izaslanici koje

i Bosnu i Hercegovinu. Mlnistar vanjskih

poslova Srbije Jovanovii otisao je svojevremeno u Kairo da
Butrosu Galiju cestita Sto ie kroz mjesec dana zasjesti na
upucuje u Hrvatsku

stolicu generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih nacija.

U Kairo mu nije ponio na poklon Karadordevu glavu jer se
ona, kao pravoslavna, mogla da poklanja turskom sultanu
druge vjere. Jovanovii i Kopt-sekretar iste su vjere. Jovanovic je nakon prijema u Kairu dao izjavu da je bio srdaino
docekan i da Gali Zeli veliku i iedinstvenu Jugoslaviju. Tada

vei Slovenija i Hrvatska bile suverene drZave. llije poznato

da li je Gali mislio na svu Titovu Jugosalviju ili na veliku
su

Srbiju.

Ali

po onome Sto ispoljavaju mnogi komandujuii vojni-

ci Organizacije Ujedinjenih nacija, zakljuiak ie tu na terenu u

sprovodenju genocldnog i strj eblj enj a mu sliman sko g stanovniStva. Istrjebljuje se narod koji je u Bosni i Flercegovini veiin-

ski! Galijev prethodnik nije tako radio kad se vodio rat nad
Sadamom Huseinom. Ni sam Gali nije tako radio kad je ispred
Sadata zakljucivao i sprovodio odluke egipatsko-izraelskog
sporazuma uz protivljenje svih arapskih drZava.
MiloSevic je pored ogromnog bankovnog bogatstva

t06

i gotovo

ietvrtu orula_

obavjeStajnu sluZbu po svijetu. Tek

stvorenoj suverenoj drZavi Bosni i Hercegovini ostalo je samo

Ante Markovica, predsjednika vlade Jugoslavije,

da se kroz politicku i ekonomsku reformu prevazidu nesporazumi i da se Jugoslavija ukljuci u demokratsku Evropt, razbile su upravo ove velikosrpske ruSilaike snage. U tome je priPokuSaje

hvaceno jedino uspostavljanje viSepartijskog sistema. Tome se

crnogorsko-srbijanske ruSilacke snage nisu ni odupirale jer

im je odgovaralo da se politiiki razjedine oni koje ce da oru_
Zano eliminiraju. Osim toga

bi se opiranjem direktno suprotstavili teZnjama }lvrope. Galiju i njegorrom izaslaniku Cyrusu

Vanceu uspjelo je da sa 14.500 vojnika Organizacije Ujerlinje_
nih nacija obezbijedi srbocetnicku vlast na prostoru od jedne
trecine Hrvatske, gotovo sve do Karlovca i Zadra, da bi oruZane ietniike snage sa tog podrucja ucestvovale u istrjebljenju
BoSnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sa platoa koje euva_
ju te snage razara se Bihai, Cazin, BuZim i ostala mjesta u
sjeverozapadnoj Bosni. Mnoge odluke organa Ujedinjenih nacija leZe u Galijevim fiokama.
Sada, kada ovo piSemcl na izmaku tmurne jeseni, pred poce_
tak crne zime lgg2. godine, BoSnjaci se nalaze u najteZem

poloZaju svoje historije. Protiv njih vodi se najprljaviji rat Sto

ga poznaje iovjeianstvo.

Kod priznavanja drZavnosti Bosne i Hercegovine, svi pred_

stavnici svijeta, preko Organizaclje Ujedinjenih nacija prizna_

li

su suverenitet i potvrdili historiisku odluku, tad.a izrazenu

107

referendumskim ZA najveieg broja stanovnistva, da ce orga-

nizaclja svijeta cuvati dostojanstvo kroz ljudska prava svih

Bosanaca i Hercegovaca. OruZane snage agresora, sa vei stvorenom srpskom armijom, a pod firmom armije Jugoslavije,
osporavale su priznavanje drZavnog suvereniteta Bosne i Hercegovine i zapocele dugo pripremani rat protiv svega Sto ne
diSe srpstvom i pravoslavljem. Izgovor su naSli u toboZnjoj
u groZ eno sti zb o g navo dno g mu sliman sko g >f undament alizma.
i hrvatskog ustaStva. To im i danas sluZi kao propagandna
krilatica zastraSivanja srpskog naroda.

V PRILOG RAZMISLJANJIMA O BUDUCNOSTI

BOSANSKIH MUSLIMANA (BOSNJAKA)
a) LEKCIJE

IZ POVIJESTI

U najnovijoj historiji Bosanski Muslimani (BoSnjaci) od 1939.

godine do danas vodili su stalnu, tesku borbu protiv faSisticke

i staljinistiike velikosrpske i velikohrvatske vladajuie

oligar_

hije. Od tada je podmuklo ruSeno njihovo jedinstvo. Diktatorske vladajuie faSistiike i staljinisticke klike naturale su im b2
godine rukovodioce materijalizirane karijeriste, osudene od
muslimanskog naroda. Preko takvih karijerista islo se na uni_
Stenj e b oSnj acko g mu slimansko g identitela, u z o dbacivanj e vj er_
skog islamskog opredjeljenja. Od aprila 1992. godine islo se na
direktno bioloSko uniStenje Muslimana, potpomognuto srpskom

armijom, koja je nosila laZno jugoslavensko ime. Sasijecan je

svaki pokuSaj demokratskog djelovanja ostalih naroda sla_
venskog juga od 1939. godine do danas.

Primjeri eauSeviia i Spahe

1938. umire borbeni, mudri, savremeni, duhovni preporoditelj BoSnjaka Muslimana, DZemaludin iauSevii. U 1989.
godini, velikosrpska klika u beogradskom hotelu usrpski kralj<,
1.

Godine

ro8

t09

perfidno liSava u 56. godini Zivota dr. Mehmeda Spahu, musli-

sa korisnim savremenim nauenlm svjetskim dostignucima. U

manskog politickog lidera.

politici tog vremena vidi se iznad svega snaga ldeja islama.

Ova je bila koheziona snaga koja je okupljala gotovo sve Muslimane u iedinstven politleki front. To jedinstvo okupljalo je
demokratske snage drugih naroda slavenskog juga i bilo respektovano u zemlji i u svijetu.

ali i poOetak oslobodiladke borbe Bosnjaka Muslimana. DanaSnji politicki lider Alija
Od tog vremena nastaju crni dani,

Izetbegovic pisao je o tom periodu: oPoieci formiranja organi-

zaclje MLADIH MUSLIMANA seZu u vrijeme prije Drugog

svjetskog rata. Mehmed Spaho je upravo ulrrro. N{uslimanski

narod je bio obezglavljen. Podjela Bosne izvrSena. Identitet

Muslimana izravno ugroZen cijepanjem Zivog tkiva muslimanskog naroda stvareniem tzv Banovine Hrvatske, avgusta 1939.
godineu.

To je

kraj djelovanja politickog lidera Spahe i

savremenog

preporoditelja CauSevica. U tom 2O-godisnjem periodu doSlo

se do nepobitne historijske istine, da BoSnjacima nema Zivota
ni identiteta bez opceg jedinstva. Ujedno je potvrdena dugoviekovna istina da nema boSnjaStva bez islama, a niti ostvarenja islamske ideje bez cvrstog vjerovanja u Svevisnjeg i nese-

bicnog pomaganja drugim ljudima i lslamskoj zajednici uz

primjenu korisne savremene svjetske nauke i pune toleranciie

u neislamskom demokratskom svijetu.

CauSevii i Spaho crpili su politicke pravce jugoslavenske
stvarnosti pune bola i tragike. U visenacionalnoj i visevjerskoj sredini trebalo je odlucivati Sta je za Muslimane dobro a
Sta zlo. Zaobilaz,ile su se demokratske sna[Je slavenskih naro-

,Mladi Muslimanio
Ali, BoZijlm predodredenjem, u isto vrijeme niie muslimanska organizacija ,MLADI MUSLIMANI.. Ona nastavlja borbu
zbog koje je poloZio Zivot dr Mehmed Spaho, kada je branio
srpsko-hrvatskoj oligarhiji da medusobno diiele Bosnu i Hercegovinu. Nasilniikim putem otisao je na Ahiret da se prikljuii hiljadama BoSnjaka koje su pobili srpski ietnici i crnogorske komite poslije Prvog svjetskog rata u lstoinoj Bosni i Her2.

cegovini.

Te

godine nastala su teSka vremena za BoSnjake. Za

narednih 55 godina vodila se Oslobodilaeka borba Muslimana za svoj identitet i islam, da joj nema ravne u historiii jednog naroda. Ta borba se joS vodi. Ona nije prihvatala faSistieki pravac, a ni teroristiike ucjene, ier to zabranjuju univerzalni principi islama. Sa takvom etiketom, naime da su teroristi,
1939.

osudivani su na smrt i ,Mladi Muslimani<. Takva laZna etiketa trebala je da se svakom (Muslimanu) zamrzne krv kad
pomisli na osudene uMlade Muslimane<, kako je to izjavio sta-

da od vlastodr'zaca zadojenih sebiOnim i nehumanim velikosrpskim a dijelom i velikohrvatskim ideologijama. CauSevic i

Spaho bili su upuceni da vode racuna o slavenskim korjenima
i jeziku, a sacuvaju civilizacijske tekovine islama uskladene

ljinisticki javni tuZilac kad se izricalakazna na smrt nevino

osudenim. >Mladi Muslimaniu gubili su Zivote jer su vjerovali
u Allaha dZ.S. i tra1ili stvarnu, umjesto deklarativne slobocle.

l]o

ltl

Za proteklih 55 godina faSisticko-ustaSke

i statjino-cetnicke

diktatorske vladavine, narodne snage ostaie su predane islamu, a dosljedne svojim herojskim precima u bclrbi protvi antimuslimanskog dlelovanja. BoSnjaci i njihova pokoljenja nece

i'iSe nego ijeclan drugi narod s obzlrom ria brojno stanje i

i;tradalnike.

ostvaruju bioloSko istrjebljenje BoSnjaka Muslimana u Bosni I

lJercegovlni i SandZaku. Na osnovu svih tih zlodjela, historija
je potvrdila da su BoSnjaci u Drugom svjetskom ratu stradali

Aprila mieseca 1942. godine, ,Akreba medZlisu reisa Fi:hima

Spahe, slijedeci islamsko idejno opredjeljenje svoga politickog
lidera i savremenog duhovnog preporoditelja dauSevica, ocibacuje faSistieku tiraniju i negira nametnutog iidera ustaSu
tlr. DZa{era Kulenovica. Vizionarski gledajuci na ishod rata,
opredjeljuju se na manje od dva iedino moguoa zla po opstanak BoSniaka. Partizanski pokret sa antifaSistickom etiketcrm bio je manie zlo od kraljevog knrnika T)raZe, koji ie vec dct
tada klao sve Sto nosi muslimansko ime. U antifaSistickoj borbi Zivote su izgubili mnogi Muslimani. A oni su, onim iuvenim ulemanskim rezolucijama, Stitili srpski narod od hrvatskog faiizma. Od svih juZnoslavenskih naroda jedino su boSnjaCkl intelektualci digli -qvoi antifaSistiiki glas.
Poslije slrjetske pobjede nad faSizmom, vlastodrZja bivse Jugoslavije docepala se u ratu dobro organizirana marksisticka
diktatura. Kroz opcu pljaOku kapitalistiike imovine, bio im je
osnovni zadatak da u radnickoj kiasi izmiiene postoiecu svijest. Nosioci muslimanskih vjerskih funkciia I odani v.jernici
islamu bili su prvi na udaru toj ateistichoj druZini. Medutim,
pod niihovu partijskr-L etiketu uvukao se velikosrpshi ekstremizam iz raniiih detniChih horcli, a znacajnim dijelom i hrvatski ekspanzionizarn. Snaga tih Sovinistickih ideja uvucenih u
boljSevizam odmah je pokazala svoie cetnicke i ustaSke namjere. Grlato su kroz rat kao muslimanski narod pozivani
BoSnjaci u borbu. Odmah posliie rata nisu bili r.iSe narod,
nego ))neoprediielienin. (iilj je bio jasan: kroz ateizam IiSiti Bo-

112

lt3

nikad zaboraviti nosioce uiinjenih zlodjela i njihovih prokletih ideobgija. Ostace dolivotna uspomona na uX4lade Muslimane( pale za islam: Omera Kovaia, Hasana Bibera, llalida
Kaitaza, Nusreta ltazlibegovica, Omera Stupca, F ikreta Ploiu,
Asima CamdZica i mnoge druge. DoZivotno Zariste na te uspomene snaZice duhovnu snagu svim danaSnjim i bududim Musl ima n ima na Bu lkantr i u sr i.jelu.

inspiriran islztnrnt
Navedimo neke od brojnih golgota kroz koie su prolazili Muslimani za tih 55 godina svr-r.ie oslobodilacke borbe.
Godine 1941. Hitler ruSi velikosrpsku diktatorsku truhlu Jr-Lgoslaviju, razbija vecl naceto slavensko jedinstvo prekci fasistiekih ustaSkih i cetniekih pokreta. Staliinistitika diktatura
uviaci svoie bezboZnicke boljSevicke k;rndZe, pod vidclm dc+3. IJoSniacki antifaSizam 1941- 1945.

tnokratskog, antifaSistickog djelovanja. Ceh medusobnih sukobljavanja tih faSistickih pokreta placa nevini muslimanski
narod. Na muslimansku noSnju

fesove, faSisti stavljaju usta-

Ski znak. LaZnim etjketama prikazuju uieSce BoSnjaka u po-

kollu Srba, koje sami onl, ustaSe, vrSe. Slijedeci vec ranije
programirani pokolj muslimana izvrSen prije u Srbiji, ietnici

Snjake islamske vjere, a onda prevesti u hriSiane

be, odnosno krSiane - velikohrvate.
4.

velikosr_

Alija lzetbegovic - izdanak >Mladih Muslimanao

Uz darovite borbeno izdrZljive nekadaSnje >Mlade Muslima_

nei( sa liderom Alijom, priljubio se muslimanski narod, neza_
raZen utopistickim staljinizmom. Nakon 52 godine teSke oslo_

bodilaike borbe, to su pokazali pobiedonosni izbori Stranke

demokratske akcije u decembru 1g90. godine, na eijem je celu
bio i ostao Alija lzetbegovic. U ratnom stanju poslije 6. 4. 7gg1.
godine, ta iedinstvenost obuhvata gotovo sve Sto je majka Bo_
sanka zakitila boSnjackim muslimanskim imenom. Stvorena
je najborbenlja, uz to i najhumanija armija, Armija BiH. U nju
se ukljucuju

i nemuslimani bosanskim rodoljubljem inspirira_

b) VJEdNA

1.

VRELA TRADICIJE

l{adahnuCe islamom

Ranije smo ukazali da prihvaieni principi liberalne demolrracije izvirr iz korjena monoteistiikih religiia i njihovom
izvornom nedogmatskom ucenju. OZivotvorene su u Francuskoj revoluciii kroz ideje uspjeSno isprobane u druStvenim od-

nosima razvoja Spanije za vriieme arapskih halifata. Savremeni civilizacijski hod zavisi od uspona humanosti duhovne
kulture i intelektualnog svletskog korisnog stvaralaStva. Vidjeli smo da su u srednjem vijeku Arapi 800 godina a nastavili Turci 500 godina bili nosioci svjetske civilizaciie zbog uskladenog djelovanja savremenih naucnih dostignuca

duhov-

ni.

nog opredjeljenja. Kada su duhovna opredjeljenja pratila na-

Cilj Armije Bosne i Hercegovine je clemokratski jedinstvena

Bosna i Hercegovina od Save do Jadrana, od Drine do Une,
kao zajedniika domovina svih BoSnjaka, Srba i Hrvata, uz
povratak na djedovinu svih protjeranih i kaZniavanje ratnih
zloiinaca.

uena dostignuca, uspon je bio ekspanzivan

u politici, ekono-

manskog svijeta. Armija BiH pocinje da diZe slavoluk ulaska

na Balkan savremenoj svjetskoj civilizactji. Za@lje tog slavo_

miji i nauci, a suprotno, pad je bio neminovan.

Zivolna snaga savremene civilizacije ocituje se u slobodi
odlucivanja narodnih l:elja, zaititi ljudskih prava svakog poiedinca i svih skupina ljudi, slobodi uskladenoj sa socijalnom
pravdom. Tako se univerzalne duhovne vrijednosti uskladuju
sa maksimalnim korisnim stvaralaStvom ciielog ljudskog roda. Brzina savremenog putnog, avionskog i ostalog komunikacijskog medunarodnog saobracaja u svim dijelovima svijeta i
slobodan medunarodni promet roba, rada i kapitala pribliZava svjetski civilizacijski uspon svakom pojedincu i svim skupinama liudi, njihovom duhovnom Zivotu i materijalnom stva-

luka preuzeie Alija lzetbegovii.

ralaStvu.

Taj cilj privlaci sve Sto dise bosanskim rodoljubljem. Motivi_

rano je necuvenim cetnickim i ustaSkim zlodjelima. pokrenu_
lo je cjelokupno demokratsko javno miSljenje da se uspjeSno

privede kraju 55-godisnja oslobodilacka borba Muslimana.

'I'ime se, ujedno, ostvaruje i Zelja svih demokrata nemusli_

114

il5

2. I.hSi stosrpsko nadahnuce Luciferom

detnicka zlodjela koje sada ostvaruju crnogorsko-srpski vlastodrZci u Bosni i Hercegovini, Kosovu, SandZaku, Slavoniji,
Makedoniji i vojvodini, spcrj su ideoloske diktature staliinizma

faSizma.

Iz ializma

se primjenjuje rasisticko-nacisticko, ge_

nocidno, sistematsko ranije pripremano ubrzano islrjebljenje

svih drugih naroda osim srpskog i crnogorskog na zamiSlie_

nom prostoru. VlastodrSci su pribavili i odrZavaju vlast na

svirep staljinisticki naiin. Obukli su odoru pravoslavne vjere,

a ostali bezduSni nevjernici u primjeni svojih ztodjela. pri_

mjenjuju prljave i neljudske metode sprovodenja diktature staljinizma i faSizma da pobiju, istrijebe i opljackaju druge naro_
de svog okruZenja. Tako nastavljaju svoju parazitsku strahov-

ladu preko jednog naroda iije su prostore nazvali Jugoslavijom u Zelji za proSirenja na prostore poubijanih i protjeranih
naroda Ralkana i Podunavlja.

takvu politiku - hordi, ubica, pljackaSa, uz an_

gaZiranle svjetskih kriminalaca i perfidnu podrsku antidemokratskih rukovodilaca nekih evropskih zemalia, naoruZani
najsavremenijim oruZjem otetim od clrugih naroda bivSe Ju_
goslavije, oni upucuju izazov miroljubivom covjeianstvu i sv_
jetskoi civilizaciji. Epicentar tih ratnih zbivanja su prostori
gdje Zive Muslimani i, dijelorn, Hrvati.
Sprovodeci

,.;rveznika (opieg jedinstva, principa liberalne demokracije i

lrrlmjene savremene korisne nauke) kako bi u sadaSnjim i nariupajucim pobjedonosnim dogadajima imali jasan osnovni
llravac ubrzanog politickog, privrednog i naucnog razvoja. Nuzrro je da se usmjeri jedinstven pokret BoSnjaha na usklade-

duhovnih i svjetovnih snaga da bi duhovni preporod i

rnaterijalno korisno stvaralaStvo zasnovano na najsavremeniiim korisnim nauenim dostignucima IJvrope i svijeta dalo makrr.je

r.;imalne uspjehe..

Balkanski barbari i ekstremisti svih ciljeva i boja ipak su

izgubili iz vida snagu BoSnjaka i niihovih prlrodnih saveznilia, kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i u nienom okruzcniu. lzgubili su iz vida neuniStivu snagu bosnjackog narorla i njegove vjere islama.
Ovoremeni Musliman svojim razumom i slobodno izrazenom voljom predano se opredjeljuje da se njegovo ovozemaljsko

Zivljenje sastoji od duhovnog

tjelesnog zivota.

sreca

bla-

gostanje ljudskog Zivljenja zavisi baS od uskladenog djelova-

tjelesnog i,ivoIa. Ako Musliman ima tako predano vjerovanje, stekao je osnov pripadniStva islamskoj Zivotnja duhovnog

istini. Primjenjujuci islamsku nauku, ovovremeni Musliman se obraia Rogu, a brine o sebi i drugim ljudima - zajednici ljudi 6druStvene obavezeo). U univerzalnim, kurhnskim
uputama briga za druge l.iude i zajednicu ljudi snaZi punu
noj

dareZljivost, humanost i solidarnost koja se izdii,e ljudskom

nesebicnoScu iznad pojedinaCnih materijalnih i ostalih interesa (ulicne obavezeu). Stalno i predano izvrSavanje islamskog

muslimanski odgovor na zlo

U cilju ubrzanja pobjede nad balkanskim mracnjaSlvom, pred
rukovodstvom boSnjaikog narocla postavljaju se neodloZni za_
daci da se organiziraju i oruZano poveZu oko svojih prirodnih

vjerovanja u Aliaha dZ.S. i navedenih, druStvenih obaveza

lt6

117

3. BoSnjaCki,

(davanje zekjata

sl.) savremeni Musliman

tretira se pripadnikom islama i kao takav cijeni i tvaLava u druStvu. Svoju

islamsku autentiinost ispoljava u primjeni idZtihada - ucenju,
nauci, stalnom otkrivanju novih korisnih naudnih dostignuia
i njihovoj primjeni u svakodnevnom Zivotu. Opredjeljuje se na
radno i intelektualno stvaralaStvo koristeii Bogom date ogromne blagodati u prirodi i korisnoj tehnologiji. Musliman kroz
rad i nauku prisvaja i usavrSava te blagodati u cilju liinog i
druStvenog bogacenja. Zajednica takvih ljudi ostvaruje svoju
kulturu koja se uklapa u korisnu svjetsku kulturu. Time se
savremeni Musliman ukljucuje u one principe savremene sv;'etske civilizacije zasnovane na islamskoj civilizaciji. Ukljucen u svjetska civilizacijska zbivanja, Musliman treba da pokaZe punu aktivnost na primjeni civilizacije u svojoj Bosni i
Hercegovini. Toje borba za pravnu drZavu pune ravnopravnosti. A zlocincima se zna mjesto. Time se BoSnjak Musliman
aktivira i u borbi protiv nacistickih etniikih ludosti i dogmatske vjerske zaslijepljenosti u svim sredinama. Civiliziranom
svijetu je jasno odakle izviru te ludosti i zaslijepljenosti.
Kako na bojiStu, gdje se bori za civilizacijske principe, tako
i u pozadini, iz koje pomaZe to odbrambeno boriliste, Musliman treba svom snagom da se izbori za civllizaciju kao pripadnik nacije i vjere koja otvoreno i jasno utemeljuje ljudska
prava i socijalnu pravdu.
Politicko rukovodenje boSnjacki muslimanski vjerski ucenjaci treba da prepuste onim BoSnjacima koji su stekli strucnost za upravljanje, a uklopili se u muslimansku savremenost.
Ovo napominjem jer postoji tendencija pojedinih ucenjaka od-

gojenih u cisto >islamskim zemljama< da kroz dogmatske vjer-

ilB

ll9

ske sadrZaje u naSoj viSenacionalnoj i viSekulturnoj evropskoj

sredini

- nametnu organizaciju

druStva udaljenih islamskih

drLava. To rade zbog svoje sljepoce i nestrucnosti u politici a
ima ocitih primjera Zelja pojedinaca da se ostvari njihova
vlastodrZaika moi kroz licna ostvarenja u ovom mutnom, ratnom vremenu. Osposobljeni savremeni

vjerski ucenjaci treba

i u politickom djelovanju a da shvate da

rukovodenje politikom i privredom traZi veliku strucnu ospo-

da nadu svoje mjesto

sobljenost, koju savremeni BoSnjaci imaju sa punim osjecajem

za uklapanle u duhovni Zivot zasnovan na islamskim Zivotnim naielima.

1.

Jugoslavenska nada

ZajedniStvo BoSnjaka

i srpske podvale
i Hrvata u Bosni i

Hercegovini sa
llrvatima u Hrvatskoj usmjeravano je na stvaranje zajednicke
driave svih naroda siavenskog juga na demokratskim principima. Krajem Prvog svjetskog rata vladalo je rnisljenje da je

nezadrZiv demokratski razvoj sviieta. Vcrdili su 450 godina

borbu da povrate svoju drZavu. Sanjali su o demokraciji koja

VI. SLOVO

RUSITELJIMA

a) RUSITELJI BOSNJAcTo-HRvTSKIH VEZA

Historija proteklih petnaest stoljeca potvrduje da sve do 1993.

godine nije bilo masovnog sukobljavanja izmedu predaka naroda koje sada nazivamo Hrvatima i BoSnjacima na prostorima proglaSene suverene drtave Bosne i llercegovine. Civiliza-

razliiitosti usmjeravale su ih na kulturne posebnosti. Iz

tih razlicitosti u XVI. stoljecu n.e. razvio se bosanski identitet. Sve do ovih dana obostrano je cuvano kao oko u glavi
jedinstveno zajednistvo u komsi.iskom suZivotu sa zajednickim jezikom i obicajima. U srednjem vijeku kroz oruZane otcijske

pore zajednidkim okupatorima susjednih drZava stvorena ie

samostalna bosanska drl,ava na prostorima danaSnie Bosne,
Hercegovine

SandZaka, a na prostorima danaSnje Hrvatske

samostalna hrvatska dr1ava. Medu tim drZavama nije bilo

sukobljavanja, takvo zajednistvo ruSilo je i drZavne granice.

ruSila autoritarne reZime i kolonijalne ekspioatatore. TadaSnjl srpski vlastodrSci upotrijebili su onu srpsku >cavie pod

.jo

golupcec Potpisivanjem Krfske deklaracije

1979.

g. prevarenoje

hrvatsko rukovodstvo. Stvorena je velika Srbija pod nazivom

dr1ave Srba, Hrvata i Slovenaca. Bosanskomuslimanski predstavnici nisu ni pozvani na Krf iako su po broju stanovnika

bili treci narod u toj novoj drZavnoj tvorevini, daleko brojniji

od Slovenaca. Bosanski Srbi imali su dva predstavnika {SrSkii i Stojanovic). Tom prevarom sruSena ie ideja o jugoslavenskom jedinstvu i demokraciii.
Da su hrvatski potpisnici Krfske deklaracije poznavali historiju Srbrje, bilo bi im jasno da imaju posla sa vlastodrScima
koji prevarama dolaze do osvajanja vlasti varajuci i svoi narod. Srpsko DuSanovo carstvo propalo je zbog medusobnih
prevara pretdendenata na vlastodrZje tog carstva. Srpski na-

rod osudivao je takve prevarante. Ispjevao je onu narodnu:

uMajka Jugoviiau. Majka preklinje sinove da prestanu sa pre-

suZivot omelo je asimilacijske teLnje Venecije,

Ugarske, Bizanta, Turske, Austro-Ugarske i ltalije.

varama jer im ne pripada carsko vlastodrZje, i kaZe: ,Eolje

vam je izgubiti glavu / nego svoju ogrijeSiti duSu.u Zbog Ledi
za vlastodrZiem najvecl mitoloSki junak Kraljevic Marko izdao

120

121

ZajedniStvo

je srpski narod. Postao je turski vazal i poginuo u borbi koju

su Turci vodili protiv Mongoia kod Ankare. O tome postoje
historijski dokazi u Ankarskom muzeju. Srpski knez Lazar,
pred pocetak bitke na Kosovu 1389. godine prevarom ubija
turskog cara Murata. Satje u Muratov Sator svog izaslanika
MiloSa Obilica da zakliuci mirovni dogovor, a MiloS tom prilikom noZem probada stomak turskom sultanu.
Takva prevara oborila je moral srpske i bosanske vojske,
koju je bosanski kralj Tvrtko poslao Srbima u pomoc. To je
jedan od razloga da su Srbi izgubili bitku u toku jednog dana.Na prevarama je, posliie turske uprave Ralkanom, stvorena

i nova Srbija u XIX.

s1. Na

spavanju jevoZdu ustanka u Srbiji

Karadordu odsjecena glava, po nalogu knjaza MiloSa Obreno-

vica, da bi on postao vlastodrZac Srbije. Glavu je poslao na

poklon sultanu u lstanbul, da bi mu se dodvorio i osnaZio
vlastodrZje Srbijom. Prevario je i Zmaja od Bosne (Huseinkapetana GradaSievica) da ce

1831.

na Kosovu protiv turske vojske.

godine da ueesivu;e u bici

bez pomoci tog prevaranta,

rtrrodu Srbije. Uza sve to, BoSnjake naziva ,iTurcima<. RuSi

lchovine bosanske kulture i islamske vjere, zbog iije je tolenrncil'e ostao Srbin i pravoslavac, odnosno ateist. A tom ateisti
lirsno ime je Slobodan. Rijeci sloboda i demokracija izbrisant: su bile iz staljinistickog rjecnika. tl jugo-komunistiikoj
tlriavi unesene su te rijeci poslije 1948. godine, kada se tvrdilo
rla ie prevarom Staljin htio da oduzme Zivot Titu i slobodu na
ircdemokratski naein.
Prevarama

i ubislvima ostvarivao

prestiZ za srpsko kneIevstvo i kraljevstvo izmedu Obrenovicia i Karadordevica. Kral.i

\leksandar Karadordevic prevario je svoga starijeg zclravog
se

i strpao ga u ludnicu, a djeda crnogorskog kralja, Niko[Lr, protjerao iz Crne Gore sa 3.000 Crnogoraca, da proSiri i
lrrata

osnaZi vlastodrZje, a srbizira crnogorski narod.

Krfskom deklaracijom prerrareni su Hrvati, a negirani ostall narodi slavenskog juga, osim slovenackog. Ometana je clernokracija i proglaSena kraljevska velikosrpska diktatura. predstavnicima hrvatskog naroda na Krfu trebalo je da bude jasno
rla su prevareni kada ostale narode nisu pozvali, jer su Ma-

knjaza MiloSa, BoSnjaci su kosovskom pobjedom omogucili

Srbiii oslobodenje od turske okupacije, a proSirenje Crnogorcima minijaturne drZave oko Cetinja.
Uporedimo tu bitku, koja je ujedno i bitka za oslobodenje
Srbije, sa cetnickim kidisaniima na Gradacac, kojim sada rukovode srpski prevaranti iz Beograda, da bi uniStili BoSnjake
i Hrvate. SadaSnji vlastodrZa,c Srbije ruSi Zmajev Gradacac,
Zmajevu kulu, i istrjebljuje Ro6njake, i to teSkim na,oruZanjem
do kojeg se doiepao prevarom. Tuce nenaoruZane Bosnjake i
Hrvate oruZjem koje su oni kupovali vjerujuci demokratskom

svaku cijenu
iovjeianstvo je tek sada rloSlo do jasnije spoznaje da je postao prvi svjetski problem kako sprijeiiti program stvaranja

122

123

Iredoniju nazvali ,JuZnom Srbijomu na tai nacin Sto su prekrstili >Gligorovan u >(iligorovicla<. Bugare nisu uzeli u obzir
poSto su im kroz ratni otpor omeli vedikosrpsku apsolutistiri-

ku vladavinu pa bi im spri.jecili etnirtko iiScenje nesrpskog

naroda od Devdelije do'l'riglava i od Subotice do Jadrana.
2. Krvava geografija, genor:id po

velike Srbiie. Isto tako, covjecanstvo se uvjerilo kolike je prevarante odgajaO staljinizam i kakvim krvolocnim fasistickim
sreclstvima se sluZe generali staljinizma. Svijetu je iasno da
se u Beogradu, na Palama i u Podgorici brani ZariSte evropskog zlocinackog Staljinovog vlastodrlia, kojl nosi na duSi 36
miliona gradana nekadasnjeg Sovjetskog Saveza, kako je to

tvrdio Flrusiov Staliinov nasljednik. crnogorski staljinislicki

vlastodrsci uklopili su svoje djelovanje u lasisticki, nacisticki
program velike Srbije.
Program velike Srbije ima iskljuiivi zadatak etniiko ci3cenje i uniStenje BoSniaka i Hrvata na prostoru od Devdelije do
Triglava (poslije 1941. godine )smanjeno< do Slovenacke granice) i od Subotice do Jadrana. U programu je potpisano da se
uniste sve kulturne znamenitosti i postojanje tih naroda na
zacrtanom prostoru. Program je potpisan kao GraSaninov: homogenizacija Srbije, program DraZe Mihajlovica i Memorandum Srpske akademije nauka. Program je znatnim dijelom

izvrsen prilikom povlacenja Turaka iz Srbije. Pobijeni i protjerani su svi Muslimani iz Srbije. Unisteno je preko 800 dZamija i sve Sto podsjeia da su Zivjeli na prostoru Srbije'
Nakon ubijanja, progona i pljacke muslimanskog Zivlia poslije Prvog svjetskog raIa, a posebno u Drugom svjetskom
ratu, svjedoci smo dogadaja da se ubrzano dovrSava taj Program pod djelovanj em obj edinj ene staljini stidko -faSi sticke ietnicke ideologije. U ostvarenje tog djelovanja polaZu se nade
novom oZivotvorenju propale nehumane

i sebiCne

ideologije ko-

slimana. Predstavnici

i zagovornici tih ideologija, pod laZnim

clemokratskim plaStom, farizejskom igrom odugovlacenja, koie primjenu sankcija protiv proglaSenog svjetskog agresora,

da dotuce nenaoruZanu

gladnu 1rIvLt, kojoj se zabranjuje

nabavka sredstava odbrane, a tim krSe odredbe Povelje Organizacije Ujedinjenih naciia. Sta lma nemoralnije od toga farizejstva nekih evropskih vlastodrlacifl lgnorirao se vapal' katolicke i islamske viere. A crnogorskim i srpskim ateistima
omogucava se da, umjestc) Moskve, staliinizam vaskrsne u
Beogradu i na Balkanu. Vierne saradnike nalaze u grikorn
imperijalizmu i Koptu pravoslavcu - sekretaru Organizacije
Lljed injenih nacija. Demokratskoj Njemaikoj onemogucavaju
utjecaj, jer se beogradski staljinisti pozivaju na uceSie Njemaike u proSlom rattt. Iz koje je to onda zemlje Yasushi Akashi? OStrom upozorenju savremene svjetske civilizacije, vapaiu Slavena Pape i protestu islamskih zemalja vlastodrSci Engleske i Francuske, sa ostacima moskovskih vlastodrZaca, upuiuju upozorenje SAD da ie Balkan njihova kuia i da ostave na
miru beogradske staljiniste i faSiste, iako njihovo djelovanje
sav svijet proglaSava barbarizmom XX. st. i te vlastodrSce
agresorom, ali samo deklarativno jer sprecavaju da se sprovedu rezolucije Savjeta sigurnosti Organizacije Ujedinjenih nacija.

U odbrani te svoie evropsko-balkanske kuievlastodrSci ne-

kada najveiih kolonijalnih sila svijeta, Engleske i Francuske,

onemogucavaju prodor savremenoj svjetskoj civilizaciji na pro-

lonijalizma, faSizma, staljinizma i hriscanskog vierskog dogmatizma, koji poziva na inkvizitorski krstaSki rat protiv Mu-

lizacije zbog doprinosa ruSenju niihove kolonijalne pljaike islam-

124

125

store Balkana. Time se kaZnjava americki predvodnik te civi-

skog svijeta, a koja je ranije kolonijalno vladala i prostorima

Sjedinjenih Americkih Driava i Kanade- Francuski vlastodrZac ne osvrce se na to Sto narodi nekadaSnjeg Sovjetskog
Saveza Iraze civilizacijske reforme i Sto su za pedeset godina
oslobodene pedeset

tri

drZave islamskog svijeta od njhove

ti-

eksploataciie. Ne osvrce se takoder ni na to Sto je

nedavno slobodno opredijeljena volia lrancuskih biraca lra'zila
smjenu sa vlastodri'ia zbog podrSke balkanskom barbarizmu.
Sve to placaju Muslimani na Balkanu, koiima se onemogucava odbrambeno naoruZanje, elektricna energiia, voda i hrana,

ranije

da bi agresor barbarin ostvarlo vaskrsnuce ideologije koloni-

ializma primjenom faSistiikih metoda.

3. VelikodrZavna udica za Hrvate

VlastodrSci Srbije sa svojim evropskim saradnicima poduzimali su sve da se i suverena drZava Hrvatska proglasi agresorom na Bosnu i Hercegovinu, kao i Srbija i Crna Gora. To je
stalno demantirao lider BoSniaka, da bi sredinom maja 1993.
godine to ipak potvrdio, kada su se organizirano ukljucile
specijalne jedinice llrvatske vojske na istom zadatku i po lstim
metodama kao i cetnici na etnickom ciscenju BoSnjaka u dolinama rijeka LaSve, gornjeg Vrbasa i Neretve, dirigirane iz
beograd ske staljinisti iko-faSisticke barbarske kuhinje.

Nacin na koii hrvatski specijalci organizirano sprovode e1nicko iiscenje na onim prostorima gdje su Zivjeli sa BoSnjacima jasno potvrduje da su medu oruZane hrvatske formacije
beogradski, paijanski i kninski ietnici unijeli svoje agenture.
To se vidi u prevari da se xazoruZaju Muslimani<, pokolju

126

obzira na, dob i spol. A uz to je islo silovanje Zena, odvo_

denja neubijenih u specijalne logore smrti, paljenja i pljacke
domova i imovine, ruSenje dZamija i ostalih tragova musli_
bez,

manske kulture, prisiljavanje mirolt'ubivih Hrvata cla oni tako

postupaju i da se povlace sa svojih vjekovnih domova na iet-

niike prostore te laZnom propagandom po istom cetnickom

sadrZaju i metodu. Ilrvatski ekstremni nacizam povezan je
sa laZnom ietniikom propagandom, a sraiunato da se zajednicki etnidki ocisti Bosna I IJercegovina od BoSnjaka Musli_
mana da bi Hrvatska dobila parce
'rHerceg-l3osne< uz ocitu
prevaru da ce srpski ietnici u Hrvatskoj priznati vlast te

i moskovski ateisticki staljinizam, preko

ovropskih mediia angaZirao je staljinisticku agenturu sviieta
ria razbije hrvatsko-boSnjacko zajednistvo. perfidno pcikuSa_
vaju da razore to zaiednistvo kroz vjerske i etnicke posebno_
sti. To rade oni cija ideologija negira vjeru, a lai,nim interna_
cionalizmorn ruii sve nacionalne posebnosti. Kao primjer uzi_
mamo samo jednu svakodnevnu propaganclnu laZ od 3. aprila
drZave. Beogradski

godine rimskog lista Geornale.

Obiavljuje se sljedece: ,Ali, pravi problem je postojanje

1993.

Xdu-

slimana, najslabijih premda na.ibrojnijih. SAD im ne vjeruie

iako su pntpuni laici. Islam u Fivropi moZet biti opasan. Za
ostale protagonis1e Muslintnni Cah i ne postoje. .I,o su islami_
zirani Slaveni pil su prema lomc ili Hrvati, oclnosno katolici.

ili

Srbi, odnosno pravoslavci. Nile ti upravo T.ito kaZu bio taj

koji ih je 1971. god" izrnislio kako bi mogao kontrolirati Srbe i

[{n

ate.<

Sedamdeset Seste godine ovog

127

vijeka razotno le dielovala

marksistiatka idecilogijtr ciielirn svijctom, a pttscbno u zapadnoevropskitn zemliama. Zavaravala je radnog tiovjeka da se
prcko iliktature proletarijata ostrr:rrujel ovozemallski raj a da
l30ga I nema. \4ilioni ljucli zemllama zapadne kapitalisticke

llvrope bilti je udlanjeno u staliinisticku partiiu' a posebno u

Italiji, I,'rancuskoj i Spaniji" gcljc se tai broj penlao pojedinacntt
i do pet miliona ilanova partije. Nijhova partijska rukovodstva osudivala su Tita katla se nije pod-rrgao Staliinovom vlastodrZju. Kacla se skinula gvozdelna zavjesa sa Sovietskog
Saveza, clokazalo se da se ta ideologija zasniva na utopizmu'
Milioni zavaravanih posebno po propagandnim mecliiskim kucama cist,ali su u nadi ponovnog )ryaskrsnucan te propaler ideologije. Sada vide da vlastodrSci Beogracla oZivliavaiu tu ide-

ujediniuju ie kroz cetnistvo sa fa.sistiikorn dlktaturom. Sjeme tog utopizma razasuto je kako u svlietu tako i u
Evropi. Poslije razlaza sa Stalilnom' zasnovanog na borbi za
vlast, 'lito je pokuSavao da umiesto staliinizma pronade nrlve
puteve ostvarenja marksistiine utopiie. Ne moZe se negirati da
niie bilo u tim pokusajima nekih demokratskih rezultata, zbog
koiih je standard Jugoslavena bio nesto iaci ocl onih naroda
koji su Zivjeli u utopistidkom staljinistickom lageru' Medutim,
savremenici smo spoznaje da ie parazitski rukovodeci kadar
ologiju

u Komunistiirkoi partiji, vlasti i arniili r-rdabiran po poitronskol

i staljinistiikoj clsnovl, u koir,ij su preovladavali primitivci zacloieni velikosrpsl<im
'1. Staliinisti

iko

Staliinistickim

i velikolln'atskim natlionalizmoin'

sieme

vl astoclrscima [3c0grada s1,ojc na rirspoltr ga-

128

nju sve agenture staljinizma u Evropi. Vide se jasno i u svinl

druStvenim struktrrrama Hrvatske i Bosne i Hercegovine, po_

u medijskim propagandnim kucama, politickim i voj_

rrim vrhorrima tih eto sada i samostalnih dry',ava. osnov djelo-

sebno

r.anja ie ruSenje petnaestvjekovnog zaiednistva Hrvata i BoSnjaka po diktatu beogradskog staljinizma. Takvo ruSenje bl_

osnovni politicki zadatak za Zb go<Iina velikosrpske faSi_

sticke ietnicke oligarhije. Medijske kuie l{rvatske i Bosne i
lo je

f{ercegovine grlato su informirale javnost o laznoj staljinistiil<oj tvrdnji lista Geornale, a malo o monoteistiikom papinom

skupu u Veroni sa kojeg je upuiena poruka covieianstvu na

,odbacivanje diskriminacije medu narodima Balkana iz etnicl<ih i vjerskih razlogau. To objavljivanje dogadalo se istovre_
meno. PokuSaji staljinizma da kroz vjeru i nacionalnu poseb_
nost ubaci mrZnju u hrvatske i boSnjaike mase, vidi se iz
toga Sto se ne objavljuje historijska istina da BoSnjaci Musli_

mani nisu islamizirani katolici ili pravoslavci, nego da su

primili islamsku religilu kao mnogob oZa(ke slavenske sekte,
irao bogumili i ostali, o.Oemu smo ranlje govorili. Zatim se
oeito iskrivljuje historijska istina da nacionalnost naseg naroda nije postojala do 1971. gocline. Historija jasno potvrduje da
je vei u X. stoljeru postojala boSnjadka posebnost.
Titov pokret musliuransku nacionalnost prlznavao je do 1g46.
god. pa je Tito bio prisiljr:n da,.je ustavno osnaZi 1g21. godine
nakon svlh pokusaja verlikosrpshih staljinista cla Muslimane
posrbe zajedno sa ateisliCkiur djelovanjem. Zbog toga je mu_
slimanski iivalj 25 godina svrstavan pod etnicki naziv >>neo_
predieljeni<. Zivoina praksa potvrdila je da se nasilniiki ne

129

moze mijenjati narodni identitet pa,

ni kroz marksisticke uto-

pisticke proleterske revolucije. Savremenici smo sadaSnjih, ratnih zbivanja kada su BoSnjaci, pa i prinudeni na to, pokazali

i srbizmu da ateizirajuii komunizam nije njihova ideologija, osim rijetkih pojedinaca koji joS lutaiu u komunistickom druStvenom utopizmu. Svi su se zbili oko svoje islamske
vjere i svoie nacionalne boSnjacke pripadnosti, Sto ih usmierava savremenoj svjetskoj civilizaciji, za Ciiu borbu polaZu i
ateizmu

imetke

Zivote.

boSnjacki narod i njihovo dugoviekovno zajednistvo nesreca je Sto su imali u politicikim i vojnim rukovodstvima SFRJ pojedince preko kojih je djelovao beogradski staZa hrvatski

liinizam. On se odraLavao kod muslimanskog rukovodstva u

ispoljavaniu politicke i vojne naivnosti, a kod hrvatskog u
povodlilvosti, dclk su u medusobnim odnosima djelovali neiskreno i prevrtljivo. Sve t'e to koristila beogradska faSistiiko
staliinisticka kuhinja. Nasuprot takvim rokovodstvima BoSnjaka i Hrvata reZiseri gore navedene kuhinje imali su strateSke, lukave mudrolije u ideologu Closicu, a posebno izvrSiocu

te ideologiie MiloSeviiu, koji ie na staljinlsticki

naiin

uklonict

tog svog ideoioga sa vlastodrZackih pozicija. Svoie barbarslio djelovanje obavljali su maksimalnom vjeStinom, kako u
inostrannj diplomaciii, tako ioS vjeStije u politici razbiiania zaleclniStva dva ostala najbrojni.ia nesrpska juinoslavenska narotla. To nije uspiekr uijcdnom okupatoru ni za sedamdeset
pet posljednjih godina. MreZa njihovih staliinistickih agentura u hrvatsko-bosnjackim otlnosima, uspiela je da u redovima
BoSniaka dodu do politicke i vojne vlastl na l,erenu vjerski

130

dogmatici, a kod Hrvata hrvatski nacisti. Da su Cosic i Milo_

Sevii djelovali na nekim liudskim, demokratskim osnovama.

dobili bi Nobelove nagrade za zamjei;ateljstvo evropsko_ruske
politike. Ovako ce da udu u knjigu Ginisovih rekorda kao
najveci politicki prevaranti. PremaSili su one srpske preva_
rante koii su u borbi za vlastodrZje Srbijom potvrdili istinu da
u svijetu ima malo naroda diie su majke prolile tclliko suza za
sinovima ubijenih u medusobnoi borbi Srba za pretendente pre_
varantskog vlastodrZl'a tirana i sulude tiranske ideologiie.

Velikosrpski tirani, staljinisti, udaljili su mnoge njihove si_

nove od duhovnog Zivota. Preodgajali su ih da Boga nema,
nego da vjeruju samo u materijalno-opipljivo. Odgajani su za
parazitski Livot, kroz hajduiiju i nezaradene beneficije vlastodrZackih poloZaja. MitoloSkim laZima i guslama zatrovali su
ih i okretali prema laZnoj proSlosti. predstavili su im da ie
Marko Kraljevii sa konjem Sarcem bio najveci srpski junak.

Krili su da je zbog Zedi za vlastodrZjem

postao izclainik sr_

pskog naroda i kao takav poginuo za turske interese. po toj
mitologiji, hajdueija je junaStvo, pa je pliacka i ubijanje racli
pljadke preporucljivo. Kroz skrivenu hajduiku

pljaiku

stalji_

nisticka vlastodrZacka diktalura omogucila im ie parazitski,

pljackaSki zivot. Kr.,t, tak,2vane sociialistiike beneficije ru_
kovodecim stajinislirna, u ;tosebno kasniie kao komunistima,
ozakonjeno je i uobiia.ieno pl.jackanie drZavne imovine, a ona

je uglavnom doSla sva u njihovo vlasniStvo. Zbog toga su u

Puli kod Rijeke, npr., napravili vilu za generala Mamulu. Za
njena utroSena sredstva moglo se sagraditi nekoiiko manjih
tvornica. Pulu su smatrali velikosrpskom zemljom jer graniii

r3t

sa Istrom, za koju je ideolog Cosii javno tvrdio da je italiian-

ke, monoteisticke propovijedi svecenika

A da bi ozakonili privatno vlasnistvo svoiih mnogobroinih naptjadkanih vlla po morsklm obalama i pianinama, napravili su i za TiIa 42 rezidencijalne vile kakve nije imao malo

desel pet proteklih godina hrvatskog

i boSnjacikog naroda od
staljinisticke tiranije kao i visestoljetnog hrvat'elikosrpske,

koji vladar svijeta.

odluke zagrljaja iz Karadordeva kroz Hrvatsku demokratsku

zajednicu, uklonieni su rukovodeci hrvatski kadrovi iz Sara-

Zagrljaj u Karadordevtr
Nakon sruSene f itove jugotvorevine, staljinisti Srbije ujedinili su svoju ideologiju sa nacifaSistickom velikosrpskom ideologijom. PokuSavaju da stvore ono Sto nije poSlo za rukom
Hitleru i Staljinu 1940. godine. U takav zvjerinii zagrljaj pao je
aktualni hrvatski lider u Karadordevu, nakon Sto je muslimansko vladajuie rukovodstvo odbilo takav zagrliai, jer je svoj
Zivotni bajrak, svoju politicku buduinost, svoj moralni stav
vezalo iskljucivo za jedan hrvatski cvor. Pocetkom 1993. godi-

jeva, a nametano rukovodstvo iz Grucla. pcrtisnuti su na terenu

predstavnici koje je hrvatski narod izabrao. Iz zapadne Her-

ska.

5.

skrivani zagrljaj iz Karadordeva poceo se iavno sprovoditi.

Vidjelo se jasno da se zagrljaj osniva na podjeli Bosne i Hercegovine sa dogovorenim etnickim iiScenjem boSnjacke nacije,
islamske vjere i unistenja njihovih kulturnih tekovina. Muslimansko, vecinsko stanovnistvo, zbilo bi se privremeno u indijanske rezervate, dok se ne pobije, preseli ili promijeni vjersko
ne

opredjeljenje.

'Iaj prevarantski zagrljaj u Karadordevu imao je takvu bezboZniiku magienu moc za hrvatski ekstremizam (i nacizam)
baS onda kada je velika Srbija zatzela preko jedne trecine
hrvatske drLave i doprla sa raketama za tazaranje na 30 km
do Zagreba.

A to

se ne

bi dogodilo da je hrvatski lider mislio na katolic-

132

kebosnj ackog

z aj

ed ni

stva

i stradania za

sedam_

i kom sijskog suZivota. Sprovo deci

cegovine, koja ima 91.000 stanovnika, dirigirana je politika

koja se sada sprovodi, a kojoj je osnovni cili da sprovede zak_

ljucke zagrljaja iz Karadordeva i razrusi ono sto je stvarano

stoljecima. vjerovatno ce historija utvrditi da je rijetko u sviietu montirano toliko neistina u hrvatskoj propagandi da bi se
dokazala opravdanost politike zasnovane na prevarantnim zakljuecima iz Karadordeva. RuSenjem zajedniStva i komsijskog
suZivota BoSnjaka i Hrvata zaboravljalo se da je u tom zajed_
niStvu utkano i vjerovanje u jednog zajednickog Boga islama
i krSianstva. Ta duhovna snaga slomila je evropski ateizam,

a u islamskim vanevropskim zemljama nije mu dopuStala ni

pristup. U zagrljaj su pala oba lidera, i 'ludman i MiloSevic,
iza kojih stoji dugogodiSnji ateistiCki odgoj.
Savremenici smo dogadaja kada se zajednistvo
suZivot hrvatskog

boSnjairkog naroda nalazio

komsijski

u takvoj

pro_

valiji da im je prijetilo medusobno istrjebljenje na prostoru

Bosne i Hercegovine. To istrjebljenje koristi samo velikosrpski
nacizam. To se deSava istovremeno, dok je nasilno osvojena
jedna treiina prostora Hrvatske, a tu mu vlast cuva srpski
Kopt Butros Gali sa odabranim generalima

i33

vojnicima UN_

PROFOR-a, dok ne zavrSi svoj

ietnicki program u Bosni'

Lider Hrvatske bio je naklonjen zagrljaju ier je kroz staljinisticku revoluciju i odgoj stjecao najveci vojni cin te revolucije,
a naSao utociste odbrane svog vlastodrZja u najbliZim potomcima generala nacisticko-faSisticke diktature iz Drugog svjetskog rata. Slijedeci program takvih ideologija, obojica su doSli
do takve odluke da se ukine postojeca draava Bosna

Herce-

govina, medusobno podijeli po vec skrojenim mapama' a vecinsko muslimansko stanovnistvo pobije i raseli. Dojucerasnii
staliinisticki borci ateizma, preko noii postali su "borci hriScanske civilizacijeo, koja ubija, situje' pljacka druga BoZija
stvorenja.
ne

A hrisianske

BoZije zapovjedi su, zapravo: ne ubij,

kradi tude, primjenjuj na zemlji mir i pravdu na slobodnim

ljudski m oPredjeljenji ma'

Saradnikezasvojuantihriscanskttcivilizacijuistaljino_
fasisticku ideologiju nasli su u sadasniim vlastodrZcima bivSeg kolonijalnog carstva Engleske

Francuske, uz neposred-

nu podrSku ruskih kolonijalista koji se uz borbu za reforme

staliinizma joS uvijek grcevito bore da se ne razruSi sovjetska
staliinisticka kolonijalna vladavina. Vapaje za izgubljenim koIonijalnim mocima osjeca i danas islamski svijet. Antiislamsku mrZnju Francuske

i Engleske zbog oslobadanja od koloni-

jalne vlasti javno iskazuiu engleski i francuski premijeri' Jasna je i prijetnja ponovnim vaskrsnucem staljinizma u bivSem
Sovjetskom Savezu, ciii se narod sada guSi u neimaStini'
Iz izlagania je vidljivo da su Flrvati i BoSnjaci sedamdeset
pet godina vodili zajednieku borbu protiv prevara na Krfu
1912

godine. Sada se pred nlima postavlja zadatak Zivotnog

134

opstanka da se izbore protiv sprovodenja paklene zamisli iz

Karadordeva. Uvlastodr?ju, nazvanom Jugoslavija, bio je osnov-

ni cilj da se razjedine, a zatim uniste. Na Krfu su prevareni

svi narodi slavenskog juga, pa i srpski narod, i,eljan demokratskog druStvenog uredenja koii niie ostvario ni do danas.
Zbog svojih kolonijalne staljini stiikefaSi stiikih vlastodrZ aca,

i srpski narod

pjeva Zalopojku sa onom: usrbija ce poZelet

'l'uraka, ai' Turaka vise biti neie<.

Pred kraj druge decenije ovog vijeka evropske velesile (Engleska, Francuska, Njemacka, Austro-Ugarska i Rusiia) vodile su borbu za preraspodjelu kolonijalnog carstva. Ta borba je

dovela

do ratnog razra(unavanja. Ratna pobjeda omogucila

je teZniu civiliziranog covjecanstva da se sprovede ubrzano

demokratsko drZavno i druStveno uredenje svijeta. To je dovelo
slavenske narode u takvo raspoloZenje da osnuju jedinstvenu
drZavu. Zagovornici jedinstva na Krfu stvorili su drZavu samo od tri naroda. Ostale narode tadaSnji vlastodrSci Srbije
usmjeravali su na srbizaciju. Hrvatskom i slovenackom narodu samo su dali deklarativna prava, a u praksi ostvarivali
velikosrpske programe. To je bio prirodni poticaj savezniStva
BoSnjaka i Hrvata, kako bi sc odbranili od velikosrpske ideologije. Od tada, program to ideologije stalno se sprovoclio kroz

kraljevsku diktaluru ltod nazivom ,Iugoslavija, a pod istirn

imenom i djejstvom staljinistieke, a zatim i Titove komunistieke Jugoslavije. Nakon 'l'itove smrti, kroz staljinistiiki program, objedinjen sa faSistickim cetnickim, otvoreno i ubrzano
priSlo se realizaciji velikosrpskog prograna. Da bi se prikrilo
staliinisticko-ateistiiko crnogorsko i srpsko biie te velikosr-

tJ)

pske koncepcije, navukia se spolja mitoloSka

laZno hriScan-

ska odora, a na unutarnjem, ostao ateisticki veS sa punim

djelovanjem. Stvorena je neka nova, jos uvijek nepriznata Jugoslavija, sa nasljedenim djelovanjem, na stvaranje balkanskog samosrpskog carstva. U tim nehumanim, sebiinim nasrtajima naSli su svoje interese oni koji Zele oZivljavanje propaIih kolonijalnih i staljinlstickih sila uz primjenu genocidno-

b) RUSITEI,JI SLAVF]I\SKOGA SUZIVO'M

Primjena mjerila i na,iera savremene svjetske civilizacije morala bi iednom i na Ralkanu da uskladi haoticne odn'se izme-

du razliiitih nacionalnirr skupina srpskog, hrvatskog

gorskog prema boSnjackclm narodu. I obratno.

crno-

inkvizitorskih faSistickih metoda.

Osnovni zadatak taj velikosrbizam imao je da llrvatska ponovo kao na Krfu pane u zagrliai velikosrpskog programa. To

je ostvareno kroz zagrliai u Karadordevu prevaranata, lidera

Srbrje, i prevarenog, lidera Hrvatske. U tom dogovoru utanacena je ideja unistenja muslimanskog, veiinskog naroda u Bosni i trIercegovini kroz podjelu te drZave pod laZnim prikazom

da se u Evropi stvara uislamska drLavau, a da to, navodno,

nije u interesu hriScansko civilizacije i etike.
Od. zagrtjaja u Karadordevu do danas, kroz medijska sredstva informiranja u Srbiji i Hrvatskoj, vodila se rijetko videna
propagandna karnpanja da se za srpska i hrvatska zlodjela
na terenu okrivi bosnjaiki muslimanski narod i njegovo rukovodstvo, po onoj narodnoj, "drzlte lopovau' Ide se dotle da se
Muslimani optuZuju za samouniStenje. Zabranjuje im se da se
naoruZaju, prisiljava da gladuju, da Zive bez vode i hrane. A
agresor stalno dobiva najsavremenije naoruZanje, koje mu omoguiavaju oni koji su sve ucinili da jedna bezdusna, divljacka,

1.

Forsirane zablude sprttm BoSnjaka

U dclsadaSnjirn izlaganjima iznijeli smo naSa gledanja na te

odnose kroz zajednistvo koje traje ocl doseljavanja na Ralkan.
U iznoSenju medusobnih odnosa srpskog i boSnjaikog naroda
istakli smo one historijske iinjenkc koie je prikrivala vladaju_

ca velikosrpska oligarhija. Ona je tirn prikrivanjima najviSe

Stetila interesimer srpskog naroda. Zaslijepila ga je mitologi_
jom i cesto usmjeravala prema projektiranoj proSlosti,
da bi ga
odrZal.a u odstoianju savremenih i buducih naprednih doga_

danja. Te ideologije i milomanska zavaravanja dovodile su

srpski narod ranije, a danas posebno, u Zivotna stradanja
rijetko videna u svjetskim zbivanjima.
Takvo stanje medu srpskim narodom nije bilo kada su svje_
tovna stvaralaSlr.a uskladivana sa duhovnim opredjeljenjem
hriScanske nauke. 'lb, recimo, pokazuju sacuvani srednjovje_
kovni spomenici srpskih manastira. To potvrduje i slobodar_

genocidna agresija u zapadnim kabinetima, medijima, javnim

rniSljenjima bude proturena kao )gradanski rat(, a 'Zrtva luv-

ski duh srpskog naroda, koii je, medutim pod mitolo5kim zanosom u posljednjem razdoblju usmjeravan na primjenu naci_
sticko-faSistiekih i staljinistiikih ideologija. Sve su to vjesto

rStena u iednu od )zaracenih( strana.

koristili borci za srpsko vlastodrZje.

r36

137

muslimanski naHistorijske neistine u odnosu na boSnjaeki

rod svode se uglavnom:
pripadnosti BoSnjaka iako je to hi1. na negaciju slavenske
storijski, najautohtoniji slavenski narod;
u l:elli za njenim potiski2. omalovaZavanje islamskeviere'
su BoSniaci islamizirani
vanjem, a neistinitom predstavom da
pripadnici Pravoslavne vjere;
tako slavenska monotei3. nesagledavanje da je islam isto
slobodnom liudskom opresticka vjera koja je zasnovana na
je omogocila Srbima takvu
djelienju i takvoj toleranciji koja
sa hriscanskom nauvjersku slobodu i organizaciju u sklaclu
vladavine' zahvaljujuii
kom kroz pet stotina godina turske
postavlja pitanje zasto se
samo islamskoi toleranciji, pa se
kada se u niima spomiruse bogomolje islamske civilizacije'
i u hriSianskim crkvama;
nje RoZije ime, kao Sto se spominje
Hristove nauke zavarane
4. odstupajuii od duhovnih nacela
nego ikada raniie genocidne
srpske mase iskazuju danas vise
prema Slavenima
postupke koje uvode pojedince u mrZniu
se ocrtava kroz (realidrugih nacija i viera' a to odstupanje
Sto nauk Biblile direktno
zaciiu) ubiianja i kradu turle imovine'
mir i pravdu medu ljudizabranjuje i upucuje na dobrocinstvo'
ma;

i crnogorskog naroda
one zdrave slavenske osobine srpskog
i anticivilizaciiodudaraju od gore navedenih antihriscanskih
sputavan od pripostupaka. Time ie srpski narod' vise
skih

nego ijedan drugi narod

mjene savremene svjetske civilizacije
slavenskog juga.

Srpski vlastodrSci su u posljeclniih

r3B

75

godina postali nosio-

ci jugoslavenskog razjedinjenja, umjesto da budu najveca koheziona snaga.

2. FaSistiCke potvore na Boga

Prodor na Balkan savremene svjetske civilizacije neminovan je, a s njom i odbacivanje staljinistiikih vlastodrLaca,
koji se, na Zalost, joS drZe na vlastodrZaikim pozicijama u
skoro svim republikama bivSe Jugoslavije. Oni i njihovi trabanti, uz pogreSno odgajane vrhunskevojne i druge kadrove,
odito smetaju procesu koji bi poremetio balkanski prlmitivizam. Vjernici medu Srbima, Ornogorcima i drugima, koji ne
slijede ateizam, koji iskazuju slavensku plemenitost, usmjerenu na stvaralacki rad, sa slobodnom inicijativom svakog po-

jedinca i druStvene zajednice zasnovane na ljudskim pravima

i socijalnoj pravdi, neovisno od njihove klasne podijeljenosti i
slobodne vjerske opredijeljenosti,

kljuini

su uviet za buducno-

st i oZivljavanje takvih osobina u srpskom i crnogorskom narodu. Taj narod je pozvan da ukloni sa vlasti one koji ga
ometaju da prihvati opce ljudske principe savremene svjetske

civilizacije. S tim ie da prestane i ideologija koja tvrdi da je i

Rog samo ))srpski( i da uslps(i andeli< dvore usrbina Boga
svog.( HriScanstvo ni jednog vjerujuceg Srbina ne upucuje na
takav BoZiji put.
Takav navedeni, nuZni obrat najviSe oiekuju Slaveni boSnjacke narodnosti islamske vjere. Do tog obrata, srpski i
crnogorski narod morao bi uvidjeti da njegovi sadaSnji vlastodrSci, koje im je staljinizam nametnuo, bezbr_rZniiki razbijaju
sve Sto je nesrpsko na balkanskom i podunavskom prostoru,

r39

oni takvi ruSitelii

kao i sve Sto je humanisticko srpsko i da su
pamti iovjedanstvo'
zajednidkog, komsijskog suZivota koje ne
bez MuTi narocii i pojedinci isto tako moraju shvatiti da im
prostoslimana, bez autentiine povljesne tkanice balkanskih
a ne
ra. istkane tolerancijom a ne mrZnjom, susiedovanjem

nema mira' A
krvlju, razmienom pameti i dobzrra a ne nrlZem'
mir se zasniva samo na Pravdi'

RUSITEI,.]I DRZAVNO(.} SUVIIRENITEI'A

ROSNJ] I I{I]RCEGOVINE

C)

f\nakrsna vatra s istoka i sa zapada

je od IX' s1' suveBosna i Hercegovina, sa SandZakom' bila
1463' godine'
rena drzava BoSnjaka, sve clo turskog osvalanja
jedinstvenu
Za 415 godina turske vladavine imala je svcrju
vriieme 40
pokrajinsku upravu (Rosanski vilajet)' kao i za
i Snj oj velikorspkoj tvogo dina au strij ske okupacij e' U cle setgod
1.

bila ie upravrevini nazvanoj drZava Srba, Hrvata i Slovenaca

kralievska dilc
no i administrativno jedinstvena' Velikorspka
pripoji
tatura pokuSala je da ie poclijeli i periferne diiekrve
jedinstveno podrucje
Srbiji, ()rnoj Cori i Iln'atskoi, a ostavi
bi udovoliili veBanie Luke, kao Vrbasku banovinu' 'I'ako
oko

boSnjaclikorspklm teZnjama. Kad su izabranj predstavnici

sruSili krakog i hrvatskog naroda sa srpskim demokratima
velikosrpslva' sa
ljevsku diktaturu, pokuSali su zagovornici
bosantakvim Ifrvatima, raziediniti cjelovitost historilskog
godine na dc've1'
skohercegovaiktlg priroclnog prttstora 1939'
banovini onai
kotara i pripoiiti ih tada stvorenoj Hrvatskoi

140

prostor koil lider iz Gruda naziva ,,Herceg-Bosnomo. Ali, ta

neprirodna varka, nakon dvije godine, propala je kao i tvorevina u svijetu nazvana 'rtruhla Jugoslavija,< zajedno sa tadaSnjim hrvatsklm liderom dr. Vlatkom N{a(rekom.
Kroz prevarantski zagrljaj u Karadordevu BoSnjacima ie
pripremljena likviclacija, raselievanje van Bosne i Hercegovine, a nepobijenim i neraseljenim skupljanje u indijanske rezervate i jevrejska geta do konacnog istrjebljenja. Muslimani su
se naSli pod unakrsnim udarorn nacisticko-iaSistirirke polltike
hrvatskih lidera i faSistoidne, stal.iinisticke politike srpskih
Iidera. Po podjeli oko rijeke Neretve u Mostaru i okolini, reklo
bi se da ie lider llrvata zaplivao u polufaSisticku i polustaljinisticku Neretvu, da bi Hrvatima ostavio desnu obalu, a sprskim
Crnogorcima lijevu obalu, dok ie vecinskom, muslimanskom
narodu ostavljen samo bosanski grb prikazivan u doba austrougarske ol<upacije.
Njcmaiki ministar vanjskih poslova otiSao je potom u Zagreb, kada se jasno vidjelo, da su sa oruZanim snagama hrvat=
ski lideri poSli u razjedinjavanje zaiednicke borbe llrvata i
RoSnjaka protiv ietnika,, da '['udrnana privoli razboru, jer je
Njcmacka ova mocna zeml.ja ulcllila dosta napora za medunarodnri prizntrnjtr Ilrvatsl<c, ali i llosne i Ilercegovine. Ali, tada
je Tudmau htio ,usa,nrl.jcnc Muslimane( uvesti u >gradanski
ratn i lime sruSiti drZa,vrri suverenitet liosne i Hercegovino..
Zavarali su svjctsku javnost i trubiii da je Hrvatska >prva
priznala< suverenitet Bosne i llercegovine. Ranije su traZili
da se skine i embargo naoruZania toj drZavi. Lider Ilrvatske
rutvoreno je iznosio propagandu da llvropi priieti opasnost, jer

141

>ugroZava<
Izetbegovic stvara i >islamsku drZavuo i time
hrScansku civilizaciju i etiku.
Vidljivo je da je hitnost izvrSenja zakljueka iz Karadorderva
lideru Hrvatske diktirao prevarant iz Beograda'
Prije svih'
Potom u igru ulaze evropski kriZaroidni diplomati'
MejdZora'
Velike Britaniie. Osnov politike engleskog premijera
zajeste da potitika svih evropskih i sjeveroamerickih vlada

sniva na temeljima beogradskog prevarantskog meteZa

ga

ide olo gij e

kolonij ali zma,

st alj in

izm a, zav ar

aY anj

em

i brlo-

do g

mat-

u opasnosti hriscanska civilivei

zaclja i etika. Ruski lider, pored Lelie za odrZavanjem
se za
postojece staljinistiike ideologije u Beogradu' opredijelio
da u
kolonijalnu politiku na Balkanu, jer se grievito bori

sko vjerskom krilaticom da je

u Sovjetruskom drZavnom podrucju, nakon pada staljinizma

koloniskom Savezu i zemljama istocne Evrope, odrZi dijelom
rusko carstvo nad juZnim dijelovima po-

djedovi savremenih BoSnjaka, Srba, i Hrvata, koji

su Zivieli u tom nevidenom prirodnom bogatstvu, gladni i
Zelini slobode, suznih ociju napuStali su rodnu grudu uz pjeci. Ocevi

kleta, po Xvom nebu ni sunce ne

Seta(. Oni su odlazili u tudinu, ier ih je eksploatator sa beckim, budimpeStanskim i beogradanskim koncesijama za iskoriStavanje tog blaga tako slabo placao, i to u rijetkim prilikama, da nisu mogli ni da preZive. PreteZno na takvom bogatstvu, od obicnih naselja, izgradeni su u kraljevskoj i komunistickoj Jugoslaviji Beograd, Titograd, Zagreb i Ljubljana.
Beogradski prevaranti usmjerili su svog trabanta iz crnogorske pustare, a r,agrebacki iz, grudskog kamenjara da se dograbe preko njih tog bosanskohercegovaikog blaga i nastave
pljackati Bosnu i Hercegovinu, da bi omogucili nastavak parazitskog livola. Ti paraziti ce da nastave pricu da je to neko

spl;

uAo, Bosno, sirotice

jalno staljinisticko

>oslobodenje od boSnjaStvao

carsrobljenog preteZno muslimanskog svijeta' U tom ruskom

roSke politike.

tvu,kojisuzvalisavezomsovjetskihSocijalistickihRepublika, oko stotinu naroda osjecalo je kolonijalisticku eksploatazbog utotorsku i tiransku drZavnu tvorevinu koja se raspala

Da ie Bosna i Hercegovina pustinjska zemlja' kolonijalni

Bog je
vlastodrSci bi bjeZali da im ne ude u posied' Medutim'
povrSini i pod
darovao toi zemlji velike prirodne resurse na
ekologiju'
zemljom, uz riiecne potencijale i prirodno sacuvanu
Za Iakvtt BoZiju blagodat mijenjali bi se i Kuvajcani i Saudij-

Austrijski kolonijalni eksploatatoa kojeg narod naziva Svabo, a koji je razvio eksploataciju bosanskog prirodnog bogatsva, ostavio je iza sebe bosanski grb. Taj grb prikazuje znak
jedne savijene ruke preko koje se stavlja clruga ruka. Svabo je
time zamiienicl znakove na steccima bosanskohercegovackih
kraljeva. On zamjenjuje svakom navaljalcu onu: >Skini mi se
sa oiiju, kradljivieu. To cle da bude konacan ishod poslije ovih
ratnih dogadaja svima onima koji su ranije, a I u ovom ratu,
omogucili i izvrSili pljacku bosanskog bogatstva.
U prljavom ratu poruSeni su objekti koji su preradivali proizvode iz bosanskih resursa tamo gdje preteZno Zive Muslima-

t42

143

pisticke truhleZi.
2. ltleinfor m i r ani ne okolon ij al i s t i

- radi vlastite

nehumane, pljacka-

ni, da ne bi radili za suverenu Bosnu

da bi se pljaikaroSl

dalje jeftine, nepoubijane bosanskohercegovaike sirotinje. Jasno se dakle ocrtavaju zamisli i ciljevi kolonijalnog
eksploatatora diklirani iz Beogracla, a poiom iizT'agreba'Te
docepali

zamish potpomognuti su iz centra nekadaSnjih kolonijalnih

velesila Francuske, Engleske i sadaSnjeg borca za odrZavanje
ruskog kolonijalizma. Za niim uzdiSe i premijer Grcke imajuci

uvitlumakedonskiprostor,zakojimposeZeivlastodrZaciz
Beograda. RuSilaike snage nose se joS jednom pakosnom miSliu - da ie Bosnjaci napustiti poruSene krajeve' Ali, u tome se
varaju!

Zbog neobaviieStenosti, istina o kolonijalistickim, eksploatatorskim namjerama nije io5 prodrla u mase onih koji trebaju
cla nastave Zivot na svoioj djeclovini' Zavaravaju ih kolonijalisti i raspiruju medusobne sukobe kroz mitoloSku proSlost' a
sve u epskim ambalaZama Vjere i Nacije, i sprjeiavaju ih da
nastave svoj dugovjekovni komsijski suZivot' Uz vojni odbrambeni uzvik, nedostaje bosanskohercegovackim Srbima' Hrvatima, Bosnjaclma onai izvorni zov njihovih eksploatiranih pre-

koji su vladali ovom zemljom i ranije. Jedino je boSnjacki muslimanski narod napoliticku pozornicu izveo svoga nekomunistickog lidera. Taj komunisticki kadar prema Bosni i Hercegovini nastavlja istu politiku koju su sprovodili kada su sebi
iz Iog bogatstva zidali vile u planinama i na moru.
Ratna pljacka krvoZednih nosilaca ratne politike, joS krvoiednlja politika njihovih generala izvrSilaca, iscjedila je do
krajnosti trpnju svih patriotskih snaga, svih BoSniaka, koiima je ovaj natureni ratni zulum biti ili ne biti, Hrvata inspiriranlh franje."'cima i stoljecima easnog medususjedstva, ali i
onih Srba koji se stide zla poeinjenog od strane njihovih sunarodnika. BaS Srbi treba da prihvate za narodnu toljagu, ili
pozovu svjetsku javnost da im pomogne, kako bi vlastodrscima unutar svog naciona uradili isto Sto su Rumuni uradili sa
iauSeskuom i istocnoevropski narodi sa ostalim staljinistickim, parazitskim rukovodiocima bivSe istocne Evrope. Na taj
nacin prekinuce se barbarstvo na Balkanu, a narodi sa bezboLni(kog vratiti se na BoZiji put.

claka: usmrt eksplotatorima, niihovim trabantima i generalimalu Taj poziv treba da se cuje uz iskreno, vjernicko spominjanje Boga i Njegove velicine. Po usvome zakonuu kao Sto

Muslimani BoSnjaci u bitkama uzvikuju na jeziku Kurhna:

,,Rog je velik<. To nam pomaZe da uniStimo duSmane' a ne da
se medusobno ubijamo.

Uz prednie, treba joS jednom istaci da su ovaj prljavi rat

zapoeeli i da ga joS uvijek vode u bivSim republikama Titove
Jugoslavije isti oni staljinisti, a nazovimo ih i komunistima'

144

145

govine istrijebi vecinski slavenski narod islamske vjere; ta,rlir

bi, medusobnom podjelom izmedu Srba i Hrvata, kao hrisca-

na, prestala da postoji ta drl,ava.Irtra tu genocidnu, sebiinu,

vidno bezboZnicku, ietnieko-ustaSku ideologiju oblaci se vjerska odora hriSianstva. Moini zaStitnici se ne obaziru na papin vapaj upucen covjecanstvu iz Verone da se prestane na

Balkanu sa diskriminacijom iz etniikih i vjerskih razloga.

simbol
Politieki i vojni stralezi cetnleko-ustaSkog ekstremizma nisu slucajno izabrali da poietno zajednicko davno pripremano
vojno sadjejstvo sprove du osvaj anj em Travnika.
1. Grad

VII. TRAVNIEKI PRIMJER BORBE ARMIJE

BOSNE I HERCEGOVINE ZA SAVREMENU

SVJETSKU CIVILIZACIJU
a)

enrxtct<o-usreSrt ArAK NA sRCE BosNE

Odbrambena bitka za Travnik je poeetni vojni dokaz pobjede civiliziranosti protiv udruZenog vojnog balkanskog barbarizma. To je civilizacijska pobjeda nad udruZenim vojnim snagama hrvatskih i srpskih ekstremista. Htjeli su da nacistii-

ko-faSistickim atacima vrate u Zivot kolonijalisticku vladavinu nad dobrima Bosne i da nad ljudima uspostave diktaturu.
Kroz olivotvorenje na Balkanu tih ideologija, sadaSnji vlastodrSci nekadaSnjeg kolonijalizma Engleske i Francuske, sa ruskim zaStitnlcima staljinizma, na perifidan i dvoliian nacin
deklarativno se prikljucuju principima liberalne demokracije,
a na balkanskom terenu u rukavicama forsiraju ustaSko-cetnicko objedinjavanje. Cudna ie Ia Zelia da se iz Bosne i Herce-

146

Kroz dugovjekovne historijske dogadaje, Travnik je dugo bio

prirodni, geografski centar drZavnosti Bosne i Hercegovine.
U njemu su i oko njega vladali bosanski banovi i kraljevi, a
kralj Tvrtko sagradio je velebnu tvrdavu, iz koje se i sada

Travnik branio od ustaSko-ietniike najezde. U ogromnom

Osmanskom Carstvu, koje se protezalo na tri svjetska kontinenta, u Travniku je bilo sjediste vilajeta Bosne i Hercegovine. Bio je to centar

iz kojeg je zracila intelektualna snaga tada

svjetske civilizacije i privrednog prosperiteta islamiziranog
Osmanskog Oarstva, kada je kao jedina svjetska velesila bio u
usponu, a u zakonodavnoj praksi primjenjivao savremene nauine i slobodarske principe islamske civilizacije zasnovane na
punoj vjerskoj toleranciii. Travnik je kasnije bio i centar bunta
i Zestokog otpora protiv turske nezakonodavne vladavine u
vrijeme postepenog propadania Oarstva

- pod djelovanjem

vjer-

skih dogmatika, ruSitelja osnova islamske civilizacije i tole-

147

rantnog dielovanja. Zbog toga je od tada'Iravnik bio stratiSte

pogublienja nebroienih muslimanskih boraca za bosansku
drZavnost. Iz Carigracla su slali u Travnik vezire osvetnike,
sa hiljadama policajaca ',turkuSao, da uguSe taj boSnjacki bunt.
U'Iravniku se Zmai od Rosne (Husein-kapelan (iradaSce-

vic) zakitio vezirstvom i sa dvadeset hiljada

1831. godine na Kosovo i izvoievao pobjedu nad turskom voj-

RoSniaka poSao

skom. Time je omoguceno oslobodenje Srbije od 'l'urske, a Crno-

gorcima proSirenie iz Cetiniskog okruZenja. Poturceni licki

Srbin l,atas pobjegao je iz 'Iravnika 1850. godine i zasnovao
krvolocnu vezirsku rezidenciju u Sarajevu, jer je Travnik bio
Zariste borbe za boSniaiku samostalnost. 'lravniiki je region

sa odbrambenih poloZaja povuku hrvatski bojovnici. Zanrisiro

da se iz 'l'ravnika prema VlaSicu povude na ietnidki prosl,or

hrvatsko stanovniStvo i da se uz dugo izgradene putne i bunkerske utvrde ovlada Travnikom, doZivljela je vojnicki debakl,
a time je propalo

i ustaSkocetniiko

zajedniStvo protiv Arrnije

BiH.
2. Pobjeda Bosne

nasilna djelovanja razbijanja u'lravniku i njegovom regionu

milenijskog zaiednistva i suZivota hrvatskog i boSnjaekog, ulc
ljucivo i demokratskog dijela srpskog narttda. Nije uspio pokuSaj sproveden u Jajcu, da se povuie hrvatski narod kada se

Taj voinlcki ustaSko-cetnicki poraz ima joS veci politlcki

poraz. Vojne snage, predvodene pukovnikom Armiie RiII Mehmedom Alagicem iz Sanskog Mosta, sa odanim mu vojnim
saradnicima i raspoklZivim, daleko manjim naoruZanjem ali
sa ivrsto opredijeljenim borcima, dokazali su da ie 7ivot za
slobodu jaii od smrti. 'la borba dokazala je da se'lravnlk,
centar RiIi, ne bori za propagandno izmiSljenu uislamsku drZavu( nego za pobjedu savremene svietske civilizacije, koia kroz
takve pobjede oncmogucava pokuSai oZivliavanja faSjzma i
staljinizrna na Balkanu i oiitog englesko-francuskog koloniializma.
Komandant je, u prosloru ratnih operacija, ravnopravno Stitio i borio se za Zivote, imovinu i vjerska svetiSta sveg stanovniStva, neovisno ocl nacionalne i vjerske pripadnosti. Dokazao
ie da je to borba zir principc savrenlene svjelske civilizacije.
UstaSko-cetnicka bralija racunala je i plaSila Hrvate i Srbe da
ie Armija BiII krvoloinci da djeluje, na ietnicki i ustaSki nacin, a krajiSki borci jr-rS viSe iz osvetoljublja zbog poklanih im
porodica, silovanih Zena, popaljene i opljadkane imovine i poruSenih dZamija.

148

149

danas centar; svojom neposrednom okolinom povezuje sva

tri bosanskohercegovacka naroda, povezuje doline sve tri centralne bosanskohercegovacke riieke (Vrbas, Bosnu i Neretvu).

'I'ravnik je podjednako udaljen (oko 100 km) od Sarajeva' Banje l-uke, Mostara i neStr-r vise od Tuzle. On je ujedncl i centar
zemalja slavenskog juga, zbog cega se u njegovoi neposrednoj
blizini izgradila vojna i ostala industrija. Sve su to dobro znali politicki i vojni stratezi ustaSko-cetnickog dogovora jednorn
u Ilerceg-Novom, pa su odluiili da im prvo zajednieko voino
osvajanje bude Travnik.
Obrambena pobjeda i protuudarna bitka za 'lravnik je jasno
pokazala da su bila uzaludna dugovremena propagandna i

VrSene su smrtne presude prijekog suda na onim prekrSite-

ljima koji su, ipak, nasilniiki djelovali. Komandant operacije

angaZovao ie dva muslimanska krajiSka vojnika da cuvaiu
Zivot, porodicu i imovinu hrvatskog pukovnika Lovrinovica,
koji je ostao da Zivi u svom rodnom Puticevu kod Travnika.
Komandant kotorvaroSkih SipraZana samo je pitao srpskog
prvoborca iz Travnika Iliju Slavniia Sto mu je osudio na smrt
1943. godine u Sipragama nevinog oca samo zato Stoje poznavao travniikog ustaSu, a on se sada bori za njegovu slobodu
od ustasa i njegovih vitovljanskih cetnika. Pobjeda u odbrani
Travnika i zaStita Livota svih ljudi, neovisno od vjere i nacije,
kod starijih Travnicana budi sjecanje na ustaSki genocid iz
1941. godine, kada su za jednu noi pokupili i poubijali sve
srpsko muSko stanovnistvo na stratistu Smreke starije od 12
godina zajedno sa Muslimanom Mahmutom Robovicem. Ujed-

ih podsjeca na oktobar 1944. godine, kada su u partizanskom zauzeiu Travnika doSli do izrainja oni eetnieki elementi koji su iz osvetoljublja prema ustaSama poubijali neduZne
Hrvate i BoSnjake, dok se nije uspostavila civilna vlast.
Nasuprot tome, komandant odbrane Travnika, Alagii, pokano

zao je iste tolerantske osobine kao i, ne Zelimo pretjerati, osva-

II. el-Fatih, koji je u

Travniku potpisao zakonsku odredbu katoliikim franjevcima. To je dokaz da se i nakon 400 godina iskazala tolerantnost koiu propisuie islamska civilizacija a primjenjuje u istom
mjestu, Travniku, i to od komandanta koji nosi isto ime.
U toj odbrambenoj bici za Travnik bilo je mnogo zengovaca,

t'ac Bosne

Hercegovine sultan Mehmed

koji su ranije ranjavani a za slobodu Hrvatske. Pricaju o ogrom-

150

nom broju poginulih BoSnjaka

dlaka

iz

Bosne, Hercegovine, San-

Kosova za slobodnu suverenu llrvatsku. Oni sa,da,

pitaju hrvatsko rukovodstvo i hrvatski narod zaSto su dopu-

stili da se uniStava i progoni muslimanski narod radi ostvarenja cetnickih cilieva koji su za unistenje i hrvatskog narohrvtski narod, zar im je ateisticki zlocinacki staljinizam zatrovao svojim bezboZniStvom vlastodrSce iz Gruda i
Busovaie da ignoriraju poziv Pape slavenskog roda, da onemoguie barbarsku torturu na Balkanu zbog vjerskih i nacionalnih razlika.
Svjetskoj javnosti je jasno da su vladajuii celnici muslimanskog naroda naivno vjerovali u hrvatsko-muslimansko zajedda. Pitaju

niStvo.

Prevarantskim, diplomatskim marifetlucima staljinistickofaSistickog beogradskog vlastodrSca uvucene su u tu ludacku

politiku i rukovodece liinosti Engleske, Francuske i Grike, uz

aktivnu podrSku Kopta pravoslavca Butrosa Galiia. Historiia

ima vec pisani dokaz te ludacke politike, a odbrambena bitka
za Travnik je bila potvrda da se na terenu borbeno sprovodilo
zajedniiko cetniiko-ustaSko sudjelovanje podjele Bosne i Hercegovine na srpsko-hrvatsko hrisiansko zajednistvo, uz likvidaciju i preselienje BoSnjaka Muslimana. Uporedo s tim,
po diktatu te politike, lord Oven poziva muslimanske ielnike
da ih i dalje vara, kako bi vecinski narod u Bosni i Hercegovini, nenaortian i gladan, stavio svoju glavu da mu je sjeie
genocidna evropska politika.
Pisani genocidni lnkvizilorsko-krScanski dokaz takve politike sadrZi se u direktivnom pismu premijera Engleske DZona

l5r

MejdZora od 2. maja 1993. godine svom ministru inostranih

poslova. Svakom civiliziranom iovjeku je jasno da ie naivan

da se radi o ideoloSkoj, antiislamskoj rnrZnji. Oiito je da savremeno, civilizirano

(oyjeianstvo takvu politiku svrstava u genocidnu, a njene

izgovor stvaranja ,islamske

dry''aveu, nego

nosicce u ratne zlocince.

Stav vojnih pobjednika u odbrambencrj bici za Travnik, me-

dutim, clokazuje, kao i ostale borbe Muslimana, da je to bila

bitka i pobjeda za zivot, dostojanstvo, sldbodu i sebe i onih
pored sebe. Ta bitka za'lravnik potvrduje da je to bitka i dio
pobjede savremene svjetske civilizacije, pa ce, kao takva, uii

u svjetsku historiju.
Istini za volju, treba otvoreno reii da je tok bitke na terenu
pokazao i dokazao koiiko je djelovanjem politike iz Gruda uskladisteno ukradene hrane i ostalog iz humanitarnih fondova,
kod hrvatskih ratnih profitera, dok je tamo gladovao narod.
Pitamo se koliko su tek ratni profiteri u Grudama i zapadnoj
Hercegovini nakrali i uskladistili takve robe. Narod Bosne i
Hercegovine kaZe: ,Neka im pusto ostaneln - kao Sto ie im i
ostati pusto. Ujedno se boSnjacki i hrvatski narod pita kakva
bi to profiterska pljacka bila da sevlastodrZje iz Gruda doiepa
proizvedene robe iz Yiteza, Novog Travnika, Bugojna, Jajca,
Koniica, Mostara i elektriine energije hidrocentrala na Neretvi i Vrbasu, izgradenih na potoplienim naseljima i poljanama

jedniStva

suZivota naroda na tlu BiI{. Taj suZivot celnik

Hrvata iz Gruda niie ni proZivljavao, niti ga osjeia, jer 1'e Zivio
na prostoru gdje uopie ne Zivi muslimansko stanovnistvo. Sa*
daSnji vlastodrSci

iz Zagreba i Gruda

ne mogu

sakriti da tu

politiku dirigira tseograd.

Pribranije glave u hrvatskoj politici jasno vide da nema ni
hrvatske drZavnosti u granicama vec priznate suverenosti bez
odbrambene rnocne snage bosanskomuslimanskog naroda i suverene drZave iije su istocne granice l)rina i lgalo, uz hrvatsku Prevlaku kod Dubrovnika.

Hrvatski ekstrernisti, u zajedniStvu sa cetnicklm hordama,

vrSili su ubijanja muslimanskog naroda u dolinama rijeka
LaSve, gornjegVrbasa, gdje Zivi preteZno, i to u velikom broju,
muslimansko stanovniSlvo, uz one protjerane Muslimane koji
bi ostali tu ako ne pobiiede nacela savremene svjetske civilizaclje. To etniiko ciscenje se prirnjenjuje na isti nacin i po
istom zlocinaikom, ietniikom receptu vidljivom na svakom
koraku.
b)

VITESKA, CESNA ODBRANA

prisilom, mnogi l{rvati su

napustili svoje domove i odvedeni na cetnicka podruija, da bi,
zajednicrkim snagiuna, I ihvidirali RoSnjake nakon izvojevane
Propagandnim zavaravanjem

preteZno musl imanskim.

pobjede.

Na primjer, ratni profiteri pljaikajuci samo jedan konvoj,

ubili su osam vozaia i opljaikali i unistili preko 150 kamiona.
Kroz takve nehumane ciljeve sprovodi se politika ruSenja za-

Utoku odbranrbene bil,li.o rr '['ravniku I njegovoj okolini deSavali su sc slr"rtiajcvi rlir sc lirrcc llopaljene ratnim djelovanjima
pl.iackaiu, a rtcgrl.ic i plrlc rllprrsl,crri hrvatski doilovi i imovi-

152

153

na. To jeizazvalo ogromno ogorcenje, negodovanje musliman-

skih vjernika, imama i vojnog rukovodstva. U toku ratnih

djelovanja i sada preduzimaju se zaStitne mjere prema toj imovini, civilima i vojnim licima hrvatske nacionalnosti. Uz djelovanje prijekog voinog suda sa kaZnjavanjem do primjene smrtne

kazne, uhvaceni pocinioci se kaZnjavaiu na

licu mjesta

od

vojnih organa.
Pljacke humanitarne pomoci, dirigirane od nosilaca hrvatskog ekstremizma na putevima i barikadama do odrediSta
jasno ukazuju koliko je pljackaroSki utjecaj i odgoj imao komunisticki >stil ponaSanjao u pljackanju druStvene imovine'
To je prvi zadatak u duhovnom djelovanju islamskih i katolii-

kih duhovnika.
U selu Malinama kod Guce Gore Zivjelo je preko hiljadu
Muslimana, sa joS oko tri stotine prognanika i oko cetiri stotine hrvatsklh stanovnika. Imam dZamije iz Malina Sulejman
ef. Tarakiija na molitvi u petak (dZuma) sa mimbera je saopcio da nece da sudjeluje u molitvi Bogu dok vidi u dZamiji
naSih hrvatskih komSija'
Kod bitke za prijevoj Ovnak poginuo je borac Hrvat ir' redova Armije BilI. Komandnat te jedinice organizirao je sahranu
pojedince koji su

krali imovinu

kod katoliike crkve u Braikovicima uz primlenu vjerskih obreda

pod rukovodstvom katolickog svecenika i r'rasnih sestara te

crkve. U isto vrijeme, preko Radija I TV Zagreba i Rusovace
svjetska javnost je obavieStavana da je ta crkva spaljena, a
svecenik

casne sestre ubijeni.

I{rvatska propaganda sluZila se i podvalom da je Muhamed

Curic, predsjednik Opiine Travnik' utjecao na paljevine hrvat-

154

skih kuia u prigrirtlsl<orrr rrirsr,l,lrr Vrrlirrl'grl.jo orr stanuje. Ocevici Hrvati 1ih rirl,rrilr rlog:rtl;rrr.l;r pol.vrrlrr.irr rla.je predsjednik
dovodio u opasrtosl svoj zivol rlrr sc srtcrrvit p<tznata katoliika
crkva u Gorn.irlrlr l)orrr, zirlrorirvl.iir,jurri svoju porodicu i svoju
kuiu u cijoj srr lrl izirri polrirl.jcrrtr i rnuslimanske kuce u toku
ratnih djcjslirvir. l'r'crls.icrlnik .jc pokazao i ono sto je dugotrajno i strpl.jivo <:irr io rlil sc sacuva visestoljetni suZivot i zaiedniStvo hrvatsl<og i bosnjackog naroda u Travniku i njegovoj
okolini. Ovo je iasan dokaz da su pored vojnih, nosioci vlasti
muslimanskog naroda bili, rekli bismo, borci savremene svjetske civilizacije u odbrambenoj bici za Travnik.
Da bi se sacuvalo to zajednistvo i komsiiski suZivot sa hrvatskim narodom, pod direktivnim Zeljama vladajucrih celnika
boSnjcakog naroda iz Sarajeva, prcdstavnici l.ruvnitikih Muslimana i rukovodstvo Arnti.jc u l,orri rcgiorrrr <lavtrli su lllogucnost da sc u'l'ravnil<u i rcgionu hoii rnu gravil,ira rrvcdc
mjeSovita, zajednirika upravna vlast, u l<ojoi lri prcrlsl,ir,vni<ri
Hrvata imali vise funkcija nego Sto im pripudtr po ltrolrorcionalnoj nacionalnoj pripadnosti, a da se objedine ruhovodstva
vojnih formaciia. Od toga su hrvatski celnici po diktatu iz
Gruda bjezali. Prije toga uklonjeni su sa funkciia u vlasti, sa
vojnih i druStvcnih sluZbi miroljubivi travnicki Hrvati, kako u
Travniku, I.tr,lio i rr olxrinurna, lravniekog regiona. Dovedeni su
iz zapadrut llcr'c(rgovillc oni lioii sr"r slijepo sluSali i izvrsavali
direklivo iz (irrrrllr. 'l'ir,lio, rrir. llrirrr.icr, zamiienili su i predsjednika III)Z-rr proft.sorit [V: r rl i rrir I Jrkrvirica. Predsjednik organizaclje >Kl,r'il.ir.su ztr 'l'r'lrvrrili. Novi 'l'rilvnik, lSusovaiu i \4tez
fra Branlio'/,t'lit' r't, silrrrorl;rrlr (irrr'rir (iora otisao ie u Italiiu,

.'1.')

da ne gleda Sta su zamislili hrvatski ekstremisti sa Muslima-

prevarantskotn rlogovollt r. ( ('l rrlll'lrrr

nima na primjeru sela Ahmiii.

Opcina Travnik imala je, po popisu iz 1991- godine, 70402
stanovnika, odnosno pribliZno koliko svih opiina zapadne
Hercegovine, iz cijih se Gruda dirigiralo svom hrvatskom po-

dant bitke Ala,gic l)ol\irziil, .lr'. rttr'rlttlittt, rllr .jl zivol. llrvata na
tom prostoru r,it. llor;trtr i lior;rrjrrhr' llrIi i lrrzurrrui.;i ocl ludila

litikom

hrvatskih cclrr iliir.

i slali rukovodioci hrvatskom narodu, a na terenu

odreduju takve rukovodioce zbog kojih se hrvatski narod Travnika i LaSvanske doline hvata za glavu i moli Boga za milost.
Kada smo vei kod proporcionalnog broja stanovniStva nastanjenog u LaSvanskoj i Gornjevrbaskoj dolini (opiine Travnik,
Novi Travnik, Vitez, Busovaca, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Bugojno, Jajce),

tu je po popisu stanovnistva

76.668

Hrvata

aka, odnosno, sa jugoopredij eli enim "Mu slimaniman, 141.616, tj. dvostruko vise, a sa Musimanima protjeranim
od cetnika sa trostrukim broiem muslimanskog stanovniStva
125.526 BoSnj

vise nego hrvatskog.

Muslimansko rukovodstvo iz Sarajeva pristalo je i na to da
se prirod"nom travniikom regionu, kao decentraliziranoj provinciji, prikljuce hlivanjska-tomislavgradska i kupreSka opci
na, a otkaci njegov vjekovni okruZni region Opiine Zenica, ne

iz Gruda.
Gore navedene iinjenice uz propagandne lali iz Busovaee i
drugih mjesta te jasnih dokaza o namjeri uniStenja Muslimana BoSniaka, koji su otkriveni po osvajanju vlasti, kao i onoga
Sto je uradeno prije odbrambene bitke za Travnik (Ahmici i

bi

li

se udovoljilo Leliama hrvatskog celnika

potvrduju da se islo na takvo etnieko eisienje naSeg

naroda koje predstavlja, kao i cetnicko, bioloSko uniStenje, uz
ruSenje svih tragova vjerskih i kulturnih takovina, a sve po
sl.), jasno

156

l"/

lt l\( )\

i )(

r;l

trottt. lr.onlil n-

godini<. Na osnovu statlstldklh podataka i analiza koje je

postavio u knJlzl, 'l'lto Je za sanlranje stanja u zdravstvu u

BiH dozvolio korlBtenJe svlh roba i opreme >Matresovih magacina<<, iz cega se sagradllo 176 zdravstvenih objekata i'zaposlen ljekarski kadar.
Dulabid se bavlo sportom kao hobijem. Bio je predsjednik
FK uSarajevoo.
Rat ga je zatekao u Bosni kad se odlucuje da ponovo piSe.
Dosad je objavio knjigu politickih eseja >Sjevernoameriiko bogatstvo i islamski moral.u

BILJESKA O PISCU
Sakib Dulabic roden je
Nakon maktebskog

1915.

godine u Mosoru kod Travnika.

osnovnog obrazovanja zavrSio je osmo-

godisnju klasicnu Seriatsku gimnaziju u Sarajevu, a zatim

Pravni fakultet u Beogradu. Za vtiieme studija u Beogradu
radio je kao jedan od sekretara lidera Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO) dr Mehmeda Spahe sve do atentata
na njega u kupatilu hotela >Srpski kralju.
Kao politicki istomislj enik,Akreba medZlis au, Spahinog petoclanog savjetodavnog tijela koje je donijelo odluku da se
Muslimani prikljuce antifaSistickoj partizanskoj borbi, Dula-

bii

je uiestvovao u formiranju VlaSiikog partizanskog odre-

da.

Nakon rata odbio je svaku politicku aktivnost zbog instali-

sprovodenja staljinizma u
FNRJ. Pet godina je radio kao rukovodilac u Ministarstvu za
snabdijevanje i trgovinu, a dvadeset godina rukovodi zdravs-

ranja nedemokratskog poretka

tvenom sluZbom u Savjetu za zdravlie

i socijalnu

skrb u BiH.

Tada izdaie knjigu ,Zdravstveno stanje naroda BiH

158

1954.

159

SAKIB DUTABIC

OD SPAHE DO ALIJE
1994.

lzdavae

NIPP )LIIUAN<

Za izdava|a
MENSUR BRDAR
Lektor
HADZEM HAJDAREVIC
Korektor
DZE,MALUDIN LATIC
Likovna i grafiika oprema
ISMAR MUJEZINOVIC

Ccp

Stampa
>PEI-O<, LIUBLIANA

Za StamPariju
AINJZ ZIBELNIK
TiraZ
3.000