Sie sind auf Seite 1von 8

Praktikum iz hidraulike

Str. 15-1

XV vjeba

Sila otpora oblika tijela u struji fluida


Tijelo koje se nae u struji fluida je izloeno djelovanju sila koje su posljedica neravnomjernog
rasporeda tlakova kao i posminih naprezanja nastalih uslijed viskoznosti fluida i hrapavosti
tijela. Uglavnom se spominju hidrodinamike sile ako se tijelo nalazi u struji vode ili
aerodinamike sile ako se tijelo nalazi u struji zraka. U okviru ove vjebe e se ispitivati
djelovanje vjetra na tijelo pa e se govoriti o aerodinaminoj sili.
Za potrebe odreivanja aerodinamike sile je osim brzine i gustoe fluida potrebno poznavati
povrinu tijela okomito na vektor brzine fluida i koeficijente otpora oblika i trenja. U ovoj vjebi
se na osnovu mjerenja u vjetrovnom tunelu odreuje koeficijent otpora oblika.
Koeficijent otpora oblika za tijelo oblika kugle e biti odreen eksperimentalno. Obzirom da
koeficijent otpora ovisi o Reynoldsovom broju, mjerenjima e biti obuhvaene tri kugle razliitih
dimenzija a svaka e biti ispitana za dvije razliite brzine strujanja zraka.
Optjecanje fluida oko tijela
Strujna slika ovisi o brzini fluida odnosno o Reynoldsovom broju. Na slici 15.1 je prikazano
optjecanje fluida oko valjka za razliite brzine optjecanja, odnosno za razliite Reynoldsove
brojeve. Reynoldsov broj je definiran jednadbom:
Re =

vL

(15.1)

pri emu je:

v - brzina strujanja fluida oko nepomine prepreke


L - karakteristina dimenzija
- kinematiki koeficijent viskoznosti
Kod malih brzina je strujanje laminarno te nema pojave vrtloga za zavjetrinske strane tijela,
strujna slika ispred i iza valjka je gotovo simetrina (Slika 15.1). Poveavanjem brzine optjecanja
uoava se naruavanje simetrinosti strujne slike ispred i iza valjka (Slika 15.2). Daljnjim
poveanjem brzine optjecanja uoava se odvajanje graninog sloja u tzv. tokama odvajanja i
pojavljuju se vrtlozi iza valjka (Slika 15.3). Kod razmjerno velikih brzina vrtlozi u odvojenom
graninom sloju gube simetriju, a kinematika slika iza valjka postaje poremeena u jako dugom
podruju (Slika 15.4). Sa poveanjem brzine optjecanja odnosno Reynoldsovog broja strujna
slika se i dalje mijenja to e za posljedicu imati razliit raspored tlakova po oploju tijela a time
i vrijednosti koeficijenta otpora oblika. Drugim rijeima reeno, koeficijent otpora oblika e biti
u funkciji Reynoldsovog broja, osim za potpuno razvijenu turbulenciju u strujanjima iznad
kritinog Reynoldsovog broja.

Praktikum iz hidraulike

Slika 15.1 Re = 0.038, glicerin, v = 0.15 cm/s


promjer valjka 1 cm

Slika 15.3 Re = 26, voda, v = 0.25 cm/s


promjer valjka 1 cm

Slika 15.5 Slika strujanja fluida oko valjka (Jovi, 2006)

Str. 15-2

Slika 15.2

Re = 1.1, glicerin-voda, v = 0.2cm/s


promjer valjka 1 cm

Slika 15.4 Re = 55, voda, v = 0.55 cm/s


promjer valjka 1 cm

Praktikum iz hidraulike

Str. 15-3

Prilikom optjecanja fluida oko valjka dolazi do neravnomjerne raspodjele hidrodinamikih


tlakova po njegovom platu. Na gornjem dijelu slike 15.5 prikazane su strujnice i raspodjela tlaka
po platu valjka za optjecanje u idealnoj tekuini, a na donjoj polovici slike shematski je
prikazano optjecanje u realnoj tekuini na kojoj je prikazano odvajanje graninog sloja, strujna
slika i raspodjela tlaka po valjku.
Du svake strujnice mora biti zadovoljena Bernoullieva jednadba:
1
v 2 + p = const
2

... (15.2)

Prilikom opstrujavanja fluida oko kugle brzine du strujnice u neposrednoj blizini tijela dolazi do
promjena brzina a time i tlakova. U bilo kojoj toki na platu valjka se tlak moe izraziti u
bezdimenzionalnom obliku:

fp =

p pp
1 2
v o
2

... (15.3)

pri emu je:


fp
p
pp
vo

bezdimenzionalna tlana funkcija (relativni tlak)


tlak u promatranoj toki na platu tijela
tlak neporemeenog strujanja tj. ambijentalni tlak
brzina neporemeenog strujanja tj. dolazna brzina

Integracijom tlaka preko povrine tijela dobije se ukupna sila koja se moe razdijeliti na
komponentu u smjeru toka i okomito na njega. Obzirom da je promatrano tijelo (kugla)
osnosimetrino, komponente okomito na smjer strujanja se ponitavaju pa je rezultanta jednaka
nuli. Sila otpora oblika FD se moe definirati:

FD = ( p p p ) dA
A

Koeficijent otpora oblika se moe izraziti pomou jednadbe:

CD =

FD
v2
A
2

(15.4)

pri emu je:


CD - koeficijent otpora oblika [1]
- specifina gustoa fluida [kg/m3]
A - povrina tijela okomito na smjer strujanja [m2] (Za kuglu je r 2 ).
Orijentacione vrijednosti koeficijenta otpora oblika za neke poprene presjeke u podruju
potpuno razvijene turbulencije su prikazane na slici 15.6.

Praktikum iz hidraulike

Str. 15-4

Slika 15.6: Dvodomenzionalne vrijednosti CD -a za poprene presjeke sa stabilnim tokama odvajanja [Smith
and Bertin](pod pojmom dvodimenzionalne vrijednosti se podrazumijeva da je profil beskonano
dugaak)

Osim o obliku poprenog presjeka koeficijent otpora oblika ovisi i o Reynoldsovom broju (slika
15.7)

Slika 15.7: Ovisnost koeficijenta otpora oblika o Reynoldsovom broju za disk i kuglu 3D modeli

Tijek mjerenja
U okviru ove vjebe e se koeficijent otpora oblika kugle odreivati mjerenjem u vjetrovnom
tunelu. Tijelo oblika kugle je objeeno na strop vjetrovnog tunela s mogunou mjerenja nagiba
objeene kugle.
Na slici 15.8 shematski je prikazana objeena kugla oko koje opstrujava zrak brzinom v.
Prilikom opstrujavanja zraka, pojavljuje se sila na tijelo koja uzrokuje otklon niti (na kojoj je
tijelo objeeno) od vertikale. Zbog simetrije tijela usvojit e se da ne postoje aerodinamike sile
okomito na smjer djelovanja vjetra. Sile trenja e se zanemariti. Uz silu otpora oblika na tijelo
djeluje i sila napetosti niti (FN), te gravitacija (G).

Praktikum iz hidraulike

Str. 15-5

Slika 15.8 Shematski prikaz objeene kugle u vjetrovnom tunelu

FN sila napetosti niti (sila kojom ue djeluje na kuglu)


G sila tea u sreditu kugle
Fd sila kojom vjetar djeluje na kuglu
kut otklona kugle
U nastavku rada se uvodi indeks d za konkretne vrijednosti u okviru laboratorijske vjebe (Cd je
koeficijent otpora oblika dobiven na modelu) i D za vrijednosti koje su objavljene u literaturi
(CD je koeficijent otpora oblika objavljen u literaturi).
Sila otpora oblika jednaka je:
v2
Fd = Cd A
2

(15.5)

pri emu je:


Fd - sila otpora na modelu [N]
Cd - koeficijent otpora [1]
- specifina gustoa fluida [kg/m3]
A - povrina tijela [m2]
v - konstantna brzina fluida [m/s], u ovom eksperimentu kree se od 0,1 do 15 m/s
Rastavljajui komponente sila na x i y komponente dobiva se izraz za koeficijent otpora oblika::

=0

FN sin Fd = 0

=0

FN cos m g = 0

(15.6)

FN =

m g
cos

(15.7)

Praktikum iz hidraulike
Fd =

m g sin
= m g tg
cos

tg =

Cd =

Str. 15-6
(15.8)

Cd A v 2
2m g

(15.9)

tg 2 m g
A v2

(15.10)

Temperatura zraka u vjetrovnom tunelu se mijenja ovisno o vanjskoj temperaturi kao i o


uvjetima rada u tunelu (tijekom rada se zrak u tunelu zagrijava do ravnotenog stanja). S
promjenom temperature se mijenjaju i karakteristike zraka (Tablica 15.1).
Tablica 15.1 Promjena nekih svojstava zraka s temperaturom kod atmosferskog tlaka

Na osnovu oitane vrijednosti kinematskog koeficijenta viskoznosti, poznatog promjera i


usvojene brzine vjetra se moe pomou jednadbe 15.1 izraunati Reynoldsov broj. Za izraunati
Reynoldsov broj se iz tablice na slici 15.7 moe oitati koeficijent otpora oblika.

Radna sekcija

Slika 15.9 Tlocrt vjetrovnog tunela Graevinskog fakulteta u Zagrebu

Da bi se koeficijent otpora odredio na osnovu mjerenja u vjetrovnom tunelu (Slika 15.9)


potrebno je objesiti ispitivanu kuglu (na raspolaganju su tri razliite kugle) na za to predvieni
mehanizam, zatvoriti vrata tunela i pustiti tunel u pogon te namjestiti eljenu brzinu vjetra (treba

Praktikum iz hidraulike

Str. 15-7

mjeriti pri dvije brzine cca. 6 m/s i 12 m/s). Nakon uspostavljanja stacionarnog strujanja, oita se
kut otklona kugli. Postupak se ponavlja za razliite brzine strujanja zraka. Vaganjem i mjerenjem
promjera pomou pomine mjerke dobit e se svi parametri s kojima se moe izraunati
koeficijent otpora oblika (jednadba 15.10).

Tijelo 1

Tijelo 2

Slika 15.10 Kugle na koje se mjeri koeficijent otpora oblika

Za laku obradu rezultata se moe koristiti tablica 15.2.

Tablica 15.2 Tablica za unos oitanih vrijednosti

Tijelo 3

Praktikum iz hidraulike

Str. 15-8

GRAEVINSKI FAKULTET
SVEUILITE U ZAGREBU
Diplomski studij

Ak.god.

Predmet: H I D R A U L I K A
Student :
Mat.broj :

Zadatak 15:

Sila otpora oblika tijela u struji fluida

Kutomjer

Nit ueta
Zadani su parametri ispitivanih tijela
Tijelo br.

Promjer
(mm)

Masa
(kg)

238

0.575

93

0.056

66

0.062

Kugla

Izraunajte koeficijente otpora oblika za dvije razliite brzine strujanja i usporedite s


podacima objavljenim u literaturi.

Zadano:
Rok predaje:

Pregledao: