Modeli Nastavnih Priprema

Page1
Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

knjievnosti
Amela Isanovi:
Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i
knjievnosti
Pripreme prate udbenike za devetogodinje obrazovanje u izdanju Bosanske rijei iz Tuzle,

Djeije knjige i Bosanske rijei iz Sarajeva.
Tuzla, august 2012.godine

knjievnosti
Page2
Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

6. razred devetogodinjeg obrazovanja
Osnovna kola________________________
kolska___________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Bosanski jezik i knjievnost 6. razred
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Ezop Lisica i gavraninterpretacija basne
Tip asa: upoznavanje s novim gradivom i proirivanje ranije steenih znanja
itanka, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, str.23
Zadaci:
obrazovni (kljuni pojmovi) basna kao epska vrsta, odlike basni, alegorija
stilska figura, pouna i smijena strana basni..
funkcionalni: razvijanje perceptivnih, logikih sposobnosti, sposobnosti za
argumentovanu odbranu stava, razvijanje komunikativnih sposobnosti, sposobnosti
da uoava i razdvaja bitno od nebitnog, da uoava iskazane odnose (vremenski
slijed, uzrok-posljedica, sredstvo cilj...), razvijanje sposobnosti za estetski duivljaj
djela,
odgojni: razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei, istai pouni moment, povezati sa
odlikama ljudi, prepoznavanje pozitivnih i negativnih ljudskih osobina,
osposobljavanje uenika za komparativno analiziranje knjievnih djela.
Oblici rada: frontalni
Nastavne metode: razgovor, rad na tekstu, usmenog izlaganja
Tok asa
Uvodni dio do 7'

Motivacija na osnovu slike koju sam pripremila na grafofoliji uenici e ispriati
priu i sjetiti se da govorimo o basnama:
Page3

knjievnosti
Razgovarati sa uenicima o basnama koje su ranije proitali i osnovnim odlikama

basne ( ivotinje kao nosioci ljudskih osobina), kakve su to prie, ko su nosioci rdnje,
koje basne poznaju od ranije...
Glavni dio do 35'
-
interpretativno im proitati basnu Lisica i gavran, a zatim im dati vremena

da i sami proitaju usebi (dok uenici itaju zapisati naslov na tabli i ono to
smo rekli da je basna kratka pouna pria u kojoj su ivotinje nosioci ljudskih
osobina. Najee se ismijavaju negativne ljudske osobine.)
-nakon itanja razgovaramo o proitanom

Ko su glavni likovi i koje tipove ljudi predstavljaju?
Kakve osobine krase lisicu?
Je li lisica laljivica, neko ko laska, lae i vara?
Pronaimo taj moment u basni kada te osobine dolaze do izraaja.
Koje lisiije rijei dokazuju ove osobine?
Mi svi znamio da gavran nije ptica lijepog perja i glasa, zar ne?
A lisica upravo to tvrdi. Zbog ega?
Da bi dola do eljenog cilja! Kojeg? Do hrane na lagan nain.
Kakav je gavran? Treba li ga aliti? Zato?
Gavran je sujetan, nepromiljen, zar ne?
Ima li ovakvih ljudi kao to su lisica i gavran? Ove osobine su ustvari ljudske, zar ne?
Jesu li to pozitivne ili negativne osobine?
-
Negativne.
Page4

knjievnosti
Zato nas kaziva ui da ne budemo takvi.
Na poetku smo rekli da basna ima zadatak da nas poui. ta smo nauili iz ove
basne?
U ostatku asa emo govoriti i uti neke basne koje su sline i govore o slinim i
drugim negativnim ljudskim osobinama. Zamolit u ih da nam ispriaju neku basnu
da zajedno prepoznamo te loe osobine i pouke koje nose te basne.
U zadnjem dijelu interpretacije nainit emo komparaciju. Uporedit emo basnu i
anegdotu kao knjievne epske vrste.
Vidjet emo da imaju i slinosti i razlika. Sline su po duini, imaju sline dogaaje,
likovi su slinih osobina, obje su kratke, dogaaji aljivi , a likovi imaju iste
nedostatke. Osnovna RAZLIKA je u tome to su nosioci tih osobina u basnama
ivotinje a u anegdotama ljudi.
Upravo ova razlika nas i vodi do toga da utvrdimo da je osnovna stilska figura u
basnama ALEGORIJA (stilska figura kojom rijei dobijaju nova prenesena znaenja
koja se sa pojmova/detalja prenose na cjelovitu sliku).
Zavrni dio do 5'

-
vratit emo se onom da to smo napisali i rekli na poetku i potvrditi da smo

upravo te elemente prepoznali tokom analize.
Na grafofoliji ili plakatu pripremila sam crtee na osnovu kopjih bi uenici trebali
ispriati priu.
Npr.
Page5

knjievnosti
Domai - prepriati u domau svesku jednu basnu o lisicam

Osnovna kola_______________________
kolska:_________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:______________________________
Nastavna tema: interpretacija dramskog djela
Nastavna jedinica: Ske - Dok se dvoje svaaju trei se koristi A. Sidran
Tip asa: upoznavanje s novim gradivom
Zadaci:
Obrazovni: dramatizacija kao postupak, upoznavanje sa bh.knjievnicima i s
oblicima/vrstama dramske knjievnosti, te skea kao dramske vrste
funkcionalni: razvijanje sposobnosti za estetski doivljaj djela razvijanje misaonih,
emocionalnih, perceptivnih i stvaralakih funkcija,
odgojni: razvijanje ljubavi prema lijepoj pisanoj rijei, dramskoj knjivnosti, razvijanje
pozitivnih osobina, isticanje i usvajanje poruka iz proitanih djela, poveziivanje
sadraja odlomaka sa iskustvom uenika, osposobljavanje uenika za komparativno
analiziranje knjievnih djela.
Nastavna sredstva: tabla, kreda i udbenik
itanka, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, 142.str.
Tok asa
Uvodni dio do 7'
- najava ciljeva
- upoznavanje sa djelom A.Sidrana
Abdulah Sidran (2. oktobar 1944, Sarajevo) je bosanskohercegovaki pjesnik,
prozaik i filmski scenarist. Osnovnu kolu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohaao u

knjievnosti
Page6
Sarajevu. Ureivao omladinske listove i asopise, predavake tribine, itd. Do aprila

1992., kad je poeo rat u BiH, bio zaposlen na TV Bosne i Hercegovine, kao vodei
dramaturg. U knjievnosti se javio ezdesetih godina, pjesmama i prozom. Za svoje
pjesnike knjige nagraivan je najznaajnijim knjievnim i drutvenim priznanjima.
Jedan je od najznaajnijih filmskih autora (scenarista) kinematografiji (Sjea li se
Dolly Bell?, Otac na slubenom putu, reditelja Emira Kusturice, Kuduz Ademira
Kenovia, itd.) Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Redovni je
lan Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u ahu. ivi i radi u
Sarajevu i u Goradu.
Glavni dio do 35'
Podsjetit emo se da smo na prethodnom asu govorili o pozitivnim ljudskim
osobinama.
- Proitat u im tekst interpretativno, a zatim emo jednom proitati i po ulogama a
zatim razgovarati o proitanom. Npr.
Jeste li se kad nali u slinoj situaciji? Jeste li se svaali ili iskoristili priliku dok se
drugi svaao? Ko je uvijek pobjednik u ovakvim situacijama? Je li to jedan od
zavaenih ili trei? Kako su djeaci mogli rijeiti ovaj problem pa da svi budu
zadovoljni?
Nakon razgovora o postupcima junaka vratit emo se samom tekstu. ta bismo mogli
rei za ovaj tekst A. Sidrana?
- KRATAK, SMIJEAN, POUAN, NAPISAN PO ULOGAMA. Sve su ovo odlike
skea.
Osim ovih osobina bitno je da uoimo da ske ima jasno izraene likove i dramsku
radnju, punou smisla.
Koji su ovdje likovi?(Nataa, Dino, Joa, Kerim)Kakva je radnja?
Kakvi su likovi? ta im zamijeramo? Zato se Kerim smije? ta vam se ne dopada
kod Kerima? Da li su likovi i pored kratkoe teksta dobili na karaterizaciji? (Jesu, zar
ne?)Pouka je ve u samom naslovu, ali se moe izvui jo neka, zar ne? Neka nam
neko da ideju kako da drugaije da zavrimo ovaj ske?
-
Do kraja asa emo obje verzije ( i originalnu i nau) izvesti pred tablom. Dat u im
orahe da radnja bude upeatljivija.
Na kraju u im proitati basnu Dva jarca, sline tematike u kojoj nijedan od jaraca nije
preao na drugu stranu rijeke.
Zavrni dio asa do 5'

Ponavljanje nauenog o skeu
-
Page7

knjievnosti
domai- napisati ske o nekom istinitom dogaaju

JU _______________________________
kolska_______________
Nastavnik/ca________________________
Datum_____________________________
Bosanski jezik i knjievnost
Nastavna tema: lirika, lirska umjetnika pjesma
Nastavna jedinica: San, B. Alikadi, interpretacija

Tip asa: usvajanje novih znanja
Zadaci:
obrazovni- upoznavanje sa bh.knjievnicima, Bisera Alikadi, uoavanje knjievnoumjetnike vrijednosti knj. djela: motiv, tema, lirske slike, osjeanja, poenta,
kompoziciona svojstva,
funkcionalni: razvijanje perceptivnih, logikih sposobnosti, sposobnosti za
da uoava i razdvaja bitno od nebitnog,
odgojni: razgovor o vlastitim snovima, prepoznavanje i njegovanje vlastitih snova i
elja, graeje samopouzdanja kroz razgovor, njegovanje entuzijazma i volje za
ivotom...
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: razgovor,rad na tekstu,usmenog izlaganja
Nastavna sredstva: nastavni listii, grafofolija i grafoskop
itanka za 6.razred, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, str. 74. ,
Tok asa

knjievnosti
Page8
Struktura nastavnog sata: 1.psiholoka priprema

2.najava ciljeva
3.interpretativno itanje
4.emocionalna pauza
5.razumijevanje teksta, razgovor o djelu
6.zadavanje domaeg rada
Uvodni dio do 7'

Slijedeu izreku napisati na tabli i razgovarati o njoj kako bi smo motivirali uenike da
razgovaraju, prepoznaju i iznesu svoje snove i sve ono to je nastalo kao tenja, san
nekih ljudi :
NIta na svijetu nije nastalo a da prije toga nije odsanjano
Razgovarati sa uenicima o snovima. O prenesenom znaenju rijei san - matanja,
nadanja, elje..
-
ispriat u im i svoj san da jednog dana stojim pred uenicima i ovako radim
ba ovo to radim- budem njihov, uitelj, nastavnik
Glavni dio do 35'

-
upoznat emo se sa biografskim i bibliografskim podacima pisca( B.Alokadi

roena kod Livna 1939.god. Pie pjesme, pripovijetke i romane za djecu i
odrasle: Kraljica iz dvorita, Takasti padobran, Pjesmice-ljestvice).
interpretativno im proitati pjesmu a onda tehnikom Dvostruko voenog

dnevnika nastaviti rad
npr.
Pjesmarije, motiv, stih,
Jaasocijacija, sjeanje, osjeanje
bijeli konj
asocijacija iz bajke,princ na bijelom konju
no
vrijeme snova, spavanja, matanja, neizvjesnosti,
cvjetna livada
arenilo boja i mirisa,

knjievnosti
Page9
Kada uenici zavre dnevnik- individualno razmjenit emo iskustva i sainiti jedan
zajedniki kako bismo bili sigurni da neki uenici nisu suvie odlutali od pjesme i
njenog sadraja.
U drugom dijelu emo govoriti o lirskim slikama-imenovat emo ih:
- bijeli konj vitkog tijela
- etnja ljetnjim, cvijetnim livadama
- crte konja na plavom nebu
- imaginarnost postojanja ovakvog konja konj kao rezultat sna.
-
Je li mogue posjedovati ili nacrtati ovakvog konja?
Jeste, ali u snovima, zar ne?

-kako je komponovana ova pjesma? (u jednoj cjelini- 8 stihova)
- kakav je stih, izbrojmo slogove
-SLOBODAN
- ima li rime i kakva je?
- paralelna -1.2.-1.2.-1.2.
- kakav je ritam?
- ujednaen, uslovljen rimom
- PREPOZNAJMO EPITETE
Zavrni dio asa do 5
- ponovimo reeno
- domai- zapiite neki svoj san
Ideja vie: u uvodnom dijelu asa, motivacijskom moemo sliku, fotografiju bijelog
konja prenijeti na grafofoliju iliplakat pa razgovarati o njegovoj simbolici: princ na
bijelom konju i sl.
Prenijeti sliku na grafofoliju:
Page10

knjievnosti

JU ___________________________________
Nastavnik/ca___________________________
Datum________________________________
NASTAVNA JEDINICA : Bajka o ribaru i ribici Aleksandar Sergejevi Pukin
TIP ASA :
NASTAVNE METODE :
NASTAVNI OBLICI RADA :
Obrada
tekstualna, djaloka, problemska nastava
frontalni, ondividualni
CILJEVI ASA :
ZNATI : Razliku izmeu usmene i pisane knjievnosti. Pojam bajke. Sadraj
djela.Tema, idejnost, motivi, stilsko izraajna sredstva. Poistovijetiti se s likovima.

knjievnosti
Page11
MOI : Uoiti stilske figure, te versifikaciona obiljeja djela , Odrediti fantastine

elemente ovog djela
RAZUMJETI : Pouke djela. Stavove drugih. Razumjeti preneseno znaenje djela.
Artikulacija asa:
1. korak najava ciljeva i psiholoka priprema
2. korak upoznavanje s autorom djela (Pukin)
3. korak Razgovor o djelu, knj.teorijskim elementima i sadraju
4. korak Analiza forme
5. korak Ocijeniti najaktivnije ake
6. sinteza i najava narednog asa
Tok asa
Uvodni dio do 7'
-
najava ciljeva
razgovor o piscu
O PISCU :
Alesandar Sergejevi Pukin ( 1799. 1837. ), veliki je ruski pjesnik. Bio je vezan za
rusku knjievnu usmenu narodnu tradiciju. Pisao je za djecu i odrasle. Djela za djecu
Bajka o caru Saltanu, Bajka o carevoj keri i sedmerici vitezova te Bajka o
ribaru i ribici.
Centralni dio asa do 30'
Razgovor o djelu
Kakva je razlika izmeu usmene i pisane knjievnosti ?
Gdje emo ubrojati Bajku o ribaru i ribici ?
ta je to bajka ?
ta je fantastino u ovoj bajci ?
Analiza sadraja:
- Kratak sadraj djela.
- Gdje se radnja odvija ?
( U dalekoj zemlji, u kolibi staroj tronoj, na obali mora CITAT )
- Ko su likovi u ovoj bajci ?
- Kako oni ive ?
- Ko mijenja njihov ivot ? Kako i zato ?
- Citirajmo opis ribe. ta je fantastino u njenom opisu ?
-
Koje elje ona ispunjava babi ?

( korito, kua, vea kua sa bezbroj sluga, baba carica )

knjievnosti
Koju elju riba odbija da ispuni ?

( baba eli da postane carica na dnu mora i da je riba slui )
Okarakterizirajmo djeda.
Okarakterizirajmo babu.
Okarakterizirajmo ribu.
Poistovijetimo se s likovima, jer emo ih na taj nain i razumjeti i opravdati.
Da moemo da biramo kako bismo drugaije usmjerili tok prianja.
ta mislite o tome da je skromnost vrlina ?
Page12
Analiza forme
- U kojoj knjievnoj formi je napisana bajka ?
- Kakav je stih ? 8-erac , ponegdje 4 verac
- Kakva je rima ? aa bb cc... parna
Stilskoizraajna sredstva
- epiteti: stara koliba, trona koliba
- poreenja: sjaji se k'o od zlata
- personifikacija: morske vale repom sijee
- hiperbola: riba ljudski glasom ree
- ALEGORIJA ( PROIRENA METAFORA ) je cijela bajka. Zato ?
Nastavni listi- Zadaci za individualni rad
Ocijeniti uenike i obrazloiti ocjene.
Prilog- prijedlog zadataka individualnog rada
ZADACI ZA INDIVIDUALNI RAD
_____________________________
( IME I PREZIME )
1. Poistovijeti se s likom ribe i obrazloi nam kako se ona osjea.

2. Izdvoji iz Bajke o ribaru i ribici epitete i poreenja.
3. ta misli o tome da li je skromnost vrlina ?
______________________________
( IME I PREZIME )
1. Poistovijeti se sa likom djeda i obrazloi u emu je njegova nevolja.

2. Izdvoji iz Bajke o ribaru i ribici personifikacije.
3. ta misli o tome da li je skromnost vrlina?

knjievnosti
______________________________
( IME I PREZIME )
Page13
1. Postovijeti se s likom babe i obrazloi njene postupke.

2. Izdvoji iz Bajke o ribaru i ribici fantastine elemente.
3. ta misli o tome da li je skromnost vrlina?
_____________________________
( IME I PREZIME )
1. Okarakterii likove babe, djeda i ribe.

2. Izdvoji dijalog iz Bajke o ribaru i ribici.
_____________________________
( IME I PREZIME )
1. Kako baba i djed ive prije pojave ribe, a kako kad baba dobija kuu i sluge ?
2. Izdvoji opis prirode kada djed peca.

JU __________________________________
kolska___________
Nastavnik/ca__________________________
Datum________________________________
NASTAVNA JEDINICA :
Ero s onog svijeta narodna anegdota
Page14

knjievnosti
TIP ASA :
obrada/interpretacija
frontalni, individualni
NASTAVNE METODE :
tekstualna, dijaloka
itanka 6, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, 21. strana,

CILJEVI ASA:
Obrazovni: Ponoviti usvojeno gradivo o usmenoj narodnoj knjievnosti. Izraajno
itanje pripovijetke kako bi se u uenikoj svijesti stvorile ive slike. Objanjenje
nepoznatih rijei. Izdvajanje neknjievnih rijei. Tumaenjem fabule, njene dinamike,
uoiti bitno prisustvo dramskih elemenata. Podstai uenike da prepoznaju sutinu,
odlike i funkcije smijenog u karakterizaciji likova, kao i saetost pripovijedanja.
Odgojni: Tumaenjem likova i njihovih karakternih osobina njegovati moralna i
estetska osjeanja kod uenika, razvijati ljubav prema narodnom blagu.
Funkcionalni: razvijanje kritilkih stavova, sposobnosti za samostalno iskazivanje
stava prema proitanom, razvijanje sposobnosti da uoava i razdvaja bitno od
nebitnog, da uoava iskazane odnose (vremenski slijed, uzrok-posljedica, sredstvo
cilj...), razvijanje sposobnosti za estetski doivljaj djela.
Tok asa
Uvodni dio do 8:
Psiholoka priprema. (Kakvu literaturu volite da itate ? Literaturu kakvog sadraja?
Volite li vie literaturu tunog ili humoristinog sadraja ?)
Najaviti nastavnu jedinicu, te ciljeve i zadatke asa.
Ponoviti usvojeno gradivo o usmenoj narodnoj knjievnosti.
- S obzirom na nain prenoenja pisane rijei kako smo podijelili knjievnost ?
- ta je to usmena narodna knjievnost ?
- Kako smo je podijelili ?
- Kako dijelimo narodnu poeziju ?
- Kako dijelimo prozu ? Koji su krai prozni oblici, a koji dui ?
Centralni dio do 30
Izraajno itanje pripovijetke i emotivna pauza
Objanjenje nepoznatih rijei.
Ero Hercegovac

knjievnosti
Page15
kada gospoa
kmet onaj koji radi za feudalca
aluk deparac, pare
Diskusija i zakljuivanje (voeno pitanjima i interpretacijom iza teksta, str. 22-23

Zapamtimo:
ANEGDOTA je pria o neko zanimljivom dogaaju; pria aljivog, duhovitog
sadraja.
ANEGDOTA je kratka aljiva pria, zasnovana na nekoj zgodi iz ivota ili na
nekoj zgodi koja se nije desila, ali je mogua. U anegdotama se ismijavaju
ljudske mane, nedostaci ljudskog duha.
Fizike mane ne smiju biti predmet ismijavanja.
Zato je Ero s onog svijeta anegdota ?

Kao i svako prozno djelo i ova anegdota zasniva se na dogaaju i to na vrlo
zanimljivom dogaaju koji se zavrava neoekivano za itaoce, to anegdoti daje
posebnu dra. Blago naglaeni humor prisutan je tokom cijelog razvoja dogaaja, a
neoekivani zavretak je vrhunac humornog, to je onaj anegdotski momenat koji
pokazuje domiljatost narodnog umjetnika.
O kakvom dogaaju je rije ?
- o moguem,
- ostvarnom,
- o nemoguem
-
Objasni razloge svog miljenja.
Kakav je red kazivanja ?

Na koji nas nain narodni umjetnik uvlai u dogaaj da nam se ini kao da
nam se odvija pred oima ? Na koji nain je postignuta ivost kazivanja ?
Uoite vezu izmeu dogaajnih dijelova i dijaloga. ime je postignut sklad
dinaminosti zbivanja i dijaloga ?
ta iz dogaaja opisanog u ovoj anegdoti saznajemo o prolosti o kojoj se u
anegdoti kazuje ?
Kakva je razlika izmeu lukavosti i mudrosti ? Lukavost zna biti pozitivna i
negativna, ovisno o ovjeku koji je ima.
Kakav je Ero ? Kada se pokazuje njegova lukavost ?
Dokai da je Ero snalaljiv.
Zato moemo rei da je Ero i hrabar ? Dopada li vam se Ero ? Zato ?
Kakva je Turkinja ? Ona je odmah povjerovala Eri. Zato? Zato to je naivna ili
zato to... ta otkriva njenu naivnost ?

knjievnosti
Kakav jeTurin ? Zato je odmah znao da je Ero prevario njegovu enu ?

Zato na kraju kae: Ti si mu poslala pare...
Zato je mlinar prava suprotnost Eri ?
Page16
Zavrni dio do 5':

Zakljuci:
aljiva narodna pria, iako po formi kratka, esto je naem usmenom pripovjedau
koristila da kroz nju iskae svoju vievjekovnu mudrost i vitalnost karaktera.
ponovit emo ta je narodna knjievnost, njeni oblici i ta je anegdota.
Najava narednog asa.
Domaa zadaa: pokuaj saznati neku anegdotu ljudi s kojima ivi, poznatih
linosti, pisaca, umjetnika. napravimo zajedno zbirku anegdota koje emo nekad
moi dramatizovati za kolsku priredbu ili as dramatizacije na asovima bosanskog
jezika ili dramske sekcije

Osnovna kola__________________________
kolska_________

knjievnosti
Page17
NASTAVNIK/CA:_________________________
Datum:_________________________________
Nastavna jedinica: Jablan, Petar Koi, interpretacija, 1.as obrade
Ciljevi asa:
Obrazovni: upoznavanje i proirivanje znanja o ivotu i djelu P.Koia, knjievnoteorijsko tumaenje proitane pripovijetke, tumaenje sadraja pripovijetke,
obogaivanje rjenika tumaenjem i uenjem novih i manje poznatih rijei, isticanje
odlomaka pripovijetke od posebnog znaaja za prikazani doivljaj, analiziranje opisa
kroz razgovor o statinim i dinaminim motivima pripovijetke, razlikovanje usmene i
autorske knjievnosti.
Odgojni: uoavanje socijalnih elemenata, povezanosti ovjeka i ivotinja(prirode),
predoavanje znaaja istrajnosti u ivotu, podsticanje uenika na upornost, ljubav
prema ivotinjama, njegovanje italake radoznalosti uenika,
Funkcionalni: argumentovanje pomou teksta, osposobljavanje uenika za itanje s
olovkom u ruci, razvijanje izraajnih sposobnosti kroz diskusiju...
Nastavni metod: tekstualna metoda, metoda diskusije i izlaganja, analitika
Nastavni oblici: frontalni,grupni i individualni
Nastavna sredstva: tabla, kreda, grafoskop, grafofolija, nastavni listii
itanka, Z. Hasi, Bosanska rije Tuzla, str.58
Tok asa
Uvodni dio do 7'
- najava ciljeva i ponavljanje nauenog o elementima umjetnike proze ( str. 29,
proza koja se razvila iz narodne, proza u koju pisci unose dio sebe, svojih
osjeanja i shvaanja, svoj pogled na svijet, pogled obogaen vlastitim
iskustvom i vremenom u kojem su ivjeli...)
Centralni dio do 35'

knjievnosti
uenicima je ranije najavljen as pa su mogli i sami istraivati o piscu. Traiti
da uenici frontalno otkriju ta su otkrili o Petru Koiu. Nakon tog frontalnog
izlaganja, nainiti sintezu i naglasiti:
Petar Koi (29. juni 1877, Banja Luka - 27. august 1916, Beograd) je roen u
Striiima, selu nedaleko od Banja Luke a osnovnu kolu je zavrio u
manastiru Gomionica. Srednju kolu je poeo pohaati u Sarajevu a zavrio je
u Beogradu nakon ega je otiao u Be da studira filozofiju. 1904. godine se
vratio u Srbiju a na kratko je bio i uitelj u Skoplju. Dvije godine kasnije
preselio se u Sarajevo i radio kao inovnik za izdavaku kuu "Prosvjeta" ali
ubrzo nakon to je uestvovao u radnikom trajku protjeran je u Banja Luku.
Koi bio pjesnik bosanskih planina i krepkog ivota svoga kraja a bio je
oduevljen jednostavnou narodnog jezika i narodnim ivotom te postaje
pjesnik krajikih pejsaa i krajikog ivota. Njegova je velika popularnost
vezana za njegov borbeni nacionalizam i veliku ljubav prema krajikom kmetu.
U ovom dijelu asa moemo predvidjeti i igru asocijacija, uz upotrebu

grafofolija i grafoskopa.
Page18
Prijedlog igre nalazi se na kraju ove pripreme.
Striii
bik
Nemuti jezik
filozofija
Sarajevo
pripovijetka
Jablan
izdavatvo
Banja Luka
Lujo
asopisi
Romanija
megdan
Kroz meavu
Jazavac pred
sudom
Bosna/bosanski
Jablan
pripovjeda
revolucionar
svestranost
Petar Koi
-posljednje dvije kolone prekriti ili zamraiti da djeca otkrivaju, pomoi im
komentarima, pozivanjem na tekst...
- Interpretatitvno itanje i psiholoka pauza.
- Tumaenje manje poznatih rijei (str.58, itanka): oja- kao, da, toboe; megdandvoboj, bitka; prisoj-mjesto na koje pada suneva svjetlost; timoran-pun stijena,
krevit; sermija -goveda, stoka; zadoligati -pjevati treperavim glasom...
Razgovor o proitanom djelu - rad u grupama. Grupisanje na osnovu papiria
sa rjeenjima asocijacija, nazivcima Koievih pripovjedaka i sl.
1.grupa- osjeanja
O emu se pripovijeda u prii? Kakva osjeanja u vama je probudila pria o

knjievnosti
Page19
Jablanu? Opiite svoju reakciju na proitano djelo! Kako biste vi zavrili ovu priu?
Da li vas kraj prie nekim detaljom rastuuje? Kojim? Kojim vas uveseljava? Koji
dijelovi prie su po vama najemotivniji? Izdvojite ih i sve tvrdnje potkijepite
citatima/navodima iz teksta!
2.grupa- etape prie

Proitajte ponovo uvodni dio i recite ta saznajemo iz uvoda? Prepriajte/odredite
zaplet, kulminaciju, rasplet i kraj! Napiite sie!
3.grupa
Pria Jablan je cijelim tokom proeta lirskim mjestima. Pronaite ta lirska mjesta i
recite kakav je njihov znaaj u prii! Obrati panju na simbole i u tome prepoznaj
uzviena, patriotska osjeanja! Koga predstavlja Jablan a koga Rudonja?
4. grupa
Pisac je dao fiziki i psiholoki portret djeaka Luje. Kako izgleda Lujo? Kako je pisac
predstavio njegov unutarnji svijet? Koja osjeanja i koje misli ine njegov psiholoki
portret? Potkrijepite citatima. ta o Luji kazuje nain njegova govora?
5.grupa
Obratite panju na stilsko izraajna sredstva- simbole, metafore,
poreenja...Pronaite primjere zvunosti i slikovitosti. Obratite panju na jezik i izbor
rijei. ta to govori o vremenu, ambijentu u koji je smjetena radnja?
Grupama dati 15' za rad a onda pristupiti izlaganju i diskusiji tako to emo i ostalim
grupama dati priliku da se ukljue u izlaganje ili ponude nove argumente za
specifine zadatke.

-
sinteza i najava narednog asa
Domai: uenicima dati zadatak da ilustruju priu u vidu slike, stripa i sl.

Datum________________________________
kolska_________
Page20

knjievnosti
JU ___________________________________
Nastavnik/ca___________________________
Bosanski jezik i knjievnost za
razred

Nastavna jedinica: Pjesma o kerui, Sergej Jasenjin, interpretacija
Ciljevi asa:
obrazovni: Jasenjin-ruski pjesnik, pojam elegije, motivi pjesme- majinstva, zakon
jaega; lirske slike,
odgojni: osposobljavanje uenika za iznoenje i graenje etikih stavova uz uporite
u tekstu, razvijanje osjeaja za pravdu, razvijanje ljubavi prema prirodi i ivotinjskom
svijetu, formiranje stavova o nasilju nad ivotinjama funkcionalni zadaci: sistematino i dosljedno osposobljavanje uenika za logiko
shvatanje i kritiko razumijevanje proitanog djela, razvijanje razliitih vidova
komunikacije
Metode rada:
- uenje putem stvaranja i izlaganja originalnih ideja
- ekstualna metoda
- metod video prezentacije
Oblik rada: frontalni u prvom dijelu, a zatim grupni (formiranje grupa razbrajanjem)
itanka za 7 razred
Tok asa
1. Psiholoka priprema uenika fotografije na power pointu i razgovor o najboljem
ovjekovom prijatelju, psu.
2. Najava ciljeva asa
3. Organizacija rada grupa
4. Rad u grupama na konkretnim zadacima
5. Prezentacija rada grupa, a nakon diskusije,
6. Epska strana prie
7. Zadaa- uraditi kompozicionu analizu pjesme- stih strofa, rima
Uvodni dio asa do 7'

knjievnosti
Psiholoka priprema uenika fotografije na power pointu i razgovor o

najboljem ovjekovom prijatelju, psu.
- najava ciljeva
Page21

- Organizacija rada grupa
- Rad u grupama na konkretnim zadacima
Zadaci po grupama:
1.grupa: osjeanja(nainite skalu osjeanja. Koja sve prepoznajete? Ne
zaboravite emocije ni prema majci, ni prema gazdi, ili tencima (moete se
podijeliti u parove unutar grupe).
2. grupa: majinstvo (definiite pojam, pridruite pojmu majinstva sva
osjeanja koja vas vezuju za majku i koja je opisuju (majku))
3. grupa: sudbina (Navedite ta nam je pjesnik sve rekao kroz slike i znaenja
prve strofe? Da li je to srea za majku ili nagovjetaj njene tragedije?Koliko je
svjesna sudbine koja je eka? ta joj sve otkriva majinski instinkt? Opii
pjesnikov stav prema majinstvu i ivotu uope!)
4. grupa: lirske slike (objasnite sliku smiraja dana i ljudske ruke koja
epatene, pronai sliku koja dokazuje mo jaega, opiite sliku vode-ta
simbolie, oslikajte kraj-majin krik i bol)
Izlaganje rada grupa i argumentovana odbrana stavova.
U okviru diskusije doi do zakljuaka slijedeim elementima interpretacije:
Osjeanja,
osnovni motiv
pjesme je majka, majinska osjeanja privrenosti, ljubavi i bola do unitenja.
zatim prepoznajemo i motiv zakona jaeg,
lirsko i epsko u pjesmi, idejna osnova pjesme (ideja majinstva i ljudske
okrutnosti)
Posebnu panju do 3' dati prianju po slikama (manje aktivnim acima dati priliku).
- sinteza
- zadaa- prepoznati stih, strofu, stilske figure, rimu, ritam...
- najava narednog asa

Osnovna kola________________________
kolska_______________

knjievnosti
Page22
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna tema: interpretacija dramskog djela

NASTAVNA JEDINICA :
Plava boja snijega Grigor Vitez
TIP ASA :
obrada nastavak rada sa zajednikog asa
individualni, frontalni
NASTAVNE METODE :

itanka, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla (144. str.)
Zadaci:
Obrazovni: Uvjebavanje itanja dramskog teksta, potkrijepljenog glumom. Analiza
djela radi uviananje njegovih vrlina.
Odgojni : isticanje i usvajanje poruka iz proitanih djela, poveziivanje sadraja
odlomaka sa iskustvom uenika, osposobljavanje uenika za komparativno
analiziranje knjievnih djela. Razvijanje duha tolerancije i humanih odnosa meu
ljudima.
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih, logikih sposobnosti, sposobnosti za
slijed, uzrok-posljedica, sredstvo cilj...), razvijanje sposobnosti za estetski doivljaj
djela,
Tok asa
Uvodni dio asa do 7:
1. korak Psiholoka priprema:
- Razgovor o snijegu, boji? Kakav je to plavi snijeg? Gdje ga ima? (u
mati)...Razgovarat emo i o ranije proitanim dramskim djelima, odlikama,
vrstama (podsjeanje na ske kao dramsku vrstu).
- Grigor Vitez roen je 1911.godine u Kosovcu u Hrvatskoj, a umro 1966.god.
Zagrebu. Pisao je pjesme za djecu i odrasle te prie i dramske tekstove za
djecu. Objavio je knjige pjesama za djecu: Prepepelica, Igra se nastavlja, Iza
brda plava...Pisao je i stihove za slikovnice i priredio izbor strane poezije za
djecu pod nazivom: Pjesme etiri vjetra.
Centralni dio asa do 30:
Page23

knjievnosti
2. korak - razgovor o igrokazu (ta je to igrokaz ? Koje su njegove odlike ?),a

zatim i nekoliko uvodnih reenica o djelu, s obzirom da je pred nama odlomak:
U Plavoj boji snijega sve je mogue jer je nestvarno, a poeljno: Kralj
Karaslav, kraljevna Krizantema, kraljev mudrac, Kakavalj, general Razbinos,
Kaloper zaljubljen u Krizantemu, dvorska luda i svita. Kralj je malo lud pa eli
da snijeg bude plave boje, general je grub pa bi razbijao nosove i na silu
natjerao Krizantemu da ga voli, Kaloper kao svaki zaljubljenik spreman je na
svaku rtvu ali sve bi bilo ko zna kako da tu nema dvorske lude koja samo
glumi ludost. Jer na kraju sve se dogodi kako je luda zamislila, sve zavri
sretno i prirodno, Kriznatemu ne dobije general Razbinos, ve Kaloper.
3. korak
Izraajno itanje odlomka sa 144. strane, itanje po ulogama.
4. korak
U dramskom tekstu radnju saznajemo kroz ono to likovi govore.

Odrediti koliko dramskih cjleina ima odabrani odlomak. Prikazati ili ispriati
svaku cjelinu.
Prepoznati zaplet oko ega se stvara okosnica ovog odlomka!
Traiti da uenici definiu i prepoznaju ta izaziva napetost dramske radnje.
Dalje se baviti slijedeim pitanjima:
Ko su likovi ovog odlomka ? Kakva oni imena nose ? Jesu li njihovi karakteri u
skladu sa tim imenima? Objasnite. Izmeu kojih linosti dolazi do sukoba i
zato? Kako se sukob rasplie? ta saznajemo iz govora generala
Razbinosa?
LIKOVI
Kralj Karaslav, mudrac Kakavalj, general Razbinos ele vladati svijetom pomou
astohleplja, neznanja i ljubomore. Stradati e mladi, lijepi i pametni - princeza
Krizantema i pastir Kaloper. Kralj trai da ga svi sluaju, ak i zora, da svijet ne gleda
kao drugi ljudi, pa i snijeg da ne pada bijeli ve plavi. Mudrac Kakavalj ui vukove
jesti travu, te tako eli spasiti kraljevim ovcama glavu. A general Razbinos? Svoju
snagu ne koristi za uvanje granica kraljevine ve za vlastito osvajanje srca i ruke
mlade kraljevne. I sve bi zavrilo u krvi i boju da nije dvorske lude.)
ta bi bile teme ovog odlomka ?

ta ste vi iz ovog odlomka nauili ?
Koje su njegove poruke ?

knjievnosti
Koje ljudske osobine pisac ismijava ?
Na ijoj strani su vae emocije i zato?
Utvrdite bajkovita odreenja igrokaza.
Page24
5. korak
Pokuati dramski prikazati jedan dio ili segment igrokaza. Moemo isti dio izvesti u
vie verzija. (U sredini uionice improvizovati prostor za igru)
Zavrni dio asa do 5:
Sinteza - Podsjetit emo se na dramske elemente te naglasiti da ova dramska igra
naglaava ljudsku glupost, te govori o moi ljubavi.
Zapamtimo
monolog i dijalog- vrste dramskog govora; monolog je govor ( uglavnom

glavnog) jednog lica, a dijelog je razgovor dva lica
Govor linosti / likova otkriva elje, namjere i osobine onih koji govore.
.
didaskalije: su napomene u zagradama koje je autor dramskog teksta dao
reiseru ili glumcima. Slui kao upustvo za nain igre: kako ta izvesti, ta initi
na pozornici, kako govoriti...

Osnovna kola____________________________
kolska________
Page25

knjievnosti
NASTAVNIK/CA:___________________________
Datum:___________________________________
Bosanski jezik i knjievnost razred
NASTAVNA JEDINICA: Skender Kulenovi Gromovo ule
NASTAVNA CJELINA: epika-pripovijetka
TIP ASA: upoznavanje sa novim gradivom,
METOD RADA: dijaloka u kombinaciji sa tekst metodom, inkvina 5
OBLIK RADA: frontalna diskusija na asu
ZADACI:
obrazovni- upoznavanje sa bosanskohercegovakim knjievnicima,
Skender Kulenovi, knjievnoteorijski elementi pripovijetke: tema, ideja; odnos teme
i ideje u djelu ,
odgojni- osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje
sposobnosti za uvaavanje drugih i njihovih miljenja, razvijanje ljubavi prema
matarnjem jeziku, prihvatanje umjetnosti kao vanog segmenta ivota
funkcionalni - bogaenje rjenika,njegovanje govorne kulture,razvijanje
znanja i sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje stvaralakih funkcija i
sposobnosti da uoava i razdvaja bitno od nebitnog, da uoava iskazane odnose
(vremenski slijed, uzrok-posljedica, sredstvo cilj...), razvijanje sposobnosti za
estetski doivljaj djela,
Nastavna sredstva i pomagala: tabla, kreda, CD player, Zvuna itanka Bosanska

rije Tuzla
itanka 6, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, str.49
Tok asa
UVODNI DIO ASA: 8 '
-
najava ciljeva
Page26

knjievnosti
Navikli smo da se za unaprijed najavljeni as uenici pripreme tako to e pronai

podatke o piscu - ut emo jednog uenika/cu koji e nam rei neto o stvaralatvu i
ivotu Skendera Kulenovia, po potrebi dopunit e ga/je drugi uenici/e.
CENTRALNI DIO ASA 35'

- posluat emo zvunu itanku ili inerpretativno proitati uenicima pripovijetku
- u prvih nekoliko minuta postaviti nekoliko kratkih pitanja kako bi se uvjerili da su svi
uenici paljivo sluali i razumjeli proitano
npr. - o kom periodu pieva ivota ?
- koliko je imao godina?
- ta je to njegova mama traila?
- koja vam se jo pripovijetka dopala? Zbog ega?
- u kom licu su pisane pripovijetke u ovoj zbirci? ta se time postie?
- u koju vrstu (kog karaktera) su sve ove pripovijetke ?
-
Uz razgovor o djelu govorit emo i o karakteru djela, temi, osjeanjima, jeziku, stilskim
figurama...Tako da e uenici nakon razgovora o djelu moi uporediti svoje
razumijevanje.
Kroz diskusiju doi emo do slijedeih zakljuaka:

Pripovijetka Gromovo ule ima autobiografski, misaoni, socijalni, deskriptivni i
rodoljubivi karakter.
- govori o odnosima u drutvu i porodici, narodnim vjerovanjima sujevjerju, siromatvu, solidarnosti, meusobnom pomaganju.
-
Na deskriptivni karakter upuuje opis prirode

U pripovijetkama imamo irok spektar osjeanja koja zavise od razvoja situacije
uenici e definisati i pojasniti svoje miljenje
jezik je knjievni, slijed hronoloki, bogat jezik, slikovit...
prianje u 1.l.jd. ime se postie autentinost i doivljenost
Drugi dio asa i disusije posvetit emo stilskom izraz, jeziku i izboru rijei. U ovom
zadatku pomoi e interpretacija iz itanke, 51.strana
Posebnu panju obratit emo na pitanje broj 6. Proitajmo upute zajedno:

knjievnosti
Page27
I jezik prie ima ljepotu lirsog jezika...matovita poreenja, izraajne onomatopeje,

prave pjesnike metafore...Pronaimo ih!
Ostao nam je zadatak da prepoznamo kojim slikama i elementima se slui uoit emo da je rije o auditivnim slikama postinutim onomatopejom, i o vizuelnim
slikama koje su postignute bogatim izborom pridjeva i epiteta- to e biti domaa
zadaa za uenike.
-Zavrni dio asa 10'
-pisanje inkvine umjesto zakljuka. Ukoliko djeca ne poznaju tehniku pojasniti je:
inkvina 5
Ova tehnika se sastoji u pisanju pjesme od pet stihiva (nerimovane):
1. stih je jedna rije-imenica (imenovanje teme)
2. stih su dvije rije-dva pridjeva (opisujemo temu)
3. stih su tri rijei-tri glagola ili gl.imenice (iskazujemo osjeanja)
4. stih su etiri rijei-reenica ili fraza o temi
5. stih opet jedna rije saetak teme
Npr.
Majka
brina, njena
molitva, vjerovanje, briga
Majka oaza sigurnosti i ljubavi.
uvarkua
Grmljavina
zagluujua, zastraujua
grmi, sijeva, udara
Gromovo ule titi dom.
praznovjerje.
Na kraju prvog asa ponovo emo ut CD-Zvuna itanka na kom se nalazi odlomak
pripovijetke Gromovo ule u izvoenju Vlade Keroevia
Domaa zadaa:
izdvojiti bogate metafore i pridjeve kojima je doarana slika prirode, majinog krila,
pejzaa...

za 7. razred devetogodinjeg obrazovanja
JU ___________________________________
kolska:_________

knjievnosti
Page28
Nastavnik/ca___________________________
Datum________________________________
VII razred
NASTAVNA JEDINICA :Ljubavni rastanak lirska narodna pjesma

TIP ASA :
interpretacija, usvajanje novih znanja

frontalni, indivualni
NASTAVNE METODE :
dijaloka, tekstualna, problemska
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Ponavljanje usvojenog gradiva o usmenoj narodnoj knjievnosti
(definicija, podjela). Uvjebavanje izraajnog itanja. Uoavanje personifikacije, te
ljubavnog osjeanja svojstvenog lirskoj narodnoj poeziji. Uoavanje metrikih i
ritminih odlika sevdalinke. Razumijevanje idejnosti pjesme.
Odgojni: razvijanje patriotskih osjeanja, ponosa zbog bogatstva narodnog blaga,
sevdalinke kao umjetnike vrste najveih umjetnikih dometa, razumijevanje
proitanog.
Funkcionalni: razvijanje stvaralakih, estetskih sposobnosti, sposobnosti
razumijevanja, itanja i kritikog poimanja/miljenja, da uoava iskazane odnose
(vremenski slijed, uzrok-posljedica, sredstvo cilj...), razvijanje sposobnosti za estetski
doivljaj djela,
itanka 8, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Tuzla, str.5
Tok asa
1. Psiholoka priprema igra predvianje - ta oekujem na osnovu naslova, o
kakvoj pjesmi je rije, kakve sadrine bi mogla biti ova pjesmaNajava
zadataka i ciljeva asa, ko su akteri te ljubavne prie i rastanka...
2. najava ciljeva
Centralni dio asa:
Ponavljanje usvojenih znanja o usmenoj narodnoj knjievnosti.

knjievnosti
ta je to usmena narodna knjievnost ? ( Stvarao je nepoznati pojedinac, ali je

sauvala kroz kolektiv. Nikako ne dozvoliti da ostane definicija koju djeca
esto potenciraju nastala u narodu ili stvorio narod ).
Kako i gdje je ona nastajala ? Narodna pjesma jeste odraz kolektivnog duha,
ali izmislio ju je daroviti pojedinac.
Kako je dijelimo ?
Page29
USMENA NARODNA KNJIEVNOST

POEZIJA
- lirska pjesma
- lirsko-epska pjesma
- epska pjesma
-
PROZA
- krai
- dui prozni oblici
Kako dijelimo lirske pjesme ? ( ljubavne, obredne, obiajne, porodine,

poslenike )
ta je sevdalinka? Gdje je ona nastajala? ta znai pojam sevdah ? O emu
pjevaju sevdalinke ?
Izraajno itanje pjesme Ljubavni rastanak. Emotivna pauza i pojanjenje

nepoznatih rijei.
bostan - vrt, vonjak
kalem olovka, pero od trstike
mureep crnilo, vrsta crnog mastila, tinte
-
Prvo emo razgovarati o osjeanjima i onome to predstavljaju zumbul i

kada. Jesmo li oekivali cvijee ili mladia i djevojku?
-
ta se postiglo personificiranjem cvijea? Zato ba cvijee? Je li cvijee est motiv u

naoj narodnoj lirici? Koje jo pjesme znate da u njima cviujee nosi simboliku ili
predstavlja ambijent ljubavi?
Uoite personifikaciju u pjesmi.

PERSONIFIKACIJA zumbul i kada imaju ljudske osobine ( priaju, vole se, rastaju
se, tuguju )
Zapamtimo:
Stilska figura kojom se stvarima, biljkama, prirodnim pojavama i nekim apstraktnim
pojmovima daju ljudske osobine naziva se personifikacija.
Alegorija je proirena metaforakoja se odnosi na cijelu pjesniku sliku ili knjievno
djelo.
Jeste li se nekada osjeali kako kada ili zumbul? Objasnite to.
Page30

knjievnosti
U kojem obliku je napisana pjesma ?

U obliku dijaloga za koji znamo da je karakteristian za sevdalinku u kojoj esto
sreemo obraanje, dijalog (izmeu mladih, izmeu majke i djevojke/mladia...)
Usljed ega nastaje ljubavni rastanak ?
Zumbul ide na put. Lik mukarca iz sevdalinki je takav da on luta, a da ga ena eka
da se vrati sa svojih putovanja.
Izdvojimo muko i ensko osjeanje iz ove pjesme. U emu je razlika? Otkud
ovakva pojava? Ima li to neke veze sa odnosima u drutvu i vremenom u kojem je
pjesma nastajala?
Koliko pjesma ima strofa i kako su one rasporeene ?
Kakav je stih ? Epski deseterac, cezura nakon 4. sloga.
Uoite ponavljanja kako bismo utvrdili ritminost pjesme.
Izdvojite epitete i gradaciju.
Ocijeniti uenike. Vrednovati originalnost, te spretnost i brzinu pri davanju odgovora i
prepznavanju knjievno teorijskih elemenata pjesme.
Za domai rad uenici trebaju da analiziraju pjesmu Majka Fatu kroz tri gore vie iz
itanka 8, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Tuzla, str.7
Page31

knjievnosti
JU _______________________________
kolska_______________
Nastavnik/ca________________________
Datum_____________________________
Nastavna jedinica: Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime
TIP ASA :
utvrivanje postojeih znanja, interpretacija
Cilj asa: Uoavanje osnovnih karakteristika narodne epsko-lirske pjesme s

osvrtom na narodnu knjievnost. Komparativna analiza proitanih pjesama
Zadaci:
Obrazovni: Utvrivanje gradiva o narodnim epsko-lirskim pjesmama i
povezivanje ranije steenih znanja o narodnoj knjievnosti, isticanje naih balada
kao nacionalnog blaga, komparacija ovih dvaju pjesama, izdvajanje kljunih
pojmova, ooavanje kompozicionih cjelina u pjesmi.
argumentovanu odbranu stava, razvijanje komunikativnih sposobnosti,
estetski doivljaj djela...
Odgojni: isticanje i usvajanje poruka iz proitanih djela, poveziivanje sadraja
Kljuni pojmovi: narodna epsko-lirska pjesma, balada, epsko-lirski elementi,
slavenska antiteza
Oblik rada: frontalni, grupni i individualni
Nastavne medote: dijaloka, monoloka, tekstualna, istraivaka
Nastavna sredstva: kreda, tabla, udbenik
itanka 8, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 9-16
Page32

knjievnosti
Tok asa
Uvodni dio do 7':
Ponavljamo ta je knjievnost kako se dijeli prema nastanku, ponavljamo naueno o

narodnoj knjievnosti i narodnim pjesnikim vrstama, uporeujemo sevdalinku i
baladu (uenici bi trebalo da od ranije poznaju ove pojmove jer su u niim razredima
ve radili baladu Smrt Omera i Merime)
-
navesti zanimljivosti o ovim baladama, sudbini ovih pjesama, prijevodima na

druge jezike (Gete, Fortis)
najava ciljeva
Centralni dio asa do 30 ':

Zapisujemo na tabli naslov i kratku napomenu ta je balada
Narodne epsko-lirske pjesme
-Hasanaginica- Smrt Omera i Merime(balada - epsko-lirska pjesma traginog zavretka)
-uenici ukratko govore sadraj ovih balada (1.grupa Hasanaginica, 2.grupa Smrt
Omera i Merime), nakon ega slijedi grupni rad:
1. zadatak: uenici jedne grupe postavljaju pitanja uenicima suparnike

grupe.
2. zadatak: svaka grupa odreuje knjievnoteorijske elemente svoje pjesme
3. zadatak: grupa treba da izdvoji kljune pojmove iz pjesme
4. zadatak: grupe treba da podijele pjesmu na kompozicione cjeline i pri tome
uoe lirske, epske i dramske elementa pjesama
Uenici se mogu posluiti pitanjima iz itanke 8, str. 14 /17.
Naglasiti uenicima: Pitanja treba da budu inspirativna i sadrajna, pitanja koja e
produbiti sadrajnu analizu pjesme.
Nakon diskusije i grupnog rada trebalo bi potaknuti iznoenje
zakljuaka. Pokuat emo da protivnika grupa iznese zakljuke, tako
emo uoiti koliko su uenici sluali i nauili.
Hasanaginica
Zakljuci:
Page33

knjievnosti
Teme: patrijarhalni odnosi, poloaj ene u drutvu )naglasiti da do

danas ne znamo njeno lino ime, udajom ena gubi identitet, nosi
njegovo ime, kao djevojka podreena mukom glasu), udaja protiv njene
volje, odvajanje Hasanaginice od njene djece, ljubav izmeu Hasan-age
i Hasanaginice, socijalni odnosi- odnos aga i begova, begovski ponos ...
Motiv: tragina sudbina ene u drutvu u kojem nema pravo odluke
Poruke: ljubav ima najveu vrijednost u ivotu, teko se ispravljaju
posljedice pogrenih odluka....
Smrt Omera i Merime
Teme: tragina ljubav Omera i Merime, porodini i drutveni odnosi,
odnos materijelnog i duhovnog, majinska ljubav,
Ideja pjesme: snaga ljubavi: Nije blago ni srebro ni zlato, ve je drago
to je srcu drago
Poruke: teke posljedice nerazumijevanja unutar porodice,
generacijske razlike i nerazumijevanje mogu dovesti do traginih
posljedica
Zajedniko
:
i jedna, i druga odraz kkolektivnog duha svoga vremena

tragian zavretak (glavni junaci zavravaju smru
ljubav i tuga osnovna osjeanja (prije svega snaga ljubavi) - lirsko
nema negativnih likova ( svi su voeni ljubavlju, ne ine zlo s
namjerom)
mogu se prepriati, imaju elemente dramske napetosti, tj. zasnovane
su na dramskom sukobu
pisane u jednoj cjelini, vezanim stihom, uz upotrebu ustaljenih izraza
i apostrofa kako bi se dobila ritminost
Zavrni dio asa 7'

Sinteza.
Ocjenjivanje najuspjenijih uenika pri emu u vrednovati: kvalitet pitanja i
odgovora na postavljena pitanja, inovativnost, predanost radu, snalaljivost i brzinu
pri smiljanju kvalitetnih odgovora, te originalnost.
Domaa zadaa:
Razmislite o sudbini Hasanaginice, Merime, Fatime, Uporedite njihove
sudbine.Napiite sastav o tome.
Page34

knjievnosti

JU ________________________________________
Nastavnik/ca________________________________
Datum________________________________
Bosanski jezik i knjievnost sedmi (VII) razred
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Dnevnik Ane Frank

Tip asa: obrada, usvajanje novih znanja
Ciljevi asa:
Obrazovni: knjievnoteorijska interpretacija proitanog djela, upoznavanje dnevnika
kao knjievne vrste, uoavanje historijskog konteksta proitanog djela, isticanje
osnovnih podataka iz biografije Ane Frank. + pojmovi: II svjetski rat, dnevnik,
pripovijedanje u 1.licu. EPISTORALNA forma.
Funkcionalni: podsticanje uenika na jeziko uobliavanje zapaanja i osjeanja u
vezi s proitanim djelom, razvijanje smisla za uoavanje bitnih detalja i odnosa,
stilskih odlika i naina graenja likova i situacija,
Odgojni: njegovanje ovjekoljublja i osjeaja o jednakosti svih ljudi, razvijanje antiratnog stava i osude svakog oblika zloina, podsticanje uenika na kritiko i
analitiko razmiljanje, bogaenje rjenika i jezikog izraza, razumijevanje ljudskog
ponaanja, graenje pozitivnih osobina linosti,
Oblici rada: frontalni, grupni i individualni
Nastavni metod: dijaloki, istraivaki, tekstualni i demonstrativni
Nastavna sredstva: tabla, kreda, knjiga (radi citata), udbenik
Tok asa
Uvodni dio do 8'
- najava ciljeva
- psiholoka priprema Pokreem uenike na razmiljanja o ratnim strahotama,
nacizmu, s posebnim osvrtom na Drugi svjetski rat, progon Jevreja. Istiem
pokuaj istrebljenja nekih naroda, postojanje koncentracionih logora. Naim
uenicima, naalost ta strana ivota i tragedije nije nepoznata, esto se neki

knjievnosti
Page35
jave da imaju takva iskustva u porodici jer su lanovi ili cijele porodice bile
prognane ili zatvorene u logore u ovom posljednjem ratu u BiH.
rei emo i nekoliko uvodnih rijei o ovom dnevniku: ovo je jedan od
najpoznatijih dnevnika na svijetu. Ana ga je pisala u tajnom skrovitu jedne
zgrade u Amsterdamu. Nakon dvije godine Ana i njena porodica odvedeni su u
koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije, Ana je umrla od tifusa. Preivio je
jedino Anin otac, koji je vrativi se u Amsterdam u ruevinama zgrade
pronaao ovaj dnevnik i objavio ga.

Poslije ovog uvodnog dijela proitat emo odlomak i razgovarati o Ani Frank.
Upueujem ih na internet stranicu posveenu njoj.
Razgovarat emo o djevojici, naglasiti da je bila njihovih godina, te ih podstai da
na osnovu svojih zanimanja, matanja, uvjerenja pokuaju razumjeti njen lik. Da u
njoj prepoznaju drugaricu, vrnjakinju.
Predloit u im da naprave pano o Ani Frank za slijedei as jer emo o ovom djelu
govoriti i kasnije.
Naredni korak e biti da govorimo o sadraju i formi pisanja. Odmah na poetku
emo istaknuti formu pisanja i pojam koji je sigurno novi za njih- EPISTORALNA
forma.
Zapamtimo:
Epistoralna forma (epistoralni roman), je forma (djelo) napisano u obliku pisama. S
ovom formom e se uenici susretati jo u svom italakom iskustvu i kroz naredne
lektire u toku kolovanja. Ovu formu odlikuje doivljenost, autentunost i originalnost.
U ovom kontekstu bismo se odmah trebali osvrnuti na dnevnik kao naunopopularnu

vrstu, ali prije toga potaknuti razgovor o tajnama, njihovim tajnama:
-
je li ih teko povjeravati?
postoji li strah od otkrivanja?
jesu li pokuali zapistai tajnu?
imamo li svi potrebu, trenutak kada jednostavno MORAMO nekome rei ta
osjeamo! ta smo tad uinili? i sl.
Vratit emo se Ani Frank. Zatvorena na tavanu, danima , mjesecima i

godinama...kome se mogla povjeriti, kome ispriati tajne? Je li imala prijateljicu?
Imala je Keti.

knjievnosti
Page36
Ko je ustvari Keti?
Znamo da je Keti imaginarni (izmiljeni lik), njena srodna dua.
Potkrijepimo to Aninim rijeima, citat:
Nadam se da u se tebi moi povjeravati kao nikome do sada i

nadam se da e mi biti velika potpora i utjeha. Da bih u
mislima stvorila sliku bliskog bia za kojim eznem, elim da
ovaj dnevnik bude to blisko bie, moja prijateljica i tu moju
prijateljicu nazvat u Keti.
Sad je vrijeme da zakljuimo ta je dnevnik i koje su odlike ove vrste:
Dnevnik
Naunopopularna vrsta koja ima elemente i dokumentarnog i umjetnikog,

kojem se hronoloki opisuju dogaaji u kojima su autor/ica dnevnika uestvoval
odreenom periodu svog ivota. Dnevnik se moe svesti na precizno nabrajan
injenica iz ivota, a kod nadarenih pisaca dnevnik moe biti tako pripovjeda
uoblien da predstavlja literaturu zanimljivu za itanje, pravo umjetniko dje
Dnevnik se biljei iz dana u dan, sa svjeim opisima dnevnih dogaanja im
autori vjerodostojno opisuju ivot, ljude, vrijeme i u kojem ive.
Nakon ovog razgovora djelo emo analizirati prema istraivakim zadacima koji
podrazumijeva grupni rad.
1. grupa- napiite saetak ovog djela ( u crticama)
2. grupa - opiite, okarakteriite lik Ane Frank
3. grupa pronaite veze izmeu vas, vaeg ivota i ove vrnjakinje. ta vam je
zajedniko.
4. grupa - posvetite panju ostalim likovim, izdvojite najvanije
5. grupa - napiite pismo/ antiratnu poruku ljudskom rodu, sjetite se ljudskih
prava
Nakon rada desetominutnog rada grupa slijedi verbalizacija, predstavljanje uraenog.
Sinteza
- najava narednog asa kada e uenici individualno govoriti o ovom djelu
Domaa zadaa
- napiite uradak na temu o poloaju djece u ratu. Razmislite i o rijeima Anine mame
Misli na svu nesreu na svijetu i budi zahvalna to je i ti ne dijeli!
Koliko ove rijei mogu biti utjeha jednoj djevojici kojoj je uskraeno njeno
djetinjstvo.

knjievnosti
Page37

Osnovna kola________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:______________________________
Nastavna tema: lirika-lirska umjetnika pjesma
Nastavna jedinica: BlagoMehmedalija Mak Dizdar

Tip asa:
obrada / interpretacija (usvajanje novih znanja i primjena ranije steenih znanja)
Zadaci:
obrazovni upoznavanje s bh.knjievnicima, djelom Maka Dizdara, uoavanje
umjetnike vrijednosti knj.djela: motiv, tema, lirske slike, osjeanja, poenta,
kompoziciona svojstva, uoavanje poente djela
funkcionalni: razvijanje misaonih, emocionalnih, perceptivnih i stvaralakih f unkcija,
razvijanje sposobnosti za estetski doivljaj djela,
odgojni: uoavanje ivotnih vrijednosti, ljubavi kao neprocjenjivog blaga, isticanje i
usvajanje poruka iz proitanih djela, poveziivanje sadraja odlomaka sa iskustvom
uenika, osposobljavanje uenika za komparativno analiziranje knjievnih djela.
Struktura nastavnog sata:
1. psiholoka priprema
2. najava ciljeva
3. interpretativno itanje
4. emocionalna pauza
5. razgovor o pjesmi
6. zadavanje domaeg rada
Tok asa
Page38

knjievnosti
Uvodni dio do 7'

-
najava ciljeva,
Razgovarati sa uenicima o tajnama i ljepoti Dizdareve poezije, samom

knjievniku i njegovom ivotopisu, njegovom knjievno-umjetnikom radu, ali i
djelovanju na kulturnom i historijskom polju.
Glavni dio do 35'
Izraajno proitati pjesmu, dati im dovoljno vremena da i sami proitaju nakon ega
emo nainiti malu emocionalnu pauzu.
Pri interpretaciji ove pjesme vano je upitati uenike da li su razumjeli proitano i ta
je to to ih zbunjuje.
Kada smo zapisali naslov na tabli prvo emo prepoznati koji se to slog stalno
ponavlja (LI). Onda u zamoliti uenike da proitaju pjesmu eliminiui ovaj slog.
Je li vam ovaj put pjesma jasnija?
A je li izgubila svoju dra eliminacijom ovog sloga?
Uoit emo da je pjesma jednostavnija, ali i siromanija. Otkrit emo da je dodavanje
jednog sloga lijep nain da obogatimo stihove i izraavanje.
Vratit emo se naslovu pjesme Blago. Odgovor emo potraiti u prva dva
stiha i malo se zadrati na bogastvu oinjeg vida.
Blaga nema do oinjeg vida, draa si mi od oiju draga
Razgovarat emo o tome koliko nam je bitan vid, sluhbilo koje ulo i koliko bi bilo
teko ukoliko bismo izgubili, koliko je bitno to znamo znaenje rijei runo. Lijepo,
areno, svijetlo, dugine boje, ljubiasto, majin lik
Nastavit emo dalje pa pronai odgovor o pravoj, vrednijoj vrijednosti- ljubavi.
Kljuni pojmovi:
Razgovarat emo o tome koliko je ljubav mona, znaajna, i koliko ljubav ivot
ini smislenijim. Iz ovog razgovora emo zakljuiti da je ovo misaona i ljubavna
pjesma. Da, pjesma koja je to postala upravo zahvaljujui stilizaciji slogom li,
ali i dalje je pred nama vie od pjesme, pred nama je ivotna istina, filozofija

knjievnosti
Page39
ivota.
Otkrit emo dva motiva i moto pjesme koji se krije u prva dva stiha i njime je
nagovjeten smisao pjesme- tj. smisao ivota-LJUBAV.
Slijedei zadatak bit e definisanaje lirskih slika. Jesu li i one u suptotnosti? Vodi li
nas sve jednom cilju- poenti?
Ova poenta predoena je upotrebom paradoksa.
Paradoks je stilska figura kojom se izraava misao suprotna od oekivanog.
Nismo oekivakli da e pisac istai neto vanije od oinjeg vida, neto vrijednije od
najvrijednijeg.
Kompozicija:
- ve smo uoili da je slog LI obogatio pjesmu i ritmiki i kompoziciono,
- uoit emo da je stih i strofa- slobodan
- uoit emo da nema interpunkcijskih znakova. Zato?
*Zato to ljubav nema granica, zato to je pravim ivotnim vrijednostima teko
odrediti poetak i kraj, zato to je to odlika Dizdareve poezije

-
jo jednom proitati pjesmu, pronai i druge pjesme Maka Dizdara i

proitati
domai:
kratku
lirsku
pjesmu
po
sopstvenom
izboru
obogatiti
dodavanjem sloga kao u ovoj pjesmi.

Prijedlog za kraj asa:
Na kraju asa posluati pjesmu Modra rijeka u izvoenju grupe Indexi, ili jednu
od interpretavija Arsena Dedia, R.erbedije isl.
Page40

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
kolska____________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:__________________________________
Bosanski jezik i knjievnost Osmi ( VIII )
Nastavna jedinica: Gazel o Mostaru Dervi-paa Bajezidagi

TIP ASA :
NASTAVNE METODE :
CILJEVI ASA :
obrada/interpretacija
frontalni, rad u paru, individualni, grupni
Upoznavanje uenika sa pjesnikom formom gazela.
Upoznavanje uenika sa pojmom divanske poezije.
Analiza pjesme radi uoavanja njenih vrlina.
Razvijanje knjievnog senzibiliteta.
Osposobljavanje za samostalno sluenje knjigom.
Nastavna sredstva: grafoskop, grafofolija slike Mostara i starog mosta za

motivaciju.
Tok asa
Artikulacija asa:
1. korak: Upoznavanje uenika sa nastavnom jedinicom i ciljevima asa.
2. korak: psiholoka priprema- razgovor o gradovima i mostovima
3. korak: Upoznavanje uenika sa pojmom divanske knjievnosti i pojmom gazela,
te stvaralatvom Dervi-pae Bajezidagia
4. korak: Izraajno itanje pjesme. Objanjavanje nepoznatih rijei.
5. korak : Razgovor o pjesmi.
6. korak: sinteza i ocjenjivanje aktivnih uenika
Page41

knjievnosti
psiholoka priprema - razgovor o bosanskohercegovakim gradovima, Mostaru

prije svega, njegovom simbolu i mostovima, te simbolici mostova, onoga to oni
predstavljaju (most meu ljudima, spajaju li mostovi ljude ili obale? Jesu li mostovi
lajt motivi i drugim umjetnicima i granama umjetnosti?)
najava ciljeva. Najavit emo gazel i odmah rei ta je da se kod uenika ne bi

stvorio strah od nepoznatog.
Gazel-vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10-30 stihova, tj. 5-15 distiha.
Obino ljubavne tematike prema eni, gradu, prijatelju...
Dervi-paa Bajezidagi je bio vrstan pjesnik i prouavao je perzijsku i arapsku
knjievnost. Roen je u Mostaru polovinom 16. vijeka a poginuo pod Budimom 14.
jula 1603. godine. Vaan izvor podataka za njegovu biografiju predstavljaju njegove
pjesme, kao i vakufnama njegovih zadubina u Mostaru. Nakon kolovanja u rodnom
gradu, nastavlja uenje u Istanbulu i tu dospijeva u dvorsku slubu, te postaje
miljenik i lini savjetnik sultana Murata III. Na dvoru ostaje sve do sultanove smrti,
dok je kasnije postao bosanski valija (pominje se u jednom fermanu kao valija
1595.) . U tom svojstvu poslan je na odbranu Budima gdje je na Kovin-adi i poginuo.
Ostavio je iza sebe dva divana - po jedan na turskom i na persijskom jeziku.
Divan je rije koja oznaava zbirku pjesama ili cjelokupno pjesniko djelo nekog
pjesnika pisano na urdu, farsi ili osmanlijskom, turskom jeziku.
Interpretativno itanje pjesme i pojanjenje nepoznatih rijei: ures- ukras, ehergrad, arna- arena, opaja- opija...)
Razgovor o pjesmi:
O emu Bajezidagi pjeva?
iju ljepotu posebno doarava?
Na koji nain govori o ljepoti Starog mosta?
Sa im ih pjesnik poredi?
Kojim detaljima doarava ljepotu Mostara i Starog mosta?
Zato hiperbolizira ljepou Mostara ?
Kakvi su Mostarci u pjesnikovim oima ?
Zato je on majdan darovitih ljudi ?
Page42

knjievnosti
Iz uenikih odgovora ovog dijela diskusije zakljuit emo da je rije o lirskoj,

rodoljubivoj pjesmi.
Slijedei zadatak e biti da izdvojimo motive.
Posebnu panju obratit emo na osjeanja.
Koje je osjeanje nadahnulo pjesnika da napie pjesmu ?
Na kraju odredimo stilsko - izraajne elemente:
Izdvojimo poreenja.Izdvojimo epitete koji imaju opisni karakter i karakter
uljepavanja. Odredimo strofu, stih, rimu i ritam pjesme.
Na koji nain je postignuta slikovitost pjesnikog jezika ? ta jezik ini emotivnim ?
IZDVOJIMO najljepi stih i poentu pjesme.
- sinteza
- domaa zadaa: napii pjesmu, priu posveenu svom ili nekom bh.gradu
Uporedimo nau pjesmu sa crticom Ivan Kordia Pored Starog mosta.
Prilog: slike za motivaciju
Page43

knjievnosti
Page44

knjievnosti

JU ___________________________________
kolska____________
Nastavnik/ca__________________________
Datum________________________________
NASTAVNA JEDINICA :
Vanjka Anton Pavlovi ehov
TIP ASA :
obrada (nastavak rada sa zajednikog asa)
individualizovani, frontalni
NASTAVNE METODE :
tekstualna, problemska nastava
Zadaci:

knjievnosti
Page45
Obrazovni: Uvjebavanje izraajnog itanja. Osposobljavanje za samostalan rad.

Uspjeno rjeavanje zadataka razliitih nivoa sloenosti.
slijed, uzrok-posljedica, sredstvo cilj...), razvijanje sposobnosti za estetski doivljaj
djela.
Tok asaUvodni dio do 7'

Psiholka priprema - Razgovor o porodici, njenom znaaju, odvojenosti od
porodice...
Najaviti cilj i zadatke asa.
Upoznavanje sa stvaralatvom ehova:
Anton Pavlovi ehov roen je 1860., a umro je 1904. godine. Ruski je pripovjeda
i dramatiar, po zanimanju lijenik. U knjievnosti se javlja kratkim humoreskama a
zatim prelazi na novele i pripovijesti. Jedan od najvanijih svjetskih knjievnika,
aktivista i borac za prava potlaenih. Mnoga djela Antona Pavlovia ehova danas
se igraju u pozoritima irom svijeta. Djela: ''Tri sestre'', ''Galeb'', ''Ujak Vanja'',
''Vinjik'', ''ovjek u futroli'', ''O ljubavi''...
Centralni dio asa:
1. Izraajno itanje teksta.
2. Podjela zadataka na nastavnim listiima. Izarada.
3. Verbalizacija/ izlaganje. Drugi uenici dopunjavaju.
Uenicima u toku rada ili dok dijelimo nastavne listie moemo pomoi i
motivacionim pitanjima koja e izazvati promiljanje, teih navesti na zakljuke a prije
nego to popune listi.
Npr.
Kakav je dojam na tebe ostavila ova pria?

knjievnosti
Ko je u prvom planu u ovoj prii?

Znamo li kako Vanjka izgleda?
Page46
Zato? Naslov prie je Vanjka, a ne, recimo, Pismo ili Na obuarskom zanatu.
Zato pisac nije dao djeakov fiziki portret?

ta je njemu, a i nama, mnogo vanije?
Gdje Vanjku zatiemo? Zato je tu?
Obrati panju na glagol u prvoj reenici. ta nam sugerira?
Da li je Vanjka svojevoljno na zanatu?
Pronai u tekstu reenice koje govore o Vanjkinom ivotu u Moskvi.
Kako se prema njemu odnose gazda i gazdarica: ta radi, ta jede, ta, naalost,
svakodnevno doivljava?
Kakve nade polae u papir na klupi?
Ocjenjivanje uenika i sinteza.
Prilog pripremi su nastavni listii za individualni rad :
Nastavni listi br.1

Vanjka, A. Pavlovi ehov
______________________
(ime i prezime)
1. Glavni lik ove prie je djeak______________________koji pie_____________svom

djedu_______________na selu.
2. Djeak se djedu ali na : __________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ .
3.
4.
5.
6.
Kako se zvala djeakova majka? ________________________

ta se s njom desilo? _________________________
Kod koga je radila majka? ___________________________
ta je ta osoba nauila djeaka?
__________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
Nastavni listi br.2
Page47

knjievnosti
______________________
(ime i prezime)
1. Zato pria nosi naziv Vanjka ?

___________________________________________________________
2. Istakni fizike i karakterne osobine djeaka! Pronai citate i opise u prii.
FIZIKE OSOBINE
KARAKTERNE OSOBINE
Zato pisac nije dao djeakov

fiziki portret?
3. ega se djeak sjea? Koje se slike raaju u njegovoj svijesti?

________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
4. Koje slike djeak nosi iz zaviaja, a koje vidi u Moskvi? Koji nain kazivanja pisac koristi da bi ga
"vratio" u zaviaj? Uporedi sliku zaviaja i sliku Moskve. Koja je ljepa?
Zaviaj:_________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
Moskva_________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
Nastavni listi br.3

______________________
(ime i prezime)
1. Iznesi osobine djeakova djeda (fizike i karakterne)

________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
2. Iznesi osobine obuara Aljehina.
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
3. Kakve su okolnosti u kojima se odvija radnja ove prie? Kakvi su meuljudski odonosi? Ima li ovakvih i
slinih odnosa danas? Koji su socijalni elementi u ovoj prii?

knjievnosti
Page48
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
4. U lirskim slikama prirode Vanjkinog zaviaja nalaze se izuzetno lijepi primjeri poreenja i
personifikacije.
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________
Nastavni listi br.4

______________________
(ime i prezime)
1. ta Vanjka sanja? ta je sa pismom?

________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
2. Koji su tragini elementi u ovoj prii?
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
3. Gdje su uzroci Vanjkine nevolje?
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
4. ta misli, hoe li Vanjka, na krilima radosnih sjeanja, doekati ljepe dane? Da li nam je to pisac
jasno rekao?
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________

Nastavnik/ica_________________________
kolska__________
Osnovna kola __________________________

Datum: ________________________________
Nastavna jedinica: Mali princ, Egziperi, 1.as lektire

knjievnosti
Zadaci:
Page49
Tip asa: upoznavanje sa novim gradivom, primjena ranije steenih znanja
Obrazovni: uoavanje elemenata pustolovnog, misaonog, socijalnog

romana sa elementima basne i bajke,
funkcionalni: razvijanje misaonih, emocionalnih, perceptivnih i
stvaralakih funkcija, razvijanje kritikog miljenja i razumjevanja proitanog
odgojni: razvijanje ljubavi prema knjievnosti, stvaranje navike itanja i
njegovanja lijepe pisane rijei, uoavanje pozitivnih i negativnih ljudskih osobina,
njegovanje prijateljstva kao univerzalne vrijednosti, njegovanje pustolovnog duha,
elje za istraivanjem i traganjem...
Oblici rada: frontalni, u kombinaciji sa grupnim
Nastavna sredstva: raunar, projektor i pripremljena prezentacija u power pointu
Nastavne metode: razgovor, rad na tekstu, usmenog izlaganja, prezentacije u power
pointu
Tok asa
Uvodni dio do 7'
-
najava ciljeva
psiholoka priprema- razgovor o prijateljstvu, putovanjima, crteima i njihovim
znaenjima...
Glavni dio do 35'

-
glavni dio asa emo koncipirati u vidu rasprave o proitanom djelu da bismo
na osnovu rasprave mogli izvesti zakljuke i uporediti ih sa analizom djela koju
su uenici napisali nakon itanja djela.
Raspravu emo poeti pitanjima:

Diskusiju emo voditi uz pomo ilustracija, pitanja i pripremljene prezentacije u
kojjoj su pohranjeni i zadaci za grupe, pitanja za diskusiju i citati. Rad emo
koncipirati po slijedeim grupama:
ilustratori: Molim Vas nacrtajte mi ovcu (Malog princa, ruu, pijanca...)
Novinari: Ekskluzivno intervjuiite Malog princa (portretiite Malog princa)
i/ili intervjuiite Egziperija (priremite to u vidu tv-emisije)
Putopisci: zapiite sve to je pisac vidio, uo i doivio na ovom putovanju

knjievnosti
Page50
Budite djeca: opiite svijet i ljude oima djeteta, oima Malog princa
Budite odrasli: opiite svijet i ljude oima odraslih
Tragai: izdvojte najljepe citate, pouke a zatim i obrazloite
Osim pripremljenih smijernica, voditi disksiju u pravcu koji e nas navesti da

definiemo i odgovore na slijedea pitanja:
Koja je ovo knjievna vrsta? Ima elemente kojih epskih vrsta? (basne i bajkeobrazloiti) Ko je Mali princ? Gdje ivi?
Po emu je neobian i drugaiji? Ko su pozitivni, a ko negativni likovi?
Kakve su njihove sudbine? Kakav je Mali princ?U kakvim su meusobnim odnosima
Gdje je radnja smjetena?
Na osnovu reenog u koju skupinu bismo mogli svrstati ovaj roman?
(socijalni-odnosi u drutvu i drutvu; refleksivni - ivot i smrt, duhovne i materijalne
vrijednosti, pustolovni- putovanje Malog princa, naunofantastini- postojanje ivota
na drugim planetama...)
Zavrni dio asa:
-
ocijeniti najaktivnije uenike i rei da se kod kue poprave oni segmenti lektire
koji u samostalnom radu nisu dobro uraeni. Oni koji nisu proitali obavezno
proitati, te napisati refleksiju/impresiju na slijedee citate:
Zmije su zle, ujedaju samo iz zadovoljstva!

Odrasle osobe nikada nita ne shvataju same, a djecu mrzi da im sve ponovo
objanjavaju
Sutina se oima ne da sagledati, ona se vidi samo srcem!!!
-
najava narednog asa drugi as lektire kada e uenici usmeno i pojedinano

izlagati svoje interpretacije djela ovaj put s akcentom na analizu likova

JU ___________________________________
Nastavnik/ca____________________________
Datum________________________________
kolska________________

NASTAVNA OBLAST :
Page51

knjievnosti
Medijska kultura
NASTAVNA JEDINICA : Pozorite glumac uloga

TIP ASA :
Obrada
frontalni
NASTAVNE METODE :
dijaloka, tekstualna
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Usvajanje i razumijevanje pojmova pozorite, glumac, uloga.Utvrivanje
razlike izmeu dramske i pozorine umjetnosti. Znaaj pozorine umjetnosti u ivotu
ovjeka. Osposobljavanje za izraajno itanje dramskog teksta i osposobljavanje za
izvoenje na pozornici.
Odgojni: pozorite kao mjesto i podloga za usvajanje pozitivnih iskustava.
Razvijanje ljubavi i sklonosti ka pozorinoj i dramskoj umjetnosti. Uoavanje
elemenata umjetniki vrijednog teksta, kao i elemenata umjetniki vrijedne pozorine
predstave, glumake prezentacije i uloge.
Funkcionalni: razvijanje estetskih, stvaralakih i izraajnih sposobnosti kod uenika.
Tok asa
1.
2.
3.
4.
5.
Psiholoka priprema, razgovor o ranije gledanim predstavama.

Razgovor o elementima pozorinog i dramskog komada. Razlike i preplitanja.
Usvajanje pojmova- glumac, scena, publika,
itanje odlomka iz itanke
Sinteza
1. korak-Psiholka priprema
Jeste li gledali neku pozorinu predstavu ?
ta ste zapazili ? ta vam se svidjelo? ta vas se posebnno dojmilo? Jeste li u nekoj
pozorinoj predstavi prepoznali ranije proitani umjetniki ili dramski tekst? Kako ste
to doivjeli?
Centralni dio asa do 30
2. korak- Utvrditi razliku izmeu pozorine i dramske umjetnosti. Dramska
umjetnost kao dio knjievnosti.

knjievnosti
Page52
ta je osnova dramskog teksta, a ta pozorine predstave? Kaemo da je dramski

tekst namijenjen izvoenju na sceni. to znamo od ranije, zar ne! Ima li onda dramski
tekst svoju svrhu bez postavke na pozorinim daskama?
Moe li se rei da bez dramskog teksta nema ni pozorine predstave? ta to znai?
Koliko su prepletene ove umjetnosti.
3. korak
Koja su tri bitna faktora u scenskom izvoenju ?
GLUMAC, SCENA, PUBLIKA ( Razgovarat emo: Mjesto glumca u pozrinoj
predstavi. Poistovjeivanje glumca sa ulogom.Iskustva onih koji se bave glumom.)
Glumac je nosilac predstave, ideje djela, najzasluniji je uz reisera iza ostvarivanje
ideje djela/rijei na pozornici, bini.
Zapamtimo:
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetnikoj izvedbi.
Taj se izraz obino odnosi na ljude koji glume u filmskoj industriji, na televiziji, u
pozoritu ili na radiju, a ponekad se koristi i za uline zabavljae. Osim igranja
dramskih uloga, glumci mogu i pjevati, plesati, raditi samo na radiju ili "posuivati
glas".
Pozornica je scenski prostor tj. mjesto na kojem se odigrava predstava. Sinonimi
za pozornicu su: scena, bina, prizorite te jo poneki rjee upotrebljavani...
Ko jo uestvuje u postavljanju i izvoenju jedne pozorine predstave ?
REISER, SCENARIST, SCENOGRAF, KOSTIMOGRAF, SUFLER, REKVIZITER,
OSOBA KOJA SE BAVI RASVJETOM.
4. korak
Proitati odlomak iz itanke VII, sa str. 176/177 Dobro utimani mrtvaci, Fee
Isovia i Benjamina Filipovi
Sinteza:
Pozorite je kulturno umjetnika ustanova, namijenjena odravanju priredbi scenske
umjetnosti.
Postoji od davnina, kao rezultat ljudske sklonosti prianju pria. Nastalo je u antikoj
Grkoj iz rituala koji su se odravali u ast boga Dioniza. Od svog poetka, pozorite
je imalo mnoge oblike i inaice u kojima su se koristili: govor, geste, muzika, ples i
spektakl, kombinirajui vie razliitih grana umjetnosti u jedan umjetniki oblik.

knjievnosti
Page53
U radu pozorita sudjeluje velik broj umjetnika i ljudi, koji se dijele na: umjetniko
(glumci, redatelji, dramaturzi, kostimografi i dr.) tehniko (rekviziteri, aptai i dr.) i
administrativno (intendant, impresario, blagajnici i dr.) pozorino osoblje
Ponoviti osnovne odlike pozorine umjetnosti.
Informacija vie: Pozorite (gr.: theatron izvedeno od rijei thesthai; gledati) ili
teatar je skupno ime za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na pozornici u
prisustvu publike.
Neophodni elementi bez kojih ne moe postojati pozorina predstava su:
glumci
scenska radnja
publika
Klasina podjela na teatarske forme bila je podjela na:
Dramu (komedija, tragedija i drama u uem smislu)
Operu
Balet
Savremenije podjele su neto fleksibilnije, pa se pod glavnim pozorinim formama

obino podrazumijevaju
Dramsko pozorite (zasnovano na dramskom tekstu)
Plesno pozorite (plesni teatar, moderni ples; takoer balet)
Muziko pozorite (musical; takoer opera i opereta)
Lutkarsko pozorite (animacija lutaka ili drugih predmeta)
Naravno, bogatstvo i raznolikost pozorinih formi i tradicija, kako evropskih tako i

vanevropskih, savremenom gledaocu nudi ogroman broj formi, stilova i vrsta raznih
pozorinih oblika, njihovih mjeavina i hibrida.
Page54

knjievnosti
JU ___________________________________
kolska_______________
Nastavnik/ca__________________________
Datum________________________________
NASTAVNA JEDINICA :
TIP ASA :
O, klasje moje Aleksa anti

interpretacija
NASTAVNE METODE :
demonstrativna, tekstualna, dijaloka
OBLICI RADA :
individualni, frontalni, rad u paru
CILJEVI i ZADACI ASA :

Obrazovni: vrsta, motiv, tema, poenta pjesme. Pojmovi socijalnog i eleginog motiva.
Uoavanje i prepoznavanje stilskoizraajnih sredstava u pjesmi, sredstava koja
doprinose stilskom oblikovanju pjesme, a samim tim i izraajnosti.
Odgojni: uoiti i razlikovati - Klasne odnose. Kako radom doi do zarade. Znati
cijeniti teaki rad. Razvijati osjeaj za pravdu, jednakost svih ljudi.
Funkcionalni: zauzimanje kritikog stava prema proitanom, prema sadraju i
onome to pjesma govori, razvijanje perceptivnih i izraajnih sposobnosti kod
uenika.
Tok asa
Uvodni dio asa do 7':
-
najava ciljeva i
ponoviti biografske podatke o piscu.
ALEKSA ANTI ( 1868 1924 ) roen je u Mostaru gdje je uz nekoliko kraih

izbivanja proveo svoj plodni i estiti ivot. Uz S.orovia i J.Duia, na kraju XIX st.,
bio je jedan od utemeljitelja kulturnog ivota u svome gradu. Svojim pjesmama i
drugim oblicima djelovanja odupirao se austrougarskoj okupaciji BiH. Izuzetan je
pjesnik socijalne i rodoljubive poezije. Djela : Pjesme, Na strim ognjitima (pjesme)
Pod maglom, Hasanaginica ( drame ). Uspjeno je prevodio njemake pjesnike
Heinea i Schillera.
Centralni dio asa:

knjievnosti
izraajno itanje, i emotivna pauza (prije koje smo zamolili uenike da
pogledaju sliku Hljeb, Safeta Zeca
Page55
Pomou slike Safeta Zeca HLJEB, demonstarcijom, uenici pokazuju kojim se

putem doe do gotova hljeba. Sijanje, etva, slaganje u snopove, obrada penice u
mlinu, pravljenje hljeba, peenje.
Ponovno itanje uz bjanjenje manje poznatih rijei: sindir, vapaj, jaram,
potrapani...
RAZGOVOR O PJESMI :
- Kakve emocije vas obuzimaju dok sluate i itate pjesmu? Jeste li oekivali pjesmu
drugaije sadrine a na osnovu naslova? (Tuga zbog teke sudbine seljaka,
saosjeajnost)
-
Kako biste se vi osjeali da ste na mjestu seljaka koji vrijedno radi i hljeb mu uzme
neko drugi ?
Kakva je ovo pjesma? Zato? Kako ste doli do tog zakljuka ?
Kako se pjesnik odnosi prema onima koji trpe? Potkrijepimo stihovima!.
Za im pjesnik vapi ? ( Za humanim odnosima ) Potkrijepi.
ta je osnovni motiv ove pjesme ? ( Teak, mukotrpan ivot seljaka )
Uoimo pjesnike slike ? ( rad u paru )
ta je to kontrast i kako se pjesnik njima slui u ovoj pjesmi ? ta time postie ?
ta bi bila osnovna pjesnikova poruka ? Koje poruke biste vi jo izdvojili ?
Zato prvu strofu pjesnik ponavlja kao i posljednju ? ta time postie ?
Kakva je rima u ovoj pjesmi ?
Prepiite izraze iz pjesme koji se odnose na seljaka i obrazloite ih. ( rad u paru )
Prepiite izraze iz pjesme koji se odnose na one druge i obrazloite ih. ( rad u paru )
Pjesnik se slui metaforom. Izdvojimo ju i obrazloimo.
Uoimo aliteraciju ( ponavljanje suglasnika R doprinosi dojmu cijele pjesme )
Zavrni dio asa do 5 ':
Sinteza/Zakljuci:
Lirska pjesma socijalnog i eleginog karaktera jer govori o socijalnim razlikama u
drutvu i tekom poloaju seljaka. Nepravda koju doivljava nakon mukotrpnog rada
izaziva i izraava tugu, to je osnovno osjeanje u pjesmi pa je i pjesma elegina.
Osnovni motiv je borba za slobodu i pravedan ivot svakog ovjeka.
Pjesma komponovana u 6 katrena (strofa od 4 stiha); opkoraena rima (abba);
pisana jedanaestercem. Ritam ujednaen i usporen zbog tuge koja vlada.
Ocijeniti najaktivnije ake, vrednosvati origginalsnot, snalaljivost i konciznost odgovora,

razumijevanje proitanog djela.
Page56

knjievnosti
Slika Safeta Zeca Hljeb za motivaciju ili vrijeme emotivne pauze.Prenijeti na grfofoliju ili
isprintati .

knjievnosti
Page57

Osnovna kola____________________________
kolska______________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:__________________________________
Bosanski jezik i knjievnost osmi ( VIII ) razred
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Sumnjivo lice, B.Nui

Nastavni metod: dijaloka metoda i kombinaciji s tekstualnom, tehnika Knjievni
kruok
Oblik rada: frontalni, grupni
Ciljevi asa:
Obrazovni Upoznavanje/proirivanje znanja o komediografu B.Nuiu;
analiziranje strukture dramskog umjetnikog teksta (kompozicija, odnos fabule i
siea, dramski elementi: ekspozicija, zaplet, kulminacija, peripetija, rasplet), isticanje
vrsta komedija (komedija karaktera, naravi i situacije)
Odgojni - njegovanje i razvijanje pozorine kulture uenika, razvijanje i njegovanje
moralnih osobina, pozitivnog stava prema ivotu i osjeaja za pravdu, njegovanje
ljubavi prema itanju.
Funkcionalni - aktivno uestvovanje u osmiljenim aktivnostima, osposobljavanje
za tumaenje dramskog djela, usvajanje i primjenjivanje , razvijanje sposobnost za
izraavanje vlastitog stava i njegove argumentovane odbrane
Alija Hasagi Duboanin, Ljiljana Miti-Rori, itanka za 8.razred, Djeija
knjiga i Bosanska rije, Sarajevo, str.167
Tok asa
Uvodni dio do 7':
-
najava ciljeva
ponavljanje ranije nauenog o drami, komediji, pozoritu.Uenike podstaknuti
pitanjima da zakljue da se u komediji prikazuju mahane i nodostaci ljudi
(pokondirenost, dvolinost, vlastoljublje, zaostalost, la, ljubomora,
licemjerje...).

knjievnosti
psiholoka priprema u kojoj ih upoznajem s neobinom sudbinom ovog
dramskog komada (Djelo je prvi put izvedeno 29. maja 1923. godine ali se na
izvoenje ekalo oko desetak godina ne ukljuujui godine I svjetskog rata.)
Page58

Upoznavanje s autorom. Uenici govore ta su pronali, koje zanimljivost (poto su
to imali za zadau u pripremi za ovaj as).
Branislav Nui (8. oktobar 1864. Beograd, Srbija 19. januar 1938.), srbijanski
knjievnik. Osniva je moderne retorike u Srbiji. Radio je i kao novinar i diplomata.
Nui je roen kao Alkibijad Nua. Njegov otac bio je ugledni trgovac, ali je ubrzo po
Nuievom roenju izgubio svoje bogatstvo. Porodica se seli u Smederevo, gdje
Nui provodi djetinjstvo, zavrava osnovnu kolu i prva dva razreda gimnazije.
Zatim se seli u Beograd gdje i maturira. Diplomira na Pravnom fakultetu u
Univerziteta u Beogradu 1884. godine. Tokom studija provodi jednu godinu u Grazu,
Austrija. Komedije: Gospoa ministarka, Narodni poslanik,Oaloena porodica,
Pokojnik, Sumnjivo lice.Romani: Autobiografija, Opinsko dijete, Hajduci.
Pripovijetke, Politiki protivnik, Posmrtno slovo, Klasa.
-
Nakon izlaganja podijelit emo se u grupe, mogu to biti kartice s imenima

likova iz drame, ili nazivi Nuievih djela.
Rad u grupama:
Tragai: za nepoznatim rijeima, humoristinim elementima i primjerima ironije
Psiholozi: profili likova i njihove osobine
Vezisti: povezuju sa motivima iz stvarnog ivota i ranije proitanih djela
Kritiari drutva, vlasti i porodice- ustvari prepoznaju sve ono to je Nui
kritikovao to e definisati i samu ideju djela
Tribuni: iznose ideju i poruke ove drame
Uenike uputiti na udbenik jer im detaljna pitanja iz interpretacije ( 171.strana
A.H.Duboanin, Lj. Miti-Rori, itanka za 8.razred, Bosanska rije, Sarajevo)
mogu pomoi u radu.
Nakon petnestominutnog rada unutar grupe slijedi prezentacija! Pojedinci izlau,
ostale grupe imaju pravo dopune ili replike!

Slijedi sinteza i najava narednog asa.
Page59

knjievnosti
Knjievni rod- drama i dramska poezija, knjievna vrsta- satirina komedija.

Tema komedije je sadrana je u dogaajima oko sumnjivog lica u jednoj varoi u
vrijeme dinastije Obrenovia , u Srbiji.
Ideja je sadrana u pievoj elji da ismije loe predstavnike vlasti koji su voeni
linim interesima a ne opim narodnim dobrom.
Istai da je Nui kritikovao vlast, ali i porodine odnose i drutvo u cjelini.
Dr amska radnja po etapama:
- EKSPOZICIJA- glavni likovi i okino pismo
- ZAPLET- Depea iz ministarstva i ideja za hvatanje sumnjivog lica
- KULMINACIJA- Kapetan Jerotije Panti javlja u Beograd da je sumnjivo lice
- PERIPETIJA-Mariino pismo, oka Risti i susret dvoje zaljubljenih
- RASPLET- Jerotije ide u Beograd da se opravda zbog problema
Likovi:
Kapetan Jerotije, tipian je predstavnik dravnog inovnika kneevine Srbije. Odan
dinastiji, pa mu se oprataju sitni prekraji. Iznad svega voli vlast i sve ini da bi
napredovao u slubi. Oko sebe okuplja poslune ljude, opratajui im protivzakonito
bogaenje. Za njega vlastita kerka kae da je starovremen i glup, ali ovo poslednje
ne dolazi do izraaja, jer je okruen veim benama. Iznad svega najvie voli da ita
tua
pisma,
pa
je
zbog
te
osobine
jednom
izgubio
slubu.
Via je karijerista, koji ne bira sredstva za lino bogaenje. eli se oeniti
kapetanovom kerkom da bi uvrstio svoj poloaj. Za njega je dinastija, kako kae
Jerotije, krava muzara i na njoj najvie zarauje tako to bez velikog razloga hapsi
ljude, a onda ih uz veliku nadoknadu oslobaa. Za njega bi se moglo rei: "Zakon, to
sam ja". Najbolje ga je okarakterisala Marica, rekavi da je klipan, lopov i da lii na
pijetla.
ika je pijanica. Za razliku od Vie, on se zadovoljava sitnim plijenom, najee u
vidu pia i kuevnih potreptina. Iako vjeito mahmuran djeluje razumno i
dobroudno. Zanat je "pekao" ne kao ondananja mlade: godinu dana, pa u stariji
razred, nego ti je on iao dve, pa i tri godine u isti razred dok nije "ispekao" zanat.
Poto nema drugih mana, kapetan mu njegov "odlazak u srez", tako se ovde kae
kad neko ne doe na posao, gleda kroz prste.
Page60

knjievnosti

JU ___________________________________
kolska__________
Nastavnik/ca___________________________
Datum________________________________
NASTAVNA JEDINICA :
pijun Svetozar orovi
TIP ASA: interpretacija, usvajanje novog gradiva i primjena ranije nauenog

frontalni, individualni, grupni
NASTAVNE METODE :
CILJEVI ASA :
Upoznavanje uenika sa knjievnim tekstom. Savladavanje izraajnog itanja.
Razumijevanje teksta radi uvianja tema, ideja, likova, motiva; uoavanje jezikih
osobenosti; znaaja dijaloga u dramatinosti teksta. Osposobljavanje za individualni
rad i rad u grupi. Osposobljavanje uenika za uoavanje pojedinosti. Razvijanje
kreativnih sposobnosti uenika. razvijanje perceptivnih, logikih sposobnosti,
sposobnosti za argumentovanu odbranu stava, razvijanje komunikativnih
sposobnosti, sposobnosti da uoava i razdvaja bitno od nebitnog, da uoava
iskazane odnose (vremenski slijed, uzrok-posljedica, sredstvo cilj...), razvijanje
sposobnosti za estetski doivljaj djela,
itanka, Z. Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 32
Tok asa
Artikulacija asa:
1. korak- Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke asa. Po sluajnom
uzorku podijeliti uenike u pet grupa.
2. korak- Izraajno itanje teksta po ulogama lik pisca, Kosta,
predstojnik.Podijeliti nastavne listie na kojima su zadaci za grupni rad.
3. korak- Operativna etapa.
4. korak-Verifikaciona etapa.Nakon izlaganja prve grupe ostale ju ocjenjuju i tako
redom.
5. korak-Razmotriti rad grupa i ocijeniti najbolju grupu. Dati domai zadatak
Page61

knjievnosti
Uvodni dio asa do 8

-
najava ciljeva
upoznavanje sa stvaralatvom Svetozara orovia:
Svetozar orovi (1875 - 1919). Najznaajniji hercegovaki pripovjeda. Sa

Aleksom antiem i Jovanom Duiem ini uvenu mostarsku trojku i jedan od
tvoraca knjievnog preporoda na podruju Hercegovine. Kako je najvei dio svog
ivota proveo u rodnom gradu, Mostaru, taj dio Hercegovine je bio njegova najvea
inspiracija. Priao je prie iz ivota malih, obinih ljudi, od trgovaca, zanatlija, vojnika
do sveenika i bivih plemia.
Centralni dio asa do 30
-
s obzirom da imamo grupni rad a uenicima ranije najavljena nastavna

jedinica, interpretativno proitati samo odlomak.
pojanjenje manje poznatih rijei uputiti uenike na udbenik
Grupni rad:
1.grupa
pijun Svetozar
orovi
Kojem knj.rodu i vrsti pripada ovaj tekst? Navedite

elemente/odlike koji e to potkrijepiti.
Obratite panju na uvodni dio. ta iz njega
saznajemo o glavnom liku?
Ko je drugi lik i u kakvom su odnosu?
2. grupa
Kako se radnja razvija?

Kada dolazi do zapleta? Koje osobine likova se
otkrivaju?
ta je osnovni motiv i tema?
3. grupa
Okarateriite glavni lik! Na osnovu socijalnog

porijekla, ivota, poloaja u drutvu, na osnovu
jezikog izraza opiite glavni lik.
Kako se Kosta ponaa u prvom a kako u drugom
dijelu
pripovijetke?
(njegovo se ponaanje iznenada mijenja. U emu
se sastoji ta promjena?)
On govori jezikom sredine iz koje dolazi. emu
doprinosi takav nain karakterizacije likova?
4. grupa
Koje su pieve poruke? ta ste vi nauili iz ovog

teksta? Kakve su vae emocije? Potkrijepite
citatima.
Obratite panju na knjievni izraz. Na koji nain
dijalozi otkrivaju sadrinu, poentu teksta?

knjievnosti
5. grupa
Page62
Prepoznajte i izdvojite neke stilske figure.

Uoite dvije dramske situacije. Dramatizujte tekst i
pripremite za izvoenje. Da vam bude lake
podijelite tekst na dva dijela:
a) predstojnik nagovara Kostu da bude njegov
pijun.
b) Kosta izvjetava ta je uradio.
Slijedi prezentacija rada grupa i ocjenjivanje rada grupa i pojedinaca.

Zavrni dio do 7
Sinteza reenog i najava slijedeeg asa
Zavrni dio asa moemo zamisliti i tako to emo pogledati televizijsku dramu
snimljenu po ovome djelu, ili to emo pripremiti ovaj dramski komad u cjelini.
Page63

knjievnosti

JU _________________________________________
kolska___________
Nastavnik/ca_________________________________
Datum________________________________
Nastavna jedinica:
TIP ASA :
NASTAVNE METODE :
Notturno, Antun Gustav Mato

obrada (nastavak rada sa zajednikog asa)
individualizovani, frontalni
tekstualna, problemska nastava, tehnika Dvostruko
voeni dnevnik i Vrua olovka
CILJEVI ASA:
Obrazovni : Upoznavanje s stvaralatvom A.G. Matoa, uoavanje knjievno
teorijskih elemenata, elemenata soneta, elemenata umjetnikog teksta, te vizuelnih,
auditivnih, mirisnih dojmova u pjesmi. Osnovno/doslovno i preneseno znaenje
pjesme. Povezati stanje pjesnikove due sa sadrajem pjesme- usvajanje pojma
ekspresija, bogaenje rjenika
Odgojni: razvijanje ekoloke svijesti, svijesti o povezanosti ovjeka i prirode. Isticanje
i usvajanje poruka iz proitanih djela, povezivanje sadraja odlomaka sa iskustvom
uenika, osposobljavanje uenika za komparativno analiziranje knjievnih djela.
Funkcionalni: Uvjebavanje izraajnog itanja. Osposobljavanje za samostalan rad.
Uspjeno rjeavanje zadataka razliitih nivoa sloenosti. Upoznavanje s novim
tehnikama rada i uenja.
Nastana sredstva: Slike ili fotografije noi za motivaciju ili snimak muzike, Nokturno,
open (CD i CD player)
Page64

knjievnosti
itanka za 8.razred, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo,

str.97
Tok asa
Atrikulacija asa:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
najava ciljeva i psiholoka priprema

upoznavanje uenika s djelom A.G. Matoa i izraajno itanje pjesme
emotivna pauza, Dvostruko voeni dnevnik
razgovor o pjesmi, popunjavanje zajednikog dnevnika itanja
Podjela zadataka za rad u paru
verbalizacija rezultata nakon rada u paru
Sinteza i najava narednog asa
Uvodni dio do 7'

-
najava ciljeva
psiholoka priprema - poi emo od samog naslova i znaenja rijei Notturno,

od njihovih pretpostavki i oekivanja.
Notturno prema latinskom nocturnos (noni) je umjetniko djelo: muziko,

likovno ili knjievno koje izraava none motive u i ugoaje.
Kada smo djecu uputili u znaenje rijei notturno, ponovo ih upitati o

oekivanjima i predvianjima.
U ovom dijelu asa najavit emo i pojasniti tehnike ( ak i ako ih djeca poznaju od
ranije, podsjetit emo ih na njih)
Ukoliko smo printali ili pripremili fotografije prirode nou moemo ih zalijepiti na tabli,
podijeliti po stolovima (neke od njih u prilogu ove pripreme).
Antun Gustav Mato (1873-1914.) hrvatski knjievnik, poznat kao, novelist,
novinar, pjesnik, putopisac. Djela: Iverje, Novo Ierje, Umorne prie, Ogledi,
Nai ljudi i krajevi...
Interpretativno itanje pjesme.
Tumaenje manje poznatih rije:
-
uk-vrsta ptice,
netopir-imi,
pir-sveanost,
bat- lupa kopita, koraka)
Page65

knjievnosti
Zamoliti uenike da paljivo u paru proitaju pjesmua onda zajedniki popune

dnevnik.Tehnika Dvostruko voeni dnevnik je vrlo jednostavna a zahvalna.
S lijeve strane piu motiv iz pjesme, a s desne asocijaciju, poimanje, razumijevanje.
Npr. jedan ueniki dnevnik:
Dvostruko voeni dnevnik

Motiv, stih, slika
Asocijacira me, govori mi...
Mlana no
Na ljeto, ljetnu toplu no, seosku idilu nou,
Ljubav cvijea
San
Cvijee uvijek govor ljubavi, ovaj put drugaije

obrnuto, ali i dalje ljubav
Bat
Prigueni strah, nou uvijek oslukujem korake,

bat neijih koraka, zvuk koji dolazi iz mraka...
Tii huk
Suprotnost, huk uvijek zagluujui zvuk, ovaj pu

tii naruava tiinu ljetne noi...
eljeznica
Ne uklapa se u ovu sliku prireode, lavea, blijed

svjetlosti, mislim da je simbol ovjeka koji pripad
prirodi ali se ne uklapa do kraja.
Pri uzradi ovog dnevnika djeca imaju punu slobodu, nastavnik ih mora suptilno voditi
k cilju, nikad nisi u pravu, promaio si temu i sl.
Uenici nastavljaju rad u paru na osnovu nastavnog listia koji im je podijeljen i koji
sadri slijedee/ u zavisnosti od vremena koje je preostalo moe se voditi i frontalna
diskusija po istom principu (voena istim pitanjima):
1. Koje je osnovno/doslovno tumaenje pjesme, a koje preneseno? (doslovnoslika nonog pejzaa, motivi auditivni i vizuelni; preneseno znaenje: motivi iz
prirode-ovjek i njegova osjeanja)
2. ta je sonet? Obrati panju na organizaciju stiha i strofe? (pjesma od 14
stihova, 2x4 i 2x3)
3. Izdvojite akustine, vizuelne, olfaktivne(mirisne) i taktilne (dodirne) motive iz
pjesme.

knjievnosti
Page66
4. U kojim elementima se najpotpunije ostvaruje idejnost pjesme?

5. Koja pjesnikova stanja, stanja njegove due prepoznajemo u pjesmi? (stanje
mira, povezanosti s prirodom, pjesma je postala dio pjesnikova bia)
6. Prepoznaj stilske figure, naroito objasnite ta simbolizuje eljeznica koja
ostaje u daljini! (ovjeka, njegov odnos prema prirodi, pripadnost ali ne i
stapanje, moemo je shvatiti i kao prolaznost ivota)
7. Na koji nain je postignuta zvunost stihova? (rimom i ritmom)
8. kako su rasporeene rime? ( u katerenima se razmjenjuju deseterci i
peterci, a u tercama su prva dva stiha po pet slogova dok je posljednji
stih u terci deseterac).
Zavrni dio asa do 8
Sinteza reenog.
DZ: opiite jedno vee koje ste po neemu zapamtili (olujno, ljetnje, zimsko...)
Prilog: prijedlog fotografija za motivaciju
NOTTURNO
Mlana no; u selu lave; kasan epitet, onomatopeja
uk il netopir;
Ljubav cvijeamiris jak i strasan epitet, metafora
Slavi tajni pir. - metafora
Sitni cvrak sjetno cvri, jasan - onomatopeja

Kao srebren vir;
- poreenje
Teke oi sklapaju se na san, -metafora
S neba rosi mir.
-metafora
S mrkog tornja bat

-epitet, onomatopeja
Broji pospan sat,
-personifikacija
Blaga svjetlost sipi sa visina; - metafora, epitet
Kroz samou, muk,
-metafora
Sve je tii huk:

eljeznicu guta ve daljina. metafora...
Page67

knjievnosti
Page68

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:___________________________
Datum:_______________________________
Predmetno podruje: knjievnost
Nastavna tema: epika, pripovijetka
Nastavna jedinica: Breza, Slavko Kolar (odlomak)

Tip asa:
Ciljevi asa:
Usvajanje novih znanja
kolska_________

knjievnosti
Page69
Odgojni:
izgraivanje pozitivnih osobina linosti; pravilna procjena , istinskih
vrijednosti u ivotu ovjeka; prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja: ljudske
vrline i poroci ( bezdunost, odsustvo altruizma, primitivnost, neista savjest)
Obrazovni: angaovanje uenika kao istraivaa knjievnoteorijskih elemenata
prie: tema, fabula, likovi, motivi, slikovitost, stilske figure, oblici kazivanja;
Funkcionalni: razvijanje logikog i kritikog miljenja, zakljuivanja, razvijanje,
izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih sposobnosti
Oblici rada: grupni,frontalni, individualni kombinovano
Nastavne metode: razgovora, rad na tekstu, uenikih pisanih radova, obrazlaganja,
usmenog izlaganja; tehnika Knjievni kruok, Izlazne kartice
Nast. sredstva i pomagala:
itanka, Alija H.Duboanin, Ljiljana Miti-Rori, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.136,
hamer, flomasteri, stikeri, kartice za grupisanje
Tok asa
Uvodni dio
10 '
Grupisanje uenika po karticama za grupisanje pri ulasku u uionicu. Potrebno je pet

grupa za uloge u knjievnom kruoku.
Poto je predvien jedan as analize, uenicima je bio zadatak da proitaju priu u
cjelini a na asu itamo odlomak. Piem naslov na tabli.
Govorim podatke o piscu:
Slavko Kolar je hrvatski pisac

( 1891-1963); uesnik II svj. rata. Znaajna djela su: Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo- ili
nismo, Mi smo za pravicu...U djelima prikazuje socijalne i ekonomske odnose na selu, a
probleme oslikava s dozom humora.

knjievnosti
Page70
Prije nego to im prepiam ono to nisu mogli saznati iz odlomaka, uvedem ih u as

rijeima:
Ovo je jedna tragina pria. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona
pokazuje svu tragediju kako ovjek moe poniziti sebe i druge. Ona istovremeno
upozorava da je ovjek nemoan ispraviti svoje pogreke ako dozvoli da mu vrijeme
izmakne iz njegove kontrole.
Pripovijetka nosi naslov Breza. Uenici e kratko rei kakvo je to drvo, a pokazujem i
grafofoliju sa slikom breze.
Zakljuak: breza je njena, graciozna, krhka.
Provjeriti jesu li uenici razumjeli odlomak.
Pomoi e pitanja: ta se desilo na poetku kad se Marko krvav i pijan vraao sa
svadbe? Kako sa ponaao? Do kad je to trajalo? ega se posramio? Kako se
osjeao nakon buenja? ta namjerava? Da li je izvrio namjeru? Kakav ste vi stav
zauzeli prema njemu? Je li vam ao Marka? Smatrate li da je zasluio kaznu ili
grinju savjesti?
Najavim: Cilj dananjeg asa je interpretacija odlomka prie Breza. Po ovoj prii
snimljen je film. Pokaem foliju sa kadrom na kojem je Janica, a zatim foliju Marko i
breza.
Glavni dio 32 min
Svaka grupa dobija jasno definisane zadatke u kovertama- svoj dio interpretacije.
Prozovem grupe i prema zadatku koji je grupa dobila, dajem i dio hamera sa
naznaenim imenom grupe (da bi uenici previlno okrenuli dio hamera nepravilnog
oblika- puzle
Grupni rad
1. GRUPA - VEZISTI (veze sa ivotom i ranije proitanim djelima), TEMA

2.
- KOMPOZICIJA TEKSTA (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i kraj)
3.
- PRATILAC I TUMA LIKOVA (s akcentom na Marka i Janicu)
4.
- IDEJE, poruke- u odnosu na likove, iri ambijentalni okvir
5.
- JEZIK, stilsko izraajna sredstva, stil.figure, primjer ironije
Page71

knjievnosti
Objasnim da pisanim slovima napiu na hameru odgovore do kojih je grupa dola

zajednikim radom. Vrijeme je ogranieno 15 min. U toku rada obilazim grupe i
usmjeravam njihov rad.
Nakon rada na jednom stolu sklopimo sliku breze ( s nalija puzli ), zalijepimo
selotejpom i magnetima postavimo na tablu.( Sliku sam naslikala bijelom i crnom
temperom na utom hameru. )
Okrenem hamer i pokaem da su dijelovi grupa elementi puzle (nakon asa privrstit
emo letvice i postaviti na zid uionice ).
Slijedi prezentacija grupnog rada. Grupa odredi izlagaa.
Zavrni dio do 6' min
Zakljuak:
Puzle su elementi cjeline
knjievnoteorijskim elementima.
potpune
analize
teksta
sa
svim
potrebnim
Za zadau uraditi interpretaciju odlomka u itanci.

Uenici dobiju zadatak da na stikere individualno napiu poruku Marku. Ako neki
uenik eli, moe svima proitati svoju poruku. Pri izlasku iz uionice zalijepe ih na
vrata.
Zakljuci do kojih bi trebalo doi

BREZA
Slavko Kolar
(1891-1963)
VRSTA DJELA: umjetnika pripovijetka.Pripovijetka je krai prozni oblik koji se zasniva na prikazivanju
nekog znaajnig dogaaja, obino prijelomnog za glavnog junaka.
Mjesto radnje : Zagorje, seoska sredina
TEMA: Nepravedan poloaj ene u drutvu u kojem je ena posmatrana kao radna snaga a ne kao bie s
osjeajima i pravima, ivot i obiaji jedne seoske sredine prikazan kroz ivot obitelji Labudan (-
Karakter djela:
- elegian, misaoni, socijalni, deskriptivni karakter jer govori o odnosima u
drutvu i porodici, narodnim vjerovanjima i sujevjerju, zatim spolnoj nejednakosti
i poloaju ene u drutvu, siromatvu, solidarnosti, meusobnom pomaganju
Na deskriptivni karakter upuuje opis prirode te veza ovjeka i prirode koja je
ovdje naglaena.

knjievnosti
Page72
, Markov susret s brezom-mrtvom suprugom i preivljeni strah.

ZASEBNE CJELINE PRIE (DOGAAJI):
Sie: Marko u mranoj umi; iznenadni susret sa Janicom-mrtvom suprugom; strah i ukoenost; zorabreza pred Markom; bijeg iz ume i spavanje u sjeniku; buenje i mutne misli o brezi; Marko sa sjekirom
u ruci u umi; zamiljeni Marko pred brezom; visoka i vitka breza kao Janica; odlazak iz ume i tuga na
licu.
MOTIVI: Visoka vitka breza;
Sjeanje na mrtvu suprugu-tuga i kajanje;
Strah;
Ljepota prirode.
LIKOVI: Marko i Janica.
MARKO: zbunjenost, neizvjesnost, bijes, ljutnja, srdba, tuga i kajanje.
JANICA: ljepota, iskrenost, blagost, plemenitost, patnja, stradanje.
OBLICI IZRAAVANJA: opisivanje(portret i pejza), prianje(u treem licu).
PORTRET: Visoka je bila, bijela je bila i tanka... Strano je visoka bila... Stajala je
mirno i smjekala se udnovato...
PEJZA: Na obronku stajala je breza. Visoka, tanka i prava. Na njoj jo nekoliko listia,
utih, crvenkastih, uvelih, zlatilo se na onom jutarnjem jesenskom suncu.
Jezik je knjievni s primjesama kajkavskog narijeja koje je prisutno kao sredstvo

slikanja likova i sredine; bogat ,slikovit...
-
slijed hronoloki,
STILSKE FIGURE: epiteti, poreenje, personifikacija, onomatopeja, gradacija.

EPITETI: ...zlatno, prozirno, drhtavo tkanje...
POREENJE: ...stoji prozirna i bijela, pa kao da njie u bokovima...
PERSONIFIKACIJA: Oblaci su se nebom ganjali, rastrgani, teki,...
ONOMATOPEJA: zapjevae pijetli, ptice zavrgoljie
GRADACIJA: Samo on se ukrutio, odrvenio, pa ni makac. Koljena klecnue, grkljan se
stisnuo, srce se steglo, pa onda ludo zakucalo, zatreptalo kao da e kroz
grlo.
usvojiti pojmove: ironija (142.str.), kajkavski dijalekt

Osnovna kola___________________________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:_______________________________
kloska_______

knjievnosti
Page73
Nastavna tema: lirika - lirska umjetnika pjesma
Nastavna jedinica: Zvuci u srcu Hamza Humo

Tip asa: usvajanje novih znanja - obrada
Metod rada: dijaloka (razgovor), rad na tekstu (tekstualna), usmeno izlaganje
Oblik rada: frontalni i individualni
Zadaci:
- obrazovni - upoznavanje sa stvaralatvom Hamze Hume, usvajanje osnovnih
znanja i pojmova- lirska rodoljubiva i elegina pjesma: pojam, motivi, tema, lirske
slike, ideje; stilskoizraajna sredstva, vizuelni i auditivni elemneti.
odgojni - razvijanja osjeaja odanosti prema rodnom kraju, sloboda kao najvea
vrijednost, isticanje i usvajanje poruka iz proitanih djela, povezivanje sadraja
-funkcionalni - razvijanje logikog miljenja, osposobljavanje uenika za shvatanje
drutveno-historijekih prilika koje smo saznali kroz biografiju pjesnika, a i samo
pjesmu; razvijanje sposobnosti logikog zakljuivanja i argumentovane odbrane
stavova.
Tok asa
Artikulacija asa:
Uvodni dio do 10':
] Psiholoka priprema. Proitat u im stihove koji e nas uvesti u prvu aktivnostaktivnost upoznavanja sSa Hamzom Humom:
]
V "Ja, Hamza Humo, kova vjetrova sanja
V I sija u vjenost proerdanih dana,
Juriam na stvarnost,
Prelazim bojita,
Iskrivih koplja, izlomih tite.
Srce mi raste k'o mesnat cvijet,
K'o rana iz koje krv tee.
Ja ne znam gdje e me ostavit' dan,
A gdje zatei vee."
(iz pjesme Vihor)
Page74

knjievnosti
ta saznajemo o piscu? Kako emo tumaiti prve stihove?
]
upoznat emo se sa stvaralatvom Hamze Hume, naglasiti da je u jednom
trenutku svog ivota bio prognan, te u taj kontekst dovesti i pjesmu:
Hamza Humo se rodio 30. septembra 1895. godine u Mostaru u uglednoj

porodici iz koje je bio i alhamijado pisac Omer ef. Humo. U Mostaru je
pohaao mekteb, osnovnu kolu i gimnaziju. 1914. godine interniran je u
Maarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja
rata je sluio kao tuma i pisar u bolnici u eru. Nakon rata vraa se u
Mostar i maturira, a potom odlazi na studije historije umjetnosti u Zagreb,
potom Be i konano Beograd. U Zagrebu se drui s mladim pjesnicima
Antunom Brankom imiem, Ulderikom Donadinijem i zemljakom Nikom
Milieviem i sam oduevljen ekspresionistikim pokretom. 1919. javlja se
prvim knjievnim ostvarenjem, zbirkom pjesama Nutarnji ivot.
- najava ciljeva
Glavni dio asa do 30':
- prvo emo uti pjesmu- interpretativno itanje
- slijedi emotivna pauza pa razgovor:
1. Kakvi su to zvuci rodne strane?
2. Postoje li karakteristini zvuci za grad u kojem ivimo?
3. Cio vijek ih ujem-koliki i kakav peat na nas, na ivot moe ostaviti rodni kraj
i domovina?
4. ta osjeate kada ste daleko od svog rodnog kraja?
5. O kojem dijelu BiH govori H. Humo? Na osnovu ega to moemo zakljuiti?
Na osnovu kojih lirskih slika?
6. Obratimo panju i na posljednju strofu I sada kada mi kose sijede... , Osim
to govori o rodnom kraju, ljubavi prema rodnoj grudi, posljednja strofa
daje ...kakav karakter ovoj pjesmi?
7. Na osnovu ove tematike u koju grupu pjesama spada ova pjesma?
(pojam refleksivne i rodoljubive pjesme je djeci od ranije poznat, ali emo ga
pojasniti na ovom asu)
Page75

knjievnosti
REFLEKSIVNA (MISAONA) PJESMA- pjesma koja istie teme ivota i smrti. Govori o
prolaznosti ivota i neminovnosti umiranja.
RODOLJUBIVA pjesma pjesma posveena rodnom kraju, (patriotska je posveena
domovini, napomenuti ovu razliku), te izraava domoljubna osjeanja.
U daljem dijelu emo izvriti klasinu interpretaciju pjesme, ne zaboravljajui

knjievnoteorijske elemente:
-
motiv pjesme ( ta je Humu podstaklo da napie ovu pjesmu?)
Osnovni motiv - ljepota Hercegovine i znaaj domovine u ivotu svakog ovjeka

Ostali motivi - tuga zbog odvojenosti od rodnog kraja, krvnik(tuin) kao neprijatelj i
neko ko nam krade rodni
-
teme:
a) ljubav prema domovini i znaaj osjeaja pripadnosti rodnom kraju

b) ljepota Hercegovine
b) prolaznost ivota
-lirske slike;
1. Ponesoh zvuke iz rodnog kraja- pisac je daleko od domovine i osjea
nostalgiju
(OSTALE LIRSKE SLIKE E UENICI PRVO INDIVIDUALNO A ONDA ZAJEDNIKI NA TABLI)
2.
3.
Osnovno osjeanje:
Tuga zbog odvojenosti, prkos i inat (Kad krvnik slobodu uze...), ali prije svega ljubav
iskazana i slikanjem ljepota Hercegovine.
Poruke pjesme:
- niko nam ne moe oduzeti domovinu, ljubav i osjeaje prema njoj
- ljubav prema domovini se nosi u srcu do kraja ivota
- najljepe je kod kue...
Odlike ritma:
-8 x katren, stih -odreujemo po broju slogova (brojanjem slogova zakljuiti da je
slobodan)
Rima: Rimuju se 2 i 4, vidna upotreba apostrofa,
Page76

knjievnosti
STILSKE FIGURE:
EPITETI: otra bura,
PERSONIFIKACIJA: dani bjee, oni (zvuci) me prate, u srcu su se mome skirli...

METAFORE: zagrljaj istine gole, da iz njih ljepotu kujem (da iz njih crpi inspiraciju)
GRADACIJA:
Navest u samo neke ostale e uenici sami prepoznati.
Samostalni zadatak: prepoznati i potkrijepiti stihovima auditivne i vizuelne elemente .
ZAVRNI DIO ASA DO 5'
- ponoviti reeno o pjesmi
- nagraditi najaktivnije ake
Domaa zadaa: nauiti pjesmu napamet.
Ideja +:
Citirajmo Humu:
"Nije misao koplje da joj sagleda metu. A
ni ljubav rijeka da joj u dno uroni."
"...oni koji biraju puteve utrte,

ne pale svjetla onima koji dolaze!"
(iz pjesme Hanarin pogled)

8.razred devetogodinjeg obrazovanja
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________

knjievnosti
Page77
Datum:_______________________________
Nastavna jedinica: M. Veovi Nad mrtvom majkom svojom,

interpretacija
PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE
CILJEVI
- uoavanje knjievno-teorijskih elemanata lirske pjesme (tema, ideja, motiv,
kompozicija - strofa, stih, rima, ritam, stilske figure)
- podsticanje i razvijanje kritikog miljenja,
- uoavanje elemenata refleksivnog djela,
- razvijanja smisla za timski i takmiarski rad,
- upoznavanje s novim tehnikama rada (Obilazak galerije i Izlazne kartice)
PREDUSLOVI:
Za realizaciju ovog asa neophodno je da djeca od ranije poznaju:
- elemente analize knj.djela
- pojam misaone(refleksivne pjesme)
- grupni rad,
- tehnike: obilazak galerije, izlazne kartice (nije neophodno)
OCJENJIVANJE:
Od uenika se trai aktivno uee u grupnom radu,nove i orginalne ideje i zakljuci.
RESURSI:
Pripremiti 4 hamer papira, flomasteri, selotejp
Tok asa - Prvi as
E 10' - tehnika Mini predavanje ( o Veoviu) i upoznavanje uenika sa tehnikama

R- 30 '- grupni rad Slagalica
Tok asa- Drugi as
Page78

knjievnosti
E 5' igrica Borova uma

R 35'' Obilazak galerije i prezentacija radova
R 5' izlazne kartice
GRUPISANJE:
Na osnovu razbrojavanje 1-2-3-4, (ako bude potrebe uskladiti grupe po jaini)
OBRADA NASTAVNE JEDINICE
EVOKACIJA do 7'
U ovom dijelu asa tehnikom Mini predavanje u ih upoznati sa stvaralatvom Marka
Veovia i pojasniti tehnike:
Marko Veovi je roen u Papama, Crna Gora 1945. godine. Zavrio Filozofski
fakultet u Sarajevu gdje danas radi kao asistent na grupi za opu knjievnost. Izmeu
ostalog bjavio je zbirke pjesama Nedjelje, Osmatranica, Sijermini sinovi, Poljska
konjica, roman Rodonaelnik i polemike etvrti genije.
Pojanjenje tehnika:
Nakon grupisanja uenici e raditi u grupama, timski, na svim elementima analize lirske pjesme.
Znai sve grupe imaju isti zadatak- izvriti kompletnu analizu pjesme i to sve prenijeti na tablu u
vidu sinteze i potkrijepljeno citatima.Nakon diskusije zakljuke e ispisati na plakat (hamer papir).
Podsjetit emo se i na elemente koje treba da sadri njihova analiza ( vrsta pjesme, motivi, tema,
ideja, lirske slike, kompozicioni elementi), a po elji mogu se sluiti tehnikom Dvostruko voeni
dnevnik.
RAZUMIJEVANJE ZNAENJA do 30'

Grupni rad i po okonanju rada u grupama prezentacija tehnikom Obilazak galerije.
Obilazak galerije
Na drugoma asu, a prvo u im dati priliku da zavre plakate,emo ih zalijepiti u etiri ugla/strane
uionice. Svi uenici staju ispred svog plakata. Na moj znak kreu do slijedeeg plakata, proitaju
ono to je napisano i napiu komentar o proitanom. itajui razliite analize i prikaze iste pjesme

knjievnosti
Page79
uenici e nauiti da uvaavaju tue miljenje, da problem posmatraju iz drugaijih perspektiva ili
utvrde naueno (ponavljanje kao majka znanja) jer se moe desiti da uenici voeni istim
pitanjima.napiu priblino iste interpretacije .
Na moj znak idu dalje dok se ponovo ne nau kod svog plakata, proitaju komentare koje su dobili
od ostalih grupa, uvae/ ne moraju/ sugestije i zauzmu stav.
Nakon toga jedna grupa e prezentovati rad a ostali e dopuniti (po potrebi).
Ocijenit u najuspjenije uenike.
REFLEKSIJA do 8'
Tehnika Izlaznih kartica
Svaki uenik e dobiti samoljepljivi stiker da napie neku misao o ivotu , koje emo
zalijepiti na panoe.
ZAKLJUCI:
Lirska misaona pjesma koja govori o prolaznosti ivota. Majina smrt i starost
koja dolazi, motivisali su pjesnika da napie pjesmu u kojoj je jasno izraena
misao o neminovnosti umiranja. Svi umiru (pokojni moji se mnoe), pa se i
njemu samom blii smrt. Na metaforian nain govori i o starosti (svaki uspon
kao alpski vrh, oslabljeni vid, manja htijenja i sl.) Pjesma je protkana milju da
se smrti ne trebamo bojati- kao da idemo svojim blinjima koji su ve otili.
Komponovana u distihu sa jednim izdvojenim stihom u kom se krije poenta
pjesme da je ivot teak i bez milosti Sve izloenije nae su koe,
estini izni, arki Boe.
Ritam je ujednaen a rima paralelna.
Stil.figure : metafora, paradoks, poreenje, epiteti...
Traiti od uenika da proitaju primjere stilskih figura.
POSLIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE
Proitat emo pjesmu jo jednom a kod kue zapisati izlaganje u svesku i
nauiti podatke o piscu.

Osnovna kola____________________________

knjievnosti
Page80
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
8. razred

Nastavna tema: lirika-lirska umjetnika pjesma
Nastavna jedinica: Steak, Skender Kulenovi

Tip asa: upoznavanje sa novim gradivom, interpretacija umjetnikog djela
Zadaci:
Obrazovni: upoznavanje sa bh.knjievnicima- Skender Kulenovi, knjievnoteorijski
elementi pjesme- motiv, lirske slike, tema, ideja, sonet, metaforinost pjesme, poenta,
stih strofa
funkcionalni:osposobljavanje uenika ta samostalno logiko miljenje, zakljuivanje
i zauzimanje stava o pojavama u ivotu, razvijanje sposobnosti za estetski doivljaj
djela,
odgojni: smrt je neminovnost koju moramo prihvatiti jer je ivot prolazan, Odgojni
isticanje i usvajanje poruka iz proitanih djela, povezivanje sadraja odlomaka sa
iskustvom uenika, osposobljavanje uenika za komparativno analiziranje knjievnih
djela.
Nastavna sredstva: tabla, kreda i udbenikitanka 8
Alija H. Duboanin, Ljiljana Miti-Rori, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 35
Tok asa
Uvodni dio do 10'

-najava ciljeva
Upoznavanje sa stvaralatvom S.Kulenovia.

knjievnosti
Page81
Bh. knjievnik koji je roen 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je zavrio
osnovnu kolu. U Travniku je zavrio gimnaziju,a u Zagrebu studirao pravo. Radio je
kao dramaturg, urednik. Umro je u Beogradu 1978.godine. Najpoznatija su mu djela:
Stojanka majka Kneopoljka, Na pravi put sam ti majko, izio, Soneti, Gromovo ule,
Ponornica, Djelidba, Veera, Svjetlo na drugom spratu).
Psiholoka priprem: kratko emo razgvarati o stecima traei odgovor na
pitanje: ta znamo o stecima? (ne ta je steak? jer ovakvo pitanje suava
odgovor)
Steci su bosanski nadgrobni spomenici iz vremena Srednjevjekovne Bosne, klesani u kamenu,
sa epitafima koji svjedoe o postojanju nekoga...neprocjenjive vrijednosti, kulturno, historijsko
naslijee i svjedoanstvo ...- uenicima pokazati na slikama, fotografijama, power pointu
nekropole i steke kako bi uoili motive na stecima)
Glavni dio do 35'

Najavit u sonet.
Dok piem naslov na tabli traim odgovor na pitanje ta je sonet.
(Pjesma od 14 stihova- 2 katrena i 2 tercine)
Slijedi interpretativno itanje:
STEAK
Steak mramorni uti govorom scena po boku,
Jai od kandi kie, povampirenja i krae...
Poslije emocionalne pauze pristupamo analizi pjesme.
U kom trenutku pjesnikova ivota nastaje pjesma?
Na osnovu ega to zakljuujemo?
Kojih stihova? (Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom diem)
O emu esto razmilja ovjek poznih godina? (O smrti i onom to je uinio u ivotu)
Kako se odnosimo prema smrti? Da li se bojimo?
Kako pisac nagovjetava smrt? ( To lijes tee una)
Kakve asocijacije budi ritmino udaranje o stablo?
Da li pjesnik izraava strah, bojazan ili al zbog dolazee smrti?
Kojim stihom je to naglasio? (Uspokojen, pusti neka ih pokrije liaj)
Iz ovih stihova se nasluuju i tematika i osjeanja?
Kakva su osjeanja? (osjeanje mira, spokoja, prihvatanja neminovnog.)
Da li pjesnik ali zbog prolaznosti ivota? ta je njegova utjeha?
ta je njegov steak? (STIH)
ta simbolizira steak?

knjievnosti
Page82
Iza njega ostaje njegov zagrobni spomenik neto po emu e ljudi da ga pamte.
Njegov zagrobni spomenik su njegova djela, njegovi stihovi.
Uenici ponovo samostalno itaju pjesmu i podvlae manje poznate rijei. Svi ovi
motivi pjesmu ine MISAONOM.
Vratit emo se stihovima- katrenima.
O emu govore prve dvije strofe? Govore li i one o ivotu i smrti ili...'
Uoit emo da su prve dvije strofe vie opisnog karaktera- govore o reljefu steaka,
krajoliku u kojem se steak nalazi, te stapanju steka s prirodom s kojom ini fini
sklad, s kojom se doima jednim.Steci su nedaleko od ljudi to opet upuuje na smrt
koja uvijek vreba, tu je blizu...
U drugom dijelu asa (ili drugom asu u ovisnosti od toga koliko je plairano za ovu
pjesmu
itat emo stih po stih, traiti i prepoznavati stilske figure:
Pronai emo metafore u pjesmi da bi smo uoili da je pjesma metaforina.
Osim toga smisao pjesme je ostvaren upotrebom personifikacije i retorskog pitanja
(Zato sam doao ovdje?)
Retorsko pitanje je stil.figura kojom se postavlja pitanje na koje se ne pekuje
odgovor.
Stih je vezan-svi stihovi imaju isti broj slogova. Vezani stih uslovljava i upotrebu rime.
Rimuju se prvi i etvrti stih a drugi i trei (abba)- u katrenima
U tercinama se rimuju prvi i drugi a iz treeg stiha se prenosi rima na etvrtu strofu
pa kaemo da imamo opkoraenje.
itanje jo jednom pjesme- sada bi se trebala initi jasnijom i bliom. Sinteza.
Domaa zadaa:
Ilustracija- nacrtati jedan steak, napraviti plakat s nekropolama, stecima, motivima
steaka, zadatak moe biti i da pronau isreke o ivotu, smrti o djelima koje ovjek
ostavlja nakon ivota i sl.
Najava slijedeeg asa
PRIPREMA ZA AS BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI

knjievnosti
Nastavnik/ca_____________________
kolske ________________
Page83
JU______________________________
Datum_________________________
Nastavna oblast: Knjievnost,
Nastavna jedinica: Majka, Zija Dizdarevi

Nastavna sredstva: grafoskop i grafofolije, bobmone za grupisanje, izlazne kartice
Oblik rada:
a) frontalni b) grupni c)individualni a) individualizirani
Metode rada:
tekst metoda, inkvina 5, Ekspertne grupe, Izlazne kartice
Zadaci:
Odgojni i obrazovni: upoznati uenike s odlikama stvaralatva Zije Dizdarevia,
kompozicijske strukture pripovijetke Majka, motivi koji osvjetljavaju konzervatizam
bosanske kasabe, porodice, lik majke i pievog djetinjstva, istaknuti motiv sunca i
prostranstva; podstaknuti uenike da razmiljaju u o snazi tradicije...Otkriti
umjetnike vrijednosti teksta
Funkcionalni: Otkrivanjem umjetnikih vrijednosti teksta razvijati smisao za estetska
uivanja, razvijati smisao i vjetinu za rjeavanje istraivakih zadataka na literarnom
tekstu, podsticati ljubav prema knjievnosti i njegovati ukus za prave vrijednosti u
njoj; razvijati kritiko miljenje i argumentovano kazivanje.
Tok asa
Uvodni dio do 7'
- Najava ciljeva
- upoznavanje uenika sa stvaralatvom Zije Dizdarevia
(grafofolija u prilogu ove pripreme)
Centralni dio do 35':
-
interpretativno itanje
emotivna pauza
rad u grupama sa specifinim zadacima? 10'

izlaganje nakon 10-minutnog rada grupe 15'
I Razgovor nakon emotivne pauze:
7'.
3'

knjievnosti
Page84
Kako vas je dojmila ova pria? ta vas je posebno uzbudilo? Ko je osvojio nae
najvee simpatije? Protiv ega ste se pobunili? Koga ste eljeli zatiti?
Pripovijetka nosi naziv Majka, u svakoj reenici jeste majka, centralni lik i motiv. Ipak,
dva su lika koja upoznajemo. Koja? (majke i djeak/pisca, tj.njegovo djetinjstvo,
neposredno upoznajemo i oca)
III Rad u ekspertnim grupama
-zadaci ekspertnih grupa:
1. Portret majke?
Portretiite majku njen fiziki izgled, psihiko preivljavanje, poloaj u porodici i drutvu,
njen ivotni prostor?) . Evo male pomoi:
-
U kakvom ambijentu pisac vidi majku u svom sjeanju? Kakav je njen

ivot?
- Pronaite citate i protumaite situacije u kojima se njena osjeanja
odraavaju na licu, oima i glasu! Kako majka podnosi pla svoga sina?
- Pronaite motiv koji pisac posebno istie?
- Kojim stilskim figurama je to postignuto?
- Na koji nain majka prati sina na kole? ta je sadrano u onom njenom
nako, nako
2. Djeak/pisac, djetinjstvo
- pripremite se da sa to vie pojedinosti opiete pievo djetinjstvopronaite personifikacije
potvrdite da je ono polomljeno, isprebijano

koliko je otac prisutan u tom djetinjstvu? opiite odnos oca i san,
te majke i sina?
objasnite znaenje reenice Rasli smo, zato
3. Motivi i teme pripovijetke?
(majka, djetinjstvo, tradicija, na koji nain se govori o ovim motivima)

- Je li otac toliko grub i neosjetljiv? Pronaite razloge njegovog
ponaanja?
- Pokuajte pronai krivca za majinu patnju?
- Tradicija- zar, veo, fereda, oeva gruba naredba? Snaga
tradicije?
Duvarevi tamni u sjenci pili su krv iz enskih obraza
4. Motiv sunca i prostranstva?
- izdvojite reenice u kojima se spominje- citirajte ih! Koliko ga je u djeakovom, majinom
ivotu, koliko ga je u pripovijetki? Je li zato djetinjstvo prigueno?
5. Knjievni izraz Zije Dizdarevia?
- Da li se sjeam? protumaite ulogu ove upitne
reenice/retorskog pitanja?
(pitanje koje ne trai odgovor- koji se naglaava- ta?)
- ih-forma- koje su prednosti ovog kazivanja?
- Izdvoji stilske figure (simbolika zidova...= Koji motivi dominiraju
vizuelni ili auditivni! Zato dominira tiina umjesto zvukaa, igre,
cike (u kui je ouno djece)?

knjievnosti
objasnite stilsku funkciju glagola uah se? Koji je ovo glag.oblik,
kakva je njegova stilska uloga?
IV Izlaganje ekspertnih grupa

-
Page85
uenici ukratko izloe zadatak i utvrene zakljuke

ponoviti stilske figure, znaaj ih-forme,
Stilske figure:
- tautologija (od zida do zida, meu zidovima, izmeu etiri zida, uzidan)- stilska
figura ponavljanja-kojom se jedna za drugom niu rijei istog ili slinog znaenja radi
naglaavanja i isticanja.
- metonimija- zamjena imena, to je stilska figura koja povezuje, zamjenjuje dva
pojma na osnovu neke logine veze ( noge u papuama, napaeno lice...)
- personifikacije- metafore - epiteti Zavrni dio asa do 5'
- sinteza i izvoenje zakljuaka 5'
- pisanje inkvine 5, ( majka, otac, djetinjstvo)
- Tehnika Izlazne kartice
-
sinteza i zakljuci (vratiti se prvom dojmu, je li isti nakon interpretacije)
Zakljuci:
Majka je pripovijetka koja je satkana iz samo pievog ivota njegovih sjeanja i
osjeanja, od retrospektivno kazanih uspomena na djetinjstvo. Lini ispovjedni ton
doprinosi doivljenosti, naglaava se emotivni stav; Majka je izolovana, ivi izmeu
etiri zida; majka je bosanska ena u okovima tradicije i konzervatizma, ali ti
maniri su i teret ocu i za njega je bolan trenutak, ali i njemu drutvo namee normuhladnog, hrabrog, onog koji stojiki podnosi bol. Ipak, majka je centralni motiv, kao
da pisac i nakon 15 godina eli majku spoasiti tog ivota, sebe tih isprebijanih
godina, polomljenog djetinjstva. Uoava se pokornost i kod drugih ena (u
zjenicama).
Kult majke i kult sunca- elje za slobodom i toplinom. enja za vie sunca a manje
suza.
-
najava slijedeeg asa ( po uzoru na dananju analizu samostalno

interpretirati jednu od pripovjedaka ( U bosanskoj kafani, Otmica, Lukina
odluka, Prosanjane jeseni, Jesen u mojoj kasabi)

knjievnosti
Page86
Izlazne kartice -inkvine 5 traiti od uenika da napiu inkvinu na temu : majka,

otac, sin na osnovu prvih dojmova
Zija Dizdarevi
- roen je u Vitini kod Ljubukog 18. februara 1916. godine.
- Kao srednjokolac objavio je prve knjievne radove, uestvovao je u akim
trajkovima zbog ega je hapen. U proljee 1942. odveden u zloglasni ustaki logor
Jasenovac i odmah ubijen.
Iza sebe je ostavio mali broj knjievnih djela: trideset kraih pripovijetki i
dvije neobjavljene recenzije. U svojim pripovijetkama opisivao je ivot u
bosanskoj kasabi i portretirao likove iz provincije.
Njegov knjievni izraz odlikuje :
- vienje svijeta - slikovito i dinamino
- pripovijesti folklorno - patrijarhalnog karaktera
- mozaik neveselih pria bosanske kasabe utonulih u konzervatizam,
tradiciju
- bojom, ivom slikom, osjeajem za detalj slika meuratnu stvarnost
Bosne (U bosanskoj kafani, Lukina odluka)je
- jezik ima probrane rijei, one koje snanije kazuju unutranja vienja. U
temelju tog jezika je narodno knjievno stvaralatvo, narodna lirska i
epska pjesama, narodna bajka

knjievnosti
Page87
I moda najvanije i autentino- nevjerovatni dar, naime Zija Dizdarevi u

svojim pripovijetkama, jednim detaljem, jednim dogaajem i radnjom
obuhvata cijelu stvarnost!
Otkrijmo !!!
Plan ploe :
Majka
Zija Dizdarevi (1916-1942.)
- pripovijetka bosankih motiva
- motivi: majke i sunca
- karakter djela:
socijalni - tradicija, konzervatizam bosanke kasabe, poloaj ene u
porodici
refleksivni odnos prema ivotu- isticanje humanistikih
vrijednosti, radosti i slobode
elegija- preovladava tuga, sjeta, al (vie sunca, manje suza)
-
stilska obiljeja- ih-forma (ja forma); bogatstvo jezika, detalja i

slika;
tautologija- stilska figura ponavljanja-kojom se jedna za drugom niu

rijei istog ili slinog znaenja radi naglaavanja i isticanja.
metonimija- stil.figura zamjena slinih pojmova, zamjenjuje dva
Page88

knjievnosti

JU _______________________________
kolska_______________
Nastavnik/ca________________________
Datum_____________________________
Nastavna jedinica: Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime
TIP ASA :
utvrivanje postojeih znanja, interpretacija
Cilj asa: Uoavanje osnovnih karakteristika narodne epsko-lirske pjesme s

osvrtom na narodnu knjievnost. Komparativna analiza proitanih pjesama
Zadaci:
Obrazovni: Utvrivanje gradiva o narodnim epsko-lirskim pjesmama i
povezivanje ranije steenih znanja o narodnoj knjievnosti, isticanje naih balada
kao nacionalnog blaga, komparacija ovih dvaju pjesama, izdvajanje kljunih
pojmova, ooavanje kompozicionih cjelina u pjesmi.
argumentovanu odbranu stava, razvijanje komunikativnih sposobnosti,
estetski doivljaj djela...
Kljuni pojmovi: narodna epsko-lirska pjesma, balada, epsko-lirski elementi,
slavenska antiteza
Oblik rada: frontalni, grupni i individualni
Page89

knjievnosti
Nastavne medote: dijaloka, monoloka, tekstualna, istraivaka

Nastavna sredstva: kreda, tabla, udbenik
itanka 8, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 9-16
Tok asa
Uvodni dio do 7':
Ponavljamo ta je knjievnost kako se dijeli prema nastanku, ponavljamo naueno o
narodnoj knjievnosti i narodnim pjesnikim vrstama, uporeujemo sevdalinku i
baladu (uenici bi trebalo da od ranije poznaju ove pojmove jer su u niim razredima
ve radili baladu Smrt Omera i Merime)
-
navesti zanimljivosti o ovim baladama, sudbini ovih pjesama, prijevodima na

druge jezike (Gete, Fortis)
najava ciljeva

Zapisujemo na tabli naslov i kratku napomenu ta je balada
Narodne epsko-lirske pjesme
-Hasanaginica- Smrt Omera i Merime(balada - epsko-lirska pjesma traginog zavretka)
-uenici ukratko govore sadraj ovih balada (1.grupa Hasanaginica, 2.grupa Smrt
Omera i Merime), nakon ega slijedi grupni rad:
1. zadatak: uenici jedne grupe postavljaju pitanja uenicima suparnike

grupe.
2. zadatak: svaka grupa odreuje knjievnoteorijske elemente svoje pjesme
3. zadatak: grupa treba da izdvoji kljune pojmove iz pjesme
4. zadatak: grupe treba da podijele pjesmu na kompozicione cjeline i pri
tome uoe lirske, epske i dramske elementa pjesama
Uenici se mogu posluiti pitanjima iz itanke 8, str. 14 /17.
Naglasiti uenicima: Pitanja treba da budu inspirativna i sadrajna, pitanja koja e produbiti
sadrajnu analizu pjesme.
Page90

knjievnosti
Nakon diskusije i grupnog rada trebalo bi potaknuti iznoenje zakljuaka.

Pokuat emo da protivnika grupa iznese zakljuke, tako emo uoiti koliko
su uenici sluali i nauili.
Hasanaginica
Zakljuci:
Teme: patrijarhalni odnosi, poloaj ene u drutvu )naglasiti da do danas ne

znamo njeno lino ime, udajom ena gubi identitet, nosi njegovo ime, kao
djevojka podreena mukom glasu), udaja protiv njene volje, odvajanje
Hasanaginice od njene djece, ljubav izmeu Hasan-age i Hasanaginice,
socijalni odnosi- odnos aga i begova, begovski ponos ...
Motiv: tragina sudbina ene u drutvu u kojem nema pravo odluke
Poruke: ljubav ima najveu vrijednost u ivotu, teko se ispravljaju posljedice
pogrenih odluka....
Smrt Omera i Merime
Teme: tragina ljubav Omera i Merime, porodini i drutveni odnosi, odnos

materijelnog i duhovnog, majinska ljubav,
Ideja pjesme: snaga ljubavi: Nije blago ni srebro ni zlato, ve je drago to je
srcu drago
Poruke: teke posljedice nerazumijevanja unutar porodice, generacijske
razlike i nerazumijevanje mogu dovesti do traginih posljedica
Zajedniko
:
i jedna, i druga odraz kkolektivnog duha svoga vremena

tragian zavretak (glavni junaci zavravaju smru
ljubav i tuga osnovna osjeanja (prije svega snaga ljubavi) - lirsko
nema negativnih likova ( svi su voeni ljubavlju, ne ine zlo s namjerom)
mogu se prepriati, imaju elemente dramske napetosti, tj. zasnovane su na
dramskom sukobu
pisane u jednoj cjelini, vezanim stihom, uz upotrebu ustaljenih izraza i
apostrofa kako bi se dobila ritminost
Zavrni dio asa 7'

Sinteza.
Ocjenjivanje najuspjenijih uenika pri emu u vrednovati: kvalitet pitanja i
odgovora na postavljena pitanja, inovativnost, predanost radu, snalaljivost i brzinu
pri smiljanju kvalitetnih odgovora, te originalnost.
Domaa zadaa:
Razmislite o sudbini Hasanaginice, Merime, Fatime, Uporedite njihove
sudbine.Napiite sastav o tome.
Page91

knjievnosti

JU _______________________________
kolska_______________
Nastavnik/ca________________________
Datum_____________________________
NASTAVNA JEDINICA: PUTOPIS , 2 kolska asa

NASTAVNA OBLAST: knjievnost
MOTIVACIJA:
- Ova nastavna jedinica je znaajna zbog buenja elje za istraivakim radom,
uenjem kao pokretakoj snazi u ivotu svakog umnog bia. Na ovaj nain budit
emo i radoznalost, e za znanjem i primanjem novih saznanja.
- Ovom nastavnom jedinicom emo razvijati kulturu itanja, posmatranja, kritikog
osvrta i zauzimanja stava prema svijetu oko nas.
CILJEVI
- upoznavanje uenika sa prijelaznim nauno-knjievnim vrstama, putopisom,
- definisanje i postavljanje istraivakog zadatka,
- razvijanje i njegovanje patriotskih i rodoljubnih osjeanje,
- njegovanje estetskih vrijednosti,
- razvijanje kritikih i komunikativnih sposobnosti,
- razvijanje timskog rada i kooperativnog uenja.
PREDUSLOVI

knjievnosti
Page92
Za ovu nastavnu jedinicu neophodno je da uenici od ranije poznaju odlike

knjievnog i naunog djela, da imaju sklonosti za istraivaki rad, te da imaju pristup
raznim izvorima informisanja i institucija za istraivanje koje slijedi.
RESURSI
- informativni leci turistike zajednice,
- po mogunosti - foto ili digitalni aparat, kamera
- hamer papiri, flomsteri, ljepilo ili selotejp...
VRIJEME
1. AS
E - 10' DVOSTRUKO VOENI DNEVNIK
R - 20' VENOV DIJAGRAM
R - 15' EKSKURZIJA - pojanjenje tehnike i definisanje zadataka za istraivaki
rad
GRUPISANJE
Grupisanje emo uzvriti tek u posljednjem dijelu asa i to na osnovu vlastitog
odabira i afiniteta djece.
EVOKACIJA 10'
U ovom dijelu asa radit emo na putopisu Nekrolog jednoj ariji Zuke Dumhura.
itanka za 8. razred,
Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 73
Radit emo tehnikom Dvostruko voenog dnevnika.
Zadatak je da proitaju djelo i upiu citate i komentare u dnevnik
Objasnit emo uenicima da je za ovu tehniku potrebno povui vertikalnu crtu po
sredini praznog papira. S lijeve strane bi trebali zapisati neki odlomak ili sliku iz
teksta koja ih je snano dojmila. Moda ih je to podsjetilo na neto iz njihovog
iskustva. Moda ih je zbunilo. Moda se ne slau sa time. A moda su na osnovu
toga shvatili stil ili tehniku autora.
Na desnoj strani lista bi trebli napisati neki komentar o tom odlomku.
Zbog ega su zapisali ba taj citat?

knjievnosti
Page93
Na ta ih je podsjetio?
Koja pitanja imaju o citatu ili informaciji koju su dobili?
Je li to neto to je suprotno od oekivanog?
Za vrijeme rada i nastavnik bi trebao voditi isti dnevnik.
Npr. Dnevnik nastao najednom od asova a itanjem putopisa Nekrolog jednoj
ariji
Citat, odlomak
Asocijacija, iskustvo, poimanje
Nekrolog
Oekujem tugu, smrt, umiranje jednog

grada, oekujem tugu...
Plovimo opet sredinom masne vode i

sijeemo glavice trulog kupusa koje
bacaju laari sa prepunih dereglija...
Zbunjuje me rije dereglija, ali mi i

odgovara da ne mislim na ovu runu
sliku. Ne oekujem na putovanju ovakve
slike, oekujem egzotiku i ljepotu...
...panorama starog Stambola. Ivicom

vidika prolaze damije sultana i velikih
vezira....
Za ovim tragam u tekstu, oekivana slika

Turske, stambola, damija. Bude radost i
jedva ekam da itam dalje...
...
Nakon itanja i popunjavanja Dnevnika, zamolit emo uenike da proitaju i podijele
svoje komentare sa nama. Kada neki uenik proita komentar pitat emo je li jo
neko odabrao isti komentar i zato.
Potaknut emo kratku diskusiju usmjerenu na knjievnoumjetniku vrijednost, te
naune tj.dokumentarne odlike ovog putopisa.
Ovim pitanjima uvest emo ih u narednu fazu asa:
RAZUMIJEVANJE ZNAENJA 20'
Namjera nam je da prepoznamo knjievne i naune elemente te definiemo putopis
sa svim njegovim odlikama. To emo uiniti tehnikom Venov dijagram.
Nacrtat emo dva oblika, npr. dva obrisa geografskih karata, dva trougla i sl. Nacrtat
emo tako da imaju presjek u koji emo pisati osobine prijelaznih knj.vrsta.
Prije i u toku popunjavanja vodit emo kratku diskusiju voenu pitanjima koja smo
pripremili:
Na osnovu kojih elemenata prepoznajete da neko djelo ima knjievno umjetniku
vrijednost?
Page94

knjievnosti
Po emu, kojim elementima prepoznajemo dokumentarna djela?

- Koje vrijeme je oslikano?
- ta ete zapamtiti o Stambolu?
- Kakve informacije smo dobili?
- Kakav je ovo tekst umjetniki ili dokumentarni/informativni?
- Ili ima elemente i jednog i drugog?
- Jesu li konstatacije bile subjektivne ili objektivne?
- Kakvim jezikom je pisan ovaj tekst?
- Ima li stilsko-izraajnih sredstava? Naprimjer?
- Kakav je stav pisca - izraava li divljenje, aljenje ..?
- Koliko je tekst vjerodostojan? I pored vjerodostojnosti,je li originalan?
Diskusiju trebamo usmjeriti na uoavanje elemenata knjievnog i naunog, a sa
smjernicama ka konanom definisanju putopisa.
Dok su napomene i odlike uglavnom proizvod djeijeg uoavanja preporuujemo da
konano definisanje putopisa preuzme nastavnik na sebe u vidu mini predavanja.
(Mini predavanje kratka ciljana lekcija koja treba da probudi interes, pokrene uenike
i rijei nedoumice vezane za nastavnu jedinicu)
Vie je razloga za to:
-
kratko i precizno emo sumirati rezultat diskusije,

stvorit emo odlinu osnovu za dalji rad i pisanje putopisa,
definicijom emo dati smjernice i zadatke kakav putopis po stilu i formi mora biti.
Putopisi (mini predavanje)

Kao knjievna vrsta putopis je veoma star.
To su knjievno-nauna djela koja se nalaze na granici izmeu nauke i
knjievnosti.
Knjievnu osnovu putopisa ini objektivnost kazivanja, potovanje naela
knjievnosti, lini doivljaj, osobenost stila slikovitost kazivanja i nain
otkrivanja novog.
Nauno u putopisu jesu injenice o kraju i predjelu, te o ljudima iz
etnolokog ili historijskog ugla.
Putopis je zapis sa nekog putovanja. Putopisom putopisac biljei sve ono to
je vidio, uo, doivio na svom putovanju. Putopis je opis nepoznatih, dalekih ili
bliskih, dragih krajeva, naroda, obiaja. Kroz putopis na jedan drugaiji nain
prilazimo historijskim, geografskim i nekim drugim podacima. Putopis u isto
vrijeme izraava vjerodostojnost ali i originalnost, lini peat putopisca.
REFLEKSIJA 15'
EKSKURZIJA
Page95

knjievnosti
Danas i na ovom asu imamo samo vremena i cilj da objasnimo tehnike i izvrimo
grupisanje podjelom specifinih zadataka i zaduenja, te planiranje slijedeeg asa.
GRUPNO ISTRAIVANJE/ Ekskurzija
je ustvari vjeba za istraivanje miljenja i samostalno istraivanje.
Prije same realizacije moramo provesti dogovor o grupnom istraivanju neposredne
okoline.
Ova tehnika podrazumijeva slijedee korake:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Odabiranje teme za istraivanje iz razliitih uglova

Odreivanje specifinih zadataka i zaduenja
Konceptiranje individualnog plana istraivanja
Istraivanje u odreenom vremenu i prostoru
Priprema za prezentaciju (eme, grafikoni, reportae, eseji, fotografije i sl.)
Prezentacija rezultata istraivanja
Diskusija
Sve ove korake predstavit emo uenicima i prva tri odraditi na ovom
asu:
1. Odabiranje teme
Tema: npr. grad u koji smo putovali, u koji emo putovati (ili zamislimo da smo gosti u
gradu, mjestu u kom ivimo).
Preferiram grad u kom ivimo jer emo najdetaljnije uraditi zbog dostupnosti
informacija.
2. Odreivanje specifinih zadataka i zaduenja
Realizacijom ovog koraka izvrit emo i grupisanje. Ponudit emo uenicima nekoliko
zanimanja i rei da se sami prijave za neko zanimanje - najvie po 3-4 uenika za
svako zanimanje.
Aspekti - spisak specifinih zanimanja :

- biolog
- geograf
- ekolog
- ekonomist
- gastronom
- turistiki radnik
sportski radnik
arhitekta
kulturni radnik
fotoreporter
Page96

knjievnosti
(najvie 3-4 uenika za jedno zanimanje)

Putopis objedinjuje znanja i dostignua razliitih naunih disciplina. Zato smo i
mi danas odabrali razliite uglove iz kojih emo posmatrati grad/mjesto koje
smo odabrali.
Kada su uenici odabrali zanimanje zamolit emo ih da sjedu u grupe i unutar
grupe definiu ta i na kom izvoru informacija treba istraivati. Kada su
definisali zadatke zamolit emo ih da individualno koncipiraju zadatke to je
na trei korak.
ISTRAIVANJE-uenici istrauju unutar svog zanimanja i svojih zadataka.
Ovu etapu moemo definisati i kao poslije prvog asa jer upravo sad slijedi
prikupljanje materijala za pisanje putopisa.
Do slijedeeg asa trebaju prikupiti traene informacije kako bi ih ponovo unutar
svoje grupe mogli sloiti i kristalizirati.
2.as obrade- PUTOPIS
Prije ovog asa grupno istraivanje mora biti okonano. Zato ovu nastavnu jedinicu je
bolje planirati sa pauzom izmeu asova od dan-dva kako bi uenici imali vremena
za istraivanje)
VRIJEME
E' -15'- priprema prezentacija (Rad unutar grupe specifinog zanimanja)
R- 20' prezentacija rada
R-10' -diskusija
EVOKACIJA 15'
Uenici rade unutar grupa specifinog zanimanja. Sumiraju prikupljene informacije i
rade na pripremi prezentacije. Npr. izrada grafikona, ema, fotografija, grafofolija i sl.
Rade na konanoj verziji teksta i odabiru prezentatora grupe.
RAZUMIJEVANJE ZNAENJA 20'
Page97

knjievnosti
Prezentacija prikupljenih informacija i grupnog rada.

Bilo bi zanimljivo angaovati i stenografe, nekoga ko e zapisivati sve ono to
ujemo prilikom prezentacije i ko e nam na kraju asa ponuditi konanu verziju
putopisa. Zanimanja koja smo dabrali trebali bi nam dati informaciju o svemu onom
to bi putnik namjernik - putopisac mogao uti, vidjeti i doivjeti u jednom gradu.
Uoit emo da bismo trebali biti upoznati sa osnovnim geografskim, demografskim,
kulturnim, arhitektonskim i ostalim informacijama grada koji je bio tema naeg
istraivanja.
REFLEKSIJA 15'
Diskusija
Diskusiju bismo trebali usmjeriti ne samo na ponuene informacije nego i na to
da li smo uspjeli ispotovati knjievne i naune aspekte putopisa.
Govorit emo o jeziku, stilu i objektivnosti napisanog putopisa.
ZAKLJUAK
Zakljuci ovog asa, osim obrazovnih moraju biti usmjereni i na prednosti grupnog,
zajednikog istraivanja, timskog rada.
Kod kue svako za sebe zapisati u formi putopisa ono to smo uli o gradu/mjestu
koje KNJIEVNO
smo istraivaliDJELO:
i proitati jo neke putopise npr. Zuke Dumhura, Alije Isakovia,
Isidore
Sekulilikovi
i sl. mogu, ali ne moraju
Dogaaji,
KNJIEVNO*slijedi
primjer
Venovog dijagrama
biti istiniti,stvarni.
NAUNO DJELO
NAUNO DJELO:
Pomou jezika stvara ive, jasne i su- -potuje naela knji- -vjerodostojno/istinito
gestivne slike.Sve slike i navodi pro- evnosti,ali i tanost -objektivno,
eti emocijama. Djelo esto predstav- informacija,
-dogaaji i likovi stvarni,
lja piev stav o ivotu, saznanjima, -na granici izmeu
-opisani iz strunog,
pojavama iz linog ugla....
naunog i knji.
naunog ili hisorijskog
-njeguju osobenost
stila,lini doivljaj, -autor iznosi injenice usko
slikovitost kazivanja vezane za temu, pojam
u prikazu stvarnih
-jezik jasan, precizan,
dogaaja i likova
Page98

knjievnosti

Osnovna kola__________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: itanje i razumjevanje proitanog
Tip asa: usvajanje novih znanja
Ciljevi asa: osnovni cilj je osposobljavanje uenika da koristi razliite
strategije itanja i pri tome razumije proitano, te doivi umjetniku vrijednost
djela.
Zadaci
Odgojni: uoavanje efekata paljivo odabranog naina izlaganja, njegovanje
kritinosti i samokritinosti kod uenika, njegovanje sigurnosti pri nastupu i
samopotovanja kod uenika, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha,
Obrazovni: elementi izraajnog itanja, prianje o dogaajima i doivljajima sa
efektnim poetkom i zavretkom, uvjebavanje saimanja teksta i pronalaenje
kljunih pojmova,izvoenje zakljuaka zasnovanih na tekstu, davanje naslova tekstu i
podnaslova dijelovima teksta, proirivanje postojeih znanja iz oblasti pravogovora i
kulture izraavanja
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, njegovanje i
razvijanje govorne kulture uenika, osposobljavanje uenika za itanje i
razumijevanje proitanog kroz konkretne i nove primjere, uoavanje vanosti
izlaganja eljenog sadraja, motiviranje uenika na itanje, razvijanje kreativnih i
komunikativnih sposobnosti.
Nastavne metode i postupci: tekstualna, dijaloka, istraivaka,
Oblici rada: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad,

knjievnosti
Page99
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 10
Tok asa
Uvodni dio do 7
Motivacioni dio sata : odrecitovat u im stihove ime Eia (ili ih prikazati na
grafoskopu i ostaviti da stoji cijeli as kao lajt motiv ovog asa)
kola to je za znanje luka,
nalik na topli materin skut,
a KNJIGA u njoj arobna ruka
koja te izvodi na pravi put.
Pitati uenike da prokomentariu ove stihove.
Kada knjiga postaje arobna ruka?
Onda kada je itamo i trudimo se da je razumijemo, da razumijemo poruke koje nam
pisac alje i prenosi.
- Najava nastavne jedinice
Glavni dio sata do 30 '
itanje i sluanje
Da bismo mi, a i oni koji nas sluaju, doivjeli neko knjievno djelo, moramo
znati kako treba itati, nije dovoljno samo proitati.
Zadatak itanja je: jasno i tano primanje napisane obavijesti.
Postoji vie vrsta itanje? Koje vi poznajete?
Vrste itanja su:
-
itanje u sebi,
itanje naglas,
izraajno itanje,
interpretativno itanje
usmjereno itanje
Izraajno itanje stavlja naglasak na doivljajni nivo. Cilj mu je izraziti doivljaj teksta
ili probuditi odreeni doivljaj kod sluatelja.
Interpretativno itanje je ono koji ita nastoji glasovno interpretirati svoje
razumijevanje i doivljaj teksta.

knjievnosti
Page100
Usmjereno itanje, uz otkrivanje osnovne doivljajne osnove teksta, zahtijeva dublju

analizu.
Pokazat emo to na primjeru itajui pjesmu Putnik Saliha Alia (str.10)
Pazit emo na pauze. Pomoi e nam oznake koje je za nas postavila autorica
udbenika. Prvo proitajmo svi u sebi da bismo se upoznali s tekstom.
( kratke pauze oznaene /, due //, a dvostruko due ///). Po potrebi objasnit emo i
pojam pauze u itanju: manji ili vei prekidi u govoru (upotreba tiine) nakon ega se
govor nastavlja.
Slijedi itanje, prvo nastavnika a onda ponovljeno- neko od uenika.
Poto ovo nije samo as itanja nego i rrazumijevanja proitanog pokuat emo
diskusijom odgonetnuti koliko smo bili paljivi itai/sluaoci.
Kakvo pjesnikovo raspoloenje otkriva pjesma? Zato se pjesma zove putnik? Je li to
stvarno putovanje, ili moda...? S kime putuje? ta pjesnik eli u ivotu? ...
Zakljuimo:
itanje ovisi od:

pravilnog naglaavanja rijei i znaajnih mjesta u tekstu
pauza (stanki)
intonacije (kretanje tona i njegovo prilagoavanje sadraju)
tempa (brzina kojom se govor/itanje ostvaruje)
jaine glasa kojim itamo
naglaska (naglaavanje pojedinih dijelova teksta). Kod naglaska bismo se trebali
zadrati. Objasniti uenicima da postoji tri vrste naglasaka u govoru i pisanju:
1. gramatiki naglasak- naglaavanje pojedinih slogova u rijei
2. logiki sastoji se u prilagoavanju sadraja i naglaavanju onih rijei koje nose
smisao radnje ili stanja
3. psiholoko naglaavanje- isticanje onih rijei kojima elimo djelovati na osjeaje
slualaca da bismo izazvali osjeaj tuge, enje, straha..
Zavrni dio sata:

-
traiti od uenika da pronau omiljeni tekst u itanci i proitaju ga, nagraditi

najuspjenije.
Domaa zadaa:
-
paljivo posluaj itanja na televiziji, spikera u TV emisijama, potrai na

internetu neke snimke, budi paljiv slualac i uoi sve ovo o emu smo danas
govorili... ili itaj i snimi svoje itanje budi samokritian.
Page101

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:___________________________
Datum:_______________________________
PREDMETNO PODRUJE: MEDIJSKA KULTURA
NASTAVNA CJELINA: Film
NASTAVNA JEDINICA - Film kao tehniki izum i kao umjetnost
TIP ASA: ponavljanje ranije nauenog o filmu uz usvajanje novih znanja i
uoavanje razlika
METOD RADA: tekst metod u kombinaciji sa dijalokom metodom
OBLIK RADA: frontalni oblik rada
itanka, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, 155. str.
ZADACI:
obrazovni-upoznavanje uenika sa osnovnim pojmovima iz oblasti filmske kulture: tri
roda filmske umjetnosti, animirani film, braa Limijer
odgojni- osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje sposobnosti
za uvaavanje drugih i nj.miljenja, razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti,
prepoznavanje umjetniki vrijednog filma

knjievnosti
Page102
funkcionalni- bogaenje rjenika, njegovanje medijske kulture, razvijanje znanja i

sposobnosti za prepoznavanje estetskih vrijednosti, razvijanje stvaralakih funkcija
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, tv-prijemnik, snimci
animiranog, igranog i dokumentarnog filma ( po mogunosti od nijemog, crno-bijelog
do savremenik filmova)
Tok asa
UVODNI DIO ASA: 8 '
- najava ciljeva
- petominutno prikazivanje slajdova razliitih filmskih rodova i filmova razliitih
tehnikih dostignua
CENTRALNI DIO ASA 35'
Razgovarat emo o filmu uopteno,o njihovom odnosu prema filmu i mjerilima ta

jedan film ini dobrim, ali prije svega o prikazanim slajdovima i njihovim razlikama.
- ta radite u slobodno vrijeme?
- Igrate li se sa svojim srugarima ili moda gledate TV?
- ta najvie volite gledati na televiziji?
- Volite li filmove i koje najvie?
- Sviaju li vam se svi filmovi?
- Je li vam se nekad desilo da ste na pola filma ustali i rekli da vam se ne svia, da bi
ste se radije ili igrati?
- ta mislite zato je to tako?
- Nije li isto sa kolaima, neke pojedemo sa slau a neke samo probamo?
- ta mislite ta jedan film ini dobrim, tj. je li svaki film umjetnost?
- ta mislite koliko je star film? Koliko su stari ovi prvi crno-bijeli filmovi?
U ovom dijelu asa nainiti malu digresiju vratiti se na prapoetak svega i tako
najaviti uenicima: recite koje umjetnosti znate? Je li muzika umjetnost i ta je starije
muzika ili film? Crte ili film?
Muzika i likovna umjetnost naravno.

Zato je to tako?
Page103

knjievnosti
ta nam treba da bismo svirali? Nita, je li tako? Udarimo dlan od dlan, je li to zvuk?
Vie ovakvih zvukova u odreenom ritmu dat e nam muziku. Muziku emo stvoriti i
pomou olovke i stola, udaranjem rukom od svoje koljeno ...(pozvati uenike da to
zajedno uinimo)
A ta nam treba da bismo snimili film? Kamera, mikrofon, televizija da bismo je
emitirali iroj publici, zar ne?...
Treba nam puno tehnike opreme, zar ne?
E, upravo zbog toga kaemo da je film tako mlada umjetnost, jer bez razvoja i pojave
tehnikih izuma ne bi bilo mogue snimiti film.
-
Razvoj filmske umjetnosti poinje u Parizu 1895. godine kada su braa Limijer
prvi put javno pokazali film.
ta bi bio film?
Mogli bismo rei da je film SKUP POKRETNIH SLIKAISPRIANIHKAMEROM.
Film moe biti:
-
animirani-crtani
igrani
dokumentarni
jo emo malo razgovarati o odlikama filma a onda emo zajedniki proitati

(155.str) i zakljuiti koje su razliitosti ovih filmova
Prijedlog vie (u zavisnosti od raspoloivog vremena) - uradit emo Vennov dijagrampiramidu zajednikih osobina i razliitosti ovih filmova..
ZAVRNI DIO ASA do 5:
- sinteza reenog
- ukratko emo ponoviti reeno,
- domai opisati omiljeni crtani lik
Page104

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNA OBLAST: Medijska kultura
NASTAVNA JEDINICA: HISTORIJSKI/POVIJESNI RAZVOJ TAMPE U BIH
MOTIVACIJA:
OVA NASTAVNA JEDINICA ZNAAJNA JE ZBOG:
- Uoavanja znaaja medija i tampe kao medija u razvijanju ope kulture,
- Razvijanja sposobnosti selekcije o odabira medijskih sadraja,
- Razvijanjanja svijesti i ljubavi o znaaju itanja i tampe.
- Razvijanje kulture itanja dnevnih, sedminih novina, te asopisa...
CILJEVI
- tampa kao medij,
- vrste tampe,
- historijski razvoj tampe i tamparija u BiH i svijetu,
- istraivanje razliitih izvora informacija,
- utvrivanje i proirivanj postojeih znanja o tampi kao mediju.
PREDUSLOVI

knjievnosti
Page105
Za ovaj as je neophodno da djeca od ranije poznaju pojam medija; vrste medijaelektronske i tampane medije; tehniku KWL tabela.
RESURSI
Hamer papir, markeri u tri boje.
Ako ste u mogunosti i vaa kola je umreena u internetsku mreu, organizujte as
u kabinetu informatike kako bi uenici mogli doi do informacija i odgovora na
postav-ljena pitanja (ili pripremite djeci literaturu kao izvor informacija).Ukoliko ste u
svom planu planirali dva uzastopna asa za ovu nastavnu jedinicu onda ih uputite na
razliite izvore informacija a posljednju kolonu KWL tabele popunite slijedei as.
VRIJEME
E 10' Mini predavanje(2-3'); ZNAMO ( prva kolona KWL tabela)
R 25' ELIMO ZNATI (druga kolona) i istraivanje
R 10' - NAUILI SMO (tree kolona) i zakljuci
OCJENJIVANJE
Na ovom asu vrednovat emo postojea znanja, sposobnost zakljuivanja i
slalaenja, te koritenja razliitih izvora informacija.
Najavit emo ciljeve da bi uenici znali ta se od njih oekuje.
Mini predavanje
Mini predavanje treba da probudi interes kod uenika za odreenu nastavnu jedinicu.
Ovaj put emo samo ponoviti pojam medija i vrsta medija. Podsjetit emo ih da
imamo elektronske i tampane medije.
MEDIJ- sredstvo prenoenja komunikacija (govor, tampa, radio, televizija,
film...)
Medije smo podijelili na elektronske i tampane medije. tampani mediji su novine,
asopisi, katalozi, publikacije, stripovi itd.
KWL tabela
Pojanjenje tehnike:
Tehnika se sastoji u. popunjavanju tabele koja ima 3 kolone. Kolone se popunjavaju
postupno- jedna po jedna. Tabelu moemo popunjavati individualno, grupno ili
frontalno. Poto smo planirali jedan as popunjavat emo tabelu frontalno i to prve
dvije kolone.
Treu kolonu emo popunjavati nakon grupnog istraivanja:
Page106

knjievnosti
1. grupa- e traiti na internetu,

2. grupa- e istraivati u ponuenoj literaturi
3. grupa- (najbrojnija) e razvrstavati ponuenu tampu i prepoznati odlike
razliitih oblika, vrsta ...
Prva kolona je ta mislimo da znamo?, druga ta elimo znati? I trea ta smo
nauili ?
Naglasit emo uenicima da bi u istraivanju trebali provjeriti i informacije koje smo
naveli u prvoj koloni, jesmo li bili u pravu. A da istraivanje usmjere i vode pitanjima iz
druge kolone. Na ovaj nain uenici e imati dovoljno vremena, njihove informacije
e biti precizne i koncizne a zadatak ispunjen.
Desit e se da na neka od pitanja neemo odgovoriti, ali to e nam biti izazov za
dalja istraivanja i zadatak koji uvijek definiemo za ono Poslije obrade nastavne
jedinice.
Na kraju asa proitat emo sve navode 1. i 2. kolone i na taj nain izvui zakljuke,
tj. utvrditi i proiriti postojee znanja.
Npr.
K
(know)
ta mislimo da znamo ?
tampa- vrsta medija,
-komunikacija putem pisane
tampane rijei
-razvoj tampe uslovljen
razvojem tehnikih
dostignua tj. tamparija
-prve tamparije u XV i XVI
vijeku, u Njemakoj ili
Englskoj ?
-prvo su se tampala
religiozna djela i asopisi, a
kasnije i svjetovni te novine i
asopisi za razonodu i
zabavu.
W
(What I to know?)
ta elimo da znamo?
Kad i gdje je otvorena prva
tamparija u Evropi?
Kad i gdje je otvorena prva
tamparija u BiH?
Gdje je Bosna i Hercegovina
u odnosu na druge evropske
i slavenske zemlje kada je u
pitanju taparstvo i tampa?
Ko su pokretai i izdavai u
tamparskojh povijesti BiH?
Na kojim sve jezicima i
pismima se izdavalo?
Kakvu sadrinu su imali prvi
asopisi i novine?
- u tampu ubrajamo :
asopise, dnevne novine,
kataloge, biltene, publikacije,
stripove...
Kako se vlast odnosila prema

tampi, razvoju tamparstva
u BiH?
Danas u BiH:
Koliko je vlast uticala na
L
(Learn)
ta smo nauili?
Prva tamparija u Evropi, u
Njemakoj 1445. g., zatim ,
1470. u Francuskoj, 1480. u
Engleskoj, Italiji 1464.g. Na
jugoslovenskim prostorima
prva tamparija u Crnoj Gori,
na Cetinju.
-prva tamparija u BiH -1529.
g. (prije nego u Sloveniji,
Srbiji), u Goradu.
-prve novine 300 godina
kasnije, tanije 1850. g. (Ivan
Frano Juki izdao je novine
Bosanski prijatelj), pa se I. F.
Juki smatra zaetnikom
tampe u BiH.
-1866. otvorena tamparija u
Sarjevu i tampan irilicom
Bosanski vjestnik, asopis
ugaen iste godine
-1867. g.- Bosna- tampana
dvojezino i na turskom i

knjievnosti
izdavanje i sadrinu listova,
asopisa i sl.?
bosanskom jeziku sve do

1878.g.
-koja dananja dnevna

novina ima najduu tradiciju?
- za vrijeme Turske
tampano samo 5 listova a
za vrijeme A-U 118.
Page107
- dnevne novinenovine koje plasiraju

svakodnevne informacije sa
ciljem da informiu,
obavijeste.
Informacije kratke i sa
komentarom. Npr. Dnevni
avaz, Osloboenje, Veernji
list, Nezavisne novine...
- asopisi- tampa koja
izlazi periodino, namijenjena
jednoj grupi italaca
(starosnoj, polnoj i sl.),
bazirani na jednu oblast
ivota, tekstovi esto naune
sadrine. Npr. Azra, Gracija,
5 plus, Pali, Slobodna
Bosna, Dani...
- tampalo se na turskom,
bosanskom, njemakom,
maarskom, latinicom,
irilicom, arebicom i goticom.
-Na poetku I svj.rata iz
tampe izlazi oko 50-tak
listova a do kraja rata svega
11.
Npr. prvi broj dananjeg
Osloboenja tampan je
1943. g. a od 1947. godine
postaje dnevna novina.
Neka od ovih pitanja moemo i sami potaknuti jer mi znamo ta smo planirali, koja
znanja i informacije djeca treba da usvoje pa emo ih svjesno usmjeriti u tom pravcu.
REFLEKSIJA
Ranije smo naveli da emo u ovom dijelu asa popunjavati treu kolonu a nakon
istraivanja ponuenih izvora.
U refleksiji moemo ponoviti/proitati sve to smo napisali u prvoj i treoj koloni. Na
ovaj nain emo dobiti jedno cjelovito predavanje o historijskom/povijesnom razvoju
tampe u BiH.
Za slijedei as pripremiti osvrt na jedne dnevne i sedmine ili mjesene novine sa
osvrtom na tematiku, informacije koje su ponuene, nain pisanja, izvore informacijakarakter tih oblika tampe.
Page108

knjievnosti
Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti za

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik
Nastavna tema: Morfologija-vrste rijei
Nastavna jedinica: Promjenljivost i nepromjenljivost rijei

Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.56
Zadaci:
Obrazovni: uoiti da neke rijei mijenjaju oblik, a neke ne; uoiti
promjenljivost po rodu, broju i padeu; uoiti osnovu i nastavke

knjievnosti
Page109

stvaralakih funkcija, osposobiti uenike da uoavaju kada rijei mijenjaju svoj oblik,
te pravilnu upotrebu rijei
odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku,

Nastavna sredstva: tabla, kreda i udbenik, plakat na kojem je napisana podjela
rijei na promjenjive, polupromjenjive i nepromjenjive
Tok asa
Uvodni dio do 7'

- najava ciljeva
- pregledanje domaeg zadatka sa prethodnog asa
-
napisat emo nekoliko reenica:
kolska biblioteka je smjetena na prvom spratu.

Pred bibliotekom je uvijek guva. U biblioteci radi nastavnica Almedina.
Uenici iz biblioteke posuuju knjige. I ja sam ulanjen u biblioteku.
-Kako se zovu manji jeziki dijelovi tj. od ega su sastavljene reenice?
(Od rijei)
Glavni dio do 35'
-
danas emo nauiti neto novo o rijeima. Iz prethodnih reenica interesuje

nas rije koja se ponavlja u svim reenicama li u razliitim oblicima.
Koliko puta je upotrijebljena rije biblioteka?

Biblioteka, bibliotekom, biblioteci, biblioteke, biblioteku

knjievnosti
Page110
Na osnovu ovoga vidimo da se neke rijei mogu javiti u razliitim oblicima, tj. da
mogu da mijenjaju svoj oblik, te se zovu promjenljive.
Na tabli: napisati - PROMJENLJIVE= KOJE MIJENJAJU SVOJ OBLIK
Odnosno mijenja se samo nastavak rijei a osnova ostaje ista.
Ovim promjenljivim rijeima moemo odrediti rod i broj.
Biblioteka/biblioteci < .r, jed.
Auta < s.r, mn. Auto, autima...
Konj/konji/konja < m.r. jed.
Godina, godinama, godine...
Zatim emo obratiti panju na rijei kao to su: u, pored, pred, iz, i
Navest u uenike da pokuaju promijeniti ovu rije, a onda emo zakljuiti da ove
rijei ne mogu promijeniti oblik tj. da se javljaju uvijek u istom obliku.
Ovakve rijei nazvat emo NEPROMJENLJIVIM
Imamo i polupromjenljive rijei, to su one kod kojih neke rijei te vrste mogu
mijenjati oblik a neke ne.
U slijedeim minutama ponovit emo ono to smo nauili prole kolske godine da
imamo deset vrsta rijei i to pet promjenljivih i pet nepromjenljivih.
Page111

knjievnosti
p
e
b
p
v r
s t
e j
o lu p r o m
r ij
n ljiv e :
r o je v i i e
i
r ilo z i
n e p
r o m
je n l
jiv e
p r o
m je
n lji
v e :
*slijedea faza je vjebanje a prije vjebanja emo ponoviti reeno do sada

n
U vonjaku ima puno voa.

N
p
p
n
p
p
Iznad naih grana veselo lepra lie.
Prema ovom principu odredit emo promjenljivost i na nekim reenicama koje e
djeca sama zapisati.
Zavrni dio asa do 7':
Ponoviti naueno.
-
domai zadatak:

knjievnosti
uraditi zadatak iz Radne sveske, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla,
Page112
str.25
-
na rijeima - kao, kua, iako, tako, raditi, ali, nikad, slike, konj, ormar, dolje,
dobro- odrediti promjenjivost.
Od promjenljivih napisati po jo dva oblika tih rijei

JU _______________________________
kolska_______________
Nastavnik/ca________________________
Datum_____________________________
Nastavna cjelina: jezika
Nastavna jedinica: Nepromjenjive vrste rijei
Tip asa: sistematizacija i primjena znanja o nepromjenjivim vrstama rijei
Zadaci:
Obrazovni: povezivanje ranije steenih znanja o vrstama rijei, sistematizacija
znanja o podjeli rijei na promjenjive i nepromjenjive, uoavanje gramatikih
kategorija nepormjenjivih vrsta rijei, uoiti ulogu tih rijei u reenici
funkcionalni: razvijanje misaonih, emocionalnih, perceptivnih i stvaralakih funkcija,
osposobiti uenike da primjenjuju steena znanja, da povezuju i zakljuuje na
konkretnim zadacima, te osposobljavanje za pravilnu upotrebu rijei
odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku, podsticanje na analitiko razmiljanje,
logiko miljenje i pamenje
Nastavna sredstva: tabla, kreda i udbenik, plakat na kojem je napisane
nepromjenjive vrste rijei s primjerima
Na jezik 8, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo
Tok asa
Page113

knjievnosti
Uvodni dio do 7'

- ponavljanje nauenog o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama rijei, podsjetiti
uenike na pojmove LEKSIKA i LEKSEMA, osnovnoj razlici ovih dvaju grupa rijei.
- traiti od uenika da tehnikom Oluja mozga nabroje to vie rijei koje nikad i
nikako ne mijenjaju svoj oblik
- pregledanje domaeg zadatka sa prethodnog asa
- najava ciljeva
Glavni dio asa do 30' :
Prvo se podijelimo u 4 grupe. Svaka grupa ima jednu vrstu rijei, da predstavi,
ponovi ono to smo nauili.
I grupa
Prvo zajedno definiete priloge a onda uradite nastavne listie, zadatak koji uenici individualno
rade, zatim uporede unutar grupe a nakon toga odaberu uenika za verbalizaciju pred odjeljenjem.
Podvucite priloge, odredite njihovu podvrstu i slubu u reenici, te na pisanje priloga.
Prilog: nastavni listi br.1
Mogu se posluiti udbenicima pa u ih uputiti na str.29.
II grupa
Prvo zajedno definiete prijedloge a onda uradite nastavne listie, zadatak koji uenici
individualno rade, zatim uporede unutar grupe a nakon toga odaberu uenika za verbalizaciju
pred odjeljenjem. Podvucite prijedloge, odredite njihovu podvrstu(pravi i nepravi- izvedeni i
sloeni) i slubu u reenici (ako je imaju ili uz koje rijei stoje), te pisanje prijedloga uz ostale
rijei
III grupa
Prvo zajedno definiete veznike a onda uradite nastavne listie, zadatak koji uenici
individualno rade, zatim uporede unutar grupe a nakon toga odaberu uenika za verbalizaciju
pred odjeljenjem. Podvucite veznike odredite njihovu podvrstu(pravi i nepravi), i slubu u
reenici (ako je imaju ili uz koje rijei stoje), te pisanje veznika uz ostale rijei
IV grupa
Page114

knjievnosti
Prvo zajedno definiete rijece a onda uradite nastavne listie, zadatak koji uenici individualno
rade, zatim uporede unutar grupe a nakon toga odaberu uenika za verbalizaciju pred odjeljenjem.
Podvucite rijece, odredite njihovu podvrstu, i slubu u reenici (ako je imaju ili uz koje rijei
stoje), te pisanje veznika uz ostale rijei
Nakon operativne faze, svaka grupa ima par minuta da same najvanije o vrsti
koju su dobili istiui ono najvanije i prezentirajui kroz analizu jedne od reenica
s radnog listia.
Razgovor o nainu realizacije asa i ocjenjivanje najaktivnijih uenika.
Prijedlog nastavnih listia uz ovu nastavnu jedinicu:
Nastavni listi br. 1 - Prilozi
Lijepa djevojka lijepo pjeva.
Sjedei sam morao sjei konop za ljuljaku.
Desno je pala moja lijeva patika.
Loe sam uradila kontrolni, ne pie mi se
dobro.
Nastavni listi br. 3- Veznici
Ukoliko mnogo radi, utoliko e mnogo i
nauiti.
Stiglo je proljee i topli sunani dani.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Premda smo se dogovorili, on nije doao.
Nastavni listi br. 2- Prijedlozi

Nije se pomjerio s mjesta. (Smjesta idi u kuu)
Proli su mimo kole.
Stigli smo nadomak Bihau.
Javit u ti se bez obzira na vrijeme.
Nastavni listi br.4 - Rijece

On to ne bi uradio ni za koga.
To je, svakako , dobra ideja.
Eto moje majke.
Bio je dobar, meutim, nije dobio nagradu.
Domaa zadaa:
1. Odredi vrstu rijei rijei u reenicama:
uma je bila gusta i nismo se usudili poi u nju.

Ili grmi ili se zemlja trese.
Dobio je jedinicu iz vladanja, zato to je brbljao pod satom.
Uite, samo budite tiho
Sve je, takorei, izvitopereno. Vi to, na sreu, niste osjetili.

knjievnosti
2.
Odredi prave i neprave veznike:
Page115
Evo ovjeka! Eto tebe k nama! Eno lopova!

Svrati kadgod.Kad god doe, bit e nam dragi gost. Dvaput se u mlinu govori, a tebi
nije dosta ni sto puta.
Sutradan je pred kolom prtao smijeh i razgovor. Dok su neki ve
odavnoekali da ih podvornici puste u kolu, dotle mnogi jo nisu ni poli od
kue.Tako je uvijek s acima. Jedni dolaze prerano, drugi kasne i onda tre to ihnoge
nose, maui estoko torbama. Tko god zna, neka kae. Ah, nitko nitane zna!

za 6.razred devetogodinjeg obrazovanja
JU ____________________________________
Nastavnik/ca____________________________
Datum_________________________________
Bosanski jezik i knjievnost ,
Nastavna oblast: Jezik
Nastavna jedinica: Govorni organi i dioba glasova

Nastavna sredstva: tabla, kreda, grafoskop i grafofolija
Oblik rada:
Metode rada:

predavanja i izlaganja, zakljuivanja, diskusije, analize
Ciljevi rada:
- Obrazovni: usvajanje i utvrivanje pojmova: artikulacija, fonetika, govorni
organi; uoavanje procesa nastanka glasa, dioba glasova; vokalni i
konsonatski sistem naeg jezika
- Funkcionalni:razvijanje sposobnosti percepcija i zakljuivanja
Tok asa
Uvodni dio do 5':
- najava ciljeva
- ponoviti naueno (ta je glas? Fonem? Fonetika?)
- mala igra- ispuhati zrak i pokuati neto rei, oblikovati drugaije usta pa pokuati
izgovoriti neki glas...

knjievnosti
Page116
Proirit emo znanje i ranije naueno o fonetici : Fonetika je fizioloko-fizika

nauka; fizioloka nauka zato to opisuje glasove kao prizvod rada odredjenih organa
ovjeijeg tijela, a fizika zato to se vazduna struja koja stvara glasove ponaa po
zakonima koji vae za mehanika tijela, kao pri pojavi svakog drugog zvuka u prirodi.
-pojam artikulacije- proces stvaranja glasa
GOVORNI ORGANI OVJEIJEG TIJELA dijele se na dvije skupine:
1. Oni koji pomau artikulaciju: Plua, trbuni miii i dijafragma i dunik, koji se u
govorni aparat ukljuuju time to slue za skupljanje vazduha (plua), za
istiskivanje vazduha (trbusni miii i dijafragma) i za sprovodjenje vazduha
(dunik);
2. Oni koji vre artikulaciju : Glasne ice, jezik, zadnje i prednje nepce, alveole,
zubi i usne, tj. oni koji proizvode glasove pokretom (glasne ice, usne, jezik), ili na
kojima se stvaraju glasovi (nepca, alveole, zubi);
Imamo i organe koji glasovima daju im poseban ton i boju a to su dreona, usna i
nosna duplja, koje pojaavaju glasove , tj. koje imaju ulogu rezonatora.
Govorni organi se mogu jo posmatrati kao pomini i nepomini.
Pomini organi su grkljan i u njemu glasnice, meko nepce s resicom, jezik, donja
eljust, usne i drijelne stijenke.
Nepomini organi su gornja eljust s tvrdim nepcem i zubima.
U svakom glasu se razlikuju tri sastavna dijela (elementa): jaina,visina i boja.
Jaina glasa zavisi od snage ili jaine podsticaja koji pokree treperee tijelo,
Visina glasa zavisi od brzine glasa kojom treperee tijelo treperi; ukoliko je
vei broj treptaja u jedinici vremena, utoliko je glas visi.
Boja glasa odredjena je oblikom rezonatora.Svaki glas ima posebnu boju jer je
oblik glavnog rezonatora, tj. usta pri izgovoru svakog glasa drukiji, to vai za
svakog govornika.
Page117

knjievnosti
Na crteu koji predstavlja govorne ograne emo pokazati kretanje vazdune struje i
to pokuati osjetiti prilikom izgovora. Zrana struja izlazi iz plua i dolazi u grlo. U grlu
se nalaze glasnice. Ako glasnice trepere, daju zranoj struji harmonian zvuk. Na
daljem putu zrana struja prolazi kroz usnu upljinu ako je meko nepce podignuto, ili
kroz usnu i nosnu upljinu ako je meko nepce sputeno.
Pri izgovoru glasova govorni organi zauzimaju razliit poloaj. Mogu biti:
- Odvojeni jedni od drugog pa putaju da vaz.struja slobodno prolazi - tako nastaju
samoglasnici/vokali
- djelimino spojeni pa djelimino stvaraju i prepreke- tako nastaju glasnici/sonantim,n,nj,l,lj,j,v,r
- vie ili potpuno spojeni, pa je i prepreka puna ili tako uska da se vaz.struja provlaisuglasnici/konsonanti. Na jezik ima 17, dok neki svjetski jezici imajau od 8 do 90
konsonanata.
Vidimo da su i glasovi podijenljeni po poloaju govornih organa, tj.po nainu
artikulacije. U drugom dijelu asa emo im se posvetiti pojedinano.
Vratit emo se ovoj prvoj skupini VOKALIMA, koji ine vokalni sistem naeg
jezika.Vokali nastaju bez prepreke, mogu se izgovarati ukontinuitetu, mogu se
izgovarati dugo i kratko, mogu stajati samostalno i mogu graditi slog .
Njihov nastanak uslovljen je poloajem (uzdignutou) jezika u odnosu na nepce.
U odnosu na poloaj jezika dijele se na:
- visoke- i, u- jezik je uzdignut prema nepcu

knjievnosti
Page118
- srednje jezik je negdje na sredini e i o
- niske-a- niski, jezik je poloen na donju vilicu.

Osim ove podjele imamo i podjelu po poloaju jezika u odnosu na prednje i zadne
nepce:
. vokali prednjeg reda- e, i jezik se pomjera zadnjem nepcu
- vokali srednjeg reda- a- jezik se ne pomjera
- vokali zadnjeg reda- o,u- jezik se pomjera prednjem nepcu
KONSONATSKI sistem naeg jezika konsonati nastaju tako to savladavaju
prepreke u usnoj duplji, izgovaraju se isprekidano i ne mogu samostalno
graditi slog
Dijelimo ih:
zvuni-glasnice zategnute i trepere-samoglasnici

-po zvunosti-
bezvuni-glasnice oputene, miruju

Usneni-b, p, m
usneno-zubni -v, f
-mjestu tvorbe,
zubni- d, t, n, l, c, z, s
prednjonepani-, , d, , , j, lj, nj, r
zadnjonepani-k, g, h
praskavi-prepreka potpuna, glasovi uz prasak savladavaju
prepreku-b, p, d, t, k
sliveni-sliveni od dvaju glasova-struja se provlai kroz tjesnac - d, , c, , ,
-po nainu tvorbe nosni- resica je sputena, struja prolazi kroz nosnu duplju - m, n, nj
strujni- dolazi do strujanja struje pri nailasku na prepreku-z,s,,,f, h,v, j, l, lj
(titrajni- r)
Zavrni dio
-
kratko se vratiti na poetak ponoviti reeno
Page119

knjievnosti
najava narednog asa
u prilogu- prijedlog grafofolije, govorni organi
SHEMA GOVORNIH
ORGANA
Page120

knjievnosti

JU____________________________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
kolske ________________

Nastavna oblast: Jezik- leksika,
Page121

knjievnosti
Nastavna jedinica: Pridjevi , podjela i svojstva pridjeva

Nastavna sredstva: Tabla, kreda
Oblik rada:
Metode rada: predavanja i izlaganja, zakljuivanja, diskusije, analize , tehnika

Grozd,
Ciljevi i zadaci rada:
- Odgojni: uoavanje odlika pridjeva, upoznavanje leksikih obiljeja te kroz vaj
vid rada djelovanje na svijest o vrijednosti i bogatsvu bosankoga jezika
- Obrazovni: pridjevi, promjenjivost pridjeva, leksiko i gramatiko znaenje,
pridjevski vid, komparacija pridjeva, deklinacija i sluba u reenici
- Funkcionalni: razvijanje perceptivnih i komunikativnih sposobnosti
Tok asa
Uvodni dio do 7' :
- najava ciljeva i
- ponavljanje nauenog o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama rijei , te o
pojmovima leksikog i gramatikog znaenja rijei
Centralni dio do 30 ':
Na tabli emo napisati jedan pojam imenicu pa e uenici individualno u par minuta
uz tu imenicu dodati to vie pridjeva- takmiarski (tehnikom Grozda)
Npr.
Kada smo naveli primjere definisat emo ii pridjeve. Uoit emo da su rijei
koje smo naveli opisivalipredmet, odredili njegova svojstva koja se odnose na
grau, ono od ega sum, kakvi su i iji su, te da su odredili vremenski i mjesni
okvir.
Ovaj zakljuak e nas navesti na definiciju da su pridjevi nesamostalna,

promjenjiva vrsta rijei koja stoji uz imenicu ili imeniki upotrijebljene
rijei i da oznaavaju osobine pojmova, svojstva predmeta i pojava, odnos

knjievnosti
Page122
meu njima, njihovu pripadnost ili porijeklo, te upuuju na materiju od koje

je neto graeno.
Vratit emo se naem Grozdu i traiti rijei koje imaju isto leksiko znaenje i
povezati ili drugom bojom prepoznati sve gradivne pridjeve, opisne i prisvojne to e
nas navesti na zakljuak da, s obzirom na znaenje, imamo :
- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova koulja,
posluno dijete, vrijedan uenik ...Ovi pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV? (Pravi
pridjevi), u ove pridjeve ubrajamo i vremenske ( jueranji, prologodinji...) i mjesne
( gornji, donji, desni, lijevi) nepravi
- gradivne oznaavaju materijal, grau od koje je sainjeno ono to obiljeava
imenica uz koju stoje: svilena bluza, pamuna majica, drvena klupa...U irem
smislu bi se i ovi pridjevi mogli svrstati u opisne jer i graa je svojstvo- KAKAV? (ne
od ega?- Od drveta- imenica)
- prisvojne pridjeve koji oznaavaju lice ili predmet po pripadnosti : kuni ljubimac,
planinska svjeina, tuzlanska so, kolsko zvono... odgovaraju na pitanje IJI? Ovi
pridjevi takoer mogu biti upotrijebljeni kao opisni.
Slijedei korak je da zajedno analiziramo reenicu koju napiem na tabli . Zadatak je
da podvuemo pridjeve, odredimo vrstu, gramatike kategorije (rod, broj, pade,vid),
slubu u reenici , te da prepoznamo kategorije promjenjivosti : komparaciju i
deklinaciju.
Ugledali smo mutnu svjetlost, a pred nama se prostiralo ovlaeno ito, inilo mi se
da je to najljepi prizor koji sam ikada vidio a jutro je hranilo moje umorne oi.
-
Mutnu- opisni pridjev, r, jd., A, atributska sluba

Ovlaeno opisni, sr, jd., N, At.,
Najljepi - opisni, mr, jd, N, At, superlativ (kod ovog pridjeva emo se zadrati
i rei da pridjevi imaju KOMPARCAIJU- sposobnost nizanja , poreenja po
jaini
Umorne opisni, sr, mn., AT,
Napisat emo je jednu reenicu i navesti uenike na zakljuak da pridjevi obnaaju i

funkciju predikata:
Mi smo uvijek veseli i zadovoljni kada nauimo neto novo.
Vidimo da pridjevi u ovom sluaju obavljaju slubu predikata (jednog dijele imenskog
predikata), tj. oznaavaju osobinu koju subjekt nosi.
Zakljuit emo i da pridjevi imaju gramatike kategorije : roda, broja, padea koji se
uglavnom poklapa sa imenicom uz koju stoji. (Kad kaemo i prepoznamo pade
pridjeva znamo da je to deklinacija)

knjievnosti
Page123
Ono po emu se pridjevi razlikuju od drugih promjenjivih vrsta rijei jeste

KOMPARACIJA i PRIDJEVSKI VID.
Trait u od uenika da mi navedu stepene komparacije: pozitiv, komparativ i
superlativ- te naglasiti da se superlativi uvijek piu zajedno.
Pozitiv- lijep,
Komparativ: pozitiv + ji , -iji, -i (- i- samo 3 pridjeva meki, laki, ljepi)
Superlativ: naj+ komparativ
I na kraju PRIDJEVSKI VID se odnosi na to da li se osobina pripisuje neemu
poznatom ili nepoznatom.
- Nedreeni KAKAV?- osobina nepoznatog predmeta, npr. Kupit u polovan
auto.
- Odreeni - KOJI?- osobina poznatog predmeta, npr. Vozio sam moj polovni
auto na popravak.
Uoavamo razliku i u obliku:
Uz imenice mukog roda razlika je u nastavku : N, jd. Brz-brzi, nov-novi, visok-visoki.
Uz imenice enskog roda, razlika je u akcentu : visoka- visoka ...
Svi pridjevi u komparativu i superlativu imaju iskljuivo odreeni vid.
Zavrni dio do 8' :
Reeno emo primijeniti na reenici uenici e imati zadatak da na reenici po
ugledu na prethodnu podvuku pridjeve, odrede vrstu, slubu i gramatike
kategorije, pade i vid.
Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kuanske poslove i lijepo ih je
obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.
Obratit emo panju na rijei MLADA ( imenica- pridjevska) i bolje, lijepo, upornije
( prilozi , ne pridjevi)
-
podjela nastavnih listia
Tabla:
PRIDJEVI
Odlike, podjela, gramatike kategorije i promjenjivost
Page124

knjievnosti
Ugledali smo mutnu svjetlost, a pred nama se prostiralo ovlaeno ito, inilo mi
se da je to najljepi prizor koji sam ikada vidio a jutro je hranilo moje umorne oi.
Pridjevi mogu biti:
- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova koulja;
KAKAV
- vremenske ( jueranji, prologodinji...) i
- mjesne ( gornji, donji, desni, lijevi) nepravi
- gradivne oznaavaju materijal, grau od koje je sainjeno ono to obiljeava
imenica: - KAKAV? (ne od ega?- Od drveta- imenica)
- prisvojne pridjeve koji oznaavaju lice ili predmet po pripadnosti : IJI? Ovi
pridjevi takoer mogu biti upotrijebljeni kao opisni.
Mi smo uvijek veseli i zadovoljni kada nauimo neto novo.
Pridjevi imaju gramatike kategorije : roda, broja, padea koji se uglavnom poklapa
sa imenicom uz koju stoji.
KOMPARACIJA: pozitiv , komparativ, superlativ
Pozitiv- lijep,
Komparativ: pozitiv + ji , -iji, -i (- i- samo 3 pridjeva meki, laki, ljepi)
Superlativ: naj+ komparativ
PRIDJEVSKI VID- odreeni (koji) i neodreeni (kakav)
Svi pridjevi u komparativu i superlativu imaju iskljuivo odreeni vid.
Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kuanske poslove i lijepo ih je
obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.

JU__________________________________
Datum_________________________
kolske ________________
Nastavnik/ca_____________________
Page125

knjievnosti
Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi

Tip asa: obrada
Cilj asa: usvajanje novih znanja iz oblasti jezika, provogovora i pravopisa
Zadaci:
Obrazovni: uoavanje i razlikovanje glagolskih pridjeva od pravih pridjeva i glaola,
uoavanje njihove funkcije u reenici, tvorba glagolskih pridjeva i morfoloke
kategorije koje glagolski pridjevi imaju. Prepoznati glagolske pridjeve u tekstu i
pravilno ih upotrijebiti.
Odgojni: razvijanje svijesti o nunosti uenja jezika jer znanje jezika utjee na
sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje
sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog
miljenja i loginog zakljuivanja
Tok asa
Uvodni dio do 7:
najava ciljeva i sistematizacija ranije nauenog o glagolima, pridjevima i morfolokim
kategorijama. Npr. dati uenicima nekoliko glagola ili pridjeva da odrede njihovu
podvrstu i morfoloke kategorije:
Lice
Rod i broj
Vrsta/ podvrsta
Naziv gl.oblika
Page126

knjievnosti
roen
obojen
legoe
mislim
radit u
1. korak
Ponoviti : koliko ima vrsta rijei i kako ih dijelimo?
ta su glagoli? ta su pridjevi?
- ta je konjugacija?
2. korak
proitat emo pjesmu Vjetar, M. taritaa (78.str.) i zapisati je na tabli:
Pirnuo,
Zalahorio,
Stao
Kad se umorio. Onda opet
Kronju zatreperio,
Nekad zajuio,
Katkad sjeverio.
Razgovarajmo: koji glagoli su upotrijebljeni u tekstu? U kojem vremenu?
Uoavamo da je ovim glagolima iskazana radnja koju je neko izvrio, zar ne?
Glagolski pridjevi tvore se od glagola, a ponaaju se slino pravim pridjevima. Oni ne

iskazuju gramatiko znaenje lica i vremena, ali iskazuju gramatiki rod, pa ih to
dovodi u vezu s pridjevima.
To su prosti bezlini glagolski oblici.
On je zalahorio. KO?
Vjetar.

knjievnosti
Page127
Ovaj glagol zalahorio je ustvari GPR i sastavni je dio...kojeg gl. oblika (je zalahorio)?
Perfekta.
Kad bude zalahorio....znai sastvani dio i Futura II, bio bih zalahorio- kondicional,
sam bio zalahorio - pluskvamperfekt, ustvari GPR je sastavni dio sloenih
glagolskih oblika.
Pogledajmo primjer u kojem ovaj oblik ima funkciju pridjeva:
Do sada smo nauili da gl.oblicima prepoznamo i sintaksiku slubu. Uinimo isto s
GPR:
Ostarjeli ovjek zaspa.------------------------------
Atribut kao pravi pridjev
Bilo mi je ao to je moj djed ostario. --------------Predikat aktivnog stanja
3. korak Tvorba GPR ------------GPR se tvori od infinitivne osnove i nastavaka o, la,

lo, li, le, la
4. korak Vjebajmo zajedno

Podijeliti uenicima nastavne listie, dati im 5-6 minuta za rad a onda zajedniki
uraditi na tabli, najbre i najuspjenije nagraditi.
(Nastavni listi u prilogu ove pripreme)
Sinteza:
GPR je iskazana radnja koju je neko izvrio, ne iskazuje gramatiko znaenje lica i
vremena, ali iskazuju gramatiki rod, pa ih to dovodi u vezu s pridjevima,
sastavni je dio sloenih glagolskih oblika.
GPR se tvori od infinitivne osnove i nastavaka o, la, lo, li, le, la. Moe se javiti kao dio
predikata aktivnog stanja, ili upotrijebljen pridjevski javlja se u slubi atributa.
Domaa zadaa: Zadaci za vjebu, 80. strana, Na jezik, Zdravka Zeki,

Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo.
Nastavni listi:
1. Glagole u infinitivu iskazati u GPR

infinitiv
Page128

knjievnosti
GPR
infinitiv
Htjeti
Pogeti
Biti
Nageti
Voljeti
Sanjati
GPR
2. U reenici prepoznaj GPR, odredi im rod i broj, te slubu u reenici:

Rekao je da je umoran i otiao lei.
Pisala je cijeli dan pismo svome djedu.
Poao, pa zastoa, kao da se neeg sjetio.
3. Glagole u zagradama iskai u GPR:
On nikada nije (vidjeti) slona. _______________________________________
Nije lijepo (pjevati)._______________________________________________
On nije (govoriti) njemaki jezik._____________________________________
Page129

knjievnosti

JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost VII razred
Nastavna jedinica: Glagoli- pojam, podjela i znaenje

Nastavna sredstva: tabla, kreda, udbenik, grafoskop i grafofolija
Oblik rada:
Metode rada:
a) frontalni b) grupni c) individualni a) individualizirani

Zadaci:
Obrazovni: umjeti razlikovati glagole po znaenju i razvrstavati ih na glagole radnje,
stanja i zbivanja, nauiti ih pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom
izraavanju.
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, sposobnosti za
samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog miljenja i loginog
zakljuivanja
Tok asa
Uvodni dio do 8':

-
najava ciljeva i ponavljanje postojeeg znanja o glagolima (ta izraavaju,

mogu li se mijenjati, pokuati promijeniti po padeima i sl.)
Centralni dio do 30';
Page130

knjievnosti
-govorit emo o glagolima radei na primjerima- znaenje i podjela
Glagoli po znaenju
RADNJA
STANJE
ZBIVANJE
Koko lei na jajima.

poloaj tijela
Roditelji mladih roda ne spavaju u gnijezdu.
stanje svijesti
Lavovi danju obino miruju u sjenama drvea.
mirovanje
Polarni medvjed ljeti boravi na plutajuim santama leda. boravljenje
Konji lipicanci raaju se crni, a poslije pobijele.
boje
Glagoli zbivanja: svitati, naoblaiti se, kapati, rositi, nicati, rasti...
Glagoli po prijelaznosti radnje (po objektu) : prijelazni/tranzitivni, neprijelazni

/intranzitivni i povratni
Prijelazni-oni koji trae dopunu u vidu objekta: itati (knjigu), sjei (drva)...
Neprijelazni: ne trae dopunu da bi se radnja ostvarila, uglavnom znae stanje u
kojem se subjekt nalazi:oboljeti, zamiriti, rasti, pasti...
Povratni: glagoli kod kojih su subjekt i objekt u istom, tj.subjekt vri radnju koja se
vraa na njega. Imamo 3 vrste povratnih glagola:
a) Pravi povratni radnja koju S vri na sebi
-obuti se, eljati se
b) nepravi povratni - govori stanje u kojem se S naao (se se ne moe zamijeniti sa
sebe)
- uditi se, ljutiti se
c) uzajamno povratni- podrazumijevaju najmanje dva subjekta od kojih je svaki S
istovremeo i O onom drugom,
- tui se, bosti se, voljeti se...
Page131

knjievnosti
Glagoli po vidu - glagoli svrenog i nesvrenog vida, tj. po trajanju radnje

Trkaice tre prema cilju.
Ana prva dotri do cilja.
neprekinuta radnja
poetak radnje
Djeca trkaraju cijeli dan.

isprekidana radnja
ova osobina glafola se naziva- glagolski vid

Glagoli svrenoga vida mogu biti:
Pliva je zaronio u more.
poetak radnje- poetnosvreni
Pliva je izronio iz mora.
zavretak radnje-zavrnosvreni
Pliva je pljusno u more.
brza radnja-trenutnosvreni
Pliva se dosta naronio u moru.
radnja u cijelosti-neodreenosvreni
Glagoli nesvrenog vida:

Trajni- hodati, itati, uiti- neprekidno vrenje radnje
Uestali kuckati, cupkati, poskakivati- ista radnja s prekidima
Vidski parnjaci
prodati prodavati, odijevati se odjenuti se, ocijeniti ocjenjivati
Nakon ovih primjera i zakljuaka uenicima dati nastavne listie da popune.

Najbre i najuspjenije ocijeniti.
Zavrni dio do 7'
Sinteza:
Glagolski vid svojstvo glagola da mogu izricati nesvrenost ili svrenost radnje
Glagoli po vidu nesvreni i svreni
Svreni glagoli
izriu svrene radnje (poetak ili zavretak radnje, kratkotrajnu
radnju ili ispunjenje radnje u cijelosti). Vidski parnjaci

samo po vidu
prilog- nastavni listii
glagoli koji se razlikuju
NASTAVNI LISTI
Page132

knjievnosti
Ime i prezime:
Razred:
1. U pjesmi su podcrtani prijelazni glagoli. Podcrtaj imenice na koje prelazi radnja.

Svaka glava ima kapu kakva joj treba;
glava zelja nosi kapu krojenu od neba,
glava ibice nosi kapu od plamena,
glava luka od zemlje i malo neba.
Stailo u polju moe nositi na elu
stari lonac ili zdjelu.
2. Podcrtaj glagole u tekstu pa odredi jesu li svi podcrtani glagoli svrenoga ili nesvrenog
vida.
Konj se iznenada propne. Istrgnu se iz reevih ruku. Izgubi korak. Splete se o drugo koplje
poloeno na zemlju. Posrnu se i svom teinom pade na koljena.
..................................................
No. Razmiljam. Mrak me tjera na misao. Na udne misli to mile iz tmina. Na tajne, na
vile. elio bih znati sve o njima, o moi im. U emu skrivaju svoju tajnu snagu?
...........................................
Page133

knjievnosti

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________

Nastavna jedinica: Morfoloke kategorije glagola
Tip asa: upoznavanje sa novim gradivom
Na jezik, Zdravka zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, 64.str.
Nastavna sredstva: tabla, kreda, udbenik
Oblik rada:
Metode rada:
Zadaci:

Obrazovni: ponavljanje nauenog o glagolima i proirivanje znanja io gramatikim

kategorijama, morfoloke kategorije glagola:lice, rod,broj, vrijeme, nain,
konjugacija,pomoni glagoli
Uvodni dio do 7'
- najava ciljeva i
- sistematizacija ranije nauenog o glagolima (Glagoli su rijei koji oznaavaju
/imenuju radnju, stanje i zbivanje).
Predznanje o glagolima emo utvrditi kroz pjesmu Ruke
(Na jezik, Zdravka zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, 64.str.):

knjievnosti
Page134
Koliko grad ima ruku

Koje piu, rade, vuku,
Crtaju po trotoaru,
Udaraju u gitaru...
D.Novak
(prepisati pjesmu u cjelini jer emo joj se vraati u toku asa)

Ranije smo nauili da glagoli imaju: leksiko (znaenje radnje, stanja i zbivanja) i
morfoloko(gramatiko) znaenje.
Gramatiko znaenje se odnosi na:
Glagolsko lice: vrilac radnje ili se radnja na njega odnosi. Razlikujemo 1.,2. i 3. lice
1. Lice predstavlja govornika ili skupinu kojoj pripada (ja i mi)
2. Lice oznaava sagovornika ili skupinu kojoj se obraamo (ti i vi)
3. Lice oznaava jednu ili vie osoba kojima se govori, ili o kojima se govori (on,
ona, ono, oni,one,ona)
Lice je nosilac predikativnosti-osnovne sintaksike funkcije. Na osnovu ove
kategorije glagoli se dijele na line i neline.
Promjena glagola-konjugacija, i to se odnosi na promjenu po licima.
Glagolski rod kod glagola je ogranien na glagolske pridjeve (pisao, pisan) i
oznaava je li vrilac radnje enskog, mukog ili srednjeg roda.
Gramatiki broj: veina gl.oblika ima jedninu i mnoinu. Jedino infinitiv i gl.prilozi ga
nemaju.
Glagolsko stanje: aktiv i pasiv. Gl.stanje podrazumijeva odnos izmeu subjekta i
predikata u reenici.

knjievnosti
Page135
Glagolsko vrijeme: se odreuje u zavisnosti od momenta govora pa imamo

sadanje, prolo i budue vrijeme. Odnosno govorimo o tome da se glagolski sadraj
moe ostvariti u sadanjosti, budunost ili je ve ostvaren u prolosti.
Ne smijemo zaboraviti ni gl.nain koji oznaava nain na koji se radnja vri.Veina
glagola/glagolskih oblika se tvori dodavanjem nastavaka na osnovu (infinitivnu i
prezentsku-objasniti kako se dobijaju).
Zavrni dio do 7':

sinteza ponavljanje nauenog na primjerima: odrediti lice, rod,broj, vrijeme i
osnovu glagolima koje smo ranije podvukli u pjesmi Ruke. Uoit emo da su svi
iskazani u 3.l.mn. Te glagole emo iskazati u jednini i drugim licima.
DZ
- odrediti morfoloke kategorije za 10 glagola po vlastitim izboru.
Uraditi zadatke iz udbenika Na jezik, Zdravka zeki, Bosanska rije Sarajevo,
67.str.
Tabla
Gramatike/morfoloke odlike glagola
Glagoli su rijei koji oznaavaju /imenuju radnju, stanje i zbivanje).
Koliko grad ima ruku
Niu zgrade ispod ruku,
Ruke lete,
Koje piu, rade, vuku,/3.l.mn
Naputaju lae luku-
Ruke rade,
Crtaju po trotoaru,
Sve zbog ruku mnogih ruku,
Ruke piu,
Udaraju u gitaru...
Koje piu, rade, vuku.
Ruke grade.
Gramatike osobine glaagola:
lice/osoba ( ko vri radnju)
vrijeme ( kad se radnja vri)
nain ( kako se radnja vri)
D.Novak
Page136

knjievnosti
rod ( je li vrilac radnje, enskog ili srednjeg roda)
broj (je li jednina ili mnoina)

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Bosanski jezik i knjievnost za sedmi (7.) razred
Nastavna jedinica: Prezent
Page137

knjievnosti
Cilj obrade nastavne jedinice: samostalno uoiti prezent u tekstu, razumjeti

njegovo osnovno znaenje, nauiti izricati sadanjost prezentom u usmenome i
pisanom izraavanju, usvojiti prezent pomonih glagola
Zadaci
obrazovni prepoznavanje glagola u prezentu, tvorba prezenta, upotreba glagola
u prezentu u govoru i pisanom tekstu, osnovno i dopunska znaenja prezenta
funkcionalni razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, sposobnosti za
samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog miljenja i loginog
zakljuivanja
odgojni razvijanje svijesti o nunosti uenja bosankoga jezika jer znanje jezika
utjee na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o
vanosti, ljepoti i bogatstvu bosanskoga jezika
Nastavna sredstva: udbenik, grafofolija, grafoskop, nastavni listi, plakat (projektor
i power point prezentacija, prilog ovoj pripremi)
Nastavne metode: dijaloka, metoda itanja, pisanja, usmenog izlaganja,
samostalnog rada
Na jezik 7 razred, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.86
Tok sata
Uvodni dio do 5':
Motivacija: ta trenutno radimo? (navesti uenike da nabrajaju glagole u
sadanjem vremenu)
U centralnom dijelu asa posvetit emo se slijedeem:
uoavanju prezenta u tekstu
izricanju sadanjosti prezentom, prolosti perfektom i budunosti futurom
tvorbi prezenta
uoavanju prezentske osnove i prezentskih nastavaka
razlikovanju infinitivne i prezentske osnove
uoavanju glasovnih promjena
razumijevanju i definiranju prezenta
Page138

knjievnosti
Rad emo zapoeti poslovicama iz udbenika koje su date u vidu aljivog stripa koji
emo zapisati u proznoj formi (usput ponovivi pravila upravnog govora):
Ko zna jednu poslovicu?- pita uitelj.
- Znam ja. Bolje je znati, nego imati- ree djeak
- Odlino. Zna li jo koju?- upita opet uitelj.
- Pametnom je i jedna dosta- uzvrati uenik.
Podvucimo glagole i recimo u kojem gl. vremenu su iskazani.
Podvukli smo glagole: zna, znam, zna, pita...
Nije teko zakljuiti da je rije o trenutnom stanju/radnji.
Slijedee pitanje e se odnositi na glagolski vid podvuenih glagola. Vidimo da su
ovo glagoli
neogranienog trajanja, tj, nesvreni glagoli.
Znaenje prezenta:
Prezent ima osnovno i dopunsko znaenje. Osnovno je ovo koje se odnosi na
sadanjost.
Pogledajmo slijedee primjere:
Slijedee godine idemo u Tunis na more. futurski prezent, radnja koja e se desiti
u budunosti
ili
Sretnem juer prijatelja i odem s njim u etnju.- svreni prezent , historijski
Zapamtite: Svoje vremensko odreenje prezent dobija u tekstu ili govoru.
U drugom dijelu asa bavit emo se tvorbom to nee biti teko jer smo dobijanje
prezentske i infinitivne osnove ve uili. Danas emo nauiti da se prezent tvori
dodavanjem nastavaka na ove osnove i to nastavaka: -am
-im
-em
-jem
(pi (ti)+ jem, nosim, peem, etam...

pis+ jem= pisjem
-
SJ=
piem
JOTOVANJE
obnoviti znaje o glasovnim promjenama i napisati jo neki primjer na prijedlog

uenika

knjievnosti
Page139
Zadatak za samostalni rad: rjeavanje nastavnog listia

Domaa zadaa:
rjeavanje zadataka za vjebanje
Na jezik 7 razred, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.89
Tabla:
Prezent
ta TRENUTNO radimo?
gledam, matam, sjedim, piem, uim, diem...
gledamo, matamo, sjedimo, uimo, diemo...
Prezent sadanje glagolsko vrijeme
U uionici sjedi jedno dijete,
SADANJOST
PREZENT
U uionici je sjedilo jedno dijete..PROLOST

U uionici e sjediti jedno dijete..BUDUNOST
Tvorba prezenta:
gledam
letim idem pijem -am
gleda-ti
pi-ti
-im
-em
-jem
gled -am
pi -jem
infinitivna osnova + nastavak
ili prezentska osnova + nastavak
mirisati miris(ati) + je mirisje mirie - JOTOVANJE

NASTAVNI LISTI
1. Podcrtaj prezente.
PEJZA
U travi se ute cvjetovi
I zuje zlaane pele,
Za sjenatim onim stablima
Krupni se oblaci bijele.
I nebo se plavi visoko
Kud neujno laste plove;
Pod brijegom iz crvenih krovova
Podnevno zvono zove.
A dalje iza tih krovova
Zlatno se polje stere
Valovito, mirno i spokojno
I s huma se k humu vere.

knjievnosti
Page140
Vladimir Vidri
2. Preoblikuj tekst iz prolog vremena u sadanje vrijeme upotrebom

prezenta.
Zuma je odluio krenuti s djeacima tek kad je prije toga provjerio koliki su valovi
bili izvan njegove uvale. Odvezao je brodicu i sam zaveslao prema ulazu u uvalu.
Pogledao je u Valu uzaludno lovei njegov pogled. Samo je vidio dio Valina ela
po kojem su se skupljale kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije bilo vrue. Tventi je
osjetio vlagu na svojim dlanovima i nemir u prstima koji su neto traili, neto su
htjeli.
___________________________________________________________________
Rjeenja nastavnoga listia
1. se ute, zuje, se bijele, se plavi, plove, zove, se stere, se vere
2. Zuma odlui krenuti s djeacima tek kad prije toga provjeri koliki su valovi ispred
njegove uvale. Odvee brodicu i sam zavesla prema ulazu u uvalu. Pogleda u
Valu uzaludno lovei njen pogled. Samo vidi dio Valina ela po kojem se skupljaju
kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije vrue. Tventi osjeti vlagu na svojim dlanovima
i nemir u prstima koji neto trae, neto hoe.
Prezent
Grafofolija
ta TRENUTNO radimo?
gledam, matam, sjedim, piem, uim, diem...
gledamo, matamo, sjedimo, uimo, diemo...
Prezent sadanje glagolsko vrijeme
Tvorba prezenta:
infinitivna osnova + nastavak
-am
gleda-ti
pi-ti
ili prezentska osnova + nastavak

-im
-em -jem
gled -am
pi -jem
mirisati miris(ati) + je mirisje mirie - JOTOVANJE

PREZENT POMONOGA GLAGOLA BITI i HTJETI

knjievnosti
Page141
biti
nesvreni
jesam
htjeti
svreni
sam
nisam
budem
hou
neu
si
nisi
bude
hoe
nee
je
nije
bude
hoe
nee
smo
nismo
budemo
hoemo
emo
neemo
jeste
ste
niste
budete
hoete
ete
neete
jesu
su
nisu
budu
hoe
nee
jesi
jest
jesmo
naglaeni
Nenaglaeni
naglaeni
Nenaglaeni
naglaeni
Nenaglaeni
naglaeni

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna cjelina: Glagolski oblici
Nastavna jedinica: Aorist
Tip nastavnog sata: Obrada novog gradiva
Nastavni oblici: frontalni i individualni
Nastavne metode: govorna (dijaloka i monoloka) metoda, metoda itanja, metoda
rada na tekstu, metoda objanjavanja
Zadaci:

knjievnosti
Page142
Obrazovni: usvajanje aorista, osnovno i dopunsko znaenje, tvorba, pisanje,

prepoznavanje i razumijevanje aorista, uenici poznaju razlike izmeu oblika za
prolo vrijeme.
sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, sticanje sposobnosti apstraktnog
miljenja i loginog zakljuivanja uenik u pomou teksta primjenjuje aoristne
glagolske oblike. razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i
podsticanje kreativnosti i vjetine uenika
Odgojni: motiviranje uenika u uenju glagolskih vremena, razvijanje svijesti o
nunosti uenja bosanskog jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima; razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim
mogunostima bosanskoga jezika, njegovanje govorne kulture,
Nastavna sredstva: grafoskop, grafofolije, tabla, kreda, fotokopije.
Na jezik za 7. razred devetogodinjeg obrazovanja, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.
96.
Tok asa
-
najava ciljeva
motivacija: Pitam uenike da li poznaju naeg bh. knjievnika Ahmeta

Hromadia jer emo as poeti radom na odlomku iz njegove prie o bijelom
slavuju. Kazati nekoliko osnovnih podataka o ovom poznatom piscu.

itanje teksta: Uenicima kaem da emo danas za poetak kolskog asa proitati
dio prie (str.96)
Prema potrebi objasnim nepoznate rijei.
Onda zamolim jednog uenika da tekst glasno proita, a ostalim kaem da paljivo
sluaju i da budu koncentrisani na glagolsko vrijeme.
Kada smo sasluali tekst poinjemo rada dijalokom metodom u slijedeim koracima:
a) Vratimo se oznaenim glagolima: saali, zapjeva, ue, u, umukoe,

prestade.
b) Uenike pitati da li su se ove radnje deavale u prolosti, sadanjosti ili
budunosti.

knjievnosti
Page143
c) Kada je slavuj zapjevao, ta se iznenada desilo? Kako se desilo?

Znaenje:
Radnje su se znai dogodile momentalno, neoekivano u nedavnoj prolosti. Takvo

glagolsko vrijeme se naziva- AORIST
Aorist je prolo svreno vrijeme, u osnovnom znaenju izraava radne koje su
se desile naglo ili naglo zavrile.
Dopunsko znaenje aorista je iskazivanje budunosti (futurski):
Dajte nam vode, skapasmo od ei.
Aorist ima upotrebu i u poslovicama (poslovini ili svevremenski)
Nesta blaga, nesta prijatelja.
Tvorba:
Tvori se od svrenih glagola, od infinitivne osnove s dvije vrste nastavka.
Napisati nastavke za aorist objanjavajui aorist pomonih glagola biti i htjeti
i injenicu da aorist ima dvojake nastavke ovisnosti od toga da li se infinitivna
osnova zavrava na suglasnik ili samoglasnik.
Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jd.
1. ih
Mn. 1. smo
2. -
2. -ste
3. -
3. e/-
Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jd.
1. oh
Mn. 1. osmo
2. e
2. oste
3. e
3. oe/o
Ranije smo govorei o prezentu i drugim glagolskim oblicima uoili da se

prilikom njihove tvorbe vre neke glasovne promjene. Isti je sluaj i sa
aoristom:
1. l.jd ispekoh
2. l.jd. ispe-e
3. l.jd. ispe e
digoh/die...)
ispek + e= ispee
PALATALIZACIJA (stigoh/stie,
Page144

knjievnosti
Nazivamo ga i stilskim. Zbog kratkoe i glasovnih osobina pogodan je za israavanje

ivosti, zvunosti, ritminosti pripovijedanja.

-
sinteza (po biljekama na tabli)
DZ zadaci za vjebu: str.99, Na jezik za 7.razred, Djeija knjiga i Bosanska

rije Sarajevo
Tabla / grafofolija
Page145

knjievnosti
Aorist, skoro prolo vrijeme

-
doivljena radnja izvrena u neposrednoj prolosti.

stilsko prolo vrijeme
Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jd.
1. ih
Mn. 1. smo
2. -
2. -ste
3. -
3. e/-
Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jd.
1. oh
Mn. 1. osmo
2. e
2. oste
3. e
3. oe/o
Aorist pomonih glagola biti i htjeti:
lice jednina mnoina
1. bih
bismo
2. bi
biste
3. bi
bi/bie
lice jednina mnoina
1. htjedoh
htjedosm
o
2. htjede
htjedoste
3. htjede
htjedoe
Primjer konjugacije aorista:Inf. ustati
Jedn: 1.ustadoh
Mno: 1.-ustadosmo
2.ustade
2. -ustadoste
3. ustade
3. ustadoe
Page146

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:_______________________________
Bosanski jezik i knjievnost za sedmi (7.) razred

Nastavna jedinica: Pluskvamperfekt

Cilj obrade nastavne jedinice: usvajanje znanja o pluskvamperfektu
obrazovni: prepoznati pluskvamperfekt kao sloeni glagolski oblik, razumjeti
njegovo osnovno znaenje, prepoznati tvorbu, stilsku vrijednost pluskvamperfekta
funkcionalni: razviti sposobnost zapaanja imenovanja i razlikovanja
pluskvamperfekta i drugih glagolskih oblika, razvijanje sposobnosti zapaanja i
zakljuivanja,
odgojni: razvijati svijest o potrebi stalnoga jezinoga usavravanja kao naina
stjecanje jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, nastavni listii, (grafoskop i grafofolije)
Oblici rada: frontalni i individualni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, tumaenja, rjeavanja zadataka
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.103
Tok asa
1. Motivacija: prepoznavanje glagolskih oblika u nizu (obraeni oblici), otkrivanje
novog oblika, (uei, hou, znao sam, gledah, napisah, bijahu, htjedoh, bio sam
naao, bijah naao)
Page147

knjievnosti
2. itanje predloka iz udbenika i najava nastavne jedinice

3. Analiza predloka
4. Obrada
definiranje pluskvamperfekta i tvorba
5. Sinteza - Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje): rjeavanje
zadataka sa nastavnog listia
Domaa zadaa: rjeavanje zadataka iz udbenika (str.105)
Uvodni dio do 5'
Ponovit emo ranije naueno o prolom glagolskom vremenu i oblicima za
prolo vrijeme (aoristu, perfektu i imperfektu), te glagolskim oblicima glagola biti
(perfekt i imperfekt glagola biti)
Proitat emo predloak iz udbenika koji se nalazi na 103.strani:
Polazio sam na put djedu u selo. Bio sam spremio sve stvari, samo sam ekao da
doe mama da se pozdravimo. Meutim, vrijeme je prolazilo a nje nije bilo. Zato
pourih sam na stanicu. Kad sam doao, putnici ve bijahu uli u voz. Potrah prema
blagajni. Novac sam ve bio spremio i kupih kartu brzo. Popeh se u voz u
posljednjem asu.
ta biste zakljuili na osnovu teksta? Kada se radnja deava?
Obratimo panju na glagolske oblike koji su istaknuti ( bio sam spremio, bijahu
uli, sam bio spremio).
Analizirajmo reenicu u cjelini:
Bio sam spremio sve stvari, samo sam ekao da doe mama da se
pozdravimo.
ini li nam se da su se ovdje vrile dvije radnje, odnosno radnje prije nekih drugih
radnji (bio sam se spremio i sam ekao). Znai:
Pluskvamperfektom se izriu prole radnje koje su se vrile prije drugih prolih radnji o kojima
se govori.

knjievnosti
Page148
To je lini, sloeni glagolski oblik i moe se tvoriti na dva naina:

a) perfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bio sam + spremio)
b) imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bijah spremio)
Jednina
Bijah/ bjeh itao/la
Bijae/ bjee itao/la/lo
Imperfekt + GPR
Mnoina
Bijasmo / bjesmo itali/le
Bijaste / bjeste itali/le/la
Bijahu/ bjehu itali/le/la
Imperfekt + GPR
Jednina
Bio sam itao/ bila sam itala
Bio si itao/ bila si itala (-lo)
Bio je itao/ bila je itala
perfekt + GPR
Mnoina
Bili smo itali/bile smo itale
Bili ste itali/bile ste itale
Bili su itali/ bile su itale
perfekt + GPR
1.l.
2.l.
3.l.
1.l.
2.l.
3.l.
Slijedi podjela nastavnih listia i operativna faza rad u paru

-
ponavljanje reenog i
Domaa zadaa:
str.105, zadaci za vjebu; Na jezik 7.razred, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska
rije Sarajevo

knjievnosti
Page149
Pluskvamperfekt
NASTAVNI LISTI
1. Imenuj dijelove
PLUSKVAMPERFEKT
bijae
razgrnula
PLUSKVAMPERFEKT
bila je
razgrnula
.
.
2. Podcrtaj glagole u pluskvamperfektu u sljedeim reenicama iz romana
Zaueni svatovi.
Marija bjee se uto uputila kui no, doavi na okomite stijene to se diu iz mora u
blizini pijeska, naslonila se bila s bremenom na jedan povisok kamen. Antonio,
sjede na onisku kamenu bjee upro lakte o koljena i onda spustio veliku glavu u
ruke. Je l stari ili mladi? nastavi Marija, poto ga bjee vidjela samo na asak
U to kratko vrijeme bijae mu polo za rukom da je nagovori nekoliko puta. Kako
vidjesmo zadnji razgovor bjee zavrila Antonijeva aka.
___________________________________________________________________
Pluskvamperfekt
Rjeenja zadataka s nastavnog listia
1.
PLUSKVAMPERFEKT
bijae
razgrnula
PLUSKVAMPERFEKT
bila je
glagolski pridjev
imperfekt glagola
radni
razgrnula
glagolski pridjev
perfekt glagola biti
radni
biti
2. bjee uputila, naslonila se bila, bjee upro, bjee vidjela, bio je doao, bjee polo,
bjee zavrila
Grafofolija

knjievnosti
Page150
PLUSKVAMPERFEKT
Pluskvamperfektom se izriu prole radnje koje su se vrile prije
drugih prolih radnji o kojima se govori.
To je lini, sloeni glagolski oblik i moe se tvoriti na dva naina:
a) perfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bio sam + spremio)
b) imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bijah spremio)
Jednina
Mnoina
1.l.
Bijah/ bjeh itao/la
Bijasmo / bjesmo itali/le
2.l.
Bijaste / bjeste itali/le/la
Bijahu/ bjehu itali/le/la
Imperfekt + GPR
Imperfekt + GPR
3.l.
Jednina
Mnoina
1.l.
Bio sam itao/ bila sam itala
Bili smo itali/bile smo itale
2.l.
Bio si itao/ bila si itala (-lo)
Bili ste itali/bile ste itale
Bio je itao/ bila je itala
Bili su itali/ bile su itale
perfekt + GPR
perfekt + GPR
3.l.
Moe: Voz je ve bio krenuo kad sam doao. (perfekt)

Voz bijae krenuo kad sam doao.
(pluskvamperfekt)

knjievnosti
Page151

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna jedinica: FUTUR I

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u imperativu, razumjeti to
je glagolski nain, umjeti imperativom izricati molbu i zapovijed, nauiti ga pravilno
upotrebljavati u usmenome i pisanom izraavanju
Zadaci
obrazovni sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur I, znaenje, tvorba,
pisanje futura I prepoznavanje futura I u tekstu, upotreba futura I u govoru i
pisanom tekstu
funkcionalni razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje
sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, sticanje sposobnosti apstraktnog
miljenja i loginog zakljuivanja razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja,
razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika
odgojni razvijanje svijesti o nunosti uenja bosankog jezika jer znanje jezika
utjee na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima; razvijanje spoznaja o
vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika, njegovanje
govorne kulture,
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik,
samostalnog rada
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Bosanska rije Sarajevo, str. 106.,
Tok asa
1. Motivacija: u motivacijskoj igri uenici e ispisati i glagole u imperativu pa ih tako

uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za itanje metodikog predloka
2. itanje metodikog predloka
3. Analiza metodikog predloka
4. Obrada
5. vjebajmo zajedno
6. sinteza
Page152

knjievnosti
Uvodni dio asa do 7':

najava ciljeva
motivacija uenika: ponavljanje ranije nauenog o glagolima s akcentom na

glagolskim vremenima
ponoviti i prezent pomonog glagola htjeti radi lakeg razumijevanja tvorbe

futura I
Glavni dio sata do 30'

Rad na predloku iz udbenika: proitat emo zajedno predloak/ pjesmu i
razgovarati o oznaenim rijeima (str.106)
Krijesnice
U plavoj zvjezdanoj noi
male e krijesnice sa svjetlom doi
svijetlit e dok mrak ne potee
a kad doe dan
Spuste se na svijee
njeno e lei i spavati.
Cijeli dan.
A kad doe no,
opet izlaze van.
Ueniki rad
(bilo bi dobro osvrnuti se i na prezent, ojeg e uenici sigurno prepoznati u pjesmi i

ponoviti naueno o prezentu, naroito prezent pomonog glagola htjeti-naglaeni i
nenaglaeni oblik).
1. Znaenje futura I
Futur I je glagolski oblik kojim se izraava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se
desiti poslije trenutka govora (u budunosti). Zato futur I nazivamo buduim
vremenom.. .
Naprimjer: e doi, svijetlit e, e lei. Vidimo da izdvojeni glagoli govore radnje koje
e se desiti u plavoj zvjezdanoj no, tj. u budunosti.
2. Tvorba futura I
Tvorbu futura prvog uraditi tako da uenici iz vlastitog predzanja sami zakljue kako
se futur I tvori. Voditi ih pitanjima prethodno zapisavi slijedee stihove na tabli:

knjievnosti
Page153
svijetlit e dok mrak ne potee

male e krijesnice sa svjetlom doi
njeno e lei i spavati
Kako se zovu ovi oblici: svijetliti, lei, doi ? (Infinitiv)
ta je ovo e ? Od ega je skraeno? (nenaglaeni oblik prezenta glagola htjeti)
Znai: Futur I se tvori od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog
glagola htjeti ( u, e,e, emo, ete, e) i infinitiva glagola koji se mijenja.
Glagoli na ti
Glagoli na -i
Ja u svijetliti
Ti e svijetliti
On, ona, ono e svijetliti
Ja
Ti e lei
On, ona, ono
Mi emo svijetliti
Vi ete svijetliti
Oni, one, ona e svijetliti
Mi emo lei
Vi ete lei
Oni,one, ona
3. Pisanje i izgovor futura I
IZ PRAVOPISA ZAPAMTI:
-
Oblik futura I koji e predvia sastavljeno pisanje infinitiva i pomonog glagola po

pravopisu S. Halilovia smatra se nepravilnim, nepoeljnim ( iiu, pojeu)
kao i to da se u oblicima futura kod kojeg se infinitiv nalazi na prvom mjestu pie bez - i na
kraju (Svijetlit u).
IZ PRAVOGOVORA ZAPAMTI:
- iako se t pie na kraju infinitiva pri tvorbi futura, ono se u govoru ne naglaava
Iako igovaramo: /jause/ popeti/ ili /popeuse/
/dijetee/ rasti/
/rae/ dijete/
PIE SE ODVOJENO!
Vjebajmo zajedno:
Uenicima rei da pronau odlomak teksta T.Selikara, na 107.strani udbenika koji
emo zajedniki analizirati tako to emo prepoznati futur I, lice, broj.
Zavrni dio asa do 7'.

Sinteza:
Page154

knjievnosti
Futur I je glagolski oblik kojim se izraava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se
desiti poslije trenutka govora (u budunosti). Zato futur I nazivamo buduim
vremenom.. .
Futur I se tvori od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog glagola
htjeti ( u, e,e, emo, ete, e) i infinitiva glagola koji se mijenja.
Imamo historijski i gnomski (svevremenski) futur koji moe izraavati i prolost ali i
radnju koja se mogla izvrit, vriti u bilo koje vrijeme.
Domaa zadaa
- uraditi ostale zadatke iz udbenika Na jezik, Z. Zeki, Djeija knjiga i
Bosanska rije Sarajevo, str.108
Page155

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:___________________________
Datum:_______________________________
Nastavna jedinica: FUTUR II predbudue vrijeme

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u futuru drugome, nauiti
osnovno znaenje futura drugoga i pravilno ga upotrebljavati u usmenome i
pisanom izraavanju
Zadaci
obrazovni prepoznavanje futura drugoga u tekstu, razlikovanje futura drugoga i
futura prvoga, tvorba, upotreba u govoru i pisanju
funkcionalni razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, sposobnosti za
samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog miljenja i
loginoga zakljuivanja
vanosti, ljepoti i bogatstvu bosanskoga jezika
samostalnog rada
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.109
Tok asa
1. Motivacija- upoznavanje uenika sa znaajem razlikovanja ova dva gl.oblika
2. Uoavanje razlika i rad na primjerima

knjievnosti
Page156
4. Obrada
uoavanje futura prvoga i futura drugoga u metodikom predloku

usporeivanje radnja futura prvoga i futura drugoga
razumijevanje znaenja futura drugoga
razumijevanje uloge futura drugoga u sloenoj reenici
tvorba futura drugoga
Uvodni dio do 8:
-
Najava ciljeva
ponavljanje ranije nauenog o futuru I

Futur I i futur II razlikuju se ne samo po svojoj tvorbi ve i prema znaenju i funkciji u
reenici.
Futur II je sloeni, lini glagolski oblik glagolsko vrijeme koje oznaava
budunost ( kao i futur I), ali iskazuje radnju koja e se (za razliku od futura I) u
budunosti vriti / izvriti ili prije neke druge radnje ili naporedo s njom.
U slijeim primjerima podvui emo futur I i II.
-
im budem doputovao, javit u se.
Odlazim im to prilike budu dozvolile.
Ako jo samo jedanput bude slagao, loe ese provesti.
Jeste li uoili vrijeme vrenja radnje futura II ?

Zakljuite kako se tvori futur II.
TVORBA
budem doputovao.......budem- 1.l. jd. prezent gl.biti + doputovao- GPR (m.r., jd)
budu dozvolile ............budu 3.l. mn. prezenta+ dozvolile -GPR (.r.mn.)
bude slagao...............bude- 2.l. jd. prezenta+ slagao- GPR
1. l.
2. l.
Jednina
Budem doao /la
Bude doao /la
Mnoina
Budemo doli /le
Budete doli /le

knjievnosti
Bude doao/la/lo
Page157
3. l.
Budu doli/le
Naglasit emo da se futur II upotrebljava se jedino u sloenim reenicama.

Slijedei korak e biti da napiemo primjera na tabli u kojima emo futur I potcrtati
jednom crtom, a futur II dvjema crtama te tako pokazati da je rije o sloenim
reenicama a i uporediti ga sa futurom I.
Ako bude bilo lijepo vrijeme, ii emo na izlet. Kad se budemo spremali, krenut emo na
oblinju livadu. I nastavnik e doi im bude obavio neki posao u koli. Kad se svi
budemo skupili, odigrat emo prijateljsku nogometnu utakmicu. Dok mi budemo igrali
nogomet, djevojice e brati cvijee.
Zavrni dio asa:

-
sinteza
Zadatak za samostalan rad (pripremiti na grafofoliju ili nastavne listie)

U pjesmi Grigora Viteza pronai futur I i futur II i razvrstaj ih u tabelu.
Al slijedei put
Snijeg e biti ut
A iza njega e pasti
Snijeak ljubiasti
Pa zelenkasti
Pa crvenkasti
I tako e se mijenjati boja
Kako bude htjela
Kraljevska volja moja.
Page158

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:__________________________________
Nastavna jedinica: Imperativ

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u imperativu, razumjeti to
je glagolski nain, umjeti imperativom izricati molbu i zapovijed, nauiti ga pravilno
upotrebljavati u usmenome i pisanom izraavanju
Zadaci
obrazovni prepoznavanje imperativa u tekstu, upotreba imperativa u govoru i
pisanom tekstu pri izricanju molbe, zapovjedi, upozorenja, zabrane i poticaja,
razumijevanje glagolskog naina,
vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, grafoskop, nastavni listi, plakat
samostalnog rada
Tok asa

knjievnosti
Page159
1. Motivacija: u motivacijskoj igri uenici e ispisati i glagole u imperativu pa ih tako

uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za itanje metodikog predloka
2. itanje metodikog predloka
4. Obrada:
uoavanje imperativa u metodikom predloku
uoavanje nepromjenjivosti imperativa uz glagole u prezentu, perfektu i futuru
razumijevanje glagolskog naina
izricanje zapovijedi
izricanje molbe
izricanje upozorenja
izricanje poticaja
izricanje savjeta
izricanje zabrane
uoavanje imperativnih nastavaka
pisanje imperativa
uoavanje glasovnih promjena
5. Sinteza
Zadatak za samostalni rad: rjeavanje nastavnog listia
Uvodni dio asa:
1. korak
Psiholoka priprema.Najaviti cilj i zadatke asa, te ponoviti ono to smo ranije rekli o
glagolskim nainima i onome po emu se oni razlikuju od glagolskih vremena.
Centralni dio asa:
Podijeliti uenicima tekst pjesme Opomen A. B.imia i traiti da prepoznaju
glagole u kojima se izrie molba, elja, zapovijest
OPOMENA
ovjee, pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda.
Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za im ne ali
kad se bude zadnjim pogledima
zajedno emo usmeno prepoznati traene glagole

knjievnosti
Page160
rastajao od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prei sav u zvijezde!
Korak 2.
Napisat emo reenice na tabli i obraditi ih:
Kaem: Ne laj, ne rei, lezi!
SADANJOST
Kazao sam: Ne laj, ne rei, lezi!
PROLOST
isti za sva
vremena/
Kazat u: Ne laj, ne rei, lezi!
BUDUNOST
nema oznaku
vremnea
Imperativom se ne iskazuje vrijeme nego: zapovijed, molba, poticaj,savjet,
upozorenje, zabrana.
Ne laj, zavei, skoi, donesi!
ZAPOVIJED
Molim te, daj mi griz. Gladan sam.
MOLBA
Pozor! Ne ulazi u kavez ivotinjama!
UPOZORENJE
Ne grizi jezik! eni, aptom me moli!
SAVJET
Budi hrabar i preplivaj rijeku!
POTICAJ
Ne pljuj na pod! Ne tuci ljude!
ZABRANA
Tvorba imperativa:
1.
2. laj
daj
moli
3.
1. lajmo
molimo
2. lajte
Npr. PITI
molite
jd.
1. 2. pij
3. neka pije
budi
dajmo
budimo
dajte
budite
mn.
1. pijmo
2. pijte
3. neka piju
Zavrni dio asa:

Sinteza:
Imperativ: zapovjedni glagolski nain

knjievnosti
Page161
Imperativni nastavci: , -mo, -te; -i, -imo, -ite; -j, -jmo, -jte
Zadaa: nastavni listi (u prilogu ove pripreme)
1. Slijedee reenice napii pravilno.
Napi se vode, pa idi spavati.

Pimo vodu, to je najzdravije pie.
Nali mi au soka.
2. Infinitive u zagradama preoblikuj u imperative.
Sestro, ....................................... (dati) mi trideset kuna. Idem u kino, a svoje sam novce
potroio. Evo, ................................... (uzeti) moje sliice dok ti ne vratim lovu. Ne
.................................... (muiti) me vie, ne ......................................... (gnjaviti) me,
......................................... (uiniti) mi uslugu i bit u ti zahvalan. Hajde, .............................................

(poi) zajedno u tvoju sobu, ......................................... (izvaditi) lovu, moram ii. Ne, ne
......................................... (ucjenjivati) me. Platit u ti s kamatama. Evo pedeset kuna ti vratim u
nedjelju. Molim te, ................................ (posuditi) mi! Kakva arobna rije? Ma ta kae? Trebao
sam samo rei molim i posudila bi mi odmah?
Page162

knjievnosti
PRIPREMA ZA AS BOSANKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI

JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Nastavno podruje: jezik,morfologija
Nastavna jedinica: Tvorba rijei

Cilj obrade nastavne jedinice: razumjeti postupke nastajanja rijei proivanjem
znaenja, promjenom oblika, promjenom vrste i posuivanjem, umjeti samostalno
stvarati nove rijei proirivanjem znaenja i promjenom oblika.
Zadaci
obrazovni razumijevanje naina nastajanja rijei proivanjem znaenja,
promjenom oblika, promjenom vrste i posuivanjem, samostalno stvaranje novih
rijei proirivanjem znaenja i promjenom oblika
sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnoga
miljenja i logikoga zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o jeziku kao ivoj promjenjivoj pojavi ijem mijenjanju
moe doprinijeti svaki govornik; razvijanje svijesti o nunosti uenja bosanskoga
jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima,
razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Nastavna sredstva: udbenik, prozirnica, raunar, projektor, nastavni listi, plakat
Oblici rada: frontalni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode
samostalnoga rada i rada u parovima, GROZD
Page163

knjievnosti
Tok nastavnoga sata
1. Motivacija Budui da ljudi uglavnom znaju kako su nastala njihova imena jer to
govori i poneto o povijestiporodice, uenici e lahko uoiti nain nastanka
prezimena i povezati ga s drugim srodnim rijeima.
2. Porodica rijei- pojam i graenje jedne porodice
3. Analiza nastalih rijei
5. Sinteza
Zadaci za samostalni rad
rjeavanje nastavnoga listia
Uvodni dio asa:

-psiholoka priprema, razgovor o naim imenima i prezimenima, imenu grada
(Tuzla-tuz-so)
- najava ciljeva
-
proces nastajanja rijei
Ibrahimbegovi
Salihovi
Hasanaginica
Ibrahim+beg+ovi
Salih+ovi
Hasan+ aga+in+ica
Centralni dio asa:

-
prvi zadatak je da ponovimo/nauimo da rijei mogu biti proste i izvedene
proste rijei su one koje su nastale u dalekoj prolosti, nazivamo ih osnovnim

(ruka, nos, glava, konj, sat...)
izvedene : izvedenice koje su nastale dodavanjem nastavaka na osnovnu rije

(nos+ni, konj+ski, glav+onja...); sloenice koje su nastale spajanjem dvije ili
vie ve postojeih rijei (suncokret, kiobran, mravojed). Objasniti uenicima i
razliku izmeu sloenica i polusloenica.
Na tabli emo napisati rijei tipa:

tastatura tipkovnica, kompjutor raunalo, net mrea, printer pisa, skener
pretranik, traga, pretraiva, e-mail elektronika pota, link veza, sejvati
spremiti, laptop prijesno raunalo, hardver sklopovlje, monitor, display- zaslon
ije su ovo rijei i koliko su stare?
To su uglavnom rijei novijeg datuma, mlae, nove nastale razvojem tehnike pa
ih nazivamo NEOLOGIZMIMA.

knjievnosti
Page164
U centralnom dijelu asa emo planirati da nauimo i pojam PORODICA

JEZIKA, odnosno da nauimo da je to grupa rijei nastala iz istog korijena.
Ovaj metod e nas vratiti i na podjelu rijei na izvedenice i njihov nastanak.
Zajedniki emo odabrati jednu rije a onda pokuati napisati to vei broj
rijei koje su nastale iz te rijei. Organizirati razredno takmienje dati
uenicima 5', pa dozvoliti onome ko ima najvie nastalih rijei da izlae.
Npr. ruka, glas, zid i sl...
Zid- zidar, zazidati, dozidati, prezidati podzidati, zidni, ozidan, zidovi...
Napisanim rijeima posvetiti posebnu panju pa uoiti slijedee:
razloga i uvjete za nastanak novih rijei
postupak nastajanja rijei proirivanjem ili promjenom znaenja
postupak nastajanja rijei promjenom vrste (zid-imenica, zidni-pridjev)
postupak nastajanja rijei promjenom oblika
znaenjske uloge nastavka u obliku novonastale rijei (zid-ar, zid-a). Prepoznati
i tvorbene elemente- korijen, sufiks, prefiks...
postupak nastajanja rijei skraivanjem
razlikovanje postupaka nastajanja rijei- izvoenje, slaganje
Zavrni dio asa..............................................................................

Ostalo nam je definiranje tvorbe rijei, vrsta rijei po tvorbi te da najavimo naredni
as kada emo se baviti tvorbom izvoenja- prefiksalnom, sufiksalnom, prefiksalnosufiksalnom tvorbom, slaganjem,
Domaa zadaa
nastavni listi
pisanje humoristinoga sastavka na temu Kako smo se alili u kome e uenici
svjesno izmiljati nove rijei radi humora.

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA ( u prilogu)
1. sluatelj, plesa, igra, nosa (nositelj), lovac, mislilac, promatra, spava, sluga,
uvar, graditelj, zidar, ronilac (ronitelj), kuhar, sudac, goni (gonitelj).
2. branitelj ratnik, osoba koja je branila domovinu u ratu
brani obrambeni igra

knjievnosti
Page165
ribar osoba kojoj je ribolov zanimanje, koja ivi od toga posla

ribi osoba koji povremeno lovi ribu iz razonode
knjiar trgovac knjigama, osoba koja prodaje knjige
knjiniar osoba koja posuuje knjige i radi u knjinici
bijelac pripadnik bijele ljudske rase, ovjek bijele koe
bjelilac osoba koja bijelom bojom boji neto
NASTAVNI LISTI
NASTAJANJE RIJEI
1. Zadane glagole dodavanjem nastavka preoblikujte u imenice koje e znaiti
muku osobu koja obavlja tu radnju, primjerice pisati- pisac.
sluati ___________________________, plesati ________________________
igrati ____________________________, nositi _________________________
loviti ____________________________, misliti ________________________
promatrati _______________________, spavati _______________________
sluiti ___________________________, uvati _______________________
graditi __________________________, zidati _________________________
roniti __________________________, kuhati __________________________
suditi ___________________________, goniti __________________________
2. Objasni razliku u znaenju navedenih imenica te napii rije koje su nastale.
branitelj: ______________________________________________________
brani:
______________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
ribar: ______________________________________________________
ribi ______________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
knjiar: ______________________________________________________
knjiniar: _________________________________________________________
polazna rije: ____________________________

knjievnosti
Page166
bijelac: ______________________________________________________
bjelilac: ___________________________________________________________
polazna rije: ____________________________

knjievnosti
Page167

JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Nastavna jedinica: Glagolska vremena- glagolski oblici: prosti i sloeni,
sistematizacija
Nastavna sredstva: tabla, kreda, udbenik
Oblik rada:
Metode rada:

ponavljanja, zakljuivanja, diskusije, analize
Zadaci:
Obrazovni: glagolska vremena, glagolski naini, podjela na proste i sloene, line i
neline, znaenje i tvorba glagolskih oblika
sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti
i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Tok asa
Uvodni dio d0 5 :
-
najava ciljeva i sistematizacija ranije nauenog o glagolima i morfolokim

kategorijama

as moemo voditi lopticom. Nastavnik baca loptu uenicima i ono kojem baci
odgovara na pitanja a ostali uenici smilaju primjer za svaki gl.oblik.

knjievnosti
Page168
Poet emo s infinitivom- neodreenim glagolskim oblikom a onda gl.oblike podijeliti

na proste i sloene te ih pojedinano obraditi s akcentom na morfoloke kategorije i
tvorbu.
Prosti: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, gl.pridjevi, gl.prilozi-tvore se
dodavanjem nastavaka na osnovu
Sloeni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional-tvore se uz pomone
glagole
Veina glagola se tvori dodavanjem nastavaka na osnovu (infinitivnu i prezentskuobjasniti kako se dobijaju). Za tvorbu su nam itekao potrbni pomoni glagoli (biti i
htjeti i ( jesam) )
Prezent: sadanje vrijeme, radnja, stanje ili zbivanje koje se deava u momentu
govora; tvori se od prezentske osnove i nastavaka im,-em, -am. Rzlikujemo:
historijski, futurksi, gnomski...Pjevam, uim
Aorist: prolo skoro svreno vrijeme, doivljena radnja. Tvori se od svrenih glagola i
to infinitivne osnove i dvojakih nastavaka h, -oh (osnova na samoglasnik h, i na
suglasnik-oh), pjevah, uih...
Imperfekt: prolo nesvreno vrijeme, doivljena radnja koja je dugo trajala u
prolosti; tvori se od nesvrenih glagola, od IO oli PO i trojakih nastavaka: ah, jah,
ijah. itah, brinjah (od brinuti), tecijah (od tei),
Imperativ- zapovjedni nain; izraava zapovijest, elju, molbu, ne oznaava vrijeme,
PO+ j, jmo, jte, mo,te, i, imo ite.Nema oblike za 1.l.jd, a za 3.l.jd.i mn. Koristimo oblik
neka+prezent (neka doe).
GPR- nema lice, vrijeme, ima samo rod, iskazuje aktivno stanje, vri slubu
predikatai koristi se za tvorbu sl.gl.oblika. IO+ o,la,lo,li,le,la
GPT- nema lice, vrijeme, ima samo rod, iskazuje pasivno stanje, vri slubu
predikata pasivnog stanja i koristi se za tvorbu sl.gl.oblika, IO ili PO+ -n,-en, -jen,ven,- t; ponaa se kao pridjev
GPP- radnju koja se vri istovremeno kad i neka druga radnja bez obzira na vrijeme
(urei, trei, na 3.lice mnoine prezenta+ i (tresu+i, pjevaju+i).
GPP- radnja izvrena prije ili uporedo s radnjom iksazanom linim gl.oblikom.
Vidjevi prijatelja silno se obradovao. IO+ vi, v (poev, poevi) ili avi, -av (poav,
poavi).
Sloeni gl.oblici:
Page169

knjievnosti
Perfekt - pravo prolo vrijeme, imaju ga svi glagoli bez obzira na vid, tvori se od
enklitikog oblika prezenta pom.gl. biti i i GPR (sam radio...) Imamo i tzv.krnji perfekt.
Jedan car imao tri sina.
Pluskvamperfekt-davno prolo vrijeme, radnja koja se izvrila prije neke druge
radnje. Imperfekt ili perfekt gl.biti i GPR. Bijah ti pisao da sam odradio dogovoreno.
Futur I- radnje koje e se desiti u budunosti , enklitiki oblik prezenta htjeti i infinitiv,
3 varijante: u doi...
Futur II: predbudue vrijeme-radnja koja e se desiti u budunosti prije neke druge
radnje ili naporedo s njom : Ako bude mogao vratit e mi dug. Svreni prezent
gl.biti+ GPR.
Potencijal- pogodbeni ili mogui nain, iskazuje pogodbu, elju , mogunost da se
neka radnja vri: Aorist glagola biti i GPR. (bih itao)-pot.I a pot.II pot.I+ GPR (bio bih
itao)
Optativ: -elja govornika u trenutku govora, ivio govornik! iv bio!- GPR
Pasiv: radnju koju subjekt trpi. Imaju ga samo prijelazni glagoli.
Zavrni dio do 7' :
sinteza ponavljanje nauenog na primjerima: odrediti lice, rod,broj, vrijeme i
OBLIK glagolima koje uenici sami predloe.
Domaa zadaa: Za svaki gl.oblik napisati po jednu reenicu
Page170

knjievnosti

Datum___________________
JU O_____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________________
NASTAVNA JEDINICA: Utvrivanje glagolskih oblika
PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE 5'

MOTIVACIJA:
Provjera znanja utvrivanje glagolskih oblika, prepoznavanje u gl.oblika reenici,
pisanje, tvorba
Rrazvijanje smisla za timski rad, regularnost i pravinost u radu.
CILJEVI:
-
Utvrivanje glagolskih oblika - infinitiv, prezent, perfekt, aorist, imperfekt,

pluskvamperfekt
razvijanje takmiarskog duha
upoznavanje novih tehnika rada
PREDUSLOVI:
sistem glagolskih oblika

gl.oblike i kategorije,
infinitiv i prezent(infinitivnu i prezentsku osnovu)
grupni rad,
tehnike: grozd, izlazne kartice, tabela za praenje i ocjenjivanje...
OCJENJIVANJE:
Od uenika se trai aktivno uee u grupnom radu, nove i orginalne ideje te pravilna
upotreba glagolskih oblika
RESURSI:

knjievnosti
Page171
Pripremiti dovoljan broj papira A4, jedan hamer papir, tabele za predvianje i
ocjenjivanje (koliko grupa toliko kopiranih tabela), kockice za igru (jamb ili Ne ljuti se
ovjee), podsjetnici (samoljepljivi papirii u bojama) za tehniku izlaznih kartica
VRIJEME:
E- 10' tehnika-grozd
R-30 '- tabela za praenje i ocjenjivanje
R- 5' -izlazne kartice
GRUPISANJE:
-bez grupisanja-frontalni rad

EVOKACIJA
U ovom dijelu asa tehnikom Grozd emo se prisjetiti ta sve znamo o glagolima i
gl.oblicima. Uenici e nabrajati i za/pisati na tabli i u sveskam kako bismo dobili to
bogatiji grozd sa to vie pojmova. Ovaj grozd e biti dostupan cijeli as zalijepljen
na tabli)
Ovom dijelu asa posvetiti maksimalno 10 '. Cilj je da se uenici prisjete
pravila i da ovakvom oputenom atmosferom pobijede tremu, nesigurnost koja
je uvijek prisutna na asovima provjere znanja.
Npr.
ZNAM
GLAGOLI
PO ZNAENJU
PO TRAJANJU
STANJA
PO PRIJELAZNOSTI
SVRENI
RADNJE
ZBIVANJA
NESVRENI
CRTAM
PRIJELAZNI
NEPRIJELAZNI
POVRATNI
STARIM
RAZUMIJEVANJE NAINA 30'
Page172

knjievnosti
Objasnit u im jo jednom tehniku rada:

Svi uenici u grupi, jedan za drugim bacaju kocku i kreu od starta ka cilju.
Kada odbroje onoliko polja koliko je taaka pokazala njihova kocka odgovaraju na
zadatak koji se nalazi na tom polju. Na svakom polju se nalazi po jedan glagolski
oblik, kategorija glagola ili neka druga odlika glagola
Uenik ima zadatak da napie reenicu upotrijebivi gl.oblik koji se nalazi
upolju, definie gl.oblik i njegovu tvorbu, npr. kae i koje sve kategorije ima, glasovne
promjene koje se vre tvorbom tog gl.oblika). Ako uenik ne kae sve, ostali uenici
mogu dopuniti ili po potrebi ispraviti.
Uenici e primjetiti da se osim polja sa zadacima nalaze i polja s oznakom
SLOBODNO .Kad UENIK BACANJEM KOCKE PADA NA OVO POLJE IMA
PRAVO BIRATI ZADATAK IZ TABELE.Slijedei krug uenici nastavljaju od polja gdje
su stali.
Ako se desi da dva puta gostuju u istom polju ponovo bacaju kockicu.
Uenici u ovih predvienih 30' moraju odigrati onoliko puta dok svi glagolski
oblici ne budu ponovljeni kao i sve ono to smo nauili o glagolima, podjeli,
kategorijama.
S obzirom da je svim uenicima polazna taka ista moe se desiti da dobiju
iste zadatke. Zbog toga dok rade u zadacima zabranjen im je razgovor.
Obilaskom grupa nadgledati i osigurati regularnost mada iz ranijih iskustava
zbog svjesnosti da e uenici biti ocjenjeni, koncentrisani su na svoj rad i ogranieno
vrijeme pa i ne razgovaraju u okviru grupe).
REFLEKSIJA 5'
Tehnika Izlaznih kartica
Svim uenicima podijeliti samoljepljive kartice, zamoliti ih da napiu svoj
komentar o tome kako im se dopao ovaj nain rada. Dati priliku uenicima da piu
anonimno kako bi povratna informacija bila to vjerodostojnija.
U ZAVRNOM DIJELU ASA NAGRADITI NAJAKTIVNIJE UENIKE I NAJAVITI
SLIJEDEI AS
Page173

knjievnosti
Tabelu nacrtati na A3 formatu i obojiti

Infinitiv
inf.osnova
Prezent i
pr.osnova
Aorist
Glagoli po
znaenju
Lini
gl.oblici
(Nabroj i objasni)
Prosti
gl.oblici
CILJ
(Nabroj i objasni)
SLOBODNO
Sloeni
Imperfekt
Pluskvamper.
Prijelaznost
SLOBODNO
gl.oblici
glagola
Infinitiv
perfekat
Znaenje
SLOBODNO
Bezlini
Prijelaznost Pluskvam-
glagola
gl.oblici
perfekt
Glagoli po
trajanju
radnje
Prezent
Imperfekat
Aorist
START
<<<<<<
pr.osnova
Tabelu moemo popuniti i primjerima, reenicama pa traiti od uenika da

prepoznaju u kojem glagolskom obliku je iskazan glagolu pa onda odgovarati na

knjievnosti
Page174
pitanja koja se odnose na definiciju, tvorbu, glasovne promjene ili gramatike

kategorije koje ima taj glagol.

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna jedinica: Glasovne promjene, sistematizacija

Tip asa: utvrivanje i ponavljanje
Ciljevi asa:
ponavljanje i utvrivanje nauenog o gl.promjenama, izuzeci glasovnih
promjena,razvijanje takmiarskog duha, tazvijanje govorne kulture, razvijanje
komunikativnih i perceptivnih sposobnosti
Nastavni metod: dijaloki i prezentacije
Nastavna sredstva: udbenik, projektor, power-poin prezentacija, nastavni
listi(pjesma)
Z. Zeki, Na jezik za 8.razred, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo
Tok asa
Uvodni dio do 8':
-
najava ciljeva
psiholoka priprema je ustvari i domaa zadaa. Uenicima prethodno zadat
zadatak da ponove naueno o glasovnim promjenama.
Centralni dio do 30':

Ponavljanje i sistematizcija znanja o glasovnim promjenama dijalokom metodom uz
power point prezentaciju koja prati ovu pripremu.

knjievnosti
Page175
1. pitanje. Nabrojte sve glasovne promjene?

2. pitanje (tipa ta je nepostojano a? ili Objasnite prelazak l u o.Navedi primjer i
izuzetke!)
Nepostojano a
Nepostojano a je takvo A koje se u nekim oblicima iste rijei javlja, a u nekim ga nema.
Npr. pas-psa, pasa . Vri se u G jd. m.r.Nema izuzetaka.
kod imenica m.r. u N jd. i u G mn. (lovac-lovca-lovaca)

kod imenica . i s.r. u G mn. (taka- taaka, veslo-vesala)
kod pridjeva u m.r.
kod nekih prijedloga ( sa mnom, s tobom, uz prozor, uza zid), onda kada je time
omoguen laki izgovor
Prelazak l u o
Ova glasovna promjena vrila se u historiji jezika, kada je vaio tzv. zakon otvorenog
sloga. Svako l koje bi se nalo na kraju rijei ili sloga prelazilo je u o. Npr. radil- radio, bil-bio...
Ova glasovna promjena se vri :
u oblicima GPR radio-radila, nosio-nosila
u mukom rodu nekih pridjeva- cio, kod imenica koje oznaavaju mjesto vrenja radnje:
uionica,
IZUZETAK: kod imenica izvedenih sufiksom lac, koje oznaavaju vrioca radnje. L je
obavezno u nominativu jd. i G mn. (italaca). Kod rijei stranog porijekla- generaL
Jednaenje po zvunosti
kada se jaedan do drugog nau dva suglasnika nejednaka po zvunosti vri se
glasovna promjena tako to se mijenja prvi suglasnik prelazei u svog parnjaka po
zvunosti.
roB+stvo= roPstvo, toP+dija= TOBdija
beZ+ kraj= beSkraj.
IZUZETAK:
- kada se glas D nae ispred s i (gradski, odteta...) i u rijeima stranog porijekla
VainGTon...
Jednaenje po mjestu tvorbe je gl.promjena koja se vri
a) kada se glasovi s i z nau ispred prednjonepanih, prelaze u i
PaZ+ljiv= paljiv, nos(iti)+nja= nonja
S+epati= epati
b) kada se n nae ispred b i p prelazi u m (staN+beni= staMbeni)
IZUZETAK:
Glas z se ne jednai ispred lj i nj (izljubiti) glas N se ne jednai na granici sloenica
jedaNput, straNputica)
Page176

knjievnosti
I palatalizacija
je glasovna promjena koja se vri kada se glasovi k,g,h nau ispred i, e i nepostojanog
a, prelaze u ,,.
muK(a)+ i= muiti
druG*e= drue
straH+an= staan
Sibilirizacija/ II palatalizacija se vri kada se glasovi k,g,h nau ispred i u nastavku za

oblik i prelaze u c,z,s.
oraH+i= oraSi
junaK+i= junaCi
nog+i=noZi
Izuzeci:
Lina imena (MeliHi, ZaGi...)
kod hipokoristika: seki, sekin,bakin...
kod rijei sa suglasnikom grupom ck, k, tk, zg...(voki, tetkin...)
Neke rijei se mogu izgovarati dvojako: Liki, Lici, majki-majci,
Jvanje
vanje je stapanje j sa nenepanim suglasnikom: dj= (mlai), tj= (prue), zj= (bri), s
(vii); n nj (granje); l+ lj (ljepi); lj (grmlje) ; vj=vlj (zdravlje); p plj (tuplji); b
blj (grublji)
Gubljenje suglasnika
se vri najee poslije drugih glasovnih promjena i to:
-ako se jedan do drugog nau dva ista suglasnika (beznaajan)
- pri uproavanju suglasnikih skupina tekih za izgovor bolestan-bolesna, zadatak-zadaci)
Izuzeci: superlativi (najjasniji), rijei stranog porijekla (pijanistkinja)
Zavrni dio do 8':

Vratimo se jo jednom na pjesmu s poetka asa. Koje su se gl.promjene desile na
podcrtanim rijeima?
- ocijeniti najaktivnije uenike
Page177

knjievnosti

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik, ortografija
NASTAVNA JEDINICA : Sloena reenica, povezivanje prostih u

sloenu i njihov meusobni donos
TIP ASA : obrada, upoznavanje s novim gradivom
Nastavni oblici: individualni, frontalni
Nastavne metode: problemska, dijaloka
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Reenica: prosta, proirena, sloena, sredstva veze meu prostim
reenicama unutar sloene, vrste spajanja prostih reenica u sloenu, veznike i
neveznike reenice. Pravila pisanja zareza u sloenoj reenici.
Funkcionalni: Na osnovu zadataka na nastavnim listiima osposobljavati uenike za
samostalan rad, ali i uvjebavati i ponavljati usvojena znanja.
Nastavna pomagala i literatura:
Na jezik za 8.razred devetogodinjeg obrazovanja, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska
rije Sarajevo,
Tok asa
Uvodni dio do 7'

-
najava ciljeva

knjievnosti
ponoviti naueno o pojmu reenice, podjeli reenica po sloenosti (proste,
proirene i sloene), predikativnost kao uslov za reenicu te, gramatiko
ustrojstvo reenice:
Page178
Predikativnost je jedinstvo lica, vremena i naina.

Od ranije znamo da su samostalni reenini lanovi, subjekat, predikat, objekat i
priloke odredbe, a da su nesamostalni reenini lanovi atribut i apozicija.
Napisat emo reenicu prema shemi: PO+P+A+S:
Uz nju se prislonio uti jaganjac.
Ili
PO+P+ S :
proirena reenica
Iznad njih izduio se kukurijek.
Glavni dio do 35'

Zajedno emo raditi na odlomku iz djela ukrije Pande koji se nalazi na 71. strani u
udbeniku ( Na jezik, Zeki). Prvo u im dati par minuta vremena da podvuku sve
predikate.
Prije nego to se pozabavimo tim reenicama vratimo se onim proirenim iz uvodnog
dijela. Ako ih spojimo, dobit emo:
Uz nju se prislonio uti jaganjac a iznad njih izduio se kukurijek.
Koliko predikata ima ova reenica? Od koliko reenica je sloena? Mogu li te
reenice da se zapiu neovisne jedna od druge?
Kada smo odgovorili na ova pitanja rei u im da posebnu panju obrate na
slijedeu reenicu i analiziraju je po istom principu:
uka no svoju nejasnu pjesmu, a djeak pokuava isplesti se iz mree toplog
osjeanja kakvo ga dosad nikada nije ispunilo.
Punim pluima die vasiona i s njom se nadimaju.
Zakljuimo:
- prema broju predikata odreujemo koliko ima prostih reenica u jedoj
sloenoj. Ove proste reenice nazivamo sureenicama ili klauzama.
- ako sloena reenica ima dvije sureenice ili klauze nazivamo je jednostruko
sloenom, a ako ima tri i vie viestrukosloenom reenicom.

knjievnosti
Page179
Uvjerimo se: Drijen procvjetao, a pele su se ve nale u njegovim utim cvjetovima.
- Onda emo pokuati ove reenice odvojiti takom da svaka od njih bude zasebna.
Vidjet emo da to nije uvijek mogue.
Uoit emo da neke reenice ne mogu stajati samostalno nego zavise od druge ili
drugih sureenica u datoj sloenoj. Takve reenice nazivamo zavisnim.
Naravno, imamo i potpuno samostalne sastavnice - njih nazivamo nezavisnim.
Vano je istai da su u nezavisnsloenim reenicama SVE njene sastavnice
nezavisne.
Uvjerimo se na primjeru datom u udbeniku:
Drijen procvjetao, a pele su se ve nale u njegovim utim cvjetovima.
ili
Drijen procvjetao. Pele su se ve nale u njegovim utim cvjetovima.
Vidimo da obje reenice mogu stajati samostalno, to nije sluaj sa slijedeim
reenicama:
Kad su stigli na livade, raspustili su red.
Prva reenica je zavisna i ne moe sama iskazati potuni smisao, njen smisao zavisi
od glavne klauze u ovom sluaju druge reenice (raspustili su red).
Zajedno emo napisati nekoliko sloenih reenica.Zatim emo posmatrati koliko
imaju sastavnica i u kakvom su odnosu.
Ono to je jo jako vano jeste na koji nain su te reenice povezane. Neke su
povezane veznicima( veznike-sidentske) ili nemaju veznika nego su povezane
zarezima(neveznike ili asidentske).
Zavisne reenice su uglavnom veznike i povezuju se zavisnim veznicima (da ,
ako, jer...), prilozima (gdje, kuda, kako...), odnosnim zamjenicama (ko, ta
koji...), te veznikim skupovima (budui da, zato to...)
I jo moramo uoiti da reenice mogu nastati na tri naina:
-Sloene reenice mogu nastati nizanjem, sklapanjem ili uvrtavanjem.

knjievnosti
Page180
Zavrni dio asa 5'
Ponovit emo usvojeno znanje i domai: Vjebe 74.strana, Na jezik, Z. Zeki,

Bosanska rije Sarajevo.

za 8. razred devetogodiljeg obrazovanja
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik, ortografija
NASTAVNA JEDINICA : Zarez u sloenoj reenici (umetnute

reenice, inverzija)
TIP ASA : obrada i vjeba
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Ponoviti usvojena znanja o sloenim reenicama. Pravila pisanja zareza
u sloenoj reenici, Inverzija i umetnuta reenica.
Funkcionalni: Na osnovu zadataka na nastavnim listiima osposobljavati uenike za
samostalan rad, ali i uvjebavati i ponavljati usvojena znanja.
Nastavna sredstva: nastavni listii za individuani rad
Na jezik 8, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.153.
Tok asa
1. korak Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve, zadatke asa, te nain rada.
Page181

knjievnosti
2. korak Ponoviti usvojeno gradivo o reenicama ( reenini lanovi, reenica

prosta, proirena, sloena; nezavisnosloene, zavisnosloene; vrste
nezavisnosloenih i zavisnosloenih
3. korak Podijeliti uenicima nastavne listie na kojima su zadaci na kojima e
primijeniti usvojeno znanje o sloenim reenicama.
Uvodni dio do 7
-
najava ciljeva
psiholoka priprema ...ponavljanje ranije nauenog o zarezu, gdje se

stavlja( iza rijei obraanja Elma, kupi mi sok., iza rijei pri nabrajanju, pri
pisanju sloenih reenica, apoiciju odvajamo zarezom...)
Primjeru za uvodni dio asa:

Doi Majo, da ti napiem zadau.
Svi su skoili u vodu, samo je on ostao.
Da nije suneve svjetlosti, ne bi bilo ivota na naoj planeti.
Ponovimo i pojam inverzije:

Inverzija je kada se zavisna klauza nae na prvom mjestu u sloenoj reenici;
odvaja se zarezom, ili nepravilan/ obrnut raspored rijei u reenici.
Centralni dio do 35:
Zapisat emo slijedee reenice i analizirati njihov odnos, te istaknuti koliko je vana
upotreba zareza u reenici, kao i stanke u govoru.
-
esto uenici kau:
Ih, dobio sam manju ocjenu samo zato to nisam stavio zarez!
Ipak nije svejedno kako emo napisati ovu reenicu:

Ne, volim te. ili Ne volim te.
ili
Ne treba uiti. ili Ne treba uiti.
Zato? U emu je razlika?

Vidimo da je promijenjen kompletan sadraj, tj.znaenje reenice.

knjievnosti
Zarezom se odvajaju:
Page182
Nauimo pravila koja se odnose na pisanje klauza u zavisnosloenoj reenici i

zapiimo ih na tabli. Osvrnite se na njih u toku rada na individualnim zadacima:
a) atributska/apozicijska reenica:
Svi su voljeli Maju, koja je bila najbolji prijatelj.
b) zavisna reenica u inverziji
Kad sam stigao kui, dobro sam se odmorio.
c) umetnuta reenica
Sino, dok sam gledala televizijski program, neko je pokucao na vrata.
Drugi dio asa ulenici e individualno raditi zadatke koji se nalaze na nastavnim
listiima. Za individualni rad imaju 10 minuta vremena a onda slijedi verbalizacija.
Podijeliti uenicima listie vodei rauna da se ne desi da uenici koji ine par u klupi
imaju isti zadatak.
Po okonanju operativne faze uporediti individualnu izradu zadataka.
Uenici sami utvruju na kojem dijelu gradiva jo trebaju da se zadre.
Zavrni dio asa do 5
-sinteza i ocjenjivanje najuspjenijih uenika
DZ.- zadaci za vjebu 153.strana, Na jezik, Z.Zeki, Bosanska rije Sarajevo
u prilogu nastavni listii za vjebanje
Page183

knjievnosti
Nastavni listi br 1:
Ortografija Zarez u sloenoj reenici, umetnute reenice, inverzija
Stavi zarez tamo gdje mu je po pravopisu mjesto.
- A on pria pria ne prestaje.
- Neki dan sam razbio prozor stoga su me roditelji kaznili.
- Ta je djevojica kau osvojila prvo mjesto.
- Doi Majo da ti napiem zadau.
- Svi su skoili u vodu samo je on ostao.
- Da nije suneve svjetlosti ne bi bilo ivota na naoj planeti.
U kojim reenicama je zarez suvian.
-
Ko je ikad vidio, da djeca sluaju roditelje ?

Pue vjetar ili se to samo meni ini.
Na ulici vidim djecu, kako se veselo igraju.
Mirjana je rekla, da e se odmah vratiti.
Nastavni listi br 2:
Napii u inverziji slijedee reenice.
-
Bit e ove godine manje ita budui da nije kiilo.
Nastavismo put poto smo se odmorili.
Djeaci nee prei rijeku ako ne pronau amac.
Podvuci umetnute reenice u slijedeim reenicama.

-
Iskustvo me je uvjerilo, ako je za to potrebno ikakvo iskustvo, da svako osjea strah pre

knjievnosti
Page184
onim to ga eka.
-
Alma je, dok je sluala ta joj Irma pria, gledala zainteresovano televiziju.
Poto u najesen krenuti u zavrnu godinu, to jest pohaat u osmi razred, elim se
dobro odmoriti.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast:
Nastavna jedinica:
jezik
Zavisnosloena reenica Vremenska
Tip asa:
obrada
NASTAVNE METODE :
dijaloka, problemska nastava
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Upoznavanje uenika s vremenskim reenicama, nainom njihove
upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije nauenog o POV.
Odgojni: upoznavanje jezika i njegovo njegovanje, njegovanje prijateljstva kroz
primjere reenica
Funkcionalni: Razvijanje logikog zakljuivanja, komunikativnih i perceptivnih
sposobnosti, sposobnosti uoavanja i primjene jezikih zakonitosti
Nastavna sredstva: tabla, kreda, nastavni listii
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.113
Tok asa
1. korak Najava ciljev i pripremne vjebe

knjievnosti
korak Analiza predloka iz udbenika
korak rad na reenicama
korak Vremenske reenice-faza zakljuivanja
korak Vjebajmo Izrada zadataka sa nastavnih listia.
Page185
2.
3.
4.
5.
6. korak Sinteza i najava narednog asa

Uvodni dio do 8:
-
najava ciljeva
ponavljanje ranije nauenog o sloenim reenicama, odnosu
klauza/sureenica, reeninim lanovima i njihovim dodacima kroz rad na
primjerima. Rjeavajui slijedee zadatke na ploi ponoviti usvojeno gradivo.
1. Grozdano, lijepa djevojko, ti voli Grozdana, moga susjeda, najljepeg momka

u selu, to najdalje baca kamena s ramena...
2. I tada nastade pjeana oluja kakva nije viena.
3. Ko drugom jamu kopa sam u nju pada.
4. Govorila je neto to nisam sluao.
Centralni dio asa do 30.
Rad na predloku iz udbenika:
Kada jedna gruba rije ko
vrata teka zatvori sve
prolaze,
kada dan ko kamen tvrd
srui se sa neba na tvoj
njeni dlan,
i dok no u kojoj nema zvijezda
caruje,
u samoi sa svih strana
strah te obuzme.
Kada tmurno jutro osvane u
tvojim tunim mislima,
kada kie jesenje zamagle
ti pogled ispred prozora,
jedna ruka trai te i eli da
ti da
dodir njenosti za bar
milion godina...
M. Popovi
Ponekad smo tuni, zar ne?
Tada nam se ini da je svijet propao? A nije tako. Uvijek se nae ruka koja eli da
nam da dodir njenosti kao u ovoj pjesmi.
Page186

knjievnosti
ta se izraava oznaenim reenicama?

Na koje pitanje smo dobili odgovor?
Na pitanje KADA? Kada nas obuzme strah? Kada nas jedna ruka trai?
Nakon razgovora zakljuimo:
Priloke odredbe vremena mogu se iskazati prilozima vremena (danas, jutros, veeras...), a
razliitim padenim oblicima imenskih rijei s prilozima i bez njih).
Zavisno sloene reenice kojima se obiljeava vrijeme vrenja radnje predikata glav
reenice nazivaju se vremenske reenice. Te reenice se u sloenim reenicama uvo
vremenskim prilozima: kad/a, dok, im, poto, nakon to, prije nego to, otkad, dokad...
Moemo rei i ovako:
Kad je zavisna reenica uklopljena uvrtavanjem u glavnu, odnosi se kao
priloka odredba vremena prema svom predikatu, takva reenica se naziva
vremenska.
Vano je da naglasimo i istaknemo da se vremenskim reenicama moe kazivati:
a) prijevremenost (Prije nego to krenem u etnju, moram se dobro obui)
b) istovremenost ( Dok etam, sluam pjesmu ptica)
c) poslijevremenost (im sam doao kui, napisao sam zadau)
Vjebajmo zajedno:
Nastavni listii ( a i b grupa, parovi u klupi, jedan uenik a, a drugi b grupa, rade
pojedinano a onda zamijene listie i jedan drugog provjere)
A
-
B
-
Analizirajmo slijedee reenice.

Kad sam putovao, nisam spavao ni po tri noi.
Telefon mi je bio u rukama kad je ula.
Kada doete, porazgovarat emo o svemu.
Ona slua, dok pada sumrak.
Treeg dana procvjeta na vodi uto cvijee.
I svakog dana se raala nova bajka.
Danas sam izuzetno raspoloen.
Jutros sam se rano probudio.

knjievnosti
Page187
Izrada zadataka sa nastavnih listia na tabli.

Zavrni dio asa do 8
-
sinteza
ocjenjivanje najuspjenijih parova
DZ uraditi zadatke sa 115. strane Na jezik, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska
rije Sarajevo.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavna oblast:
jezik
Nastavna jedinica:
Zavisnosloena reenica Mjesna
Tip asa:
obrada
NASTAVNE METODE :
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Upoznavanje uenika s mjesnimreenicama, nainom njihove
upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije nauenog o POM.
Odgojni: kroz razgovor o uzrocima i posljedicama razvijanje svijesti o tetnosti
droga i alkohola, upoznavanje jezika i njegovo njegovanje
sposobnosti
Nastavna sredstva: tabla, kreda,
Tok asa
2. korak Analiza predloka iz udbenika

knjievnosti
Page188
3. korak Mjesne reenice

4. korak Vjebajmo zajedno
Izrada zadataka sa nastavnih listia.
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.110
Uvodni dio do 8
Najava ciljeva
Ponavljanje ranije nauenog
- ta su sloene reenice?
- U kakvom odnosu mogu biti sureenice/klauze?
- ta su zavisnosloene reenice?
- Koje vrste zavisnosloenih reenica imamo?
- Koji su reenini lanovi a ko njihovi dodaci?
- ta nam izraavaju priloke odredbe?
(Interpretacija domae zadae.)
Centralni dio asa;
Rad na predloku iz udbenika (110.str., ueniki rad )
Krenuo sam na koarkako igralite. Tamo je veoma ivo. Koarka mi ...
1. zadatak za uenike je da pronau POM koje su iskazane jednom rijeju ili grupom
rijei (sintagmom).
2. kojom vrstom rijei su iskazani?
3. ta su opazili?
tamo ( prilog u slubi POM)
Krenuo sam
na koarkako igralite (grupa rijei u slubi POM)

gdje je bilo veoma ivo. (zavisna reenica u slubi POM)
Zakljuimo:
Analizirajmo reenice :
Djeak je bio u umi.
On je tamo naao nove prijatelje.
Page189

knjievnosti
Priloku odredbu mjesta moemo iskazati jednom rijeju (prilogom), grupom

rijei (prijedlog+imenica), zavisnom reenicom/klauzom.
Kad se zavisna reenica uklopljena uvrtavanjem u glavnu odnosi prema
glavnoj kao priloka odredba mjesta prema svom predikatu, onda se takva
reenica naziva mjesnom reenicom.
Veznici: gdje, kuda, kamo, odakle, dokle...
Panja!
Ja znam gdje ti stanuje.
Objekatska reenica!
Glavna klauza daje odgovor na pitanje TA znam, ne na pitanje gdje.

Znai, ne sudi po vezniku ve po znaenju.
Vjebajmo zajedno:
-
Gdje god nae zgodno mjesto, tu drvo posadi.
Idi otkud si doao.
Gdje god iao, kui se svojoj vraam.
Nai emo se na mjestu na kojem smo se upoznali.
Zavrni dio asa do 8

-
sinteza (POM, mjesna reenica, mjesni prilozi)
DZ izrada zadataka 112.strana, Na jezik, Z.Zeki, Djeija knjiga i

Bosanska rije Sarajevo
Page190

knjievnosti

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik,
NASTAVNA JEDINICA : Subjekatske reenice

TIP ASA : obrada i vjeba
TIP ASA: proirivanje ranije nauenog o reeninim lanovima usvajanje

novih znanja o zavisnosloenim reenicama,.
ZADACI:
obrazovni - subjekat i predikat - reenini lanovi, funkcija subjekta, veznici
za povezivanje subjekatskih reenica, pisanje zareza u subjekatskoj reenici, rijei u
funkciji subjekta , odnos zavisne i glavne klauze u subjekatskim reenicama
odgojni - osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje
sposobnosti za uvaavanje drugih i nj.ihovih miljenja, razvijanje pozitivnih osobina
kroz poslovice koje smo pronali kao primjer subjekatskih reenica
funkcionalni - bogaenje rjenika, njegovanje govorne kulture, izraajnih i
perceptivnih sposobnosti, razvijanje stvaralakih funkcija
OBLICI RADA: frontalni rad
Page191

knjievnosti
METOD RADA: dijaloka metoda u kombinaciji sa predavanjem, metod

demonstracije
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla,kreda, projektor za power point
prezentaciju koja prati ovu pripremu, udbenik za VII razred:
95.strana.strana, Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo
UVODNI DIO ASA do 7'

-
najava ciljeva
ponavljanje - ta je sintagma, nauenog o subjektu, pojam sintakse (dio

gramatike koji izuava principe na osnovu kojih se od rijei formiraju reenice i
reeniki dijelovi, izuava reenicu kao jedinicu kominikacije)
Subjekat je reenini lan koji iskazuje vrioca radnje ili nosioca osobine. Moe biti gramatiki (u
nominativu) i logiki (u dativu i genitivu). U reenici moe biti skriven, zakljuujemo o njemu na
osnovu gramatikog nastavka predikata:
Piem zadau.
Ko pie? Ja- em, nastavak za 1.lice jd.
Subjekat moe biti izostavljeni, nema ga u reenici nego se podrazumijeva iz prethodne reenice:
Te nove kue potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne i tihe...
KO je prijatan, male, tihe?
Kue, zar ne? Iz prethodne reenice.
Funkciju subjekta moe vriti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Uiti je korisno.); grupa rijei ili
reenica
GLAVNI DIO ASA do 35'
Prilikom ponavljanja u uvodnom dijelu asa rekli smo da funkciju subjekta moe
vriti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Uiti je korisno.); grupa rijei ili reenica. Nas
danas zanima da nauimo kako slubu subjekta vri reenica. Pogledajmo na ovim
poslovicama (str.95)
Idemo postupno:
1. prepoznajmo predikate da utvrdimo sloenost reenice (2 predikata radi, ne boji = 2 klauze)

knjievnosti
Page192
2. utvrdimo u kakvom su odnosu: koja reenica je glavna, a koja zavisna? (2. moe stajati sama)
3. Kako se zavisna klauza odnosi prema glavnoj? ta nam govori? Govori ko vri radnju iz GK. tj. reenica
vri slubu subjekta.
ZK
GK
Ko radi, ne boji se gladi.
Ko se ne boji gladi?
Onaj koji radi.
Radnik se ne boji gladi. (preoblika, reenina kondenzacija) Im. u slubi S.
4. Kako poinje reenica i zato se pie zarez? Poinje odnosnom zamjenicom KO (ta, koji...) i
pie se zarez kad je u inverziji ili ako se niu ( Onaj ko voli, onaj ko prata, onaj ko nije zlopatilo, je
dobrodoao u na dom.
Idemo jo jednom ponoviti cijeli postupak zajedno a onda uenicima dati da ovakvu
analizu uine individualno na primjerima iz udbenika.
Kuku mu u starosti ko se ne mui u mladosti.
to visoko leti nisko pada.
Po potrebi , ako uoimo da ima uenika koji tee prepoznaju subjekt u reenici, vratit
emo se na sami poetak, krenuti od jedne rijei, pa grupe rijei do reenice u slubi
subjekta.
S
P
POM
Rijeka Bosna izvire ispod Igmana.
Ko izvire ispod Igmana?
Igman je poznata planina u blizini Sarajeva.
Ko je poznata planina?
Uprvoj reenici subjekat se sastoji od dvije rijei a u drugoj je jedna rije.

Babi se snilo to joj bilo milo.
SUBJEKAT MOE BITI ISKAZAN I GRUPOM RIJEI ILI REENICOM:
Ko rano rani, dvije sree grabi.
Ko dvije sree grabi? Onaj ko rano rani.
S
(subjekat iskazan reenicom-subjekatska reenica)
Ko radi, ne boji se gladi. Ko se ne boji gladi? .
S.
ZK
GK
Vrijeme je da izvedemo zakljuak:
Ako se zavisna klauza prema glavnoj odnosi kao subjekat prema svome
predikatu kaemo da imamo subjekatsku reenicu. Nastaje uvrtavanjem
zavisne klauze u ustrojstvo glavne klauze. Uvrtavamo je odnosnim
zamjenicama KO, TA, KOJI. to znai da ih moemo imenovati odnosnim
subjekatskim reenicama.
Page193

knjievnosti
Po svom znaenju subjekatske reenice mogu biti i IZRINE:

Npr. Neka bude kako si rekao.
ZAVRNI DIO ASA 5'-7'
Sinteza.
DZ zadaci za vjebu strana 96 i 97, Na jezik za 8.razred devetogodinjeg
obrazovanja, Zdravka Zeki, Bosanska rije Sarajevo
Prilog pripremi je prezentacija u power pointu.

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik,
NASTAVNA CJELINA: sintaksa
NASTAVNA JEDINICA : Apozicijske reenice, zavisnosloene reenice

TIP ASA: proirivanje ranije nauenog o apoziciji i usvajanje novih znanja o
zavisnosloenim reenicama.
ZADACI:
Obrazovni utvrivanje - apozicija kao imenski dodatak, proirivanje znanjazavisni lan sintagme; pitanje ko, ta, to, kakav, iji, koji, koliki; rijei u funkciji
apozicije, odnos zavisne i glavne klauze u apozicijskim reenicama
Odgojni - osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje
sposobnosti za uvaavanje drugih i nj.miljenja,
funkcionalni - bogaenje rjenika, njegovanje govorne kulture, izraajnih i
perceptivnih sposobnosti, razvijanje stvaralakih funkcija
OBLICI RADA: frontalni rad
Page194

knjievnosti
METOD RADA: dijaloka metoda u kombinaciji sa predavanjem,

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, udbenik za VIII
UVODNI DIO ASA do7'
a) Najava ciljeva:
Danas emo nauiti o apoziciji kao imenski dodatak, zavisnom lanu sintagme;
pitanje ko, ta, to, kakav, iji, koji, koliki; rijei u funkciji apozicije, odnos zavisne i
glavne klauze u apozicijskim reenicama
b) Ponavljanje:
-ta je sintagma?
(skup dvije ili vie rijei (punoznane i nepunoznane); subjekat i predikat ne mogu
initi sintagmu, ine reenicu.
Sintagma je sintaksika jedinica u kojoj se najmanje dvije rijei objedinjuju
znaenjem i funkcijom u reenici.
-
ponavljanje nauenog o subjektu i predikatu kao i ranije usvojenom znanju o

atributu i apoziciji.
(Subjekat i predikat samostalni reenini lanovi. Subjekat oznaava vrioca radnje,
a predikat radnju koju subjekat vri ili osobinu koju subjekat nosi. Atribut imenski
dodatak , daje nam informaciju o imenici uz koju stoji.)
-
pojam sintakse (Dio gramatike koji izuava principe na osnovu kojih se od

rijei formiraju reenice i reeniki dijelovi, izuava reenicu kao jedinicu
kominikacije)
GLAVNI DIO ASA
do 35'
Prije nego to krenemo sa realizacijom asa ponovit emo pojam sintagme.

Sintagma je sintaksika jedinica u kojoj se najmanje dvije rijei objedinjuju
znaenjem i funkcijom u reenici. (Subjekat i predikat ne ine sintagmu nego
reenicu)
Rad emo poeti reenicom:
Ono je Maja, moja drugarica.
-
Koje imamo sintagme u ovoj reenici?

knjievnosti
moja drugarica
Page195
Sintagme su:
(moja zavisni lan sintagme (i atribut), drugarica-glavna

rije u sintagmi)
ta smo saznali o Maji? Ko je ona?
(Moja drugarica)
Kako se zove dodatak u reenici koji nam dopunjuje informaciju o imenici uz koju
stoji?
(Apozicija, zar ne?)
ta je apozicija?
Apozicija je nesamostalni reenini lan, stoji kao dopuna, dodatak imenici i daje,
dopunjuje ve reenu informaciju o imenici uz koju stoji.)
Kako jo moemo rei ovu reenicu?
Ono je Maja, ona je moja drugarica.
Vidimo U FUNKCIJi apozicije MOE SE JAVITI I CIJELA REENICA
Ap
Bio sam u Sarajevu, glavnom gradu BiH.
Kako jo moemo rei ovu reenicu, ali da je iz proirene iskaemo u sloenu
Bio sam u Sarajevu,
GK
koji je glavni grad BiH.

ZK- apozicijska
Na istom principu napisat emo proirenu reenicu koju treba proiriti u sloenu:
Ap
U razred ue Mirsad, dvanaestogodinji djeak.
U razred ue Mirsad, koji ima dvanaest godina.
GK
ZK-apozicijska
ta bismo mogli zakljuiti?

Koja od ovih reenica je zavisna a koja glavna?
(1. je glavna a 2. zavisna)
U kakvom su odnosu? Moemo li ih iskazati obrnutim redoslijedom? (Ne)
Kako se zavisna klauza odnosi prema glavnoj?
(Kao apozicija prema subjektu)
Uoavamo da nam zavisna klauza daje, dopunjuje ranije reenu informaciju o tome
ko je uao u razred. Tj. zavisna reenica se ponaao upravo kao apozicija prema
imenici uz koju stoji.
Def.
Zavisnosloena reenica nastala uvrtavanjem, kod koje se zavisna klauza prema
glavnoj odnosi kao apozicija prema imenici naziva se apozicijskom reenicom.
-ne moe biti napisana u inverziji (obrnutim redom), pri pisanju odvaja se

knjievnosti
Page196
zarezom.
Ne moemo rei Koji ima dvanaest godina, u razred ue Mirsad, zar ne?
ZAVRNI DIO ASA 5'-7'

- sinteza
Napisati po jednu reenicu da ima apoziciju i a onda tu apoziciju napisati
reenicom.
(tj. proirenu reenicu kasnije napisati kao sloenu)
DOMAI - Napisati nekoliko apozicijskih reenica, prepoznati glavnu i zavisnu
klauzu.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast:
jezik
Nastavna jedinica: Uzrona i posljedina, zavisnosloena reenica

Tip asa:
obrada
NASTAVNE METODE :
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Upoznavanje uenika s uzronim i posljedinim reenicama, nainom
njihove upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije nauenog o POU i POP.
Odgojni: kroz razgovor o uzrocima i posljedicama razvijanje svijesti o tetnosti

droga i alkohola, upoznavanje jezika i njegovo njegovanje
sposobnosti
Nastavna sredstva: tabla, kreda, projektor (prilog pripremi power point prezentacija)
Tok asa
Page197

knjievnosti

2. korak Analiza predloka iz udbenika
3. korak uzrone reenice
4. korak Posljedine reenice
5. korak Vjebajmo Izrada zadataka sa nastavnih listia
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 122
Uvodni dio do 8
Najava ciljeva
Ponavljanje ranije nauenog
-
ta su sloene reenice?
- U kakvom odnosu mogu biti sureenice/klauze?

-
ta su zavisnosloene reenice?
Koje vrste zavisnosloenih reenica imamo?
Vremenskim reenicama se izraava...
Mjesnim reenicama se ...

Pristupna vjebanja
Svaka pojava u prirodi i drutvu
ima svoje uzroke i posljedice

Navest emo nekoliko primjera:
-Uzroci
-Posljedice
Igre (power point) - Jedan uzrok, vie posljedica i Jedna posljedica, vie uzroka
Jaka
kia
.
...........................
Page198
Bavljenje
knjievnosti
sportom
............................
Nepanja
na
ta su priloke/adverbijalne odredbe?
asu
...........................
Priloke
odredbe su glagolski
dodaci kojima se iskazuju uvjeti pod kojima se vri
glagolska radnja.
Koji uvjeti?
Vrijeme, mjesto, nain, uzrok, posljedica, drutvo, sredstvo...
Kojim sredstvima se izraava priloka odredba uzroka?
Uzronim prilozima (zato i stoga)
Padenim i padeno-prijedlonim konstrukcijama
(Svi smo bili uzbueni zbog kontrolnog zadatka)
Glagolskim prilozima( Ne posluavi roditelje, loe se osjeao.)
Zavisnom reenicom s veznicima: jer, zato to, budui da, poto, zbog toga to...
Primjer iz udbenika:
Gledajui zadatke bio sam sretan jer sam ih mogao brzo rijeiti.
Zato je bio sretan?

ta je uzrona reenica?
Uzrone reenice su zavisne reenice kojima se izraava uzrok vrenja radnje
glavne reenice.
Odvajaju se zarezom ako su u inverziji ili umetnute.
Veznici: jer, budui da, to, zatoto (poto)
Napiite po dvije uzrone reenice!
Na jezik, Zdravka Zeki, Bosanska rije Sarajevo, str.122
Vjebajmo zajedno:
Poveite A i B reenice tako da dobijete uzrone i posljedine
esto smo pili vodu.

Nismo mogli utoliti e.
Znoj nas je oblio.
Poeli smo zastajkivati.
B
Poeli smo hodati brzo.
Umor nas je savladao.
Morila nas je e.
Boce s vodom su se ugrijale
Zavrni dio asa:

-
Page199

knjievnosti
sinteza

DZ Zadaci sa 123. i 127. strane, Na jezik, Zdravka Zeki, Bosanska rije
Sarajevo,
Prilog: power point prezentacija
Nastavni listi
Priloke odredbe za uzrok iskaite uzronim reenicama:
1. Izgubili smo utakmicu _____________________
(zbog nezalaganja)
2.Pobijedili su nas ___________________________
(boljom igrom)
3. Prvi gol je poniten________________________
(grjekom sudije)
Dopuni slijedee reenice posljedinim reenicama:
1.Toliko sam se smijao da_______________________.
2.Meava je nanijela toliko snijega da______________ .
3. Bio sam toliko oednio ______________________.
Napii reenicu na osnovu slika: Uzrok i posljedicu.
Page200

knjievnosti

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna tema i jedinica: sintaksa; predikat

Tip asa: ponavljanje nauenog i proirivanje ranije steenih znanja o re. lanovima
- predikatu.
Zadaci:

knjievnosti
Page201
obrazovni - upoznavanje uenika sa standardno jezikim vrijednostima,

ponavljanje nauenog o reeninim lanovima i njihovim dodacima, vrste predikataglagolski, neglagolski/imenski predikat
stvaralakih funkcija,
odgojni: razvijanje govorne kulture
Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.107,
itanka za 6. razred, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla
Tok asa
Uvodni dio do 5'
-
najava ciljeva
ponoviti naueno o reeninim lanovima i njihovim dodacima
- ponovit emo da su reeniki lanovi subjekat i predikat, definicije ovih lanova

kao i njihove dodatke.
Odredit emo ko je vrilac radnje ili nosilac osobine. (Znai odredit emo ta je
subjekat u reenici!)
-
odredit emo i koju osobinu nosi taj subjekt, tj.imenica (znai odredit emo
atribut!)
-
pronai emo odgovor na pitanje kad je izvrena radnja (znai odredit emo
POV), i ta je predmet glagolske radnje (tj. ta je objekt)
Mali Salem
A
je
jutros kupio mlado

POV
tene.
O
Glavni dio do 35'

-
u ovom dijelu asa zadrat emo se na predikatu. Zamolit u ih da otvore

udbenike na i pronau priu Beni, Teo i pustolovina s jeom, Atifa
Kujundia na 84.strani (itanka za 6.razred, Bosanska rije Tuzla). Slijedei

knjievnosti
Page202
korak je da itaju u sebi i obinom olovkom podvuku sve glagole radnje i

stanja.
-
Uoit emo da glagoli u ovoj prii izskazjz i radnju koju subjekt nosi, stanje u
kojem se nalazi, ali i osobinu koju nosi.
Pomoi u im tako to u ih podsjetiti da predikat daje odgovore na pitanje

TA radi, koju osobinu nosi ?
itat emo zajedno i naglas a zadrati se kod slijedeih predikata.

Tumaramo travnatim kolskim dvoritem.
Volimo kada je sportski raspust.
Mi smo ekipa, Beni, Teo i ja....
Ovog ljeta esto pada kia.
Trave ikljaju...
Uplaen je.
Kada smo uoili sve predikate posmatrat emo koja vrsta rijei vri funkciju predikata.
Vidjet emo da to nisu sve glagoli ( kao to je esto sluaj).
Vidjet emo da ima i imenica, pridjeva, brojeva
-
Zakljuit emo da imamo GLAGOLSKE PREDIKATE - ako je glagol u funkciji

predikata
NEGLAGOLSKI PREDIKAT- kada neka druga vrsta rijei vri slubu predikata.
na tabli emo to izdvojiti u obliku tabele i napisati jo neke primjere.
Zapisat emo i primjere iz Naeg jezika (str.107):

Neki je ovjek na ulici prodavao neobine igrake.
Alma sjedi na jednoj stolici kraj prozora.
U ovom dijelu asa emo i definisati predikat rekavi: Predikat je glavni reenini
lan. On oznaava radnju koju vri subjekt, stanje u kojem se subjekt nalazi ili neku
osobinu koja se odnosi na subjekt. Najee jeiskazan glagolom, pa ga nazivamo
glagolskim.
Meutim, predikat moe biti iskazan i neglagolskim rijeima. Pogledat emo i ove
primjere iz udbenika:
Alma je lijepa i simpatina.
- uoavamo pridjev u slubi predikata

knjievnosti
- imenica u slubi predikata
Naa ekipa je prva.
uoavamo broj u slubi predikata
Page203
Marko je uenik.
Do kraja asa emo zajedniki i naizmjenino pisati reenice u kojima emo

upotrijebiti glagolski i neglagolski predikat. Npr.
Glagolski predikati
Neglagolski predikati
uje se pjesma.
Umire u smiraj dana.
Ustaje svako jutro prije nje.
Leimo u mirisnoj travi.
Radi i ne boj se gladi.
Osjeamo studen po rukama.
Vani je mir
Jutro je lijepo.
To je nebo bez oblaka
On je prvi.
Mi smo uenici.
Alma je takva
- Slijedei korak je da uoimo da predikat moe biti iskazan jednom rijeju

( PROSTI) ili s vie rijei (SLOENI).
Na pijesku primo ulovljenu ribu.
prosti predikat
Morala sam potrati.

sloeni predikat

-
sinteza reenog i nauenog

domai-zadatak na str. 42, Radna sveska uz Na jezik
najava narednog asa

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna jedinica: Genitiv

Tip asa: as upoznavanja sa novom graom
Ciljevi asa:
Page204

knjievnosti
Obrazovni: utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika s akcentom

na padeima i deklinaciji; genitiv, znaenje i sluba, padena pitanja,nastavci,
glasovne promjene u genitivu;
upoznavanje uenika sa jezikim zakonima,
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne
kulture, bogaenje rjenika, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja
razliitosti u
izraajnim sposobnostima...
Funkcionalni: razvijanjekomunikativnih, ortografskih i ortepskih sposobnosti,
razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja,
razvijanje i podsticanje kreativnosti te sposobnosti argumentovane odbrane stavova
Oblici rada: Frontalni i grupni oblik rada
Na jezik, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.74
Nastavne metode: dijaloke, rad sa knjigom, tekst metoda
Tok asa
UVODNI DIO do 7'
-
U uvodnom dijelu asa ponoviti ve naueno i usvojeno padeima (uopeno),

zatim ponoviti pojmove zavisni i nezavisni padei kao i steeno znanje o
nominativu: njegovo znaenje i sluba u reenici
GLAVNI DIO (30 min):

-
U glavnom dijelu asa najaviti uenicima da e uiti o drugom padeu u

bosanskome jeziku, a to je GENITIV. Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.
1. Koje je pomono pitanje za genitiv? ( Koga? ega?)

Napisat emo reenice na tabli:
Oi Sretnog Princa ispunile su se suzama. (Prineve oi su se ispunile suzama)
Postavili su me tako visoko da vidim svu bijedu grada. ( ...da vidim svu gradsku
bijedu)
Page205

knjievnosti
ije su se oi ispunile suzama (Sretnog Princa).

ta vidi s visoka? (Bijedu grada)
ta oznaava genitiv u ovim reenicama? Oznaava pripadanje, pripadnost.

ZNAENJE GENITIVA
DEFINICIJA: Genitiv je drugi pade u bosanskome jeziku i pomono pitanje za
odreivanje genitiva je koga? ega?
Genitiv moe biti:
-
posesivni genitiv (ima znaenje pripadanja) i

dioni (partitivni) genitiv (ima znaenje dijela neega).
Pokaimo na primjerima:
POSESIVNI GENITIV
Primjeri:
Soba moje sestre je za mene zagonetka. (ija je soba?)
To je sveska mog druga Ibrahima. (ija je sveska?)
DEFINICIJA: Genitiv koji ima znaenje pripadnosti nekome ili neemu naziva se
POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
PARTITIVNI GENITIV
Primjeri:
Kriom sam na asu pojeo pare okolade. (ega sam pojeo dio?)
Kupit u za taj novac jabuka i ljiva. (Ne sve jabuke i ljive, nego dio)
Navesti uenike na zakljuke traei da ih definiu kroz odgovore na pitanja:
Da li ove rijei koje smo podvukli oznaavaju dio neega ili cjelokupnost neega. U
prvoj reenici da li se misli na svu postojeu okoladu ili samo na dio te hrane. i sl.
(Svi ovi genitivi oznaavaju dio neega.)
DEFINICIJA: Genitiv koji oznaava dio neega, tj. neku odreenu koliinu
naziva se DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.

knjievnosti
Page206
SLUBA GENITIVA
Primjeri- str. 75
A
O
Profesor matematike je nabrao elo.
Koji nastavnik je nabrao elo? Nastavnik EGA? Matematike (nekongruentni atribut)
Uzeo je knjigu od druga.
Od koga je uzeo knjigu? Od druga. (dalji objekat)
Na nozi nema nijedne cipele, ni arape.
ega nema na nozi? Nijedne cipele ni arape. (blii objekat)
Iznad grada je letjela lasta.
Iznad ega je letjela lasta? Iznad grada.(priloka odredba mjesta)
Poslije asova sam otila kui.
Poslije ega? Poslije asova. Priloka odredba za vrijeme.
Zakljuak:
DEFINICIJA: Genitiv u reenici moe imati razliite slube i to:
1. slubu atributa,
2. slubu objekta (blieg i daljeg) i
3. slubu prilokih odredbi.
ZAVRNI DIO (8 min):
Ponoviti najvanije i provjebati sa uenicima individualno na tabli i grupno pomou
nastavnih listia.
DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA
Napisati deset reenica u kojima e biti pet posesivnih i pet partitivnih genitiva.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast/tema: Gramatika
Nastavna jedinica: Dativ

Tip asa
Page207

knjievnosti
as upoznavanja sa novom graom
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

Na jezik, Ismeta i Amira Dibri, Bosanska rije Tuzla
Nastavne metode. Metode zasnovane na rijeima : monoloke, dijaloke,rad sa
knjigom
Tok asa
UVODNI DIO do 7 :
U uvodnom dijelu asa zapisati slijedee primjere reenica na tabli:
Vrana vrani oiju ne kopa.
Svaka ptica svome jatu leti.
Sit se gladnom ne vjeruje.
1. Kako se zovu ovakve poune reenice? (Narodne izreke ili poslovice.)
2. Moemo li u ovim narodnim izrekama pronai rijei koje bismo dobili na pitanje
kome? emu?
3. Koje su to? Podvucimo ih! (vrani, jatu, gladnom.)
4. Kome vrana oiju ne kopa? (vrani.)
5. emu svaka ptica leti? (svome jatu.)
6. Kome se sit ne vjeruje? (gladnome.)
DAKLE, DOBILI SMO ODGOVOR NA PITANJE KOME? EMU?
7. Kako se zove pade koji odgovara na ova pitanja? (DATIV.)
Danas emo detaljnije uiti o dativu. Zapiimo naslov.
Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.
GLAVNI DIO do 30
U glavnom dijelu postaviti uenicima sljedea kontrolna pitanja:
8. Koliko ukupno u naem jeziku imamo padea? (7)
Page208

knjievnosti
9. Nabrojimo ih zajedno! I padee i padena pitanja!

10. Koji je dativ po redu? (trei pade.)
11. A kako smo podijelili padee? (Na zavisne i nezavisne.)

12. Kojoj grupi pripada dativ? (Zavisnim padeima.)
ZAPISATI: Dativ pripada grupi zavisnih padea.
ZNAENJE DATIVA:
13. Vratimo se na padena pitanja: kome? emu? Sada emo malo da se poigramo.
(UZMITE NETO OD SVOGA PRIBORA: SVESKU, PERNICU OLOVKU I SL. I
NAJPRIJE ODLUITE KOME ETE TO POKLONITI. DA VIDIMO, KOME
POKLANJATE, ODNOSNO DAJETE POKLON? KOME STE NAMIJENILI POKLON?
ODNESITE GA I DAJTE ONOME KOME JE NAMIJENJEN.)
Dakle, ja sam vas pitao kome poklanjate, odnosno namjenjujete poklon, a vi ste
odgovorili u dativu.
14. ta onda moemo zakljuiti? Kakvo znaenje moe dativ imati u reenici? (Moe
imati znaenje NAMJENE.)
DEFINICIJA: Dativ moe u reenici imati znaenje NAMJENE.
Ispisati sljedee primjere na tabli:
Vratio sam se svojoj kui. (emu sam se vratio? KUI)
Pruio je ruku prema Alenu.
(Kome je pruio ruku? ALENU)
Sada emo da napravimo jo jednu malu igru:
SADA ETE II JEDNI DRUGOME U GOSTE. ALI, SVI MORATE PROI PORED
MENE. PRVI UENIK KREE. SUSREEM GA I PITAM: GDJE SI TI POAO?
ODGOVOR: DRUGU/DRUGARICI.
Dkle, kada hoete da kaete gdje idete vi odgovorite u... kojem padeu? (U dativu.)
15. Pa prema tome, kakvo znaenje dativ jo ima? (Ima znaenje CILJA.)
DEFINICIJA: Dativ u reenici moe imati i znaenje CILJA.
Kada dativ oznaava pravac kretanja ili cilja uz njega mogu stajati dva
prijedloga (KA, PREMA).
Npr. Otiao je prema Domu zdravlja.
Page209

knjievnosti
16. Moemo li istu reenicu rei, ali da umjesto prema bude prijedlog ka?
(Moemo.)
Npr.
Otiao je ka Domu zdravlja.
Dakle, da zakljuimo:
Dativ je trei pade. On ima pitanja kome? emu?
Njegova osnovna znaenja su:
a) znaenje namjene (oznaava kome je neto namijenjeno)
b) znaenje cilja (oznaava krajnji cilj ili taku neijeg kretanja i sl.)
SLUBA DATIVA:
Napiite sljedeu reenicu:
Nismo platili trgovcu. (dalji objekat)
Ili su prema kui. (POM)
DEFINICIJA: Dativ u reenici moe imati razliite slube, ali najee je u slubi
DALJEG OBJEKTA i PRILOKE ODREDBE.
ZAVRNI DIO (8 min):
U zavrnom dijelu asa provjebati sa uenicima na primjerima prepoznavanje dativa
u reenici.
Za domai rad: napisati deset reenica gdje e biti zastupljen dativ.

JU____________________________________
Datum_________________________
kolske ________________
Nastavnik/ca_____________________
Page210

knjievnosti

Nastavna jedinica: Homonimija i antonimija, homonimi i antonimi

Tip asa: Obrada novoga gradiva
Oblici rada: frontalni rad, individualni rad
Ciljevi asa:
Obrazovni: uoiti odreene znaenjske odnose meu leksemama, znati definirati i
prepoznati sinonime i homonime, razlikovati sinonimske istoznanice i
bliskoznanice, razlikovati prave homonime od homografa i homofona, uporediti
polisemiju i homonimiju
Odgojni :poticati zanimanje za leksiko blago bosanskoga jezika, razvijati elju za
bogaenjem vlastitog rjenika
Funkcionalni :razvijati sposobnost logikoga i apstraktnoga miljenja, poticati
sposobnosti zapaanja, povezivanja, usporeivanja i zakljuivanja, razvijati
sposobnost za analizu i sintezu
Nastavna sredstva: udbenik, nastavni listii
Na jezik, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 9-12
Tok asa
Uvodni dio do 7'
-
najava ciljeva
najaviti da danas nastavljamo sa sadrajima iz leksikologije.Prije nego

to prijeemo na novo gradivo, rijeit emo nekolikozadataka kojima
emo provjeriti jesmo li dobro usvojili staro gradivo.
Podijelim nastavne listie, uenici rjeavaju zadatke. Nakon nekoliko minuta

individualnog rada slijedi zajednika provjera zadataka.
(Sadraj nastavnih listia:
1. ta je leksika?
2. Objasni pojmove: jezik, govor, leksem.

knjievnosti
to su to punoznanice, a to nepunoznanice? Navedi ih!
Objasni pojmove: metafora, metonimija?
to ini sadraj vieznanice? Objasni!
to su sinonimi, a to sinonimija?
Page211
3.
4.
5.
6.

Ponovo u centralnom dijelu naglasit u ta su sinonimi da bismo mogli nauiti
HOMONIME i ANTONIME.
Kao to vidite, sinonimi su leksemi razliitoga izraza, a istoga ili slinoga sadraja.
Prema tome jesu li potpuno istoga ili slinoga sadraja, dijele se na istoznanice i
bliskoznanice.
itam primjere.
N: Sinonimi knjinica i biblioteka mogu se zamjenjivati u svim situacijama, tj. u svim
kontekstima, zato su to bliskoznanice. Meutim, sinonimi ena i supruga ne mogu
se zamjenjivati u svim situacijama. to mislite, zato ne?
( Zato to nemaju isto znaenje.)
Slijedei korak e biti da napiemo reenice na tabli. Prepisat emo ih iz udbenika
(13.str.)
Kosa ti je vrlo lijepa.
Ova kosa je tako tupa da se njome ne moe koristiti.
ili
Posadili smo luk.
Zategao je luk i strijelu.
Rei u uenicima slijedee i pred njih postaviti zadatak:
Homonimi su, prema definiciji, upravo suprotni sinonimima. Prema tome,
sluei se definicijom sinonima, sami napravite definiciju homonima. Nemojte
viriti u udbenik.
(proitat emo nekoliko definicija dok ne dobijem taan ili priblino taan odgovor koji
treba da glasi:
Homonimi - Leksemi istih izraza, a razliitih sadraja, odnosno rijei koje imaju
istu glasovnu strukturu (luk-luk) a razliito znaenje.
Nauit emo i da postoje dvije vrste homonima:
a) oni koji se isto piu i isto izgovaraju - tzv. HOMOFONI

knjievnosti
Page212
b) oni koji se isto piu ali razliito izgovaraju (luk- luuuk)- tzv. HOMOGRAFI
Prije nego to preemo na antonime, dati im zadatak da provjerimo jesu li razumjeli
HOMONIME i njihovu podjelu:
Red je da mi to kae. Homonim RED upotrijebiti u drugim znaenjima?
List je leprao na vjetru. Homonim list upotrijebiti u drugim znaenjima.
Drugi dio asa posvetit emo antonimima.
Uporno je zatvarao vrata dok sam ih ja otvarao.
Smjnjivala se toplota i hladnoa to je bilo neobino za juli.
U kakvom su odnosu oznaene rijei u reenici? Nije teko zakljuiti.
Antonimi su rijei suprotnog znaenja.

Antonime imamo i meu imenicama (no-dan), pridjevima (dobar-lo),
prilozima (gore-dolje), a i glagolima ( pjevati i plakati)
NAUIT EMO JO DA ANTONIMI MOGU NASTATI I TVORBOM RIJEI , TZV.
-
TVORBENI ANTONIMI - unijeti-iznijeti, nadvonjak-podvonjak

kao i antonimi nastali kao negacija : ovjek-neovjek.

-
sinteza
najava slijedeeg asa
domaa tzadaa: napisati po nekoliko reenica sa primjerima sinonima,
antonima i homonima.

JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Page213

knjievnosti

NASTAVNA JEDINICA :
Akcenatske cjeline enklitike i proklitike
TIP ASA :
irenje znanja i ponavljanje
NASTAVNE METODE :
dijaloka, problemska
frontalni, individualni, rad u paru
CILJEVI ASA :
Obrazovni: utvrditi koliko su gradiva uenici usvojili o akcentu, proiriti
postojea znanja, usvojiti pojmove enklitika i proklitika, akcentska cjelina
Funkcionalni: razvijanje logikog zakljuivanja, osposobljavanje za pravilan
izgovor rijei
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo
Tok asa
Najava ciljeva i ponavljanje ranije nauenog o akcentu.
Ponoviti usvojeno gradivo iz nastavne jedinice AKCENAT, uz pomo plakata kojeg su
radili uenici a koji sadri akcentske oznake i primjere.
-
ta je to reenini akcenat ? Pokaimo ga na primjeru :

JUE SAM GLEDAO POZORINU PREDSTAVU.
ta je to akcenat rijei ?
Koliko akcenata ima u bosanskom jeziku ? Kako se oni zovu i kako se piu ?
Pokaimo pokretom ruku i nogu kako oni izgledaju.
Kakve akcentuacije razlikujemo u jezicima ?
Koja pravila vrijede za akcente u bosanskom jeziku ?
1. JEDNOSLONE RIJEI MOGU IMATI SAMO SILAZNE AKCENTE

2. NA ZADNJEM SLOGU NE MOE STAJATI AKCENAT
3. VIESLOENE RIJEI MOGU IMATI NA PRVOM SLOGU SVAKI AKCENAT, A
NA SLOGOVIMA U SREDINI SAMO KRATKOUZLAZNI I DUGOUZLAZNI
4. NENAGLAEN DUG SLOG MOE BITI IZA NAGLAENOG
Page214

knjievnosti

Postoje rijei koje se u bosanskom jeziku javljaju bez akcenata i koje se akcentski
oslanjaju na rijei ispred sebe ili iza sebe. ( pominjali smo ih kad smo radili obavezan
red rijei ).
Rijei koje nemaju svoga akcenta nazivaju se klitike ( nenaglaenice). Razlikujemo

dvije vrste klitika :
1. enklitike ( zanaglaenice )
2. proklitike ( prednaglaenice).
Enklitike su rijei koje nemaju svog akcenta ve ine izgovornu intonacijsku

cjelinu sa rijeima ispred sebe. To su obino
1. nenaglaeni ( krai ) oblici linih zamjenica,
2. krai oblici pomonih glagola jesam i hou,
3. upitna rijeca LI
SAEKAT E ME, DONESI MI, PREVARIO ME, HOE LI, NEKA IM

BIO SAM, TAMO EMO DOI, MI BISMO URADILI
Proklitike su rijei bez akcenta koje se naslanjaju na rijei iza sebe i kao
izgovorna cjelina upotrebljavaju se sa tim rijeima. Akcenatski se naslanjaju na
rijei koje joj slijede.
Proklitike su :
1. prijedlozi,
2. rijece,
3. veznici.
IVIM U GRADU, EKAM U AVLIJI, ON I JA
Informacija vie:

knjievnosti
Page215
U bosankome jeziku imamo dva prenoenja akcenta na nenaglasnicu i to tzv. staro i

novo prenoenje.
Staro prenoenje akcenta u bosanski jezik - silazni akcenat prelazi na proklitiku pri
emu ostaje nepromijenjen
Novo prenoenje silazni akcenat pri prenoenju postaje uzlazni
NE GLEDAM, NE PRIAMO, NE RADI
- sinteza reenog
- domaa zadaa Radna sveska, Z. Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije
Sarajevo

Page216

knjievnosti
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNA OBLAST :
Ortografija/pravopis
NASTAVNA JEDINICA :
Interpunkcijski, pravopisni znaci
TIP ASA :
NASTAVNE METODE :
ponavljanje, vjebanje, utvrivanje

rad u paru, frontalni
problemska, dijaloka
CILJEVI ASA
Odgojni: Osposobljavanje uenika za samostalan rad, navikavanje uenika na
redovno pravilno pismeno izraavanje, podsticanje uenika stalno uenje i
primjenjivanje pravopisnih pravila, zauzimanje kritikog i samokritikog stava,
stjecanje samopouzdanja u vlastito znanje
Obrazovni upoznavanje i ponavljanje pravopisnih znakova, praktina primjena
pravopisnih znakova, njihova upotreba i znaaj u reenici, pisanje upravnog govora,
itanje i korelacija nastave jezika sa nastavom knjievnosti. Primjena pravopisa.
Funkcionalni: isticanje vanosti pravopisa u svakodnevnom ivotu, povezivanje
starog i novog gradiva
Artikulacija asa:
Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke asa, te nain rada.
1. korak
Podijeliti uenicima nastavne listie na kojem je isti zadatak za svaki par uenika.
2. korak
Operativna etapa.
3. korak
Uporeivanje rezultata rada, objanjenja i upute od nastavnika koja e se
prvenstveno odnositi na upotrebu crtice, dvotake pri pisanju upravnog govora, a
zatim i ostalih pravopisnih znkova- zareza, take, uzvunika i upitnika.
4. korak
Samoocjenjivanje individualnog rada.( Pozvati uenike da samostalno ocjene prvu
verziju rada te da se kritiki postave prema vlastitom uratku).
Tok asa
Uvodni dio asa do 8
- najava ciljeva
Page217

knjievnosti
- Motiviem uenike na razgovor o pravopisu. ta ini standar ili normu jednog

jezika? (gramatika, pravopis i rjenik) ta je pravopis? Koji je sinonim za
pravopis? Kakav je na pravopis? Ko je autor tog pravopisa? Koje je osnovno
naelo naeg pravopisa? (Pii kao to govori...) emu, ustvari slue
pravopisni znaci?
Dok uenicima u paru dijelimo specifine zadatke, svima po jedan pravopisni
znak, objanjavamo ili podsjeamo uenike na to ta su ustvari pravopinsi
znaci.
Pravopisni znaci vrsta pismenih znakova kojima se postie vea jasnoa i bolje
razumijevanje odnosa izmeu pojedinih dijelova teksta.
Pravopisni znaci su: taka (.), upitnik (?), uzvinik (!), taka-zarez (;), zarez (,),
dvotaka (:), tri take (...), crta (), crtica (-), navodnici (...), polunavodnici
(...), zagrade ( ), zvjezdica (*), apostrof ( ' ), kosa crta(/) itd.
Taka, upitnik, uzvinik, taka-zarez, zarez, dvotaka, tri take, crta, navodnici,
polunavodnici i zagrade mogu biti pravopisni znaci u irem smislu i pravopisni
znaci u uem smislu. Kao pravopisni znaci u uem smislu nazivaju se jo i
reenini ili interpunkcijski znaci.
U ovom dijelu asa moemo ponuditi i informaciju vie da se u jeziku pravi razlika
izmeu ovih pojmova. Razlika je u tome to se pravopisni znaci upotrebljavaju uz
pojedine rei za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u reenici.
-
rad na nastavnom listiu i odabranom odlomku
Nastavni listi e sadravati pravilo a onda i zahtjev da napiu reenice potujui

napisano pravilo:
Taka se kao pravopisni znak upotrebljava:

- iza skraenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se piu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

knjievnosti
Page218
Taka se ne pie iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih
nae drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.:
___________________________________________________________________
Dvije take se kao pravopisni znak piu:

- izmeu brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i itaju se "prema"
-pri pisanju upravnog govora )navoenju tuih rijei
Npr.:
.___________________________________________________________________
Tri take stavljaju se:
- umjesto izostavljenog teksta i

-u isprekidanom tekstu;
Npr.:
___________________________________________________________________________
d) Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:

- izmeu brojeva umesto prijedloga do
- ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati ve ispisati i
prijedlog do- izmeu naziva gradova i drugih mjesta da bi se oznaio pravac
kretanja,
- izmeu dva ili vie imena kojima se oznaavaju tako tijesno vezani pojmovi da oni
ine jedan pojam
Npr.
___________________________________________________________________

knjievnosti
Page219
Crtica se kao pravopisni znak pie:

- izmeu dijelova polusloenica:
- na kraju retka pri prenoenju rijei u novi red
- u sloenim ili izvedenim rijeima u kojima se prvi dio pie brojem a drugi dio slovima
- izmeu skraenica i nastavka za oblik,
Npr.:
___________________________________________________________________
Zagrada kao pravopisni znak:

- slui da oznai oba oblika rijei o kojima se govori, npr.:
Prijedlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava.
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se oznaava novi odjeljak:
Npr.
___________________________________________________________________
Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova.
Akcentski znaci se biljee u strunoj literaturi (obino iz gramatike) i u obinim

tekstovima kad je potrebno da se oznai rije koja se od iste rijei u susjedstvu
razlikuje samo akcentom; npr.:
Sm sam to uvideo.
Doao je da d oglas.
Napiite i sami neke primjere.
_________________________________________________________________________
Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva mnoine kad je potrebno oznaiti
razliku ovoga oblika od drugih oblika, najee genitiva jednine iste zamjenice. Na
primjer: Iz primjer moe zakljuiti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznaeno da

knjievnosti
Page220
je to genitiv mnoine, odnosno da se iz vie primjera moe zakljuiti, a ne samo iz

jednog.
Napiite i sami neke primjere.

___________________________________________________________________________
Nakon rada u paru, neke od uenikih primjera zapisati na tabli. Uenike uputiti na
pravopis i udbenik.

-
sinteza u vidu ponavljanja pravopisnih pravila
najava narednog asa

JU_____________________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
kolske ________________

knjievnosti
Page221
Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje ije/je

Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti pravila o smjenjivanju
Na jezik I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, 122.str.
Zadaci:
obrazovni zakonitosti pisanja (kraenja i duljenja) ije je, je ije, ije e, i
funkcionalni razviti sposobnost povezivanja, zakljuivanja i primjene pravila o
pisanju ije/je
odgojni razviti jezinu kulturu
Nastavna sredstva: udbenik, nastavni listi

Oblici rada:frontalni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: itanje, pisanje, razgovor, samostalno rjeavanje zadataka
Tok asa
1. Motivacija
rijei s jatom: rije, rijeka, bjelina, trebati, dio, dijeliti
rijei bez jata: je, jeka, orijent, tresti, sin....
Obrada (prema udbeniku i radnoj svesci)
samostalno prouavanje udbenike jedinice (ili u paru)
uenici dobivaju saetak pravila o smjenjivanju (na listiu ili na prozirnici) i
oprimjeruju ih uz pomo udbenika (i gramatike)

5. Sinteza
Domaa zadaa
rjeavanje nastavnog listia
Uvodni dio do 7':

najava ciljeva i uznaaja ove nastavne jedinice:
Na slijedeim primjerima emo pokazati koliko je vano pravilno pisanje ije i je. To
pravilo se smatra osnovom pismenosti u naem jeziku.
1. Upisujui izostavljene glasove, dobit e zanimljive opreke.
Page222

knjievnosti
a) b(e)san (koji je bez sna) b(ije)san (veoma srdit)
b) l(je)vak
(ljevoruk
l(ije)vak (naprava za lijevanje)
ovjek )
d)
na od(je)lu (dio zgrade) odijelo
= od(ije)la
e) razr(e)diti (rasporediti ) uiniti rijetkim = razr(ije)diti
ili: r(e)dak/ r(ije)dak, s(je)dim/sijedim, svet/svijet,

Centralni dio asa do 30':
U ovom dijelu asa pokazat emo da rijei koje piemo sa ije ne zadravaju uvijek
taj oblik, nego ga krate u -je.
Pogledajmo neke od tih primjera:
a)
u rijei izvedene od temeljne rijei cvijet
cv(je)tati, cv(je)tii, cv(ije)tak, procv(je)tati, cv(je)arnica, cv(ije)e, cv(je)tovi,

cv(je)tnica, cv(je)tnjae, cv(je)tanje, rascv(je)tavaju, cv(je)tast, cv(je)tolik, cv(je)ari,
cv(je)oljupci, Cv(ije)ta, Cv(je)tko;
b)
u izvedenice od rije:
r(je)nik, r(je)it, r(ije)ca, r(je)niki, por(je)kati, r(ije)ju, r(je)otvorac,

r(je)urina, r(je)itnost, r(je)kanje.
Zakljuimo:
U naem jeziku zamjenom jata je dolo do uvoenja suglasnike skupine ije, je.
Osnovno je pravilo za razlikovanje:
duge e u ekavskom daje ije u naem jeziku, kratko e u ekavskom daje je.
(deeeeeete-dijete, leto-ljeto)
Slog ije krati se u je kod imenica kada tvorimo umanjenice nastavcima, -i,
-i, -ica, --ece, -ae...
-
krati se u u superlativu i komparativu pridjeva (bijel-bjelji) 4.

knjievnosti
Ispred o i j mjesto je ili ije dolazi samo i (osim u sjeo, odsjeo, zapodjeo, vreo i
Page223
zreo).
IZUZETAK: Vlastita imena upotrebljavaju se prema izgovoru kraja iz kojega

potjeu, osim ako u knjievnom jeziku nije usvojeno drukije
NASTAVNI LISTI
1. Napii izostavljene glasove i dobit e naslove pjesama iz antologije hrvatskog
pjesnitva za djecu.
to je p(
ee, Moj p(
)esma, Sv(
)et u predahu, P(
)tao, Ulovi d(
)edo ribu, Prija p(
san, to su sanjale ivotinje jedne l(

maca, Moja zv(
)ezda, Sv(
esnica, Majka uz kol(
)esmica, Pr(
)epe m(
)jetlost, Osm(
)evku, Sv(
)edlog za razmiljanje, Cv(
)evanka, Tiha, tiha p(

)esene noi, Sav(
)jeh, Vr(
)esma, B(
)eli
)esno ae, D(
)eme igre, Ml(
)ca i
)eni put, Kr(
)etlo na novogradnji.
2. Prepii sljedee stihove (i)jekavski.

Bila koko, bili brig
............................................................................................
snila jaje, ba ka brig. ............................................................................................

3. Napii podcrtane rijei (i)jekavski.
Crn bel... crn bel................................................................
V trsju popeva,
.............................................................
Grozdje dozreva...
.............................................................
I znamo da leto
.............................................................
4. U sljedeem nizu rijei napii izostavljene glasove.

sv(
)ea, sv(
enica, sv(
tlucati
)etionik, sv(
)etlonoa, osv(
)etiljica, sv(
)tljiva, sv(
)etlost, sv(
)etloplav, sv(
)etliti, osv(
)enjak, sv(
)etljenje, Sv(
)etlomjer, sv(
)
)

knjievnosti
Page224

Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: ortografija
Nastavna jedinica: Upravni govor

Ciljevi asa
Obrazovni: opta definicija upravnog govora, razvijanje saznanja o potrebi
poznavanja pravopisnih pravila, postupno i sistematino upoznavanje uenika s
pravopisom bosanskog jezika, upotreba upravnog govora u usmenom i pismenom
izraavanju,
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, tj.sposobnosti uoavanja pravila pisanja,
razvijanje sposobnosti zakljuivanja, osposobljavanje za samostalno rjeavanje problemskih
situacija...
Odgojni: razvijanje radnih navika, smisla za tanost i urednost pri pisanju, razvijanje ljubavi
prema maternjem jeziku
Metod rada: dijaloki, demonstrativni, rad na tekstu,
Oblici rada: frontalni i rad u paru
Uslov za realizaciju asa- posjedovanje i koritenja projektora za

power point prezentaciju koja prati ovu pripremu, ali nije
neophodno..
Tok asa
Uvodni dio do 7'
-
najava ciljeva
slijedeu tabelu moemo umjesto prezentacije u pover pointu, prikazati, pripremiti

na plakatu koji emo okaiti na zid uionici.
Centralni dio asa 30'

knjievnosti
Page225
1. korak e nam biti da napiemo/ istaknemo definiciju upravnog govora
Definicija upravnog govora

Tano navoenje neijih rijei ili govora naziva se upravnim govorom. Imamo tri modela:
Pieve rijei: Upravni govor.
Upravni govor. , pieve

rijei
Upravni govor, 1. dio ,

pieve rijei, upravni govor,
2.dio
Npr.
Majka ree Doi ovamo i pomozi mi oko stvari za plau.
Doi ovamo i pomozi mi oko stvari za plau, ree majka.
Doi ovamo, ree majka i pomozi mi oko stvari za plau.
2. korak primjena nauenih pravila.

Napiimo ovaj dijalog potujui nauena pravila:
Saa: - Zato slon prelazi ulicu?
Dejan: Da bi preao na drugu stranu!
1. model
Zato slon prelazi ulicu? upita Saa.

Da bi preao na drugu stranu ! ree Dejan.
2. model
Upita Saa: Zato slon prelazi ulicu?

Dejan ree: Da bi preao na drugu stranu!
3. model
Zato upita Saa slon prelazi ulicu?

Da bi ree Dejan preao na drugu stranu!
3. korak podrazumijeva usmjereno itanje radi uoavanja upravnog govora koji emo
realizovati tako to emo uenicima nametnuti raznovrsne zadatke. Npr.
-
upisivanje izostavljenih znakova u date reenice

knjievnosti
zapisivanje sadraja stripa u obliku proznog teksta koritenjem upravnog

govora
osmiljavanje govora u datoj situaciji i zapisivanje tog teksta uz koritenje
upravnog govora
Page226
Drugi dio asa e uenici popunjavati radne listove, nakon ega e uslijediti
verbalizacija tj. uporeivanje uraenih listova
Naroitu panju i nastavnik i uenici e obratiti na pisanje interpunkcije (upitnika,
take, zareza... oprije i poslije navodnika)
Nastavni materijal: strip ( izvor- internet ) i nastavni listii se nalaze u prilogu ove
pripreme.
Sinteza nauenog.
Ocjenjivanje najuspjenijih uenika
Domai zadatak:
Nacrtaj strip po sopstvenom izboru. Na osnovu njega napii tekst koristei sva tri
modela upravnog govora.
Nastavni listii za individualni rad uenika:
1. Dopuni:
Tue rijei napisane tano onako kako ih je neko izgovorio nazivamo
_____________________. Dio upravnog govora koji objanjava ije su rijei
navedene nazivamo______________________. Kada su pieve rijei na prvom
mjestu u reenici iza njih stavljamo ______________________________. Upravni
govor obiljeavamo znacima koje nazivamo_____________________________.
2. Dio dramskog teksta napii u sva tri modela upravnog govora:
Anika: A, s kim ivi Pipi?
Pipi: Sa svojim konjem i gospodinom Nilsonom, mojim majmunom?
Tomi: A zar nema mamu i tatu?
Pipi: Nemam!
Anika: Pa ko ti onda govori kada e na spavanje?
Pipi: Ja sama! Prvo to jednom kaem lijepo , a ako ne posluam onda otrije . Pa
ako i to ne pomogne bude i batina!
Pipi: Zato ne biste dorukovali kod mene?
Page227

knjievnosti
Tomi i Anika (zajedno): Hajdemo, zato da ne?

Strip proitaj i zapii u formi proznog teksta:
Page228

knjievnosti

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNA OBLAST :
NASTAVNA JEDINICA :
Ortografija
Pravopisni znaci
TIP ASA :
ponavljanje, vjebanje
individualni, frontalni
NASTAVNE METODE :
problemska, dijaloka
Na jezik za esti razred, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, 124.str., itanka za

6.razred, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, str.68
CILJEVI ASA
Odgojni: Osposobljavanje uenika za samostalan rad, zauzimanje kritikog i
samokritikog stava, stjecanje samopouzdanja u vlastito znanje
Obrazovni upoznavanje i ponavljanje pravopisnih znakova, njihova upotreba i znaaj
u reenici, pisanje upravnog govora, itanje i korelacija nastave jezika sa nastavom
knjievnosti.
Tok asa
1. korak Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke asa, te nain rada.
2. korak Podijeliti uenicima nastavne listie na kojem je isti zadatak za svakog
uenika
3. korak Operativna etapa.
4. korak

knjievnosti
Page229
Uporeivanje rezultata rada, objanjenja i upute od nastavnika koja e se

prvenstveno odnositi na upotrebu crtice, dvotake pri pisanju upravnog govora, a
zatim i ostalih pravopisnih znkova- zareza, take, uzvunika i upitnika.
5. korak
Samoocjenjivanje individualnog rada.( pozvati uenike da samostalno ocjene prvu
verziju rada te da se kritiki postave prema vlastitom uraddku.

-
rad na nastavnom listiu i odabranom odlomku
Nastavni list:
Ortografija : Pravopisni znaci
______________________________
( ime i prezime )
U slijedeem odlomku iz prie Ole i Trufa, Isaka B. Singera, pravilno upotrijebi

pravopisne znake ( taka, zarez, upitnik, uzvinik, dvotaka, taka - zarez, navodnici, tri
take, crtica ).
Za vrijeme najjaih oluja kada su gromovi grmili i munje sije
vale a vjetar kidao ne samo lie nego i grane Ole je hrabrio Trufu
Dri se Trufa Dri se svom snagom
Katkada za vrijeme hladnih i vjetrovitih noi Trufa bi se poalila
Dolo je moje vrijeme Ole ali ti se vrsto dri
Zato pitao bi se Ole Bez tebe mi je ivot besmislen Ako ti padne i ja u isto s tobom
pasti
Ne Ole nemoj to uiniti List ne smije otii sve dok moe ostati
Ostat u samo ako i ti ostane sa mnom Trufa Danju te gledam i divim se tvojoj ljepoti
Nou osjeam tvoj miris Neu da budem usamljen list na drvetu Ne nikada
Dragi uenie, da bi rijeio uspjeno zadatak poslui se udbenikom:

Na jezik za esti razred, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, 124.str., a zatim
rijeeni zadatak uporedi sa odlomkom u itanci za 6. razred, Zejir Hasi,
Bosanka rije Tuzla, str.68
Page230

knjievnosti
sinteza u vidu ponavljanja pravopisnih pravila
najava narednog asa

za 6. razreddevetogodinjeg obrazovanja
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
NASTAVNA CJELINA: pravopis i pravogovor (korelacija s kulturom izraavanja)
NASTAVNA JEDINICA: Utvrivanje pravopisnih pravila
TIP ASA: Ponavljanje i utvrivanje steenih znanja
ZADACI:
obrazovni- upoznavanje sa bogastvom jezika i jezikim vrijednostima i
razlikama; pravopisni znaci, upotreba glasa h,,,,d; pisanje ije/ je
odgojni- osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje
sposobnosti za uvaavanje drugih i nj.miljenja, uoavanje i razumijevanje
proitanog, ravijanje kritikog stava prema tuem i vlastitom radu, razvijanje ljubavi
prema matarnjem jeziku
funkcionalni - bogaenje rjenika, njegovanje govorne kulture, razvijanje
znanja i sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje stvaralakih funkcija
OBLICI RADA: frontalni oblik rada
METOD RADA: dijaloka u kombinaciji sa predavanjem, upuivanjem

knjievnosti
Page231
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, nastavni listi

Na jezik 6, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.125
UVODNI DIO ASA: 5 '
-Najavit u im ciljeve i rei da emo zamijeniti uloge.
Ja sam napisala pismo mom prijatelju ali nisam sigurna da li sam dobro uradila pa
ih molim da pregledaju i ispreve da se ja, nastavnica bosanskoga jezika, ne
osramotim.
CENTRALNI DIO 35
- podijelit u im radne listove (mojePismo prijatelju)
- dogovorit emo se da imaju 10 minuta vremena da uine ispravku a onda
emo zajedno tekst u cjelini napisati na tabli potujui pravopisna pravila.
Izgled radnog lista:
Dragi moj prijatelju?
Evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristi da ti napiem pismo. Znam da si
ljut to ti se nejavljam dugo, ali ajde ne ljuti se zna da ne mam vremena. Ljepo mi je
poela kolska godina, imam i novu dijecu, uim i esti razred, ba me lijepo sluaju.
e si ti ! ime se bavi u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim? Nisam ti rekla
da sam ila u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog naeg pisca Aliju hasagia
Duboanina. Moji uenici e mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.
Sad moram zavriti zadrimala sam pa u ti drugi put pisati malko due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?
NAKON PERIODA PREDVIENOG ZA ISPREVLJANJE ZABILJIT EMO

NEKOLIKO PRAVILA NA TABLI.
-
prvo emo tekst zapisati u cjelini na tabli ispravno, analizirajui reenicu po

reenicu te se tako prisjeajui pravopisnih pravila:
Pravopisna pravila
a) upotreba interpunkcijskih znakova ( taka, uzvinik, upitnik, zarez)
b) vee (od pridjeva veliko), vee (dio dana)
c) ne javljam (glagoli sa negacijom se piu odvojeno), izuzeci glagol nemam-pie
se zajedno
d) hajde (glas h je odlika naeg jezika ne isputati ga tamo gdje mu je mjesto)
e) djecu- ne dijecu
f) e- treba gdje

knjievnosti
Page232
g) kod upitnih reenica-uputnik,kod uzvinih ili pozdrava-usklinik

h) uenici od glagola uiti-ne uenici
i) ovako, kao-ne gutatislova tamo gdje im je mjesto-ne vako, ko
j) knjievno, pravilno je upotrebljavati ijekavicu ne umetati ikavicu-zadrijema
l) malo-ne malko
lj) iza uzvika (eh) pie se zarez
ZAVRNI DIO 5'

- Podijeliti im ponovo nastavne listie (br.2), ovaj put tekst e biti napisan
pravilno i pozvati uenike da ponovo proitaju uporeujui sa svojim uradkom
u svesci kako im se ne bi potkrala grjeka
- uputiti ih i na udbenik , strana 125, i jedan od dva ponuena dikatata uraditi
za zadau sluei se Pravopisom bosankoga jezika.
- zahvalit im na pomoi i najaviti naredni as
Nastavni listi br.1
Dragi moj prijatelju?
Evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristi da ti napiem pismo. Znam da si
ljut to ti se nejavljam dugo, ali ajde ne ljuti se zna da ne mam vremena. Ljepo mi je
poela kolska godina, imam i novu dijecu, uim i esti razred, ba me lijepo sluaju.
e si ti ! ime se bavi u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim? Nisam ti rekla
da sam ila u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog naeg pisca Aliju hasagia
Duboanina. Moji uenici e mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.
Sad moram zavriti zadrimala sam pa u ti drugi put pisati malko due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?
___________________________________________________________________
Nastavni listi br.2
Dragi moj prijatelju,
evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristih da ti napiem pismo. Znam da si
ljut to ti se ne javljam dugo, ali hajde ne ljuti se zna da nemam vremena. Lijepo
mi je poela kolska godina, imam i novu djecu, uim i esti razred, ba me lijepo
sluaju. Gdje si ti? ime se bavi u ove jesenje dane? Eh, umalo da zaboravim!

knjievnosti
Page233
Nisam ti rekla da sam ila u Sarajevo i da sam tamo upoznala jednog naeg pisca,
Aliju Hasagia Duboanina. Moji uenici e mu pisati pismo, isto ovako kao ja tebi.
Sad moram zavriti zadrijemala sam pa u ti drugi put pisati malo due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i knjievnost 6. razred
Nastavna oblast/tema: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Prianje dogaaja, priprema za pismenu vjebu

Ciljevi asa:
Obrazovni: upoznavanje uenika sa odlikama prianja kao oblika kazivanja,
ponavljanje pojmova: hronoloki i retrospektivan, tok radnje; razlike izmeu prianja
doivljaja i dogaaja
Funkcionalni: razvijanje estetskih vrijednosti, komunikativnih i perceptivnih
sposobnosti, razvijanje smisla za koncizno i povezano izlaganje, bogaenje fonda
rijei
Tip asa: as upoznavanja sa novom graom
Oblici rada: frontalni oblik rada, individualni oblik rada
Nastavne metode: monoloka, dijaloka, tekstualna,
Page234

knjievnosti
Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.21

Nastavna sredstva: udbenik, tabla, kreda, nastavni list
Artikulacija asa
1.korak - najava ciljeva
2.korak - psiholoka priprema
3.korak - rad na predloku iz udbenika
4. korak - rad na nastavnom listiu
5. korak - objava/itanje uenikih radova
6. korak - ocjenjivanje uenika
Tok asa
UVODNI DIO (7 min):
1. najava ciljeva
2. psiholoka priprema i uvod u nastavnu jedinicu:
uenicima iznijeti osnovno o prianju kao obliku kazivanja, te da imamo prianje
doivljaja i dogaaja, da moe biti hronoloko i retrospektivno. Posebno naglasiti jer
je to bitno za samostalan rad da pismeni sastav mora sadravati: uvod, poetak
radnje, zaplet, vrhunac, rasplet i kraj. O ovim elementima uenici vie mogu
proitati u udbeniku Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.21.
GLAVNI DIO (30 min):
Nakon ovog uvoda proitati uenicima tekst/ predloak Shvatili su da su pogrijeili
(str.22). Nakon itanja kratko emo razgovaratiu o predloku i zakljuiti da je rije o
hronolokom prianju dogaaja. Naknadno zatraiti od njih da uoe tok radnje, nakon
ega emo uporediti sa predloenim iz udbenika.
Posebno naglasiti da se i u ovom predloku kao i u svakom pismenom radu mogu
uoiti kombinoiranje razliitih oblika kazivanja (dijalog), to treba da bude i njihova
tenja. Kombiniranjem razliitih oblika postie se napetost, stilski/umjetnii izraz.
U nastavku u podijeliti uenicima radne listove koji e ih voditi kroz uspjeno pisanje
prie i podsjeati na elemente koje ne smiju izostaviti. Nakon samostalnog rada, a
prije kraja asa ut emo bar jedan rad, diskutovati o njemu i dati savjete za njegovo
usavravanje. Dobar rad nagraditi ocjenom.
ZAVRNI DIO (8 min):
-
sinteza reenog
Prijedlog tema za pismenu vjebu:
Page235

knjievnosti
1. Desilo se potpuno neoekivano

2. Nesrea je zadesila te ljude
3. Nisu mogli vjerovati da se to deava
4. Tua na kolskom odmoru
Na kraju podijeliti uenicima malene sliice sa odreenom slikom vanjskog prostora i
zadati im da pokuaju opisati dati eksterijer sa uzorka.
Za domai rad pripremiti se za pismenu vjebu uz napomenu da e tema odrediti cilj i
oblik kazivanja, da prvo naprave plan po uzorku na radni list, da konanu verziju
provjere, uljepaju, pregledaju i stilski i pravopisno.
Prilog: Nastavni list za as vjebanja, pripreme za pismenu zadau Kako da napiem priu ?
Tua na kolskom odmoru.
Kada hoe da ispria dogaaj potrebno je odrediti slijedee:

UVOD- Linost/i
o kojoj e se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja dogaa: GDJE? Vrijeme kada se radnja deava:
KADA?
ZAPLET- Dogaaj kojim poinje radnja (tzv.okida): TA?, radnja poinje da se odvija, dolazi do nekog sukoba...
Page236

knjievnosti
VRHUNAC-najuzbudljiviji dio u razvoju radnje, najvea napetost

Najtee je zapoeti priu. Dobro je da poetak bude uzbudljiv,.
RASPLET- zavretak prie, dolazi do razrijeenja sukoba ili problema, napetost jenjava
Najtee je zapoeti priu. Dobro je da poetak bude uzbudljiv, smijean ili tajanstven.
Taj izlet se pretvorio u neoekivani dogaaj
Kada hoe da ispria dogaaj potrebno je odrediti slijedee
UVOD- Linost/i
o kojoj e se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja dogaa: GDJE? Vrijeme kada se radnja deava:
KADA?
ZAPLET- Dogaaj kojim poinje radnja (tzv.okida): TA?, radnja poinje da se odvija, dolazi do nekog sukoba...
Page237

knjievnosti
VRHUNAC-najuzbudljiviji dio u razvoju radnje, najvea napetost
RASPLET- zavretak prie, dolazi do razrijeenja sukoba ili problema, napetost jenjava
Najtee je zapoeti priu. Dobro je da poetak bude uzbudljiv, smijean ili tajanstven.
JU _____________________________________
Datum:______________________________
Nastavnik/ca:_______________________________________
NASTAVNA JEDINICA: Opisivanje portreta, usmena vjeba

MOTIVACIJA:
-ova nastavna jedinica je znaajna ne samo zbog razvijanja kulture izraavanja (izraajnih
sposobnosti, kao i perceptivnih) nego to moe posluiti kao element obogaivanja znanja
i moralnih odlika kod djece. Djeca e pustiti mati na volju, planirati aktivnosti, ivjeti u
drugom svijetu gdje je sve mogue, ostvarivati svoje snove
Na jezik 6, Bosanska rije Tuzla, A. i I. Dibri, str.27
CILJEVI:
Page238

knjievnosti
Uenici e ovakvim nainom pisanja nauiti

- koje su to jezike i stilske odlike dobrog pismenog sastava
- sticat e samopouzdanje
- graditi moralne vrijednosti-solidarnost,odanost...
- prepoznavati pozitivne ljudske osobine ...
PREDUSLOVI:
- odlike i razlike u ponaanju, karakteru, razlikovanje dobra od zla
- rad u grupama i tehniku- pisanje kao proces
OCJENJIVANJE:
Od uenika se trai aktivno uee u grupnom radu,nove i orginalne ideje i zakljuci.
RESURSI
Pripremiti dovoljan broj papira A4 formata,
VRIJEME:
E- 15' rad na primjeru ( Mirjamina kosa, 27.str.)
R- 20' pisanje kao proces.
R- 10' itanje radova na prijedlog parova, najava narednog asa
(R-drugi as-ocjenjivanje uenikih radova )
GRUPISANJE: rad u paru i frontalni

EVOKACIJA 15'
Uenicima proitati odlomak iz pripovijetke Isaka Samokovlije Mirjamina
kosa, nakon ega emo kratko razgovarati o onome to su uli.

knjievnosti
Page239
Mirjana je imala areni amarel, imala je i dvije lutkice sa plavom kovrdavom

kosom i oima plavim kao nebo. I sama je bila plava i rumena kao lutka.
U sokaku, u mahali, bila je pravo udo meu ostalom jevrejskom djecom sa
crnom upavom kosom i velikim tamnim oima, bosonogom, u starim zakrpljenim i
zamazanim haljinicama.
Izlazila je plaljivo na avlijska vrata, oeljana, sa malim pletenicama i s
nekoliko malih plavih uvojaka po elu i po sljepoonicama, u istoj kecelji, u
cipelama i dugim arapama. Izvirivala je i gledala u sokak gdje su djeca skakala ili
sjedila na kaldrmi, igrala se kemeniima, mijesila tijesto od blata i pravila zemljane
kolaie. Vuklo je neto neodoljivo da i ona sjedne u prainu i da i ona svojim
dlanovima zamijesi zemlju...Stajala je na vratima i grickala kraj svoje bijele kecelje...
Po sredini table povui emo vertikalnu liniju i na lijevoj strani pisati fizike, a
na desnoj karakterne osobine, tj. vanjski i unutranji portret. Kroz razgovor i pitanjima
emo doi do zakljuaka ta ini portret, ta podrazumijevamo pod time:
-
kako je izledala Mirjama? ta je oblaila? Za ime je eznula? Zato pisac

kae da je izvirivala? ta time o njoj eli rei?
ta smo saznali o njij osim izgleda? Kakvom socijalnom statusu je pripada

Mirjama a kakvoj ostala djeca? U kakvim porodinim prilikama ivi?
Moe li nma njen izled rei o njenom unnutranjem portretu? ta govore njene
bijele arape i njena bijela kecelja?
Dok razgovaramo popunjavamo tabelu:

Npr.
Vanjski- spoljanji, fiziki
Mirjana je imala areni amarel
I sama je bila plava i rumena kao lutka
oeljana,
Unutranji psiholoki, karakterni

Izvirivala je i gledala u
sokak(stidljivost)
sa malim pletenicama
u istoj kecelji (urednost)

grickala kraj svoje bijele kecelje
s nekoliko malih plavih uvojaka po elu...
(strah)
(visina, teina, izgled tijela, pokreti, odjea,
emotivno stanje - tuga, srea, strah...

knjievnosti
karakterne osobine - dobrota,
to obiljeava spoljanost)
skromnost, nametljivost...socijalni
Page240
izgled pojedinih dijelova tijela- kosa, oi sve ono
status)
Prije nego to definiemo opisivanje kao oblik kazivanja prvo emo odgovoriti na
neka pitanja koja e nas nam otvoriti put ka definisanju objektivnog i subjektivnog
opisivanja.
-
sama i rumena KAO LUTKA- Da li ovim poreenjem kao lutkanasluujemo

piev stav prema Mirjani? Koju emociju prepoznajemo?
ako bismo opisivali potpunog stranca, prolaznika, da li bismo mogli govoriti o
ljubavi ili s ljubavlju?
Nakon ove diskusije napisati djeci na tabli da imamo:

-
subjektvan i objektivan opis ali i nagovijestiti da emo se time baviti podrobnije na

nekom od slijedeih asova kulture izraavanja
U drugom dijelu asa pokuat emo izvesti jeziu vjebu, opisivat ete
druga iz svoje ulice, komiluka ili okruenja i to slijedeom tehnikom:
-POJANJAVANJE TEHNIKE-PISANJE KAO PROCES
PISANJE KAO PROCES
-PRVO E UENICI SAMI ODABRATI KOGA ELE PORTRETISATI
-DRUGA FAZA JE PISANJE RADNE VERZIJE(5')
-RAZMIJENIT E RAD SA DRUGOM IZ KLUPE KAKO BI DOBILI KOMENTARE
NA SVOJ RAD.
-NAKON 5'-VRAAJU SE SVAKO NA SVOJ RAD I
-PIU KONANU VERZIJU
-PROITAJU JO JEDNOM U SEBI A ONDA SE SPREMIMO ZA
OBJAVLJIVANJE
(PIEVA STOLICA)
Page241

knjievnosti
U zavrnom dijelu asa ut emo neke od radova i to iskljuivo na

prijedlog/preporuku partnera (uenika koji je itao rad u paru).
ZAKLJUAK:
Ovakav proces pisanja ide mnogo lake, potpuniji je a pozitivni komentari
partnera poveavaju samopouzdanje
-
sinteza: na kraju emo definisati da je opisivanje portreta oblik kazivanja kojim

se ustvari opisuje ovjek. Portret moe biti vanjski i unutranji, te subjektivni i
objektivni opis.
najava narednog asa

Ilustracija portreta
PRIPREMA ZA AS BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI U 7.RAZREDU

Datum:_________________________
kolska godina____/____
kola:__________________________
NASTAVNIK:________________________
NASTAVNA JEDINICA: Opisivanje portreta
NASTAVNA OBLAST: kultura izraavanja
MOTIVACIJA:
-
ova nastavna jedinica je znaajna ne samo zbog razvijanja kulture izraavanja

(izraajnih sposobnosti, kao i perceptivnih) nego to moe posluiti kao

knjievnosti
Page242
elemenat obogaivanja znanja i moralnih odlika kod djece. Djeca ce razvijati

kritiki i samokritiki odnos prema postupcima drugih i njih samih, analizirati
svoje i tue postupke, te uiti iz ranijih iskustava izvodei zakljuke.
CILJEVI:
Uenici e ovakvim nainom pisanja nauiti koje su to jezike i stilske odlike dobrog
pismenog sastava, pismenog i usmenonog izraavanja,
- sticat e samopouzdanje
- voditi rauna o povezanom, planskom kazivanju,
- graditi moralne vrijednosti-solidarnost,odanost...
- prepoznavati pozitivne ljudske osobine ...
PREDUSLOVI:
- Oblike kazivanja: prianje, opisivanje, dijalog
- prianje po etapama i fazama,
- rad u grupama i tehniku- pisanje kao proces
OCJENJIVANJE:
Od uenika se trai odgovoran odnos prema zadacima, kritiki i samokritiki stav
prema napisanom, odgovornost pred razredom za preporuku i dati komentar..
RESURSI:
Njihove sveske za pismenu vjebu.
VRIJEME:
E- 10'-psiholoka priprema i upoznavanje uenika sa tehnikom
R-35 '-pisanje kao proces
R 45'-drugi as-objava i ocjenjivanje uenikih radova
- Tehika izlaznih kartica
GRUPISANJE: rad u paru i frontalni

knjievnosti
EVOKACIJA
Page243
IGRA MEMORIJEUesnici se podijele u parove i stanu jedni naspram drugih.

Trener im da 1 min vremena da uspiju zapaziti to vie detalja jedan na drugom. Na
znak trenera okreu lea jedan drugom i mijenjaju neke detalje na sebi (skinu al,
naunice, puste kosu...). Za promjenu imaju 1 min vremena. Na znak trenera okreu
se jedan prema drugom i govore na glas par po par promjena koje su zapazili.
Psiholoku pripremu i najavu radnih aktivnost moemo zapoeti asocijacijama,

razgovorom o vremenskim prilikama, oiljcima i sl.
Za psiholoku pripremu moe nam posluiti i crtica Prosjak, Ivana Turgenjeva,
predloak iz udbenika Na jezik , Zdravka Zeki, Bosanska rije Sarajevo,
39.strana
Rijei, rijei, rijei- odaberimo iz rjenika:
Kroz odlomak iz udbenika podsjetimo se da ima likova:
-buckastih, visokih, stasitih, niskog rasta, patuljastih, vitkih, debelih, suhih i ilavih...
Lica su ima bucmasta, suha, izbrazdana borama, koata, duguljasta, ispijena...
Kosa im je valovita, kratka, kovrdava, ravna, rasupana, tazdijeljena , sjajna...
Na primjer ako je vani snijeg moemo razgovarati o snjenim nezgodama:
Je li vam se desilo da ste imali neku nezgodu na snijegu? Da ste pokliznuli,
zapali u snijegu ili prisustvovali nekoj nezgodi? Je li bilo smijeha ili suza? Kome se
dogodila? Ako je nama lino kako emo nazvati prianje ? Ako se dogodilo nekome
drugom kako onda
-POJANJAVANJE TEHNIKE-PISANJE KAO PROCES
RAZUMIJEVANJE NAINA 35'
PISANJE KAO PROCES
- PRVO E UENICI SAMI ODABRATI KOGA ELE PORTRETISATI
- DRUGA FAZA JE PISANJE RADNE VERZIJE(15')
- RAZMIJENIT E RAD SA DRUGOM IZ KLUPE KAKO BI DOBILI KOMENTARE NA
SVOJ RAD.
- NAKON 5'-VRAAJU SE SVAKO SVOM RADU I
- PIU KONANU VERZIJU
- PROITAJU JO JEDNOM U SEBI A ONDA SE SPREMIMO ZA OBJAVLJIVANJE

knjievnosti
Page244
PIEVA STOLICA- nije nita drugo do jedna od stolica iz uionice. moemo je

prekriti nekim platnom i sl. Izdvojit emo je i naglasiti da je namijenjena
piscima.
2.AS OBRADE
REFLEKSIJA
-
Na drugom asu predvienom za ocjenjivanje uenikih radova imat emo javnu

objavu itanje i ocjenjivanje(diskusiju).Da bi smo as uinili zanimljivijim prvo emo
proitati rad a uenici e pogaati koji je opisani uenik-na osnovu opisa.
ZAKLJUAK:
Ovakav proces pisanja ide mnogo lake, potpuniji je i osjeaj i odmah dobijena
povratna informacija, a pozitivni komentari
partnera/druga
poveavaju
samopouzdanje koje esto nedostaje uenicima pri radu i pisanju.
Napisati rad na temu: Lice koje pamtim

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Rasprava
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti raspravljati i biti ravnopravan sudionik javnoga
razgovora,
Zadaci:
Page245

knjievnosti
obrazovni upoznavanje uenika sa raspravom kao vrstom argumentovanog

teksta, uoavanje strukture rasprave- uvod, razrada, zakljuak; tumaenje pojma
TEZA/ ANTITEAZA, argument...
i sudjelovanje u raspravi, samostalno sudjelovanje u raspravi na odreenu temu,
oblikovanje vlastitoga miljenja i stavova, uvaavanje argumenata drugih sudionika
rasprave, stjecanje navika javnoga govorenja
funkcionalni usvajanje novih termina i njihovog znaenja, razvijanje sposobnosti
zapaanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalno usmeno izraavanje
odgojni njegovanje svijesti kod uenika o dokazivanju stavova argumentima,
injenicama, a ne jaim glasom, gestovima i mimikama, razvijanje kulture dijaloga i
ponaanja, tolerancije, potivanja tuega miljenja, razvijanje svijesti o potrebi
slobode govora i javnoga djelovanja promicanje nenasilja, razvijanje kritikoga
odnosa prema ljudima oko nas i drutvenim pojavama, razvijanje osjeaja da
pojedinac moe djelovanjem mijenjati drutvene norme, da moe rjeavati drutvene
probleme,
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, novine, asopis, radijska emisija,
televizijska emisija
Oblici rada: frontalni i inidvidualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode
samostalnoga rada
Tok asa
Uvodni dio do 7'
1. Motivacija u dramskoj improvizaciji uenici e uoiti probleme koji nastaju pri
pokuaju voenja rasprave te e im motivacija u obradi teme biti kako izbjei uoene
potekoe; u analizi motivacijske igre ne treba traiti odgovorne osobe za neuspjeh
razgovora, nego se usredotoiti na prijedloge kako izbjei probleme.
Upoznavanje uenika sa odlikama rasprave kao oblika kazivanja:
ta je rasprava?
Na jezik 7 razred, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo,
str.177
Page246

knjievnosti
ELEMENTI RASPRAVE: pored tri osnovna elementa koji se kreu putanjom od teze
(tvrdnje) preko rasprave do antiteze (suprotne tvrdnje) i zakljuka, iznijet emo i
slijedee o raspravi: to je javno iznoenje vlastitoga miljenja na odreenu temu,
Rasprava zahtijeva pripremu za raspravu, voenje rasprave, sudjelovanje u raspravi
pripremu, iznoenje i odbranu argumenata, te potivanje pravila rasprave koja
podrazumijevaju potivanje tueg miljenja, sluanje, uvaavanje....
CILJ- Zajedniko rjeenje
U drugom dijelu asa radit emo po metodikom predloku i organizirati raspravu na
temu INTERNET DA ili NE!
Uenicima e pomoi argumenti za i protiv koji su pobrojani u udbeniku (str.178) uz
napomenu da listu proire unutar grupe.
( Moemo potaknuti uenike da kasnije tekst izvedu kao igrokaz uvoenjem novih
likova i proirivanjem dijaloga).
Nakon podjele u grupe i provedene rasprave analizirat emo je:
Analiza provedene rasprave
U analizi metodikoga predloka posebno je vano da se ne namee rjeenja
situacija, ve da dopusti to veem broju uenika da iznese svoje miljenje o
problemskoj situaciji i uenici e samostalno doi do nama poeljnih spoznaja.
Zavrni dio asa:
Sinteza
definiranje rasprave kao oblika usmenoga komuniciranja

uoavanje i usvajanje osnovnih pravila ponaanja u raspravi
osnovnih pravila ponaanja u raspravi
uoavanje i uvaavanje argumenata
Zadaci za samostalni rad

predlaganje tema i sagovornika za raspravu
uenici se mogu podijeliti u dvije skupine od kojih e jedna biti afirmativna, a druga
negacijska
jedna skupina moe izvesti improviziranu neuspjenu raspravu, a druga uspjenu
uenici mogu izabrati nekoliko uenika koji e sudjelovati u raspravi, a ostali e biti
publika koja moe pljeskom podupirati svoje istomiljenike
Plan table
Page247

knjievnosti
RASPRAVA
Ispriaj
priu o plaljivom zmaju i upotrijebi aorist!
3. elementa rasprave:
uvod- razrada-zakljuak
___________________________________________________
rasprava, diskusija
___________________________________________________
___________________________________________________
svrha: javno iznoenje vlastitoga miljenja
___________________________________________________
tema rasprave
___________________________________________________
priprema za raspravu
___________________________________________________
___________________________________________________
voenje rasprave
___________________________________________________
sudjelovanje u raspravi
___________________________________________________
argument
___________________________________________________
pravila rasprave (vrijeme za izlaganje, suci, replike...)
CILJ- Zajedniko rjeenje
Sjeti se imperativa koje

svakodnevno rado uje:
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
___
Domaa zadaa
pripremanje za sudjelovanje u raspravi na
unaprijed odreenu temu koje podrazumijeva
oblikovanje vlastitih stavova, pronalaenje
argumenata i pisanih(ili auditivnih ili video) i
slikovnih dokaza
ili
pisanje teksta o nekoj javno voenoj
raspravi (u televizijskoj emisiji) s
uoavanjem dobrih i loih sugovornika
Zabavna gramatika- Gl.oblici

1.
2.
3.
Nabroj proste gl.oblike i glagol
Nabroj sloene gl. oblike i glagol
itati iskai u prostim glagolskim
itati iskai u sloenim glagolskim
oblicima:
oblicima:
______________:_____________
____________________________
Sjeti se imperativa koje
_________________:__________
____________________________
nerado uje:
____________________:_______
____________________________
_______________________:___________________________________
____________________________
_______________________________
__________________________:_
____________________________
___________________________________________________________
____________________________
_:_________________________________________________________
____________________________
____:_______________________ ______________________________
____________________________
____________________________
________________
Page248

knjievnosti
Povei zadate rijei u reenicu s potencijalom

Npr. sunce-etnja- Ako bi bilo sunce, ja bih ila u etnju_______________________________
Pogled-ljubav:____________________________________________________
Knjiga ocjena:___________________________________________________________________
Zabavna gramatika: Tvorba rijei

1. Dodaj to vie nastavaka vodei rauna da u razliitim kolonama
dobije:
a) Proste
sloene
- putem
b) izvedene
- put-ar
c)
-put+o+pisac
2. Nabroj to vie imenica koje oznaavaju sredstvo a koje su nastale dodavanjem nastavka
ka:
tipaljka, __________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
______________
2. Rijei ukrtenicu:
Page249

knjievnosti
1. ime vrioca rdanje od imenice

M
pisati
2. glagolska imenica od glagola
E
snimati
N
3. imenica izvedena od pridjeva
lijep
I
4.
umanjenica od imenice tele
3. Glagoli
se mogu graditi od:
5. uveanica od imenice zidC
6.a)glagolska
uzvika- imenica izvedena
ljapA
od glagola kuckati
ljap+kati,__________________
7. brojna imenica izvedena od
_______
________________
pet, dan
sedmici
b)broja
imenicarov-uroviti_____________________________________________
c) pridjeva- bijel- bijeljeti__________________________________________
d) glagola-pjevati- pjevuckati_______________________________________
Navedi vlastite primjere!
Zabavna gramatika:
Opisivanje eksterijera i enterijera : Opii dvorac sa slike tako to e voditi rauna o svim
detaljima: okruenju, grai, bojama, ambijentu...pretpostavi historijat i zamisli njegove
stanovnike!
________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
__________________________________________
___________________________________________________________________________
______
___________________________________________________________________________
______
Page250

knjievnosti
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
_________________________________________________
Opisivanje enterijera
___________________________________________
___________________________________________________________________________
______
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
______________________________________________________________________
Sadraj:
Page251

knjievnosti
Lisica i gavran, Ezop interpretacija basne

Ske - Dok se dvoje svaaju trei se koristi, A. Sidran
San, B. Alikadi, interpretacija
Bajka o ribaru i ribici, Aleksandar Sergejevi Pukin
Ero s onog svijeta, narodna anegdota
Jablan, Petar Koi, interpretacija, 1.as obrade
Pjesma o kerui, Sergej Jasenjin, interpretacija
Plava boja snijega, Grigor Vitez
Gromovo ule, Skender Kulenovi
Ljubavni rastanak, lirska narodna pjesma
Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime
Dnevnik Ane Frank
Blago, Mehmedalija Mak Dizdar
Gazel o Mostaru, Dervi-paa Bajezidagi
Vanjka, Anton Pavlovi ehov
Mali princ, Egziperi, 1.as lektire
Pozorite glumac uloga
O, klasje moje, Aleksa anti
Sumnjivo lice, B.Nui
pijun, Svetozar orovi
Notturno, Antun Gustav Mato
Breza, Slavko Kolar (odlomak)
Zvuci u srcu, Hamza Humo
Nad mrtvom majkom svojom, M. Veovi interpretacija
Steak, Skender Kulenovi
Majka, Zija Dizdarevi
Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime
Putopis , 2 kolska asa
itanje i razumjevanje proitanog
Film kao tehniki izum i kao umjetnost
HISTORIJSKI/POVIJESNI RAZVOJ TAMPE U BIH
Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
Nepromjenjive vrste rijei
Govorni organi i dioba glasova
Pridjevi , podjela i svojstva pridjeva
Glagolski pridjevi
Glagoli- pojam, podjela i znaenje
Morfoloke kategorije glagola
Prezent
Aorist
Pluskvamperfekt
Futur I
Futur II predbudue vrijeme

knjievnosti
Imperativ
Tvorba rijei
Glagolska vremena- glagolski oblici: prosti i sloeni, sistematizacija
Utvrivanje glagolskih oblika
Glasovne promjene, sistematizacija
Sloena reenica, povezivanje prostih u sloenu i njihov meusobni donos
Zarez u sloenoj reenici (umetnute reenice, inverzija)
Zavisnosloena reenica Vremenska
Zavisnosloena reenica Mjesna
Subjekatske reenice
Apozicijske reenice, zavisnosloene reenice
Uzrona i posljedina, zavisnosloena reenica
Sintaksa; predikat
Genitiv
Dativ
Homonimija i antonimija, homonimi i antonimi
Akcenatske cjeline enklitike i proklitike
Interpunkcijski, pravopisni znaci
Izgovor i pisanje ije/je
Upravni govor
Pravopisni znaci
Utvrivanje pravopisnih pravila
Prianje dogaaja, priprema za pismenu vjebu
Opisivanje portreta iz knjievnog djela, usmena vjeba
Opisivanje portreta
Rasprava
Prilozi: zabavna gramatika
Page252

Modeli Nastavnih Priprema

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Modeli Nastavnih Priprema

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Page1

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Pripreme prate udbenike za devetogodinje obrazovanje u izdanju Bosanske rijei iz Tuzle,

Tuzla, august 2012.godine

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

Uvodni dio do 7'

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Razgovarati sa uenicima o basnama koje su ranije proitali i osnovnim odlikama

interpretativno im proitati basnu Lisica i gavran, a zatim im dati vremena

-nakon itanja razgovaramo o proitanom

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Zato nas kaziva ui da ne budemo takvi.

Zavrni dio do 5'

vratit emo se onom da to smo napisali i rekli na poetku i potvrditi da smo

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Domai - prepriati u domau svesku jednu basnu o lisicam

Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Sarajevu. Ureivao omladinske listove i asopise, predavake tribine, itd. Do aprila

Zavrni dio asa do 5'

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

domai- napisati ske o nekom istinitom dogaaju

Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

Nastavna jedinica: San, B. Alikadi, interpretacija

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Struktura nastavnog sata: 1.psiholoka priprema

Uvodni dio do 7'

Glavni dio do 35'

upoznat emo se sa biografskim i bibliografskim podacima pisca( B.Alokadi

interpretativno im proitati pjesmu a onda tehnikom Dvostruko voenog

Jaasocijacija, sjeanje, osjeanje

asocijacija iz bajke,princ na bijelom konju

vrijeme snova, spavanja, matanja, neizvjesnosti,

arenilo boja i mirisa,

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Je li mogue posjedovati ili nacrtati ovakvog konja?

Jeste, ali u snovima, zar ne?

- ima li rime i kakva je?

- ujednaen, uslovljen rimom

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

MOI : Uoiti stilske figure, te versifikaciona obiljeja djela , Odrediti fantastine

Koje elje ona ispunjava babi ?

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Koju elju riba odbija da ispuni ?

1. Poistovijeti se s likom ribe i obrazloi nam kako se ona osjea.

1. Poistovijeti se sa likom djeda i obrazloi u emu je njegova nevolja.

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

ZADACI ZA INDIVIDUALNI RAD

1. Postovijeti se s likom babe i obrazloi njene postupke.

ZADACI ZA INDIVIDUALNI RAD

1. Okarakterii likove babe, djeda i ribe.

ZADACI ZA INDIVIDUALNI RAD

Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

Ero s onog svijeta narodna anegdota

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

NASTAVNI OBLICI RADA :

itanka 6, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla, 21. strana,

Amela Isanovi: Modeli nastavnih priprema u nastavi bosanskoga jezika i

Diskusija i zakljuivanje (voeno pitanjima i interpretacijom iza teksta, str. 22-23

Zato je Ero s onog svijeta anegdota ?