Bitka ili opsada Dijen Bijen Fua je vodjena od 13. marta do 7. maja 1954.

izmedju francuskh kolonijalnih snaga u

danasnjem Vijetnamu i trupa Vijetnama sa druge strane. Okoncala se odlucnom pobjedom komunistickih revolucionara. Bitka
predstavlja opsadu francuske vojne baze (nakon dva mjeseca zauzeta cjelokupna baza i oko 11 000 francuza je zarobljeno).
Tacer revolucija u V. B. ili Tacer-Regan revolucija je predstavljala skup ideja kojima je podstaknuta poltika za oslobadjanje
trzista od uticaja vlade. Tacerovka revolucija je istrjebila drzavni socijalizam. Osnovani su oslabljeni sindikati da bi stitil
slabe od jakih;radnicki sindikat su od 1970-ih postali neprijatelji ekonomskog napretka, masovna sila socijalnog
konzervatizma. Ova revolucija je doprinijela politiici odredjivanja cjena plata putem centralne direktive il tropartjske
nagodbe izmedju vlada, poslodavaca i sindikata. To su bile metode fasizma i komunizma.
UPAD U CEHOSLOVACKU 1968U noci izmedju 20. i 21. avgusta 1968. vojske istocnog bloka z pet zemalja Varsavskog
pakta izvrsile su napad na Cehoslovacku.Vise od 100 ljudi je poginulo.Aleksandar Dubcek je pozvao narod da ne pruza
otpor.On je uhicen i odveden u Moskvu. Prasko proljece je bilo razdoblje politicke liberalzacije u Cehoslovackoj koje je
pocelo 5 januara a trajalo do 21 avgusta iste godine kada je Sovjetski savez sa svojim saveznicima z Varsavskog pakta
(izuzev Rumunjske9 okupirao zemlju.
BAGDATSKI PAKT:24.2.1955 osnovan bagdatski pakt izmedju turske i iraka,do kraja godine paktu pristupaju
v.brit,pakistan i iran.nakon istupanja iraka 1959 savez promijenio ime u cento-pakt.
BELGIJA:Godine 1960. povlai se iz Belgijskoga Konga, a vojno intervenira u njemu 1977 (tada Zair), zajedno s
francuskom vojskom. Flamansko-valonski problem podijelio je zemlju jezino, etniki i teritorijalno-politiki. Zakonima
1962/63. razgraniena su jezina podruja (flamansko, francusko /valonsko/, njemako i flamansko-francusko) a na toj su
osnovici 1970. ozakonjene tri zajednice (frankofonska /valonska/, flamanska i njemaka) i tri regije (valonska, flamanska i
bruxelleska). Postupnu federalizaciju (ustavne reforme 197174., 1980) Belgija je dovrila 1993. Belgija je ustavna
monarhija federalnog tipa, s parlamentarnim sustavom vlasti. Na elu je drave monarh koji proglauje zakone i na taj nain
raspolae pravom zakonodavne sankcije. Nositelj je izvrne vlasti, te vrhovni zapovjednik oruanih snaga.
SR NJEMACKA i ISTOCNA NJEMACKA:Zapadna Njemakaje najei naziv za Saveznu Republiku Njemaku od
njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnog ujedinjenja 1990. godine kada je Istona Njemaka postala dio Zapadne.Na
poetku Hladnog rata, nakon njemakog poraza u Drugom svjetskom ratu, Njemaka je podijeljena na dvije drave i dva
posebna teritorija.Savezna Republika je preuzela ekskluzivni mandat nad cijelom Njemakom, te je sebe smatrala
demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istononjemaka vlada nije demokratski izabrana, pa
prema tome nije ni legitimna. Nakon pada komunizma u Istonoj i Srednjoj Europi (1989. - 1990.) i nakon ruenjaBerlinskog
zida, pojavila se velika elja za ponovnim ujedinjenjem Njemake. Glasovanjem, graani Istone Njemake su odluili da
ele da se DDR ukine i pridrui Zapadnoj Njemakoj. To se i dogodilo. Istona Njemaka, kao i Berlin pridruili su se
Zapadnoj Njemakoj 3. listopada1990. godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena drava Njemaka, a dominantna
drava nakon ujedinjenja bila je Zapadna Njemaka, kako kulturno tako i politiki.
PRVI POKRET NESVRSTANIH:uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, odrana je prva slubena konferencija Pokreta
nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su sudjelovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su egipatski
predsjednik Gamal Abdel Naser i njegov indonezijski kolega Sukarno, te predsjednik neovisne Gane Kwame Nkrumah. Na
njoj su bili predstavnici 25 zemalja, 11 iz Azije i Afrike zajedno s Jugoslavijom, Kubom i Ciprom.
V KONFERENCIJA NESVRSTANIH; Na sastanku iz 1979. u Havani je raspravljano o prednosti "prirodne alijanse" koju
su mnogi vidjeli izmeu Pokreta nesvrstanih i Sovjetskog Saveza. Pod vodstvom Fidela Castra, na konferenciji se
raspravljalo o konceptu antiimperijalistike alijanske sa Sovjetskim Savezom. Premijer Jamajke Menli je odrao dobro
primljen prosovjetski govor
TRUMANOVA DOKTRINA:.Trumanova
doktrina je
ameriki
vanjskopolitiki
plan
o
zaustavljanju
irenja komunizma davajui Turskoj i Grkoj ekonomsku pomo. Dobivi potporu republikanaca koji su imali veinu u
Kongresu, predsjednik Truman je iznio doktrinu 12. oujka 1947. U doktrini je pisalo da e SAD dati Turskoj i Grkoj vojnu
i ekonomsku pomo da ne bi pale u sovjetsku sferu
IZBORI 1960 U SAD I UNUTRASNJE PRILIKE 1960-1963:NA izborima 1963 pobijedio je demokratski kandidat dzon
kenedi,potpresjednik je postao lydone johnson.kenedi je pobijedio republikanskog kandidata ricarda niksona.kenedi je
zapoceo projekat apolo kojemu je cilj bio dovesti americke astronaute na mjesec prije isteka dekade i tako postici vaznu
pobjedu u svemirskoj utrci sa sovjetima.kenedi je nastojao uvesti socijalne i ekonomske reforme slicne ruzveltovom new
dealu.

NEHRU,NASER,TITO:Tito je nehrua i nasera ugostio na otocju vangi na brijunima 1956.tu je potpisaa brijnska
deklaracija.tu su dogovorena nacela pokreta nesvrstanih.u deklaraciji je pisalomir se ne moze postici podjelom vec teznjom
ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerama i prosiranjem oblasti sloboda kao i okoncanjem dominacije jedne zemlje
nad drugom.
KOREJSKI RAT:sjeverna koreja 25,6,1950 pokrece iznenadni rat protiv juzne koreje.nakon jednog granicnog sukoba
sjevero korejske snage prelaze 38 paralelu.na strani sjeverne koreje je sssr a na strani j.koreje je UN i SAD.nakon 3 god
zestokog rata sukob je zavrsio potpisivanjem primirja u panmunjonu.
KUBANSKA KRIZA:JE pocela pokusajem stacioniranja sovjetskih nuklearnih raketa na kubi.obje velesile i sssr i sad su
raspolagale raketnom tehnologijom koja je omogucavala unistenje ciljeva na udaljenosti od 14.000KM.SAD su stacionirale
svoje rakete srednjeg dometa u italiji i turskoj.kada je kastro dosao na vlast u kubi ukazala se prilika sssr da i oni stacioniraju
svoje rakete na kubi.SAD to zeli zaustaviti.22.juna SAD je opkolila teritorij oko kube.hruscev objavljuje da ne prihvata
blokadu i da rakete na kub sluze samo za njenu odbranu.SAD su prekininule blokadu Kube, a sssr je demontirao lansirane
rampe i povukao vojnike s kube.
UN: meunarodna organizacija za odravanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku
suradnju, irenje tolerancije i promicanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda ovjeka.Nakon zavretka Drugog
svjetskog rata osnovno pitanje budueg razvoja svijeta bilo je kako ouvati svjetski mir i sigurnost, poboljati meunarodnu
suradnju i prijateljske odnose meu narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivakoj Povelji Organizacije ujedinjenih narodakoja
je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon prihvaanja od strane 51
drave. UN je zamijenio neuinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.UN ima 193 drave lanice.Glavni organi UN su: Opa
skuptina, Vijee sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijee, Meunarodni sud i Tajnitvo na elu kojeg jeGlavni tajnik UN-a.
U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.
Dekolonizacija Afrike proces je koji je zahvatio taj kontinent poslije Drugog svjetskog rata. Prije toga cijelom su Afrikom
vladali Ujedinjeno Kraljevstvo, Portugal, Francuska i Belgija.Pokreti za neovisnost u Magrebu poeli su u meuratnim
godinama. Najbolje organiziran bio je pokret u Tunisu pod vodstvom Habiba Burgibe, a najslabiji u Maroku. Bez obzira na
to, Tunis i Maroko su gotovo istodobno dobili neovisnost. Alirski rat za neovisnost primorao je Francusku 1954. prestati s
gubicima u svoja dva protektorata i odobriti samoupravu Tunisu 1955., a neovisnost 1956.
OSNIVANJE IZRAELA:Kada je 14. svibnja 1948. zavrio britanski mandat, istoga dana je proglaena drava Izrael.
Arapske su zemlje ve sutradan u ime zatite svoje arapske brae koja se nala izloena krvavom etnikom ienju (etniko
ienje je zapoelo 1947 godine) od strane idova napale Izrael. Izbio rat izmeu Izraela i sljedeih arapskih
zemalja: Libanona, Sirije, Egipta, Transjordanije,Saudijske Arabije i Jemena. Unato tekoj situaciji te nekim poetnim
neuspjesima, izraelska vojska pokazala se nadmonom te je u sedmomjesenom ratu porazila arapske vojske.
Maralov plan:Poetkom 1947 predsjednik SAD-a stvorio je tzv., Trumanovu doktrinu, ije osnovne take iznosi pred
ameriki Kongres 12. marta 1947. godine. On otrim rijeima osuuje Sovjetsku spoljnu politiku i zahtjeva od kongresa da
izglasa kredite namjenjene pomoi za ekonomsko jaanje, ali isto tako i za oruane snage dviju najugroenijih zemalja:
Grke i Turske. To su zaeci onoga to e se kasnije nazvati doktrinom zadravanja dalje Sovjetske ekspanzije. Zategnutost u
meunarodnim odnosima osjea se na konferencij ministara inostranih poslova, odranoj u Moskvi. Mnogi zajednki
problemi ostaju nerijeeni: status Njemake, sporazum o Austriji, zakljuenje saveza izmeu etiri sile pobjednice. Da bi se
obezbjedio to jai uticaj SAD-a u Evropi, novi ameriki ministar inostranih poslova general Dord Maral ponudio je
veliku finansijsku pomo evropskim zemljama za njihov ekonomsku izgradnju, u govoru odranom na Harwardskom
univerzitetu 5. juna 1947. esnaest zemalja zapadne Evrope na sastanku u Parizu jula-septembra 1947. godine prihvatilo je
Maralov plan. Zemlje koje su ovu pomo prihvatile grupisale su se u organizaciju za evropsku ekonomsku saradnju,
obrazovanu 16. aprila 1948. godine.

LAZNA ZORA U ZENEVI:Nakon Staljinove smrti njegovi nasljednici zeljeli su primirje.Spremno je prihvatio marsal
Bulganjin koji je bo na celu sovjetske vlade.Kada se u novembru 1955. u Zenevi sastao sa Ajzenhauerom,sovjeti su zeljeli da
iz Evrope uklone americke baze (osnovna vojna opasnost).Sovjeti su htjeli da sprijece il odloze naoruzavanje Njemacke.S
druge strane,zapadne sile su uvjerene da bez ujedinjenja Njemacke u Evropi nema trajnog mira.Rusi nisu odusevljeni,zeljeli
su neutrallnu Njemacku i zabranili su sve nuklearne uredjaje.Tada je Ajzenhauer iznio plan Otvoreno nebo,sto Moskva nije
prihvatila.Sastanak u Zenevi i konf. ministara inostranih poslova zavrsen je a njihovi ucesnici su se smatrali smrtnim
neprijateljima.Hruscova posjeta Beogradu 1955 i Tiitov odlazak u Moskvu oznacili su kraj svadje.Titu priznato pravo na
nezavisnu politiku.1968.g. nova kriza,kada Sovjetski savez siirom istocne Evrope pokazuje svoju vojnu moc.Jugoslavija
ugrozena.Ubrzo se Sovjet povlace i Austrija je ponovo nezavisna!