I .

POLJA ZAPADNE BOSNE I HERCEGOVINE*

PRILOG POZNAVANJU PRIRODNIH OSOBINA
I EKONOMSKOG ZNACENJA

Uvod - Prilog predstavlja preradeni materijal koji je u obliku putnog

vodica bio podijeljen sudionicima Treceg kongresa geografa Jugoslavije,
da bi im olaksalo pracenje objasnjenja na putu Mostar - Kupres.
Polja su izolirane i uravnjene povrsine, vise iii manje pokrivene tlom.
U njima voda stalno iii povremeno povrsinski tece i plavi ih, dok u okolnom krsu ponire iii protice izoliranim tokovima. Ali glavno znacenje
imaju polja u ekonomici krsa - otuda im i naziv. To su glavne produktivne povrsine- oaze u polupustosi krsa. Stanovnistvo u krsu je najgusce
oko polja. Shvatljivo je stoga da su poljima dani nazivi po glavnim
naseljima - Cime je izrazena kauzalna povezanost polja i naselja.
U ekonomskoj funkciji polja i danas postoji velika razlika izmedu
niskih i visokih polja. Meda je po prilici oko 600 m, visina oko koje, u
kraju 0 kome cemo ovdje govoriti, prestaje gajenje duhana, loze i boljih
vrsta kukuruza. Promatranjem danasnjeg stanja i prikupljanjem podataka dosli smo do uvjerenja da se ekonomska funkcija polja u vremenu
osjetno mijenjala i da se razliciti stadiji ovih promjena mogu i danas
uoCiti. Smatramo da su ove prostorne razlike i vremenske promjene od
najveceg geografskog interesa i vazne za pravilnu ocjenu ekonomske
funkcije polja.
Polja niskog krsa . - Ovamo spadaju polja u podrucju Listice i Imotskog polja. Blaga klima omogucuje izbor i gajenje rentabilnijih kultura.
Razlike medu pojedinim poljima odrazavaju regionalne i historijsko-kulturne utjecaje.
Listica je tok promjenljive duzine i slivnog podrucja. Stalan ljetni tok
nastaje od istoimenih i jakih vrela u sutjeski, 3,5 km uzvodno od mjesta
Listice. Voda stalnog ljetnog toka gubi se ishlapljivanjem i poniranjem,

lbd je objavljen u Zborniku s Treceg kongresa geografa Jugoslavije (1953.),

Sarajevo, 1954.

173

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

a u novije doba se najvise iskoristava za natapanje. U periodu kisa prilike su sasvim drukCije. Listica tada ima razgranatu mrezu jakih i bujicavih tokova. Sa padina Cabulje protice bujicava Ladina, pojacana zanimljivim vrelom Borkom 1,5 km uzvodno od stalnih vrela Listice. La dina
se produzava Listicom u jedan tok. Jos je duza Ugrovaca, koja protice iz
neogenih naslaga Rakitna - u periodu kisa to je snazan i bujicav tok, a
ljeti presusi. Kao dalje povremene tokove Listica prima manji tok iz
Kocerinskog Polja, Mokrasnicu iz Mokrog i Orovnik iz Grabove Drage.
Svi spomenuti tokovi donose u periodu kisa vrlo velike kolicine vode
koja se sliva u Blato i obrazuje prostrano jezero. Postoji velika
nesrazmjera izmectu dubokih sutjeski Ugrovace i Ladina-Listicc.
danasnjih nestabilnih tokova. OCito je da su ovi tokovi u proslosti bill'-'
bolje hranjeni. Ogromni nanosi sljunka u donjim tokovima Ugrovace i
Ladina-Listice ukazuju da je njihova bujicavost u nedavnoj proslosti
pojacana.
Glavno polje u porjecju Listice jeste Blato (domaCi naziv mjesto u
literaturi uobicajenog "Mostarsko Blato"). To je elipsasta i zatvorena
naplavna zaravan od 31,5 km , i prosjecnom visinom od 230 m.
Izduzena je smjerom SZ-JI (12,5 km), a najveca prosjecna sirina iznosi
do 3,2 km. Ravan polja je nagnuta od SZ prema JI, u kome smjeru teku
glavni tokovi. Blato prima vode porjecja Listice, a gubi ih kroz ponore
na jugoistocnom kraju. Zbog nerazmjera izmedu priticanja i kapaciteta
panora dolazilo je do dugih poplava (oko 7 mjeseci ), a najnizi dijelovi
su poplavljeni do kasnog ljeta i izuzetno obradivani. Prokopavanjem
tunela kroz vapnenacki greben izmedu Blata i doline Neretve postao je
covjek gospodar poplava.
Morfologija porjecja Listice uvjetovana je petrografskim sustavom. U
dolomitima i neogenim jezerskim naslagama obrazovana su diferenciranom erozijom prosirenja, odnosno manja polja, a kroz vapnence su
usjeceni uzani i duboki kanjoni ili sutjeske. Kod Blata je samo njego
gornji sjeverozapadni clio usjecen u neogenim naslagama i dolomitima~
dok je jugoistocna polovica udubljena u cistim vapnencima gornje krede.
Busenjima u ovom, donjem, dijelu polja utvrdeno je da su ispod naplavnog pokrova vapnenci istog sastava kao i rub polja. Nato upucuju i brojni ponori koji se za vrijeme poplava otvaraju kroz naplavni pokrov.
Jugoistocni clio Blata usjecen je, dakle, u vapnenackoj zaravni Brotnjo
korozivnim otapanjem vapnenca na odvodnoj i vlaznoj strani.
Ostala manja polja u donjem porjecju Listice jesu Trn (203 ha),
Mokro (201 ha), Ruzevo (32 ha) i Kocerinsko Polje (310 ha). Kocerin-

174

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

sko Polje i Trn nastali su diferenciranom erozljom neogenih jezerskih

naslaga i dolomita, a Ruzevo i Mokro erozijom nepropusnih naslaga i
korozijom vapnenca.
Pitomina kraja dolazi do izrazaja u vegetaciji. Divlja smokva (Ficus) i
sipak (Punica granatum) su sastavni djelovi sikare, u Cijoj najotpornijoj
zajednici dominira trn zestica (Paliurus Spina Christi). Zbog historijsko-kulturnih razloga nisu prednosti klime do nedavno dolazile do izraZaja
u agrarnoj kulturi kraja.
Medu prehrambenim kulturama dominira kukuruz - karakteristican
i za ocjenu zivotnog standarda. Duhan je dobio veliki zamah austro-ugarskom okupacijom, kada mu je otvoreno veliko srednje-europsko
tdiste. Sirenje kulture duhana znaCilo je ekonomsku revoluciju na selu
-grade se vece kuce, zidane "u klak" i pokrivene crijepom (potreba prostora za uredivanje duhana), jaca uloga poljodjelstva i opada stocarstvo.
U pocetku znatan i siguran novcani prihod od duhana omogucuje kupovanje tvornickih proizvoda. Duhan je prebacio teziste seoske ekonomije
na poljodjelstvo, dok je ranije stocarstvo bilo vaznije. Duhanska stanica
Listica otkupljuje duhan koji spada medu najbolje hercegovacke vrste.
Za duhanom prodiru u poljodjelstvo i druge rentabilnije kulture
kojima odgovara klimatska sredina i pogoduje novi drustveno-ekonomski razvoj. Iz ovog najnovijeg perioda, koji poCinje pocetkom stoljeca,
datira gajenje tresanja, breskava, te drugog voca, j jaca vinogradarstvo.
Gajenje loze starog je datuma, ali vinogradarstvo je pocelo tek
jacanjem trgovacke razmjene krajem 19. stoljeca. Razvoj vinogradarstva
je spor i glavni zastoj je izazvala propast domace loze. Poremecaj na
tr:Zistu duhana poslije Prvog svjetskog rata i uspjeh gajenja voca povukli su sa sobom jacanje vinogradarstva koje daje prvoklasna vina (cuvena
zilavka i blatina). Glavni vinogradarski kraj je na juznoj strani Blata (od
Kruseva do Uzarica sa centrom u Ljutom Docu). Relativna mladost
vinograda vidi se u cinjenici sto, j pored odlicnih plodova, kuce nemaju
podruma; to je pogodovalo trgovcima koji su kupovali u berbi, a prodavali u proljece, kad je vino skupo. Danas se u seljackim gospodarstvima opaza izrazita tendencija da teziste poljodjelstva prebace s duhana na
vinogradarstvo, koje daje veCi prihod, a rad je prijatniji. To nosi sa
sobom pregradnju seoske kuce i gradnju velikih zadruznih podruma.
Natapanje je najnoviji i veoma znacajan faktor u poljodjelstvu. Prvi
poceci su uCinjeni neposredno pred Prvi svjetski rat. Iskoristavaju se
vode vrela Listice i glavne koristi ima bliza okolica (Ruzevo, Trn i kraj
duz Listice). Uz natapanje kukuruza i nesto krmnih kultura, razvilo se

175

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

vrtlarstvo, Ciji prinosi nemaju veceg znacenja za tdiste, ali je gajenje

povrca unaprijedilo agrarnu tehniku i utjecalo na nacin zivota i ishrane.
Natapanje i unapredenje poljodjelstva, uz posljedice koje iz toga proizlaze, pridonijeli su da je srediste kraja preneseno u mjesti Listicu.
Boksit je najnoviji i vazan ekonomski faktor. U podrucju Listice su
nasi najbogatiji i najkvalitetniji rudnici boksita. Sada su glavni rudnici na
vapnenom podrucju oko Ugrovace pored Crne Lokve i Britvice. Pored
zarade u rudnicima, iskoristavanje boksita ubrzalo je uredenje i prosirenje cestovne mreze, razvilo prometne veze i pogodovalo izgradnji Listice kao regionalnog centra. U Grabovoj Dragi, na sjevernom rubu
Blata, kopa se posljednjih godina lignit cije se rezerve cijene na 45 .000
tona, a kaloricna vrijednost je oko 3.800 kalorija.
Sve ove mlade promjene (pojacano gajenje duhana, razvoj vocarstva
i vinogradarstva, natapanje i rudarstvo) izazvale su promjene u izgledu
kraja, osobito naselja koja se spustaju prema rubu polja i redaju duz
ceste. Nestaju stare suhozidne prizemne kuce, pokrivene slamom, a
grade se nove "u klak" i na kat i pokrivene crijepom. Kopaju se higijenske cisterne, dok se ranije u krajevima .dalje od stalnih vrela, voda uzimala iz otvorenih lokava, bunara i cisterna, u koje se voda slivala sa slobodnog prostora.
Analiza ekonomske strukture ukazuje da je vrijednost Blata u proslosti bila mala, jer su rentabilne kulture novijeg datuma. Sistemi natapanja
su jos u izgradnji, vocarstvo datira od pocetka stoljeca, vinogradarstvo
se nedovoljno udomaCilo i nije zauzelo odgovarajuce razmjere. Duhan
je dobio svoje znacenje austro-ugarskom okupacijom. U predduhanskom periodu glavno znacenje imao je kukuruz Cije je gajenje staro
nekoliko stoljeca, a jos uvijek nedostaju potrebna iskustva i vjestina u
izboru vrsta i naCinu gajenja. Prije toga, gajenje sijerka i prosa i koristenje livada bili su glavni prihodi s Blata. Tome treba dodati da je zbog
zapustenosti ponora, poplava zahvacala veCi prostor i duze trajala, na tc~
upucuju i dobra razvijena tresetista srednjeg dijela Blata.
Malobrojne begovske kule takoder su dokaz da je kraj u proslosti
imao manju vrijednost. Uvodenjem odgovarajuCih kultura dobivaju na
vrijednosti nizi dijelovi i kraj prelazi iz stocarsko-agrarne u sve intenzivniju agrarnu privredu. Siroki "progoni" dokazi su nekadasnjih stocarskih kretanja i u nerazmjeri su sa danasnjim malim brojem stoke. Opadanju sitnog stocarstva pridonijeli su, pored poljodjelstva u Blatu i okoli~i, osiromasenje ispasa na planinama kao i dijeljenje porodicne zadruge i potreba racine snage u gajenju intenzivnih kultura, osobito oko

176

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

duhana. Nestajanjem kolskog prometa opao je i broj konja i gaji se vise

mlijecnih goveda. Seoska ekonomija postala je intenzivnija.
Nas kraj karakterizira mlada unutrasnja migracija. Visoki poloZ<lj starih naselja, mogile, gradine i nekropole stecaka pokazuju da su brdski
krajevi ranije bili ekonomski apsolutno i relativno vazniji. Danas je u
toku koncentracija sranovnistva oko nizih plodnih povrsina na kojima
se vrse razliCite mjere (poboljsanje tla, natapanje i izbor kultura) za
povecanje agrarnog prinosa - poljodjelstvo potisnulo stocarstvo. Opadanje apsolutne ekonomske vrijednosti brdskih krajeva posljedica je
historijske devastacije suma i spiranje rahlog tla - pojava koju cemo
redovito opaziti u cijelom kraju, a vrlo je ocita u gornjem dijelu Koeerinskog Polja, gdje pretalozene crljenice pomijesane s humusom predstavljaju glavnu obradivu povrsinu.
Listica - srediste novoosnovanog kotara - mlado je naselje, nastalo
izmedu dva rata i razvilo se naroCito poslije 1945. godine. U pocetku je
to cestovna postaja za susjedni franjevacki samostan, koji je imao yunu
klasicnu gimnaziju (zato se i naselje po samostanu nazivalo Siroki
Brijeg). Kasnije je sagradena velika duhanska otkupna postaja; razvojem
boksitnog rudarstva poslije 1935. g. Dolazi i treca funkcija, au vezi s
time razvija se trgovina kojoj daju snagu novcani prihodi od duhana i
rudarstva. Tako se Listica razvila u regionalni centar i u znatnoj mjeri
oslobodila ovisnosti o nedalekom (22 km) Mostaru, te je poslije Drugog
svjetskog rata formiran poseban kotar kome je ovdje upravno srediste.
Osnivanjem kotara nastupila je potreba najnovijeg perioda izgradnje
(upravne i stambene zgrade) i uredenja mjesta.
Na prijelazu preko vapnenackog grebena izmedu Kocerinskog i
Imotskog Polja vidimo da su doci crljenice intenzivno obradeni (duhan,
loza, krumpir) i da su u tom dijelu smjestena starija naselja koja su u
nesrazmjeri s malim obradivim povrsinama.
Imotsko Polje - (92 km 2 i 250-270 m) spada medu najbolje obradena i najplodnija polja u dinarskom krsu. U njemu ima, samo na krajnjem
jugoisroku, jezerskih sedimenata. Slicno Blatu, polje je mlado, tektonski
predisponirano (glavna tektonska linija prati sjeverozapadni rub polja) i
formirano diferenciranom erozijom dolomita i neogenih naslaga i korozijom vapnenca. Tokom diluvija zavala je znatnim dijelom ispunjena
naplavinama i uravnjena. Naplavine je donosila RiCina, te su one grublje
blize njenom ulazu u polje, tj. u sjeverozapadnom, gornjem dijelu polja,
dok su u nizem donjem dijelu finije.

177

__

'

.,-/ ... ~

-=--,"--

-E

KM
0

r-..<...J3
:-:-:-:-:-::<>:

!2 I

14

sl.l. Porjecje Listice (geolosko-hidrografska skica):

1. kredni dolomiti; 2. kredni vapnenci; 3. neogene jezerske naslage; 4. aluvijalne i diluvijalne fiaplavine.

<Xl
['.
,....;

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

Pored periodicnog toka Ricine, na rubu polja izvire vodom bogata i

stalna Vrlika koja se iskoristava za natapanje. Imotsko Polje nije hidrografski jedinstveno. Glavni ponori su u jugoistocnom dijelu, a sporedni
u sjeverozapadnom. Nanosi Ricine zatrpali su sjeverozapadne ponore i
pred njima se formiralo jezero Elato, koje izuzetno presusi. I jugoistocni ponori nisu u stanju da propuste velike kolicine vode koje zimi priticu, zato dolazi do poplava koje su odredivale vrste kultura (kukuruz,
proso, sijerak), a u najnizim dijelovima redovito ugrozavale zetvu. Radi
reguliranja poplava i osiguranja zetve, prokopan je odvodni tune! od
Nugla (najnizi clio) do vrela oblika: u neposrednoj okolici Imotskog,
iznad Tihaljine, te se poplave mogu regulirati.
Poseban interes i znacenje imaju jezera rubom polja. Iz oblika i
danasnjih procesa jasno je da su postala urusavanjem. Imamo tri skupine tih oblika: u neposrednoj okolici Imotskog, iznad Elata i na jugoistocnom rubu. Prva grupa je na dijelu oboda ispod koga polju priticu
glavne vode, a druge dvije su nad odvodnim ponorima. Istih oblika ima
na susjednim dijelovima dna polja. U porjecju Listice vidjeli smo da
gornjokredni vapnenci leZe na dolomitima koji se lako drobe i spiraju.
Isti je odnos i oko Imotskog Polja. Vode, koje kontaktom ovih stijena
priticu i oticu, razaraju dolomite i stvaraju podzemne supljine iznad
kojih se urusava vapneni pokrov.
Modro Jezero - u neposrednoj blizini Imotskog - svojom bubrezastom konturom pokazuje dvije faze urusavanja. Raspadanjem golih
vapnenih strana nastaju sipari i provalija se zatrpava. Ovaj proces je kod
Modrog Jezera daleko odmakao. Dubina mu je smanjena i osobito
poslije potresa 1942. g., presusi svake susne godine. U okolici ima provalija kod kojih je proces zatrpavanja i dalje odmakao. Jezero Galipovac,
nad jezerom Elatom, nastalo je mladim urusavanjem same siparske
naplavine.
Crveno Jezero je impresivnije i svjezina oblika pokazuje da je urusavanje veoma mlado. I ovdje se vide dvije faze, odnosno dva oblika urusavanja. NaroCito treba uoCiti opseg urusavanja za vrijeme potresa
1942. g. Najvisi rub provalije je oko 500 metara visok, a izmjereno dno
t.ek 19 m nad razinom mora- to znaci da je dubina 481 m. Razina vode
koleba se izmedu 290 i 320 m - prema tome dubina jezera iznosi prosjecno 300 m. Znacajno je da razina vode relativno malo koleba.
Urusavanja su imala vaznost za prosirivanje i same zavale polja, osobito na krajnjem sjeverozapadu (oko Elata) i jugoistoku (oko Kongore).

179

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

U agrarnom pogledu polje ima 2 razlicita dijela: u manjem, Gornjem

Polju, na sjeverozapadu, ispunjenom sljunkom, pretezno se gaje vinogradi koji daju izvrsna vina (novosagradeni i moderni podrum "Vinokopa" na Perinusi), au nizem i vecem, Donjem Blatu, dominira kukuruz.
Na visim naplavljenim dijelovima gaje se bijela zita (i Otok u Donjem
Polju), na vlaznim podrucjima su livade kosanice, a u sjeveroistocni
rubni pojas spusta se i duhan.
U ekonomskim odnosima osjecaju se utjecaji i posljedice politicke
podvojenosti polja izmedu Dalmacije i Hercegovine (Bekije), odnosno
ranije izmedu Venecije iii Austro-ugarske i Turske. Politicka je granica
onemoguCila stocarske izdige iz Dalmacije na bosansko-hercegovacke ~ _
planine i umanjila znacenje stocarstva, dok se ta kretanja jos i danas,
iako u sve manjem opsegu, vrse iz susjedne Bekije. U dalmatinskom dijelu dalje je napredovao izbor rentabilnijih kultura i njihova prilagodavanje sredini. Loza je u selima oko Gornjeg Polja tokom posljednja tri
decenija postala vaznija od duhana, a prodire i u nizi plavljeni clio.
hercegovackom dijelu vinogradarstvo se tek sada uvodi. Vocarstvo i
povrtlarstvo nisu jace zastupljeni zbog pomanjkanja veceg gradskog
tdista i prometne izoliranosti.
Kako je Imotsko Polje u manjim razmjerima plavljeno i veliki dijelovi dna su stalno suhi i prekriveni plodnim naplavljenim tlom, to je uvijek
imalo znatnu privrednu vaznost, sto je uvjetovalo veleposjed u dalmatinskom i hercegovackom dijelu. Umjetno ogranicenje poplava i izbor
rentabilnih kultura povecali su privrednu vrijednost i uvjetuju spustanje
i koncentraciju naselja rubom polja.
Iako je polje politicki podijeljeno, ima samo jedno gospodarsko srediste. Na polozaj i znacenje Imotskog, utjecale su lokalne topografske
prilike, plodnost polja i regionalni polozaj. Jezgra grada je stara utvrda
na tesko pristupacnoj hridini. Bila je vazna u doba drustvene nesigurnosti, slabijeg iskoristavanja ravni polja i kad je Imotski bio granicno mje"---"
sto. Imotski spominje Konstantin Porfirogenet kao sjediste istoimene
zupe. Tvrdava je hila jedno od uporista na koje je oslonjena (1717) granica Dalmacije prema Bosni i Hercegovini, odnosno Turskoj. Ustaljivanjem mira na granici pocinje razvoj naselja u sjeni tvrdave i na mjestu
koje je vrlo nezgodno za uredenje centra - neplodno do, strmina, jaka
bma i poteskoce snabdijevanja vodom. Plodno polje i veliko gravitaciono podrucje uvjetovali su upravne funkcije (tu je kotarsko srediste od
pocetka danasnje administrativne organizacije) i trgovacku ulogu.
Posljednja funkcija se prosirila na susjednu Bekiju i Gornjacki Kraj Bosne

180

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

i Hercegovine, koji je ovdje razmjenjivao dobra i uvjetovao znacenje

poznatih stocnih sajmova.
Zbog slabog polozaja Imotskog opada njegovo relativno znacenje i
jacaju sela na prisojnom rubu polja: Prolozac u dalmatinskom i ranije
Gorica, a u novije doba Grude (otkupna duhanska postaja) u hercegovackom dijelu.

Slika 2. Imotsko polje (Geolosko-hidrografska skica)

1. go rnjo kredni dolomiti 2. rudisrni vapnenci 3. paleogeni vapnenci i flis 4.neogeni
Jeze rski laporci i gline 5. diluvijalne i aluvijalne naplavine sa periodicnim plavljenim
diJelov ima 6. rasjene linije 7. linije fleksurnog izvijanja

Posusko Polje- (15,2 km\ 580-615 m) ima prelazne osobine izmedu

agrarnog kraja Bekije i dalmatinske Zagore prema tzv. Gornjackom
Kraj u, gdje ce prevladati stocarstvo.
Polje je velikim dijelom ispunjeno neogenim sedimentima, ali diferencirana erozija nije uspjela izvrsiti jaCi rad. Naslage vapnenog laporca
'""miljevine" gotovo su horizontalne; izgleda da nisu vece debljine, jer bi
nace, i pored relativne popustljivosti, uvjetovale vrela na rubu polja. U
c o!tci nema veCih planina s kojih bi se slijevale povremene bujice. RiCir.:! 1 rude ni Potok proticu kao alogeni tokovi iz neogenih naslaga na sjeer<.~ i nj ih ova erozija je snizila samo zapadni dio polja.
Z bog neplodnosti neogenih naslaga (kao i u Kocerinskom Polju i
Tmu) Posusko Polje, osobito istocni dio, ima malu agrarnu vrijednost

181

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

(slaba polja kukuruza i oskudni pasnjaci), a naselja na rubu su mala i

rijetka. Stocari vrse redovita kretanja izmedu polja (zimi) i visokih pianina na SI (Ljubusa, Vran, Cvrsnica). Prevladava stoka sitnog zuba
(ovca), ali je zabranom koze stocarstvo pretrpilo tezak udarac i umanjeni su ekonomski prihodi kraja.
Posusje je do Drugog svjetskog rata bilo neznatno cestovno raskrsce
i sekundarno srediste neprirodno razvucenog Ljubuskog kotara koji se
protezao od donje Neretve do planine Cvrsnice, posljedica historijski
uvjetovane dalmatinsko-hercegovacke, odnosno venecijansko-turske
granice. Administrativnom reformom poslije Drugog svjetskog rata
postalo je Posusje centar novoosnovanog kotara, sto je uvjetovalo
gradnju upravnih, skolskih i stambenih zgrada. Malo gravitaciono ._
podrucje, siromastvo okolice, tesko snabdijevanje vodom i blizina Imotskog (9 km) predstavljaju poteskoce za veCi razvoj Posusja.
Gomjacki Kraj - Nakon Posuskog Polja prelazimo u visi Gornjacki
Kraj, kome su planinski pejzaz i stocarska ekonomija karakteristicne
osobine.
Duvanjsko Polje- (121,6 km 2 i 860-890 m) je vezano za slatkovodne tercijarne naslage koje su spustene duz tektonskih linija na uzduznim
(sjeveroistocnoj i jugozapadnoj) stranama zavale polja. Zavala kao ni
druge ne odgovara nekadasnjem jezerskom bazenu, jer su slatkovodne
naslage intenzivno poremecene i na sjeveroistocnoj strani dopiru visoko
uz padine Jelovace, a nalaze se i iznad nekih dijelova samog vapnenackog ruba.
Sustav i polozaj slatkovodnih konglomerata duz Studenog Potoka i
Sujice takoder ukazuju na drukCije odnose reljefa i hidrografije u doba
njihovog talozenja. Glavne crte reljefa su mlacte od jezerske periode,
koja je, prema dosadasnjim saznanjima, bila u donjem pliocenu. Noviji
geoloski rezultati ukazuju na nesigurnost i netocnost Katzerova odredivanja "oligomiocen". NaroCitu paznju zasluzuje veoma lijepo izrazen ~
terasa Podine (oko 922 m iii 30 - 40 m iznad ravni polja) duz sjeveroi )..../
stocnog ruba polja. Postojanje terase samo duz jednog dijela oboda,
njena svje'Zina, povezanost sa Cistim vapnencima i neporemecenost
upucuje da je objasnimo kao rubnu korozivnu zaravan.
Sredisnji clio polja (Laniste) je najnizi, periodicno plavljen i prema
njemu je koncentrirana hidrografska mrda. Ova zatvorenost sredisnjeg
dijela uvjetovana je naplavinama Ostrosca i potoCica s Gradine, a vjerojatno ima i mladog ulijeganja srednjeg dijela.

182

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

kM

I4

ftffiH1

s
6
7

8
9

110

l=c=3~11

Stika 3. Duvanjsko polje (Geolosko-hidrografska skica)

1. trijaski tamni vapnenci 2. dolomiti 3. crvenkasti breeasti vapnenci (kreda ?)
4 . sjeverozapadni vapnenci 5. paleogeni vapnenci 6 . paleogene gline 7. neogeni konglomerati 8. neogeni jezerski sedirnenti 9. diluvijalne i aluvijalne naplavine sa periodicno plavljenim povrsinarna 10. mlade naplavine

183

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

Suica, glavni tok Duvanjskog Polja, ponire u Veliki Ponor kod

Kovaca. Ovaj ponor Spada medu najljepse primjere u nasem krsu. Na
ovom ponoru i na Ponikvi u Dabarskom Polju mozemo se diviti smjelosti i dovitljivosti mlinara u koristenju snage vode koja ponire.
Izgled pejzaza oko Duvanjskog Polja je drukCiji od onog oko nizih
polja. Vee smo u pravom planinskom kraju: na istoku horizont zatvaraju
Ljubusa (1797) i Vran (1961), s jugoistoka Lika (1391) i sjeverozapada
Tusnica (1700), te Jelovaca (1572). Vapnenacke strane ovih planina
gotovo su puste - posljedica stoearske bezobzirnosti i neupueenosti.
Malo je krajeva u krsu koji su toliko ogoljeli. I vegetacija se izmijenila:
iz podrucja graba i jasena presli smo u pojas bukve.
Duvanjsko Polje je do nedavna bio centar i snabdjevac stocarskog
kraja. Njegove livade (sredisnji clio) davale su velike koliCine sijena,
'kojim se prehranjivala ne samo domaea krupna stoka, vee se izvozilo u
susjedne dalmatinske krajeve, gdje je potraznja sijena u doba kiridzijskog
prometa bila velika. Opadanjem kiridzijanja smanjio se i broj konja i
umanjila potreba sijena. Na visim susnim i naplavnim dijelovima (gole
neogene naslage redoviro su neplodne) gaje se jara zita, kukuruz i krumpir, a u novije doba vrse se skromna natapanja i uvodi gajenje voea i
povrea (okolica Duvna). lako dobra uspijevaju, voeke su u ovim swearski m selima rijetkosr.
I pored relativno ostre klime (posljedica visine) i snaznih zimskih
bura, kulture bi mogle biti raznovrsnije i poljodjelstvo racionalnije.
Pored ogoljelosti pejzaza, dominantna uloga stocarstva ogleda se u slaboj gradnji stambenih kuea i zaostalom naCinu ishrane (trosi se veoma
malo povrea).
Opadanje stocarstva i jacanje prometa donijeli su promjene u ekonomiji i naCinu zivota, sto se naroCito vidi kod doseljenih Hercegovaca. Stanovnici niskih vapnenackih zaravni Hercegovine imaju prava
ispase na okolnim planinama. Kupovinom su dosli do posjeda u polju "--'
sta lno se naselili. Oko njihovih kuea redovno su zasadene voeke i uredeni mali vrtovi. Dobri vrtovi u Duvnu i ogledne stanice dobar su primjer
kako bi se moglo i trebalo koristiti ekonomske moguenosti, ali zbog
prometne izoliranosti i stocarske zaostalosti to sporo napreduje.
U jezerskim naslagama na vise mjesta konstatirani su ugljeni slojevi.
Rezerve se cijene do 30,000.000 rona, a kaloricna vrijednost 3,500 do
4,500 kalorija. Najbolje vrste su u VuCipolju, ali su manje moenosti i
vrlo poremeeene, te su skupe za eksploataciju. Najizdasnije su i najvise
se koriste ugljeni slojevi u Eminovom Selu (dnevni iskop).

184

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

Duvno CZupanjac, Tomislavgrad) - gospodarsko srediste polja i

administrativni centar kotara. Spominje se jos u X stoljecu kao centar
zupe. Na Gradini su rusevine starog naselja. Ovdje se navodno (historijski nesigurno, a geografski nevjerojatno) g. 925. Tomislav krunio za
kralja Hrvat~ke. U vezi s time mijenjan je 1925. naziv mjesta i podignute spomen-gradevine. I pored duge proslosti mjesto je prometno izolirano, relativno zaostalo, s malim trgovackim znacajem, te dobra
odrazava zaostale ekonomske i socijalne prilike u svom gravitacijskom
podrucju.
Livanjsko Polje- je najvece (405 kmZ, 700-710 m) u dinarskom krsu .
Izraziti dinarski smjer, ostrina rubova, saS\aV oboda i polozaj slojeva
pokazuju da je tektonski uvjetovana zavala u koju su spustene tercijalne
marinske i jezerske naslage. Danasnji oblik i izgled rezultat su procesa
diferencirane erozije i korozije. I ovdje, slicno Duvanjskom Polju, na sjevernom obodu, od Bajamonta i:lo vrha Zdralovca, imamo u vapnencima
izrazitu rubnu zaravan od 750 m apsolutne i oko 40 m relativne visine.
Prema odvodnim ponorima polje je danas izdijeljeno u 3 veca i 2
manja porjecja, sto uvjetuje njegovo dalje morfolosko raselanjivanje.
Kao i u drugim poljima, neogene su naslage jace erodirane na dovodnim
stranama, a ocu vane u izvorisnim dijelovima. Pred sobom, dakle, imamo
primjer morfoloskog razbij anja, a ne spajanja.
Krajnji jugoistocni i sjeverozapadni dijelovi: Busko Blato i Zdralovac
su nizi i najduze plavljeni. Slicne osobine ima i sredisnji clio oko Plovuce
i Sturbe, koji je takoder duze plavljen i mocvaran, ali su ovdje ciscenjem
odvodnih panora i kopanjem kanala izvrsene melioracije
Busko Blato je jugoistocni clio Livanjskog Polja, gotovo kruznog
oblika i razvijen pretezno u pojasu gornjokredinih vapnenaca. Busenja
su pokazala da je ispod naplavnog pokrivaca krska vapnena podloga. To
pokazuje i promijenljivi aluvijalni ponori koji se za vrijeme poplava
otvaraju i ponovno zatrpavaju. Oblik zavale, debljina pokrivaca i priroda vapnene podloge ukazuju da je zavala nastala korozivnim procesima
na odvodnoj strani, slicno glavnom dijelu Blata, dijelovima Imotskog
Polja i jugoistocnom dijelu Glamockog Polja.
Sa sjeveroistocne strane prema ostalom Livanjskom Polju obrubljeno
je Busko Blato obalskim prudom tzv. Kraljicinim Prisapom, Cije su formiranje uvjetovali valovi koje na periodicnom jezeru dize jugo.
Do du gotrajnih pop lava (oko 8-9 mjeseci) dolazi zato sto ponori nisu
u stanju da tokom kisne periode propuste vade Ricine i slivne vade s
oko ln og ze mljista. RiCina je nastavak Sujice i izbija u jakom bunarastom

185

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

vrelu, 5,4 km od Velikog Ponora kod Kovaca. Iznad vrela su dvije peCine kroz koje se moze doprijeti do podzemnog toka.
Velike periodicne akumulacije vode dale su povoda da se Busko Blato
uzme u obzir kao rezervoar koji bi se iskoristavao i povezao s hidroenergetskim sistemom Cetine. Propustljivost vapnene podloge i nestabilnost naplavnog pokrova, velika su poteskoca za ostvarenje ove ideje.
Otkos sijena je glavna ekonomska vrijednost blata.
Preko sedla Prisike (750 m) najlaksi je prilaz s vapnenackih zaravni
srednjeg dijela Dalmatinske zagore u stocarski Gornjacki Kraj. Ovuda su
se oddavale stare trgovacke veze i krijumcarenja izmedu venecijanskog
odnosno austrijskog i turskog kraja. Zbog siromastva krajine i moguc
nosti ovakve zarade, prenosile su se s koljena na koljeno poslovne vjes_:---tine i iz ovog granicnog kraja potice glavnina trgovacki veoma sposob"-.../
nih "galantara" (putujuCih trgovaca - nosaca).
Slicno kao u Duvanjskom i u Livanjskom Polju su nizi plavljeni dijelovi iskoristavani u prvom redu za livade kosanice. Kriza na tdistu sijena,
izazvana propascu kiridzijskog prometa, i povoljniji geografski polozaj
uvjetovali su jacanje poljodjelstva, selekciju stoke i napredak seljacke ekonomije. U tom pogledu Livanjsko Polje je postiglo vece uspjehe uvjetovane regionalno-prometnim odnosima. "Splitski put" preko Klisa, Sinja i
sedla Prelog (1173 m), vaz.an jos u karavansko doba, ima veliko znacenje
za ekonomski razvoj Livanjskog Polj~. U Split se izvozi ziva sroka, stocni
(koze, sir) i poljodjelski (voce, krumpir, kupus i sl.) proizvodi, a preko
Splita se uvozi razna trgovacka roba. Trgovacko-prometne veze izmedu
Splita i Livna bile su stalno zive i narocito utjecale na ekonomiku srednjeg
dijela polja. Bolje prometne veze i trgovacka orijentacija privrede ogledaju se u povecanom gajenju voca, izboru vrsta stoke i boljoj preradi stocnih proizvoda (odlican sir). Tome je mnogo pridonijelo i ogledno ddavno
stocno gospodarstvo. Veze sa primorjem prosirene su preko Livanjskog
Polja dalje prema Glamockom (drvo) i Kupreskom Polju (stoka itd.).
U porjecju Mandaka i Sturbe, jugoistocni rub polja, siri se najpro-__..,
stranije podrucje jezerskih naslaga u poljima zapadne Bosne. U ovim
vrlo poremecenim slojevima su konstatirane bogate naslage ugljena koje
se iskorscavaju u rudniku "Tusnica" u selu Podkraj. Rezerve se cijene do
50 000 000 rona, a kaloricna vrijednost koleba izmedu 3 000 i 5 600
kal. Ugljen podmiruje lokalne potrebe i izvozi se u susjednu Dalmaciju,
osobito u Split. U obzir dolazi njegovo iskoristavanje za kaloricnu centralu radi dopunjavanja sistema dalmatinskih hidrocentrala- uloga slicna onoj koju ima kaloricna centrala Mostar.

186

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

W#&4
... .... 1

. 1; : ;: ; :; :; :; 5

"" j' 8

: "
,:-:-:-:-:-:-:_
1

I
1

KM .
.2

!1
Ia

~l

Slika 4. Livanjsko polje (Geolosko-hidrografska skica)

1. trijaski dolomiti 2. jurski vapnenci 3. kredni vapnenci 4. paleogene naslage
5. neogeni konglomerati 6. neogeni jezerski laporci i gline 7. diluvijalne i aluvijalne
naplavine sa periodicnim plavljenim dijelovima 8. glavne rasjedne linije

187

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

Livno se spominje jos u VII stoljecu kao srediste istoimene zupe.

Smjesteno je pod strmim liticama planine Kruga u blizini vrela Bistrica
(Duman). Jasno se izdvajaju 2 dijela naselja: gornji utvraeni i zbijeni dio
s kamenim kucama i kamenim krovovima - u njemu zivi pretezno
muslimansko stanovnistvo. U donjem, novijem dijelu, koji se razvio u
nizini i oko raskrsca cesta, skoncentriran je poslovni clio naselja. U izgledu i naCinu zivota novog dijela ima mnogo sredozemnih utjecaja, sto je
razumljivo s obzirom na stare i jake ekonomske veze s Dalmacijom. S
bosanske strane Livno je bilo glavni centar trrgovine s primorjem.
Naslage uglja i paleogeni laporci dali su osnova za industriju cementa.
Pilana iskoristava drvo dovezeno iz podrucja Glamockog Polja. Livno je
najnaprednije mjesto zapadne Bosne.
Bistrica (Duman) je lijep primjer peCinskoga vrela. Dovodi se u vezu
s ponorom Mrtvice u Kupreskom Polju, ali to nije dokazano. Pored
pogona mlinova snabdijeva vodom Livno i pokrece malu elektranu.
Zaravni planine Krug, istocno od Livanjskog Polja, sastavljene su
pretezno od dolomita. Raspadanjem dolomita nastao je blag reljef s
dobrim pasnjacima. To je osnova stocarstva koje daje cuveni livanjski sir.
Diferenciranom erozijom trosnih dolomita i naplavljivanjem erozivnih
oblika, nastala su Krusko (3,5 km , , 1170 m) i Borovo Polje (7,3 km,,
1110 m), vazna za ispasu.
Sujicko polje- (4,6 kmZ, 900 m) nastalo je diferenciranom erozijom
tercijarnih slatkovodnih konglomerata i korozijom vapnenaca. Istocnim
rubom malog polja dobro je izrazen korozivni pod. Sujica je poznata
kao bistar tok u kojem se love odlicne pastrve. Oko njenog gornjeg toka
susrecemo prve bukove sume i tu je mala pilana koja snabdijeva krske
krajeve na jugu.
Na tesko pristupacnim hridinama iznad vrela Sujice nalaze se rusevine starog grada Str:l.nja (po nekima Stridon), Ciji poceci sezu eak u rimsko doba, sto ukazuje na starost i vaznost puta koji je vodio dolinom
Sujice preko Malovana, prelazio Kupre5ko Polje i dalje kroz Velika Vrata '-""
u dolinu Vrbasa.
Kupresko polje- (94,8 kmZ, 1120-1150 m)- rasclanjen oblik i povezanost hidrografske mreze i petrografskog sustava ukazuju da je tektonika manje utjecala na opstanak i oblik ovog polja. Zapadni rub prati
tektonska linija, duz koje su spusteni kredni vapnenci u kojima su
odvodni ponori. Na sjeveroistocnoj, visoj, strani izbijaju verfenski
skriljevci bogati vodom. Ovakav sastav uvjetovao je orjecanje od sjeveroistoka prema jugozapadu. U sredisnjem dijelu (Fatelj) ocuvana je hrpa

188

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

neogenih jezerskih naslaga, koja razbija rijecne mreze i izdvaja tokove. I

ovo je polje u procesu morfoloskog rasclanjivanja.
Diferenciranom erozijom polje se razvilo u dolomitskim trijaskim
naslagama i verfenskim skriljcima. Poniranje vode i raspadanje dolomitske podloge duz pukotina uvjetuje naglo obrazovanje provalija u periodu kisa. Polje je prekriveno uglavnom pdinastim produktom raspadanja
dolomita. Zbog toga ne moze doCi do duzih poplava i tdka je gradnja
cesta i drugih gradevinskih objekata. U najveCim od tih stropostanih
oblika formirala su se i jezera (Turjaca, Uzur, Kukavice i dr.).

m:m:I:m

'I

[]]]]]]]] 2

IT:ET'f:T'ffl1
lllll8U

m4
~5
~6

~7
~
~8
~

c=Js

~10
~11

Slika 5. Kupre5ko polje (Geolosko-hidrografska kana)

1. verfenski skriljevci 2. trije1ski vapnenci 3. trijaski dolomiti 4. jurski vapnenci 5. jurski dolomiti 6. kredni vapnenci 7. neogeni jezerski laporci i gline 8. neogeni konglomerati 9. diluvijalne i aluvijalne naplavine sa periodicno plavljenim povrsinama
10. melafir 11. gbvne rasjedne linije

189

fosip Roglic: Krs i njegovo znacenje

Petrografski sustav, visina i bogate ispase susjednih planina dali su

uvjete za razvitak stocarske privrede, jedne od najtipicnijih u nasoj
zemlji. S time u vezi je osnivanje velikog ddavnog stocarskog gospodarstva. Poljodjelstvo je sporedna grana i ograniceno na mali broj kultura (planinska zita i krumpir).
Kupres (1190 m) je privredno srediste polja i vazna postaja na putu
preko Velikih Vrata. Jednostrana i bogata stocarska proizvodnja okolice
uvetovala je dosta zivu trgovacku razmjenu . Prevladava drvena kuca.
Mjesto je sasvim poruseno u Drugom svjetskom ratu i sve su kuce nanovo gradene.
Opce karakteristike. - Polja su vezana za nepropusne stijene koje su ..___.._
omoguCile normalnu i diferenciranu eroziju. Rasprostranjenje i polozaj
ovih naslaga tektonski su uvjetovani. Glavno znacenje imaju mladotercijarne jezerske naslage, zatim mezozojski dolomiti (porjecje Listice,
Kupresko, Krusko i Borovo Polje i dr.). Zavale polja su korozijom, a u
Imotskom Polju i urusavanjem, prosirene u vapnencima, ovaj proces je
naroCito intenzivan u odvodnim stranama.
Polja su relativno mlade forme. Nastala su poslije talozenja i poremecaja mladotercijarnih naslaga. Mlada su i od zrelog reljefa dislociranih zaravni koje su formirane u postjezerskoj fazi. Otvaranjem ponora,
polja su izdijeljena u manja slivna podrucja i morfoloski raSClanjena.
Korozivni proces bio je naroCito intenzivan u preglacijalnoj periodi, koja
je za to bila povoljna (topla klima i bujniji biljni pokrov). Tokom glacijacija, zbog klimatogenih procesa, i u mlade historijsko doba, zbog
unistavanja suma, ojacalo je spiranje strana, zatrpavane su udubine, formirane naplavne zaravni i hidrografska mreza ujednostavljena. Time je
poremecen odnos izmedu priticanja i otjecanja; doslo je do periodskih
poplava. U novijim, izmijenjenim prilikama, ponori se otvaraju prirodnim iii umjetnim putem i ponovno izdvajaju manja slivna porjecja.
Do poplava, dakle, dolazi zbog nesrazmjere izmedu priticanja i otje
canja. Poplavna voda se zaddava na povrsini i nema veze s temeljnicom. '--"'
Ova Cinjenica, koja oCito proizlazi iz morfoloske analize, potvrdena je
hidrometrtickim iskustvima. Poplavne vode iz Mostarskog Blata i Imotskog Polja mogu se u svako doba propustiti prokopanim tunelima. Poseban slucaj Cine centralni plavljeni dijelovi Duvanjskog i Livanjskog Polja,
gdje je vjerojatno bilo i lokalnog ulijeganja.
Bogatstvo vode i opseg poplava ovise, dakle, o veliCini porjecja, jaCini vrela na priticajnoj strani i kapacitetu ponora. Prvi faktor je uvjetovan
petrografskim sustavom slivnog prostora, npr. s verfenskih skriljevaca

190

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

na prltlcaJnoj strani u poljima Kupreskog Polja, pritice vise tokova.

Deblje nepropusne naslage u poljima jace "zagaduju" podzemnu hidrografiju priticajnog kraja. Zbog male poremecenosti i plitkoce jezerskih
naslaga u Posuskom Polju nema jaCih i stalnih vrela na priticajnoj strani.
Poplave su utoliko jace ukoliko su odvodni ponori i kanali zatrpaniji
naplavljenim materijalom. Opcenita je pojava da su tercijarne jezerske
naslage visokih polja jace poremecene, osobito u pojasu Livanjskog i
Duvanjskog Polja. Dezorganizacija hidrografskih prilika, uslijed diluvijalnog zatrpavanja odvodnih kanala, jace je izrazena u poljima niskog
krsa.
Drustveno-ekonomska funkcija polja brzo se i korjenito mijenja u
novije doba. U ranijoj patrijarhalno-stocarskoj privredi polja su imala
dopunsku funkciju. Davala su u prvom redu sijeno za zimsku ishranu
stoke iii za prodaju u susjedne krajeve, koji su time oskudijevali. Prodaja
sijena i viska stoke davala je sredstva pomocu kojih su namirivane razliCite i relativno male potrebe kucanstva. Stoka se redovno izddavala na
okolnom visem zemljistu; na vapnenackom rubu niskih polja bila su i
glavna naselja - o tome svjedoCi polozaj starih groblja (mogile, stecci i
dr.), crkava, gradina i stocarskih puteva.
Uvodenjem kultura kojima odgovaraju ekoloski uvjeti (kukuruz, jara
zita, krumpir i sl.) dobivaju polja vecu vrijednost i naselja se koncentriraju duz njihova ruba, osobito na prisojnim stranama koje su istovremeno i priticajne, tj. bogatije vrelima. Pocetak ovih promjena pocinje s
periodom turske okupacije, sto je uvjetovano njihovim umijecem natapanja i uvodenjem kukuruza u niskim poljima - cinjenica koja objasnjava raspored begovskih kula i vjerski sastav mnogih rubnih naselja. Polja
u novom periodu postaju sredisnja i glavna ekonomska podrucja. Ekonomska prevaga polja pojaeana je unistavanjem suma i sirornasenjem
pasnjaka na okolnirn planinama, cemu su pridonijeli stocarsko neznanje
i nebriga, a cesto i svjesna akcija turskih vlasti. Ovo nam objasnjava za5to
su najjace ogoljeli vapnenacki predjeli oko gornjackih polja gdje je
stocarstvo jos uvijek najvaznija privredna grana. Naprotiv, oko nizih
polja, gdje je i prevladalo poljodjelstvo, biljni pokrov je, osobito na privatnim posjedima, dobro regenerirao.
Najnoviji ekonomski period poCinje slabljenjem i ukidanjem politicke granice izmedu Turske i Venecije, odnosno Austrije. Pojacana
razmj ena dobara potiskuje zaostalost, a uredenje prometnih veza razbija
izoliranost i stegu starih porodicnih zadruga, koje su bile drustvena
osnova patrijarhalne stocarske privrede. Jacanje gradskog tdista, izmje-

191

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

na i poboljsanje ishrane uvjetovali su izbor kultura i povecanje agrarne

produkcije. Gajenje voca i vrtlarskih kultura, uredenje cementnih natopnih kanala i probijanje odvodnih tunela predstavljaju najvece pothvate
u tom smjeru. Borba za vodu i protiv vode jeste glavni problem naprednog poljodjelstva nasih polja. Polja su zalog ekonomske vrijednosti i
osnova buduceg razvoja cijelog kraja. Traze se racionalnije metode kako
da se njihove agrarne mogucnosti sto bolje iskoriste i povecaju.
toj
drustveno ekonomskoj evoluciji najdalje su posla pristupacnija i niza
polja, npr. polja u porjecju Listice, Imotsko Polje i srednji dijelovi Livanjskog Polja, a najvise su Kupresko i Duvanjsko. Dok se ekonomska snaga
kucanstva oko Mostarskog Blata odreduje brojem zasadenih struka
duhana iii prihodom od vinograda i voca, u Kupreskom Polju to karakterizira broj stoke.
Pojacana agrarna produkcija, razmjena dobara i organizacija prometa ogledaju se i u izmjeni naselja. U doba kolskog i tovarnog prometa bili
su duz potova hanovi i krcme radi odmora kiridzija i razmjene dobara.
Turci su duz puteva, radi odr:lavanja sigurnosti, gradili karaule, a austrijska uprava zandarmerijske postaje. Prevagom motornog prometa opustjeli su hanovi i krcme i napustene zandarmerijske postaje. Trgovacki
zivot se koncentrira i promet ukrstava u glavnim mjestima polja.
Vaznost ovih mjesta proporcionalna je ekonomskoj vrijednosti polja.
Izvjesno ce daljim ubrzavanjem prometa i koncentracijom zivota propasti iluzije mnogih manjih mjesta kao i znacenje sporednih puteva.
Mijenja se polozaj i izgled sela koja se sve vise spustaju prema prometnim linijama duz ruba - znak ekonomske prevage agrarnog polja,
opadanja ekstenzivnog stocarstva i potrebe veza s drugim krajevima.
Stare suhizidne i prizemne kuce pokrivene slamom, a u Kupreskom
Polju drvenjare, zamijenjuju se novim, gradenim "u klak" i pokrivenim
crijepom. Dok su stare zgrade bile medusobno slicne, a pod istim krovom su redovno bili !judi i stoka, sada se grade odvojene i ljepse stam- '-...-bene kuce. Kuce bolje gradene i pokrivene teskim kamenim plocama
datiraju iz perioda turske vladavine, te su najvise zastupljene u selima
duz oboda polja koja su u tom periodu imala vecu ekonomsku vrijednost. Medu njima ima lijepih primjera begovskih kula.
Usporedno s ovim promjenama sve se racionalnije rje5ava i problem
opskrbe vodom. Mali broj naselja ima u blizini izvorsku vodu. Ranije su
!judi i stoka snabdijevani iz otvorenih bunara ili cisterni (Cija je cementna veza bila mjesavina vapna i crljenice) u koje se slivala voda s otvorenog zemljista. U patrijarhalnoj ekonomiji ljudska potrosnja vode bila je

192

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

veoma malena. Tragicne posljedice nezdrave vode i neCistoce bile su

prvenstveno u velikom pomoru djece. Upotreba cementa i krovovi od
crijepa daju mogucnost boljeg prikupljanja i cuvanja ciste vode u zatvorenim cisternama. Uz pomoc zajednice izgradeni su vodovodi i javne
higijenske cisterne.
nasim kraskim poljima nastao je, dakle, period drustveno-ekonomske evolucije. Porodicnu zadrugu, kojoj je ekonomska osnova
stocarstvo, nalazimo jos samo u Kupreskom Polju. Mala porodica daje
prednost polju i poljodjelstvu. Uvode se rentabilnije kulture i vrse mjere
poboljsanja tla i obrade. Ove promjene su najdalje posle u poljima oko
Listice, u Imotskom i Livanjskom Polju, tj. onima koja su najpristupacnija veCim gradskim centrima- Splitu i Mostaru. Ovi centri omogucuju
i potsticu te promjene.
Jacanje trgovacke razmjene ogleda se u razvoju privrednih sredista
pojedinih polja i uredenju prometa. Poslijeratni napori i pomoc zajednice ubrzali su ovaj razvoj i dali rezultate kao u malo kojem drugom kraju.
Organizirana je zadruzna trgovacka mreza, uredeni su lokalni centri
(Listica, Posusje i dr.) i izvrseni veliki radovi na melioracijama zemljista
i opskrbi vodom.
Treba podvuCi dvije sire funkcije polja zapadne Bosne i susjedne
Dalmacije. Ona su otoci vece ekonomske vrijednosti u krskoj polupustosi. To je naroCito vazno za regionalno znacenje Splita, koji prema
moru ima niz otoka, a u zaledu polja, sto mu daje prednost i specificnost pred ostalim nasim obalskim gradovima. Polja su visinski stepenicasto poredana, a to je olaksalo da se preko njih uspostave veze
izmedu srednje Bosne i primorja. Cinjenica koja se odrazila u historijskim zbivanjima i politickim odnosima.
Dolazimo do zakljucka da nasa polja u dalekoj proslosti nisu mogla
imati sadasnju ekonomsku vrijednost, jer nisu bile poznate kulture
(kukuruz, duhan i krumpir) iii nije bilo drustvene osnove za jace gajenje
kultura (loze i povrca) koje danas imaju najvece znacenje. druge strane, nisu bili vrseni i bila je nepoznata tehnika odgovarajuCih melioracionih radova. Bio bi vazan historijsko geografski rad da se utvrdi priroda i znacenje rimske epohe, kao i one kojoj odgovaraju stecci, i na taj
nacin obnove ciklusi drustvenog razvoja. Periode progresa ovise o kulturnom napretku i stabilnosti drustvenih prilika, a osjetljivi kulturni
radovi mogu se u krsu lako poremetiti i unistiti.

193

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

Literatura
PH. BALUF, Wasserbauten in Bosnien und Herzegovina, I Teil, Meliorationarbeiten und Cisternen Kartsgebiete, Wien 1896.
J. CviJIC, Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine, Glas Srpske kralj. Akademije, sv. IX, str. 59-282, Beograd.
- Bildung und Dislozierung der dinarischen Rumpfflachen. Patterm. geogr.
Mitteilungen, H. VI, VII, VIII, Gotha, 1909.
- Hydrographie souterraine et evolution morphologique du karst, Recueil des
Travaux de I' Institut de geographie alpine, T. VI, f. 4, Grenoble, 1918.
- Geomorfologija, II deo, Beograd 1924.
J. DANES, Uvodi dolini Neretvy, Sbornik ceske spoleenosti zemevedne, R.
WI, c. 6, 7, 8, 9, Prag 1905.
A. GRUND, Die Karsthydrographie, Studien aus Westbosnien, Geogr. Abh., B.
. VII, H. 3, Wien 1906.
Beitrage zur Morphologie des Dinarischen Gebirges, Geogr. Abh., B. IX, H.
3, Wien 1910.
FR. KATZER, Karst und Karsthydrographie. Zur Kunde der Balkanhalbinsel,
H. 8, Sarajevo 1909.
-Die fossilen kohlen Bosniens und der Herzegovina, Bd. II, Sarajevo 1921.
0. LEHMANN, Die Hydrographie des Karstes, Enzyklopddie der Erdkunde,
Leipzig und Wien, 1932.
E. RICHTER, Beitrage zur Landskunde Bosniens und der Hezegovina, Wiss.
Mitteil. aus Bosnien und Herzegovina, B. X, Wien 1907.
J. RoGue, Antropogeografske osobine Imotskog Polja, Glawik Geografskog
drustva, sv. 23, Beograd 1937.
- Imotsko Polje, fizicko-geografske osobine, Posebna izdanja Geografskog
drustva, sv. 21, Beograd 1938.
- Morphologie der Poljen von Kupres und Vukovsko, Zeitschr. der Gesell. fi.ir
Erdkunde, Nr. 7-8, Berlin 1939.
- Geomorphologische Studie iiber das Duvanjsko Polje in Bosnien, Mittei 1
der Geogr. Ges., B. 83, H. 5-8, Wien 1940.
"---"
I. TURINA, Die Braunkohlenblagerungen von Livno, Podkraj und Zupanjac,
Montanistische Rundschau, Jahrg. VIII, Wien 1916.

194

\..........-