Prof. dr.sc.

Jesenko Horvat

M O D E R N I

G R A D

Ishodita suvremenoga urbanistikog planiranja

Zagreb, 2015.

Jesenko Horvat: Moderni grad

Acta Architectonica: Digitalni udbenici
Nastavni tekst kolegija URBANIZAM III
Zagreb, 2014.
Nakladnik:

Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet

Kaieva 26, 10000 Zagreb, Hrvatska
www.arhitekt.hr
e-mail: dekan@arhitekt.hr
tel. ++385 1 4639 222

Za nakladnika:

dekan fakulteta, prof. mr.sc. Boris Korunjak

Urednik:

doc. Mia Roth erina

Recenzenti:

prof. dr.sc. Sreko Pegan

prof. dr.sc. Tihomir Juki

Publikaciju je za objavu prihvatilo Povjerenstvo za nakladniku djelatnost

Arhitektonskog fakulteta na sjednici odranoj 20.studenoga 2014.
ISBN

978-953-8042-03-4.

Poglavlalja 7 i 12 su rezultat dijela istraivanja unutar znanstveng projekta

HERU - Heritage Urbanism - Urban and Spatial Planning Models for Revival and Enhancement of
Cultural Heritage / Urbanizam naslijea urbanistiki i prostorni modeli za oivljavanje i unaprjeenje
kulturnoga naslijea (2032), kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost i koji se provodi na
Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a vodi ga akademik Mladen Obad itaroci.

____________________________________________________________________________________________

Prof. dr.sc. Jesenko Horvat

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

M O D E R N I

G R A D

Ishodita suvremenoga urbanistikog planiranja

Kolegij: URBANIZAM III

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Predgovor - tematski okvir predavanja i fokusi

Uvod
- definicija grada, smisao i metode planiranja, instrumenti zatite i prostornog razvoja
Pregled razvoja postindustrijskoga grada tijekom 20. stoljea
i prijelaz prema novome mileniju
Paradigme suvremenoga grada
Zoniranje kao metoda planskog iskaza
- zoniranje prema namjeni,zoniranje prema oblicima intervencija i postupcima u provedbi
Razvojne koncepcije
Kriteriji za optimalno odreivanje namjene prostora i
standardi za dimenzioniranje prostora
Urbana pravila i odredbe za provoenje plana
- normativni urbanizam u slubi kontrole prostora
Javna i privatna domena - vlasniki aspekt i reimi dostupnosti
Ulini sustav kao osnova gradskog tlocrta
- emanacije prometa, hijerarhija, promet u mirovanju
Stanovanje, rezidencijalni oblici i stambene tipologije
- socijalna topografija, modeli organizacije i hijerarhizacije
Instrumenti planerske kontrole i pravni instrumenti provedbe plana
Gradska forma kao premisa i rezultanta planerskog postupka
Gradska silueta emanacije visoke izgradnje
Literatura
Biografija

2
4
12
22
26
32
36
46
52
60
70
74
80
86
93
94

Katalog oblika je beskonaan: sve dok svaki oblik

ne pronae vlastiti grad, novi e se gradovi raati.
Kad oblici iscrpe svoje inaice i raspre se, tad
poinje svretak grada.
Italo Calvino, NEVIDLJIVI GRADOVI

Predgovor - tematski okvir predavanja i fokusi

22

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Pisani i slikovni materijal koji imate pred sobom upuuje i uvodi u promiljanja o gradu kroz rakurs urbanistike i
prostornoplanerske struke. Teme koje anticipiraju sintezna znanja ugraena u funkcionalni i fiziki okvir suvremenoga grada u ovome su preglednomu nastavnom tekstu predoene nizom polazita za razumijevanje procesa
razvoja grada, instrumentarija planske kontrole njegova irenja, ali i zatite naslijeenih vrijednosti u prostoru. Knjiga
se bavi temeljnom suvremenom urbanom etiologijom, prostornim fenomenima koji prate dinamine promjene u
drutvu i tehnikama planiranja koje se prakticiraju u urbanistikoj struci u sklopu strategijskoga planiranja gradova.
Nastavni tekst prenosi veinu nastavnih jedinica iz curriculuma kolegija "Urbanizam III, sukladno vaeem
programu 5. semestra preddiplomskog Studija arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Osim
predavanja koja su u nastavnom tekstu strukturirana u 13 naslova, jo je mnogo plivajuih tema koje nisu
elaborirane ovim tekstom, a rezervirane su za izvedbu nastavnoga programa - bilo naslovima gostujuih predavaa
uz moderiranje i diskusiju, bilo kao aktualnim naslovima koji se mijenjaju od jedne do druge akademske godine.
Sadraj tih dodatnih predavanja ponuen je studentima u obliku izdvojenih suplemenata.
Ovaj nastavni tekst saeto iznosi naela i podastire temeljne pokazatelje za planiranje graenja, razumno
programiranje i dimenzioniranje prostora, komunalno ureenje grada te kontrolu njegove prostorne fizionomije.
Polazita za pristup objektivizaciji kriterija nalaze se u podruju preklopa regionalnog planiranja s planiranjem
urbanog podruja u uem obuhvatu gdje se smjerovi irenja i prostornog razvoja grada sagledavaju i kao
preokupacija regionalnih strategija. Tekst je, unutar vrlo irokog opsega ove strukovne materije, jezgrovit i
komprimiran. On kao takav u edukaciji buduih arhitekata i urbanista slui stjecanju elementarne upuenosti u sve
razine planersko-urbanistikog zadatka, a posljedino potie na daljnju (iru i dublju) elaboraciju, navodei studente
na bibliografske izvore i na istraivanje pojedinanih tema prema njihovim osobnim preferencijama.
U elaboraciji nastavnih jedinica ugraena su, takoer, i pregledna znanja iz drugih tehnikih podruja koja su
sadrana u planerskom postupku, a upravo naglasak na interdisciplinarnosti otvara mogunost koritenja ovoga
nastavnog teksta i drugim sastavnicama to edukaciju provode u poljima tehnikih, humanistikih i ekonomskih
disciplina koje se takoer bave fenomenom prostora i fenomenom grada: geografija, agronomija, umarstvo,
prostorna ekonomija, sociologija i druga dodirna podruja.

3
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

1.

Uvod
- definicija grada, smisao i metode planiranja,
instrumenti zatite i prostornog razvoja

Planiranje grada u dananjem je stupnju razvoja drutva potreba oko koje postoji
potpuni konsenzus politike (zaduene provoditi kontrolu prostornog razvitka) i javnog
mnijenja (konzumenta prostora). Svijest o potroivosti prostora kao resursa, te o
njegovoj nezamjenjivosti, ope je prihvaena injenica.
Milijarde stanovnika koje danas napuuju planet u najveoj su mjeri smjetene u
gradovima, a taj postotak iz dana u dan konstantno raste. Poveava se broj velikih
(milijunskih) gradova, a raste istovremeno i broj stanovnika u njima.

Nije uvijek u povijesti civilizacije bilo tako pa je neophodna redefinicija

grada u smislu prihvaanja injenice da je podruje nastavanja danas
zapravo globalni prostor u kojem iezavaju razlike izmeu grada i
sela, barem to se tie standarda ivota i dostupnosti stanovnika
mjestima za rad, robama i uslugama.
Gradovi u svojoj funkcionalno-organizacijskoj i drutvenoj strukturi
postaju sve sloeniji te ne mogu biti preputeni samovolji interesnih
skupina koje su se okupile na istome mjestu. Interesne skupine
najraznorodnijih kategorija (graani, poduzetnici, radnici,
umirovljenici, mladi, inovnici, vlasnici, vlastodrci, koncesionari ...)
mogu biti izrazito konfrontirane, ali mogu biti i u suglasju oko naina
upotrebe prostora (zajednikog prostora). Definicija grada kao
najsloenijeg izuma ovjeanstva, kako kae Louis Mumford,
nezaobilazni teoretiar i fenomenolog grada, nikada kao danas nije
bila tako eksplicitna.

Gradovi ideja:
CAMBERA, BRAZILIA, CHANDIGARH ...

Gradovi kontinuiteta:
BE, PARIZ, TOKIO,
ZAGREB, ZADAR ...

44

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Gradovi u svojoj fizikoj pojavnosti predstavljaju emanacije razvojnih etapa koje se

iitavaju u vremenskoj skali kao kola povijesnih slojeva, vie ili manje jasnih stilskih
obiljeja. Cjelovitost grada odreena je njegovim povijesnim kontinuitetom i na
odreeni nain nedovrenou.
Svi gradovi prolaze kroz etape vie ili manje kontroliranih procesa rasta i preobrazbe.
Louis Mumford istie da su tijekom povijesti i danas svaki grad oblikovala dva
istovremena procesa: spontani i planirani ... , ali nijedan grad nije u potpunosti planiran
niti je potpuno spontano uoblien. Gradovi su urbani patchwork sekvencija i
podcjelina nastalih u nekoj vremenskoj jedinici i u nekome drutvenom kontekstu. Ovi
se gradski uzorci dodiruju ili preklapaju, a iitavaju se na mapama gradova kao
uvjetno homogene prostorne jedinice.
_______________________________________________________________________________________

DEFINICIJE
Fenomen grada teko je sveobuhvatno odrediti kratkom definicijom. Definicije na koje
nailazimo u literaturi uvijek stavljaju naglasak na jedan od aspekata, ovisno o
znanostima koje fenomen grada prouavaju. Socioloka, ekonomska, povijesnogenerika, geografska ili urbanistika definicija grada zato nikad nisu istovjetne.
M. Sorre kae: Grad je zaokruena, stalna, vie ili manje velika i gusta naseobina.
Neovisan je u pogledu prehrane stanovnitva o teritoriju na kojem se razvija, izrazitih je
trgovakih i industrijskih funkcija, te visokog stupnja drutvene organizacije.

Definicija grada mijenjala se tijekom povijesti ovisno o tome kakva je bila njegova
uloga u dravnom i drutvenom ustroju. Suvremeni autori tako prepoznaju razliite
stadije kroz koje je grad prolazio.

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

M. Houston
za europski grad ustanovljava
tri stadija koji se manifestiraju
funkcionalno i fizionomski:
- nukleusni grad, odreen utvrenim rubom
- formativni grad, potaknut industrijskom revolucijom
- suvremeni (moderni) grad, odreen motoriziranim prometom.
L. Mumford
razvitak grada promatra s dva aspekta tehnike opremljenosti i energije koja se koristi:
eotehnika faza - vjetar, drvo, voda, 10.-18. st.
paleotehnika faza - ugljen, eljezo, parni stroj, od 18. st.
neotehnika faza - elektrika, telefon, radio, nakon 1880.
biotehnika faza - razvoj medicine, psihologije, sociologije, suvremeni grad
E. Lichtenberger
dijeli gradove prema drutvenom ustroju na:
- graanske gradove srednjega vijeka
- plemike gradove apsolutizma
- industrijske gradove liberalizma
- nove gradove socijalnog blagostanja
Definicije grada mogu polaziti od statistikih kriterija koji uzimaju u obzir broj
stanovnika ili gustou naseljenosti. U naelu, u gradu ivi vei broj stanovnika negoli na
selu, ali su brojani parametri prilino rastezljivi. U Danskoj je 250 stanovnika donja
brojana granica za definiciju grada, a u Japanu je ta brojka 30 000. Hrvatski gradi
Hum sa svega desetak stalnih stanovnika ima odlike grada, dok su istovremeno neka
naselja u Vojvodini, koja broje vie tisua stanovnika, ipak sela.

Funkcionalna definicija grada uzima u obzir zastupljenost radnog stanovnitva u

djelatnostima. Dominantna zastupljenost stanovnitva u primarnim djelatnostima
(poljoprivreda, stoarstvo, ribolov, umarstvo) karakterizira selo, dok dominantna
zastupljenost u sekundarnim (industrija i proizvodnja) i tercijarnim djelatnostima
(usluge) karakterizira grad. Ipak, u suvremenom se svijetu i ovaj kriterij treba
primjenjivati uvjetno jer se danas samo 5% stanovnitva bavi poljoprivredom, a 12%
uzdrava se od poljoprivrede.
Pravna (zakonska) definicija grada stjee se odlukom (proglasom). Kako u povijesti,
tako i danas - naselja proglaena gradovima stjeu statusne povlastice. U srednjemu
vijeku neko se naselje kojem je kralj dao povlasticu (bulu) proglaavanjem slobodnoga
kraljevskog grada izdvajalo iz feudalnog mora kao otok, postajui jezgrom
proizvodnih i merkantilnih djelatnosti.
U Hrvatskoj je danas, takoer, grad statusno definiran zakonom. Administrativna i
teritorijalna podjela prostora na lokalnoj razini razlikuje gradove i opine. Upravno
sredite lokalne jedinice, analogno, jest naselje sa statusom grada ili naselje bez tog
statusa. Zakon (o prostornom ureenju i gradnji) takoer diferencira mali od velikoga
grada te time potie odreene aktivnosti i osnauje urbane procese.

ADMINISTRATIVNI GRAD FORMALNI GRAD

(Shema po Vresku)
A adm. < formal.
B adm. > formal.
C adm. = formal.
Administrativni grad i formalni grad po prostornome se
obuhvatu najee ne podudaraju. esti su takoer i
sluajevi da bliski gradovi dijele urbane funkcije i
gravitacijske utjecaje tako da se udruuju u urbane sustave
ili konurbacije (Rijeka Opatija, Vinkovci Vukovar,
Varadin akovec, Zagreb Velika Gorica).
Definiciju grada prema fizionomskim karakteristikama moemo svesti na opa i
oigledna pravila po kojima se urbana forma razlikuje od ruralne forme. Prije svega, to
su parcele u funkciji stanovanja, a ne agrarne proizvodnje, ako se radi o obiteljskoj
parcelaciji, te pojava viestambene izgradnje kao iskljuivo urbanog tipa stanovanja.
Urbana je forma zgusnuta, a prisutne su i tipologije ugraene izgradnje, kakvih u
pravilu na selu nema. U silueti grada javljaju se visoke graevine, poslovni i tornjevi i
stambene vertikale, dok su na selu akcenti rijetki (eventualno zvonik crkve ili silos).
Grad obiluje graevinama javne namjene kojih arhitektonska reprezentativnost
uobliava sliku grada. Neizgraene povrine ureene su kao perivojne, a parcele
opremljene kao ukrasni vrtovi. Javni je prostor komunalno opremljen rasvjetom,
nogostupima i opremom. U povijesnome gradu prisutnost zidina jasno dokazuje da se
radi o urbanom prostoru.
Nijedna od ovih definicija nije konana i potpuna, niti dovoljna da iskljui izuzetke.
Suvremeni je grad, osim toga, u neprestanoj mijeni, to izaziva opetovano redefiniranje
pojma. Vratimo li se na navedene kriterije, uoit emo da nam definicija grada izmie:
Funkcionalni kriterij zaposlenosti u primarnom sektoru, koji je nekad
karakterizirao selo, statistiki je irelevantan jer postotak stvarno zaposlenih i onih koji
su od primarne proizvodnje uzdravani u suvremenom je selu sve manji. Sela su u
jakome gravitacijskom krugu velikih gradova postala obitavalita za stanovnitvo koje
svakodnevno putuje na radno mjesto, a poljoprivredom se vie ne bavi gotovo nitko.
Statistiki kriterij prestaje biti vrst jer je statistiki krug promjenjiv, a praenje
demografskih promjena oteano. Prostorno je razgranienje grada i sela neodreeno,
a prijelazi iz tipoloki urbanoga u ruralno okruenje jesu fluidni. U mnogim velikim
gradovima (Azije i Latinske Amerike pogotovo) velik dio stanovnitva nije obuhvaen
statistikom i ivi u gradu izvan zakonskih okvira u squatterima.

66

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

SQUATTERI - naselja bez formalnih

karakteristika grada, na gradskom, dravnom ili
uzurpiranom zemljitu.
U raznim zemljama razliito se zovu (favelas,
barriadas, calampas, bustees) - slamovi.
- u Calcuti 10 % stanovnitva jesu mobilni
stanovnici koji ive na ulici.
- G. 1970. 65 % povrine grada Ankare
inili su squatteri,
- G. 1966. 46 % povrine Mexico Cityja
pokrivala je divlja izgradnja.

Favele u Sao Paulu, Brazil

Komunalna opremljenost naselja i javnoga prostora, opskrbljenost sadrajima

drutvenog standarda u ruralnim sredinama sve se vie izjednauje s gradom (naela
suvremenog planiranja na to i obvezuju, a to se odraava na izgled prostora). Stupanj
standarda nekadanjih tradicionalnih sela u razvijenim dijelovima europskoga
kontinenta stalno raste i ona sve vie nalikuju na rezidencijalna podruja grada.
_______________________________________________________________________________________________________________________________

OVJEK I OKOLI U POVIJESNOM I CIVILIZACIJSKOM SLIJEDU

Grad i njegovo okruenje u odreenim stupnjevima povijesnog razvitka ilustriraju
karakteristian prostorni odnos:

7
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Predindustrijska era
Gradovi su autarkine jedinice teritorijalno zaokruene
bedemima, koje plivaju u feudalnom moru. Prometna
povezanost je slaba i, u naelu, nepotrebna. Gradovi sa
svojim agrarnim okruenjem funkcioniraju autonomno i
samodostatno.
Simone Martini 1328,. gradovi Sassoforte i Montemassi
(S. Kostof, The City Schaped, str.306)

Industrijska era
Etapa razvoja grada koji postupno razbija obru tienog
podruja i zapoinje proces mrvljenja grada. Razvoj prometa
(eljeznica) i energetike (fosilna goriva, elektrika) poinju
znaajno utjecati na procese umreavanja gradova u
prostoru.

Shefild 1850. g. (S. Kostof, The City Schaped, str. 302)

Postindustrijska era
Etapa razvitka grada u kojem se ponitava podvojenost
grada i sela, a prostor nastavanja postaje globalni prostor
bez granica.
(Nestaju vrste granice hladnoratovske podjele svijeta, ali se
raaju nove opasnosti: migracije stanovnitva, izbjeglice... )

BOLZANO urban sprawl

(Katalog seminara Europan 7,. Oslo)

Fenomen suvremenoga grada moe se tumaiti kao sustav odnosno skup slojevito
postavljenih sustava, od kojih su neki ustrojeni prostorno, neki neprostorno, ali s
reperkusijama na prostor. Prema Vresku, grad kao dio sistema gradova ujedno je i
vlastiti sistem koji preuzima odreene funkcije: on je sabiralite, proizvodni centar,
centar distribucije roba i usluga te ima centralno mjesno znaenje, on je razvojni
centar, centar kontrole i moi, te centar zatite ugroenih skupina. Navedene funkcije u
urbanom sistemu odraavaju se u njegovoj prostornoj strukturi i organizaciji.

PROSTORNE STRUKTURE GRADA

(Druga kolona ilustrira meuodnose u irem
prostornom okruenju sustava naselja i gradova, a
prva kolona unutar grada kao jedinice)

88

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Izvor Meddens, 1968.

____________________________________________________________________________________________________________________________

FENOMEN GRADA
Karakteriziraju, prema Spiru Kostovu, ovi aspekti:
(Characteristics of cities)

A
B
C
D
E
F
G
H
I

- pod naponom prenapuenosti

- urbane nakupine
- fizike datosti lokacije i okruenja (sit)
- diferencijacija upotrebe prostora
- ekonomska vrijednost prostora
- memorija prostora, nasljee
- dihotomija grad selo
- mrea znaajnih repera (monumentalne arhitekture)
- fiziki prostor via socijalni prostor

Grad svoju pojavnost iskazuje kroz

dihotomiju odnosa koji se manifestiraju u
fizikim, posjedovnim, funkcionalnim ili
statusnim spregovima:
izgraeno neizgraeno
zatvoreno otvoreno
natkriveno otkriveno
privatno javno
nedostupno dostupno
nelegalno legalno.

Prema: M. Vresk, Grad i urbanizacija

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

FIZIONOMIJA GRADA je refleksija civilizacijskih i kulturolokih

specifinosti odreenih povijesnim nasljeem. Ona se iitava kroz
karakteristinu siluetu grada (njegov presjek kroz povijesnu jezgru i
urbane ekstenzije prema periferiji), ali i kroz tipoloke matrice tlocrtne
osnove grada (urbanu mreu i strukturu izgraenog).
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Dilema ...

prepustiti rast grada spontanom razvoju,

ili drati pod planskom kontrolom?

... ne moe biti dilema.

Planiranje grada (i urbanistiko planiranje openito) u Hrvatskoj je

kodificirano zakonima i podzakonskim uredbama koje propisuju
postupak izrade planova (redoslijed koraka od odluke o izradi
plana do njegova donoenja) te sadraj, opseg i mjerila u kojima
se pojedini planovi izrauju.
ZAKON O PROSTORNOM UREENJU iz 2013. godine, (NN 153/13) a posebice
lanci 77. i 78., odnose se na plansku kategoriju GUP GENERALNI URBANISTIKI
PLAN onu planersku razinu koja se:
donosi obvezno za graevinsko podruje naselja i izdvojeno graevinsko podruje
izvan naselja sredinjeg naselja velikog grada ,
a pripada skupini planova lokalne razine. GUP- om se odreuje:
1.
2.
3.

neizgraeni dio graevinskog podruja naselja, te neureeni dio tih podruja

dio graevinskog podruja naselja i izdvojenoga graevinskog podruja izvan
naselja, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
obuhvat urbanistikih planova ureenja.

GUP-om se propisuju:
1.
2.

uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru unutar dijela svog obuhvata

smjernice za izradu UPU-a iji je obuhvat odreen GUP-om.

GUP moe, za dijelove graevinskog podruja za koje se obvezno donosi UPU

URBANISTIKI PLAN UREENJA - propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s
detaljnou propisanom za urbanistiki plan ureenja.
Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog akta.
Oni su dokument o prostoru. Donose ih gradska ili opinska upravna
tijela ili Gradska skuptina (za Zagreb kao grad koji ima izdvojen status)
nakon Zakonom provedene procedure. Planove izrauju projektantski
uredi registrirani za izradu prostornih planova.
PRAVILNIK O SADRAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM
PROSTORNIM POKAZATELJIMA, STANDARDU ELABORATA I OBVEZNIH
PRILOGA PROSTORNIH PLANOVA iz 2010. godine, propisuje sadraj, mjerila,
obvezne prostorne pokazatelje i odreuje grafiki standard elaborata i upotrebu
standardnog planskog znakovlja:
-

boje ili rastere za zone (zone namjene, zone uvjeta koritenja),

tipove linija za linearne prostorne elemente (ceste, tranice, kanale,
infrastrukturne vodove i sl.),
indekse i simbole za izdvojene jedinine prostorne elemente koji se ne mogu
iskazati povrinom.

Grafiki dio GUP-a izrauje se u odgovarajuem mjerilu (a to je za ovu razinu razrade

i detaljnosti plana, uobiajeno M 1:5 000), te na odgovarajuim podlogama na kojima
su u pravilu prikazani svi bitni podaci o prostoru: pozicije i smjetaj graevina i
elemenata niskogradnje (geodetska snimka), visinski prikaz terena sa slojnicama i
visinskim kotama (topografski prikaz), te vlasniku sliku prostora (katastarski plan).
Tekstualni dio GUP-a sadrava Odredbe za provoenje plana.

10
10

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Urbanistiki planovi ureenja i generalni

urbanistiki planovi slijede planersku metodologiju
koja se razvijala i konsolidirala tijekom druge
polovice 20. stoljea.
Funkcionalna organizacija prostora u ovim
planovima najitljivije se ispoljava upravo na
prikazu plana namjene povrina dvodimenzionalnome grafikom iskazu koji govori
o tome kakvo se graenje predvia na odreenim
podrujima grada i kako e se ureivati
neizgraeni gradski prostori.
Ovi grafiki listovi ne prikazuju planirane graevine
(njihov oblik, veliinu, poloaj ili visinu), nego samo
zone, zajedno s indeksacijom koja e precizno
odrediti tip namjene (u legendi) i ope urbanistike
propozicije za graenje (u odredbama za
provoenje).

Generalni urbanistiki plan grada Kutine

Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta, 1972. godina
- Plan namjene povrina

11
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

2.

Pregled razvoja postindustrijskog grada tijekom

20. stoljea i prijelaz prema novom milenijumu

Gradovi u 19. stoljeu potpuno gube opnu koja ih je tijekom povijesti

uvala izvana, a iznutra odravala njihovu urbanu konzistenciju.
Zidine - taj skupi komunalni sustav arhitekture koji je vjekovima
stiskao grad - zamjenjuju isprva vojne graevine i sklopovi na
stratekim pozicijama oko grada, da bi i taj oblik konzervativnoga
vojnog inenjerstva bio naputen u slavu novih oblika ratovanja.
Unato supremaciji diplomacije, grad jo i danas reflektira u svome
funkcionalnom ustrojstvu aspekt sigurnosti. Utopistiki model grada
kao dovrene i uobliene cjeline potpuno se naputa.
Evolucijski model
ovisnosti
urbanizacije i
mobilnosti
stanovnitva

prema: M. Vresku
_____________________________________________________________________________________________________________________________

Grad na
prijelazu
stoljea

12
12

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Iako se grad na prijelazu 19. u 20. stoljee jo

uvijek u fragmentima oblikuje po kanonima
reda, simetrije i urbanotvorne pompe,
funkcionalistiki imperativi postupno se
izjednauju s onima kompozicijske prirode.

Otto Wagner, plan za ureenje Bea, oko 1910. g.

W. B. Grifin, plan za Camberu novu australsku prijestolnicu, 1913. g.

VRTNI GRAD Ebenezera Howarda

(Towns for To-Morrow, 1898. g.)
Konceptom grada Garden city, koji prerasta u svojevrstan pokret,
njegov autor promovira ideju o novom nainu organizacije grada,
optimalnoj veliini, tipologiji stanovanja i organizaciji prostora s puno
parkova i jednostavno koncipirane prometne mree.
Shema se zasniva na satelitskom principu organizacije prostora:
sredinji grad broji 58 000 st. i est stambenih satelita po 32 000 st., a
rasprostiru se na ukupnoj povrini od 14 400 ha (gustoa niska
svega 17,5 st./ha, te broji ukupno 250 000 stanovnika.
Drutvo za vrtne gradove (Garden City Association) razvija ideje
Howarda, izdaje asopis Garden City and Town Planning, pokree
inicijative za izgradnju, otkupljuje zemljite i raspisuje natjeaje.
SHEMA FUNKIONALNE
ORGANIZACIJE :
GRADOVI VRTNOG KONCEPTA
Shematogramski Howardov koncept
urbanistiplaneri uobliavaju u
konkretne urbane matrice. U prvoj
polovici 20. stoljea grade se vrtni
gradovi u cijeloj Europi, ali i u svijetu:

13
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

- U centru je park i drutveni

sadraji,
- Prvi prsten su stambene
zone sa irokim avenijama,
- Vanjski prsten ine industrijske
povrine (energent elektrika, a
ne ugljen) i komunalne slube,
- Zeleni meuprostor dijeli
centralni grad i satelite,
- Sateliti su koncipirani kao
stambene etvrti obiteljskih
kua s okunicama.
_______________________________________________________________________________________________________________________________

GRADOVI
LETCHWORTH I WELWIN
Urbanisti: Unvin & Parker

LINEARNI GRAD
Linearni grad slijedi logiku koridorskog razvoja du nekoga
komunikacijskog pravca (ceste, eljeznice, plovnog puta). Primjeni
ovoga koncepta prethodio je razvoj motoriziranog prometa.
Paradigmu linearnoga grada prvi je primijenio panjolac Soria Y Mata
1882. godine na planu prstenasto koncipiranoga grada oko Madrida.
Realiziran je samo fragment pojasa, koji se daljnjim razvojem
Madrida utopio u kontinuirano urbano podruje.
SORIA Y MATA
Realizirani fragment linearnoga grada
oko Madrida

Linearne koncepcije prihvaaju planeri poslijerevolucionarnoga

SSSR-a. Zakasnjeli industrijski razvoj i veliko prostranstvo pogoduju
ovim planerskim koncepcijama gradova bez jezgre, koji se mogu
unedogled nastavljati (du trase transsibirske eljeznice, ceste i
rijenoga plovnog puta).

MILJUTIN, Linearni plan

za Staljingrad (Volgograd)

BOUTWELL & MITCHELL

Continuous City for 1.000.000 Humans, 1969.

.
.

14
14

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

LE CORBUSIER, Les trois tablissement humaine

- koncepcija linearnog razvoja

Linearne koncepcije prisutne su u i u suvremenome poimanju grada

- primijenjene u dijelovima urbanistikih razvojnih planova za gradove ili u ishoditu megastrukturnih projekata (realnih ili utopistikih).
________________________________________________________
ZAECI FUNKCIONALNOG ZONIRANJA
Toni Garnier svojim projektom Un Cite Industrielle
1904. godine, otvorio je novo poglavlje u urbanizmu 20.
stoljea - smatra se preteom funkcionalnoga zoniranja.
Razraeni projekt za grad koji broji 32 000 stanovnika,
ima jasno diferencirane zone stanovanja, industrije i
uprave te izdvojene lokacije za luke, aerodrome, bolnice,
elektrane i sl. Garnierov grad nudi visok standard
urbanoga ivota, temeljen na drutvenom vlasnitvu
(nema privatnih posjeda) i potpunoj dostupnosti. Iako je
plan napravljen za hipotetski (!) prostor, definitivno se
udaljava od sheme i sugestivno interpretira zone,
lokacije i njihove meupoveznice.

Toni Garnier, Un Cite Industrielle

- fragment lukog
i industrijskog podruja (vizija)

- stambeni kondominiji
(projekt karakteristine jedinice)

Kraj 19. stoljea karakterizira ulazak inenjerstva u oblast graditeljstva: elik, beton i armirani
beton omoguuju svladavanje sve veih prostornih zahtjeva i potiu rast grada u visinu.
Novi konstruktivni modeli pospjeuju i razvoj infrastrukturnih sustava,
protok putnika, roba i informacija.

15
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Struna urbanistika domena nije vie samo u slubi vladajue klase,

nego postaje profesijom - u slubi opega dobra.
Socijalna komponenta ivota u gradu dobiva sve vee znaenje. Traga se za novim
modelima organizacije prostora s ciljem poveanja kvalitete ivota u svim, pa i
perifernim dijelovima grada, a ne samo u reprezentativnim zonama gradskih centara.
Higijena ivota postaje premisom u planiranju: zdravo stanovanje,
osunanje, provjetravanje, ali i socijalno zdravlje.
Naela suvremenog planiranja kodificiraju se zakonima. Prvi zakoni u podruju graditeljstva u
Engleskoj doneseni su krajem 19. stoljea, a u vedskoj poetkom 20. stoljea.

Antonio SantElia projekt za Citt Nuova, 1914.

Futuristike ekspresije
anticipiraju funkcionalnu
slojevitost suvremenoga
grada, izraenu
vertikalnim zoniranjem:
podzemne etae za
promet parter je javna
domena preputena
pjeaku gornje etae
su rezidencijalne ili
poslovne (privatno).

Urbanistike koncepcije i temeljne urbanistike doktrine 20. stoljea

polariziraju se smjerom dvaju principa planskog razvitka i irenja gradova:
NISKI GRAD - koncepcije se razvijaju iz paradigme Vrtnoga grada i
VISOKI GRAD - koncepcije instantnog razvoja Le Corbusiera i njegovih apologeta.
Stambena namjena kao elementarniji gradski supstrat u prvom sluaju derivira tipologiju obiteljske kue s
okunicom, a u drugom sluaju promovira stambeni toranj kao takozvanu mainu za stanovanje.
Problem akutnog nedostatka prostora trai se ili proguivanjem kroz low rise-high density modele stanovanja ili
rastom izgradnje u visinu. Niski grad neminovno gomila probleme poskupljujui izvedbu i odravanje neracionalno
dugakih putova i infrastrukturnih mrea. Gradovi poput Londona, primjerice, rasplinuli su se do mjere kada
periferija prestaje komunicirati sa sreditem grada.

J.J.P. Oud naselje Kiefhoek, Rotterdam 1925.-29.

C. Van Eesteren nastavak na plan Zuid, Amsterdam 1934.

16
16

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

P. Blom Kasbah, Hengelo, Nizozemska 1970.

NISKI GRAD

osvajanje mora nasipavanjem

Duindoornstad, Nizozemska

_______________________________________________________________________________________________________________________________

VISOKI GRAD

Le Corbusier Plan Voisin, 1925.

sredite Pariza

Le Corbusier (1887.-1965.) kae:

... treba poi od nule, unititi zateeno
I izgraditi novo i vee.

Le Corbusier,
La Ville Contemporaine, 1922.
grad za 3 000 000 st.

U dvorcu La Sarraz, u vicarskoj 1928. godine, Le Corbusier i Sigmund Giedion osnivaju

CIAM -

17
Jesenko Horvat

Congrs Internationaux dArchitecture Moderne - meunarodni institut koji promovira nove ideje u arhitekturi i
znaajno razvija urbanistiku struku na teoretskom i praktinom planu. Okupljajui meunarodne strunjake,
vodee svjetske arhitekte, te organizirajui godinje tematske kongrese, CIAM utjee na formuliranje takozvanoga
internacionalnog stila. Utjecaj CIAM-a dosee maksimum nakon Drugoga svjetskog rata primjenom naela
modernog planiranja i izgradnje novih dijelova grada na ratom poruenom podruju Europe i Azije, ali i na
podrujima koja su bila poteena razaranja.

MODERNI GRAD

ATENSKA POVELJA

CIAM-ove konferencije:
1928. CIAM I, La Sarraz, vicarska
OSNIVAKA KONFERENCIJA
1929. CIAM II, Frankfurt N/M, Njemaka
O MALIM GRAEVINAMA
1930. CIAM III, Bruxeles, Belgija
O RACIONALNOM PROSTORNOM RAZVOJU
1933. CIAM IV, Atena, Grka
O FUNKCIONALNOM GRADU
1937. CIAM V, Paziz, Francuska
O GRAEVINAMA I OBNOVI
1947. CIAM VI, Bridgwater, Engleska
O REKONSTRUKCIJI GRADOVA
1949. CIAM VII, Bergamo, Italija
O UMJETNOSTI I ARHITEKTURI
1951. CIAM VIII, Hoddesdon, Engleska
O CENTRIMA GRADOVA
1953. CIAM IX, Aix-en-Provence, Francuska
O STANOVANJU
1956. CIAM X, Dubrovnik, Jugoslavija
O STANOVANJU
1959. CIAM XI, Otterlo, Nizozemska
RASPUTANJE CIAM-a

Ve je u La Sarrazu razdioba vremena na 8 sati rada, 8 sati pasivnog

odmora i 8 sati slobodnog vremena prihvaena kao osnova za
plansko disponiranje zona u gradu. U Ateni se trima elementarnim
namjenama prostora prikljuuje etvrta - promet. Athens Charter dokument donesen na IV. kongresu CIAM-a 1933. god. - jedan je od
najznaajnijih urbanistikih manifesta 20. stoljea. (Atensku povelju
tek je 1942. godine objavio osobno Le Corbusier.) Proklamira potrebu
funkcionalnog zoniranja zasnovanu na osnovnim sadrajnim
sastavnicama gradskog prostora:
stanovanje, rad, trgovanje, rekreacija i promet.
... Ovdje su sudionici raspravljali o principima 'funkcionalnoga
grada', ime je CIAM-ov djelokrug proiren s arhitekture na prostorno
planiranje. Na temelju analiza trideset tri grada, CIAM je predloio da
se socijalni problemi s kojima se gradovi suoavaju rijee strogom
funkcionalnom segregacijom i distribucijom puanstva u visoke
stambene blokove s prostrano dimenzioniranim meurazmacima.
Naela funkcionalnog planiranja usredotouju se i na organizaciju
radnih i komunalnih povrina i prometa, te nisu vie ekskluzivno
fokusirana na stanovanje, centar i reprezentaciju. Tehnoloki razvoj
omoguava superpoziciju namjena metodama vertikalnog zoniranja.
Istraivaki i znanstveni pristup planiranju prostora ini struku
urbanizma izrazito interdisciplinarnom, a prijedlozi rjeenja i
realizacije karakterizira internacionalizacija stila i koncepata.

W. GROPIUS /jedan od potpisnika Atenske povelje/

- Shema korelacije visina i meurazmaka stambenih
graevina, prikazana na seminaru CIAM-a 1930.

Radni materijali pripremani za CIAM-ove kongrese

dragocjena su analitika graa arhitektonskom
promiljanju, temeljena na objektivizaciji kriterija.
Le CORBUSIER: Unite de Habitation, Marseilles
- Inverzija funkcionalnih sklopova:
slobodni parter u prizemlju i krovna etaa
kao platforma drutvenih sadraja

Kroz sintagmu maine za stanovanje Le Corbusier saimlje stambeno

susjedstvo u jedno arhitektonsko tijelo koje ne sadri samo stambene jedinice
nego sve to je stambenom okruenju potrebno (kole, vrtie, trgovine, zabavu,
kulturu), oslobaajui okolni prostor.
Ovaj prosede, prihvaen kao ultimativno naelo suvremenoga planiranja,
odredilo je urbanu fizionomiju modernoga grada u kojem su nestali
prostorni atributi karakteristini za povijesni grad: blok, ulica i trg, a prostor
curi izmeu slobodno postavljenih arhitektonskih brodova.
_______________________________________________________________________________________________________________________________

OBNOVA primjena doktrina funkcionalnog zoniranja

na obnovu gradova nakon Drugoda svjetskog rata
Urbanistika je praksa sredinom 20. stoljea usredotoena na
probleme obnove gradova. Aplicirajui nove planerske koncepcije,
urbanisti postavljaju i naelno pitanje: kako se odnositi prema
povijesnome urbanistikom nasljeu? I nude alternativna rjeenja.
Izmeu elje za vjernom obnovom povijesne matrice metodom
faksimiliranja (model primijenjen u Varavi) i rekonstrukcije koja
raskida s tradicijom, primjer obnove Zadra pokazuje se kao srednji
put (ali ne i kompromis!) interpretacija povijesnog sloja modernim
arhitektonskim rjenikom i suvremenom prostornom organizacijom.

B. Mili, M. Kollenz,
nagraeni natjeajni rad (jedan od triju)
- podloga za regulacijski plan Zadra iz 1953.

Rekonstrukcija poruenog Hamburga:

dva modela pristupa obnovi grada

18
18

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

IZGRADNJA NOVIH METROPOLA

- primjena funkcionalistikih doktrina zoniranja na
izgradnju novih gradova nakon Drugog svjetskog rata

Brazilija - prijestolnica Brazila, novoplanirani je grad za 500 000

stanovnika, povuen u duboku unutranjost, u teritorijalno teite
velike drave (do osnutka Brazilije 1952. g. prijestolnica je bio
Rio de Janeiro). Danas Brazilija broji nekoliko milijuna stanovnika
razmjetenih u satelitima u okruenju, a tlocrtnu geometriju
izvornoga planskog koncepta zatitio je UNESCO od dogradnje i
kontinuiranoga irenja.
Autori koncepta, arhitekti Lucio Costa & Oskar Niemyer
Brazilija, 1950. g., ujedno su i projektanti
znaajnih graevina Brazilije.

Plan je derivacija Le Corbusierova koncepta

organizacije grada s osovinom koja
pompozno zavrava na Trgu triju sila s
reprezentativnom arhitekturom parlamenta i
vlade, u paliru zgrada razliitih
ministarstava. Okomito na ovu os razvijaju
se dva krila stambenih kvartova
(megakvadri) koji se niu u napetom luku
poprenoga linearnog sklopa. U raskriju
vie razina smjeten je autobusni kolodvor.

19

_______________________________________________________________________________________________________________________________

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Le Corbusier Chanighar, Indija (oko 1950.)

Plan za novi grad od 500 000 st. podijeljen je

na sektore od 96 ha sa zelenim prodorima.
Novo upravno sredite zauzima akropolsku
poziciju, izdvojenu iz sredita grada.
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Candilis, Josi i Woods naselje Le Mirail, Toulouse, (oko 1955.)
- Povrinom pokriva gotovo isti obuhvat kao i povijesno sredite.

Nova stambena naselja

koncipirana kao samosvojne
prostorne cjeline kompletirana
su sa svom javnom i
drutvenom infrastrukturom te
oblikovana jednoznano,
arhitektonskim rjenikom
internacionalnog stila.

OSVAJANJE PROSTORA
Dinamika rasta gradova nije svugdje bila jednaka. Planski
razvoj uvijek rauna s raspoloivim prostorom koji je u
Europi izrazito ogranien, dok je drugdje u svijetu esto vrlo
izdaan. Metropole Bliskog i Dalekog istoka pokazuju
prostornu ekspanziju, znatno bru od one kroz koju je
prolazio europski grad. Trendovi se, meutim, brzo
mijenjaju. Tokio, primjerice, koji je 60-ih vapio za slobodnim
prostorom potrebnim za irenje, danas gubi stanovnitvo.
Kenzo Tange, Plan za Tokio iz 1960.
- invazija na Tokijski zaljev (desno)
Strateki plan za Tokio 2050. (shrinking city)
- temeljita rekonstrukcija i raiavanje (gore)

Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati,

zrana snimka iz 1960. i panorama grada 2000.

20
20

Koncepcije razvoja i irenja urbanih podruja, u ovisnosti o

aksiomu zatite prostora, variraju tri kljuna modela:

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

- model KONCENTRIRANOG GRADA

- model RASPRENOG GRADA (urban sprawl)
- model URBANIH SKUPINA (urban clusters)
Ovi modeli, svaki na svoj nain ponitavaju (povijesnu)
podvojenost sela i grada, a izvornu prirodu getoiziraju
iskljuivo u zatiene prirodne rezervate.

Nagli i intenzivni rast dovodi u pitanje

prerogative zdravoga ivota, na to ozbiljno
upuuje kritika suvremenoga grada. Ekoloka
odrivost postaje znaajan planerski imperativ.
Na nj je jo 1961. g. upozorio B. Fuller
projektom Kupola 2 milje za New York.

_______________________________________________________________________________________________________________________________

Planske koncepcije ili projekti koji

anticipiraju osobitosti suvremenoga
grada slie ponekad futuristikim
utopijama, ali one promiu razvoj
kojim kao da smo ve zakoraili u
budunost.
Peter Cook & Archigram - Walking City, 1965.
(krajnje lijevo), Geostacionarni orbiter (lijevo)

21
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

3.

Paradigme suvremenoga grada

Ustrojstvo grada je odraz drutvenih promjena i civilizacijskih dosega. Tranzicijske su mijene neprekidne i
dinamine, a imaju refleksiju na prostornost, itljivu u fizikoj pojavnosti grada ili njegovih dijelova. Svi fenomeni
suvremenosti koji su se svjesno ili posljedino ugnijezdili u nau svakodnevnicu potiu na prilagodbe grada
navikama i eljama njegovih stanovnika a sve u cilju dosezanja vieg stupnja blagostanja. Strategije prostornog
razvoja i prostorne politike tim su se slijedom uvijek inspirirale, proizvodei razliite urbanistike modele i razliita
programska rjeenja. Izgled grada tijekom cijeloga 20. stoljea stalno se mijenjao, balansirajui izmeu globalnih
trendova preuzimanih (kritiki ili nekritiki) iz razvijenijih sredina ili se oslanjajui na specifinosti lokalnih tradicija.

GRAD POTROAKOGA DRUTVA

Unutar grada mijenjali su se odnosi meu

funkcionalnim zonama, centar i periferija u nekim su
aspektima zamijenili mjesta - dijelom zbog
ekonomskih uvjeta (zemljina renta), rasta kupovne
moi stanovnitva i novih trnih navika, a dijelom
zbog sve vee pokretljivosti stanovnitva.
Trgovaka aktivnost, koja je tradicionalno
obiljeavala sredite grada (centar) i pridonosila
njegovu urbanom imidu, seli se na periferiju.

Lijnbaan, Rotterdam
- prve pjeake trgovake ulice (1951.-53.)
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

22
22

Jesenko Horvat

Viktor Gruen, Detroit

- prvi shopping centar na periferiji (1954.)

MODERNI GRAD

Nakon Drugoga svjetskog rata povijesni centri gradova Europe

rekonstruiraju se s programom drutvenih, poslovnih i
trgovakih sadraja, te s velikom brigom prema pjeaku.
Novi centri naselja grade se takoer prema ovome konceptu.
Istovremeno, u Americi se afirmira drukiji arhitektonski obrazac
za komercijalnu namjenu SHOPPING MALL - izrazito
orijentiran prema motoriziranom kupcu.
Taj e obrazac do kraja 20. stoljea globalno prevladati.

Fenomen je interesantan i zbog

ugradnje tipino urbanih stereotipa ulice i trgova (s ulinim kafiima i
ulinim zabavljaima) - u samu
arhitekturu, angairajui te provjereno
atraktivne, a u novom kontekstu
zapravo kvazijavne prostore u slubu
probitka i zarade.

RAZNORODNI MODELI STANOVANJA

Promjene u socijalnoj strukturi urbanoga stanovnitva u drugoj

polovici 20. stoljea utjeu na prostornu redefiniciju najveih
gradskih zona - zona za stanovanje. Stambena jedinica,
stambeno susjedstvo ili etvrt mijenjaju se i prilagoavaju
mutacijama i varijacijama osnovne drutvene elije - porodice.
Vie aspekata s tim u vezi odreuje planerski i urbanistiki
pristup:
- Porodica je nekada bila sinonim za obitelj,
danas to vie nije;
- Pokretljivost mladog stanovnitva
i sve vei broj samaca ili parova bez djece;
- Sve vie intelektualnih i drugih uslunih djelatnosti
zaposlenici obavljaju u stanu ili uz mjesto stanovanja;
- Socijalno raslojavanje - jaz izmeu vrlo bogatih i izrazito
siromanih reflektira se i na stambene prohtjeve;
- Rast standarda potie potrebu za
sekundarnim stanovanjem;
- Stan kao trina roba i stan kao socijalnoegzistencijalni minimum;
- Migracije i katastrofe briga za osiguranjem
emergency-smjetaja.
A to upuuje na propitkivanje: kako arhitektonskog modela
stambene jedinice, tako i urbanistikih koncepcija stambenih
etvrti.

23

Arhitektura za hipi-komunu,
Arkanzas, Arizona, arh. Paolo Soleri, 1970.

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

RAZVOJ PROMETA I PORAST MOBILNOSTI STANOVNITVA

Razvoj prometa u svim njegovim emanacijama
( PROMET PUTNIKA - PROMET ROBA - PROMET
INFORMACIJA - PROMET U KRETANJU - PROMET U
MIROVANJU - INDIVIDUALNI i JAVNI PROMET ) postavlja velike prostorne zahtjeve u suvremenome gradu i
organizaciju sloenih upravljakih sustava. O razvoju i odravanju
sustava prometa u gradu srbi gradska uprava. Organizacija javnog
prijevoza zadatak je javnih komunalnih poduzea.

REDEFINICIJA RADNE ZONE

Industrijalizacija gradova poticala je poetkom i

sredinom 20. stoljea organizaciju takozvanih
industrijskih zona i prateim zajednikim sadrajima i
organiziranim prijevozom na mjesto rada. No u
suvremenome postindustrijskom gradu kontingent
radnitva (proletarijat) postupno se smanjuje, a udio
zaposlenih u uslunome (tercijarnom) sektoru
poveava. Rigorozni ekoloki uvjeti tjeraju industriju na
rubove grada ili u potpuno izdvojene gospodarskoproizvodne zone izvan gradova. Zato je povrina pod
industrijskim postrojenjima i halama u gradovima sve
manje, a uredskih prostora sve vie.

BRIGA ZA JAVNI PROSTOR

Veliki je dio gradskog podruja u vlasnitvu grada. U najveoj

mjeri to su javne povrine (ulice, trgovi, parkovi, etalita) koje
treba ureivati i odravati. Znatan dio gradskog prorauna odlazi
na tu stavku. Uspjenost gradske uprave promatra se kroz
spremnost za ulaganja u javne prostore na ponos graana
u cilju podizanja gradskog standarda i njegova imida.

Gradski trg Schowburgplein, Rotterdam, arh: WEST 8, 1997.

Bundek, Zagreb, javni gradski perivoj

REKONSTRUKCIJE GRADA
I PRENAMJENA ARHITEKTURE

Mnogi dijelovi grada i njegove izgraene strukture naslijeene iz

prolosti ne odgovaraju vie suvremenim gradskim potrebama.
One, meutim, posjeduju esto znaajnu (gradbenu, ali i
arhitektonsku) vrijednost koju suvremena urbanistika praksa
prepoznaje. Njihovom upotrebom kroz temeljitu rekonstrukciju
(brownfield) tedi se prostor za nepotrebna irenja grada u
neizgraeni okoli. Time se vitaliziraju zaputeni ili naputeni
gradski predjeli, a istovremeno se osvjeava urbana memorija.

24
24

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Orsay, Pariz
zgrada nekadanjeg zaglavnog eljeznikog kolodvora
danas je muzejski prostor

____________________________________________________________________________________________

NAELA SUVREMENOG PLANIRANJA PROSTORA

DEMOKRATINOST

SVEOBUHVATNOST

FUNKCIONALNOST

DUGORONOST

Postupci izrade
planova i njihovo
donoenje propisani su
zakonom. Odreeni su
sudionici u postupku
odluivanja o prostoru,
izraivai planova,
njihovi donositelji, a
posebno je naglaena
participacija graana u
donoenju odluka.

Koordinirane su
sektorske razvojne
politike (gospodarski
razvoj, promet,
infradtruktura, energetika, komunalni razvoj,
zatita graditeljske i
prirodne batine i dr.) i
ugraene u cjelovit
prostorni plan.

Planom su usklaeni
interesi razliitih
korisnika prostora,
solidarno ili
kompromisno rijeeni
suprotstavljeni interesi,
osigurane naslijeene
graditeljske i prirodne
vrijednosti u prostoru te
zatien ekosustav.

Anticipirani su ciljevi
razvoja koji raunaju s
potrebama buduih
generacija - korisnika
istog prostora. Odrivost
je imperativ.

Grad u optici developera

Grad u optici branitelja javnog interesa

Krupni kapital nudi ulaganja u prostor sa zahtjevom maksimalnog iskoritenja

prostora i predumiljajem brzog profita, a najee bez mnogo obzira prema drugim
korisnicima ili ukupnim prostornim potrebama koje grad ima. S druge strane ovome
se suprotstavljaju razliiti zagovaratelji javnoga interesa (graani, NGO - neprofitne
nevladine udruge) istiui prioritete upravo na planu socijalne politike i ulaganja u
javni sektor.

Grad svih njegovih graana

Za uravnoteeni razvoj grada potrebni su i jedni i drugi.

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

... naglasci iz Dokumenta

25

1. Uravnoteeni socijalni i gospodarski razvoj regija:

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

poticanje razvojnih impulsa koji dolaze iz gradova

ponitavanje jaza izmeu sela i grada
(suradnja gradova i naselja)
ujednaeni uvjeti dostupnosti (razvoj prometa,
a posebice javnog prijevoza)
stvaranje uvjeta ujednaene dostupnosti drutvenoj
nadgradnji (informacije, znanje, zdravstvena zatita).

2. Poboljanje kvalitete ivota:

-

ODRIVI RAZVITAK
(sustainable developement)
U stunome je pojmovniku, od 1992. g.,
kada na godinjoj konferenciji UN-a u Rio de
Janeiru potpisnici prihvaaju akcijski plan
o postupanju na svim poljima gdje ljudska
aktivnost utjee na okoli.
Dokument je poznat pod nazivom
AGENDA 21, a potpisalo ga je 178 drava
(njihova ministarstva s resorom zatite),
meu kojima i Hrvatska.
Drave preuzimaju odgovornost za globalni
prostor, primjenjujui naela odrivog
razvitka na nacionalnoj i lokalnoj razini.

ujednaavanje standarda opremljenosti prostora

graevinama drutvene namjene (vrtii, kole,
zdravstvene slube ... ) i komunalne opremljenosti
smanjenje i kontrola oneienja i oteenja okolia.

3. Zatita i odgovorno gospodarenje batinom:

-

unapreenje zatite prirodnih resursa

(krajobraz, biosfera, bioloka zraznolikost, ekosustav)
unapreenje zatite kulturne i graditeljske batine kao
imbenika razvoja.

4. Racionalno troenje prostornih resursa:

- ogranieno irenje u neizgraeni prostor
(prenamjena naputenih struktura)
- sprjeavanje prenamjene poljoprivrednog
u graevinsko zemljite
- davanje prednosti obnovljivim izvorima energije.

4.

Zoniranje kao metoda planskog iskaza

- zoniranje: prema namjeni, prema oblicima intervencija, prema postupcima u provedbi
Grad kao fenomen u svojoj fizikoj supstanciji odraava duhovnu
razinu koju je kroz naslijee i vrijeme istaloio ivot.

IVOT GRADA = iskustva + obiaji + navike njegovih stanovnika

Grad se uvijek dograuje i nikad kao cjelina nije zavren i konaan
predan na koritenje. U tom je smislu neprilina svaka usporedba
grada s arhitekturom. Arhitektonsku jedinicu uvijek percipiramo kao
dovrenu ( jer ako nije dovrena, jedinica nije u funkciji), dok grad u
svakoj fazi svoga razlaganja i sastavljanja to uvijek jest.
Tijekom cijeloga 20. stoljea traju polemike oko toga do koje mjere
treba grad planirati i moe li se prepustiti spontanom dograivanju,
dopuni, preobrazbi ili irenju. Zagovornici inkrementalistiog pristupa
tvrde da se grad moe dograivati malim pojedinanim promjenama
(spontanost ispred namjere), istiui primjere povijesnih gradova, kao
poeljna obitavalita koja zadovoljavaju visoke estetske i
funkcionalne standarde, ak i po dananjim kriterijima.
Zaboravlja se da se radi o gradovima (esto gradiima) koji mjerilom i
veliinom ne mogu biti referentni za postupak planiranja prostora
suvremenih gradova jer se eventualne planske pogreke na malom i
jednostavnom uzorku teko uoavaju, dok se na velikom i sloenom
organizmu metropole pokazuju kao kobni promaaji.
Zaboravlja se da je formalna ujednaenost i slikovita prepoznatljivost
takvih povijesnih gradova rezultat tradicije graenja, orijentiranost na
lokalne materijale i majstore, te relativno jednostavne tehnike
graenja koje ne generiraju ekscese u prostoru. Struktura se grada
zato doivljava prividno proizvoljnom, ali u biti ona iskazuje visok
stupanj sreenosti.

Sudionici u postupku izrade plana

- Optimalna raspodjela odgovornosti
trebala bi urbanista pozicionirati na mjesto
neovisnog strunjaka (dijagram 3).
Nije uvijek tako: naruitelj plana (vlasnik
zemljita ili developer) postavlja svoje
ekonomske zahtjeve, a provoditelj (lokalna
vlast) svoje politike, kojima u praksi
urbanist nekada podilazi.
Izvor: S. Pegan, URBANIZAM
uvod u detaljno uranistiko planiranje

Zaboravlja se da je struktura takvih gradova najee ipak rezultat

plana koji nije sadravao formalne regule, ali je itekako anticipirao
pravne regule (odredbe o graenju). Povijesni su gradovi u svojim
statutima (ili drugim upravnim dokumentima), esto bez nacrta, imali
ugraene precizne odredbe o graenju, o vlasnikim odnosima u
prostoru i kaznama za njihovo nepotivanje.
Suvremeni grad u svim aspektima organizacije prostora sve je
sloeniji i slojevitiji. Ta injenica namee potrebu voenja dugorone
strateke prostorno - razvojne politike te neminovno zahtijeva
uspostavu odreenog konsenzusa oko naina upotrebe prostora,
to je pretpostavka svrhe i smisla urbanistikog planiranja.

26
26

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

SUDIONICI INTERDISCIPLINARNOG TIMA

IZRAIVAA PROSTORNIH PLANOVA

PLANIRANJE PROSTORA

Preklapanje znanstvenih disciplina, Izvor: Yeats

Arhitekti (urbanizam i prostorno planiranje)

nositelji izrade planova - koordinatori i odgovorni planeri
Sociolozi (urbana sociologija, sociologija okolice)
Geografi (demografija, urbana geografija,
prostorna geografija, klimatologija)
Geolozi (geologija, seizmologija, pedologija, hidrologija)
Ekonomisti (prostorna ekonomija)
Povjesniari umjetnosti, etnolozi
(zatita graditeljske i etnoloke batine)
Inenjeri raznih struka (graevina, strojarstvo,
promet, elektroinenjerstvo)
Agronomi, umari, biolozi, ekolozi
(zatita prirode, zatita prirodne batine, zatita ekosustava)
Pravnici (ugradnja Plana u format pravne norme)

RAZINE PLANIRANJA
Potrebno je razluiti tri planske razine kroz koje prolaze procesi kontroliranoga dograivanja grada: od stvaranja
prostornih koncepcija, preko priprema za graenje i ureenje prostora, te u konanici do realizacija i odravanja.

GRADSKE STRATEGIJE ----- PROVEDBENI PLANOVI -----

----- POJEDINANE DOZVOLE (lokacijske dozvole, dozvole za gradnju)

27
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Razinama odgovara i stratifikacija prostornoplanske dokumentacije koju odreuje i zakon. Iako terminologija koju
koristi zakonodavac nije uvijek konzistentna i usporediva s onom koju koristi struka u nas i u svijetu, metodologija
planiranja i planski postupci slijede ovakvu hijerarhijsku strukturu:
Generalno (strategijsko) planiranje grada prema Zakonu o
prostornom planiranju provodi se temeljem generalnih urbanistikih
planova (u anglosaksonskoj literaturi je to master plan).
Karakteristino je za ove vrste planova da su veinom usmjeravajui i
da podrazumijevaju daljnji planerski postupak - detaljnijim planiranjem
ili primjenom drugih naina kontrole prostora i provjere kvalitete
rjeenja: urbanistiki projekt (gradski projekt), urbanistiki natjeaj.
Generalnim se planom propisuje obveza detaljnijeg planiranja i
definira prostorni obuhvat na koji e se obveza odnositi.
Planovi ove vrste odgovaraju na potrebe grada i njegov optimalni
razvojni smjer, neovisno o krajnjim korisnicima koji su u toj fazi
planiranja naelno jo nepoznati.
Provedbeni planovi (zakonska je definicija
urbanistiki plan ureenja) promatraju dijelove
gradskog podruja kao prostorne podcjeline definirane
najee - ili fizionomsko funkcionalnom zaokruenou
(cjelovita gradska sekvencija) ili istoznanom namjerom
prostorne intervencije (podruje rekonstrukcije, podruje
prenamjene, neizgraeno podruje za novu gradnju).
Planovi ove vrste odgovaraju na potrebe grada u
trenutku kada se korisnici ve znaju i kada oni mogu
artikulirati vlastite elje i namjere investicijskog ulaganja.
Ovim se planovima osigurava provedivost na nain da
se pomou njih kree u realizaciju cjeline detaljno
planiranog prostora ili kroz pojedinane zahvate na
pojedinanim parcelama, a to podrazumijeva izdavanje
pojedinanih lokacijskih dozvola i izrada projekata.

Jedinice namjene
u odnosu prema razinama planiranja
Izvor: A. Marinovi-Uzelac

Ovim razinama odgovaraju razliita mjerila izrade i, analogno,

razliiti stupnjevi detaljnosti, te koliina obvezujuih planskih
elemenata. Razina plana i mjerilo u kojem se on radi odreuju
veliinu elementarne jedinice plana
plansko zrno ili planski piksel .
Za razine planiranja vezuje se i razliita vremenska projekcija
plana njegovo trajanje. Gradske strategije jesu dugoroni
planovi, provedbeni planovi srednjoroni, a projekti
kratkoroni. U predjelima grada gdje je urbana struktura
konsolidirana, gdje se oekuje samo odravanje prostora,
pojedinane rekonstrukcije ili interpolacije novih graevina na
praznim parcelama u izgraenome ulinom potezu - izrada
detaljnijeg plana bila bi skup i nepotreban postupak. Druga se
razina planiranja moe preskoiti, a urbanistiki parametri za
pojedinani zahvat u prostoru preuzimaju se izravno iz
generalnog plana (njegovih odredbi za provoenje).
Prostorni plan ima snagu podzakonskog akta.
On se objavljuje kao dokument i mora biti dostupan javnosti.
Provedbene odredbe nekog plana objavljuju se kao i svi drugi
javni dokumenti u javnim slubenim glasilima.

Plan funkcionira kao normativna sprega :

grafikih odreenja (prostorna pozicija zone)
i
tekstualnih propozicija pravila koja za zonu
treba potivati sroenih u okvir pravne
norme, odnosno lanka (paragraf).
Ovo vrijedi za svaku vrstu odreenja zone:
zonu namjene povrina, zonu oblika intervencije,
zonu odreenog stupnja zatite prostora, zonu
odreene procedure u provoenju plana i drugo.

Znaenje GENERALNOG URBANISTIKOG PLANA

.
Plan odreuje prostorni razvoj naselja, s osnovom
prostornih i funkcionalnih rjeenja, uvjeta i oblikovanja
pojedinih prostornih cjelina unutar grada.

Sadraj GUP-a utvruje osobito:

podjelu podruja na prostorne cjeline i koncept urbane obnove naselja

osnovu namjene povrina i prikaz povrina javne namjene
razmjetaj djelatnosti u prostoru; osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture
mjere za zatitu okolia, ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti
ureenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih povrina
izradu detaljnijih planova
uvjete ureenja i koritenja povrina i graevina
zahvate u prostoru u vezi sa zatitom od prirodnih i drugih nesrea i drugo.

28
28

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

GUP grada Zagreba (fragment)

ZONIRANJE
Zona - (gr. zone) "pojas", svaki dio povrine zemaljske kugle koji je zatvoren izmeu
usporednica (arka, umjerena, hladna, suptropska zona); krug, podruje; ...

29
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

U urbanizmu na razini stratekog planiranja, mnogo prije negoli je mogue projektno odrediti neki zahvat u prostoru,
promiljanjem cjeline moe se izraziti i anticipirati taj zahvat. Analogno projekciji arhitektonske ideje u
dvodimenzionalni medij (na papir ili ekran) putem tlocrta kue, u planiranju e se urbanistika zamisao projicirati u
dvodimezionalni medij putem zonskog prikaza kojim se determiniraju temeljni uvjeti za neku planiranu realizaciju.
Zona je povrinski (dvodimenzionalno) utvrena prostorna jedinica obiljeena nekom zajednikom karakteristikom.
A. MarinoviUzelac kae: ZONA JE POVRINA UNUTAR KOJE SU OBJEDINJENE VEINE HOMOGENIH
ZNAAJKI KOJE JU INE RAZLIITOM OD DRUGE (SUSJEDNE) POVRINE. Ovo odreenje zone vrijedi
jednako za identifikaciju faktinog stanja u prostoru, kao i za urbanistiko planiranje.
Zoniranje u urbanizmu jest instrument kojim se moe iskazati prostorna zamisao projicirana na graevno zemljite.
Iskaz je ploan, ali on kroz niz pridruenih atributa anticipira prostornost. OSNOVNI ELEMENTI ZONIRANJA SU:
ZONA I POJEDINANA LOKACIJA. Zona objedinjuje graevne estice (parcele) istog karaktera, a lokacija je
singularna estica, izdvojena iz okolnog prostora kao jedinina parcela.
ZONE SU ODREENE

U sadrajnom smislu:
funkcijom, stupnjem zatite, istoznanim
uvjetima graenja i ureenja - urbanim
pravilima, procedurama u provedbi ...
( pretenou, a ne iskljuivou ! )

u geometrijskom smislu: POZICIJOM

u prostoru i VELIINOM

SOCIJALNI zoning
Chicago 1925. g.

VLASNIKI zoning
(grafiki iskaz prema zemljinim knjigama)

PLANSKI zoning iz GUP-a grada Zagreba (isti fragment)

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

ZONE NAMJENE POVRINA

ZONE OBLIKA INTERVENCVIJA

ZONE URBANIH PRAVILA

Urbana pravila (odredbe za provoenje) u urbanistikim planovima definiraju se u naelu u odnosu na stupanj
konsolidiranosti urbanog podruja i uoblienosti urbane matrice. Razlikujemo:
1. visokokonsolidirana podruja (gradske jezgre, planski dovreni dijelovi grada)
2. konsolidirana podruja (nedovreni, nepotpuno izgraeni dijelovi grada)
3. nekonsolidirana podruja (podruja za koja je potrebno provesti potpunu preobrazbu, prenamjenu,
urbanu rekonstrukciju ili sanaciju neplanski nastalih dijelova grada)
4. prostore za irenje (podrujai bez izgradnje i bez komunalne opremljenosti)
_______________________________________________________________________________________________________________________________

30
30

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Prilikom provedbe plana unutar ovih kategorija

prostornih cjelina primjenjuju se postupci koji se
odnose na pojedinane zahvate u prostoru:
1.
2.
3.
4.
5.

rekonstrukcija graevina
sanacija graevina
dogradnja nadogradnja graevina
interpolacija ili zamjena graevina
nova izgradnja

Metodologija izrade, standardizacija prikaza i

sadraja elaborata ovakvih planova u posljednja su
dva desetljea u nas uglavnom konsolidirane. Ta
su iskustva, meutim, pokazala i neke slabosti:
propisivanje planerskih normativa ponitilo je sve
nijanse u razlikama i specifinostima prostora,
njihovim lokalnim obiljejima i osujetilo kreativni
planerski postupak i individualni pristup.
Iako je Zakon de jure iznad Plana, on ga ne bi smio
zamijenjvati, jer se time slabi uloga struke i dovodi
u pitanje potreba planiranja.

31
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

5.

Razvojne koncepcije

Planiranje gradskog prostora neminovno upuuje na

potrebu shvaanja uloge grada u iremu prostornom
ustroju gradske regije. Iako unutarnji dio grada jest
uvjetno zaokrueno podruje izrazitije urbane
fizionomije, funkcionalna ovisnost s kontaktnim
podrujem odreuje smjerove njegova mogueg
prostornog razvoja.
Utvrivanje graevinskog podruja za planski razvoj
u domeni je planiranja cjelokupnoga administrativnog podruja lokalne jedinice (Grad ili Opina), a
ponegdje i ire, to ovisi o dosegu utjecaja. Plansko
promiljanje, dakle, problem irenja grada mora
sagledavati na preklopu regionalnoga i
urbanistikoga planiranja.

Plan razvoja Hamburga i njegove gradske regije

Izvor Fuchs 1977.

32
32

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Prikaz oblika gradskih aglomeracija pokazuje

razliite znaajke irenja i razvojnih tendencija.

Alternativni modeli prostornog razvoja jednog (dvojnoga)

grada preispituju razliite mogunosti aglomeriranja.

C. de Podzamparc, Strategija za Pariz (natjeajni rad 2007.) obrazloenje koncepta

Uz monocentrine ili policentrine sustave koji

prostorni razvoj grada prate smjerom irenja uljne
mrlje, ali ostaju usmjereni prema povijesnom
centru, gradske se strategije danas sve vie
usmjeravaju prema lokalnim specifinostima
periferije, osnaujui veze svake sa svakom.
Pritom do izraaja dolaze osobitosti pojedinih
podruja i raznovrsnost programa koritenja.
Rizom (u biologiji) - korijenski sustav razmnoavanja

PROSTORNI PLAN ZAGREBAKE REGIJE, 1971. g.,

prethodio je izradi GUP-a grada Zagreba 1971. g.

Regionalni bi planovi prostor trebali promatrati kao funkcionalnu

cjelinu. Sustav planiranja, meutim, u nas je danas ustrojen
principom podjele prostora na administrativne jedinice.
Prostorni plan Zagrebake upanije tako ima veliku prazninu
na mjestu gdje se nalazi Grad Zagreb. Ovakvo planiranje ne
moe iznjedriti optimalan razvojni plan jer ne sagledava sve
meuodnose na relaciji grad - njegovo prirodno okruenje.
Aktualni PROSTORNI PLAN ZAGREBAKE UPANIJE (lijevo)
Kartogram dnevnih migracija prema Zagrebu (desno)

33
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

MJERILO I STUPANJ PLANSKE RAZRADE

Naselje
u prostornom
planu upanije
M 1:100 000
samo je locirano
i aproksimirano
CENTROIDOM

Naselje
u prostornom planu
opine ili grada
M 1:25 000
odreeno je
GRAEVNSKIM
PODRUJEM

Naselje
u GUP-u ili
UPU-u
M 1:5 000
ralanjeno je
na zone razliitih
namjena

Detaljnost planske razrade proizlazi iz razine

planiranja, odnosno mogunosti predodreivanja
detaljnog programa koritenja i namjene povrina.
Kako se strateki prostorni planovi rade za
due razdoblje, prostorna su rjeenja
manje predvidljiva i zato vie naelna.
Naselja se grafiki prikazuju na ovakav nain:

_______________________________________________________________________________________________________________________________

Usporede li se veliine ovih oznaka u stvarnim

mjerilima planova, onda one izgledaju ovako:

CJELINA
OPENITO
DIJELOVI
DETALJNO

Planske koncepcije razvojnih gradskih planova anticipiraju

mogua detaljna rjeenja, mada ih ne prikazuju u planu kao
obvezujua. Takav plan je prikazan dvodimenzionalno (plan
zona), ali implicira trodimenzionalnu prostornu viziju.
Zadatak stratekog plana jest u odreivanju relevantnih opih
naela organizacije i prostornih odnosa.
Zadatak je detaljnog planiranja u razradi tih zadanih naela,
prema jednom predloenom prostornom rjeenju.
izvor: D. Prinz, URBANIZAM Svezak I, Urbanistiko planiranje

Philafelphia

Pariz

Svi dijelovi grada nisu

jednako osjetljivi i ne trae
jednaku brinost u
planerskom postupku.
Strateki plan grada mora
valorizirati prostor i njegove
fragmente, stupnjevati vanost
pojedinih dijelova (princip
selektivne vanosti) i tek se
potom uputati u odreivanje
veih ili manjih ogranienja u
pogledu graenja i ureenja
prostora. Vrjedniji gradski
predjeli i vanije uline
sekvencije detektiraju se kao
zone i potezi urbaniteta.

34
34

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

METODE ZONIRANJA
Zoniranje se u planovima namjene povrina eksplicitno
podrazumijeva i grafiki predoava kao metoda odreivanja
pojedinane ili skupa svih graevnih estica za dominantnu
namjenu (graevina koje e se na tom podruju graditi ili
sadraja za koji e se prostor ureivati). Kako se konture zona
deriviraju iz vlasnike slike (katastarski prikaz), zonski planovi
zapravo odraavaju regulacijski karakter plana: izmeu
javnoga i privatnoga - odnosno izmeu komunikacijskih
koridora i svih estica koje se du njega niu, s njima
pridruenim namjenama.
Razliiti tipovi namjena samo su strukturirane izvedenice onih
osnovnih, sublimiranih u ishoditima funkcionalnog planiranja namjena proklamiranih Atenskom poveljom:
stanovanje, rad, slobodno vrijeme i promet.
Razgranienje namjena
u planu namjene povrina diagramatski prikaz
Izvor: A. Marinovi-Uzelac

Metode zoniranja podrazumijevaju priblinu, ali svejedno

egzaktnu raspodjelu gradske povrine na pripadajue dijelove,
koje e zadovoljiti potrebe pri realizaciji implementaciji ovih
namjena. Osim kvalitativne raspodjele, zone je potrebno
kvantificirati prema iskustvenim ili propisanim normativima,
vodei rauna o kapacitetima prostora (broj stanovnika, broj
zaposlenika, broj korisnika neke usluge), o standardu
prostorne kvalitete (udaljenost od izvora buke ili oneienja),
ali i o ekonomskoj vrijednosti prostora (gradska renta), to sve
urbanistikom planiranju kao strunoj disciplini namee veliku
drutvenu i gospodarsku odgovornost.

Vrijednost gradskog zemljita

grada Topeka u SAD-u

VERTIKALNO ZONIRANJE

35

Karakteristika je zone da se kao prostorna izvedenica prikazuje dvodimenzionalno, dok funkcionalni sustav velikoga
grada podrazumijeva trodimenzionalnost. (Moderni grad je ustrojen vertikalno.) Suvremene urbanistike koncepcije
esto podrazumijevaju prostorno slojevita rjeenja koja se ne mogu paualno predodrediti zonom jedne namjene, pa
bila ona i mjeovita, a da se istovremeno ne utvrde parametri slunosti za podzemne ili nadzemne etae. Planiranje
se time pomie u podruje pravnih regulacija izmeu dviju domena: privatnog vlasnitva i pojedinanog interesa s
jedne strane te utvrivanja javnog dobra, odnosno javnog interesa s druge.

Jesenko Horvat

SUVREMENE VIERAZINSKE REGULACIJE PROMETA

MODERNI GRAD

6.

Kriteriji za optimalno odreivanje namjene prostora i

standardi za dimenzioniranje prostora
Zone namjene povrina utvruju se na nain da se karakterom graenja (ili ureenja
prostora) mogu izluiti svi zajedniki fiziki, oblikovni i funkcionalni atributi koji jame
prostorni i funkcionalni red i minimum konflikata u prostoru. Plan treba dozvoliti sve
kompatibilne, a sprijeiti neprimjerene funkcije. Suvremeno planiranje stoga tei
dominaciji takozvanih mjeovitih namjena jer one omoguuju fleksibilno
provoenje plana na dui rok, u sluajevima kada je teko precizno odrediti funkciju
ili kada treba osigurati vie alternativnih rjeenja.

Funkcionalna diferencijacija zona prema

izvornom konceptu Atenske povelje,
primijenjena na ideogramima nekih
urbanistikih koncepata, izgledala bi ovako:

Preteno stambene zone:

- iskljuivo stambene zone

- stambeno - poslovne zone
- stambeno - manufakturno - poslovne zone

Preteno poslovne zone:

- centar opskrbe
- upravni centri
- poslovno manipulacijske zone

Industrijske zone:

- industrijske zone
- industrijsko - servisno - skladine
- servisno - skladino - poslovne zone

Transportne povrine:

Prometne povrine:

- ulice i ceste
- trgovi i etalita
- javna parkiralita

Preteno neizgraene
Povrine:

Howardov Vrtni grad

Linearni grad
prema Lubetkinu

Le Corbusier
La ville radieuse

Posebne povrine:

luke
aerodromi
eljezniki i autobusni kolodvori
kamionski kolodvori

javni parkovi
sportske i rekreacijske povrine
poljoprivredne povrine
umske povrine

- groblja
- sajmita
- deponije
- komunalna postrojenja i infrastrukturni koridori
- vojni poligoni i objekti

STRUKTURA
NAMJENE POVRINA, prema Marinoviu-Uzelcu

Primjeri nekoliko generalnih urbanistikih planova (GUP-ova) za gradove u

Hrvatskoj iz druge polovice 20. stoljea pokazuju, osim razliitih razvojnih
koncepcija, takoer i razliitost u prostornom odreenju zone. U grafikom prikazu
boje za odreenu funkciju variraju, kao i egzaktnost prikaza zone (negdje
katastarski toan, a negdje shematian prikaz pojedinih prostornih podcjelina).

GUP grada Klanjca, 1954.

GUP grada Osijeka, 1972.

36
36

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

GUP grada Virovitice, 1987.

Kategorije namjena prate slijed mijena

funkcionalnog ustroja grada i planerskih metoda
(ilustrirano na zagrebakim GUP-ovima):

37
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

- Zona centra prvotno je odreivala povrine

namijenjene izgradnji / ureenju upravnih,
trgovakih, uslunih, drutvenih i kulturnih sadraja.
Danas su te namjene utopljene u zonu mjeovite
namjene, a trgovaka (megatrgovine) u
gospodarsko-poslovnu zonu.
- Zona industrije (iste / neiste) derivirala je u
radnu zonu, da bi joj se danas ponovo vratio naziv
gospodarsko-proizvodne industrijske namjene.
- Stambene zone, nekad planerski utvrivane
gustoama stanovanja, tipologijama i visinama
izgradnje, derivirale su u zone mjeovite namjene.
Stambena izgradnja dominira, ali kompletirana je
graevinama drutvenog standarda, poslovnim
graevinama uredskog ili trgovako-uslunog tipa
koje ne ugroavaju stambenu namjenu.

GUP grada Zagreba 1971., fragment i legenda, (gore)

GUP grada Zagreba 1986., fragment i legenda:
namjene povrina, urbana pravila, (sredina)

Aktualni GUP Grada Zagreba, fragment i legenda, (dolje)

Unutar planski utvrenih zona namjene treba omoguiti gradnju i

drugih graevina, po funkciji kompatibilnih osnovnoj namjeni, a po
mjerilu i arhitektonskom karakteru usklaenih s fizionomijom lokalnog
prostora, gdje s prevladavajuom izgradnjom generiraju urbani red.
KOMPATIBILNA GRADNJA UNUTAR ZONE

izvor : A. Lehnerer, Grand Urban Rules

NAMJENSKE GRAEVINE
stambene javne

trgovake i komercijalne

rekreacijske

ZONE

Proizvodne

Komercijalne

Stambene

1
Izdvojene zone
jednoobiteljske izgradnje
Rezidencijalne zone
openito
podruni trgovaki
centri
podruni usluni
centri
Obalno rekreacijsko
podruje
Openito
Komercijalne zone
Iskljuivo centralno
Komercijalne zone
Openito centralno
Komercijalne zone
Komercijalno
Zabavne zone
Openito
Uslune zone
Obrtnike i
malopoduzetnike zone
Proizvodne zone
Srednja kategorija
Teka
industrija

10

11

12

13

14

15

servis
16

proizvodne
17

18

R1
R2
R3R9
C1
C2
C3
C4
C5
C6
C7

38
38

C8

Jesenko Horvat

M1

MODERNI GRAD

M2
M3

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.

Izdvojene jednoobiteljske graevine

Drugi tipovi stambenih graevina namijenjeni stalnom stanovanju
Javne ustanove: kole, biblioteke, muzeji, ueniki domovi, domovi za treu dob,
smjetaj za osobe s posebnim potrebama
Javne ustanove: vjerske graevine, podcentri, bolnice, ambulante, zdravstvene
stanice i ostale usluge bez smjetaja
Hoteli, privremeni boravak
Maloprodajne i uslune graevine koje slue lokalnim kupovnim potrebama
(hrana i odjea, frizerski saloni i istionice)
Servisi za kuanske usluge i popravke (eljeznarije) uz stambena podruja
Zabavni sadraji poput kuglana, kinodvorana, hobi-centara
Servisi za poslovne ustanove (kopiranje, catering)
Vee trgovake kue (robne kue, supermarketi) koje opsluuju ira podruja
Uobiajene obrtnike usluge poput krojakih ili zlatarskih zanata
Velike dvorane za zabavu, arene, zatvorena klizalita koja privlae veliki broj
korisnika
Nenatkriveni sadraji koritenja poput golf-igralita, manjih djejih zabavnih
parkova, kampova ili vrtova za gozbe
Usluge za navigaciju i pripadajue aktivnosti koje se smjetavaju u obalnim
rekreacijskim zonama
Veliki komercijalni zabavni sadraji, ukljuujui tipine atrakcije zabavnih
parkova
Mala industrijska postrojenja, ukljuujui autoservise i ostale servise,
drvodjelnice, kovanice i sl.
Industrijska postrojenja koja se mogu prilagoditi visokim proizvodnim
standardima
Iindustrijska proizvodna postrojenja.

STAMBENA NAMJENA

M
MJEOVITA NAMJENA
M1 preteito stambena;
M2 preteito poslovna

39
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

STRUKTURA NAMJENE POVRINA

prema Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

JAVNA I DRUTVENA
NAMJENA
D1 upravna; D2 socijalna; D3 zdravstvena;
D4 predkolska; D5 kolska; D6 kultura; D7 vjerska

GOSPODARSKA - PROIZVODNA NAMJENA

I 1 preteno industrijska;
I 2 preteno zanatska

GOSPODARSKA - POSLOVNA NAMJENA

K1 preteno usluna; K2 preteno trgovaka;
K3 komunalno-servisna

T
GOSPODARSKA - TURISTIKA NAMJENA
T1 hotel; T2 turistiko naselje;
T3 kamp

L
LUKE POVRINE
L1 privezite; L2 turistika luka; L3 marina;
L4 luka posebne namjene (sportska, ribarska, vojna)

SPORTSKO
REKREACIJSKA NAMJENA
R1 sport; R2 rekreacija; R3 kupalite

STRUKTURA NAMJENE POVRINA

prema Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

JAVNE ZELENE POVRINE

Z1 javni park; Z2 tematski park;
Z3 vrt, stambeni park; ZZ zatitne zelene povrine

40
40

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

POSEBNE POVRINE (vojni objekti i sl.)

IS

POVRINE I KORIDORI
INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA

GROBLJA

STRUKTURA POVRINA i BILANCA POVRINA

STRUKTURA NAMJENE POVRINA

prema A. Marinoviu Uzelcu, za GUP Kutine

Relevantne za usporedbu s nekim drugim

planom jesu samo povrine namijenjene za
graenje (graevne estice) ili ureenje
(parkovi ili ulice) unutar planskog obuhvata bez poljoprivrednih ili umskih povrina.
A) ukupno podruje obuhvata plana
B) diferenciranje gradskih i negradskih namjena
C) relevantno (urbano) podruje
Procjena potrebe za povrinama odreene namjene mora se
objektivizirati jer je racionalno koritenje prostora premisa
suvremenoga planiranja. Potrebe se utvruju prema:
1.

2.

41
Jesenko Horvat

3.

MODERNI GRAD

objektivnim statistikim demografskim pokazateljima (projekcija

porasta broja stanovnika, prirodnog ili migracijskog - za
planiranje stambenih zona i graevina drutvenog standarda)
razvojnim planovima (eljama) lokalne zajednice usmjerenim
prema traenju potencijalnih investitora (u okvirima komercijalnih
ulaganja u prostorne zahvate),
planskim koncepcijama preuzetim iz stratekih regionalnih
planova koje se temelje na sektorskim planovima ili planovima
gospodarskog razvoja (povrine za infrastrukturne graevine,
proizvodne zone od nacionalnog interesa, turistike zone i sl).

Dimenzioniranje zona odreuje se propisanim standardima, a rezultat

se provjerava analogijom s gradovima istoga modela, slinih
prostornih specifinosti i srodnoga razvojnog potencijala.
Postoji visoka razina podudarnosti meu razliitim
gradovima u postocima zauzetosti gradskog prostora pojedinim
namjenama povrina.

USPOREDNI PRIKAZ
STRUKTURE POVRINA
proveden na GUP-ovima 15 gradova u
Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji, pokazuje
minimalne i maksimalne vrijednosti i srednju
vrijednost zauzetosti pojedinim namjenama
ukupnoga urbanog podruja grada.
Izvor: A. Marinovi Uzelac

Za razliku od veine gradova u kojima se odnosi povrina razliitih

namjena javljaju u uobiajenim postotnim vrijednostima, u nekim se
gradovima jedna od funkcija svojim udjelom u strukturi povrina
naglaeno izdvaja. Grad je u tom sluaju funkcionalno obiljeen.
Razlikujemo tako: INDUSTRIJSKI GRAD, TURISTIKI GRAD,
SVEUILINI GRAD, TRGOVAKI GRAD, UPRAVNO ADMINISTRATIVNI GRAD, LUKI GRAD i sl.

Osim racionalnog planiranja prostora u svrhu njegove zatite od pretjerane eksploatacije, u postupku
dimenzioniranja povrina za odreene namjene moraju biti ugraeni kriteriji ekonomske razumnosti kojima se
balansiraju rashodi i prihodi ostvareni na zemljitu i od zemljita. Bilanca povrina ukazat e na odnose meu
dvjema osnovnim grupama povrina odreene namjene: grupi produktivnih povrina iz kojih se generira dobit i
grupi (uvjetno) neproduktivnih povrina na kojih se ureenje i odravanje troi proraunski novac gradova.
(Iz neproduktivnih povrina takoer se moe izvlaiti odreena dobit ako se one ustupaju putem koncesija.)
PRODUKTIVNE POVRINE
............STAMBENA NAMJENA
...TRGOVAKE, POSLOVNE NAMJENE
. USLUGE, TURIZAM, UGOSTITELJSTVO
..INDUSTRIJA, ZANATSTVO, SERVISI I SKLADITA

NEPRODUKTIVNE POVRINE
JAVNA I DRUTVENA NAMJENA
PERIVOJI, SPORT I REKREACIJA..............
PROMET.............................................................
ZATITNE ZELENE I KOMUNALNE POVRINE.............

Bilanca povrina je prostorni iskaz odnosa produktivnih i neproduktivnih povrina. Za njih se, ovisno o smjetaju u
gradskom prostoru, provodi izraun u koji su ukljuene ove varijable:
-

renta od produktivnog zemljita,

cijena m2 ustupljenog zemljita,
trokovi ureenja zemljita,
trokovi odravanja neproduktivnog zemljita,
trokovi izrade planske i investicijske dokumentacije i dr.

Rezultat izrauna morao bi jamiti financijsku odrivost politike gospodarenja gradskim prostorom na nain da:
UKUPNI PRIHOD
OD PRODUKTIVNOG ZEMLJITA

>

UKUPNI RASHOD
ZA NEPRODUKTIVNO ZEMLJITE

____________________________________________________________________________________________

DIMENZIONIRANJE POVRINA

MODERNI GRAD

Normativi koji se koriste u urbanistikom planiranju najee su preuzeti iz pravilnika arhitektonske struke ili su
derivirani iz iskustava urbanistike prakse (domae ili one iz stranih zemalja). U specifinim situacijama za koje ne
postoje norme ili standardi, planeri se koristite analogijom s najsrodnijim provjerenim rjeenjem iz neke druge
sredine. Norme se primjenjuju selektivno, ovisno o tome odnose li se one na prostore irenja grada (optimalni i
bogatiji standardi) ili na prostore sanacije i rekonstrukcije grada (izuzeci ili skromniji standardi). Osim povrina koje
su namjenom diferencirane, u planovima za gradove esto nailazimo i na povrine za budui razvoj povrine
neodreene namjene koje predstavljaju rezervaciju prostora u dugoronome razvojnom procesu, a koje izlaze izvan
okvira demografskih i gospodarskih projekcija u razdoblju za koje se plan izrauje.

STAMBENA NAMJENA i
MJEOVITA, PRETEITO
STAMBENA NAMJENA

Dimenzioniranje stambenih povrina za irenje grada zasniva se na

pretpostavljenom statistikom porastu broja stanovnika i planiranoj
stambenoj strukturi. Ovisno o prevladavajuoj tipologiji stambene
izgradnje (u rasponu od individualne do viestambene), broju lanova
po domainstvu (u suvremenom je drutvu sa stabilnom
populacijskom politikom planski pokazatelj oko 3,5 ), planskom standardu (u Pravilniku za POS je standard za trosobni stan 75 m2 ), neto
gustoe stanovanja u stambenim zonama mogu varirati u irokom
rasponu: ................ od 30 do 400 st/ha. Potrebna povrina bit e vea
u zonama mjeovite namjene, proporcionalno postotnom udjelu
planiranih povrina za poslovne aktivnosti.

JAVNA I
DRUTVENA NAMJENA

Povrine za graenje socijalnih ustanova, zdravstvenih ustanova,

bolnica, graevina kulturne namjene, graevina vjerskih, upravnih
ili pravosudnih namjena, policije, vatrogasne slube, diplomatska
predstavnitva, sveuilita, znanstvenih ustanova i sl. procjenjuju se
prema potrebama i u skladu s posebnim standardima.

M1

42
42

Jesenko Horvat

Povrine parcela za vrtie (D4) i osnovne kole (D5) dimenzioniraju

se prema postotku te dobne skupine u broju stanovnika na temelju
lokalnoga statistikog uzorka i procjene rasta za odreeno plansko
razdoblje.
vrtii
Procjena broja djece utvruje se unutar gravitacijskog kruga od 200
do 400 m. (U rijetko naseljenim podrujima ovaj kriterij nije ostvariv
pa se vrtii grade tamo gdje postoji dovoljan broj djece za optimalan
minimum 2 jaslike i 4 vrtike grupe.) Broj djece dobne skupine 1-6
godina odreen je prema statistikom uzorku (u Zagrebu on iznosi
8% stanovnitva). Broj djece obuhvaen predkolskim odgojem nije u
svim sredinama jednak i ovisi o strukturi domainstva ili postotku
zaposlenosti ena. U ruralnim podrujima on je manji, a u urbanim
sredinama vei (u GUP-u Grada Zagreba proraunska je osnova za
dimenzioniranje 76% od broja djece te dobne skupine).
Parcela se dimenzionira sa: ................ 30 m2 po djetetu (iznimno u
gusto izgraenim zonama grada sa: ... 15 m2 po djetetu, s time da
najmanja graevna estica moe biti 0,2 ha).
osnovne kole
Procjena broja djece utvruje se unutar gravitacijskog kruga od 400
do 600 m, tako da se zadovolji pedagoki standard za optimalnu
kolu od 16 uionica s 28 aka po uionici. U rijetko naseljenom
podruju ovaj kriterij nije ostvariv pa se kole grade tamo gdje postoji
dovoljan broj djece za optimalan minimum (8- razredna kola) ili se
rade podrune kole za samo prva 4 razreda, a u slabo napuenom
podruju kole funkcioniraju i s vie razreda u jednoj uionici. Broj
djece dobne skupine 7-15 godina odreen je prema statistikom
uzorku (u Zagrebu on iznosi 10% stanovnitva). Iako u nas kole
veinom rade u dvije smjene, tei se programiranju i dimenzioniranju
kola za nastavu u jednoj smjeni s produenim boravkom.
Parcela se dimenzionira sa: ............... 20 - 40 m2 po ueniku (s time
da najmanja graevna estica moe biti 1,5 ha).

43
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

GOSPODARSKA:
PROIZVODNA NAMJENA
I 1 preteno industrijska
I 2 preteno zanatska

Dimenzioniranje se provodi na temelju procjene razvoja i rasta broja

zaposlenih, te tehnolokih zahtjeva za prostorom koji ovise o proizvodnoj grani. Kada se radi o proirenju zona za poznate korisnike,
dimenzioniranje se moe provesti precizno. Srednje vrijednosti
industrijskih gustoa (broj radnika/ha), dobivene na temelju podataka o postojeim industrijama, posluit e u dimenzioniranju povrina
za budue industrijske parcele i za procjenu veliine tvornikog
prostora (m2/radniku). Kako je danas tehnoloki razvoj izuzetno dinamian, kriteriji za dimenzioniranje neprestano se mijenjaju i potiu
stalno preispitivanje planiranog prostora za proizvodnu namjenu.
Najee se, meutim, planiranje gospodarsko - proizvodnih povrina
odnosi na nepoznate korisnike. Budui da razliite proizvodne grane
iroko variraju u potrebama za prostorom, u dimenzioniranju buduih
proizvodnih zona, klastera ili zanatskih inkubatora koristimo se
analogijama ili procjenjujemo prema uobiajenom udjelu takvih zona
u ukupnoj povrini grada. Prema Harryju i Hemmingsu on iznosi 10%,
prema Heydeckeru 8%, Bardetu 13%, a prema Rigottiju 14,5%.
Istraivanja danas upuuju na zakljuak da industrijska bruto gustoa
(gustoa zone) u gradovima ne bi trebala biti manja od 30, ni vea od
60 rad./ha. Zone ukljuuju, osim ukupne povrine svih industrijskih
parcela, takoer i zajednike povrine za lokalnu cestovnu mreu s
parkiralitima, zajednike slube (uprava zone, restorani, trgovine,
zdravstvene usluge, rekreacija), te zatitne ekoloke pojaseve.

Ovisno o lokaciji zone proizvodne namjene (nalazi li se ona u uem

prostoru grada, prigradskim zonama ili je izdvojena izvan urbanog
podruja), kriteriji za dimenzioniranje takoer variraju. Neto gustoa
(gustoa na parcelama) u uem centru grada ne bi smjela prijei 800
rad./ha, u irem podruju gradskog centra 450 rad./ha, u irem
podruju grada 250 rad./ha, a kad je izdvojena iz gradskog podruja
100 rad./ha.

GOSPODARSKA:
POSLOVNA NAMJENA
K1 preteno usluna
K2 preteno trgovaka
K3 komunalno - servisna

Premda po svojim obiljejima fizike strukture i mjerilom graenja

gospodarsko-poslovne zone nalikuju prethodnima, kriteriji za dimenzioniranje povrina ne mogu biti vezani samo za broj zaposlenika ve
i korisnika, jer su izrazito orijentirane prema graanima. Najbolje se to
uoava kod trgovakih centara s naglaeno velikim potrebama za
parkiranje. GUP Grada Zagreba zato trgovake centre s povrinom
veom od 2000 m2 smjeta iskljuivo u zone K2, dok se ostala
trgovina (lokali) podrazumijeva u zonama mjeovite namjene.

GOSPODARSKA:
TURISTIKA NAMJENA
T1 hotel
T2 turistiko naselje
T3 kamp

Osnova za dimenzioniranje povrina namijenjenih turistikim

smjetajnim kapacitetima polazi od procjene udjela turistike
djelatnosti u ukupnome gospodarskom razvoju grada. Kriteriji za
dimenzioniranje ovise o tipu zone turistike namjene (hotelsko ili
apartmansko naselje, kamp), ali i o brandu turistike ponude i
atrakcijskom potencijalu ue i ire okolice.
Na zakon ograniava ukupnu povrinu turistike namjene na 20% od
cijelog graevnog podruja naselja, to je za gradove turistike
orijentacije (Dubrovnik ili Opatija na pr.) vrlo restriktivno ogranienje.
Neto gustoa turistike zone, odnosno gustoe koritenja, ne bi
smjele za hotele i apartmanska naselja prelaziti 120 postelja /ha,
najvea doputena izgraenost biti 30% (za T1), a 25%( za T2), a
najmanji udio prirodnih povrina unutar zone za T1 - 40%, a za
T2 - 50%. Normativ za dimenzioniranje zone obraunava se po broju
postelja po smjetajnoj jedinici. U hotelima, depandansama i
odmaralitima to su 2 postelje po smjetajnoj jedinici (hotelskoj sobi),
u apartmanima 3 postelje, a u vilama najvie 6 postelja po jedinici.
Kumulativni turistiki kapaciteti ne mogu se, meutim, precizno
iskazati u povrinama zauzetosti gradskog prostora. Oni su planski
iskazivi samo u cjelovitim zonama turistike namjene, dok su u
urbanim podrujima oni jo ukljueni i u povrine stambene namjene
(kuni smjetaj u sobama ili apartmanskim jedinicama) ili mjeovite
namjene (minihoteli kapaciteta do 80 postelja). Osim toga, povrine
turistike namjene nisu prostor predvien za gradnju samo
smjetajnih kapaciteta nego i za gradnju i ureenje svih turistikih
sadraja na kojima se turistika ponuda zasniva.

R
Z
D

PORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA

R1 port;
R2 rekreacija;
R3 kupalite

Ove povrine pripadaju u neizgraen ili preteito neizgraen dio

graevinskog podruja naselja. Izuzetak su povrine predviene za
izgradnju kapitalnih sportskih graevina (nogometni stadioni, bazeni,
sportske dvorane i sl.), koje se dimenzioniraju prema standardima
sportske arhitekture na temelju pretpostavljenih kapaciteta.

JAVNE ZELENE POVRINE

Z1 javni park;
Z2 tematski park;
Z3 vrt, stambeni park;
ZZ zatitne zelene povrine

Kupalita i plae (ureena ili prirodna obala) dimenzioniraju se prema

standardima za oekivani broj kupaa (rezidenti i turisti) po dunom
metru obalne linije:
strma stjenovita obala 1k./2 m' (dubina pojasa za sunanje - 10 m)
ploasta obala ................................... 1 k./1 m' (dubina pojasa - 15 m)
pjeana ili ljunana plaa .......... 5 8 k./1 m' (dubina pojasa - 50 m)
Neizgraene ureene javne povrine (zelene povrine) u gradu imaju
svoju socioloku, ekoloku i estetsku ulogu.

44
44

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Za njihovo dimenzioniranje koristimo normativ od 15 20 m2/ st., koji

se odnosi na sve ureene povrine uega gradskog podruja (Z1, Z2,
Z3 i ZZ). Normativ ne ukljuuje park - ume, podruja uz rijeke ili
druge negradive povrine koje variraju u zastupljenosti i predstavljaju
specifinost grada i njegova okruenja.
Tematski park po definiciji predstavlja tematski programiran i ureen
javni prostor naglaeno edukativne ili rekreacijske (komercijalne)
uloge. Emanacije tematskog parka kreu se u rasponu: ekopark,
etnopark, park skulptura, botaniki ili zooloki vrt, zabavni park,
edukativni park i drugo. (U zoni tematskog parka zagrebaki GUP
propisuje barem 50% povrine urediti biljnim materijalom.)
Uobiajeni udio svih perivojnih, sportsko - rekreacijskih i zatitnih
povrina u ukupnoj povrini grada iznosi priblino 30 %.

IS

POVRINE I KORIDORI
INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA

45
Jesenko Horvat

Koridori prometnica dimenzioniraju se u skladu s prometnom

kategorizacijom i rangom kojem pripadaju. irina koridora ovisit e
i o protonosti kolnikog dijela ulice, koji u veim gradovima esto
zahtijeva vietrana prometna rjeenja. Minimalni koridor planirane
ceste (najnii rang) iznosi 9 m, to ukljuuje 5,5 m irok dvosmjerni
kolnik i obostrani plonik. Osnova prorauna za vie kategorije
gradskih prometnica jest irina kolnog traka koji, ovisno o projektnoj
brzini, iznosi od 2,75 do 3,5 m. Ako oekivani promet prelazi 800
vozila/sat, uvode se paralelni kolni traci. Ukupni koridor vanijih
gradskih prometnica tako moe iznositi i nekoliko desetaka metara, a
moe ukljuivati i bogato dimenzionirane pjeake, biciklistike,
tramvajske trake, te drvorede i pripadajuu hortikulturu unutar
koridora prometnice. Koridor je rubno definiran regulacijskim linijama i
predstavlja parcelu ceste.

MODERNI GRAD

Povrine drugih infrastrukturnih sustava i pojedinane graevne

estice prometne namjene (kolodvori, javne parkiraline povrine,
garae, terminali javnoga prometa i sl.) dimenzioniraju se sukladno
posebnim propisima. Javna parkiralita dimenzioniraju se s 25 m2 po
parkirnom mjestu (ukljuena je manipulacijska povrina).
Javne komunikacijske povrine u gradovima zauzimaju prosjeno oko
15 % njihova teritorija.
GROBLJA

Dimenzioniranje groblja odreuje se prema potrebnim povrinama

odreenog tipa ukopa, broju ukopa godinje i gravitacijskom podruju
za planirano groblje (uzima se u obzir smrtnost i vrijeme mirovanja 15
30 godina). Normativ je: ....... 2 5 m/stanovniku grada. Povrina
koja ukljuuje povrine za ukop (6 14 m po grobnom mjestu) i
povrine za parkovno ureenje, putove (udio 40 60 % od ukupne
povrine groblja).
Prema veliini razlikujemo mala groblja ispod 3 ha za naselja do
10 000 st. (jednostavne organizacije, ee locirana u neizgraenom
prostoru izvan naselja), srednje velika groblja prosjene povrine oko
15 ha za naselja 10 000 do 100 000 st.; te velika groblja na
povrinama preko 40 ha, za gradove od 100 000 do 250 000 st
(groblja sloene prostorne organizacije). Za vee gradove planira se
vie velikih groblja unutar gradskog podruja.

7.

Urbana pravila i odredbe za provoenje plana

- normativni urbanizam u slubi prostorne kontrole

Zoniranje utvrivanjem namjena povrina je planerska tehnika kojom se na

kartografsku podlogu ucrtava prostorni obuhvat zone za odreenu prevladavajuu
funkciju graevina koje e se graditi (ili prostora koji e se ureivati), unutar koje se
primjenjuju opi i zajedniki parametri graenja i ureenja. Smisao utvrivanja opih
naela je u kontroliranju procesa razvitka i zatite prostora od:
-

neprimjerene funkcionalne raspodjele sadraja u prostoru,

pre kapacitiranja ili pod kapacitiranja prostora,
vizualnog naruavanja urbanog i prirodnog okolia u kojem ivimo.
Uobiajene sintagme u strunoj upotrebi su odredbe za provoenje,
urbana pravila, provedbeni standardi ili urbanistike norme.
Meu tim pojmovima oituju se razlike. Pravilo nije u istoj razini sa standardom ili
normom, ono je vii pojam. Pravilo je neutralno obojen, injenini meuodnos
izveden iz nekog fizikalnog zakona ili drutvenog uzrono-posljedinog procesa.
Pravilo slui tek kao instrument za definiranje odreenog standarda ili norme.
Na pr.: Pravilo je da upad sunevih zraka u stan ovisi o meurazmaku i orijentaciji
stambenih lamela. Standard moe biti da se svakom stanu osigura barem odreeni
broj sati direktnog sunevog svjetla dnevno, a iz toga slijedi norma da visina
stambenih lamela mora iznositi odreenu vrijednost njihova meurazmaka.
Standard je kvalitativni, a norma kvantitativni odreujui parametar u planiranju.

Zoniranjem se utvruju:
1.
2.

Pozicije i veliine pojedinanih povrina iste namjene

(prikazane u grafikom dijelu nekog Plana),
Skup provedbenih odredbi koje za te povrine vrijede
(pravno sroene u tekstualnom dijelu tog Plana).

Provedbenim odredbama se utvruju ogranienja maksimalne ili

minimalne dozvoljene vrijednosti pojedinih urbanistikih parametara
koji vrijede u odreenoj zoni namjene za pojedine zone oblika
intervencije:

Funkcionalni i estetski red se najjednostavnije i najdosljednije moe kontrolirati

opim urbanistikim parametrima u
zonama individualne stambene izgradnje
(uvjet je svakako, precizno utvrditi to je
to individualna stambena jedinica ona je
u nas definirana kao samostalna
__________
stambena graevina s najvie tri stana).
Kvantifikacijski parametri utvruju
smjetaj graevine u odnosu na cestu i
susjedne estice te tlocrtne i visinske
gabarite izgradnje u tim zonama.

namjenu pojedinane graevine koja se u odreenoj zoni

namjene smije graditi,
izgraenost na razini pojedinane parcele,
maksimalnu najveu dozvoljena katnost ili visinu graevine,
minimalne meurazmake i udaljenosti od ruba graevne estice
ili regulacijske linije,
ostale uvjete (kolne pristupe, broj parkiralita, prikljuak na
komunalnu infrastrukturu, naela oblikovanja ... ),
obveze traenja uvjeta slubi s posebnim ovlastima.

PRAVILA i SLOBODE koje izviru iz ODREDBI biti e razgraniene postupkom otvorenog planiranja koji tei uspostavi
kontrole prostornog razvoja, a istovremeno ostavlja dovoljno
mogunosti razliitim alternativnim projektnim rjeenjima. Norme
zato ne smiju biti krute ili arbitrarne. Ne smiju obvezivati na neto
to nije relevantno za funkcionalni ili estetski ustroj cjeline. Ali
unato tomu, moraju biti precizne i nedvosmislene.

FiFA-in pravilnik nedvosmisleno precizira to se smatra

zgoditkom u nogometu, a to ne (1,2 i 3 nije gol; 4 i 5 jest).

46
46

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

VRSTE NORMI
Koje su oblasti na koje se norme regulatorno primjenjuju?
Obzirom na motivaciju za uspostavu pravila, norme pripadaju
razliitim aspektima kontrole (a nekima od njih istovremeno):
- estetskim: vizualna atraktivnost javnoga prostora,
- programatskim: razdvajanje nespojivih namjena i sadraja,
- kontekstualnim: uinci koji su izravna posljedica zatite
prostora i tradicije, ekonomske i socijalne politike i sl.
- pravne jednakosti: pravo na svjetlo i zrak za svakoga,
- uvanja vizura: zatita pogleda na grad i iz grada,
- projektantsko - regulatornih: osnovne odredbe o obliku i
volumenu graenja.

SADRAJ NORME
Norme se mogu odnositi i primijeniti na:
-

gustou i raspodjelu stanovnitva u prostoru,

sadraj i namjenu povrina,
veliinu i proporcije graevina,
visinu izgradnje,
oblikovanje.

KATEGORIJE PRAVILA matrica,

Izvor: A. Lehnerer, GRAND URBAN RULES

NAIN PRIMJENE NORMI

Koje su mjerne jedinice s kojima baratamo?

47
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

To mogu biti ove jedinice: broj osoba (stanovnika, posjetitelja, zaposlenika, turista, ), broj jedinica (kreveta, radnih
jedinica, stanova, ), potrebne povrine (kvadratura, volumen) i izvedenice iz ovih jedinica (gustoe, izgraenost,
iskoritenost) ili brojane vrijednosti vezane uz opremljenost komunalnom infrastrukturom.

Koji su regulatorni instrumenti i kako se operira normama u izradi prostornih planova?

- odreivanjem apsolutne numerike vrijednosti ili
odreivanje relativne numerike vrijednosti u odnosu na
neki drugi podatak koji utjee na normu;
- odreivanjem zone u kojoj se norma primjenjuje ili zone
koja primjenu norme iskljuuje;
- utvrivanjem minimalne ili maksimalne brojane vrijednosti.
Numerike vrijednosti se mogu iskazati apsolutnim brojem (po jednoj lokacijskoj jedinici), postotkom (relacija u
odnosu na statistiki podatak za jednu lokacijsku jedinicu), ili kvotom (kumulativna brojana vrijednost odreena za
zbroj svih lokacijskih neodreenih prostornih jedinica koje bi se mogle nai unutar veeg prostornog obuhvata).
___________________________________________________________________________

Kvantitativne norme izviru iz ope prihvaenih standarda

modernoga drutva na kojima poiva uloga i smisao
urbanistikog planiranja, koje je, prema Marinoviu-Uzelcu,
projekcija pravnih naela na prostor (zemljite) .

Pojedinac se treba ponaati tako da njegovo

djelovanje ne ugroava ostale.

Javni su interesi
uvijek derivacija privatnih interesa.
To ne znai da jedni drugima ne mogu
biti suprotstavljeni ili da ne mogu
jedni druge ograniavati.

Adam Smith je, formulirajui Pravilo

nevidljive ruke, ustvrdio da svaki
Pravila kontroliraju opi
pojedinac - u provedbi vlastitih ciljeva
stupanj determiniranosti.
- na neki nain automatski doprinosi
Unutar svih pravila postoji i
opem dobru.
prostor slobode.
Ovu tvrdnju meutim danas mnogi
Apsolutna sloboda ne
osporavaju, dokazujui to
postoji: uglavnom uivamo
mnogobrojnim ekscesima u prostoru
ograniene slobode.
nastalim devijantnim ponaanjem
Kad su pravila na snazi,
pojedinaca u sredini koja
izvjesne slobode se
pretpostavlja drutveno proaktivnu
automatski aktiviraju.
participaciju, solidarnost i zajednitvo.
__________________________________________________
Aspekti kontrole prostora kodificirane normama koji se odnose na
organizaciju i raspored sadraja (to se negdje moe, a to se ne
smije), istovremeno e proizvesti vizualni uinak, te e se
funkcionalni paketi mjera odraziti i na sliku prostora. Kako se
planiranje danas rukovodi naelom poticanja raznorodnih,
heterogenih funkcija (gdje god je to oportuno i mogue) i izgled
suvremenog grada stremi izrazitoj raznolikosti. Jednoline,
shematine i homogene urbane matrice su danas sve rjee.

48
48

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

To tvrdi i Jane Jacobs:

... sama priroda ulice ili podruja podrazumijeva raznolikost funkcija.
Graevine du ulice e se zato izrazito razlikovati: volumenom, visinom i oblikom.
ESTETSKI KOD
Suditi o tome to je lijepo, a to runo, teak je zadatak.
Odrediti na temelju tih zakljuaka ope norme za upotrebu,
a da se ne izazovu novi problemi, bilo bi nemogue.
Koncept ljepote je odreen brojem eksplicitnih, osobnih
prosudaba, a one su pojedinano suprotstavljene jedinom
dostupnom, ali vrlo rasplinutom - javnom miljenju.
Alex Lehnerer

Estetski kod Straduna

(Dubrovnik) utvren je vrlo
vrstim parametrima:
visinom vijenca, ritmom
prozora, tipologijom otvora
lokala u prizemlju.

Ipak, odredbe koje se odnose na oblikovanje i eksplicitno utvruju pravila

upotrebe arhitektonskog vokabulara, potiu danas mnoge polemike. Upliu li se
urbanisti tako u podruje kreativnih projektantskih sloboda? Prejudicira li se
planom izgled pojedinanog unutar utvrenih opih naela?
Znamo li da oblikovanje cjeline nije samo kumulativni zbroj, nego i uspostava
svojevrsnog skupnog estetskog koda, postavlja se pitanje gdje je granica onog
to bi trebalo odredbama o oblikovanju uope propisivati.
Elementi oblikovanja, koji se u provedbenim odredbama propisuju, u loijem
dijelu nae planerske prakse, esto parafraziraju povijesni arhitektonski
predloak i tamo gdje on nije poeljan izvan podruja zatite graditeljske
batine (ambijentalna zatita). Ukoliko je takav prosede potreban, onda je
zatitarskoj slubi dunost da ga propie za konkretne intervencije u prostoru, a
ne da se ta obveza provlai kroz plan za cijelo plansko podruje.
Povijest urbanizma svjedoi da su
propisane norme neke gradove
obiljeile fizikim atributima koji su
vremenom prerasli u specifian i
neponovljiv gradski brand:
- njujorki manhatan line je
rezultat dosljedne primjene norme
o proporcijama presjeka ulice
(vidi: Tehnike normiranja),

49
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

- izgled unutarnjeg Pariza je

proizvela dosljedna upotreba
mansardnog krovita,
- image Las Vegasa izmeu ostalog
duguje odredbi o minimalnom
postotku povrine svijetleih
reklama na proeljima,
- Santa Barbara svoj sladunjavi
izgled (meutim !) duguje
eksplicitno propisanom stilu.

Pozivajui se na Odluku
Vrhovnog suda SAD-a, o
nadlenosti lokalnih vlasti da
arbitriraju o javnom interesu
(koji ukljuuje i estetske zahtjeve),
gradski autoriteti Santa Barbare
su propisali da: sve graevine koje
e se graditi nakon 1929. moraju
odraavati panjolsko-kolonijalni
ideal ljepote

Kodifikacija normi u urbanizmu ne bi smjela biti motivirana iskljuivo

estetskim, nego funkcionalnim i programskim razlozima.
Izgled prostora e se potom generirati posljedino. Ipak, ogranienja koja se odnose
na dozvoljenu visinu izgradnje, imaju osim kvantitativnog i kvalitativni utjecaj na
prostor i na gradsku siluetu, te moraju ostati u domeni planerske kontrole.

Norme koje proizvode vizualni uinak referiraju se na:

-

veliinu (kapacitet) graevine

(m2)
proporcije graevine
(a:b:c)
visinu graenja
(vijenac, sljeme, katnost)

TEHNIKE NORMIRANJA
Gradska silueta je danas ugroena esto arbitrarnim i neargumentiranim zahtjevima
(pod pritiskom krupnog kapitala) za izgradnjom visokih graevina na nasumino
odabranim gradskim lokacijama. Mnoge metropole nastoje planskim odrednicama
ograniiti takovu izgradnju, utvrujui podruja na kojima se ne smiju graditi neboderi.
Posebice su ugroeni dominantni kadrovi pristupa gradovima, proelja lukih gradova i njihovi pozadinski planovi. U borbi za plansku zatitu utvruju se stoga podruja
gdje je takova izgradnja doputena, ili tovie gdje je takova izgradnja poeljna.

50
50

Hong Kong,
selektivna zatita linije hrbata planskim mjerama

San Francisco,
selektivna zatita vizualnih kvaliteta ulica

Analogne normativne tehnike za zatitu urbanog prostora od neprimjerenih visokih

graevina, primijenjene su i u zagrebakom GUP-u iz 2003. godine. Propisana su urbana
pravila i planske procedure za izgradnju visokih graevina u utvrenim gradskim podrujima,
te limitirana visina izgradnje u takoer utvrenim zonama i vizurnim koridorima.
Kapacitet (bruto graevna povrina) graevine, moe
se normiranjem utvrditi u minimalnim ili maksimalnim
doputenim vrijednostima za neko plansko podruje.
Utvrivanjem dozvoljenog koeficijenta izgraenosti graevne
estice, koeficijenta iskoritenosti, minimalnih udaljenosti od
susjednih mea, dozvoljene visine izgradnje i drugim
parametrima, veliina zahvata je stavljena unutar
kontroliranog okvira. Ove norme svejedno osiguravaju slobodu
arhitektonskog koncepta u proporcioniranju volumena.
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

U San Franciscu
su planske mjere sofisticirano razraene
do (ili moda preko?) granice
jednostavne primjene.

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

New York, Manhattan

Propis iz 1916.godine, kojim se za odreene kategorija ulica utvruje
njihov vertikalni profil u omjerima od 1:1, 1;1, i 1:2
(od osnovice visoke graevine do visine prvog stepenastog uvlaenja),
osigurao je dovoljno svjetla u javnome ulinom prostoru.
Propis je omoguio visoku izgradnju, ali je uz higijenski benefit,
iznjedrio njujorki obrazac nebodera.

_____________________________________________________________________________________________________________________________

Norme u urbanizmu ne utvruju se samo za visokogradnju, ve i za

druge zahvate u prostoru: izgradnju i ureenje cesta, komunalnu
infrastrukturu, ureenje pejzanih povrina, izgradnju ili postavljanje
pomonih graevina, izvedbu ograda i slino.
Osiguravajui neometanje vlasnitva i pravo na privatnost, normama
se mogu, ako je potrebno utvrdit visine, materijali ili tip ograde.

51
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Nevjeto sroeno pravilo moe

prouzroiti neeljen efekt:
Grad Mentz je propisao da:
odlagalita otpada moraju biti
ograena kako bi se sprijeio pogled
na unutranjost posjeda.
Vlasnik odlagalita rabljenih karoserija
je ogradu izveo ovako.
________________________________________________________________________________________

Norme koje bi se eksplicitno odnosile na izbor materijala i boja, te na

primjenu propisanih arhitektonskih elemenata ili slogova, nisu u
odredbama za provedbu planova preporuljive.
U osjetljivim prostornim situacijama, tamo gdje je kontrola vizualnoperceptivnog poeljna, najvie to bi se smjelo propisati je
neutralnost. Stoga se ini ispravnim prihvatiti dva fundamentalna
pravila na koja se pozvao Ludwig Mies van der Rohe, a koja su u
znamenitom naselju Weissenhof, Stuttgart (iz 1927. g.) utvrena kao
norma: u naelu su sve vanjske fasade bijele i u naelu su
svi krovovi ravni.
Neutralno utvrene norme, shvaene vie kao preporuka, a manje
kao obveza, ne umanjuju projektantske slobode, dozvoljavajui
izvjesna odstupanja, ak i po cijenu neuklapanja u okruenje.
Greka e sigurno biti manja nego li kod krivo, a strogo
propisane norme. Biti e to pojedinani eksces, ali nee biti
kodificirani promaaj u percepciji prostorne cjeline.

8.

Javna i privatna domena

- vlasniki aspekt i reimi dostupnosti

Kada raspravljamo o javnoj i privatnoj domeni u gradu,

podrazumijevamo i prostorni i drutveni aspekt, koji
multiplikativno utjeu jedan na drugoga.

javno dobro (lat. res in bublico usu) dobro koje slui

opoj upotrebi; u pravilu u vlasnitvu drave, izvan pravnog
prometa, svatko se ima pravo njime sluiti, a njime upravljaju
tijela u skladu s namjenom i propisanim uvjetima koritenja.

javnost globalna drutvena skupina. ... oznauje vanjsku sferu drutvenog ivota za razliku od privatne sfere koja
obuhvaa samo pojedinca i (interesne) skupine skup svih
pojedinaca koji svoju pozornost usmjeravaju na pitanja
opeg interesa ...
(enciklopedija PROLEKSIS 2005.)

Premda je probitak svakog pojedinca u drutvu dio

opeg blagostanja, pa zadovoljavajui osobni
inrteres, pojedinac zapravo pogoduje opem
dobru (pravilo Nevidljive ruke po Adamu Smithu), to i
nije ba univerzalno pravilo bez izuzetka, jer
bezbrojni primjeri pokazuju da privatni interes
moe itekako derogirati opu dobrobit.
Svejedno, kolikogod bili suprotstavljeni,
egoistini ili ograniavajui, privatni
interesi su ugraeni u krivulju rasta opeg
standarda i kvalitete ivota, te su osnova
iz koje je indirektno deriviran javni interes.

52
52

Jesenko Horvat

Prijepore na planu sukobljenih interesa, naglaeno prisutnih u okrilju neoliberalnog kapitalizma,

moderna civilna drutva nastoje kontrolirati, potiui razvoj graanske svijesti i ugraujui u
sustav izvrne vlasti mehanizme koji e uravnoteiti i uskladiti interese javne i privatne sfere.
Ovo se takoer odnosi i na brigu drutva za ureenje i unapreenje kvalitete prostora.
_______________________________________________________________________________________________________________________________

Razliiti otvoreni prostori u gradskom okrilju pokazuju vrlo fine i stupnjevite prijelaze, od javno manifestativnih do
komorno inkluzivnih. Ovi stupnjevi odgovaraju oekivanim funkcijama koje prostori obnaaju u svom neposrednom
okruenju, u relaciji su sa stupnjem centraliteta prostornih jedinica u hijerarhiziranom sustavu organizacije grada,
a kreu se od
javnog, preko polujavnog, do privatnog.

U urbanistikoj praksi, planska rjeenja i promiljanja o karakteru

javnog i polujavnog, prepoznaju se na mnogim primjerima
organizacije urbanistikih sklopova:
na konceptu kloza u paradigmi Hawardova vrtnog grada
(sl. 1), stambenoj grupi (mikrosusjedstvu) pripada unutar kvarta
izdvojen i autonoman polujavni prostor;
na blokovskom uzorku europskog grada 19. stoljea
(sl. 2.), dihotomija javno-reprezentativnog ulinog prostora i
polujavnog unutranjeg dvorita, izrazito je polarizirana.

MODERNI GRAD

Na planu kontrole prostora i gospodarenja

gradskim zemljitem i resursima, javnost je
naglaeno senzibilizirana.

JAVNO

PRIVATNO

JAVNI

ulice, etalita,trgovi,
ceste, parkovi, kupalita
ureene obale, prometni
terminali ...

sportski i zabavni centri,

galerije, klubovi, kino
dvorane, hoteli, restorani,
trgovaki centri ...

PRIVATNI

reim koritenja

vojni kompleksi, trgovake

luke, energetska i
komunalna postrojenja,
radarski ureaji, toplane ...

partikularni privatni posjed:

stanovi, poslovni prostori,
proizvodni pogoni ...
(jedinine parcele i zgrade)

Pravo na dostupnost javnim dobrima, neovisno o

njihovu vlasnikom statusu, u modernim drutvima
mora biti zagarantirano. Izmeu privatnosti i
javnosti u vlasnikom smislu i u reimima
koritenja - ne stoji znak jednakosti. Mnogi
dravni posjedi nisu dostupni iz sigurnosnih
razloga. S druge strane, privatni vlasnici prostora s
drutvenim i javnim programima koritenja, irom
otvaraju svoja vrata graanstvu.

Pojavni oblici koji se u gradu prepoznaju kao okrilja drutvenosti su

svi javni prostori (ceste, ulice, promenade, etalita, trgovi, bulevari,
staze i mnoge druge srodne prostorne emanacije). Njih obiljeava
opa funkcionalna odrednica da slue komunikaciji i da su u smislu
prava na upotrebu apsolutno dostupni svima 24 sata dnevno i 365
dana godinje. Grad upravo jest obiljeen javnou i javnim
prostorima jer je jednako svima dostupan i jer je izgraen na takav
nain da je ta dostupnost nedvosmislena ...

53
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

(Ognjen aldarovi, Javni prostori i javnost u gradu:

Pretpostavke socijalne interakcije ,IP 3/5 1996. str. 86).

Javni gradski prostor je kontinuirana povrina koja se protee cijelim

gradom i nastavlja se u vangradski prostor. Bez vrstih je granica i
rezova. Funkcionalna, statusna i fizionomska obiljeja pojedinih
prostornih jedinica proimaju se i prelijevaju iz jedne u drugu, s
jednog kraja grada na drugi, iz centra prema periferiji, mijenjajui
karakter i intenzitet javne upotrebe.
Drutveni status javnoga prostora nije njegova samostalna i
nezavisna odlika. On je poput genetikoga materijala urbane cjeline.
Njegov je DNK ugraen u svaku stanicu. Trg posjeduje i emitira kd
grada. Svaka je intervencija u javnom prostoru (prostoru trga ili ulice)
osjetljiva stoga to ima utjecaje na iri prostor (prenosi se sustavom
mrea) i moe poremetiti strukturu urbanog organizma.
Javni se prostor ulica i trgova ponaa ambivalentno:
on je istodobno i vezivno tkivo grada i njegov agregat.
On igra prometnu i distributivnu (dinaminu) ulogu poveznice
funkcionalno diferenciranih zona u okruenju, ali posjeduje i vlastito
(statino) funkcionalno odreenje, vlastiti sadraj, vlastitu namjensku
odreenost. Ta se ambivalentnost ulinog prostora oituje i u
infrastrukturnom smislu: njime prolazi mrea koja snabdijeva
pojedinane korisnike (magistralna mrea), ali snabdijeva i njega
samoga (lokalni konzum).
Funkcionalna heterogenost trgova i ulica nosi i odlike funkcionalne
neodreenosti. To ima izravni utjecaj na njegov status prostornog
okrilja u kojemu dolazi do susreta svih socijalnih slojeva i gdje
vladaju potpune demokratske slobode okupljanja i ponaanja.
Gradski trg posjeduje najvei stupanj javnosti od svih morfolokih
oblika koji konstituiraju urbani prostor. Javnost se oituje kako u
vlasnikom smislu, tako i u smislu dostupnosti, reimu uporabe i
graanskoj identifikaciji s prostorom.

JAVNA DOMENA
I TIPOLOGIJA JAVNIH GRADSKIH PROSTORA
Za razliku od ulice i trga, gdje se u
svakodnevnom ritmu ivota grada odvija
komunikacija nespecificiranih korisnika,
drugi, ali takoer javni prostori, okupljaju
profilirane skupine graana, koji svojim
navikama, sklonostima i prepoznatljivim
obrascima ponaanja, podravaju
socijalnu segregaciju.
Takovi javni prostori, iji se troak
ureenja i odraavanja alimentira iz
prorauna lokalne jedinice (i koji u pravilu
posluju na granici pozitivne nule), svojim
bogatstvom i sadrajnom razliitou,
predstavljaju atribute gradotvornosti.

To su:
javni perivoji i tematski
parkovi u razliitim varijetetima
plae i kupalita (ureene i opremljene)
sportsko-rekreacijske zone sa sportskim
terenima, vjebalitima i sportskim stazama
zabavni parkovi
_______________________________________________________________________________________________________________________________

Posebnu skupinu javnih i drutvenih sadraja ine graevine javne

namjene i njima pripadajue parcele, kao to su kole, djeji vrtii,
ambulante, bolnice i sl. Iako namijenjene svim graanima, ove
institucije funkcioniraju u prostorno i vremenski kontroliranim
uvjetima, to znai da u pogledu dostupnosti i reima koritenja
djeluju kao zatvorene (privatne) funkcionalne jedinice s ogranienim
pristupom i nadzorom prostora.
Javno pomorsko dobro
Izgraena i ureena obala, ili prirodna i neureena obala dio su Zakon utvrenog javnog dobra Republike
Hrvatske, koji je dostupan svima pod istim uvjetima. Zbog izuzetne vrijednosti ovog prostornog resursa,
este su zloupotrebe prava i uzurpacija obalnog pojasa.
njan, Split - primjer nasipavanja mora i formiranja kopna

iz Pomorskog zakonika 2004.

l. 48
Pomorsko dobro je ope dobro od interesa za Republiku
Hrvatsku, ima njenu osobitu zatitu, a upotrebljava i/ili
koristi se pod uvjetima i na nain opisan zakonom.

l. 49
Pomorsko dobro ine unutranje morske vode i
teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio
kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj
pomorskoj upotrebi ili je proglaen takvim.

l. 50
... protee se od crte srednjih niskih voda i obuhvaa
pojas kopna (...) koji po svojoj prirodi ili namjeni slui
koritenju mora za pomorski promet i morski ribolov,
(...) a koji je irok est metara od crte koja je vodoravno
udaljena od crte srednjih viih visokih voda. (...)
Morska obala ukljuuje i dio kopna nastao nasipavanjem.

54
54

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

 Pseudojavni prostori
Potroako drutvo dananjice koristi se privlanou javnog
gradskog prostora kao mamcem za zgrtanje profita. Moderni
trgovaki centri stoga, esto variraju uzorak pjeake ulice i trga, kao
kimu unutranjeg organizacijskog ustroja arhitekture oping mola.
Razlika meutim izmeu ulice surogata
namjenski odreene arhitekture i javnoga prostora
tradicionalne provenijencije, je to on:
- slui samo komunikaciji unutar jedne funkcije, te
ne podrazumijeva protok i tranzit,
- namijenjen je samo jednom glavnom cilju, a to je
konzumacija i potronja,
- pristupaan je samo u vremenski programiranom
reimu koritenja (radno vrijeme trgovina) ...
Izmeu jednih i drugih prostora uoljive su FORMALNE SLINOSTI,
ali takoer i sutinske, FENOMENOLOKE RAZLIKE.
M. Sorkin takve prostore naziva pseudojavnima privatiziranim
dijelovima grada koje karakteriziraju beskrajne simulacije.
PJEAKE ZONE POVIJESNIH GRADOVA

55
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

PJEAKE ZONE
MODERNIH
GRADOVA

UNUTRANJE ULICE
TRGOVAKIH CENTARA

Slijedom razvoja novih modela trgovake ponude,

ustrojen je i novi sustav komunikacija koji varira
dopunsku pomaknutu mreu kretanja kroz urbano
tkivo. Tradicionalna podjela gradskog prostora na
dostupno i nedostupno (koja se prepoznaje na
Nolinom planu Rima: javne - bijele i privatne - sive
povrine upotrebe prostora, krajnje lijevo) dobila je
tako dopunu u vidu trajektorija uvjetno dostupnog
(pasai crveno, na planu ueg centra grada
Minneapolisa lijevo) u zoni gradskog partera.
Ponegdje se gradski parter proirio na podzemne
etae ispod ulica i na etae iznad razine prizemlja.

Specifian tip pretprostora velikih poslovnih zgrada, prepoznatljiv u

angloamerikom svijetu pod nazivom plaza zapravo je takoer
pseudojavna povrina. Taj prostor javnog okupljanja oblikovan je i
funkcionalno ustrojen kao trg, ali u vlasnikom smislu (jer pripada
parceli korporativne jedinice) nije javan. Scenariji njegova koritenja
su dirigirani odozgo, pa iako se prema graanstvu u naelu odnosi
brino, vlasnik ako tako odlui, moe plazu zatvoriti, a javnost iskljuiti, to takav prostor ini toliko razliitim od javnog gradskog trga.
Plaza ispred Rockefeller centra, New York

EMANACIJE JAVNE SFERE

NA JAVNIM GRADSKIM POVRINAMA

trg - trgovite - trnica

U etimologiji trga je trgovanje, a mnogi su
trgovi (pogotovo u mediteranskom
kulturnom ambijentu), zadrali taj
funkcionalni karakter do danas u vidu
otvorene zelene trnice.
trnica u Dubrovniku

Trg kao javni prostor nosi atribut heterogenosti

- u svim manifestacijama njegova fizikog,
funkcionalnog i statusnog odreenja.
Osim funkcije prometanja, koja je imanentna
javnomu prostoru, bezbrojne su dodatne
mogunosti njegove uporabe. Nain koritenja
moe dominirati, te tako obiljeiti neki javni prostor,
ali nikada nije jedini ili iskljuiv. Mnogi se oblici
koritenja povrina ispoljavaju istodobno ili pak
aletiraju u dnevnim, tjednim ili sezonskim ciklusima.

kafiu u splitskoj jezgri

ulica - blagovaonica
Znaajan udio javnih povrina danas u funkciji je
ugostiteljstva (ekstenzije lokala: kafia i restorana).
Osim pozitivnog uinka u ouvanju vitalnosti
prostora i ugode boravka na otvorenom, taj oblik
upotrebe plohe trga ili ulice zapravo je i izvor zarade
koja se na jednoj strani slijeva u dep ugostitelja, a
na drugoj strani u gradski proraun.

ah garnitura na gradskom trgu

prostor socijalizacije
Javna se domena u ivotu grada manifestira kroz susretanje,
druenje, pa ak i igru. Javni trgovi svojim inventarom mogu
eksplicitno podravati i takove, ludike oblike socijalizacije.
Novogodinji maraton u Barceloni

javni prostor kao sportska arena

Sportske manifestacije uobiajena su prilika za
upotrebu javnoga prostora kao borilita. Berlin i New
York tradicionalno organiziraju maratonske trke kroz
grad, a u Zagrebu je na atletskom mitingu ak organizirano natjecanje u bacanju kugle na javnom
gradskom prostoru.

kazalina predstava u Dubrovniku

ulina kultura

ulini zabavljai

Sceninost javnoga prostora je njegova

izrazito iskoristiva odlika za kazalina,
operna ili baletna dogaanja. Spontana
pojavnost popularne kulture izvan
akademskog formata, danas takoer ivi
u gnijezdu ulinog ambijenta.

Festa Sv. Vlaha u Dubrovniku

vjerske svetkovine i rituali

vojna parada na
Crvenom trgu, Moskva

Inkvizicijski sud
nad Savonarolom,
Firenca 1498.

Javne komunikacijske povrine su

odvajkada okrilje statinih ili
dinaminih rituala vjerske i svjetovne tradicije, koja se u procesijama ili
srodnim ceremonijalima odrava i
ivi u gradovima, naseljima i selima.

manifestacije vlasti ili dogaanje naroda

Javni prostor nalazi se u fokusu interesa vlasti (razliitih reima), jer se pogodno
moe kontrolirati. S druge strane on je okrilje djelovanja demokratskih institucija
civilnog drutva. Stoga veliina i kapacitet prostora nije zanemariva injenica.
sindikalni prosvjedi

Programiranje javnoga prostora za odreene

aktivnosti na otvorenim povrinama, ogranienog je
dosega. Uz dominantne namjene kojih funkcionalne
zahtjeve treba zadovoljiti, u njegovu se okrilju
sporadino manifestiraju pojave koje izmiu planerskoj kontroli i projektantskom odreenju. Javni prostor
mora i njih imati u vidu ali ih se ne moe predodrediti
jer e se time naruiti njihova izvorna spontanost.

56
56

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

UREENJE JAVNOG PROSTORA

KAO URBANISTIKI I PROJEKTANTSKI ZADATAK

Radhuspladsen (Trg gradske

vijenice), Kopenhagen
izgraen 1905., inspiriran
Piazzom del Campo u Sieni,
obnovljen 1996.

Jedan je od najvanijih uvjeta da bi se formulirao projektni zadatak za ureenje trga najekskluzivnijega javnoga
gradskog prostora jest odrediti zonu promiljanja za koju jedinina etapa ureenja javnog prostora moe
zadovoljiti uvjet cjelovitosti rjeenja, a ona je uvijek puno ira od katastarske estice trga.
Programski obuhvat odreen je preklopom
razliitih zona koje odreuju pojedinani
urbanistiki parametri (utjecajni, uzronoposljedini parametri).

57
Jesenko Horvat

Oni se mogu grupirati u tri elementarne

etioloke razine:

MODERNI GRAD

kao skupina drutveno-statusnih

odrednica javnoga prostora,
kao skupina funkcionalnih odrednica
prostora (aktivnosti na plohi i u
okruenju, ukljuujui promet),
kao skupina perceptivnih (formalnooblikovnih) odrednica prostora.

SHEMATOGRAMI prikazuju
trg u kvartu s njegovom
ulinom mreom u gradu,
a razluuju KOMPONENTE kreativnog
postupka programiranja i ureenja javnog
gradskog prostora, te utjecajne dosege koje
svaka od komponenata kontekstualnog
promiljanja ima na kontaktno podruje.

status trga u okruenju

automobilski promet

javni prijevoz

promet u mirovanju

funkcije u okruenju

povijesni slojevi

SUPERPOZICIJA
UTJECAJA

sagledivost cjeline

ukupni perimetar unutar

kojega se mogu uoiti
uzrono posljedine
sprege utjecaja

Holistiki pristup daje projektantskom zadatku urbanistiko-planersku

dimenziju i generira rjeenje koje se potom vrednuje i doivljava kao
dio gradske sekvencije, a ne kao jedinina arhitektura. Kreativnost se
ogleda upravo u vjetini uspostavljanja ravnotee izmeu zateenoga
i novoga, pojedinanoga i zajednikoga, ime takav zadatak postaje
urbanistikim izazovom par excellence.

Javni prostori u povijesnom slijedu doivljavaju promijene, gube stare ili dobivaju nove sadraje,
mijenjaju statusna obiljeja (spomenike) i arhitektonsku opremu, izgrauju se ili dograuju novom
arhitekturom na ovojnici, ime neizbjeno mijenjaju svoj izgled i prostorni karakter.
Trg bana Jelaia, od vremena formiranja na junom rubu urbane aglomeracije tadanjeg Zagreba
(sredina 19. stoljea) pa sve do danas, vie je puta znaajno mijenjao svoj izgled.
1.
2.
3.
4.

Harmica 1896. god. (sajmini prostor u podnoju grada)

Trg Republike 1945. god. (proslava osloboenja; spomenik banu Jelaiu okrenut prema sjeveru)
Trg Republike 1970. (prometni trg s parkiralitem)
Trg Republike 1980. i Trg bana Jelaia danas (pjeaka zona ureena povodom organizacije Univerzijade,
s kasnije vraenim spomenikom, ali na drugoj poziciji)

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

1 2

58
58

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

59
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

9.

Ulini sustav kao osnova gradskog tlocrtnog uzorka

- emanacije prometa, hijerarhija, promet u mirovanju
Prometnice su krvotok suvremenoga grada. Mrea koju tvori sustav
ulica prodire u sve njegove dijelove, do najsitnijih estica koritenja
prostora do svake kue. Analogija s krvotokom u organizmu ivoga
bia namee se kao ilustracija vitalnosti koju promet u gradu
odraava. Prometne mree su istovremeno i prostorna armatura koja
povezuje tkivo grada i dri ga na okupu.

Natjeaj za La Defense, Pariz (2002.)

U povijesnoj matrici grada dihotomija punog i praznog iitava
se kroz pravocrtne linije kretanja i plone zone izgraenog tkiva.
U prostorima irenja grada (predio La Defence) primjetna je
drukija logika tvorbe strukture zavojite linije kretanja i
amorfne arhitektonske forme sa irokim meuprostoram.

Uline sustave su u rudimentarnom obliku sadravale naseobine od

samog iskona civilizacije, ali poetke razvoja prometa pratimo tek s
rastom potreba za povezivanjem udaljenijih toaka i masovnim
potrebama za kretanjem - od industrijske revolucije. Izum parnog
stroja, eljeznice i parobroda je to omoguio. U poetku su
prevladavali traniki sustavi, da bi postupno individualni cestovni
prijevoz postao dominantni oblik komunikacije koji danas obiljeava
suvremeni svijet.
Razvoj automobilske industrije u 20. stoljeu i rast standarda u
zemljama razvijenog svijeta omoguili su da svaki dio gradskog i
vangradskog podruja bude povezan, a automobil (u poetku statusni
simbol socijalne skupine) postane dostupan svima.

Prometni sustav u suvremenome gradu obiljeen je ovim opim karakteristikama:

dominacija vozila s gumenim kotaima
Manevarske prednosti takvih vozila (automobil, autobus),
manja inicijalna ulaganja (cestovna infrastruktura je jeftinija od
tranike), prilagodljivost nagibima i preprekama te kapilarna
dostupnost utjecali su na dominaciju ovog tipa prometa i
standardizaciju ulinih profila potrebama takvoga prometa.

60
60

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

izrazita potronja prostora za potrebe prometa

irenjem grada poveavaju se trokovi ureenja i odravanja,
a umanjuju mogunosti preobrazbe i obnove zaputenih
podruja. Povrine grada namijenjene prometu iznose 10% 20% njegove ukupne povrine. Namee se potreba za
ekonominom upotrebom prostora (pogotovo veeg grada) to
potie primjenu prometnih rjeenja u vie razina. Zahtjev za
racionalnijom upotrebom gradskog partera je naroito izraen
kod parkiranja i garairanja, gdje se upravo vierazinskim
rjeenjima postiu izrazite prostorne utede.
tehnoloka, organizacijska i fiskalna rjeenja
Gradovi razliitim tehnikim rjeenjima, poticajnim ili kaznenim
mjerama nastoje kontrolirati koliinu generiranog prometa,
pogotovo onog koji se slijeva prema centru. Koriste se pritom
sredstva videonadzora, sustavi automatskih naplata kazni ili
ulaska automobila u odreenu zonu, stimulira carpooling,
upotreba bicikla (najam). Izdvajanjem sigurnih trasa, potie se
pjeaenje i vonja biciklom.
razvoj integralnog sustava javnog prijevoza
Prostorna podjela urbanih funkcija i poveanje povrina prometnica utjeu na rast osobnog prometa. Rast prometa pak
izaziva guve (pogotovo na kritinim suenjima) to upuuje
na nova poveanja kapaciteta i nova proirenja. Izlaz iz
zatvorenog uzrono-posljedinog kruga je u razvijanju
sustava javnog prijevoza koji, za isti broj putnika, ima manje
prostorne zahtjeve.

Le onardo da Vinci, shema vierazinskog prometog

sustava za Milano, oko 1490. - prethodnica suvremenih
shema (izvor S.Kostof. City shaped)

Zagrebaka prometna petlja krianje

Drieve i Slavonske avenije,
zauzela je golemi prostor grada

 hijerarhinost
Mrea cestovnog prometa iskazuje se kroz vrlo naglaen princip hijerarhijske organizacije.
Karakteristike hijerarhinosti se jednako odnose na izvangradske prometne mree, kao i na
mreni sustav prometnica unutar grada.
Prometnice u izvangradskom prostoru (koje povezuju
gradove i naselja) funkcionalno su kategorizirane kao:
- dravne i meudravne prometnice
- regionalne prometnice
- lokalne prometnice
- ostale (nerazvrstane) prometnice.
Obzirom na nadlenosti u pogledu investiranja u prometnice
i njihova odravanja, ova kategorizacija prometnica u naelu
odgovara zakonskom razvrstavanju prometnica (Zakon o
javnim cestama NN 180/04, l.4) prema naelu podjele
dravnih, upanijskih i lokalnih nadlenosti.
Prometnice u gradskom prostoru (koje povezuju dijelove
grada i opsluuju gradsku sredinu) funkcionalno su
kategorizirane takoer po hijerarhijskom principu, kao:
- glavne gradske prometnice
- gradske sabirnice
- ostale (opskrbne) ulice.
Dimenzioniranje prometnog koridora i zemljinog pojasa ceste
proporcionalno je kategoriji prometnice.

razlike izmeu
vangradskih i gradskih prometnica
IZVANGRADSKA CESTA
gradnja prometnice se svodi na
izvedbu kolnikih traka
koridor obino ne sadri elemente
komunalne infrastrukture
ne prati je izgradnja du trase
GRADSKA ULICA
sadre i druge elemente kretanja:
pjeake staze, zatitno zelenilo,
uzduno parkiranje, zasebne trake za
bicikliste, tramvajske pruge,
autobusna ugibalita, ekaonice i sl.
u pravilu je ujedno i infrastrukturni koridor
prati je izgradnja du trase

______________________________________________________________________________________________________________________________

Prometnice u gradu imaju dvojaku funkciju koja se oituje u

povezivanju dijelova gradskog prostora, i u opsluivanju pojedinanih
parcela. Hijerarhija uline mree istie ovu ambivalentnost na nain
da su prometnice vie razine u naelu rezervirane za povezivanje, a
one nie razine za pristup pojedinanim graevinama i pojedinanim
esticama koritenja.

61
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Ceste koje slue preteno

vanjskom prometu POVEZIVANJE
A 1 autoput
A 2 pristupna cesta
A 3 glavna prometnica
Ceste koje slue preteno
otvaranu parcela OPSLUIVANJE
B 1 sabirne ceste
B 2 opskrbne ceste
B 3 pjeako-kolni i biciklistiki putovi

A1

A2

A3

B1

B2

B3

CILJNI I TRANZITNI PROMET

Tranzitni promet nastaje kao posljedica ciljnog, a oituje se u
optereenju mree prolaskom od ishodita prema cilju kroz lokalnu
sredinu, bez usputnog zaustavljanja. Razlike izmeu tranzitnog i
ciljnog prometa izrazite su upravo na onim dijelovima trase gdje se ovi
generirani prometi preklapaju. Upravo na tim mjestima, a to su
pristupi gradovima, nastaju zastoji.

ciljni i tranzitni promet u regiji

naslijeeni naseobinski sustav s cestama

koje povezuju naselja i zaseoke

model eliminacije tranzitnog prometa kroz grad

izgradnjom zaobilaznica

model eliminacije tranzitnog prometa kroz grad

izgradnjom novih regionalnih prometnica

U neizgraenom meuprostoru se relativno jednostavno mogu

proiriti i rekonstruirati trase postojeih cesta. Zaobilaznice gradova
izvui e tranzitni promet iz grada i kanalizirati njegove tokove uz
rubove urbanog podruja.
Rjeenja izgradnjom izvangradskih prometnica s potpuno novim
trasama, takoer rastereuju grad od tranzitnog prometa.
Postupnost ulaganja u poboljanje sustava upuuje na potrebu da se
u planiranju prometnih mrea oba ova planska modela kombiniraju i
nadopunjuju.

ciljni i tranzitni promet u gradu

Izbjegavajui zaguenja na kritinim prometnim

vorovima, vozai prekrauju put vozei kroz stambene
kvartove. Takav vid tranzita naruava kvalitetu stambenog
okruenja (slika lijevo). Optimizacija prometnog sustava
podrazumijeva eliminaciju lokalnog tranzita,
usmjeravanjem tog prometa na brze ceste
- glavne gradske prometnice (slika desno).

Problemi koji uzrokuje tranzit se javljaju i unutar gradskog prostora

(razina lokalnog tranzita), to zahtijeva uspostavu unutarnjih
zaobilaznica u samome gradu, ponegdje kroz primjenu radikalnih
zahvata u prostoru. Zbog izgraenosti podruja i nedostatka
slobodnog prostora to ponegdje izaziva ozbiljne probleme u kojima
argumenti za prometnu optimizaciju i argumenti za zatitu graditeljske
batine mogu biti izrazito suprotstavljeni.
Planske odluke o prometnom rjeenju moraju
imali uporite u brojanim pokazateljima.
Protonost prometne mree kontrolira se
snimanjem prolaska vozila i anektiranjem vozaa.
Kada u nekom ulinom koridoru koliina tranzita
ini znaajni postotak ukupnog prometa, razlozi
za izgradnju obilaznica postaju opravdani.
Gradi Newbury, Engleska

62
62

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

DIMENZIONIRANJE
Dimenzioniranje koridora prometnica odreuje se planiranjem
protonosti i maksimalnim (vrnim) optereenjem. Praenje i
biljeenje broja prolaza u jedinici vremena, registriranje
dnevnog, tjednog ili sezonskog kolebanja, pokazat e trend
pada ili porasta prometa te odrediti kriterije za dimenzioniranje.
irina jedne kolnike trake dimenzionira se zavisno o projektnoj
brzini (dozvoljenoj maksimalnoj brzini vonje) za odreenu
kategoriju prometnice.
Budui da se u naelu sve ceste planiraju kao dvosmjerne,
minimalna irina javnog ulinog koridora moe iznositi 9 m
(dvosmjerni kolnik i obostrani plonik), dok maksimalna irina
(za bulevare i avenije) nije odreena, ve e ovisiti o nizu
funkcionalnih i estetskih kriterija oblikovanja urbanog prostora.

kategorije prometnica i irine voznih traka:

gabariti kolnog profila ceste izvan grada

regionalne i magistralne prometnice
autoput vozne trake
autoput preticajne trake
zaustavna traka

63
Jesenko Horvat

do 80 (100) km/h
100 km/h
130 km/h
----

= 3,50 m
= 3,25 m
= 3,75 m
= 2,50 m

gabariti prometnica u gradu

gradske opskrbne ulice
do 40 km/h
= 2,75 m (min.)
gradske sabirnice
do 60 km/h
= 3,00 m
gradske magistralne ceste
do 80 km/h
= 3,50 m
Ukoliko je promet > 800 vozila/sat - trake se u svakom smjeru udvostruuju, utrostruuju ...

MODERNI GRAD

Iz razloga sigurnosti pjeaka u prometu, razliitim se urbanistikim i tehnikim rjeenjima moe destimulirati brza
vonja kroz stambene ulice. U mnogim europskim gradovima se sve ee stambene zone proglaavaju zonama
usporenog prometa (zona 20, zona 30). Tehnika rjeenja variraju od onih gdje se zavojitim voenjem vonje bez
strogog razgranienja povrina za kolnik i plonik, usporava vozae - pa do postavljanja fizikih barijera, upotrebe
grubog materijala ili ugradnjom uspornika (leei policajci).

Elemeti ulice s umirenim prometom

(nema razgranienja kolnika od plonika, a pjeak i automobil su ravnopravni )

Avenue Montaigne, Pariz

unutar jedinstvenog ulinog koridora
smjestile su se ak tri prometnice:
sredinji bulevar gradska magistrala
i dvije bone opskrbne i parkine ulice

koridor i zemljini pojas prometnice

KORIDOR PROMETNICE u Generalnom urbanistikom planu

(planski dokument) je rezervirana povrina - pojas neophodan
za smjetaj svih funkcionalnih elemenata javne komunikacije.
Pojas se utvruje uvijek veom irinom od potrebnog, jer se
precizna trasa planirane ceste moe znati tek nakon izrade
njezina projekta. Stvarna graevna PARCELA CESTE kao
javno gradsko zemljite, naknadno e se formirati unutar
koridora, u funkcionalno nunoj irini.

ELEMENTI JAVNE CESTE::

-

cestovna graevina,
graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode,
zemljini pojas ceste potreban za nesmetano odravanje ceste (min. 1 m s obiju strana od krajnjih toaka presjeka ceste),
zrani prostor iznad kolnika u visini 7 m,
cestovno zemljite (za cestu, za graevine potrebne za odravanje ceste, pruanje usluga putnicima te naplatu cestarine),
prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu,
prometni znakovi, ureaji za nadzor i voenje nadzor prometa, stabilni mjerni objekti, oprema ceste.

OBLIKOVANJE
ULINOG AMBIJENTA
Elemeti ulice
s umirenim

U postupku planiranja
prometom grada, dimenzioniranjem prometnih koridora,
(nema
odreivanjem elemenata
uline infrastrukture i opih propozicija za
graenje uzrazgranienja
potez,
utjee
se i na oblikovni / doivljajni karakter
kolnika od
ulinog ambijenta.
Registar
urbanistikih parametara koji
plonika,
a
pjeak karakter
i
kontroliraju planirani
ulice, podrazumijeva utvrivanje:
automobil su

ravnopravni
) povrine - koridora ulice
irine profila
javne
elemenata i rasporeda elemenata unutar profila
(kolnike trake, plonici, biciklistike staze, trase
inskog vozila, ugibalita, drvoredi)
vertikalnog profila ceste
(tipologija graenja i visina rubne izgradnje)
namjene rubne izgradnje (naroito prizemlja)
odmaka graevnog pravca od regulacijskog pravca.

64
64

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Ceste nisu samo samo prometnice. Paljivo oblikovane i funkcionalno opremljene ceste postaju gradske ulice,
nositelji perceptivnog obiljeja urbanog prostora. Taj komunikacijski koridor javlja se u bezbrojnim varijacijama oblika
i pojmovnih odrednica: avenija, bulevar, esplanada, prospekt, cesta, ulica, prolaz, prilaz, trg, skver, plaza, korzo,
etalite, belveder, promenada, lungomare, riva ...

Avenida de Tres de Maio Sao Paolo

Darling harbor, Cambera

Plaza de Espaa, Valadoid

Kramgasse, Bern

Via dela Concilazione, Rim

65
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Avenue Montaigne, Pariz

Passeig de Grcia, Barcelona

projekt za ulicu,Tokio, 2006.

Highline New York

Avenida Paulista, Sao Paolo

Avenia Vieira Souto, Ipanema, Rio de Janeiro

Esplanada dos Ministerios,Brasilia

Rio de Janeiro

Sankt Hans Torv,Copenhagen

ELEMENTI PROMETNOG RJEENJA

I CESTOVNE GRAEVINE
Cestovne graevine motivirane su rjeavanjem ovih
elementarnih prometno funkcionalnih zahtjeva:
krianje cesta u vie ravnina i izvedba petlji,
presijecanje razliitih sustava prometa (cesta eljeznica),
osiguranje pjeakih prijelaza (invalidi, biciklisti),
savladavanje terenskih prepreka.
Svi se elementi: raskra, rotori, vierazinski prijelazi (podvonjaci, nadvonjaci) tuneli, mostovi, pasai, stepenita, javni
eskalatori i sl. - moraju smjestiti unutar zemljinog pojasa ceste.
Obzirom da planovi utvruju rezervaciju prostora, u njemu se
mora pretpostaviti izvedba svih cestovnih graevina, koje su
esto vrlo velike i prostrane.
RASKRA U VIE RAZINA
ZA ISTE ILI RAZLIITE KATEGORIJE PROMETNICA
_________________________________________________________________________________________________________________

TROKUT
AUTOCESTA
POLUPETLJA

66
66

DIJAMANT

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Pjeaki nathodnici, graevine i instalacije

u slubi sigurnosti ugroenih sudionika u prometu

TRUBA
KONCENTRIRANI KRI

DJETELINA
_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

PROMET U MIROVANJU
Promet u mirovanju je prostorni problem suvremenog grada. Povrina za jedan parkirani automobil iznosi oko 12,5 m2, to zajedno s
manipulativnim povrinama na parkiralitu, iznosi ukupno oko 25 m2
po automobilu. Ta povrina je vea od minimalnog standarda za
dimenzioniranje neto stambene povrine po jednom stanovniku !
Kada bi se prostorne potrebe za sva vozila u gradu rjeavale iskluivo na parteru (a on je najvrednija razina grada) povrina svih
parkiralita bi viestruko premaila sve izgraene povrine grada.

iz Odredbi za provoenje GUP-a grada Zagreba ...

PARKIRALITA I GARAE
lanak 39.
... Potreban broj PGM-a za druge namjene odreuje
se na 1000 m2 bruto izgraene povrine, ovosno o
namjeni prostora u graevini.
prosjena vrijed. lokalni uvjeti
14
11-14
(ali min. 1 PGM po stanu)
proizvodnja, skladita 8
6 -10
trgovine
40
30-50
drugi poslovni sadraji 20
15-25
restorani i kavane
50
40-60
fakulteti
i znanstvene ustanove 10
10-20 ...
namjena prostora
stanovanje

... kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na

posebnost djelatosti ne moe odrediti prema
prethodnom normativu, odredit e se 1 PGM za:
- hotele i pansione na svake dvije sobe
- motele za svaku sobu
- kazalita, koncertne dvorane, kina isl. na 20
sjedala i autobus na 500 sjedala
- ugostiteljsku namjenu na 4 12 stolica
- kole i vrtii na jednu uionicu odnosno grupu
- bolnice na 4 kreveta
- ambulante, domove zdravlja, poliklinike na 3
zaposlena u smjeni
- vjerske graevine na 5 -20 sjedala.

Parkirne potrebe prilikom gradnje novih

graevina rjeavaju se u naelu unutar
pripadajue parcele. Kriteriji za procjenu broja
parkirno-garanih mjesta (PGM) ovisit e o dva
faktora:
1. namjeni graevine
2. bruto povrini graevine.
Ukoliko je graevina vienamjenska, onda se
izraun radi prema udjelu pojedinih namjena u
ukupnoj povrini.
Kriterije za utvrivanje broja PGM propisuju se
odredbama za provoenje prostornih planova ili
generalnih urbanistikih planova. Kriteriji mogu
varirati jer ovise o zoni grada (u povijesnim
dijelovima grada zbog izgraenosti kriteriji su
blai), blizini javnih parkiralita i garaa i drugim
lokalnim uvjetima.

______________________________________________________________________________________________________________________________

67
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

parkiralite
- manipulativni prostor i parkirna mjesta u
razliitim formacijama

standardna vieetana garaa

- potrebna povrina za parkirna mjesta i
manipulativne putove jednaka je kao kod
parternog parkiralita

automatizirani sustavi garairanja

- omoguuju postizanje vie od dvostrukog kapaciteta
garae u istom volumenu zgrade.
Utede se oituju u smanjenim manipulativnim
povrinama i u veoj iskoristivosti visine graevine.

ZA I PROTIV IZGRADNJE GARAA U CENTRU

Jedan od imperativa odrivosti i kvalitete ivota u gradu je
destimulirati vonju i ulazak automobila u njegov centar.
Problem rastueg pritiska na sredite nije samo u nedostatku
prostora za izgradnju garaa i parkiralita, nego takoer i u
generiranom prometu koji naslijeeni sustav uskih ulica nije u
stanju apsorbirati. Nadomjestak za komfor koji prua osobni
automobil moe ponuditi dobro ustrojen integralni sustav javnog
prijevoza. Da bi se zaustavio daljnji protok osobnog prometa
prema centru, na terminalnim tokama javnog prijevoza
(dovoljno daleko od ire zone urbanog sredita) potrebno je
osigurati mjesta na kojima je, uz stimulativne cijene, mogue
parkirati i produiti javnim prijevozom. Ovakva vea javna
PARK and RIDE
parkiralita sustava park and ride moraju omoguiti ostav- parkiralita i autonomni sustavi javnog prijevoza
ameriki primjer monoraila na uzdignutoj konstrukciji
ljanje vozila na vrijeme due od 8 sati, koliko traje radni dan.
______________________________________________________________________________________________________________________________

povrine za promet u urbanistikim planovima

Infrastrukturne povrine s oznakom IS na prikazu namjene povrina

u urbanistikim planovima, ne odnose se samo na sustav prometnih i
infrastrukturnih koridora, nego i na parcele za gradnju graevina u
funkciji prometa: autobusni i eljezniki kolodvori, prometni terminali,
kamionski kolodvori, stanice za tehniki pregled vozila, velike
benzinske postaje, javne garane kue, praonice automobila i sl.,
parcele koje se u pravilu nalaze uz glavne gradske prometnice. Manje
prometne graevine kao to su na primjer manje benzinske postaje,
mogu se graditi i unutar koridora prometnice, ukoliko je on dovoljno
irok za njihov smjetaj.

LONDON Canary Wharf stanica podzemne eljeznice, 1994-1998. arh: Foster & Part.

LONDON, Waterloo internacionalni

eljezniki Terminal 1990-1993.
arh: N. Grimshaw & Part.

68
68

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

69
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

10.

Stanovanje i rezidencijalni oblici

- socijalna topografija, modeli organizacije i hijerarhizacije

Temeljnu supstanciju grada odreuje stambena namjena, koja se u suvremenom gradu javlja u bezbrojnim kako
fizikim (strukturalnim), tako i organizacijskim (funkcionalnim) tiplokim varijacijama. Planirati nova stambena
podruja, kao i obnavljati, restrukturirati i dopunjavati izgraena stambena podruja, zapravo je primarna zadaa
svake razvojne prostorno-planske strategije. irenje graevnih podruja grada temeljem zahtjeva za poveanjem
stambenog fonda, izrazito ovisi o pretpostavljenim stambenim gustoama, a ove pak o lokalnoj tradiciji i kulturi
stanovanja, socijalnoj strukturi stanovnitva i njegovim potrebama za prostorom, te objektivnim prostornim
ogranienjima poput: nagiba terena, osunanosti podruja, nosivosti tla, seizmici i sl.

Osnov za izraun potrebnih povrina je procjena

rasta broja stanovnitva (prirodni ili mehaniki
prirast za odreeno plansko razdoblje), ali i niz
drugih demografskih pokazatelja, relevantnih za
dimenzioniranje povrina:
-

broj stanovnika,
broj kuanstava (domainstva),
prosjena veliina kuanstva,
dobna struktura stanovnitva (dobna piramida),
obrazovna struktura stanovnitva,
zaposlenost u odreenim sektorima,
pokretljivost stanovnitva (dnevne migracije),

i drugo ...

Stambena namjena se u suvremenom gradu javlja

u bezbrojnim tipolokim i strukturalnim varijetetima
koji, kombinirajui zauzetost prostora izgradnjom i
visinu same izgradnje, proizvode prostorni uinak
mjerljiv stambenim gustoama. Gustoe su na
razini stratekog planiranja gradskog prostora,
jedini egzaktni planerski instrument kojim se moe
kontrolirati irenje i rast graevnog podruja.
U ishoditu i izvorniku stambene (rezidencijalne)
namjene stoji jedinini element jednoobiteljska
jedinica (kua + okunica) koja je i u dananje
vrijeme poeljni i optimalni model stanovanja.
Meutim, u oskudici prostora u velikim gradovima,
tei se racionalizaciji i boljoj iskoristivosti povrina
namijenjenih stanovanju: izgradnjom stambenih
tornjeva visoke gustoe ili deriviranjem prototipa
jednoobiteljske graevine u sklopove sa stambenim
gustoama viim od onih uobiajenih.
Izmeu rjeenja u rasponu
od high rise high density do
low rise high density, itava
je lepeza tipolokih mogunosti i organizacijskih modela
stanovanja za kojima se posee u suvremenome gradu.

LIJEVO
Previ housing, Lima, PERU 1969.-73.
arh. Charle Correa
SREDINA
Stambeni park BERLIN, arh. Kollhof
& Timmrmann
DESNO
Kanchanjunga, Bombay INDIA 197083. arh.Charle Correa

__

70
70

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Gustoe stanovanja su u uzrono posljedinoj vezi s:

- tipologijom stambenih jedinica,
- socijalno-drutvenim standardom obitelji
(brojem lanova u jednom domainstvu),
- opremom prostora objektima drutvene infrastrukture (vrtii, kole,
zdravstvene ustanove, opskrbni centri, rekreativne povrine,
parkovi i sl.)
Tipologija izgradnje podrazumijeva gustoe koje se u tradicionalnoj
dispoziciji gradskih predjela, mijenjaju s udaljenou zone od centra.
U jezgrama su gustoe vee, a dojam prostora urbaniji, da bi prema
periferiji gustoe opadale, a ambijent poprimao sve ruralniji karakter.
Racionalno koritenje prostora (uvjetovano i cijenom zemljita)
namee standarde optimalne veliine graevne estice za jednu
tipoloku jedinicu. U stambenom zonama niske individualne izgradnje
u kojoj prevladavaju slobodnostojee obiteljske zgrade, na jednom
hektaru povrine stane oko 15 jedinica na parcelama pribline
veliine 20 x 30 m. Ako prosjeno domainstvo broji 3 lana, onda je
stambena gustoa takve zone oko 45 st/ha. Zgunjavanjem ili
razrjeivanjem strukture graenja, poveavaju se ili smanjuju
stambene gustoe.
Tipologije stambene izgradnje (stambene parcelacije)
i generirane stambene gustoe

71
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

2,8 st/ha 5,7 st/ha 11 st/ha 23 st/ha 34 st/ha 45 st/ha 45 st/ha 45 st/ha 68 st/ha 100 st/ha 136 st/ha 204 st/ha 204 st/ha

Gustoe stanovanja ovise takoer i o udjelu nestambenih sadraja unutar

zone i koliini nestambenih povrina u zgradama. U zonama s veim postotkom poslovnih i komercijalnih povrina, viim standardom javnih sadraja i
viim stupnjem opremljenosti prostora, stambene gustoe su manje, i obrnuto.
U urbanistikom planiranju se kvantifikacijski pokazatelji primjenjuju na dva
naina: ograniavanjem gustoe stanovanja (niska, srednja ili visoka gustoa
- koje se u provedbenim odredbama za pojedine zone brojano utvruju), ili
ograniavanjem visine stambene izgradnje (individualna izgradnja, srednja ili
visoka soliterna izgradnja gdje se za pojedine zone limitira katnost). Oba
instrumenta mjerljivo kontroliraju stambeni kapacitet prostora.
Danas se u urbanistikom planiranju, rezidencijalne povrine grada, umjesto
gustoama stanovanja ili tipologijom stambene izgradnje, utvruju kao:
- povrine stambene namjene S (stambene graevine su u naelu bez
poslovnih prostora);
- povrine za mjeovitu, preteito stambenu namjenu M1 (parcele za
gradnju stambeno-poslovnih graevina s nestambenim prizemljem);
- povrine za mjeovitu, preteito poslovnu namjenu M2 (parcele za gradnju
poslovnih graevina s odreenim manjim udjelom stambenih jedinica).
U kombinaciji sa zonskim utvrivanjem primjene razliitih urbanih pravila koje
se odnose na dozvoljenu katnost i dozvoljene koeficijente izgraenosti i
iskoritenja parcele, ovi urbanistiki instrumenti kontrole prostora podravaju
naelo otvorenog planiranja omoguuju vee mijeanje sadraja u gradskom
prostoru, a ne predodreuju urbanistiko rjeenje.

---

Ravnomjerna pokrivenost sadrajima drutvenog standarda unutar

stambenih podruja grada je planski imperativ. Uz uvjet adekvatne
dostupnosti sadraja lokalnom stanovnitvu, ova pretpostavka je
temelj hijerarhijske ustrojenosti urbanog podruja, na kojemu bi se
trebalo zasnivati funkcionalno planiranje gradskog prostora.

HIJERARHIJA PROSTORNIH JEDINICA:

- stambeno susjedstvo (s podcentrom za dnevne potrebe)
- stambeno naselje (s lokalnim centrom za periodine potrebe)
- stambeno podruje (s centrom za dugorone potrebe)

72
72

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Generalni urbanistiki plan grada Zagreba iz 1971. godine (desno: izvod iz GUP-a), utvrdio je kapacitete prostora dimenzioniranjem podruja za
budua stambena naselja, upravo prema koncepciji hijerarhijskog ustroja gradskih podruja (lijevo: Urbanistiki program Zagreba, 1965.godine).

Hijerarhijski ustroj stambenih cjelina prati prostorni raspored trgovakih, uslunih, javnih i drutvenih sadraja, koji
se grupiraju tvorei mreu centara takoer hijerarhijski ustrojenu. Gravitacijski krugovi za pojedine sadraje ovise
o broju korisnika, pa je logino da se sadraji programiraju po naelu raspodjele stanovnitva u prostoru. Na primjer:
jedan djeji vrti dolazi na 1500 - 2000 stanovnika to ine cjelinu jednog stambenog susjedstva. Taj broj stanovnika za svakodnevne potrebe treba tek duan u kvartu ili pekarnicu. Jedna esnestorazredna kola (prema udjelu
kolske djece u stanovnitvu) dolazi na 5000 - 8000 stanovnika to ine cjelinu jednog stambenog naselja. Taj broj
stanovnika predstavlja takoer kritinu masu potroaa trgovakog centra naselja s prodavaonicama mjeovite
robe, odjee i obue, mesnicom, trnicom, uredom pote i banke, ugostiteljskim lokalima, frizerskim i slinim radnjama i drugo. Vei gradovi su ustrojeni i kao skup stambenih podruja s pripadajuim veim centrima u kojima se
odvija i anomalna potronja (specijalizirana prodaja: kuanskih aparata, namjetaja, automobila i druge robe koja se
rijetko kupuje). Manji gradovi ovu razinu trgovake i uslune ponude ostvaruju na jednom mjestu - u gradskom centru.
(Hijerarhijski ustroj centara u suvremenome gradu doivljava tranzicijske promjene koje se oituju kroz selidbu
tradicionalnog koncepta trgovanja iz povijesnih jezgri na gradske periferije).

Plan za grad McKenzie, Calgary, USA, 1991. godine.

Hijerarhija prostornih cjelina u planskom konceptu

moe biti jasno vidljiva kroz prostorna razgranienja
i prekide izmeu jedinica, ali moe biti i neprimjetna
u urbanom kontinuitetu izgraenog podruja.

C. Correa se pita: tedi li se izgradnjom visokih graevina gradski prostor?

Osiguravajui svakoj familiji povrinu prizemnice od 40 m2 s jo dodatnih 30 m2 za
pratee socijalne potrebe, proizvodimo gustou od 125 obitelji / hektar. Da bi se
udvostruila ta gustoa treba graditi etverokatnice. Da bi se dodatno udvostruila
gustoa ( 500 obitelji / hektar), treba graditi dvadeseterokatnice. (Indijski standardi)

Ovo je moda tema

akademske rasprave za
drave Europe, ija se
populacija ne poveava,
ali je od izuzetne vanosti
za zemlje treega svijeta,
gdje jo dosta stanova
treba izgraditi.

73
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

DESETEROKATNICE
broj stambenih jedinica 117
izgraeno
8470 m
zauzeta povrina 1 236 m

DVOKATNICE s vrtom
broj stambenih jedinica 120
izgraeno
8796 m
zauzeta povrina 6 034 m

Ipak, rast stambenih gustoa poveanjem

visine izgradnje, zaustavlja se oko brojke 400
st/ha. Poveanjem visine stambenih solitera
preko 10 etaa, istovremeno rastu i
meurazmaci zgrada (zbog osunanja, veih
potreba za parkiralitima na tlu, veim
zasaenim povrinama oko zgrade i sl.), pa su
utede u potronji prostora postaju beznaajne.

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

11.

Instrumenti planerske kontrole i pravni instrumenti provedbe plana

Stambene gustoe

Raspolaganje prostorom zahtijeva panju i odgovornost u dimenzioniranju povrina. Stambene gustoe, kao mjerljive veliine s kojima urbanizam operira, moraju biti precizno utvrene jer se jedino tako mogu usporediti varijantna
planska rjeenja i utvrditi ekonomska isplativost ulaganja u komunalno opremanje i izgradnju prostora.
Bez obzira hoe li se stambene gustoe iskazivati u mjernim jedinicama:
-

broj stanovnika po hektaru (st/ha) najee koritena jedinica

broj stambenih jedinica po hektaru, ili
ukupna bruto stambena povrina po hektaru,

vano je utvrditi koje e sve povrine ui u izraun gustoa. Razlikujemo zato ove 4 kategorije stambenih gustoa:
ELEMENTARNA NETO GUSTOA Gst
/ iskazana brojem stanovnika na ukupnoj povrini u iji zbroj ulaze samo graevne estice namijenjene stambenoj izgradnji /
UKUPNA NETO GUSTOA Gust
/ iskazana brojem stanovnika na ukupnoj povrini u iji zbroj ulaze graevne estice namijenjene stambenoj izgradnji s povrinama u neposrednoj funkciji:
stambene ulice, parkiralita, parkovi stambenog susjedstva, djeja igralita i sl. /
BRUTO GUSTOA Gbst
/ iskazana brojem stanovnika na ukupnoj povrini ijem se zbroju jo pribrajaju i nestambene estice kola, vrtia, zdravstvenih ustanova isl. /
GRADSKA GUSTOA Gnst
/ iskazana brojem stanovnika na ukupnoj povrini grada u izraun ulaze ukupne izgraene i neizgraene povrine grada: osim stambenih i industrijske, komunalne
zone, groblja, park ume i sl. /

74
74

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Model jedinice stambenog naselja

(estice namijenjene stambenoj izgradnji)

Model gradskog podruja

Izvor: A. Marinovi-Uzelac,
Namjena povrina u urbanizmu

Model stambenih grupa

Budui da u izraunu stambene gustoe nekog podruja broj stanovnika koji tamo obitava predstavlja konstantu, a
obraunske povrine se mijenjaju, ove etiri kategorije gustoa poprimaju razliite vrijednosti. Gradska gustoa je
nominalno manja u odnosu na elementarnu neto gustou, a iznosi brojanih vrijednosti izgledaju ovako:
ELEMENTARNA NETO GUSTOA
NETO GUSTOA
BRUTO GUSTOA
GRADSKA GUSTOA

Gst = 100st / 100 ha

Gust = 100st / 131,5 ha
Gbst = 100st / 166,5 ha
Gnst = 100st / 200 ha

= 100 st/ha
= 76 st/ha
= 60 st/ha
= 50 st/ha

manja je od Gst za priblino 25%

manja je od Gust za priblino 25%
manja je od Gbst za priblino 25%,
a od Gst za priblino 50%.

Koeficijenti

U prostornim i urbanistikim planovima koriste se brojani

prostorni pokazatelji kojima se u kvantitativnom smislu
kontrolira provedba urbanistike zamisli:
KOEFICIJENT IZGRAENOSTI kig - odnos je izgraene
povrine zemljita pod graevinom i ukupne povrine
graevne estice (zemljite pod graevinom je vertikalna
projekcija svih zatvoreni dijelova graevine).
Moe iznositi najvie 1;
KOEFICIJET ISKORITENOSTI kis - odnos je graevinske
(bruto) povrine graevine i povrine graevne estice
(zbroj povrina mjerenih u razini podova svih etaa
zgrade: podzemnih i nadzemnih, odreenih vanjskim
mjerama obodnih zidova s oblogama. Ne rauna se
povrina dijela zadnje etae svijetle visine manje od 2 m,
povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza
i drugih otvorenih dijelova zgrade).
Moe iznositi i vie od 1;
KOEFICIJET ISKORITENOSTI UKUPNI podruja Kis odnos zbroja pojedinanih kis i zbroja graevnih estica,
GUSTOA IZGRAENOSTI Gig - odnos je zbroja
pojedinanih kig i zbroja graevnih estica.
KOEFICIJENT IZGRAENOSTI

75
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

KOEFICIJENT ISKORITENOSTI

Balans izgraenih i neizgraenih povrina (ili punog i praznog u prostoru, kako te odnose uobiajeno nazivamo),
proizlazi iz urbanistike koncepcije i upotrebe elemenata u tvorbi strukture. Iz predlokom zadane ukupne
iskoritenosti prostora, proizlaze razliite mogunosti: od komponiranja prostora niskim tepih sustavima
izgradnje, do komponiranja soliternim visokim graevinama s izdano dimenzioniranim meurazmacima. Raunica
je vrlo jednostavna: pledoaje visokom gradu, koji je zagovarao Le Corbusier, moe se raunski lako potvrditi.
Izvor:
Dieter Prinz, URBANIZAM

Dijagramski prikaz zauzetosti

povrine istog broja stambenih
jedinica (500):
- na parcelama slobodnostojeih
stambenih kua
- na parceli Unite d'habitation

Osim koeficijenata izgraenosti i iskoritenosti graevne estice, u urbanizmu se koriste koeficijenti ili drugi
regulatorni parametri kojima se kontroliraju proporcije graevina i vizualna kvaliteta urbanog okruenja.

FASADNI INDEKS
odnos povrine proelja zgrade i njezine
graevinske bruto povrine

KUT ZAKLANJANJA
mijenja se s poloajem stana u
viestambenoj zgradi

Tipologije

Tipologije graenja u svakom urbanom predloku mogue je svesti na tri elementarna oblika:
blokovska izgradnja, soliterna izgradnja i izgradnja u lamelama. Ovi oblici u urbanom prostoru
generiraju bezbrojne strukturalne formacije u rasponu: od rahlih do gustih, ili od niskih do visokih.

76
76

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Ovim su tipologijama imanentne gustoe graevne supstancije. Zadovoljavajui zadani parametar iskoristivosti
povrine za graenje, variranjem i komponiranjem tipologija, mogue je postizati razliite prostorne efekte.
Parametri koji se odnose na kapacitet prostora dakle, ne ograniavaju slobodu oblikovanja urbane forme.
Nekoliko razliito
strukturiranih modela
s istim koeficijentom
iskoristivosti povrine

Kis = 1

ISKORISTIVOST
IZGRAENOST
KATNOST

R. Uytenhaak donosi ova opa pravila o gustoama:

1. ISKORISTIVOST se poveava rastom katnosti graenja i
poveanjem dubine izgraene povrine,
2. Uz konstantan kut zaklanjanja, usporava se rast iskoristivosti s
poveanjem katnosti i poveanjem dubine izgraenosti,
3. Uz konstantan indeks oploja, blokovske ili lamelaste tipologije imaju istu gustou, soliterna izgradnja ima najmanju gustou,
4. Soliterne graevine organizirane po principu ahovskog polja
proizvode najveu iskoristivost prostora,
5. Iskoristivost je nezavisna o mjerilu - ukoliko je indeks oploja
konstantan, niske i plitke graevine proizvode istu iskoristivost
kao i visoke i duboke graevine.
_____________________________________________________________________________________

Pravni instrumenti provedbe urbanistikog plana

URBANA KOMASACIJA
Procedura koja omoguava da se povrine koje prije nisu bile namijenjene gradnji (poljoprivredne, umske povrine,
livade ili druge neiskoritene povrine), a koje se nalaze unutar naselja ili u njegovu okruenju, postupno privode
graevinskoj namjeni.
Naslijeena imovinska slika prostora i geometrija vlasnikih mea, esto u praksi onemoguava graenje na vlastitoj
estici, iako je zona u kojoj se estica nalazi utvrena kao graevno zemljite - zbog male povrine ili oblika, zbog
poloaja, nedostatka pristupa s javne povrine ili drugog razloga,. Urbanistikim rjeenjem prostorne
cjeline za koju se provodi komasacija, treba utvrditi novu vlasniku geometriju prostora - planom nove parcelacije.

77
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Urbana komasacija je postupak (struno planerski

i imovinsko-pravno proceduralni) koji se provodi
radi preoblikovanja graevinskog zemljita u
graevne estice (uz istodobno sreivanje
vlasnikih odnosa), tako da se:
- vlasnicima ije se estice nisu mogle racionalno
urediti i koristiti, omogui izgradnja,
- jedinici lokalne samouprave omogui graenje i
ureenje graevinskog zemljita.
Zakon o prostornom ureenju i gradnji iz 2007. godine
je provedbu postupka komasacije obvezao izradom
Detaljnog plana ureenja. Iako je novim Zakonom o
prostornom ureenju (2014.) detaljni plan iskljuen iz
popisa planova, komasacija u urbanizmu ostaje kljuni
instrument zemljine politike bez kojeg je plansku
zamisao esto nemogue provesti.
Graevne estice formirane od zemljita komasacije, a koje prema
planu nisu odreene za javnu namjenu, dodjeljuju se u vlasnitvo
sudionicima komasacije, a oni s njima mogu dalje raspolagati kao sa
svojim vlasnitvom (izgradnja, prodaja, nasljeivanje. Nastoji se
postii uravnoteena vrijednost zemljita prije i poslije komasacije,
ukljuivanjem lokacijske vrijednosti svakog dijela zemljita. Vlasnici
e nakon komasacije u povrat dobiti nominalno manje povrina, ali e
vrijednost zemljita znaajno porasti.
estice formirane od zemljita komasacije koje su prema planu
namijenjene za: graenje i ureenje komunalne infrastrukture;
ureenje zelenih i drugih neizgraenih javnih povrina - dodjeljuju se
u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave (graenje zdravstvenih,
obrazovnih, upravnih i drugih javnih graevina).

JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO

Javno-privatno partnerstvo je kooperativno djelovanje javnog i privatnog sektora na podruju planiranja, proizvodnje, financiranja, poslovanja ili naplate javnih poslova. Javni sektor je u svojstvu ponuaa takove suradnje u kojoj
obavljanje javnih poslova namjerava prenijeti na privatni sektor. Privatni sektor je u svojstvu partnera koji potrauje
takovu suradnju (ako ima poslovni interes) i koji je duan kvalitetno izvravati ugovorne poslove.
JPP podrazumijeva dugoronu ugovorna suradnja (20 do 25 godina) izmeu javnog i privatnog sektora, koja se
utvruje ugovornim obvezama i podjelom rizika. Javna uprava za izvravanje JPP mora raspisati javni natjeaj,
sklopiti trgovaki ugovor izmeu javne uprave i privatnog sektora, a koji se smatra modelom uobiajene nabave.
Specifian oblik javno-privatnog partnerstva je outsourcing - model u kojem javna uprava ustupa odreene
interne poslove privatnom sektoru. Uglavnom su to poslovi popratnog i servisnog karaktera, kao npr. ienje javnih
zgrada, poslovi kantine i sl., te se ovaj model moe smatrati graninim sluajem javno privatne suradnje.

KONCESIJA
Ugovorni postupak davanja prava raspolaganja prostorom u javnom vlasnitvu privatnim licima bez stjecanja
vlasnitva nad zemljitem. Ugovorom se utvruje vremenski rok trajanja koncesije. Koncesionar moe ulagati u
prostor (ureivati zemljite, graditi na njemu) - i njime raspolagati te ostvarivati dobit. Razlikujemo:
- koncesije za javne namjene
radijske i TV frekvencije, autoceste, pruge, mostovi, luke, parkiralita, javni prijevoz;
- eksploatacijske koncesije - pravo na iskoritavanja prirodnog bogatstva, dobra od nacionalnog interesa
biljni i ivotinjski svijet, more, obala, zrani prostor, rudne i energetske sirovine.

IZVLATENJE
Izvlatenje nekretnina (uz pravino obeteenje) provodi se
kada je to u interesu drave i kada se ocijeni da e se
koritenjem te nekretnine, u novoj namjeni postii vea
korist. Izvlatenje se provodi radi izgradnje ovih objekata:
-

gospodarske infrastrukture (prometna,

telekomunikacijska,vodoprivredna, energetska),
zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata,
industrijskih i energetskih objekata,
objekata za potrebe pravosua, vojske i policije
istraivanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.

Za izvlatenje je potrebno proglasiti javni interes.

78
78

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

79
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

12. Gradska forma kao premisa i rezultanta planerskog postupka

Govorimo li o estetici grada, anticipiramo dvije razine perceptivnog i doivljajnog:

putem trenutanog iskustva vidjeti, sagledati i doivjeti neki urbani kadar (neki
trg, neku dojmljivu arhitekturu, neki spomenik ili arhitektonski reper, neki bulevar,
promenadu, vidikovac, neki stambeni skver, ili neki park);

kroz saimanje slika i prostornih iskustava u cjelovitu mentalnu mapu prostora

(kojia ne postoji u jedininom perceptivnom otisku ali postoji u naoj svijesti kao
ukupno iskustvo o nekome gradu, o otjelovljenju reda, kakav god on bio).
Princip reda se, u elementarnoj ralambi pojmovnih razina koje se odnose na
pojavnu dimenziju grada, prvenstveno iitava kroz njegov tlocrt (gradsku mreu,
gradsku strukturu). Struktura, bez obzira na veliinu grada, nije nikada potpuno
homogena. Ona je rezultat utjecaja mnoine uzrono posljedinih procesa, prostorne
politike, drutvene uvjetovanosti i vlasnitva nad prostorom vremenske slojevitosti
unutar koje grad traje u kontinuitetu. Svako vrijeme i svaka razvojna (ili stilska) epoha,
ostavlja na gradskom tlocrtu svoj otisak.

Studentski radovi na kolegiju

Planiranje naselja ilustriraju
dva konceptualno oprena
pristupa planiranju, s izrazito
polariziranim rezultatima u
pitanju oblikovanja prostora.

Kod planiranja gradskog prostora, oblikovanje mora nuno biti anticipirano, kroz
sve planske instrumente koji su na raspolaganju: jednako, u smislu uvanja
naslijeenih prostornih vrijednosti, kao i u proizvodnji novih.
Horizontalna forma grada (ona koju planski kontrolira dvodimenzionalna dispozicija
zona), imat e svoj odraz i uinak na trodimenzionalnu sliku prostora.

____________________________________________________________________________________
TEORIJSKI OKVIR
Slika gradskog prostora u fenomenologiji grada, zasebna je disciplina. Teoretiari urbanizma i arhitekture
dvadesetog stoljea na vrlo razliite naine pristupaju traganju za opim markerima pojavnoga u gradskom
prostoru, dajui razliitu vanost dinaminoj, odnosno statinoj ili pak objektivnoj, odnosno subjektivnoj percepciji.
Edmund N. Bacon
( Design of Cities )

Gordon Culen
( Gradski pejza )

... tumai prostornost kroz interaktivni odnos subjekta

i objekta. Doivljaj urbanog prostora je rezultat
kompozicijskih odnosa unutar kadra, koji utvruju:
-

rub prema nebu ,

rub prema tlu ,
strategiju toaka u prostoru ,
superpoziciju (prednjih i stranjih) planova ,
silaenje ili uspinjanje ,
konkavnost ili konveksnost prostora ,
odnos prema drugim posmatraima .

Baconova analitika zaokuplja se mikroprostorom

urbane sekvencije, sagledive u jednom kadru. Njegov
je teorijski pristup generiran urbanistikoprojektantskim prosedeom velikih autorskih gesta.

... estetiku prostora

objanjava psiholokim
refleksom reakcijom na
uvjetovani ok izazvan
kontrastima u prostoru:
nisko visoko
ravno lomljeno
zatvoreno prostrano
sitno krupno
usko iroko
jednostavno kieno
svijetlo tamno
glatko rustikalno ...

80
80

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Yoshinobu Ashihara
( Exterior Design in Architecture )

... unosi u perceptivnu analitiku

objektivno i subjektivno odreenje
veliine i mjerila:

Colin Rowe & Fred Koetter

( Collage city, Grad kola )
... estetiku gradskog prostora objanjava rezultantom
dvaju arhitektonskih prosedea:
- arhitektura koja generira prostor,
- arhitektura koja zauzima prostor.

- odnosi meu dijelovima sklopa

odreuju mjerilo i relativiziraju
veliinu ... ,
- stupnjevanje prostornih kategorija u urbanom
okruenju slijedi ljestvicu od malog i lokalnog do
velikog i globalnog. Prema Ashihari, u korelaciji s
elementima arhitekture, elementi urbanog sklopa
se nalaze u veliinskom odnosu 1 : 8 .

Natjeaj za Palau Sovjeta,

Moskva, 1931.

Od Ashihare se prostornost grada analizira i mapira kroz

dualnost: PUNO PRAZNO ili POZITIV NEGATIV

81
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

projekti:
arh. August Perret (gore)
arh. Le Corbusier (dolje)

Fea Koir
( Zamisel mesta )
... istie da se svaki urbani predloak moe prouavati
pomou etiolokih (uzrono posljedinih) spregova.
Prema autoru, fenomenologiju grada utvruju ovih
(i samo ovih) pet elemenata:
-

sit (lokacija, geografsko odreenje grada, mjesto),

perimetar (rub, okruenje),
mrea (komunikacijski network),
arhitektonska supstancija (izgradnja) i
monumentalna arhitektura .

Kevin Linch
( The Image of the City, Slika jednog grada )
... osobitost gradskih prostora procjenjuje s pozicije
njegovih korisnika graana. Provodi ankete i mapira
urbani prostor temeljem provedenih anketa.
Analizira 5 elementarnih i zajednikih perceptivnih
atributa koji tvore sliku bilo kojeg grada. Prema Lynchu
su to:
PUTOVI , RUBOVI , VORITA ,
PODRUJA , OBILJEJA

BOSTON,
Lynchova slika grada

PUTOVI /paths
putanje kojima se promatra kree ...
... ulice, etnice, tranzitne prometnice, kanali,
eljeznike pruge ...
To su dominantni elementi u promatraevoj
slici grada.
RUBOVI /edges
linearni elementi razgranienja ...
... linije urbanog diskontinuiteta, avovi u razvojnim
etapama grada, prekidi i prijelazi homogenih struktura
(u tipologiji, mjerilu ili visini), obale, eljezniki usjeci,
granice izgradnje, prostorne barijere ...
New York, rub tkiva uz Central park

PODRUJA /districts
podruja su prepoznatljivi dijelovi grada,
svojstvenih i homogenih karakteristika ...
Distrikti, kae Lynch, se prepoznaju iznutra.
Oni nose karakter prostora i meusobno
se razlikuju.
VORITA /nodes
vorita su strateke toke grada fokusi prema
kojima se kreemo, ili oko kojih skreemo.
... raskra/skretalita, urbane jezgre, terminali,
multifunkcionalni klasteri, mjesta koncentracije sadraja,
centri polarizacije u gradskom prostoru ...

82
82

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

OBILJEJA /landmarks
svojevrsni orijentiri, vizualni reperi
... zgrade, tornjevi, biljezi, uzvisine, kupole katedrala ...
Njihov znaaj je u tome to se kao jedinini elementi izdvajaju
iz skupine ili mnotva. Obiljeja postaju kljuni elementi
strukture i identiteta nekog mjesta prostorni akcenti.
_______________________________________________________________________________________________

SEMANTIKA LANDMARK ARHITEKTURE

Landmark arhitektura je element (planom anticipirane) slike grada.

Kapitalni objekti kulture ili sporta, u slici grada vie su od same arhitekture. Oni
su semantiki znakovi u prostoru gradske ikone.
Landmark arhitektura (ili, prema Koiru, monumentalna arhitektura), naelno
uvijek stoji u korelaciji sa situacijskim planom ulica, avenija, bulevara ili
prospekata. Vizualna sagledivost iz daljine jedan je od presudnih uvjeta
arhitektonske impostacije, od baroka do moderne. Povijesni i moderni primjeri
potvruju trajnost mnogih snanih urbanistikih koncepata, koji odolijevaju
vremenu, konstantno se nadograuju i obogauju novim elementima.

Bordin,
prikaz Rima
u vrijeme pape Sixta V. (1585.-90.)
bakrorez

Autoritarno razdoblje Pape vizionara, ostalo je

obiljeeno kao razdoblje radikalne urbane
preobrazbe Rima, provoenjem njegova nauma da
srednjevjekovni nepregledni grad postane vjerskom
metropolom - hodoastilitem.
Postav spomenika, vjerskih i drugih javnih graevina,
tekao je istovremeno s rekonstrukcijom uline mree
novoga, baroknog Rima.

SNANE URBANISTIKE GESTE

primjer 1 Philadelphia

83
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Forma prostora je, po Bakonu,

predodreena projektiranom strukturom. Njezina evolucija naznaena je
trasiranjem dvaju osovina s Gradskom
vijenicom na sjecitu (1683. g ) i
dijagonale, koja prolazi parkom i
zavrava Umjetnikom galerijom.
Sukcesivne promjene, uvjetovane
modernizacijom grada, nisu demantirale ve dopunjavale ideju novim
prostornim atributima (pet tornjeva arh.
Ming Peia, sinagoga arh. Louisa Kahna).
Izvor: F. Bacon, Design of Cities

primjer 2 Velika parika osovina i La Dfense

Osovina Le Champs Elyses, zaeta je renesansnom rekompozicijom vrtova kraljevske palae Louvre.
Kontinuiranim ekstenzijama kroz barokna, klasicistika i moderna razdoblja, na putu od istoka prema
zapadu, uobliuju se prepoznatljive parike sekvencije: Tuleries - Place de la Concorde Place de Etoile
sve do suvremene poslovne etvrti La Dfense. Osam kilometara dugaka osovina
definira (jo uvijek) otvoreni sustav, koji zavrava
monumentalnom zgradom slavolukom (arh. von Spreckelsen).

primjer 3 Plan za Melune, PARIZ

Na natjeaju za pariki satelitski grad Melune 1987., arh. Rem Koolhaas i njegov tim
(O.M.A.) predlau uspostavu jakog urbanog bannera koji se programom i sadrajima
(javnih graevina) i fizionomijom urbane forme (soliteri na bogato dimenzioniranoj
promenadi), namee kao jedini geometrizirani prostorni autoritet u kolairanom
kolopletu zona i struktura. Snana osovina zavrava na glavnoj eljeznikoj stanici.
prikaz upotrebe zemljita

prikaz programa koritenja

prikaz strukture

Gradovi u svom generikom razvoju saimlju dijelove i fragmente

urbanog prostora, ija je uvjetna cjelovitost nastajala planski ili
spontano, a artikulirala se novom izgradnjom ili rekomponiranjem
naslijeenih sklopova. Dijelove grada obiljeavaju raznovrsni procesi
nastajanja i irenja, te ukljuivanja periferija ili zaseoka iz njegova
okruenja u urbani kontinuum. (Gradovi gutaju svoja predgraa.)
Kompozicijski meuodnosi prostornih cjelina unutar gradskog tkiva su
stoga obiljeeni postupnim ili naglim prijelazima, sudarima i
prijeklopima. Ovako sloeni procesi zato emaniraju mnogo vie od
jednog kompozicijskog motiva i manifestiraju strukturalnost koju
prepoznajemo kao izrazito kolairanu.
Colin Rowe & Fred Koetter u svojoj knjizi Grad kola, urbane
pojavnosti u okrilju grada obrazlau upravo ovim fenomenom.
Naslovima dvaju knjiga o gradu Spire Kostofa takoer, eksplicitno
istie procesni dualitet kolairanog grada. Prva knjiga autora nosi
naslov The City Shaped, a druga knjiga The City Assembled.

VELIKI GRADOVI KOLA URBANISTIKIH SEKVENCIJA

Mapiranje sredita Londona

Izvor: C. Rowe & F. Koetter, Grad kola

Generalni urbanistiki plan za TORINO,

Gregotti i partneri 1987./1995.

84
84

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

85
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

13.

Gradska silueta
- emanacije visoke izgradnje

Visoka izgradnja je u povijesti urbanizma bila uvjetovana

tehnikim mogunostima i ogranienjima, ali i balansom
snaga autoritet, gdje se Crkva izborila za prednost u
odnosu na sekularne institucije moi. Gotiko stremljenje
nebu bilo je vjekovima privilegija Crkve, pa je i svojim
topografskim poloajem i apsolutnom visinom najvieg
dijela graevine (toranj zvonika, krovovi ili kupole
katedrale), sakralna arhitektura injenino utvrdila
stereotip siluete povijesnoga grada.
Pojavu nebodera predvidio je Viollet-le Duc, objavio
Bogartus, a prva ostvarenja omoguena su tehnolokim
razvojem graditeljstva koncem 19. st. U izgradnji nebodera
prednjai SAD-u (prve su nebodere poeli promovirati
arhitekti ikake kole), zatim Europa i daleki istok, da bi
danas primat preuzele razvijene zemlje treega svijeta.
Mnoge metropole i mnogi veliki gradovi svojim
strategijskim prostornim planovima nastoje kontrolirati
sporadinu i nasuminu izgradnju mega-graevina koju
potie korporativni kapital - jagmom potaknutom
probitkom: za to veom kvadraturom, za to boljom
lokacijom. Postavljajui pravila igre, spreavajui da se
izgled prostora prepusti sluaju, strategije usmjeravaju
procese oblikovanja urbane sredine na obostranu korist.
Osim osjetljivog pitanja kako e izgradnja nebodera
utjecati na siluetu grada, utjecaji su znaajani i na
funkcionalni, prometni i komunalno-infrastrukturni kapacitet
lokalnog okruenja, koje esto nije u mogunosti
apsorbirati novu krupnu jedinicu u svom susjedstvu, bez
radikalne rekonstrukcije cijeloga kvarta.
Mont San Michelle, Francuska (gore)
Shanghai World finncial center 460 m
arh: Kohn Pederson Fox, projekt 2001.(dolje)

Socioloka istraivanja potvruju ambivalentan odnos graana

prema neboderima. Posebno su pod lupom stambeni neboderi,
obzirom na preferencije razliitih drutvenih i generacijskih skupina
prema odreenom stilu stanovanja, te sociolokih implikacija ivota
tip visoke zgrade s mnogo katova
(definicija iz Enciklopedije likovnih umjetnosti; u velikim stambenim zajednicama ili psiholokih implikacija
stanovanja na viim katovima (gubitak kontakta s tlom, nedostatak
slina definicija i u Anievu rjeniku);
drvea u vizualnom okruenju stana, strah ili nelagoda zbog visine i
u Opoj enciklopediji Leksikografskog
slino). Treba posebno uzeti u obzir objektivne faktore rizinosti koje
zavoda M. Krlea - te odrednice nema
neboder je svaka graevina koja ima 10 ili vie podrazumijeva stambena visoka izgradnja, kao to su smanjena
naseljivih katova, i to katova po europskom
dostupnost, odravanje liftova i proelja, zatita od poara ili
sustavu brojanja, koji odvaja prizemlje kao
oteana evakuacija. Svejedno, stanovanje u neboderima danas
posebnu jedinicu (Wikipedia)
ponovo pridobiva sve vie poklonika.

neboder / skyscraper, Volkenkratzer, gratta-ciel,

grattacielo / - kolokvijalni izraz koji se nije u
strunoj upotrebi zbog pojmovne neodreenosti

to se tie drugih funkcionalnih tipologija, poslovni ili hotelski

neboderi su u svijesti graana prilika za urbani face-lifting kojeg
oni u pravilu podravaju, a izgradnja tehnikih ili komunalnih
graevine, koje iz funkcionalnih razloga moraju biti visoke, ionako u
naelu nije na meti javnoga mnijenja.

86
86

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

VIZUALNI ASPEKT NEBODERA

1 SOLITERI

Kompozicijska uloga visokih graevina u

tvorbi slike grada, javlja se u vidu:
1
reperskih situacija
/ jedinini akcent u prostornoj sekvenciji /
2
klasterskih situacija
/ nakupina nebodera kao vizualno istaknuta enklava /
3 homogenih visokih struktura
/ ujednaena silueta bez izdvojenih repera /
Toranj u Tianjinu, 72 kata
arh. Skidmore Owings & Merrill
(2012.)

2 KLASTERI

3 HOMOGENE SITUACIJE

87
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

klaster nebodera, La Dfense, Pariz

Le Corbusier, grad za 3 000 000 stanovnika (1922.)

klaster nebodera, New York

Sao Paulo, Brazil panorama

Kompozicijski uinak, kojim visoka graevina sudjeluje u formiranju

gradske slike, esto meutim izmie stereotipu ovakve klasifikacije:
- reperske situacije prepoznaju se ponegdje umnokom identinih solitera;
- nasuprot tomu, visoka izgradnja ugraena u blok, gubi atribute
akcenta i utapa se u homogeno strukturirane urbane formacije.
soliteri:

1, 2, 3, ...

Sao Paolo,
stambeni tornjevi ugraeni u blok

Tornjevi u slici grada

Fenomen NEBODERA u gradskom prostoru je vieznaan.
Uz sve do sad istaknute aspekte, anticipiramo i njegovu semantiku
ulogu oznaitelja mjesta institucionalne moi - politike moi, a
danas u svijetu neoliberalnog kapitalizma - i moi kapitala. To
podrazumijeva njegov privilegirani poloaj na gradskom
situacijskom planu.
Dravni univerzitet Lomonosov
- jedna od 7 planiranih ili 4
izevedenih, gotovo identinih graevina razmjetenih po Moskvi

Zgrada parlamenta i vlade

na Trgu triju sila u Braziliji
- zaglavlje velike osovine zavrava
materijalizacijom Institucije zakonodanne
i izvrne vlasti

Planiranje gradskog prostora u vrijeme Sovjeta bilo je dirigirano s dravne razine. U ranom
poslijeratnom razdoblju (1947. 1953.) odreeni su standardi: visine, mjerila i stila - pompe
koju treba potovati arhitektura kapitalnih dravnih institucija. Ovaj naputak za projektiranje
nebodera postaje univerzalan, pa sline graevina nalazimo u Varavi, ali i drugdje u
istonom bloku zemalja.
Mo vlasti se materijalizira arhitekturom snanih proporcija i u drugim drutvenim i politikim
okruenjima, a nisu od toga imune niti vlasti koje sebe smatraju demokratskim i liberalnim.
Neboderi korporativnih jedinica ne razlikuju se od svojih protouzora. ak i u pogledu
raspolaganja okolnim teritorijem, njihov je odnos prema gradu i graanima patronizirajui.
Od poslovnog nebodera se oekuje da dominira poput totema nad posveenim
pretprostorom PLAZE.

Rockefeller centar i Rockefeller plaza,

New York

Bez obzira tko je njegov naruitelj, neboder je u pravilu

zgrada s potpisom, - za arhitekte uvijek izazovan zadatak.
Arhitektonski program po prirodi stvari nalae isticanje, ne samo
visinom, veliinom, mjerilom i poloajem, ve i oblikovnou.
Neboderi su ikone: - to vie, ali i to neobinije, to jedinstvenije,
to lue..., posebice njihovi zavreci.

neboderi iz 1930-tih
RCA Victor, Chrysler
i Waldorf Astoria,
New York

88
88

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Case Study 1.

LONDON

Javnim zgradama doputeno je premaiti

uobiajenu visinsku granicu koja iznosi 30 m (P+8).

Uvjeti za gradnju visokih graevina koji utvruje Plan Londona, je da oni budu mjeovite namjene, uz uvjet da
zavrna etaa bude javno dostupna (vidikovac, ugostiteljski sadraj ili sl.). Plan postavlja 4 funkcionalna cilja :
- graevina mora osigurati visoku razinu gospodarske aktivnosti,
- mora biti katalizator u regeneraciji zaputenih gradskih podruja,
- mora biti atraktor u perceptivnom doivljaju (slika grada),
- treba popraviti liniju neba.

89
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

Silueta Londona i slika grada podlona je provjeri iz ptije perspektive - iz tri

dominantna smjera pritupa (triju slijetnih staza londonskih zranih luka).
Pristup centru grada dojmljiv je i s istoka uzvodno uz Temzu, kroz predjele
koji se danas izgrauju visokim graevinama (Doklands, Canarry Wraff).
Preobrazba lukih, industrijskih i sklasinih predjela u moderni poslovni
centar, zapoela je 70-ih godina. Nakon tri decenije zastoja i neizvjesnosti u
uspjeh, projekt je poetkom milenija obnovljen, a naroito nakon izgradnje
nove linije podzemne eljeznice,dinamino napreduje.

CANARRY WRAFF, 1970 - ih (lijevo) prvi, i dugo jedini neboder, (arh. Skidmor, Owings i Merrill),
i 2000 -ih (desno), pogled na klaster nebodera i Millennijum Dome u prvom planu (arh. Foster)
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Plan postavlja i dodatne kriterije koji jame zatitu vizura na poznate

londonske repere: St. Pauls, Wesminster i Tower. Pogled na ove
povijesne ikone, selektivno je utvren s pozicija parkova i vidikovaca,
vanih u gradskom sustavu javnih promenada. Visoka se izgradnja
ne smije nai unutar njihovih vizurnih klinova:
- niti u prednjem planu, tako da ih pokriva,
- niti u pozadini, tako da konkurira njihovu vizualnom dojmu.
Kontrola je mogue egzaktnom provjerom putem 3D simulacija.
horizontalna ravnina (ljubiasto).
na visini podnoja kupole Katedrale
St Paul's, utvruje maksimalnu visinu graenja
u njezinu susjedstvu

Case Study 2.

BE
Donau City
Iako je Be nastao uz Dunav, podruje uz rijeku je stoljeima, zbog estih poplava, bilo iskljueno iz urbanog
razvoja. Nakon regulacije rijeke, izgradnjom odteretnog
rukavca s Dunavskim otokom 1970-ih, priobalje postaje
interesantno graditeljima. Izgradnjom mosta, nove linije
metroa i UN-tornjeva, fokus urbanog razvoja grada se
prebacuje i na lijevu obalu Dunava na podruje otoka.
Dunavski grad je klasterski koncipiran novi centar Bea,
s visokim graevinama mjeovite namjene (poslovno i
komercijalno 70% - stambeno 20% - kultura 10%), s tri
dominirajua tornja u jo nedovrenoj jezgri. Prema
urbanistikom planu, projekt najvie poslovne zgrade
(220 m) povjeren je arh. Dominiqueu Perraultu. Izgradnja
treeg, stambenog nebodera tek je u pripremi.
Donau City silueta
- pogled s desne (povijesno sredite) na lijevu obalu Dunava

Kriteriji koje je postavio Strategijski plan za Be za lokacije

visokih graevina, vezani su uz promet i javni prijevoz:
uvjet 1:
izgradnja tornjeva dozvoljena je samo na lokacijama
udaljenima najvie 300 m od stanice javnoga prijevoza,
uvjet 2:
koliina prometa generirana pristupom tornju, smije iznositi
najvie 25 % ukupne koliine postojeeg prometa tog podruja.
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Case Study 3.

BUDIMPETA

Strategijski razvojni plan Budimpete, izgradnju visokih

graevina gleda u kontekstu razvoja prometne mree, odnosno
uspostave novih prometnih koridora. Izmeu svih prometnica,
naglaena je vanost cirkularnog smjera (treeg prstena oko
centra), koji e postati generatorom velikih graditeljskih zahvata,
koji podrazumijevaju i izgradnju nebodera.

PLAN selektivno utvruje podruja grada:

- gdje je zabranjena visoka granja (Budim),
- gdje se provode mjere zatite (centar Pete),
- zonu mogue izgradnje visokih graevina,
- podruje s izrazito visokim graevinama.

90
90

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

_______________________________________________________________________________________________________________________________

ZAGREBAKI NEBODERI
Zagrebaki su neboderi tijekom 20 stoljea graeni kao kljuni dio simetrine prostorne dispozicije, odreene
uspostavom trnjanske osi i artikulacijom dviju lateralnih pravaca: Savske ceste i Drieve avenije. Juni pristup
gradu i kadar koji se otvara, utvren je kao sredinja (iako jo nedovrena) prostorna tema s Medvednicom u
pozadini. Neboder na Trgu bana Jelaia i tornjevi Katedrale odreuju samo sredite ove slike, pregnantne ak i u
nerealiziranim vizijama arh. V. Antolia (skica Trnja s etiri nebodera iz 1947. - gore ).
Sve donedavno, grupiranjem u klastere, uloga nebodera je za percepciju Zagrebakog urbaniteta imala
reperski karakter obiljeavajui najvanija gradska krianja kao zavretke prostornih sekvencija.
Svaka od Zagrebakih prostornih cjelina ima specifinu priu o neboderima
neboderi Donjega Grada

Iako se Donji Grad percipira kao ujednaen sklop blokovske

provenijencije s visinski uravnoteenom konturom krovova, on
nije poteen vertikala, od kojih e neke vremenom postati
vane zagrebake ikone: Lovijev neboder u Masarykovoj,
Iblerov drveni neboder u Martievoj, Frojdenrajhov neboder u
Ilici, Planiev plavi neboder u Gajevoj.

91
Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

_______________________________________________________________________________________________________________________________

trnjanska silueta
Ulica Proleterskih brigada danas Vukovarska avenija,
zamiljena je kao poligon lamela i vertikala ortogonalne
geometrije (snimka iz 1953. g). Popreni presjek potuje
princip konkave s niim volumenima blie ulici i visokim
graevinama u pozadini.
U kompoziciji avenije se posebno istiu dvije zaglavne
toke s vertikalama: neboder Zagrepanka (arh. Jelinek) i
neto nii neboder na krianju s Drievom avenijom.
______________________________________________________________________________________________________________________

neboderi Novoga Zagreba

Osim zajednikog obiljeja prostora
u kojem dominiraju visoki stambeni
tornjevi, za kompoziciju centralnog
dijela Novoga Zagreba, uz njegovu
zelenu potkovu, vane su dvije
mega-graevine: Mamutica s istoka
i Super Andrija sa zapada, koje
svojim snanim volumenima
Zaprue, stambeni tornjevi na sjeveru vrsto dre prostor, referirajui se
na blokove uz Zrinjevac, ali ovdje
u novom, mega-mjerilu.
_______________________________________________________________________________________________________________________________

zagrebaki neboderi zadnje generacije

Metropolizacija prostora, zajedno s korporacijskim kapitalom, donosi Zagrebu

nebodere na dva gradska podruja. Sa zapadne strane prilaz gradu iz smjera
Ljubljanske avenije, dopunjava se ritmiziranim vertikalama. Na istoku, uz krianje
Vukovarske avenije i Heinzelove ulice, poetci su procesa postupne klasterizacije
visokih poslovnih graevina. Ovo je podruje dio koridora, nekada zaglavne
Radnike ceste, koja izgradnjom novog Domovinskog mosta, preuzima ulogu
pristupne avenije novog ulaza u Zagreb iz jugoistonog smjera i aerodroma.

Generalni urbanistiki planovi u novovjekom razvoju Zagreba su se razliito odreivali prema visokoj izgradnji
potiui ili ograniavajui je. U vremenskoj skali razvoja uoavaju se zato rezovi i etape: Visoki grad ( Vukovarska
avenija, Novi Zagreb, Veslaka ulica, Ulica Dubrava) slijedi postavke GUP-a iz 1971. g., koji valorizira tipologiju
stambenog nebodera kao opeprihvatljiv model izgradnje modernoga grada. GUP-om iz 1986. g., zaustavljen je rast
grada u visinu - ograniavanjem visine (posebice stambene izgradnje) na najvie 8+1 nadzemnih etaa. U tom se
razdoblju gradi svega nekoliko visokih graevina i to samo temeljem odredbi koje utvruju izuzea od pravila
(Cibonim neboder na pr.). Aktualni GUP grada Zagreba iz 2013. g. rehabilitirao je ovu tipologiju graenja.
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

iz GUP-a GRADA ZAGREBA

2003. / Izmjene i dopune 2007. i 2009./
(izvaci iz lanaka provedbenih odredbi, koji se odnose na visoke graevine - visine vee od 4 etae)
lanak 56
(Za zone: visokokonsolidirana podruja, konsolidirana podruja, niskokonsolidirana podruja. Urbanim pravilima se odreuju
propozicije za ureenje prostora i lokacijski uvjeti za gradnju, osim za prostore gradskih projekata.)
__________________________________________________

graevine visine 4 do najvie 9 nadzemnih etaa

Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od mea pripadajue estice, osim kod
mea na koje je prislonjena, kod javnoprometnih povrina, i javnog parka .
Balkoni, loggie i istaci visokih graevina, na regulacijskoj liniji, mogui su samo ako je koridor ulice iri od 15 m.
Provedbenim planovima prostornog ureenja ili anketnim urb. arh. natjeajem moe se odrediti i drugaija udaljenost.
__________________________________________________

graevine vie od 9 nadzemnih etaa

Graevina s vie od devet nadzemnih etaa ili vee visine moe se graditi:
ako je to nuno zbog djelatnosti
(silosi, vodotornjevi, tornjevi odailjaa i prijemnika, industrijski i komunalni ureaji, vjerske graevine i drugo)

Poslovne graevine, hoteli i graevine javne namjene ako je to predvieno provedbenim dokumentima
prostornog ureenja, odnosno urbanistiko-arhitektonskim natjeajem, i uz uvjet da je Kin maksimalno 3,5.
Gradnja graevina iznimno veeg Kin od 3,5 se omoguava tamo gdje ona sanira neko gradsko podruje, gdje se
rue enklave substandardne gradnje, ili gdje takva gradnja rjeava neki drugi gradski problem.
Trebaju biti ispunjeni ovi uvjeti:
- smjetaj uz gradske avenije i glavne gradske ulice,
- blizina sustava javnog prometa,
- zadovoljavajua prometna propusnost okolnih ulica,
- poboljanje gradske infrastrukture u iroj zoni,
- ureenje povrine oko graevine kao javno dostupne,
- javno koritenje prizemlja.
__________________________________________________

STAMBENE graevine vie od 9 nadzemnih etaa

mogu se graditi uz uvjet Kin maksimalno 2,5, a iznimno i vei:
- na podruju prostora Zagrepanke (Heinzelova ulica),
kao prostora od vitalnog interesa za grad Zagreb,

- kompleksa URIHO - istono od planirane prometnice,

- sjeverno od Av. Dubrovnik i zapadno od Zg. velesajma,
- uz potez Vukovarske: od Ul. Svetice do Heinzelove ulice
kao ve nastalog podruja koncentrirane gradnje visokih graevina,

- uz krianje Avenije M. Dria i produene ulice Prisavlje,

zbog naglaavanja vizure ulaza u grad Sarajevskom ulicom

ne mogu se graditi:
- u podsljemenskom predjelu, sjeverno od Aleje Bologne,
Karanika, Bolnike, Ilice, Vlake, Maksimirske i Ul. Dubrava

- sjeverno od eljeznike pruge izmeu Trga Fr. Republike

i Heinzelove, (iznimka Blok Badel i blok Savska Jukieva)
- u koridorima zatienih vizura (prema lanku 91.)

lanak 91
ZATITA
Gradnja visokih objekata (viih od devet
nadzemnih etaa) osim navedenog u lanku 54,
nije doputena niti:

unutar prostornog koridora sredinje osi,

izmeu zgrade NSK i Trnjanske ulice,
odnosno unutar vizurnih linija Most slobode crkva Sv. Marka i Most slobode - Katedrala,

unutar vizurnog koridora Savske ceste,

odnosno vizurnih pravaca Jadranski most
crkva Krista Kralja na Mirogoju, te Jadranski
most - Iliki neboder,

Na svim ostalim lokacijama je visoka izgradnja

mogua, ali uz uvjet uvlaenja u odnosu na ostale
graevinske linije i uz uvjet prethodne detaljne
analize svake pojedine lokacije.

92
92

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Literatura
Bacon, Edmund DESIGN OF CITIES,
Penguin Books, New York 1967.

Berghauser Pont, M. & Haupt, P. SPACEMATRIX Space, Density and Urban Form,
Nai Publishers, 2010. ISBN 978-90-5662-742-3

Carmona, Matthew & T.H, T.O., S.T., PUBLIC PLACES URBAN SPACES,
Elsevier & Architectural Press, AMSTERDAM 2003. ISBN 9780750636322

Curdes, Gerhard STADTSTRUKTUR UND STADTGESTALTUNG,

Kohlhammer, Stuttgart, Berlin, Koln, 1993. ISBN 978-3170142947

Hajer, M. & Reijnorp, A. IN SEARCH OF NEW PUBLIC DOMAIN,

NAi Publishers, Roterdam 2001. ISBN 978-9056622015

Kneevi, Snjeka ZAGREB U SREDITU,

Barbat 2003. Zagreb, ISBN 953-181-049-4

Kostof, Spiro THE CITY ASSEMBLED,

Themes & Hudson Ltdl 1999. London, ISBN 0-500-28172-6

Kostof, Spiro THE CITY SHAPED,

Themes & Hudson Ltd, 1999. London, ISBN 0-500-28099-1

Lehnerer, Alex GRAND URBAN RULES,

010 Publishers, ROTTERDAM 2009. ISBN 978-90-6450-666-6

Lynch, Kevin SLIKA JEDNOG GRADA,

Biblioteka Agora, GK Beograd 1974.

93
Jesenko Horvat

Madanipour, Ali PUBLIC AND PRIVATE SPACES OF THE CITY,

Routhledge, London - New York, 2003. ISBN-13: 978-0415256292

MODERNI GRAD

Marinovi-Uzelac, Ante PROSTORNO PLANIRANJE,

Dom i svijet, 2001. Zagreb, ISBN 953-6491-49-4

Marinovi-Uzelac, Ante TEORIJA NAMJENE POVRINA U URBANIZMU,

Tehnika knjiga, 1989. Zagreb, ISBN 86-7059-036-0

Nan, Ellin POSTMODERNI URBANIZAM,

Orion art, Bor: Bakar 2002. ISBN 96-83305-05-8

O.M.A. Rem Koolhaas & Bruce Mau, S,M,L,XL,

The Monacelli Press 1995. New York, ISBN 3-8228-7743-3
Oswald, F. & Baccini, P. NETZSTADT, DESIGNING THE URBAN,
Birkhauser-Publishers 2003. Basel-Boston-Berlin, ISBN 3-7643-6963-9

Pegan, Sreko URBANIZAM, uvod u detaljno urbanistiko planiranje,

Acta Architectonica, AF, ZAGREB 2007. ISBN 978-953-6229-59-8

Prinz, Dieter URBANIZAM, 1 urbanistiko planiranje,

Golden marketing - Tehnika knjiga i AF, Zagreb 2006. ISBN 953-212-216-8

Rowe, C. & Koetter, GRAD KOLA,

Graevinska knjiga Beograd, 1988. ISBN 86-395-0133-5

Uytenhaak, Rudy CITIES FULL OF SPACE - qualities of density,

010 Publishers, ROTTERDAM 2008. ISBN 978 90 64506741

Vresk, Milan GRAD I URBANIZACIJA,

kolska knjiga 2002. Zagreb, ISBN 953 0-30865-5

Grupa autora, TRANSURBANISM,

NAI Publishers 2002 Rotterdam, ISBN 90-5662-236-6

Grupa autora, CITIES IN TRANSITION,

010 Publishers 2001. Rotterdam, ISBN 90-6450-415-6

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Biografija autora
Roen je u Dubrovniku 1954. godine, gdje je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju.
Upisuje sudij na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, odabire urbanistiko
usmjerenje, te stjee diplomu 1978. godine. Otad radi kao suradnik u Zavodu za
urbanizam Arhitektonskog fakulteta, a poslije kao asistent na Katedri za urbanizam.
Godine 2003. Izabran je u znanstveno nastavno zvanje docenta te zatim u umjetniko
nastavno zvanje izvanredni profesor.
Nosilac je izbornih kolegija Urbana afirmacija obalnih i otonih naselja (izborni kolegij
i ljetna kola), Komunalno ureenja naselja na Arhitektonskom fakultetu i Prostorno
planiranje na Graevinskom fakultetu u Zagrebu. Nosilac je redovitog kolegija
URBANIZAM III na Arhitektonskom fakultetu od 2008./09. godine.
Usavravao se u Majstorskoj radionici arhitekta Drage Galia, na Intrnacionalnom
centru za povijest arhitekture "Andrea Palladio" u Vicenzi. Na poslijediplomskom
studiju "Urbanizam i prostorno planiranje" obranio je magistarsku radnju "Formativni
slobodnostojei elementi u kompoziciji gradskog prostora". Godine 2002. obranio je
doktorsku radnju "Urbanistiki parametri u projektiranju otvorenih javnih prostora" i
stekao naslov doktora znanosti iz podruja urbanizam i arhitektura.
Bio je lan je Upravnog odbora Europan Hrvatska. Predstojnik je Zavoda za
urbanizam, prostorno planiranje i pejzanu arhitekturu i predsjednik Etikog
povjerenstva Arhitektonskog fakulteta.
Dobitnik je vie nagrada na urbanistiko arhitektonskim natjeajima. Autor ili koautor i
realiziranih projekta ureenja javnih gradskih prostora i odgovorni planer vie
prostornih i urbanistikih planova. Nagraen Ex aequo nagradom 16. Slavonskog
biennala u Osijeku 1998. godine za kategoriju arhitekturu i urbanizam.

94
94

Jesenko Horvat
MODERNI GRAD