UNIVERZITET U BIHAU

TEHNIKI FAKULTET
BIHA

SEMINARSKI RAD

STEAJ

Studij: II ciklus, Graevinski odsjek

Predmet: Poslovno pravo i korespondencija
Mentor: Prof. dr. Hajro Kofrc
Student: Dalila Demirovi
Smjer: Opti
Broj indeksa: 31 mr -GR

Biha, 2015.godina
SADRAJ

1. UVOD...............................................................................................................

2. STEAJ...........................................................................................................

2.1.
steaja.................................................................................................

Vrste

2.2. Naela steajnog postupka.......................................................................

2.3. Steajni postupak .....................................................................................

2.4. Organi steajnog postupka................................ ........................................

2.5. Isplatni redovi steajnih povjerilaca..........................................................

2.6. Faze steajnog postupka.............................................................................

2.7. Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika................................................

14

2.8. Sekundarni steaj........................................................................................

15

3. ZAKLJUAK ..................................................................................................

17

4. LITERATURA................................................................................................

18

1. UVOD
Poslovni subjekti se osnivaju na neodreeno vrijeme sa osnovnim ciljem stjecanja dobiti.
Meutim, konkurencija moe dovesti do prijevremenog prestanka poslovnog subjekta. Zbirno
gledano prestanak poslovnih subjekata mogu je u ekonomskom (poslovom) i pravnom
smislu.
1

Ekonomski prestanak znai nemogunost obavljanja dotadanje djelatnosti. Suprotno tome,

prestanak poslovnog subjekta u pravnom smislu predstavlja gubitak poslovnog subjektiviteta
brisanjem iz javnog registra drutava. Uvjeti i postupak prestanka poslovnih subjekata
regulisani su kognitivnim (prinudnim) normama. Po opim zakonskim razlozima, poslovni
subjekti mogu prestati: istekom vremena na koje je drutvo osnovano, statusnom promjenom,
okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije, odlukom lanova drutva
odnosno skuptine drutava i prestankom na osnovu odluke suda.
U ovom radu e

se detaljno objasniti zakonski utvreni postupak koji se provodi nad

imovinom dunika radi namirivanja povjerilaca, odnosno

steaj. Steajni postupak se

sprovodi radi grupnog namirenja povjerioca steajnog dunika, unovenjem njegove imovine
i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Zakon o steajnom postupku FBiH objavljen
je u Slubenim novinama FBiH broj 29/2003. a izmjenjivan je i dopunjavan jo dva puta, u
Slubenim novinama FBiH broj 32/2004. i 42/2006. U narednom tekstu e se objasniti naela
steajnog postupka, sam steajni postupak, zatim koji su to organi steajnog postupka, isplatni
redovi steajnih povjerilaca, faze steajnog postupka (sedam faza steajnog postupka),
pobijanje pravnih radnji steajnog dunika te sekundarni steaj.

2. STEAJ
Steaj je zakonom ureeni postupak koji se provodi nad imovinom dunika radi namirenja
povjerilaca. Cilj steaja je da se poslovnim subjektima koji loe posluju onemogui da dalje
uestvuju u privrednom poslovanju, na nain da se sprijei stvaranje poslovnih gubitaka,
odnosno da se time onemogui nanoenje tete poslovnim subjektima sa kojima posluju. Na
2

ovaj nain nastoje se zatiti povjerioci od insolventnog dunika, ali i steajni dunik od
prijevremenog namirenja njegovih povjerilaca.1
U literaturi pored pojma steaj susreemo i pojam steajni postupak pa se postavlja pitanje da
li su to termini koji oznaavaju jedan isti institut ili su to ipak razliiti termini?
Steaj je stanje jednog privrednog subjekta u kojem ono nije u mogunosti da izvrava svoje
obaveze. S druge strane, steajni postupak oznaava put koji se mora prei do kraja kada se
gasi jedan privredni subjekt - steajni dunik, odnosno koji e se u jednom momentu
prekinuti, kada dolazi do obustavljanja steajnog postupka i nastavka rada dunika. Dakle,
moe se rei su da steaj i steajni postupak dva termina koja oznaavaju jedan institut, s tim
to prvi termin oznaava stanje finansijski nesposobnog subjekta - dunika, dok drugi
oznaava postupak u kome e se primijeniti posebna pravila radi utvrivanja da li je odreeni
subjekt plateno nesposoban, koliko period platene nesposobnosti traje, postoji li
vjerovatnoa da taj subjekt nastavi sa radom, na koji nain e se namiriti povjerioci tog
subjekta, itd.2

2.1. Vrste steaja

U teoriji se susreeno sa tri podjele i to:
a) Graanski i trgovaki steaj;
b) Opti i posebni;
c) Glavni i sekundarni postupak sa kojim se susreemo kod meunarodnog steaja.
Za graanski steaj je karakteristino da obuhvata sva lica kako fizika tako i pravna. U
savremenom steajnom zakonodavstvu sve se vie javljaju izvjesna ogranienja koja prate
graanski steaj i koja predviaju da se neka lica mogu izuzeti iz steajnog postupka koji je
pokrenut protiv njih. Ova vrsta steaja prihvaena je u anglosaksonskom sistemu. Pravila
opteg steaja se primjenjuju u voenju steajnih postupaka protiv veine privrednih
subjekata. Radi postojanja posebnih privrednih subjekata kao to su banke, osiguravajua
drutva, itd. i njihove specifine djelatnosti potrebna je i primjena posebnih pravila. Iako je
rije o posebim privrednim subjektima koji samim tim zahtijevaju i posebna pravila ipak je
vei dio steajnog postupka koji se vodi protiv njih ragulisan pravilima opteg steaja iako bi
1 Rizvanovi, Edin, Osnovi poslovnog prava , Univerzitet Demal Bijedi, Mostar, 2011., str. 133.

2 olovi, Vladimir, Steajno pravo , Banja Luka, 2010., str. 10.

3

se zbog specifine djelatnosti ovih subjekata odreena pravila morala posebno definisati. I na
kraju kada govorimo o glavnom i sekundarnom steaju zapravo se radi o mogunosti da se
protiv istog steajnog dunika istovremeno vode dva ili vie steajnih postupaka, jedan glavni
i ostali sporedni.3

2.2. Naela steajnog postupka

Osnovna naela u steajnom postupku su:
a) Naelo ravnopravnosti povjerilaca omoguuje jednak tretman svih povjerilaca. Ovo
naelo iskljuuje princip "prvi po vremenu jai u pravu", ime se povjeriocima
omoguuje skupno i srazmjerno namirenje iz steajne mase dunika, po isplativim
redovima.
b) Naelo univerzalnosti se odnosi na svu imovinu steajnog dunika, a to znai na sve
pokretne i nepokretne stvari i imovinska prava, bez obzira gdje se imovina nalazi u
vrijeme steaja (u BiH ili inozemstvu).
c) Naelo unovenja imovine steajnog dunika vri se putem steajnog upravnika i to po
pravilu javnim nadmetanjem. Imovina steajnog dunika se pretvara u novani oblik.
d) Naelo ogranienja steajnog dunika podrazumijeva nemogunost raspolaganja
imovinom steajnog dunika.
e) Naelo atrakcije sastoji se u tome to nadleni sud koji provodi steajni postupak
privlai u svoju nadleost sve druge sporove koji nastanu u vezi sa steajnim
postupkom, u kojima je steajni dunik aktivno ili pasivno legitimiran.
f) Naelo ekonominosti steajnog postupka implicira hitnost postupka, to znai krai
(steajni) postupak - manji trokovi. Stoga se u steajnom postupku ne moe traiti
pvraaj u preanje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka, nit izvriti
revizija.4

2.3. Steajni postupak

Steajni postupak se pokree pisanim prijedlogom steajnog dunika, ili bilo kojeg povjerioca
koji ima pravni interes za pokretanje steajnog postupka. Ako je povjerilac pokreta steajnog
postupka on mora priloiti potrebnu dokumentaciju (dokaz), koja ukazuje na osnovanost
njegovog zahtjeva i insolventnost steajnog dunika. Ukoliko je steajni dunik pravna osoba
njegov zakonski zastupnik je ex lege duan da, u sluaju insolventnosti poslovnog subjekta,
3 olovi, V., op. cit., str. 12.
4 Rizvanovi, E., op. cit. , str. 135.
4

bez odlaganja, podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka. Nadleni sud je duan da
prijedlog uzme u razmatranje u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.
Subjekti nad ijom se imovnom moe pokrenuti steajni postupak su:
-

svi poslovni subjekti sa pravnim subjektivitetom,

dunik pojedinac odnoso komplementar u komanditnom drutvu i lan javnog

trgovakog drutva, i

javnopravni subjekti.

Razlozi za pokretanje steajnog postupka su insolventnost steajnog dunika i prijetea

insolventnost. Za pokretanje steajnog postupka dovoljno je postojanje jednog razloga.
Steajni dunik se smatra insolventnim kada nije u stanju izvriti dospjele i potraivane
obaveze povjeriocima u cijelosti. Pravno se smatra da je steajni dunik insolventan ako u
neprekidnom trajanju od 30 dana nije u mogunosti isplaivati dospjele novane obaveze
svojim povjeriocima. Prijetea (oekivana) insolventnost steajnog dunika postoji ako
steajni dunik prema predvianjima u vrijeme dospjelosti trabina nee biti u mogunosti da
ih u cijelosti ispuni prema svim povjeriocima u zakonskom roku. Prijedlog za pokretanje
steajnog postupka, u ovom sluaju, moe podnijeti samo steajni dunik.5
Steajni postupak sprovodi sud koji je nadlean po sjeditu ili prebivalitu dunika. Ukoliko
steajni dunik ima sjedite na domaoj teritoriji strani sud ne moe provoditi steajni
postupak. Ukoliko bi se prijedlog za otvaranje steajnog postupka podnio sudu koji nije
nadlean, on bi se oglasio nenadlenim, a primljeni prijedlog dostavio bi nadlenom sudu.
Sud koji je nadlean za pokretanje steajnog postupka, nadlean je i za pravne sporove koji
mogu nastati u vezi sa osporavanjem potraivanja steajnih povjerilaca. Isto tako, taj sud je
nadlean i za pravne sporove pobijanja pravnih radnji dunika, kao i za sporove koji mogu
nastati u vezi dosuivanja naknade, u sluaju umanjenja imovine od strane organa ovlaenog
za zastupanje dunika- pravnog lica, u sluaju skrivljenog postupanja steajnog upravnika.6

2.4. Organi steajnog postupka

Organi steajnog postupka su:
a) Steajni sudija;
b) Steajni upravnik;
5 Ibidem , str. 136.
6 olovi, V., op. cit. , str. 56.
5

c) Skuptina povjerilaca
d) Odbor povjerilaca
U osnovi svaki od ovih organa ima svoju ulogu odnosno funkciju u toku postupka. Steajni
sudija ima najvea ovlatenja u postupku, dok je obim poslova i ovlatenja skuptine
povjerilaca koja se kao organ pojavila u novijim zakonima odreen postojanjem odbora
povjerilaca i njegovim ovlatenjima. Pored organa steajnog postupka imamo i odreene
stranke u postupku, a jedna od njih je i steajni dunik. Steajni dunik u materijalno pravnom
smislu oznaava lice nad ijom imovinom je otvoren steaj. U procesnom smislu steajni
dunik je stranka u steajnom postupku bez obzira na njegov ishod, odnosno da li je on
uspjeno okonan.7
a) Steajni sudija, kao sudija pojedinac, vodi steajni postupak od podnoenja prijedloga
za pokretanje do zavretka steajnog postupka. Steajni sudija je nadlean da imenuje:
vjetake, steajnog upravnika i lanove privremenog odbora povjerilaca, i da nadzire
rad (privremenog) steajnog upravnika.8

b) Steajni upravnik je organ steajnog postupka koga, rjeavanjem o otvaranju steajnog

postupka, imenuje steajni sudija. Steajni upravnik je fizika osoba, sa strunim i
poslovnim iskustvom, i poloenim strunim ispitom. Odreene fizike osobe ne mogu
biti imenovane za steajnog upravnika: bliski srodnici steajnog sudije, osobe koje su
odgovorne za obaveze u steaju, ili su lanovi uprave ili menadmenta, povjerioci u
steajnom postupku, osobe koje su u konkurentskom odnosu sa steajnim dunikom,
ili osobe koje ne bi mogle biti imenovane za lana nadzornog organa, ili organa za
zastupanje steajnog dunika, zatim osobe koje su zaposlene, ili su bile zaposlene kod
steajnog dunika, i na kraju osobe koje se moraju izuzeti iz istih razloga kao i sudija
u steajnom postupku po odredbama Zakona o parninom posupku. Osnovne
nadlenosti steajnog upravnika su: stupanje u posjed imovine steajnog dunika,
izvrenje popisa steajne mase, izvrenje popisa svih povjerilaca, voenje poslovne
knjige i kreiranje poetnog bilansa. Kontrolu rada steajnog upravnika vri steajni
sudija, koji ga u sluaju potrebe, moe smijeniti.9

7 Stankovi, Gorana, Petrui, Nevena, Steajni upravnik kao subjekat steajnog postupka,
Pravo i privreda, Beograd, 2004, str. 618 - 630.
8 Rizvanovi, E., op. cit. , str. 137.
9 Loc. cit.
6

c) Skuptinu povjerilaca ine svi povjerioci bez obzira na visinu potraivanja. Pravo
glasa imaju svi povjerioci koji su blagovremeno prijavili svoja potraivanja steajnom
sudu, a koje nije osporio steajni upravnik, ili neko od povjerilaca sa pravom glasa.
Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Skuptinom povjerilaca
rukovodi steajni sudija, a odluke se donose veinom glasom prisutnih lanova, s tim
da vrijednost trabina povjerilaca, koji su glasali za odluku, mora biti vea od jedne
polovine vrijednosti iznosa tadbina prisutnih povjerilaca.10

d) Odbor povjerilaca bira skuptina povjerilaca, preciznije reeno moe da izabere iz

redova povjerilaca odbor povjerilaca, to nas dovodi do zakljuka da odbor povjerilaca
nije obavezan organ steajnog postupka. Odbor povjerilaca je organ koji u steajnom
postupku zastupa interese prije svega povjerilaca. Broj lanova odbora mora biti
neparan radi lakeg donoenja odluke i ne vei od sedam. Zakonom o steajnom
postupku navedene su grupe povjerilaca koje moraju biti zastupljene, a to su: steajni
povjerioci sa najviim potraivanjima, steajni povjerioci sa malim potraivanjima,
predstavnici radnika steajnog dunika i razluni povjerioci. Rad odbora povjerilaca
sastoji se u tome da: pregleda poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je
preuzeo steajni upravnik; daje miljenje steajnom upravniku o nainu unovenja
imovine steajnog dunika ukoliko se prodaja ne vri javnim nadmetanjem; daje
saglasnost na sve vanije poslove koji su od vanosti za imovinu. lanovi odbora
mogu biti smijenjeni na osnovu prijedloga lana odbora skuptine povjerilaca. Nakon
to saslua lana odbora povjerilaca steajni sudija e donijeti takvu odluku.11

2.5. Isplatni redovi steajnih povjerilaca

Iz steajne mase, koju ini cjelokupna imovina steajnog dunika, dakle, sve pokretne i
nepokretne svari, kao i imovinska prava, isplauju se povjeriocu, a prije njihovog podmirenja
isplauju se trokovi steajnog postupka (sudski trokovi, naknada za: vjetake, steajnog
upravnika, lanove odbora povjerilaca) i dugovi steajne mase (obaveze koje nastaju
radnjama steajnog upravnika, i obaveze iz dvostrano obavezujuih ugovora).
Steajni povjerioci rangiraju se u isplatne redove, ovisno o vrsti potraivanja. To znai da se
povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu namiriti tek poto se u cijelosti isplate povjerioci
prethodnog isplatnog reda:
-

prvi isplatni red: izmirenje potraivanja koja je zasnovao privremeni steajni upravnik,
poslije toga izmirenje cjelokupnih potraivanja zaposlenih radnika iz radnog odnosa do visine zakonom utvrene najnie plae, doprinosa, naknada ukupne tete zbog

10 Loc. cit.
11 Vasiljevi, Mirko, Poslovno pravo, Beograd, 2004, str. 497.
7

prijevremenog prestanka radnog odnosa i teta zbog povreda na radu, i na kraju

potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni
upravnik;
-

opi isplatni red ine steajni povjerioci koji u vrijeme otvaranja steajno postupka
imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku, a ne spadaju ni u prvi ni u
nie isplatne redove;

nii isplatni redovi - odnose se na nosioce potraivanja koja se isplauju iza ostalih
potraivanja steajnih povjerilaca: kamate, koje teku od otvaranja steajnog postupka
na potraivanja steajnih povjerilaca; trokovi (steajnih povjerilaca nastalih njihovim
ueem u steajnom postupku), novane kazne, potraivanja koja se odnose na neku
besplatnu obavezu steajnog dunika; potraivanja koja se odnose na vraanje zajma,
koji zamjenjuje kapital nekog osnivaa.

Kod steajnih povjerilaca treba posebno izdvojiti dvije kategorije: izlune i razlune
povjerioce. Izluni povjerioci imaju izluno pravo nad odreenim dijelovima imovine
steajnog dunika, a koja se po nekom pravnom osnovu nalazila kod dunika na koritenju.
Dakle, radi se o treim osobama, vlasnicima stvari, koje mogu u toku steajnog postupka
traiti njihovo vraanje, zahtjevajui prethodno izuzimanje iz popisa imovine steajnog
dunika. Ovo pravo izluni povjerioci ostvaruju izlunom tubom koja se podnosi steajnom
sudu. Izluno pravo se moe ostvariti nakon otvaranja steajnog postupka, i to tek nakon
odranog izvjetajnog roita (maksimalno 180 dana poslije). Novac ne moe biti predmet
izlunog prava.
Razluni povjerioci imaju razluno pravo odvojenog namirenja iz predmeta razlunog prava
za potraivanje, kamate i trokove, prije drugih povjerilaca steajne mase. Razluni povjerioci
ostvaruju svoje pravo namirenja neovisno od steajnog postupka, pod uvjetom da je
blagovremeno steeno. U razlune povjerioce spadaju: hipotekarni povjerioci i povjerioci
zamljinog duga, povjerioci koji su zakonom, sporazumom pred sudom, ili pravnim poslom
stekli neko zaloeno pravo, povjerioci kojima je steajni dunik radi obezbjeenja prenio
neko pravo i povjerioci kojima pripada pravo pridraja (retencije). 12

2.6. Faze steajnog postupka

Steajni postupak, po noveliranim entitetskim zakonima, ima slijedee faze:
-

prethodni postupak,

otvaranje steajnog postupka,

12 Rizvanovi, E., op. cit ., str. 138 - 140.

8

prijavljivanje i ispitivanje tabina,

unovenje imovine steajnog dunika,

namirenje steajnih povjerilaca diobom steajne mase,

zakljuivanje steajnog postupka,

reorganizacija steajnog dunika.

a) Prethodni postupak
U prethodnom postupku se odluuje o sudbini steajnog dunika. Svrha prethodnog steajnog
postupka je utvrivanje postojanja steajnih razloga. Da bi se pokrenuo steajni postupak
potrebno je da budu ispunjeni i odreeni uslovi. Ti uslovi su materijalnopravne i
formalnopravne prirode.
Materijalnopravni uslovi za otvaranje steajnog postupka tiu se platene nesposobnosti
(insolventnosti) steajnog dunika. Steajni dunik je plateno nesposoban ukoliko nije u
stanju izvravati svoje dospjele i potraivane obaveze plaanja. Okolnost da je steajni dunik
podmirio ili da moe podmiriti u cjelosti ili djelimino potraivanja nekih povjerilaca samo po
sebi ne znai da je plateno sposoban.
Isto dejstvo kao i nesposobnost za plaanje ima i prijetea nesposobnost za plaanje. Ona
postoji ako se uini vjerovatnim da steajni dunik nee moi da ispuni svoje obaveze do
momenta njihove dospjelosti.
Formalnopravni uslov za pokretanje steajnog postupka predstavlja prijedlog ovlatenog lica.
Lica koja mogu podnijeti prijedlog za pokretanje steajnog postupka su: steajni povjerilac sa
neobezbijeenim potraivanjem ili steajni dunik, nadlean dravni organ i poreska uprava.
Svaki predlaga je duan uiniti vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za pokretanje
steajnog dunika, a steajni povjerilac i postojanje svog potraivanja.13
U ovoj fazi postupka ispituje se da li su ispunjeni uslovi koji su predvieni Zakonom za
otvaranje steajnog postupka i da li prijedlog koji je podnijet ispunjava procesne pretpostavke
za postupanje po istom. Steajni sudija e u pravilu donijeti rjeenje o pokretanju prethodnog
postupka, na osnovu prijedloga za pokretanje steajnog postupka radi utvrivanja postojanja
uslova za otvaranje steajnog postupka i to u roku od 3 dana od dana dostavljanja prijedloga o
pokretanju steajnog postupka. Protiv rjeenja kojim se otvara prethodni steajni postupak

13 Vasiljevi, M., op. cit. , str. 494.

9

nije dozvoljena alba. Nee se pokretati prethodni steajni postupak u u sljedeim

sluajevima:
-

ako prijedlog za pokretanje steaja sa potrebnim ispravama i prilozima podnese

steajni dunik;

ako prijedlog za pokretanje steajnog postupka podnese steajni povjerilac, a steajni

dunik prizna postojanje steajnog osnova;

ako postoji pretpostavka nesposobnosti plaanja.14

Steajni sudija moe rjeenjem o pokretanju prethodnog steajnog postupka postaviti i neku
od sljedeih mjera obezbjeenja:
-

postaviti privremenog steajnog upravnika koji e preuzeti sve ili odreeni dio
ovlaenja organa steajnog dunika;

zabraniti isplate sa rauna steajnog dunika bez njegove saglasnosti (steajnog

sudije);

zabraniti ili odloiti sprovoenje izvrenja prema steajnom duniku ukljuujui i

zabranu ili odlaganje koje se odnosi na ostvarivanje prava razlunih povjerilaca i
druge.15 Rjeenje o ovim mjerama obezbjeenja objavie se na oglasnoj tabli suda, ali
i dostaviti registru radi upisa. Prethodni steajni postupak ne moe trajati due od 30
dana od dana podnoenja prijedloga za pokretanje steajnog postupka od strane
ovlaenog predlagaa.

b) Otvaranje steajnog postupka

Steajni sudija nakon prijema izvjea privremenog steajnog upravnika zakazuje roite radi
utvrivanja postojanja uvjeta za otvaranje steajnog postupka. Na roite sud poziva steajnog
dunika, predlagaa (za otvaranje steajnog postupka), privremenog steajnog upravnika i
eventualno vjetaka. Steajni sud, u roku od tri dana od odranog roita, donosi odluke o
otvaranju steajnog postupka, ili odluku o odbijanju prijedloga. Do otvaranja steajnog
postupka e doi ako je prijedlog doputen (podnesen od ovlatene osobe), ako postoji
steajni razlog (insolventnost), i ukoliko je imovina steajnog dunika dovoljna za pokrie
trokova steajnog postupka. Steajni sudija moe, bez prethodnog postupka i ispitivanja
razloga za otvaranje steajnog postupka, donijeti odluku o otvaranju steajnog postupka u dva
sluaja:
14 Ibidem, str. 498.
15 Ibidem, str. 499.
10

ako je prijedlog za otvaranje postupka donio likvidacioni upravnik;

ako je prijedlog podnio povjerilac koji ima pravomono rjeenje za prinudnu naplatu
potraivanja od duika i prinudna naplata nije se mogla provesti u roku od 60 dana.16

Ako steajni sudija udovolji prijedlogu o otvaranju steajnog postupka on istovremeno

imenuje steajnog upravnika. Rjeenje obavezno sadri firmu i sjedite, odnosno prebivalite,
poslovnog subjekta, osobne podatke o steajnom upravniku, i datum i sat otvaranja steajnog
postupka. Ukoliko u rjeenju nije navedeno tano vrijeme otvaranja steajnog postupka,
pretpostavlja se da je rjeenje doneseno u 12 sati, to ujedno predstavlja vrijeme otvaranja
steajnog postupka. Istovremeno, rjeenjem o otvaranju steajnog postupka pozivaju se
povjerioci da (u roku od 30 dana) prijave sudu svoja potraivanja, i da obavijeste steajnog
upravnika koja prava osiguranja trae na imovini steajnog dunika. Uz to, rjeenje sadri i
poziv dunicima koji imaju obaveze ili dugovanja prema steajnom duniku da izvre iste.
Rjeenje o otvaranju steajnog postupka steajni sudija odreuje roite za:
-

za skuptinu povjerilaca (roite za ispitivanje) na kojoj se ispituju i utvruju

pravovremeno prijavljena potraivanja povjerilaca;

odravanje skuptine povjerilaca (izvjetajno roite) na kojoj steajni upravnik

podnosi izvjetaj o toku steajnog postupka.17

Donoenje rjeenja treba posmatrati u kontekstu naela javnosti, to implicira obavezu

steajnog suda da rjeenje objavi na oblasnoj tabli suda kao i u slubenom entitetskom glasilu.
c) Pravne posljedice steajnog postupka
Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka nastaju poetkom dana kada je oglas o
otvaranju steajnog postupka istaknut na oglasnoj tabli suda. Oglas o otvaranju steajnog
postupka mora se istai na oglasnoj tabli suda istog dana kada je donijeto rjeenje o otvaranju
postupka steaja. Posljedice otvaranja steaja su propisane Zakonom. Prva pravna posljedica
otvaranja steajnog postupka ogleda se u prestanku prava direktora; zastupnika; kao i organa
upravljanja i nadzora steajnog dunika i prelaz tih funkcija na steajnog upravnika.
Otvaranjem steaja nastupaju i pravne posljedice koje se tiu i statusa zaposlenih kod
steajnog dunika. Steajni upravnik e pismeno obavijestiti radnike o prekidu radnog
odnosa, ali on ima mogunost da eventualno zakljui novi radni ugovor sa licima za koje on
16 Rizvanovi, E., op. cit. , str. 141.
17 Ibidem, str. 142.
11

smatra da su potrebni kako bi se nastavilo sa poslovanjem steajnog dunika. Otvaranjem

steajnog postupka formira se i steajna masa. Steajnu masu ini sva imovina privrednog
drutva. Momentom otvaranja steajnog postupka dolazi do gaenja rauna dunika. Uz
privredno drutvo dodaje se oznaka u steaju. Protiv privrednog drutva u steaju nisu
doputene mjere obezbjeenja niti mjere prinudnog izvrenja radi namirenja potraivanja u
pogledu kojih postoji izvrna isprava. Otvaranjem steajnog postupka dolazi do ogranienja
poslovne sposobnosti pravnog lica, te steajni upravnik nije ovlaen da zakljui arbitrani
sporazum. Prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitranim sudom, ukoliko se odnose
na steajnu masu. Prekid traje do zakljuenja steajnog postupka ukoliko se pravni spor prije
toga ne nastavi. Potraivanja u stranoj valuti mogu se unijeti u steajnu masu, ali e se takva
potraivanja obraunavati u protivrijednosti domae valute. Ukoliko postoje uzajamna
potraivanja povjerilaca i drutva u steaju ona se nee prijavljivati u steajnu masu, ukoliko
su se mogla prebiti do dana otvaranja steajnog postupka.18

d) Prijavljivanje i ispitivanje trabina povjerilaca

Svi povjerioci moraju svoja potraivanja prijaviti sudu pismeno. Prijavljena potraivanja
ispituje steajni sudija na posebnom roitu. Ako je steajni upravnik osporio neka
pretraivanja povjerilac se upuuje na parnicu radi utvrivanja osnovanosti pretraivanja.
Prijavljena potraivanja mogu biti osporena i od bilo kojeg steajnog povjerioca. Utvreni
iznosi nespornih potraivanja, i njihov isplatni red, unose se u tabelu kao priznata
potraivanja, to ima karakter (pravno dejstvo) pravosnane sudske presude, na temelju ega
se moe traiti i prinudno izvrenje. U ovoj fazi posebno dolazi do izraaja naelo atrakcije.19
e) Reorganizacija steajnog dunika
Umjesto instituta prinudnog poravnanja u steajnom postupku Zakonom o steaju iz 2003.
godine uveden je institut reorganizacije steajnog dunika, to znai njegove sanacije s ciljem
nastavljanja poslovanja. Radi se o fazi steajnog postupka koja znaajno moe promijeniti tok
postupka, na nain da omogui opstanak, odnosno nastavak poslovanja steajnom duniku.
18 Slijepevi, Dragia, Steajni postupak u svetlu sadanjih i moguih zakonskih reenja,
Pravo i privreda, Beograd, 2004., str. 597.
19 Rizvanovi, E., op. cit. , str. 145.
12

Reorganizacija steajnog dunika je mogua nakon otvaranja steajnog postupka do zavrnog

roita za glavnu diobu steajne mase. Steajni plan moe podnijeti steajni dunik zajedno sa
prijedlogom za otvaranje steajnog postupka, a nakon otvaranja steajnog postupka steajni
plan mogu steajnom sudu podnijeti steajni upravnik i steajni dunik. U sluaju usvajanja
plana reorganizacije ne provodi se unovavanje imovine steanog dunika, niti dioba steajne
mase.
Steajni plan se sastoji iz dva dijela: pripremnih osnova i osnova za sprovoenje plana. U
pripremnim osnovama naznaavaju se mjere koje su poduzete prije otvaranja steajnog
postupka Osnove za provoenje plana sadre temeljne odrednice o promjeni pravnog poloaja
steajnog dunika i

drugih uesnika. To podrazumijeva razvrstavanje svih uesnika

(povjerilaca, ali i ostalih) u posebne grupe. Svaka grupa sa pravom glasa se posebno
izjanjava o steajnom planu. Prava razlunih povjerilaca ne mogu se steajnim planom
mijenjati niti smanjivati bez njihove suglasnosti. Ukoliko steajni plan prihvate steajni
dunik i povjerioci, onda odluku o njemu donosi steajni sud rjeenjem o prihvatanju ili
odbacivanju steajnog plana. 20
Steajnim planom ovlateni podnosilac moe predloiti da se umjesto steaja nad imovinom
steajnog dunika omogui:
-

da se ostavi imovina (sva ili dio) steajnom duniku radi nastavljanja poslovanja,

da se izvri statusna promjena spajanja ili pripajanja,

da se prenese dio ili sva imovina steajnog dunika na jedan ili vie postojeih
poslovnih subjekata, ili subjekata koji e se tek osnovati,

da se smanje ili odgode isplate obaveza steajnog dunika,

da se proda sva ili dio imovine steajnog dunika,

da se odredi nain namirenja povjerilaca,

da neko preuzme jamstvo (garancije) za ispunjenje obaveza steajnog dunika,

pretvaranje trabina povjerilaca u uloge,

da se smanje ili odgode isplate obaveza steajnog dunika,

emitiranje dionica.

20 Loc. cit.
13

Nakon pravomonosti rjeenja kojima se prihvata steajni plan steajni sud donosi rjeenje o
zakljuenju steajnog postupka. Navedenim rjeenjem, po pravilu prestaje funkcija steajnog
upravnika kao i lanova odbora povjerilaca.21
f) Unovavanje imovine steajnog dunika
Prije ove faze steajni upravnik na ispitnom roitu podnosi izvjetaj o ekonomskom stanju
steajnog dunika i uzrocima ekonomsko - finansijskog stanja. Osim toga, steajni upravnik
je obavezan da se izjasni da li postoje osnovani izgledi da steajni dunik nastavi sa
poslovanjem, te u tom smislu, da li postoje mogunosti za podnoenje prijedloga za
reorganizaciju steajnog dunika. Nakon izvjetaja steajnog upravnika skuptina povjerilaca
donosi odluku:
-

da li e steajni dunik poslovanje obustaviti ili privremeno nastaviti,

odluiti o nainu i uvjetima unovavanja dunikove imovine.

Nakon odluke skuptina pojerilaca steajni upravnik unovava imovinu steajnog dunika.
Nepokretna imovna unovava se javnom prodajom, ili ukoliko ona ne uspije, neposrednom
pogodbom.22
g) Namirenje steajnih povjerilaca i dioba steajne mase
Prije diobe steajne mase steajni upravnik sainjava diobni popis potraivanja povjerilaca
isti javno objavljuje u sredstvima informiranja. Iz diobnog propisa se mora vidjeti ukupan zbir
potraivanja i unoveni iznos steajne mase koja se moe dijeliti pojeriocima. Na diobni popis
steajnog upravnika zainteresirane osobe mogu izjaviti prigovor, o emu odluku, kao i odluku
o podjeli potraivanja, donosi steajni sud. Protiv ove odluke dozvoljena je alba
drugostepenom (kantonalnom) sudu. Prije davanja saglasnosti za glavnu diobu steajne mase
steajni sudija odrava roite za glavnu diobu, na koje se pozivaju steajni upravnik i
povjerioci. steajni upravnik izraava diobu isplatom povjeriocima, u usvojenim iznosima i
isplatnim redovima, a prema usvojenom prijedlogu glavne diobe steajne mase. Povjerioce
ija potraivanja nisu ispunjena, u cjelini ili djelimino, steajni sudija obavjetava da ista
mogu naplatiti iz posebne steajne mase po pravilima izvrnog postupka. Dijelovi imovine
koji se nisu mogli unoviti dijele se povjerenicima, uz njihov pristanak, po procijenjenoj
21 Ibidem, str. 146.
22 Loc. cit.
14

vrijednosti, do visne priznatih trabina. Neprodani i nepodijeljeni dijelovi imovine predaju se

steajnom duniku radi raspodjele preostalog dijela imovine lanovima drutva. Na kraju ove
faze steajni upravnik podnosi sudu dokaz o izvrenoj diobi steajne mase.23
h) Zakljuenje steajnog postupka
Nakon glavne diobe steajne mase steajni sudija donosi rjeenje o zakljuenju steajnog
postupka. Po pravosnanosti rjeenja o zakljuenju steajnog postupka steajni sudija
nareuje, po slubenoj dunosti, brisanje steajnog dunika iz registra. U sluaju
obustavljanja steajnog postupka, steajni sudija nareuje brisanje zabiljebe "firma u
steaju". U sluaju da je do zakljuenja steajnog postupka dolo obustavom tada steajni
povjerioci svoja nepodmirena potraivanja prema duniku mogu ostvariti prema opim
pravilima graanskog prava. Prinudna izvrenja, u cilju namirivanja povjerilaca, mogu se
nakon zakljuenja steajnog postupka vriti samo a osnovu izvrne isprave (izvoda iz tabele)
koju daje steajni sud. Danom upisa brisanja steajnog dunika (drutva) u registru steajni
dunik gubi pravni subjektivitet, a to znai prestaje pravno postojati kao pravni subjekat.24

2.7. Pobijanj pravnih radnji steajnog dunika

Predmet pobijanja su pravne radnje steajnog dunika prije otvaranja steajnog postupka koje
su po svom dejstvu doprinijele smanjenju imovine steanog dunika, i, po pravilu, povredi
naela ravnopravnosti povjerilaca. Osporavane pravne radnje, po svojoj prirodi, mogu biti
aktivne (odricanje od tubenog zahtjeva), ili pasivne (proputanjem, npr. nepodoenjem tube
za potraivanje).
Pobijanje se prvenstveno odnosi na radnje dunika:
-

koje su uinjene u periodu od 6 mjeseci prije podnoenja prijedloga za pokretanje

steajnog postupka, s tim da je u vrijeme njihovog poduzimnja steajni dunik bio
insolventan, ili je povjerilac, u to vrijeme znao za inolventnost, odnosno za to da nije
znao zbog grube nepanje;

koje su uinjene nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postuka, a

povjerilac je znao za insolventnost dunika, odnosno za podnoenje prijedloga za
pokretanje steajnog postupka, ili to zbog grube nepanje nije znao.

23 Ibidem, str. 147.

24 Loc. cit.
15

U oba sluaja moe se govoriti o nesvjesnosti povjerilaca. Meutim, pobijati se mogu i prave
radnje, sa kojima je imovinom, koja ulazi u steajnu masu, raspolagao besplatno ili u
bescijenje. U ovom sluaju pobijanjem mogu biti obuhvaene pravne radnje koje su uinjene
5 godina prije otvaranja steajnog postupka. Pobijanje se vri paulijanskom tubom koja se
moe podnijeti u roku od 2 godine, raunajui od dana otvaranja steajnog postupka.
Pobijanjem, osim tubom, se moe vriti i prigovorom.
Aktivno legitimirani za podnoenje paulijanske tube su steajni upravnik i povjerioci.
Steajni povjerioci mogu pobijati pravne radnje steajnog dunika pod uvjetom da steajni
upravnik, na njihov poziv, ne pokrene sudski spor u roku od 30 dana, od dana prijema poziva
za pokretanje spora.
Pasivo legitimirana (tuena strana), ili protivnik pobijanja, je osoba u iju korist je poduzeta
pobojna radnja, ili njegov pravni sljednik.
Pobijanje se poduzima radi vraanja u duikovu imovinu onog to je pobojnom radnjom iz nje
izalo, a to je rezultiralo umanjenjem njene vrijednosti. Iz navedenog proizilazi da e tueni
biti duan da u steajnu masu vrati svu imovinsku korist koju je stekao na osnovu pobojne
pravne radnje. U sluaju da je nastupila teta na stvari (propast ili oteenje) protivnik
pobijanja e biti duan nadoknaditi svu materijalnu tetu.25

2.8. Sekundarni steaj

Do donoenja Evropske konvencije o nekim meunarodnim aspektima bankrotsva poslovnih
subjekata steaj je, po pravilu, imao znaenje generalnog izvrenja nad cjelokupnom
imovinom koja se nalazila u zemlji sjedita steajnog dunika (primarni steaj). To je znailo
da steajem nije obuhvaena imovina steajnog dunika u inostranstvu. Spomenuta
Konvencija je unijela promjene na nain da se:

- sekundarni steaj moe pokrenuti na teritoriji zemlje potpisnice Konvencije, tj. van
nacionalne teritorije u kojoj je pokrenut (primarni) steaj,

- da povjerionici mogu prijaviti svoja potraivanja i u potpisnicama steaja pokrenutim

i inozemstvu.
Konvencija navedenih rijeenja je da se steajni postupak, injenicom njenog otvaranja u
dravi sjedita (primarni steaj), smatra pokrenutim i u inozemstvu. To ujedno znai da e se

25 Ibidem, str. 148.

16

sekundarni steaj pokrenuti u inozemstvu bez obzira da li je staajni dunik insolventan u toj
dravi.26

3. ZAKLJUAK
Steaj ne znai konaan kraj privrednog drutva jer postoji mogunost da kroz reorganizaciju
to isto drutvo nastavi sa radom. Steaj nije posljedica samo loeg rada pojedinca, problem
treba posmatrati u irem planu. Smatram da svako treba da snosi svoj dio odgovornosti.
26 Ibidem, str. 149.
17

Drava bi trebala bolje iskoritavati resurse kojima naa zemlja raspolae i ulagati u naa
privredna drutva koja bi mogla proizvoditi veinu onoga to nam je potrebno umjesto da
uvozimo proizvode koji su i slabijeg kvaliteta od domaih proizvoda. Pretpostavljeni bi trebali
racionalnije raspolagati sa finansijskim sredstvima i dobitima koje ostvare privredni subjekti,
unato tome to moda sjajno posluju, jer trite je takvo da se za trenutak moe dosta toga
izgubiti. Radnici dati sve od sebe i posao za koji su zadueni obavljati na to profesionalniji
nain. Na ovaj nain ouvali bismo prehrambenu, drvnu i druge industrije i naravno broj
privrednih subjekata koji su u steaju bi se smanjio za dosta veliki procenat. Meutim, u
praksi je stanje znatno drugaije. Reorganizaciju nije uvijek mogue izviti jer steajni
upravnik dolazi u drutvo koje je ve due vrijeme insolventno, njegov zadatak da od jednog
takvog privrednog subjekta napravi ponovo uspjeno privredno drutvo, to nije nimalo lak
posao.

4. LITERATURA

18

[1]

Rizvanovi, Edin, Osnovi poslovnog prava , Univerzitet Demal Bijedi,

Mostar, 2011.

[2]
[3]

[4]

olovi, Vladimir, Steajno pravo , Banja Luka, 2010.

Stankovi, Gorana, Petrui, Nevena, Steajni upravnik kao subjekat
steajnog postupka, Pravo i privreda, Beograd, 2004.
Vasiljevi, Mirko, Poslovno pravo, Beograd, 2004.

19