Sparta

Spartu su osnovali Dorani, a smjestila se na poluotoku Peloponezu u

pokrajini Lakoniji. Sparta je bila zatvoreno, vojniko drutvo, nimalo vino
intelektualnim ili kulturnim djelatnostima, sumnjiavo prema strancima i
zatvoreno
utjecajima
vanjskog
svijeta.
S
Spartanci su vjerovali da je njihov jedinstveni sistem kreiran od strane
l
ilegendarnog zakonodavca Likurga, za koga se pretpostavlja da je ivio u
k8.st.B.C., a sam je ustav, prema vjerovanju Spartanaca, sainio pod boanskom
akontrolom.
1
Militarizam spartanskog drutva bio je odgovor na problem zajedniki
:gotovo svim grkim polisima: prenaseljenost i s tim u vezi nedostatnost hrane.

Sparta nije kao ostali grki polisi rijeila taj problem osnivajui kolonije, nego se

S
posvetila osvajanju plodnih podrujau svojoj okolici, prije svega Mesenijsku
p
aravnicu, a sami Mesenjani postali su dravni robovi u Sparti. Mesenjanski
rteritorij podijeljen je meu Spartancima, koji od tada provode ivot u stalnom
tvojnom treningu, u svrhu odravanja kontrole nad mnogobrojnijim
aMesenjanima. Zbog toga je postojala stroga klasifikacija stanovnitva na
nspartanskom
teritoriju.
s
kSamo oni sa dokazanim istim podrijetlom mogli su biti graani Sparte, a nazivali
isu se Spartijati ili jo ee Jednaki, i imali su jednaka zakonska prava. Nije ih

bilo

vie

od

9.000.

h
oOko Sparte postojala su brojna sela koja su imala lokalnu autonomiju, u njima su
p
ivjeli Perijeci (u grubom prijevodu susjedi-Perioikoi), koji su imali osobnu
l
islobodu, ali nisu imali nikakva politika prava u Sparti, veinom su se bavili
tobrtom i trgovinom, a Spartijatima su bili duni plaati godinja davanja.
i
Najnia klasa bili su Heloti, veinom pokoreni Mesenjani. Nisu imali
,

nikakva prava te su sluili kao dravni robovi, tj. nitko ih nije mogao privatno
niti
kupovati
ili
prodavati.
zposjedovati,
a

Vlast u Sparti bila je mjeavina monarhije, oligarhije i

kdemokracije. Skuptina Jednakih bila je demokratski element, u koju su mogli
oui svi punopravni Spartanci stariji od 30g., ali ograniene moi, jer je prava vlast
jbila u rukama drugih institucija. Postojala su dva kralja, koji su bili manje
ekraljevi,
a vie zapovjednici vojske ili glavni sveenici. Vijee
staraca ili Geruzija (gerousia), brojala je 28 ljudi starijih od 60 g., plus dva
j
ekralja. Najvaniju polugu vlasti predstavljalo je pet efora (nadglednici), koji su se
birali godinje, i svaki pripadnik Jednakih mogao se kandidirati za tu dunost.
p
o
s
t
o
j
a
l
a

Slika 2: Shematski prikaz funkcioniranja vlasti u Sparti

Kako je spartansko drutvo bilo prije svega vojniko drutvo, sve je bilo
prilagoeno vojnikoj jednostavnosti. Najea hrana bila je komad svinjetine
kuhane u svojoj krvi, a na kraju se dodalo samo soli i octa. Da bi obeshrabrili
bogaenje i potronju, nisu izdavali kovani novac, nego su im kao plateno
sredstvo sluile teke eljezne ipke.
kolski sistem u Sparti, poznat pod nazivom agoge (odgoj), obuavao je
muku djecu prije svega da budu vojnici, a za to su morali biti potpuno zdravi.
Nakon roenja bebe bi pregledavali dravni inspektori, i samo " ispravna " djeca
mogla su nastaviti ivot, dok su ona sa bilo kakvom deformacijom bila odbaena.
U razdoblju od 7. do 18. godine, odvojeni od svojih obitelji, djeaci bi
prolazili rigorozan trening u sklopu agoge. Sve se svodilo na psihofiziko jaanje, a
itanje i pisanje nauili bi taman u tolikoj mjeri da mogu npr. proitati poruku od
svojih zapovjednika. Veina mladia u dobi od 18 do 20 g. sluila je
u kriptijama (oblik tajnih slubi), i boravili su u Mesenskim brdima, gdje su
preivljavali lovom i kraom. Glavni zadatak bio im je pijuniranje uvijek
pobunjenih mesenjanskih helota, koje su mogli i ubijati nekanjeno, jer je ionako
Sparta svake godine objavljivala rat protiv Mesenjana. Kada napune 20 g., svi
Jednaki postaju hopliti, pa u vojsci slue sve do 60g. ivota. U tako jakoj i
uvjebanoj vojsci lee i razlozi zato Sparta nije imala obrambene zidove, jer
stanovnici Sparte tvrdili su da je najbolji zid sazidan od spartanskih mukaraca.
Sparta je samim geografskim poloajem izmeu dva planinska masiva bila
odvojena od ostalih grkih polisa, a ta izoliranost pojaana je i dravnom politikom.
Potreba za vojnom snagom u spartanskoj dravi, onemoguavala je Sparti da se
ukljui u meunarodnu trgovinu tog vremena, a osim toga trgovina s ostalima bila
je oteana i neprihvaanjem kovanog novca u Sparti, gdje kao plateno sredstvo
slue bezvrijedne eljezne ipke. Spomenuta izolacija od ostalih grkih polisa i
rigorozni vojniki ivot osjetili su se i u nainu govora kojim su se sluili Spartanci
tzv. lakonski govor ( izraziti svaku misao na najjednostavniji i najkrai nain).
ATENA

Atena je bila grad Jonjana koji je u kasnijem razvoju

postao centar antike demokracije, znanosti, umjetnosti i
filozofije. Smjetena na poluotoku Atika, blizu mora i
dobre luke Pirej, to je Ateni kasnije otvaralo trgovake
mogunosti. Kako je Atena bila najjai polis na poluotoku
Atici, logino je da se ujedinjenje Atike ostvarilo pod
njezinom prevlau, a prema legendi ujedinjenje Atike
djelo
je
kralja Tezeja.
Kao i u gotovo svim grkim polisima, i u Ateni je
do oko 7.st.B.C., na elu bio kralj( bazilej ), kojemu je
glavni
savjetodavni
organ
bilo vijee
starijih
Atenjana Areopag ( naziv prema brdu posveenom bogu
rata, Aresu,
gdje
je
Areopag
zasjedao
).

Slika 3: U sreditu
fotografije je Akropola,
sa svojim znamenitim
Ukidanjem monarhije (oko 683.g.B.C.), Atenom
hramovima, a u pozadini
se vidi luka Pirej, koja je vladaju arhonti (upravnici), kojih je najee bilo devet, a
ih eupatridi (aristokrati) iz
monijih
bila osnova bogatstva i ine
pomorske snage Atene. zemljoposjednikih obitelji. Bili su birani na rok od jedne

godine, a nakon toga postaju doivotni lanovi Areopaga,

pa nije teko zakljuiti da je najvei utjecaj na dravnike poslove u Ateni imao
Areopag, makar je u teoriji vrhovnu zakonodavnu ulogu imala eklezija (narodna
skuptina),
u
koju
su
ulazili svi
punopravni
Atenjani.
Tijekom 7.st.B.C. dolazi do drutvenih promjena, ne samo u Ateni nego i u
veini grkih polisa. Pojavom kovanog novca (prvo u Lidiji) stvara se sloj novih
bogataa, veinom trgovaca maslinovim uljem, a zatim i raznih obrtnika,
brodovlasnika, ali nemaju nikakve politike moi, jer je ona u rukama ljudi
plemenitog roda, tj. eupatrida. Poinju se suprotstavljati eupatridima, osjeajui
nepravednu
raspodjelu
politike
moi.
Pojavila se jo jedna skupina nezadovoljnika, a to su mali zemljoposjednici
koji su se esto zaduivali kod eupatrida, a u krajnjoj nudi vraanje dugova
garantirali su i zalaganjem svoje osobne slobode, to je u velikom broju sluajeva
rezultiralo
padanjem
osiromaenih
seljaka
u duniko
ropstvo.
Zbog
tog
nezadovoljstva
i
bogatog
i
siromanog
atenskog demosa vladavinomeupatrida, revolucija se mogla osjetiti u zraku, pa su
se to prije morali poduzeti neki koraci prema reformama u atenskom drutvu i
zakonodavstvu.
Drakonove reforme, 621.g.B.C. sastavio je i objavio zbornik krivinog
zakonodavstva (on je jedini sauvan u cijelosti), koji se najvie pamti po strogim
kaznama (drakonske kazne) pa se znalo rei da je " pisan krvlju ". Drakonov
zbornik nije ublaio socijalne muke Atenjana, ali je sam in objavljivanja zakona

smanjio

mogunost

zloupotrebe

suda

od

straneeupatrida.

Solonove reforme, 594.g.B.C. svjestan da su vrlo male nade

da siromani zemljoposjednici ikada vrate svoje dugove, Solon
je povukao najjednostavniji mogui potez: ponitio je sve
dugove. Jednim potezom svi seljaci koji su pali u duniko
ropstvo postali su slobodni, samo je zemlja koju su nekad
posjedovali ostala u rukama novih vlasnika. Solonova je
najvea zasluga u sprjeavanju izbijanja eventualnog
graanskog rata.

Slika 4: Solon jedan od zaslunijih

Solon je uinio i temeljite promjene u atenskoj vlasti i
zakonodavstvu, tj. osigurao je mogunost sudjelovanja u vlasti ljudi za kasniju
uspostavu atenske
prema kriteriju osobnog bogatstva, a ne prema podrijetlu.
demokracije, to i
Takav sistem naziva se timokracija (gr. tim procjena
ne udi ako se uzme
imetka) drutvena podjela temeljena na bogatstvu, prema
u obzir da je
kojem su se odreivala prava i obveze.
svrstavan meu
sedam mudraca
Podijelio je Atenjane u etiri klase prema imovinskom starog vijeka.

statusu, iz ega zatim proizlaze prava (sudjelovanje u vlasti) i

obveze (sudjelovanje u ratu), a bogatstvo se mjerilo mjerama
ita ili ulja (jedna medimna oko 52-53 litre):

1.

Pentakosiomedimni vie od 500 medimni ita ili ulja; vodei poloaji u

polisu i u vojsci; u ratu o svom troku grade brodove

2.

Hipei (vitezovi) od 300 do 500 medimni; postajali su dravni slubenici;

bili su konjanici u ratu

3.

Zeugiti od 200 do 300 medimni; nisu mogli biti birani na dravne

poloaje; u ratu su sluili kao hopliti

4.

Teti ispod 200 medimni; nisu mogli biti birani na dravne poloaje; u ratu
su bili lako naoruani pjeaci

Ovakvom podjelom Solon je osigurao sudjelovanje u vlasti i novim bogataima,

koji nisu bili eupatridi, a da bi umanjio utjecaj Areopaga, koji je bio
utvrda eupatrida, utemeljio jeVijee 400 ili Bule, u koje su ulazili pripadnici svih
klasa osim teti. Minimum politikih prava osiguran je i najsiromanijim
Atenjanima, tj. tetima, naime oni su mogli sudjelovati u radu eklezije i
novoosnovane helijeje (Narodni sud). Solon je uredio i nain glasanja uekleziji, od
tada
se
glasalo
brojanjem
ruku,
a
ne
vie
izvikivanjem.
Oslobaanje seljaka od dugova i ropstva ipak nije oslobodilo seljaka od
gladi, pa je sada zaduenog gladnog seljaka zamijenio slobodni gladni seljak, a

istovremeno nitieupatridi nisu bili zadovoljni reformama, jer su morali dijeliti vlast
sa novim bogataima, pa je nezadovoljstvo djelom ostalo i nakon Solonovih
reformi.
Pizistratova tiranida, II.pol.6.st.B.C. ovakvo nezadovoljstvo bilo je plodno tlo
za Pizistrata, jednog od atenskih vojnih voa, kojeg su podravali siromani seljaci
i teti (a njih je bilo vie od polovine ukupnog stanovnitva), uz iju je pomo
preuzeo vlast i uspostaviotiranidu. Kao nagradu za pruenu podrku dodijelio je
zemlju mnogim seljacima-bezemljaima, a nju je konfiscirao eupatridima koji su
mu se suprotstavljali. Glavni cilj koji je bio vidljiv ve na poetku Pizistratove
tiranide bio je slomiti utjecaj eupatrida na demos, a kako je u tome na kraju i uspio,
u
velikoj
je
mjeri
doprinio
uspostavi
demokracije
u
Ateni.
Pizistrat je centraliziranjem javne uprave i sudstva unitio lokalni
utjecaj eupatrida, koji time gube funkcije koje su prije obavljali za svoje
pripadnike demosa (iz istog plemena), i zbog ega je demos bio o njima ovisan. To
se prije svega odnosilo na sudske poslove (eupatridi su bili lokalni suci), te na
financijske poslove (demos se obraaoeupatridima ako im je trebao nekakav
kredit), zato je Pizistrat postavio svoje suce koji su putovali zemljom i rjeavali
sporove, te je utemeljio fond za pomo siromanim seljacimai naroito poticao
uzgoj
maslina.
Potkopavao je ugled eupatrida i na druge naine, posebno u kulturi i
graditeljstvu, koje je prije njega ovisilo o sponzorstvu pojedinih bogatih obitelji.
Pizistrat je elio pokazati da pokroviteljstvo drave moe donijeti puno bolje
rezultate, pa je zapoeo sa velikim graditeljskim programom javnih radova, to je
omoguilo i najsiromanijim stanovnicima da neto zarade. Sagraena je nova
vijenica, atenski vodovod, hram gradskoj zatitnici, boiciAteni, hram
bogu Zeusu, koji je trebao biti najvei grki hram, ali dovrili su ga tek Rimljani
120.g.B.C.
Eupatridi su imali utjecaj i preko mnotva malih religijskih sredita irom
Atike, u ast raznih bogova, a Pizistrat im je i to oduzeo uvoenjem i velianjem
sveatikih svetkovina i bogova. Najpoznatije su bile Panatenejske igre u ast
boice Atene iDionizijske sveanosti u ast bogu Dionizu, kada su pjesnici izvodili
svoja djela posveena Dionizu, to je postalo temelj grke drame. Poznato je da je
Pizistrat poticao recitiranje Homerovih epova, pa postoje neke pretpostavke da je
on zasluan za prvo zapisivanje Ilijade i Odiseje.(?)
Njegovi sinovi Hipija i Hiparh nisu bili tako uspjeni kao on, Hiparh je
ubijen, a Hipija je bio primoran pobjei iz Atene (za to je posebno bio
zasluan Klisten iz mone obitelji Alkmeonida, kojemu je pomogla spartanska
vojska).
Klistenove reforme, 510.g.B.C. glavna karakteristika Klistenovih reformi bila
bimogunost aktivnog sudjelovanja u politikom ivotu Atene, - tj., birati i biti

biran, svih slojeva stanovnitva. Takva mogunost nije postojala samo za robove,
strance (meteci) i ene (to nije niti udno jer su ene prvi puta dobile politika
prava 1893.g., na Novom Zelandu).
Slino kao i Pizistrat, i on se u svojim reformnim nastojanjima oslanjao na
pripadnike demosa, pokuavajui utjecaj eupatrida smanjiti na minimum (iako je i
sam bio aristokratskog roda). Staru rodovsko-plemensku podjelu stanovnitva,
zamijenio je novom teritorijalnom podjelom. Umjesto dotadanje etiri rodbinske
file (plemena), podijelio je sve Atenjane udeset teritorijalnih fila i time u
potpunosti izmijeao stanovnitvo. Time je Klisten onemoguio dominaciju uskih,
lokalnih interesa, jer su se u novoj fili nalazili izmijeani pripadnici svih starih
rodovskih
fila,
pa
vie
nije
bilo
mogunosti
prevage.
Nova institucija je bila
i Vijee 500, koje je
zamijenilo Solonovo
Vijee 400, a u novo
vijee ulazilo je po 50
predstavnika svake od
deset
fila.
Svi
mukarci stariji od 30
g., bez obzira na
imovinsko stanje i
krvno
podrijetlo,
mogli su biti kandidati
za rad u Vijeu 500.
Novi lanovi su birani
drijebom na rok od
godinu dana, jer se
sastav vijea mijenjao
svake godine, a nitko
Slika 5: Shematizirani prikaz atenske demokracije u vrijeme
nije
mogao
biti
Klistena.
izabran vie od dva
puta. Na taj je nain
gotovo svaki Atenjanin imao anse jedanput u ivotu postati lan Vijea 500.

Interesantniji dio
Klistenovog sistema bio
je tzv. "ostrac(k)izam"
Slika 7: Jednom godinje bi
jednom godinje Atenjani
Atenjani imali mogunost birati ovjeka za kojega misle da
su mogli glasanjem
predstavlja najveu opasnost po dravu. Biranje se vrilo
zapisivanjem imena na ostrakon, tj. komadi keramike
izabrati ovjeka kojeg
kakav je prikazan na slici, i na kojem je zapisano ime
smatraju prijetnjom u
Temistokla. Bilo je potrebno 6.000 glasova da bi se nekoga
polisu, a " pobjednik " bi moglo protjerati iz grada na 10 g. Po isteku 10 g. dotini se
dobio izgon iz Atene na moe slobodno vratiti, a eka ga i njegova imovina koju je
ostavi.
deset godina, bez
konfisciranja vlasnitva.