Naslov djela:

Korisna uputstva za sretan ivot

El-Vesailu-l-Mufide lil-Hajati-s-Se'ide
Autor:

Jezika korektura:

Imam Abdur-Rahman b.
Nasir es-Sa'di, rhm.

Safer Grbi
Dizajn korice:

Prijevod:

Edis Smaji

Adnan Feti
Tira:
Recenzija i redaktura:

Amir I. Smaji

5000

.................................................................................................
Ovu publikaciju dozvoljeno je tampati, pretampavati,
umnoavati, kopirati, dijeliti, izdavati, unositi u elektronske
ureaje i programe za pretraivanje, prevoditi na druge
jezike, objavljivati na web-portalima i putem drutvenih
mrea i na bilo koji drugi nain publikovati, u cjelini ili u
dijelovima, bez ikakve prethodne dozvole prevodioca i
izdavaa. Jedini uslov je da tekst knjige ostane autentian.
Prava na izdavanje ove knjige dodijeljena su svim
dobronamjernim ljudima irom svijeta. Knjigu je zabranjeno
zloupotrebljavati u komercijalne i sline svrhe.
................................................................................................
2

Imam Abdur-Rahman es-Sa'di, rhm.

Korisna uputstva
za sretan ivot
"Ko god bude inio dobra djela, bio mukarac ili ena,
a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot."
(Kur'an, En-Nehl, 97)
GE

Medina, 1437 h. god. / 2016 god.

3

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

Svaka zahvala pripada Allahu. Svjedoim da
nema drugog istinskog boanstva koje zasluuje
oboavanje osim jednog i jedinog Allaha, Koji nema
sudruga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i
poslanik. Neka je salavat i selam na njega, njegovu
porodicu i plemenite ashabe.
Zaista, tenja svakog od nas je da mu srce bude
zadovoljno i sretno, da otkloni brige i strepnje, jer
time se postie ugodan ivot, upotpunjuje srea i
radost. Za postizanje sree postoje prirodni, vjerski i
praktini povodi i uzroci. Svi ovi povodi mogu se
nai zajedno samo kod mu'mina (istinskog vjernika).
to se ostalih ljudi tie, oni ako i postignu sreu u
jednom domenu ivota, njihov se razum tome
suprostavlja jer su ostali uskraeni za sreu u drugim
domenima ivota koji bi im omoguili ljepi,
potpuniji i bogatiji ivot.
U ovoj brouri pokuao sam iznijeti razloge i
povode koji dovode do sree i koji su me ponukali da
piem o onome emu svaki ovjek najvie tei.

Jednom broju ljudi je puno dato i oni ive

ugodnim ivotom. Drugi, pak, doive neuspjeh, pa je
njihov ivot nesretan i bijedan. Ima i onih koji ive
izmeu ove dvije krajnosti, sa sreom koja mu je
propisana, a Allah je Taj koji daje blagoslov i
pomae ljudima u postizanju dobra i otklanjanju
svakog zla.
PRVO UPUTSTVO

Glavni i temeljni razlog koji e nas najvie

pribliiti dostizanju ugodnog ivota je vjerovanje u
Allaha i injenje dobrih dijela. Allah, delle anuh, je
rekao:
''Ko bude inio dobro, bio mukarac ili ena, a
vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i doista
emo ih u skladu s najboljim to su inili
nagraditi.'' (En-Nahl, 97)
Uzvieni Allah nas je obavijestio u ovom ajetu i
obeao ugodan ivot i nagradu, na ovom ali i na
buduem svijetu, onome kod koga se nae zajedno
vjerovanje u Allaha i injenje dobrih dijela. Razlog
je oigledan! Oni koji vjeruju u Allaha, slijede
ispravnu vjeru, vjeru koja ih vodi i iji plodovi su
ispravno djelovanje i dobra djela. Posljedica toga je
dobrota u srcu i lijepo ponaanje od kojega e imati
koristi i na dunjaluku i na ahiretu. Na prihvatanju ili
odbacivanju toga temelji se srea i radost, ali i briga,
6

tuga i uznemirenost. Kada takvog ovjeka obuzmu

rune misli, pa i kada se obraduje, on to lagodno
prihvata, zahvalan je Allahu na tome i korisiti to za
ope dobro. Zbog toga je on radostan i eli tu radost
zadrati nadajui se nagradi koja je obeana
zahvalnima, a ono to je obeano zahvalnima daleko
premauje sva dobra i sreu ije plodove je vjernik
ve ubrao.
Ako mu se desi nesrea ili neka nezgoda, briga
ili tuga, on e joj se suprostaviti koliko je u njegovoj
mogunosti ili e pak pokuati da je ublai koliko je
to mogue. Lijepo e se strpiti jer je to neophodno da
bi se mogao efikasno suprostaviti nesrei i iz toga
izvui iskustvo i snagu. Istovremeno, saburiti e
nadajui se velikoj nagradi i iezavanju neprilike.
On e nedau zamijeniti sreom i lijepom nadom u
Allahovu milost i njegovu nagradu, ba kao to se
navodi u vjerodostojnom hadisu.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je
rekao: ''Divan li je primjer vjernika! U svakom
sluaju on je na dobitku. Ako ga zadesi kakva
radost, on zahvali Allahu i to bude dobro po njega,
a ako ga pak pogodi kakvo zlo ili teta, on se strpi i
to bude dobro po njega. Takvo neto nalazimo samo
kod mu'mina.''1

Muslim, br. 2999.

7

Ovim je aludirao Allahov Poslanik, sallallahu

'alejhi ve sellem, da se vjerniku umnoava njegova
dobit, njegovo dobro i plodovi njegovog rada, bilo da
mu se desilo neto to ga raduje ili ga je zadesila
neka neprilika.
Prema tome, moemo zakljuiti da se kod
ovjeka stalno smjenjuju dva stanja: srea i nesrea.
Sve to je u skladu sa jainom imana i brojnosti
dobrih djela. Onaj ko bude zahvalan Uzvienom
Allahu i ko bude strpljiv postii e sreu i radost,
rijeie se briga, tuge, uznemirenosti i duevnih
tjeskoba, izbjee ivotnu nesreu i proivjee ugodan
ivot na ovom svijetu. Svako drugi ko zapadne u
brige postaje nezahvalan i nepokoran, promjeni
ponaanje i reaguje ivotinjski, strastveno i uzrujano.
Njegovo srce izgubi spokojnost, postaje rastrzano na
sve strane i u njemu se javlja strah da e izgubiti ono
to mu je najdrae. Pored itavog niza razliitih
mogunosti da se ovom suprostavi, ovjek se ne
obazire nego i dalje udi za drugim stvarima koje
nekad postigne, a nekad i ne postigne. Ako mu je i
sueno da ih postigne on i dalje ostaje uznemiren
zbog svoje udnje i ponovo pada u nepriliku,
uznemiren je, nestrpljiv, boji se i razdraljiv je.
Zatim, ne pitaj koliko mu je ivot nesretan. To je
ivot ispunjen nervozama, duevnom boleu i
strahom koji ga je doveo do tog groznog stanja.
Glavni razlog toga se krije u injenici de se on ne
8

nada ikakvoj nagradi i da nema strpljenja. Ukratko,

nema nita to bi ga rasteretilo i olakalo mu stanje.
Svi ovi primjeri uzeti su iz iskustva! Ako bismo
samo jedan ovakav primjer primjenili na ovjeka
utvrdili bi ogromnu razliku izmeu vjernika koji rade
u skladu sa svojim vjerovanjem i onih koji nisu takvi.
Vjera nas podstie da budemo zadovoljni Allahovom
opskrbom i onim to je robovima Svojim dato od
poasti i raznovrsnih blagodati.
Vjernika ukoliko zadesi bolest, siromatvo ili
neka nedaa koja se svakom moe desiti, on e i
dalje biti sretan jer vjernik je i samim tim zadovoljan
onim to ga zadesi od Allaha. On ne udi za stvarima
koje mu nisu odreene i ugleda se na one koji su u
slabijoj poziciji od njega i koji su u loijem stanju, a
ne na one koji su u tome iznad njega. Zato je on
sretniji, ak i od onoga koji je zadovoljio sve
ovosvjetske potrebe, ali u tome nije naao
zadovoljstvo.
ovjeka, ija djela nisu u skladu sa njegovim
vjerovanjem, kada zadesi siromatvo ili gubitak
ovosvjetskih dobara, on odjednom postaje nesretan.
S druge strane, kada se pojavi strah ili uznemirenost
kod vjernika, on se tome suprostaviti smirenom
duom i sigurnim srcem i nadvlada ih i prevazie
razmiljanjem, govorom ili djelovanjem, uvrujui
tako svoje srce i privikavajui se na iskuenja.

Sasvim drugaije e ponaati se onaj koji nema

vjere u Allaha. Ako njega zadesi strah, on se uzruja,
uznemiri, postaje rastresen, u njega se uvue
strepnja, pa tako izgubi mo rasuivanja o sutini
stvari. Ova vrsta ljudi, ako ne iznae neke prirodne
razloge da ovo prevazie, malaksa, uznemiri se jer
joj nedostaje vjera koja u sebi nosi strpljivost. Ovo se
posebno deava u kritinim stanjima kada zapadnu u
teku i nezgodu situaciju!
Kod pobonjaka, ali i kod razvratnika, kod
vjernika, ali i kod nevjernika, kod svih njih prisutna
je elja da se nae motiv koji bi im dao snage da
ublae strah i olakaju svoje stanje. Ali, vjernik ima
prednost jer posjeduje snagu imana, sabur, oslanja se
na Allaha i nada se Njegovoj nagradi. Sve to mu daje
veu hrabrost, olakava mu teret straha i ini njegovu
nesreu lakom. Uzvieni u tom kontekstu istie:
''... ako vi trpite bol, trpe i oni bol kao i vi, ali
vi se od Allaha nadate onome emu se oni ne
nadaju.'' (En-Nisa, 104)
Njima dolazi pomo od Allaha koja razbija
njihove strahove. Uzvieni je rekao:
''... i budite strpljivi, a Allah je, zaista, uz
strpljive.'' (El-Enfal, 46)
Takoer, jo jedan od naina da se otkloni briga,
tuga i uznemirenost je injenje dobroinstva
stvorenjima lijepim govorom, rijeima, dobrim i
10

plemenitim djelima i svim drugim vrstama

dobroinstva koja su propisana. To predstavlja ope
dobro! Tako Allah otklanja brige i zabrinutost od
pobone osobe, ali i od razvratne. Meutim, vjernik
ima vei udio u srei jer on je taj koji ini
dobroinstvo iskreno radi Allaha, azze ve delle,
oekujui samo od Njega nagradu. Radi toga mu
Allah daje olakanja na tom putu dobroinstva i
otklanja od njega nesreu i potekoe, sve zbog
njegove iskrenosti i nade u Njegovu nagradu.
Uzvieni nam poruuje:
''Nema dobra u mnogim njihovim potajnim
govorima, osim u govoru onog ko trai da se sadaka
udjeljuje, ili dobro ini, ili uspostavlja mir meu
ljudima. Onome ko to ini iz elje za Allahovim
zadovoljstvom, Mi emo veliku nagradu dati.'' (EnNisa, 114)

U ovom ajetu, Allah, delle anuh, kazuje nam

da su sve ove stvari dobro po onoga koji ih ini, a
dobro vodi drugom dobru i ujedno otklanja zlo.
Ustrajnom vjerniku Allah e dati veliku nagradu, a
od te nagrade je da mu otkloni brige, neprilike, tugu i
slino.

11

DRUGO UPUTSTVO

Otklanjanje rastrojenosti i preoptereenosti

brigama moe se postii tako to e se usredsrediti na
neki koristan posao i korisnu nauku. Time e srce biti
rastereeno od onoga to ga je titilo. To e moda
omoguiti ovjeku da zaboravi razloge koji su doveli
do zabrinutosti i potitenosti, pa e se obradovati i
stei novu energiju da prione na nove poslove. Ovo
se odnosi na vjernike i na druge, ali je vjernik u
prednosti zbog svoga imana, iskrenosti i nade.
Nastojane vjernika se zasniva na tome da ui ili
poduava, da ini dobro koje je nauio. Pa, ako je
djelo namjereno kao ibadet, onda ga ini kao ibadet,
a ako je neki ovosvjetski posao ili dunjaluki adet,
uini ga jo vrijednijim i iskrenim nijjetom u ime
Allaha. Tako se potpomae tim djelima na
izvravanju pokornosti Allahu, delle anuhu. Sve
ovo ima efekat olakavanja i otklanjanja briga,
potitenosti i tuge. Koliko je samo ljudi bilo u
neprilici i uznemirenosti, te pogoeno raznim
bolestima, pa su nali koristan lijek; zaboravili su
razloge uznemirenosti koji si ih doveli u nepriliku jer
su bili preokupirani nekim interesantnim poslovima.
Prilikom izbora preokupacije, treba voditi
rauna da to bude posao za kojim dua udi, pa e iz
toga proizii oekivana korist, a Allah najbolje zna.

12

Brigu i uznemirenost moemo otkloniti i tako

to emo se posvetiti svojim dnevnim obavezama i
time zaokupiti svoje misli. Time emo prestati
razmiljati o buduim problemima i na taj nain
emo preovladat osjeaj tuge zbog nekih dogaaja iz
prolosti. Upravo zbog toga je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, traio kod Allaha utoite
od brige i tuge.2
ovjek tuguje za onim to je nepovratno. Ne
moe se pomiriti da je to otilo. Istodobno, pun je
briga i strahova pred neizvjesnom budunou, pa ne
moe biti nita drugo do rob prolog ili budueg
vremena. A, trebalo bi da se skoncentrie na to da
popravi trenutno stanje, jer kada se srcem
skoncentrie na to, onda sam sebe podstie na
izvrenje datog posla i to ga oraspoloi, otjera mu
brigu i tugu. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
pored toga to je upuivao dovu i poduavao svoj
ummet da trae pomoi od Allaha, delle anuhu, i
da ude za tim da im Allah ispuni molbe, podsticao
ih je takoer i na ulaganje truda. Isto tako, ovjek
kada moli Allaha da mu olaka ostavljanje neega,
mora lino da ulae napore u naputanju istoga. On
uporno moli Allaha da mu podari uspjeh. Nema
razlike kod njega izmeu dove i djla. Tako e
uloeni trud donijeti ovjeku i vjersku i dunjaluku
2

Vidjeti: Buhari, br. 2893.

13

korist. On trai od Allaha pomo za taj posao jer

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je
rekao:
"Tei ka onome to ti koristi, trai pomo od
Allaha i nemoj oajavati. Pa, ako te zadesi neto
(neeljeno) nemoj tada rei: 'Da sam uradio tako i
tako bilo bi drugaije!', nego reci: 'Allah je to
odredio i On ini ono to eli!', jer zaista rije: 'da
je ...' otvara vrata ejtanu.''3
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, od svih
pomagala najvie je istakao ona koja su korisna u
svakoj situaciji i stanju, a to je traenje pomoi od
Allaha i nepreputanje malaksalosti jer to vodi u
tetnu lijenost. Zatim je objasnio razliku izmeu
osobe koja sve temelji na djelovanju i one koja sve
posmatra kroz Allahovo odreenje i odredbu / kada' i
kader. Shodno tome, podijelio je pomagala u dvije
grupe. Prva su ona kojima ovjek ulaui svoj trud
i rad uz Allahovu pomo moe postii rezultate ili
pak dio tih rezultata ili otkloniti i ublaiti odreene
tegobe. Druga grupa pomagala je vezana za ono u
emu se navedeni rezultati ne mogu postii, ali
donose ovjeku smirenje, zadovoljstvo i ine ga
pokornim svome Gospodaru. Nema sumnje da je
insistiranje na ovome temelj sretnog ivota i efikasan
nain otklanjanja briga i potitenosti.
3

Muslim, br. 2664.

14

TREE UPUTSTVO

Jedan od najveih uzroka rasprostranjenosti prsa

i smirenosti je esto spominjanje Uzvienog Allaha,
delle anuhu.
Doista, esto spominjanje Allaha ima udesan
uticaj u postizanju irokogrudnosti i smirenosti, te
odstranjivanju briga i potitenosti. Uzvieni je rekao:
''... a srca se, doista, kad se Allah spomene,
smiruju.'' (Er-Ra'd, 28)
injenje zikra/spominjanje Allaha ima posebno
mjesto u ispunjenju tenje za sretnim ivotom jer
ovjek ne trai nita drugo do neto od Allahove
milosti i nagrade.
Spominjanje Allahovih vidljivih i nevidljivih
blagodati, takoer, otklanja brigu i potitenost jer
onaj ko ih spozna i spominje - Allah e mu otkloniti
brige i neprilike. Podsjeanje na Allahove blagodati
podstie ovjeka da bude zahvalan to je najvei
stepen pobonosti, makar bio siromah, bolesnik ili se
naao u nekom drugom belaju. Ako on usporedi
Allahove neprebrojne blagodati prema njemu kojima
je poaen s neprilikom koja ga je zadesila, vidjee
da su Allahove blagodati neuporedivo vee.
ta vie, kada Allah spusti na Svoga roba
nesreu i nepriliku, a rob se strpi, bude zadovoljan i
ostane Allahu pokoran, Allah e mu umanjiti teinu

15

nesree i olakati mu. Neka se nada nagradi i naknadi

zato to je potvrdio da oboava Allaha tako to je
izvrio svoju obavezu da se strpi i bude zadovoljan
Allahovom odredbom. Tako nestaje gorine jer je
gorinu strpljenja zamijenila slast nagrade.
Ujedno, jedna od najkorisnijih metoda u
postizanje sretnog ivota je primjenjivanje onoga na
to nas je uputio Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rekavi u vjerodostojnom hadisu:
"Ugledajte se na onoga ko je ispod vas (tj.
slabijeg materijalnog stanja), a ne gledajte u onoga
ko je iznad vas. To je pree kako ne biste umanjili i
omalovaili Allahovu blagodat prema vama."4
ovjek ukoliko posveti panju ovoj vanoj
injenici, zaista e uvidjeti da je prestigao ogroman
broj stvorenja u raznim vrstama blagodati: u opskrbi
i onome to je prati, bez obzira na njihovo stanje.
Time e potisnuti uznemirenosti, brige i tuge, a
poveati e zadovoljstvo Allahovim blagodatima
kojima ga je Allah, delle anuhu, opskrbio vie nego
druge.
Sve dokle se ovjek nada Allahovim vidljivim i
nevidljivim, vjerskim i ovosvjetskim blagodatima,
njegov e ga Gospodar opskrbljivati raznim dobrima,
otklanjati e od njega mnoge nesree i to e, bez
4

Muslim, br. 2963.

16

sumnje, ukloniti njegove brige i tuge, a uveati mu

radosti i sreu.
ETVRTO UPUTSTVO

Jedan od bitnih naina da se postigne srea i

otklone brige i tuge je ulaganje truda da se odstrane
uzroci koji su izazvali brige, te da se pronau motivi
koji ine nae ivote sretnim. Prethodne neprilike
moraju se potisnuti u zaborav. Moramo vjerovati da
se nisu mogle izbjei i promijeniti. Kada
preokupiramo svoje misli time, onda se, zapravo,
optereujemo praznim i apsurdnim razmiljanjima.
Takva razmiljanja su glupost i ludost. Treba prisiliti
srce da se protiv njih bori. Istovremeno treba prisiliti
srce da se svim snagama bori protiv uznemirenosti
koju izaziva neizvjesna budunost i projektovanje
raznih negativnosti iz straha da se susretne s njima u
budunost. Kao npr. siromatvo i sve drugo ega se
ovjek plai.
Svima je poznato da je budunost i ono to e se
desiti u budunosti, od ovjeka skriveno, bilo ono
dobro ili zlo, nada ili bol. Sve ovo je u rukama
Uzvienog i Mudrog Allaha i nita od toga ne
pripada robu. Na njemu je ostalo samo da se trudi za
postizanjem dobra i otklanjanjem zla. ovjek mora
znati da e se, ako odbaci razmiljanje o stvarima
koje e se desiti u budunosti i osloni se na svoga
17

Gospodara i bude siguran u to, smiriti njegovo srce,

popraviti njegovo stanje i da e biti sauvan mnogih
briga i uznemirenosti.
Onome ko vodi rauna o svojoj budunosti
jedna od najkorisnijih stvari je upuivanje dove koju
je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, praktikovao govorivi: " Allahu, popravi mi vjeru moju
koja titi postupke moje, popravi mi i moj ovaj svijet
jer ja na njemu ivim, popravi mi i moj budui svijet
jer ja k njemu idem. Podaj mi da moj ivot bude
poveanje svakog dobra, a moja smrt mir i spas od
svakog zla!"5
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
takoer je molio sljedeim rijeima: " Allahu,
Tvojoj se milosti nadam, ne preputaj me samome
sebi ni jedan trenutak i u svemu popravi stanje
moje, nema boga osim Tebe!"6
Onaj ko bude ustrajan u ovoj dovi u kojoj se
trai bolja budunost u vjeri i ovosvjetskim
poslovima, iskrenog i skruenog srca, Allah e mu
dati ono to trai i moli, popravit e mu sve poslove i
zamijeniti brige radou i sreom.

Muslim, br. 2720.

Ebu-Davud, br. 5090; Ahmed, br. 20430. Hadis je hasen/dobar
kako tvrde ejh Albani, rhm, u djelu Sahih Sunen Ebi Davud,
3/250, i ejh Ibn-Baz, rhm, u djelu Tuhfetul-ahjar, str. 24.
6

18

PETO UPUTSTVO

Onaj ko bude iskuan nekom nesreom, jedan

od najkorisnijih naina za otklanjanje uznemirenosti i
briga je da zamisli ta je to najgore to bi mu se
moglo desiti. Neka sebe pripremi na najgore. Zatim,
kada to uradi, onda neka se potrudi da maksimalno
ublai i umanji nesreu. Ovom pripremom i ovim
trudom nestae njegovih briga i uznemirenosti. Brige
i tuge on e zamijeniti trudom da ostvari koristi i
otkloni tete, onoliko koliko je u stanju.
Ako ga zadese usroci straha, slabosti,
siromatva i oskudice, ako ostane bez raznih stvari
koje voli i koje su mu drage, neka se suoi s tim tako
to e ostati smiren, tako to e se ve od ranije
pripremiti na to, pa ak i na ono najgore to bi mu se
moglo desiti. Navikavanje due na nelagodnosti
pomae ovjeku da ih to lake podnese i da preboli
poetnu estinu, naroito ukoliko se potrudi da se
suprostavi tome, onoliko koliko je u mogunosti.
On e se pripremiti za suoavanje sa iskuenjem
i uloit e koristan trud da ga umanji, ako se desi.
Nakon toga e se boriti protiv samog sebe da obnovi
snagu koja mu pomae da ustraje u borbi protiv
neeljenog. U svemu tome, neophodno je vrsto se
oslanjati na Uzvienog Allaha i pouzdati u Njegovu
pomo.

19

Nema sumnje da je primjena ovoga itekako

korisna u postizanju sree i irokogrudnosti, uz
nagradu kojoj se nada rob, na dunjaluku i ahiretu.
Ovo to smo spomenuli je isprobano. Onih koji su to
isprobali i uvjerili se u istinitost je zaista mnogo.
ESTO UPUTSTVO

Od najkorisnijih lijekova protiv srane neuroze,

naprotiv, i protiv svih ostalih tjelesnih bolesti, jeste
snaga srca da ostane neuznemireno i da ne reaguje na
raznorazne iluzije i pretpostavke koje prouzrokuju
rune misli. Onda kada se ovjek prepusti
samoobmani iluzija, to za posljedicu ima da
ovjekovo srce obuzmu negativne misli, poput
razmiljanja i straha od raznih bolesti, ili srdba,
muna rastresnost koja proizilazi iz oekivanja da e
mu se neto runo desiti i obuzimaju ga crne slutnje.
Ovim ovjek jo dublje tone u brige i alost, a to
povlai za sobom tjelesne i srane bolesti, unitava
ivce kao da je preivio mnogobrojne stvarne
nesree.
Onda kada se srce vrsto preda Allahu i osloni
na Njega, te se ne prepusti zlim iluzijama, niti ga
obuzmu slutnje i strepnje, pa se vrsto pouzda u
Allaha i tei k Njegovim blagodatima, tada e ga
napustiti sve te brige i alost, proi e ga mnoge
tjelesne i srane bolesti, a ujedno, srce e ostvariti
20

mnogo snage, rasprostranjenosti i sree koje je

nemogue rijeima objasniti.
Koliko je samo u bolnicama psihikih
bolesnika, oboljelih od posljedica preputanja
iluzijama, zlim slutnjama i strepnjama. Koliko je
snanih linosti, vrstog karaktera koje su radi toga
slomljene, a o labilnim osobama da ne govorimo.
Mnoge je to dovelo do bezumlja i ludila. Od ovoga
se moe sauvati samo onaj koga Allah sauva i
izlijei, zato treba traiti od Allaha da ga pomogne u
borbi sa samim sobom, kako bi odbacio ono to ga
uznemiruje. Uzvieni je rekao:
''...onome koji se u Allaha pouzdaje, On mu je
dovoljan.'' (Et-Talak, 3)
To znai da mu je Allah dovoljan u svemu
onome to ga zaokuplja, bilo da je od vjere ili
dunjaluka.
ovjek koji se oslanja na Allaha ima snano
srce. Na njega nemaju utjecaja zle slutnje i strepnje,
niti ga uznemiravaju nedae jer zna da je to proizvod
slabosti due i da imaju svoj korijen u strahu koji
nema osnove. Uz to, on zna da je Allah zajamio
sigurnost i zatitu onome ko se na Njega potpuno
osloni. Zato se vrsto oslanja na Allaha, siguran u
Njegovo obeanje i time postigne da ga prou brige i
uznemirenost. Allah mu zato olakava tekoe, alost
mu zamjenjuje radou, a strah sigurnou.

21

Molimo Uzvienog Allaha da nam podari

zdravlje i jako srce, koje e biti postojano i koje e se
potpuno osloniti na Allaha jer ovjeku takvog srca
Allah, azze ve delle, obeao je svako dobro i
otklanjanje neprilika i teta.
SEDMO UPUTSTVO

U Vjerovjesnikovim, sallallahu 'alejhi ve

sellem, rijeima: "Neka vjernik (mu) ne mrzi
vjernicu (svoju suprugu) jer ako prezire neku njenu
osobinu, pa bie zadovaljan nekom drugom
osobinom."7, nalazimo dvije velike mudrosti/koristi:
Prva, upuuje nas na lijepo ophoenje prema
supruzi, porodici, prijatelju, radniku i prema
svakome s kojim nas vezuje neka veza ili spoj.
Mora se naviknuti i imati na umu da svako od njih
ima neku mahanu, manjkavost i neto to se prezire.
Ako to primjeti, izvagaj izmeu tih manjkavosti i
injenice da mora odrati vrst kontakt i vezu sa tim
osobama uz meusobnu ljubav. Sjeti se njenih dobrih
osobina i sveopih koristi koje se tiu tebe i drugih, a
koje ta osoba ima pri sebi. Okretanjem od loih i
pridavanjem panje dobrim osobinama prijateljstvo i
veza e due trajati, a ujedno e postii potpuni
rahatluk.
7

Muslim, br. 1469, od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu.

22

Druga, ogleda se u nestanku brige i

uznemirenosti, ouvanju ivotne sree i insistiranju
na ispravnom postupanju u skladu sa propisanim
obavezama. Cilj toga je da se odri naklonost i
ugodan odnos izmeu obje strane.
Onaj ko ne poslua Vjerovjesnikov, sallallahu
'alejhi ve sellem, savjet, nego uradi suprotno od toga
obraa panju na loe postupke, a zanemaruje
dobre neminovno e ga zadesiti uznemirenosti to
e dovesti da se poremeti naklonost i ljubav izmeu
njega i onoga sa kim je povezan. Tako e se
prekinuti mnoge obaveze i meusobna prava koja su
bili duni potovati i ispunjavati jedni prema
drugima.
Mnogi ljudi visokih ambicija pripreme sebe na
to da, kad upadnu u nesreu ili nepriliku, ne izgube
strpljenje i smirenost, ali kad su u pitanju beznaajne
stvari i sitnice, uzrujavaju se, pa im to pomuti radost.
Razlog toga je to se pripremaju za strpljivost u
tekim situacijama, ali su nemarni spram toga kada je
rije o manjim stvarima. Ovo im nanosi tetu i utjee
na njihov rahatluk. Odluan i nepokolebljiv ovjek
priprema se za stpljenje u malim, ali i velikim
stanjima, molei pri tome Allaha za pomo. On moli
Allaha da ga sauva od toga da bude preputen sam
sebi i da mu olaka kod malih stvari isto kao i kod
velikih, kako bi smirio duu, uspokojio srce i
postigao ivotni smiraj.
23

OSMO UPUTSTVO

Pametan ovjek svjestan je da ispravno

poimanje ivota vodi ka srei i smirenosti. ivot je
isuvie kratak da bi ga on sam jo vie skraivao
padajui u brige i loa raspoloenja. To je u
suprotnosti sa ispravnim shvatanjem ivota. Niko ne
eli da mu ivot prolazi u brigama i loem
raspoloenju, bio on od onih koji ine dobro ili od
grijenika, samo to je vjernik ubijeen da e mu
zbog vjerovanja biti uveano blagostanje i da e od
toga imati korist na ovome, ali i na onome svijetu.
ovjek koji se nae u neprilici ili se boji da e
ga neto loe zadesiti, treba usporediti tu nedau sa
blagodatima koje ve posjeduje - bilo da se radi o
blagodatima vjere ili pak o dunjalukim dobrima.
Tako e mu postati jasno koliko samo ima vie pri
sebi dobra i blagodati nego nedaa koje su ga
zadesile.
Treba usporediti teinu onoga to ga plai sa
bezbrojnim mogunostima koje mu se nude kao
spasonosne. Neka ne dopusti da slabije preovlada
nad jaim. Na taj nain e nestati njegovih briga i
strahova. Tako e ovjek biti u stanju da se privikne
na svaku vrstu nesree i da uloi trud kako bi je
predupredio ili ublaio njene efekte ako se ve
desila.
24

Bitno je imati na umu da podnoenje

uznemiravanja od strane drugih ljudi, naroito ako je
rije o runom govoru, zapravo, ne teti tebi, nego
onima koji te uznemiravaju, osim u sluaju kada
tome bude pridavao panju i prepustio se
emocijama da preovladaju tvojim razumom. Tada,
tetu trpite svi zajedno: i ti - i oni. Dakle, ako se time
ne optereuje, nita ti nee nauditi.
Znaj da je tvoj ivot uzajamno povezan sa
tvojim razmiljanjem, pa ako tvoje misli budu
usmjerene na bavljenje korisnim stvarima u vjerskim
i ovosvjetskim poslovima, tvoj ivot e onda biti
prijatan i sretan. U svakom drugom sluaju desiti e
se suprotno.
Jedan od korisnih savjeta koji ti mogu pomoi
da odbaci brige jeste to da nagradu i zahvalnost ne
oekuje od ljudi, nego iskljuivo od Allaha, delle
anuhu. Ako ini dobro prema onome ko na to ima
pravo kod tebe i prema onome ko na to nema pravo,
iskljuivo u ime Allaha, nee obraati panju da li
e ti ljudi biti zahvalni ili ne. Time e postii stepen
najiskrenijih i Allahu najbliih stvorenja za koje On
kae:
''Mi vas samo zarad Allahova lica hranimo, od
vas ni priznanja ni zahvalnosti ne traimo!'' (ElInsan, 9)

25

Ovakav stav potvruje se u odnosu prema svojoj

porodici, djeci i onima s kojima imamo vrste veze.
Onda kada se bude navikao na nepridavanje panje
neprijatnostima koje od njih doivljava, razrahatit
e i sebe i druge.
Jedan od naina da se postigne spokojnost je da
traga za vrlinama i radi po onome to one nalau.
Tako e zanemariti duevne potrebe koje te
uznemiruju i vraaju na stepen onoga ko je propao i
nije dostigao te vrijednosti, te slijedi krivi put. Ovo je
mudrost. Na kraju e iz neistog i zamuenog
odabrati ono to je isto i ugodno, a samim tim
osjetit e slast i nestat e zamuenost, tuga i
mrzovolja.
ini korisne stvari i gledaj da ih ostvari. Nemoj
se baviti tetnim stvarima koji e te baciti u brigu i
tugu. Trai utoite u smiraju i koncentrii se na
vane stvari.
Od korisnih stvari je obavljanje svih poslova
im prije, kako bi se imalo vremena za poslove koji
slijede. Poslovi se, ako se ne obavljaju na vrijeme,
nagomilavaju, i kao takvi skupa sa poslovima koji
dolaze vre pritisak na ovjeka. Ako poslove
izvrava na vrijeme, o buduima e imati kada
razmisliti i moi e sa punom snagom prionuti na
njih.

26

Uvijek, izabiraj od korisnih stvari, najkorisnije i

naui se da razlikuje stvarno korisne stvari od onih
kojima tvoja dua tei. U suprotnom e upasti u
mrzovoljna stanja, dosadu i neraspoloenje. Ako se
to desi, trai za to lijek u zdravom promiljanju i
savjetovanju s uenim, kompetentnim i bogobojaznim. Jer, nee se pokajati ukoliko pita za
savjet. Izuavaj ono to eli, ali izuavaj sa
posveenou i preciznou. Ako u neemu nae
svoj interes i odlui se na to, osloni se na Allaha,
jer, zaista, Allah voli one koji se na Njega oslanjaju.
Ova kratka poslanica privedena je kraju. Svaka
zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova i neka je
salavat i selam na naeg vjerovjesnika Muhammeda,
njegovu asnu porodicu i sve njegove ashabe.

27

28