GOTFRID VILHELM LAJBNIC

BIOGRAFIJA
RODIO SE U LAJPCIGU 1.6.1646. OTAC MU JE BIO NAJPIJE JURIST A
ZATIM PROFESOR MORALNE FILOZOFIJE U LAJPCIGU,UMRO JE JO
KAD JE LAJBNICU BILO EST GODINA. ALI NJEGOVOM GENIJU TO NIJE
BILA POTREBNA POTPORA OD STRANE OCA JER JE JO U NAJRANIJIM
GODINAM SVOJIM LAJBNIC POKAZIVAO TOLIKI STUPANJ INTELIGENCIJE
DA JE VAIO ZA UDO(WUNDERKIND).
ON JE STUDIRAO PRAVA DA BI SEBI MOGAO OSIGURATI
EGZISTENICJU. ALI PORED PRAVA ON JE SLUAO I FILOZOFSKA
PREDAVANJA,OSOBITO KOD PROFESORA JAKOVA TOMAZIJA. TEK SE
TADA LAJBNIC UPOZNAO SA SPISIMA NOVIJIH FILOZOFA,OSOBITO
DEKARTOVIM,KOJI NA NJEGA UTICAHU TAKO DA SE UBRZO MORAO
RIJEITI DA LI DA NJIMA PRISTUPI ILI DA OSTANE PRI SVOJIM
SHOLASTICIMA.LAJBNIC PRIA KAKO JE KAO 15-OGODINJI
STUDENT,ETAO U JEDNOJ UMICI BLIZU LAJPCIGA U ROZENTALU I
PREMILJAO DA LI DA ZADRI SUPSTANCIJALNE FORME ILI DA
PRISTANE NA MEHANIKU TEORIJU,DOK SE NAPOSLIJETKU NIJE
ODLUIO ZA OVO POSLJEDNJE.OVA ODLUKA UINILA JE DA SE
LAJBNIC NASKORO ZATIM ODAO DETALJNIM MATEMATIKIM
STUDIJAMA.ON JE UBRZO SVRIO ELEMENTE EUKLIDOVE I NIU
ANALIZU I TU JE STAO JER SE U NJEMAKOJ TADA VIE NIJE ZNALO.

HTIO JE DA POLAE JURISTIKI DOKTORAT ALI POTO JE BIO VRLO

MLAD,FAKULTET MU NE ODOBRAVA POLAGANJE TOG ISPITA, TE SE
STOGA LAJBNIC UDALJI IZ LAJPCIGA I ODE U ALTDORF,GDJE SJAJNO
POLOI JURISTIKI DOKTORAT.
KAO STUDENT LAJBNIC JE VE BIO NAPISAO TRI STUDIJE:JEDNU
ISTO FILOZOFSKU(''De principio individui''1663); JEDNU U KOJOJ JE
IZLAGAO POKUAJ UNIVERZALNOG LOGIKOG ALFABETA (''Tractatus
de arte combinatoria,cui subnexa est demonstratio existentiae Dei
ad
math''1666);
I
JEDNU
PRAVNO-FILOZOFSKU(''Specimen
questionum philosophicarum ex iure collectarum,1664).

U PARIZU JE LAJBNIC PREDA LUJU XIV PLAN ZA OSVAJANJE EGIPTA,

HTJEVI TIME DA GA ODVRATI OD EVROPSKIH STVARI,KAKO BI
OSTAVIO NA MIRU NJEMAKU CAREVINU KOJU JE NEPRESTANO
UZNEMIRAVAO. ALI MNOGO VANIJE OD OVIH POLITIKIH I
JURISTIKIH STUDIJA I ZANIMANJA JESU STUDIJE MATEMATIKE I
PRIRODNJAKE,KOJIMA SE LAJBNIC ODAO NA OVOM SVOM PUTU.PO
POVRATKU IZ LONDONA LAJBNIC JE OSTAO U PARIZU SVE DO KRAJA
1676.,PA JE IMAO PRILIKE DA SE UPOZNA SA SVIM TADANJIM
ZNAMENITIJIM NAUNICIMA U EVROPI. TAD JE ON UINIO SVOJ VELIKI
PRONALAZAK INFINITEZIMALNOG RAUNA, KOJI GA JE DOVEO
DOCNIJE U PREPIRKU OKO PRVENSTVA SA NJUTNOM,PREPIRKU KOJA
JE NASKORO CIO ONDANJI NAUNI SVIJET STAVILA U POKRET.
DOK JE BILA IVA NJEGOVA ZATITNICA SOFIJA ARLOTA,LAJBNICU U
HANOVERU NISU SMJELI ZAMJERITI TO JE ODANIJI BIO BERLINU
NEGO NJIMA,KOJIMA JE BIO U PRVOM REDU OBAVEZAN.IM JE ONA
UMRLA,TADANJI HERCOG ORE POSTAO JE PREMA LAJBNICU
NEPOVJERLJIV I NIJE GA UMIO CIJENITI,GLEDAJUI U NJEMU NE
VELIKOG GENIJA KOJI JE INIO SAMO AST DVORU NJEGOVOM,VE
SVOGA SLUGU I ISTORIARA.
LAJBNIC JE BIO UNIVERZALNI GENIJE,GENIJE KAKAV SE NIJE U SVIJETU
RODIO POSLIJE ARISTOTELA. LAJBNIC JE BIO I PRAVNIK I ISTORIK I
PRIRODNJAK I MATEMATIAR I FILOZOG I TEOLOG.OSOBITO KAO
MATEMATIAR I FILOZOF I TEOLOG.OSOBITO KAO MATEMATIAR I
FILOZOF SPADA U PRVE DUHOVE SVIH VREMENA.
ON JE MALO GOVORIO,A MNOGO VIE MISLIO I ITAO,IVIO JE
USAMLJENO I MOGAO JE PO NEKOLIKO DANA SJEDITI U
SOBI,UDUBLJEN U SVOJE STUDIJE,KAD JE PUTOVAO PRAVIO JE SVOJE
MATEMATIKE PROJEKTE.

LAJBNICOVI SPISI - SU MNOGOBROJNI I ODNOSE SE NA SVE

MOGUE GRANE LJUDSKOG ZNANJA.SVOJ FILOZOFSKI SISTEM
LAJBNIC NIJE PREDSTAVIO U JEDNOM ILI VIE ISTO SISTEMATSKIH
DJELA,ON JE SVOJE FILOZOFSKE IDEJE KOJE PO UNUTRANJOJ
SADRINI PREDSTAVLJAJU JEDAN POTPUNO ZATVOREN FILOZOFSKI
SISTEM SAOPTIO VEINOM U LANCIMA NAUNIH ASOPISA I
PISMIMA ZNATNIM NAUNICIMA.

LAJBNIC IMA SVOJA 2 VELIKA SISTEMATSKA FILOZOFSKA DJELA:

1)''Essais de Theodicee sur la bonte de Dieu,la liberte de
l'homme et l'origine du mal.1710''; 2)''Nouveaux essais sur
l'entendement humain''(novi eseji o ljudskom razumu), DJELO
PISANO PROTIV LOKA 1704.
3)''MONADOLOGIJA''

OD DJELA O LAJBNICU NAJVANIJA SU SLIJEDEA:

1)K.FISCHER,''Geschichte der neuren Philosophie'' 1920
2)CLODIUS PIAT,''Leibniz''1915
3)B.RUSSEL,''A critical exposition of the Philosphy of Leibniz''1900
4)E.CASSIRER,''Leibniz'',''System
Grundlagen''1902

in

seinen

wissenschaftlichen

LAJBNICOV SISTEM
LAJBNICOVI PRINCIPI
LAJBNIC JE NE SAMO TVORAC JEDNOG VELIKOG FILOZOFSKOG
SISTEMA U NOVIJOJ FILOZOFIJI,SISTEMA KOJI JE VRHUNAC NOVIJE
FILOZOFIJE, NEGO JE ON SVOJIM PRONALASKOM VIE MATEMATIKE
POSTAO I JEDAN OD OSNIVAA NOVIJE NAUKE.NJEGOV PRONALAZAK
INFINITEZIMALNOG RAUNA INI DA JE ON JEDAN OD OSNIVAA
SAME MODERNE NAUKE,JER JOJ JE TIME DAO SREDSTVO KOJIM JE
ONA BILA U STANJU DA UINI MNOTVO VELIKIH PRONALAZAKA,DA
SREDI,DOKAE I SISTEMATIE REZULTARE ISPITIVANJA VELIKIH
OSNIVAA NOVE NAUKE.OSIM TOGA MATEMATIKI PRINCIPI
LAJBNICOVI IMAJU I EMINENTNO FILOZOFSKI ZNAAJ:

1) S JEDNE STRANE SAMO SE NA OSNOVU NJIH MOE RAZUMJETI

FILOZOFIJA LAJBNICOVA
2) S DRUGE STRANE,TI PRINCIPI UNOSE U FILOZOFIJU NOVE
POJMOVE O VREMENU I PROSTORU, I OD TADA PROBLEM VREMENA I
PROSTORA POSTAJE MNOGO ZANIMLJIVIJI I TEI ZA FILOZOFIJU.

MATEMATIKA LAJBNICA
NASUPROT NJUTNU,KOJI UZIMA DA KOLIINE POSTAJU KRETANJEM I
DA SU PRODUKT RAZLIITE BRZINE NJEGOVE,LAJBNIC UZIMA DA JE
SVAKA KOLIINA DJELJIVA U BESKRAJNOST.I LAJBNIC I NJUTN IMALI SU
JEDAN ISTI CILJ PRI POSTAVCI OVIH MATEMATIKIH PRINCIPA DA
OMOGUE RJEENJE OVA TRI OSNOVNA MATEMATIKA PROBLEMA:
1) PROBLEM TANGENTI; 2)PROBLEM MAKSIMA I MINIMA; 3)
PROBLEM KVADRATURE KRIVOLINIJSKIH FIGURA.
METODA INFINITEZIMALA U ISTO JE DOBA I METODA GRANICA,
POLIGON OD BESKRAJNO MNOGO STRANA POSTAJE KRUG,KRUG JE
GRANICA NJEGOVA,POVRINA OGRANIENA PARABOLOM GRANICA JE
SUME BESKONANO MNOGIH BESKONANO MALIH PRAVOUGAONIKA
U KOJE RASTAVLJAMO POVRINU NJENU.
DA BI PRELAZ KA GRANICI BIO MOGU, INFINITEZIMALNI RAUN
PREDPOSTAVLJA DALJE DA BESKRAJNO MALA KOLIINA PRVOG REDA
IEZAVA PREMA KONANOJ KOLIINI I DA UOPTE SVAKA
BESKRAJNO MALA KOLIINA VIEG REDA IEZAVA I POSTAJE NULA
KAD SE UPOREDI SA BESKRAJNO MALOM KOLIINOM NIEG REDA
KOJA JE U ODNOSU NA NJU BESKRAJNO VELIKA. BESKRAJNO MALU
KOLIINU LAJBNIC NAZIVA ''DIFERENCIJALOM'' A GRANINU
VRIJEDNOST KOJOJ DVIJE KOLIINE U SVOJIM DIFERENCIJALIMA TEE ,
NAZIVA ''DIFERENCIJALNIM KVOCIJENTOM''.

DVIJE SU KOLIINE ZAVISNE JEDNA OD DRUGE KADA JE

PROMJENLJIVOST JEDNA POTPUNO ZAVISNA OD PROMJENLJIVOSTI
DRUGE,AKO JE PRI TOME PRIRATAJ NEZAVISNO PROMJENLJIVE
BESKRAJNO MALI,MORA I PRIRATAJ ZAVISNO PROMJENLJIVE BITI
BESKRAJNO MALI I ODNOS TA DVA BESKRAJNO MALA PRIRATAJA

DIFERENCIJALNI JE KVOCIJENT TIH KOLIINA. AKO JE OBRNUTO

DAT DIFERENCIJALNI KVOCIJENT DVIJU KOLIINA PA SE TRAI
FUNKCIONI ODNOS ZAVISNOSTI IZMEU NJIH ONDA JE TO
INTEGRALNI
RAUN
RAUN
OBRNUT
DIFERENCIJALNOM.
DIFERENCIJAL LAJBNIC OZNAAVA SA dx, A INTEGRAL KOJI JE SUMA
BESKRAJNO MALIH KOLIINA ILI DIFERENCIJALA OZNAAVA SA .

POTO INTEGRALNI RAUN DOPUTA DA SVAKU KOLIINU

POSMATRAMO
KAO
SUMU
DIFERENCIJALA,MOGUE
JE
DA
KRIVOLINIJSKU FIGURU POSMATRAMO KAO GRANICU PRAVOLINIJSKE I
DA NA TAJ NAIN DOEMO DO KVADRATURE KRIVOLINIJSKIH FIGURA.

SUKOB S NJUTNOM
TAKO JE STVAR STAJALA NEKOLIKO GODINA DA JE LAJBNIC 1684. U
CJELINI OBJAVIO SVOJ PRONALAZAK U ''Acta eruditorum'', NE
SPOMINJUI PRI TOM SVOJU PREPISKU SA NJUTNOM.RAD U KOJEM JE
LAJBNIC OBJAVIO SVOJ PRONALAZAK IMAO JE NASLOV:''Nova
methodus pro Maximis et Minimis,itemque Tangetibus,que
nec irrationales quantitates moratur,et singularepro illis
calculi genus''. NJUTN JE PAK OBJAVIO PRVI PUT I TO SAMO
OSNOVNE PRINCIPE SVOJE METODE 1687. U SVOM VELIKOM DJELU
''Principia''. NASKORO U ''Acta eruditorum'' IZAE KRITIKA NA
NJUTNOVE PRINCIPE U KOJOJ NJUTN BUDE NAPADNUT SA SVOJE
PRETPOSTAVKE GRAVITACIJE KAO SILE KOJA DJELUJE NA DALJINU I U
KOJOJ
BUDE
NAGLAEN
POTPUN
IDENTITET
NJUTNOVE
INFINITEZIMALNE METODE SA LAJBNICOVOM I U KOJOJ U ISTO DOBA
BUDE NAGLAENO KAKO JE PRIORITET PRONALASKA PRIZNAT I OD
SAMOG
NJUTNA
LAJBNICU.ALI
NAKON
NEKOG
VREMENA
SASTAVLJENA
JE
KOMISIJA
KOJA
BI
RJEILA
SPOR
OKO
INFINITEZIMALNOG RAUNA. KOMISIJA JE BILA SASTAVLJENA OD
VEINE NESTRUNJAKA A NJEN IZVJETAJ TAMPAN JE POD
NASLOVOM ''Commercium Epistolicum'' 1713, I U NJEMU JE SPOR
RIJEEN POTPUNO U KORIST NJUTNOVU.

LAJBNIC KAO FILOZOF

LAJBNIC JE BIO VELIKI MATEMATIAR ALI JE BIO JO VEI FILOZOF.U
PRIRODNOJ FILOZOFIJI ON JE HTIO DA SJEDINI MEHANIZAM NOVE

PRIRODNE NAUKE SA TELEOLOGIJOM OBJANJENJEM STARE

PLATONSKO-ARISTOTELSKE
NAUKE
I
SHOLASTIARA.
ZATIM
CENTRALNA TENJA NJEGOVA U KOJOJ JE U PRINCIPU POTPUNO USPIO
BILA JE U TOME DA IZMIRI SPIRITUALIZAM SA MATERIJALIZMOM U
METAFIZICI.TAKOER JE TEIO DA IZMIRI EMPIRIZAM SA
RACIONALIZMOM U TEORIJI SAZNANJA.
OSNOVNA JE TENDENCIJA LAJBNICOVE FILOZOFIJE DA IZMIRI
KAO TO SAM REKAO MATERIJALIZAM SA SPIRITUALIZMOM.
PROBLEM ODNOSA MATERIJE I DUHA PROBLEM JE KOJI LAJBNIC
OZBILJNO HOE DA RIJEI I NJEGOVO JE RJEENJE-U OSNOVI
POTPUNO I TANO,TAKO DA U TOM POGLEDU LAJBNIC UGLAVNOM
ZAVRAVA TOK NOVIJE FILOZOFIJE KOJI JE OTPOEO SA DEKARTOM
KAO TO NJUTN ZAVRAVA TOK NOVE NAUKE KOJI JE OTPOEO SA
KOPERNIKOM. POJAM KOJI PREDSTAVLJA SJEDINJENJE MATERIJALIZMA I
SPIRITUALIZMA JESTE POJAM MONADE ILI DRUTVENOG ATOMA.
MONADA JE S JEDNE STRANE ATOM TJ. POSLJEDNI ELEMENT
MATERIJE S GLEDITA MATERIJALIZMA. DOK JE S DRUGE STRANE ONA
NEDJELJIVA DUEVNA SUPSTANCIJA TJ.POSLJEDNJI ELEMENT DUHA S
GLEDITA SPIRITUALIZMA.

ANALIZA DUHA I MATERIJE

ON ANALIZOM DUHA I MATERIJE TEI DA IH SVODEI NA PROSTIJE
ELEMENTE PRIBLII DA NAPOSLIJETKU POSTANU IDENTINI DA
NJIHOV DUALITET POTPUNO IEZNE. LAJBNIC JE SVJESTAN DA TIME
RJEAVA PROBLEM MNOGO BOLJE I EGZAKTNIJE I OD DEKARTA I OD
SPINOZE.
LAJBNIC POINJE ANALIZOM MATERIJE.NEPROBOJNOST NIJE
SAMO ISTO PASIVNI OTPOR KOJI NE DOPUTA DA JEDNO TIJELO
DOE NA MJESTO DRUGOG. TAJ PASIVNI OTPOR PRETPOSTAVLJA
JEDNU AKTIVNU SILU KOJA E DA OSPOSOBI MATERIJALNU TAKU DA
NE DA DRUGOJ TAKI DA NA NJENO MJESTO DOE,AKO SE BIE
MATERIJE SASTOJI U ISTOM PROSTIRANJU ONDA NEPROBOJNOSTI
NEMA POTO SE NA JEDNOM I ISTOM MJESTU MOE ZAMISLITI
BESKRAJNO MNOGO TAAKA. OSIM TOGA INERCIJA ZAHTJEVA DA
MATERIJALNI ATOM MORA BITI DINAMIKE PRIRODE.U STVARI
MATERIJA ZAMILJENA KAO ISTO PROSTIRANJE MORA BITI
APSOLUTAN KONTINUUM I SAINJAVATI JEDNU MRTVU MASU KOJOJ
JE SASVIM SVEJEDNO DA LI SE NALAZI U STANJU MIRA ILI U STANJU
KRETANJA.

LAJBNIC TVRDI DA PRVA MATERIJA POTO U NJOJ NEMA NIKAKVE

AKTIVNE SILE NE MOE BITI SUPSTRATUM REALNE MATERIJE KOJA JE
NEPROBOJNA I INERTNA TO ZNAI DA JE AKTIVNA. LAJBNICOVA
ANALIZA MATERIJE DOVELA NAS JE DO POSLJEDNJE PROSTE
NEDJELJIVE NEMATERIJALNE SUPSTANCIJE IJE SE BIE SASTOJI U
ISTOJ SILI I RADNJI.
NAKON ANALIZE MATERIJE LAJBNIC JE URADIO I ANALIZU
DUHA.ON SMATRA AKO JE DUA NEDJELJIVA SUPSTANCIJA,ONDA JE
ONA INDIVIDUALNA,JER SVAKI INDIVIDUUM MORA BITI TAKVA
NEDJELJIVA SUPSTANCIJA POTO JE SVAKI OSJEA U SVOJOJ
NEPOSREDNOJ UNUTRANJOSTI KAO JEDNO CIJELO I NEDJELJIVO
''JA''.

POJAM SVJESNOG I NESVJESNOG

ON SMATRA DA SE MORA PRETPOSTAVITI DA PREDSTAVE IMAJU
SVOJE PORIJEKLO U SAMOJ INDIVIDUALNOJ DUEVNOJ SUPSTANCIJI,
DA ONE POSTAJU U SAMOJ NJOJ BEZ IKAKVOG UTICAJA SPOLJA.ALI
AKO SU PREDSTAVE U NAMA ONDA BISMO IH MI MORALI BITI
SVJESNI A MI IH NISMO SVJESNI. LAJBNIC IZVLAI OVU
KONZEKVENCIJU I PRISTAJE NA NJU. SAMO AKO PRETPOSTAVIMO DA
IMA U NAMA PREDSTAVA KOJIH NISMO SVJESNI,SAMO AKO IMA
NESVJESNIH PREDSTAVA,MOGUE JE OBJASNITI NA UNUTRANJI
IVOT POD PRETPOSTAVKOM INDIVIDUALNE PSIHIKE SUPSTANCIJE.
LAJBNIC UVODI TIME PRVI PUT U METAFIZIKU I PSIHOLOGIJU POJAM
NESVJESNOG I TEK NJEGOVOM POMOU RJEAVA OSNOVNI
METAFIZIKI PROBLEM.NESVJESNE PREDSTAVE NISU NITA DRUGO
DO PREDSTAVE BESKRAJNO MALOG INTEZITETA PREDSTAVE KOJE
INE NAJNII STUPANJ SVIJESTI.
KAD PREDSTAVA POSTANE SLABA SVOJIM INTEZITETOM ONA PRELAZI
IZ SVJESNOG DIJELA SVIJESTI U NESVJESNI, A KAD SLABA PREDSTAVA
POSTAJE JAKOM DEAVA SE OBRNUT PROCES. LAJBNIC SVJESNI DIO
SVIJESTI NAZIVA ''APERCEPCIJOM'',SVJESNIM OPAANJEM, DOK
NESVJESNI DIO SVIJESTI NAZIVA ''PERCEPCIJOM'' OPAANJEM KOJE
JE JE NESVJESNO.

ZAKONI PRIRODE
NAKON OVOGA POSTAVLJA SE PITANJE DA LI JE ISTA NEMATERIJALNA
SUPSTANCIJA TJ. SILA NA KOJU SMO KAO NA POSLJEDNJI ELEMENT
SVELI
REALNU
MATERIJU,IDENTINA
SA
NEMATERIJALNOM
NESVJESNOM DUHOVNOM SUPSTANCIJOM KOJU SMO KAO NA

POSLJEDNJI ELEMNT SVELI SVJESNI DUH? LAJBNIC ODGOVARA

POZITIVNO -> AKO IDENTIFIKUJEMO MATERIJALNE DINAMIKE
ATOME SA NESVJESNIM DUHOVNIM SUPSTANCIJAMA, ONDA SMO
TIME SVELI MATERIJU NA DUH I UNIJELI POTPUN MONIZAM U
SHVATANJE SUPSTANCIJA. ALI MA KOLIKO JE TAJ MONIZAM
VJEROVATAN I MNOGO VJEROVATNIJI OD DUALIZMA IPAK MI MORAMO
TRAITI STROGE,APSOLUTNE DOKAZE ZA NJEGA.LAJBNIC NALAZI TE
DOKAZE U VELIKIM OPTIM ZAKONIMA PRIRODE, KOJE JE ON PRVI I
OTKRIO. TRI SU VELIKA ZAKONA KOJA VLADAJU SVIJETOM :
1) ZAKON KONTINUITETA PRIRODA NE INI SKOKOVA U
PRIRODUSVAKU JE PRELAZ POSTEPEN I NEPREKIDAN
ZAKON KONTINUITETA NIJE NITA DRUGO DO IZRAZ
MATEMATIKOG PRINCIPA BESKRAJNOSTI.I TO SE NAJBOLJE
MOE ILUSTROVATI JEDNIM GEOMETRIJSKIM PRIMJEROM KOJI I
SAM LAJBNIC NAVODI. PRAVA LINIJA,KRUG,ELIPSA,PARABOLA I
HIPERBOLA IZGLEDA DA SU SASVE DISPARANTNI OBLICI
IZMEU KOJIH NEMA NIKAKVIH PRELAZA,MEUTIM DA SE VRLO
LAKO POKAZATI KAKO POSTEPENO SVAKA OD OVIH LINIJA
PRELAZI U DRUGU.
2) ZAKON
ANALOGIJE

SAMO
JE
NALIJE
ZAKONA
KONTINUITETA. TAJ ZAKON KAE DA NE POSTOJE DVIJE STVARI
KOJE BI BILE TAKO RAZLIITE DA MEU NJIMA APSOLUTNO
NEMA NIKAKVE SLINOSTI,AKO IZMEU NAJDISPARANTNIJIH
STVARI POSTOJE PRELAZNI OBLICI KOJI POTPUNO ISPUNJAVAJU
KVALITATIVNU DISTANCIJU MEU NJIMA ONE SU DOISTA I
NAJDISPARANTNIJE STVARI MEUSOBNO SRODNE.ANALOGIJA
DAKLE NIJE NITA DRUGO DO DRUGA STRANA KONTINUITETA,
IZRAZ DA KONTINUITET POSTOJI.
3) ZAKON HARMONIJE JEDINSTVO JE ZAKONA ANALOGIJE I
ZAKONA KONTINUITETA, TAJ ZAKON KAE DA JE SVAKA STVAR U
SVIJETU TAKVA DA POTPUNO ODGOVARA OPTEM REDU STVARI,
DA SE DAKLE SVE STVARI SLAU JEDNA S DRUGOM.HARMONIJE
NE BI BILO AKO BI STVARI BILE DISPARANTNE,AKO MEU NJIMA
NE BI BILO ANALOGIJE, KAO TO ANALOGIJE NE BI BILO AKO NE
BI BILO KONTINUITETA MEU NJIMA.NA TAJ NAIN SU
HARMONIJA I ANALOGIJA SAMO POSLJEDICE KONTINUITETA.

IZ CIJELOG OVOG IZVOENJA VIDI SE KAKO LAJBNIC DOLAZI DO

SVOGA MONIZMA MATERIJALNE I DUHOVNE SUPSTANCIJE SAMO NA
TAJ NAIN TO ISKLJUUJE MONIZAM U POGLEDU NA EGZISTENCIJU
SUPSTANCIJE,TO UZIMA DA SUPSTANCIJA MOE I MORA BITI
INDIVIDUALNA.
TAJ DRUGI VELIKI PRINCIP NJEGOVE FILOZOFIJE JESTE PRINCIP
IDENTITETA JEDNAKIH OBJEKATA I GLASI:NEMA DVIJE STVARI U
SVIJETU KOJE BI BILE APSOLUTNO JEDNAKE. TAJ PRINCIP KAE DA JE
NEMOGUE DA OD JEDNE ISTE STVARI POSTOJE DVA EGZEMPLARA
DA JE SVAKA INDIVIDUALNA ZA SEBE
SPECIJA. TAJ PRINCIP
DOKAZUJE LAJBNIC DIREKTNO NA OSNOVU STAVA IDENTITETA,STAV
IDENTITETA TVRDI DA JE SVAKA STVAR RAVNA SEBI (A=A) TO KAD
SE DUBLJE PROMISLI ZNAI DA JE SVAKA STVAR RAVNA SAMO SEBI
DA JE RAZLIITA OD SVAKE DRUGE STVARI I DA NEMA DAKLE DVIJE
STVARI U SVIJETU KOJE BI BILE JEDNAKE.
SVE MONADE MORAJU INITI STUPNJEVE POSTEPENOSTI U OPTEM
REDU PRIRODE,SVIJET MONADA MORA BITI PODLOAN PRINCIPU
KONTINUITETA,ANALOGIJE I HARMONIJE.DALEKO OD TOGA DAKLE DA
PRINCIP RAZLIITOSTI
I INDIVIDUALIZACIJE ISKLJUUJE PRINCIP
KONTINUITETA,ON GA PRETPOSTAVLJA I ZA SOBOM POVLAI. IZ
PRINCIPA
RAZLIITOSTI
SLIJEDI
INDIVIDUALITET
I
REALNA
PODIJELJENOST
I ODVOJENOST JEDNE MONADE OD DRUGE.IZ
PRINCIPA KONTINUITETA SLIJEDI IDEALNA POVEZANOST I JEDINSTVO
MONADA U OPTEM SVJETSKOM REDU.REALNOM PLURALIZMU
NJIHOVE EGZISTENCIJE ODGOVARA IDEALNI MONIZAM NJIHOVE
ESENCIJE.

MONADA - LAJBNIC U POJEDINOSTIMA PRIMJENJUJE OVE SVOJE

OPTE
PRINCIPE
KAKO
OBJANJAVA
PRIRODU
DUEVNE
SUPSTANCIJE,NJEN ODNOS PREMA TIJELU.DUEVNU SUPSTANCIJU
LAJBNIC NAZIVA MONADOM DA BI IZRAZIO NJENO JEDINSTVO I
NEDJELJIVOST I DA BI JE RAZLIKOVAO OD ATOMA U SMISLU
MATERIJALNOM KOJI JE ISTO TAKO NEDJELJIV KAO I DUHOVNA
SUPSTANCIJA SAMO TO JE RASPROSTR . MONADA SE NE MOE NI

POVEATI NI SMANJITI POTO JE ONA BIE BEZ DIJELOVA A TO JE

BEZ DIJELOVA NE MOE SE NI SMANJITI NI POVEATI, ONA SE MOE
SAMO CIJELA ILI UNITITI ILI STVORITI TO MOE SAMO BOG.

PREDSTAVA ALI MONADA SE NE SMIJE SHVATITI SAMO SA OVE

JEDNE STRANE ,KAO PROSTO NEDJELJIVO BIE,TO JE SAMO ISTO
SUPSTANCIJALNA TAKO REI FORMALNA STRANA NJENA, MONADA
KAO INDIVIDUALNO BIE MORA IMATI IZVJESNIH UNUTRANJIH
OSOBINA, MODUSA ILI AKCIDENCIJA KOJIMA E SE RAZLIKOVATI OD
DRUGIH MONADA TO E I INITI DA EGZISTIRA KAO ZASEBNO
INDIVIDUALNO BIE.TE UNUTRANJE OSOBINE MONADE TO SU NJENE
PREDSTAVE KOJE SAINJAVAJU BESKRAJNU MNOINU DIJELOVA U
KOJOJ SUPSTANCIJA MONADE INI JEDINSTVO: OVO TVRENJE
MNOINE PREDSTAVA U PROSTOJ NEDJELJIVOJ SUPSTANCIJI MONADA
BILO JE ZA PROTIVNIKE KAMEN SPOTICANJA U LAJBNICOVOJ
DEFINICIJI MONADE.

LAJBNIC UZIMA KAO FAKT OVU UNUTRANJU MNOINU PREDSTAVA U

SVAKOJ MONADI I UZIMAJUI DA JE PROMJENA NUNIM NAINOM
PREDIKAT SVAKE STVORENA STVARI I PREDPOSTAVLJA DA MONADA U
SVAKOM MOMENTU MORA SVOJ UNUTRANJI SADRAJ TAKO
MIJENJATI DA U IVOTU MONADE NEMA DVA SAVRENO JEDNAKA
MOMENTA KAO TO NEMA DVIJE MONADE U SVIJETU KOJE BI BILE
MEU SOBOM JEDNAKE. ON UZIMA DA JE NAGON POUDE ONO
TO INI DA SE PREDSTAVE NEPRISTRASNO MIJENJAJU. TAKO SU
PREDSTAVE I VOLJA DVA OSNOVNA ATRIBUTA MONADE: VOLJA
KAO ATRIBUT FORMALNI, ATRIBUT KOJI ODREUJE EGZISTENCIJU.

TRI VRSTE MONADE - SVAKA MONADA IMA BESKONAAN BROJ

PREDSTAVA U SEBI KOJE SE ODNOSE NA SVE OSTALE MONADE:
SVAKA MONADA PREDSTAVLJA CIO UNIVEZUM SVAKA JE OD NJIH

MIKROKOZMOS,SVIJET U MALOM,SLIKA SVIJETA U VELIKOM. RAZLIKA

U MONADAMA DAKLE MOE LEATI SAMO U RAZLICI SAME JASNOSTI
NJIHOVOG
PREDSTAVLJANJA
UNIVERZUMA.STUPNJEVI
PREDSTAVLJANJA SU OVI:1) JEDNA PREDSTAVA JE JASNA AKO SE
MOE JASNO RAZLIKOVATI OD DRUGIH PREDSTAVA I SHVATITI KAO
ZASEBAN OBJEKT, 2) NEJASNA ILI MRANA AKO SE OD DRUGIH NE
MOE RAZLIKOVATI,AKO IZ HAOSA I PREDSTAVA NE MOE DA SE
IZDVOJI, 3) PREDSTAVA JE RAZGOVIJETNA AKO SE NE SAMO DA
OD DRUGIH JASNO RAZLIKOVATI, VE AKO SE I SAME POJEDINE
SASTAVNE PREDSTAVE NJENE DAJU JASNO JEDNA OD DRUGE
RAZLIKOVATI,
4) NERAZGOVIJETNA JE AKO SE NJENI POJEDINI
DIJELOVI NE MOGU RAZLIKOVATI JEDAN OD DRUGOG. TAKO SU DAKLE
MRANO,JASNO I RAZGOVIJETNO TRI OSNOVNA STUPNJA JASNOSTI
PREDSTAVLJANJA I TIM TRIMA OSNOVNIM STUPNJEVIMA ODGOVARAJU
TRI VELIKA CARSTVA MONADA. AKO SU PREDSTAVE POTPUNO
MRANE ONDA POSTOJI SAMO PERCEPCIJA, SAMO OPAANJE BEZ
SVIJESTI DA OPAANJE POSTOJI BEZ REFLEKSIJE NA SAMO
OPAANJE.AKO SU PREDSTAVE JASNE ONDA PORED OPAANJA
POSTOJI SVIJET U SAMOM OPAANJU,SUBJEKT U TOM SLUAJU NE
SAMO DA ZNA DA JE SVJESTAN DA PREDSTAVLJA NEGO ON U ISTO
DOBA I ZNA ZA TO SVOJE ZNANJE, ZA TU SVOJU SVIJEST, ZA TO
SVOJE PREDSTAVLJANJE I TIME ZNA I ZA SAMOG SEBE: MONADE,
KOJE JASNO PREDSTAVLJAJU IMAJU PORED SVIJESTI PERCEPCIJE JO I
SAMOSVIJEST APERCEPCIJE. MONADE KOJE IMAJU SAMOSVIJEST ZOVU
SE DUE.

PIRAMIDA MONADA - SVAKA JE MONADA SAMO JEDAN JEDINI

INDIVIDUUM U SVIJETU. DVIJE MONADE NE MOGU BITI
JEDNAKE,MORA SE DAKLE PRETPOSTAVITI DA MONADE PRVE KLASE
NEMAJU PREDSTAVE SA ISTIM STEPENOM MRANOSTI, DA JE
GRANICA KOJU SMO POSTAVILI IZMEU MONADA S MRANIM I S
JASNIM PREDSTAVAMA GRADUELNA I DA IMA BESKONANO MNOGO
PRELAZA.TO PAK IDEMO NAVIE KA MONADAMA S JASNIM
PREDSTAVAMA BROJ MANADA KOJE PRIPADAJU PRIBLINO ISTOM
STUPNJU MORA BITI SVE MANJI DOK NAPOSLIJETKU NE DOEMO DO
NAJVIE MONADE SA APSOLUTNOM SAMOSVIJEU. I TA NAJVIA
MONADA MOE BITI SAMO JEDNA.KAO TO SE VIDI SVIJET MONADA
JE JEDNA PIRAMIDA: BAZU PIRAMIDE INE NAJNIE POTPUNO
NESVJESNE MONADE, VRH PIRAMIDE JE NAJVIA APSOLUTNO
SAMOSVJESNA MONADA. IZMEU VRHA I BAZISA NALAZE SE
MONADE SA PARCIJALNOM SAMOSVIJEU, TE SU MONADE DUE U
TE MONADE SPADA I NAE ''JA''.

MONADE SE NE NALAZE NI U KAKVOM PROSTORU POTO JE

PROSTOR KONTINUUM A MONADE SU POTPUNO RASTAVLJENE JEDNA
OD DRUGE, PROSTOR NIJE U STVARI NITA DRUGO DO SUBJEKTIVNA
NERAZGOVIJETNA
PREDSTAVA
SPOLJNJEG
''INTELIGIBILNOG
PROSTORA'' U KOJEM SE MONADE NALAZE.

PANTEIZAM MONADA-SVAKA MONADA SA SVOG STANITA U

BASIONI PREDSTAVLJA CIO KOMPLEKS OSTALIH MONADA,SVAKA
MONADA OPAA SVE TO SE U UNIVERZUMU DEAVA,SAMO TO JE
TA PREDSTAVA U SVAKOJ MONADI DRUKIJA PO STUPNJU SVOJE
JASNOSTI.SVAKA MONADA IMA SVOJ UNUTRANJI ZAKON PO KOME
PREDSTAVE TEKU U NJOJ.TAJ ZAKON NIJE NITA DRUGO DO SAM
IZRAZ
INDIVIDUALNOSTI
MONADE,NJENE
JASNOSTI
PREDSTAVLJANJA,NJENOG MJESTA U UNIVERZUMU: SVE TO E SE U
BUDUNOSTI U MONADI DESITI ODREENO JE ONIM TO JE U NJOJ
SADANJE I ONIM TO JE U NJOJ PROLO. AKO BI KO U
UNUTRANJOST MA KOJE MONADE MOGAO ZAVIRITI, MOGAO BI
JASNO PROITATI I ONO TO E SE DESITI I ONO TO SE
DESILO.SADRAJ PREDSTAVLJANJA SVAKE MONADE JEDAN JE
ISTI,RAZLIKA JE SAMO U STUPNJU PREDSTAVLJANJA.