Sie sind auf Seite 1von 32

List uenika Osnovne kole Grabrik

k.god.
god.2009./2011.,
2011./2012.,Karlovac,
Karlovac,sijeanj
veljaa 2012.,
k.
2011., broj 17
15

Betlehemsko svjetlo unijelo je ushienje u sva srca


sudionika i gledatelja boine priredbe.

GRABRI

str. 4

S A D R A J

str. 6

Betlehemsko svjetlo .......................................................... 2


Film je pronaao mene, a ne ja njega - Marija Ratkovi ...... 4
Filmski vremeplov ............................................................ 7
Tragom karlovakih kina .................................................. 8
Tuna sudbina kina Luxor ................................................. 8
Kako smo spojili ugodno s korisnim ................................... 9
uma znanja .................................................................. 10
Ljubav djeci prije svega ................................................... 10
Pjevajmo pjesnike ........................................................... 11
Preventivni program ........................................................ 12
Ovo bi mogla biti moja ulica ........................................... 13
Intervju s poznatim kazalinim redateljem Georgijem Parom .. 14
Mali princ na Sajmu udruga ............................................. 15
Robopro ......................................................................... 16
Dan europskih jezika ....................................................... 17
Kako nastaje asopis? ...................................................... 17
Mislimo zeleno................................................................ 18
Kapi ivota ..................................................................... 19
Naa etiri nezaboravna dana .......................................... 20
Posjetili smo Plitvika jezera......................................... 22
Arheolozi na jedan dan .................................................... 23
Parkovi moga grada......................................................... 23
Tenis ............................................................................. 28
Rukometna kola karlovac ................................................ 29
Tko sam ja?.................................................................... 30
Strip .............................................................................. 31

str. 14

str. 16

str. 18

str. 20

str. 28

ail: grabric@net.hr
OBAVIJEST!
i lanke, molimo aljite na e-m
e
tem
i),
loz
jed
pri
e,
tik
kri
Urednitvo
hvale,
Sve to mislite o Grabriu (po

IMPRESUM
GRABRI
List uenika O GRABRIK,
br. 17 - godina XII., veljaa 2012.
Kontakt:
47000 KARLOVAC, Bartula Kaia 15
Tel./fax: 047/422-962
E-mail: os-karlovac-005@skole.t-com.hr

Urednici - suradnici:
Jasmini Stareini, Zlata Luki,
Bogdanka Conjar, Boica Krpes - Pregun

Koordinator:
Vesna Mance

Koordinator graf. oblikovanja:


Zdravka Mrear

Urednitvo:
Marina Naki, 7.d., Filip Mrear, 7.d., Miran
Ratkovi, 7.a, Maja Radoaj, 7.a, Matej Testen, 7.a,
Borna aja, 5.d.

Za izdavaa:
eljka kot, ravnateljica
Na naslovnici fotograje sa znanstveno

Glavni urednik:
Filip Mrear, 7.d

Grako oblikovanje i tisak:


Tiskara Peari&Radoaj, Karlovac
Naklada: 600 primjeraka
Veljaa 2012.

- umjetnike subote

GRABRI

TEMA

BROJA

FILM

A
G
JE
N
JA
E
N
A
,
E
N
E
M
O
A
FILM JE PRONA
Marija Ratkovi, studentica Produkcije scenskih i izvedbenih
umjetnosti pri Akademiji dramskih umjetnosti i apsolventica na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studij germanistike i hispanistike, biva je uenica generacije
nae kole. I ove je godine pokazala svoje izvrsne organizacijske sposobnosti u realizaciji 16.
lmske revije mladei i 4. four
river lm festivala. Stoga smo je
odluili zaskoiti i na trenutak
odvojiti od brojnih obaveza kako
bismo je pitali sve to nas zanima.
Kada si osjetila privrenost lmu?
Je li te to privlailo odmalena ili je
taj interes netko poticao?
Prije bih rekla da je lm pronaao
mene, a ne ja njega! Inae sam vie
tip osobe okrenute prema prirodnim
znanostima, ali irokih interesa. Jo
u osnovnoj koli sam se bavila stvarno raznolikim hobijima: tenisom,
novinarstvom, sviranjem klavira
Dapae, roditelji su me poticali u
tom svojevrsnom renesansnom provoenju slobodnog vremena. A lmska umjetnost je sama po sebi renesansna odnosno vjeto ujedinjuje
ostale umjetnosti. Tako da smo se
lm i ja jednostavno kad-tad trebali
nai na istoj valnoj duljini. Samo je
trebao dobar poticaj. A to je bio moj
tadanji profesor hrvatskog jezika
u Gimnaziji Karlovac, prof. Damir
Jeli.
Kada si se ozbiljno poela baviti lmom? Gdje si stjecala prva lmska znanja?
Filmom sam se ozbiljno poela
baviti u prvom razredu Gimnazije.
Spomenuti prof. Jeli je veinu mog
razreda povukao na Videodruinu
lmsku sekciju u okviru Gimnazije. Tako je poelo. No, na neki nain
i ostalo, s obzirom da sam i danas za
Videodruinu, a i kasnije osnovani
Kinoklub Karlovac iznimno vezana.
Naime, i moj profesionalni put se
esto ispreplie s radom Kinokluba.
Nekad moda i preesto, jer uz hektinost dananjeg svijeta nema mi

i svoje zanimanje pronala u producentskoj profesiji. Gdje u na kraju


zavriti, tko zna? Rekoh ve da su
me renesansno odgajali.

Intervju s

MARIJOM
RATKOVI

veeg guta nego kada sa srednjokolcima raspravljam o njihovim novim projektima. Da, u tom procesu
ja sebe dajem djeci, ali ta djeca meni
daju puno vie: svojevrsnu oazu,
protuteu ovom materijalistiki nastrojenom svijetu.
Kako su izgledali tvoji lmski poetci?
Simptomatina je injenica da se
moji lmski poetci ne razlikuju
od onih koje i sada provodimo u
Kinoklubu. Na samom poetku bio
je tu lmski teaj kroz koji smo mi,
tadanji lmski pilii stekli osnove lmske umjetnosti. Produkt tog
teaja bio je na prvi lm Faca. U
to vrijeme imala sam veu svijest o
sebi ispred nego iza kamere, tako da
sam odglumila naslovnu rolu. No,
nakon jo jednog takvog pokuaja brzo sam promijenila miljenje i
odluila se za, u odnosu na kameru,
pozadinski posao. Orijentirala sam
se na reiju i montau, poglavito
dokumentarnih lmova. Za vrijeme studija otila sam i korak dalje

Priblii nam, u nekoliko reenica,


Kino klub Karlovac. Koliko godina
djeluje, koliko lanova broji?
Ne mogu nikako pribliiti Kinoklub
Karlovac bez spominjanja Videodruine Gimnazije Karlovac, koja
je osnovana u lipnju 1999. g. na
inicijativu nekolicine entuzijasta i
voena profesorom hrvatskog jezika
Damirom Jeliem. Povod okupljanja jest bio lm, no pravi motivi su
bili potpuno dugaiji: kroz gledanje, komentiranje i stvaranje lmskih djela mladi ljudi su se druili.
Skoro tri godine kasnije, 2002. kada
su ti isti mladi entuzijasti postali
maturanti, krenulo se u osnivanje
formalno pravne udruge i nastao je
Kinoklub Karlovac. Zato? Upravo
da bi se bavljenje lmom omoguilo ne samo gimnazijalcima, ve i
svim drugim srednjokolcima, ali i
osnovnokolcima.
Danas Kinoklub broji oko 80 lanova i njegovo djelovanje moe se
razvrstati u pet razliitih, a opet meusobno isprepletenih pravaca: rad
s osnovnokolcima i srednjokolcima u kontekstu stvaranja lmova;
odravanje povremenog kinotenog
programa u prostorijama tzv. Mikrokina; low produkcija - to za
vlastite potrebe, to u okviru suradnje s uspjenim lokalnim poslovnim
subjektima; organizacija Filmske
revije mladei i Four Rever Film
Festivala nacionalne, odnosno meunarodne manifestacije posveene
srednjokolskom lmu i organizacija Karlovakog rijenog kina
jedinstvenog open air kina na obali
rijeke Korane.
Koji ti je najdrai lm?
Nemam najdrai lm, ali imam tri
najdraa redatelja: Pedro Amadovar, Steven Sodenbergh i Alfred
Hitchcock. Njihove lmove mogu
gledati nebrojeno puta.Primjerice,
Sodenberghovim Trafcom sam
bila toliko oduevljena da sam ga u

GRABRI

tjedan dana pogledala tri puta na tri


razliita jezika: na hrvatskom u karlovakom Edisonu, njemakom u
kinu u Grazu i originalnoj verziji na
engleskom jeziku, takoer u Grazu.
Tko ti je uzor u lmskom svijetu?
U lmskom svijetu uzore traim u
producentskoj profesiji. Tako da je
moj No. 1 Jerry Bruckheimer tata
CSI-a i svih franiza istog, zatim
serijala Bez traga, Zaboravljenog sluaja
Danas si koordinatorica Filmske
revije mladei i Four river lm festivala. Kako uspijeva uskladiti fakultetske obaveze s organizacijom
Revije i Festivala?
Usklaivanje obaveza nije lako, ali
trudim se. Posljednje etiri godine
uz studij Produkcije na Akademiji
dramske umjetnosti paralelno radim,
i to u struci. Tako da esto ne znam,
odnosno ne razlikujem kada neto
radim za faks, a kad za posao i cijelo
vrijeme mi se zapravo obaveze meusobno isprepliu. Uz Akademiju,
tu je i studij germanistike i hispanistike na Filozofskom fakultetu, koji
sam zapravo prvotno upisala i gdje
imam status apsolventa. Tako da i to
treba privesti kraju. Ne samo zbog
mame i tate, ve i zbog sebe same.
Osim toga, ja nekako najee biram
onaj tei put. Moda to i objanjava zato sam se, na uenje sviju,
poslije srednje kole odluila na
germanistiko sito i reeto, a studij ADU upisala sam tek tri godine
kasnije.Jednostavno se nisam smatrala dovoljno zrelom. I nije mi ao!
Naime, studiranje kroz dva apsolutno razliita sustava s jedne strane
armantno utrogljen, ali i vie nego
discipliniran Odsjek za germanistiku, a s druge strane kreativni kaos
Akademije dramske umjetnosti itekako je utjecalo na moj daljnji profesionalni razvoj.

taj nain rade jedni za druge i time


razvijaju vrlo vane vjetine: meusobnu komunikaciju, komunikaciju
s medijima, timski rad, pa sve do
planiranja, promocije i rukovoenja. Takoer bih rekla da su Revija
i Festival svojevrsni poklon ovom
gradu i injenica da u etiri dana
istim prodelira preko 150 gostiju iz
svih dijelova Hrvatske i svijeta. To
je ono to me najvie veseli. Neka se
i u Junoj Koreji uje za Karlovac!
Otvaranje Revije je odrano u Kinu
Edison. Svi su zbog toga bili veseli i prisjeali se lijepih trenutaka
provedenih ondje. to ti misli o
problemu zvanom Kino Edison?
Karlovcu se desila ta tuna kinematografska pria. Iako deveti grad po
veliini u Hrvatskoj, on nema redoviti kino repertoar. Slina situacija je
bila i u ibeniku i Slavonskom Brodu, no stjecajem okolnosti isti gradovi su dobili natrag svoje kino dvorane. Edison je drugo najvee kino
u Hrvatskoj i prvo izgraeno kino s
tom namjenom. Meutim, iluzorno
je oekivati da e Edison ikad vie
biti kino u punom smislu te rijei.
Naime, Karlovcu nije potrebno kino
te veliine i koncepcije; dovoljan
bi bio jedan miniplex s dvije ili tri
manje dvorane. Ono kako ja vidim
Edison je kao multifunkcionalan
prostor namijenjen audiovizualnim
i izvedbenim umjetnostima. Dakle,
kolokvijalno reeno, namijenjeno i

Za vrijeme Festivala odrana je i


parlaonica na temu: Potie li nasilje na lmu nasilje u stvarnosti?
Kakav je tvoj stav o ovoj temi?
Mislim da nisu toliki problem lmovi, koliko ostali produkti AV industrije (video-igrice, npr.). Jer, igrice
su one koje stvaraju ovisnost, kako
svjesnu, tako i nesvjesnu. Mislim da
je udio lmova u poticanju nasilja
minimalan.
uli smo da mnogo putuje. Koja si
mjesta do sada posjetila? Koje ti se
najvie svidjelo i zato?
Uz odlaske u kino moja najvea
strast su putovanja. Pogotovo uz
dobrog suputnika kojeg imam u posljednje dvije godine. Obila sam
gotovo cijelu Europu (od Engleske
do Malte), a u sijenju me oekuje
etveromjeseni boravak u Americi, gdje idem na posljednji semestar
studija Produkcije. to mi se najvie
svidjelo? Nije da bih sad mogla ba
neto posebno izdvojiti, jer svako
mjesto vee za sebe svoju posebnu
priu i dogodovtinu, ali recimo jedna od prvih asocijacija na predivan
krajolik je Luxembourg u proljee. I
to nekoliko sati nakon kie. To treba
doivjeti. Doslovce buenje proljea u Luxembourgu.
Gdje se vidi za pet godina u lmskom svijetu?
Moja mama je jednom slikovito
rekla:Sklona si prirodnim znanostima, studira jezike, zavrila si lm, a
sad upisala kazalite. Ja tebe, dijete
drago, vie ne mogu pratiti! Tako
da, tko zna? Ni ja sebe samu esto
ne mogu pratiti.
Jesu li tvoji ivotni ciljevi vezani uz
lm ili neto drugo?
Posluit u se citatom Stevea Jobsa: Biti najbogatiji ovjek na groblju nije ono to me zanima. Otii
naveer na spavanje mislei da smo
napravili neto prekrasno to je ono
to mi puno znai. To mi je ivotni
cilj i moto.
Miran Ratkovi, 7.a

to ti je najljepe u organiziranju
Filmske revije?
Revija i festival su jedna posebna
pria. Veinu organizacijskog tima
ine srednjokolci uz pomo nas
starijih kolega studenata. To je dobitna kombinacija, jer mladi ljudi na

GRABRI

lmu i kazalitu i glazbenim koncertima. Tu bi se smisleno dao ukomponirati i mali muzej upravo zbog povijesne vanosti Edisona koju sam
spomenula, a koja ne bi smjela biti
zaboravljena.

TEMA

Filmsko
utilo
Karlovac je i ovog rujna po peti put poutio,
ali ne od lia nego od
150 mladih i kreativnih
lmaa iz cijele Hrvatske i 22 zemlje Europe i
ostatka svijeta.

Iza nas je 16. lmska revija mladei


i 4. four river lm festival koji su se
u organizaciji Kinokluba Karlovac
i Hrvatskog lmskog saveza odravali od 7. do 10. rujna 2011. i to na
tri lokacije u gradu: Kino Edison,
Gradsko kazalite Zorin dom i
gradini Dubovac. U konkurenciji
je prikazano ukupno 84 lma koje
su odabrali : Diana Nenadi, lmska
kritiarka i publicistkinja, Boko Picula, politolog i i lmski kritiar i
Jura Troje, uitelj razredne nastave
i voditelj medijske kulture.
Uzavrele pripreme za Festival poele su jo puno prije, a svoj vrhunac
su dostigle u kolovozu: stizale su
prijave lmova, slagao se lmski
program, a posebno atraktivno bilo
je proetavanje gradom ovogodinjih maskota, prof. Balthazara, Kauboja Sitha i Charlija Chaplina.
Pripreme i otvaranje Festivala i
Revije
A onda je stigla prekrasna vijest:
otvaranje Revije i Festivala odrat
e se u Kinu Edison. To je znailo
da e se u naem karlovakom kinu
prvi put nakon pet godina ponovno
ukljuiti projektor i zavrtjeti lmska
vrpca. Trebalo je brzo pripremiti zamrlu kino dvoranu za otvaranje.
I konano, sve je poelo 7. rujna uju-

BROJA

FILM

tro i to nagradnom igrom Cedevite


Go, a nastavilo se lmom iz lmskog 5+ programa Sinji galeb. Prije lma djecu je zabavljala maskota
Dukatina.
A naveer dugo oekivano otvaranje zapoelo je plesno-pjevakom
izvedbom Singrlica. Inae, one su
osvojile ovogodinji Porin za najbolju etno izvedbu. Otvaranje je vodila
poznata karlovaka glumica Zrinka
Cvitei. Bilo je dovoljno izgovoriti rije Edison, i cijela bi se dvorana ustalasala i poela gromoglasno
pljeskati. Predstavljeno je struno
povjerenstvo za Reviju, Festival i
nagradu ute zastave. Mlade lmae
i posjetitelje Festivala pozdravili su:
Marija Ratkovi, koordinatorica re-

de lmae. Kraj te uzbudljive veeri


pred Kinom Edison zainila je i
svirka benda The Chocolate Nipples.

vije i festivala, Vera Robi-karica,


tajnica Hrvatskog lmskog saveza
i Damir Jeli, gradonaelnik grada
Karlovca i jedan od osnivaa Kinokluba Karlovac. Jihye Hwang, prologodinja osvajaica grand prixa i
lanica povjerenstva ute zastave,
tradicionalno je prerezala lmsku
vrpcu i time oznaila i slubeni poetak Revije i Festivala.
Te veeri su i prikazani isjeci iz
dokumentarnog lma Duana Vukotia, snimljenog 1979. g. povodom
400. roendana naeg grada i lm
Petak, uradak uenika karlovake
Gimnazije iz 70-ih godina prolog
stoljea. O toj zanimljivoj lmskoj
tvorevini skupu je govorio prof. Josip imuni koji je tada vodio mla-

Radia nije zakazala i malo tko je


ostao lmski gladan.

Drugi dan odravanja Revije i


Festivala
Drugi dan je zapoeo lmskim 5+
programom i animiranim lmom
Mali letei medvjedi, a tijekom
dana su se prikazivale jo dvije
projekcije. Dan je zavrio Dubovac open air projekcijom lma s
ovogodinjeg Filmskog festivala u
Puli Kotlovina. Atmosfera je bila
uarena i navedeni lm je uvelike
privukao Karlovane. To je komentirao Tomislav Peki, glavni urednik festivalskog lista Dnevnik u
boci: Filmska kuhinja Tomislava

Trei dan odravanja Revije i Festivala


Treeg dana u 5+ programu prikazivao se animirani lm Planet 51 .
Pogledali su ga i uenici etvrtih a
i b razreda nae kole. Popodne su
se ponovno prikazivale dvije projekcije.
Dubovac open air ponovno je rezervirao veernji termin i publika
je vidjela jo jedan lm s Filmskog
festivala u Puli. Bio je to lm Fleke koji prenosi zanimljivu i pounu
poruku o nenasilju meu djecom i
odraslima.

GRABRI

etvrti posljednji dan


konano smo doli do posljednjeg
dana manifestacije. Ujutro se prikazivao posljednji lm iz 5+ programa i to su opet bili Mali letei
medvjedi koji su od svih lmova
privukli najveu pozornost najmlaih. Oko podneva su prikazane
i zadnje dvije projekcije. Nakon
toga odrana je parlaonica o temi
Potie li nasilje u lmu nasilje u
stvarnosti u kojoj su sudjelovali lmski kritiar Boko Picula,
urednica T-portala Alemka Lisinski, televizijska voditeljica Daniela
Trbovi i lmski redatelj Aldo Tardozzi. Pobijedila je skupina koja je
branila tezu da nasilje na lmu ne
potie nasilje u ivotu.
U ranim popodnevnim satima zapoelo je zatvaranje i sveana dodjela nagrada koju je vodila Daniela Trbovi. Svojim dosjetkama zagrijala je i onako vruu atmosferu
koja se osjeala u pregrijanoj dvorani Zorin doma. Jer, najuzbudljiviji dio je ipak podjela nagrada pa
su mladi lmai nestrpljivo iekivali odluku trolanog povjerenstva
u sastavu: Aldo Tardozzi, Andrei
Tanase, redatelj iz Rumunjske i
Gabor Rethi, animator iz Maarske.
U nizu nagrada za razliita podruja lma, izdvojio bih grand prix za
najbolji lm koji je osvojio Station
Next iz Danske za lm Naopako
(EN VERDEN VENDT P? HOVEDET).
I eto, stigli smo do kraja, ali bih
elio jo neto rei. Na Reviji i Festivalu je sudjelovalo neto bivih i
sadanjih Grabria: Marija Ratkovi, koordinatorica Revije i Festivala, Sanja Zanki, koordinatorica
programa, Ksenija Sankovi, asistentica produkcije, Vedrana Mihali, prevoditeljica, Marko Miki, volonter i lan povjerenstva
za nagradu ute zastave te Miran
Ratkovi i Laura Pribani, uenici
7.a volonteri.
Miran Ratkovi, 7.a

GRABRI

Filmski
vremeplov
Film je sedma umjetnost
koja utjee na nae
stavove, potie nas na
razmiljanje, pouava
nas, zabavlja i izgrauje
kao osobe.
Zato zasluuje nau
pozornost.
Pred nama su hladni zimski
dani i svi tada volimo spojiti udobnost svog naslonjaa s
nekim dobrim igranim lmom,
krimiem, komedijom ili hororom. Pa ako su pri ruci i kakve
grickalice, doivljaj je potpun.
A jesmo li se ikada zapitali to
je zapravo lm i koliko o njemu znamo?!
Nije dovoljno rei da je lm niz
pokretnih slika, nego je lm i
umjetnost koja nas pouava,
nasmijava ili samo zabavlja u
slobodno vrijeme.
Prije vie od 100 godina, tonije 28.12.1895. u polutami parikog Grand Cafea, prikazani
su crno-bijeli nijemi lmovi
brae Lumiere. Uz pomo kinematografa, ureaja koji je niz
pokretnih slika projicirao na
platno, publika je vidjela prve
kratke dokumentarne lmove.
Kako je znanje o lmu napredovalo, tako je lm iz nijemog
preao u zvuni, a taj preokret
napravila je lmska tvrtka Warner Brothers 1927. godine lmom Pjeva jazza.
Postupno je crno-bijeli lm nestajao i zamijenio ga je lm u
boji koje je i danas prisutan, a
pretea mu je bio Disneyev crti Cvijee i drvee iz 1932.
godine.
7

Film kao umjetnost ima svoja


izraajna sredstva. To su: kadar,
sekvenca, rez, plan, rakurs (kut
snimanja), montaa, gluma
Kadar je najmanji dio lma koji
bez prekida traje od ukljuenja
do iskljuenja kamere, sekvenca
okuplja kadrove u neku logiku
cjelinu, a rez je spona izmeu kadrova.
Rakurs ili kut snimanja je poloaj
kamere prema snimanom objektu
koji moe biti blie ili dalje kameri to znai da je objekt u razliitim planovima snimanja.
Danas je u lmu vana montaa.
Uz pomo raunala glumcima se
popravljaju nedostatci ili dodaje
animacija.
Film je, kao i knjievnost, podijeljen u tri lmska roda: dokumentarni, igrani i animirani lm.
Dokumentarni lm se oslanja na
dogaaje u zbilji. U njemu nema
izmiljenih, namjetenih i pripremljenih dogaaja, ve stvarni
ljudi u stvarnom prostoru.Igrani
lm najee je proizvod mate
iji tragovi prije snimanja ostaju
zabiljeeni u scenariju i u knjizi
snimanja, to je pisana priprema
za budui lm, a neto se manje
oslanja na zbilju.Animirani lm
je nastao uzastopnim snimanjem
pojedinanih sliica, a koje kasnije bivaju oivljene tehnikom
lmske projekcije. Ime je dobio
od latinske rijei animare, to
znai oivjeti.
Najpoznatiji crtani lmovi su
Walt Disneyevi, dok je za hrvatske animirane lmove zasluna
Zagrebaka kola animiranog lma.
Duan Vukoti, jedan od autora,
dobio je za animirani lm Surogat 1961. godine nagradu Oscar,
jedini dosad u hrvatskoj kinematograji.
Matej Testen, 7.a

TEMA

BROJA

FILM

A
IN
K
IH
K

A
V
O
L
R
A
K
M
O
TRAG
KINO EDISON
Najpoznatije karlovako kino
je Edison. Gradilo se od 1919.
do 1920. Po idejama Ede Schoena i Brune Bauera. Oni su
kino zamislili kao Atlas kino pa
tako golemi kip Atlasa ukraava proelje zgrade. Investitori
su se ipak odluili za drugo ime
i nazvali ga po T. A. Edisonu. Karlovac, tadanji tjedni
list o kinu pie: Naa publika sada ima na raspoloenju
jednu velegradsku instituciju. Na novi Kino moemo
postaviti o bok najmodernijih
velegradskih Kino Kazalita.
Ima 490 sjedala, te je prostraniji od ijednog zagrebakog
kina. Vano je i to da je kino
Edison prvi namjenski raeni
kinematograf u Hrvatskoj! Ispoetka su se prikazivali lmovi bez zvuka uz pratnju glasovira. 1931. Stigao je zvuk u
kino i ono mijenja ime u Edison

ton-kino. Kako je to izgledalo?


U predvorju Edisona bila takozvana bombonijera u kojoj su
se prodavali slatkii. Puenje je
bilo zabranjeno. Reklame s dijapozitiva su se prikazivale na
elektirciranim zastorima. U dugoj povijesti kina bitno je izdvojiti i 1957. i prikazivanje lma

TUNA SUDBINA KINA


LUXOR
Stariji Karlovani rado se sjeaju nedjeljnih matineja i veernjih
kino predstava u Luxoru, a oni neto mlai i rock kluba koji je tamo
ivio od 1993. do 1996. god. Kino
Luxor bilo je jedino karlovako
kino s otvorenim prostorom, no
uivanje u lmovima pod vedrim
nebom nije bilo mogue jo od
kraja 70-tih godina prolog stoljea. Kino Luxor otvara svoja vrata,
ali kao prodavaonica keramikih
ploica i instalacija centralnog grijanja te opreme za kupaonice.

Carmen Jones. To je bila prva


projekcija irokog formata u
karlovakom kinu. Danas kino
Edison vie nije kino, nego vienamjenska dvorana. Moda
jednom opet bude kino, moda
za 100. roendan....
Sonja kvorc i
Lea Schiller, 5.d

Jeste li znali
da najkrai lm traje 1 sekundu, a najdui 240 sati?
da je najprodavaniji lm na DVD-u Kralj lavova?
da je Indija najvei proizvoa lmova?
da je Frankenstein najpopularniji povijesni lik svih
lmova?
da je najpopularniji lmski serijal Zvjezdani ratovi?
da je prema prii Pepeljuga snimljeno ak 95 inaica te prie?
da u gotovo svakom lmu ima barem 50 pogreaka,
a u popularnom Titancu ak 210?
Petra Jeli, 7.a

GRABRI

Kako smo
spojili
ugodno s
korisnim
Od 29. rujna do 2. listopada Varadin je ugostio mlade lmae
osnovnokolce cijele Hrvatske.
Bila je to 49. revija hrvatskog
lma i video stvaralatva djece. Od 175 lmova
razliitih kategorija
na reviju je pozvano
88, meu kojima je
bio i crtani lm naih
Grabria koji se zove
Na putu. Svi pozvani
lmovi prikazani su
u 8 revijskih projekcija. Na je prikazan
u treoj revijskoj projekciji.
Crtani lm Na putu
nastao je u suradnji s
Kino klubom Karlovac u sklopu projekta
Razvoj osobnosti i poticanje kreativnog miljenja kod potencijalno darovitih uenika u
obliku vikend lmskih
radionica. U njegovom stvaranju sudjelovalo je 8 potencijalno darovitih uenika do 4. do 6.
razreda koji su eljeli polaziti
lmsku radionicu, a to su: Jakov
Latkovi, Iva Gunjaa, Miran
Ratkovi, Laura Pribani, Maja
Radoaj, Sonja kvorc, Dorian
Janeti i ja, Karla Kostadinov.
Voditeljice vikend lmske radionice bile su Marija Markezi,
Sanja Zanki i Svjetlana Vini.
Cijelu ekipu okupila je BogdanGRABRI

ka Conjar, koordinatorica projekta.


Nai predstavnici u Varadinu
bili su Dorian Janeti, Bogdanka Conjar i ja. Nakon smjetaja u hotelu Turist nastupile
su revijske projekcije. Imali
smo priliku vidjeti mnogobrojne lmove razliitih vrsta: dokumentarne, crtane, reportae,
igrane...

Priom do lma
Sigurno se pitate to je to Na
putu.E,to je jedan lm u ijoj
sam izradi sudjelovala.Sve je
krenulo ovako

Jednog subotnjeg jutra moja


prijateljica Sonja, moja malenkost te neki daroviti uenici
nae kole okupili smo se u koli kako bismo izradili lm. Prvo
smo krenuli s priom.Svatko od
nas napisao je priicu od svega
nekoliko reenica.Zatim smo
sve to oblikovali u jednu veliku
priu kojoj smo morali odrediti
naslov.Nakon nekoliko neobinih prijedloga, koji su bili i pomalo smijeni, odluili smo se
za naslov Na putu. A tko se sve
9

naao na putu .Neete vjerovati,


ali tu se naao i jedan djeak sa
psom, ogromna vjeverica, je,
slon i mrav.Poeli smo s izradom lutaka od plastelina, hamer
papira, a pritom
smo se koristili i ivaim priborom.Izradili smo i kulise za pojedine scene. umu, most, grad,
planine
U nedjelju je krenulo snimanje.
To nam je bilo nekako najtee
jer smo morali biti mirni kako
ne bismo pomakli kameru,a
svaki pokret lika izraivali smo stop animacijom, ka-

dar po kadar.Izradili smo 250


fotograja,njih 30 je trebalo
obrisati, a ostale fotograje smo
ubrzali te dodali zvukove i lm
je bio gotov.
Bili smo zadovoljni uinjenim i
pomalo ponosni na sebe.
Taj smo lm na Reviji lmskog
stvaralatva djece u Varadinu
predstavili Dorian Janeti, uiteljica Bogdanka Conjar i moja
malenkost.
Karla Kostadinov,5.d

I N T E R E S I

N A I

uma znanja
Daroviti uenici nae kole zajedno sa svojim voditeljima
ponovno nas oduevili jo jednom Znanstveno-umjetnikom subotom koja je upriliena 19. studenoga
Znanstveno-umjetnike subote
postaju tradicija u naoj koli, a
tradicijom se moe nazvati i gostovanje uenika drugih kola.
Tako su nam se 19. studenoga
pridruili uenici O Dragani i
O Reica i zajedno s nama sudjelovali u radionicama: Fosili,
Munje, Glagoljica, Biologija i
Kemija u slici Radionice su
vodili uenici i nastavnici nae
kole koji sudjeluju u radu s darovitim uenicima.
Ja sam se ukljuio u radionicu
Biologija i Kemija u slici koju su

vodile uenice iz mog 7.a razreda: Maja Radoaj i Patricija Kea


te nastavnica biologije i kemije
Slaana Cvitianin. Bilo je jako
zanimljivo jer smo bojom oslikavali zidove uionice biologije i
kemije prikazujui Zemljina geoloka razdoblja, a okuali smo
se i u izradi makete eko kole iz
nae mate. Kutije su predstavljale kolske zgrade, prazne boce
staklenike, metalne ice solarne
elije
Poput istraivakog novinara,
zavirio sam i u druge radionice,

a posebno mi se svidjela radionica Munje koju su vodili Matej


Testen iz 7.a i nastavnice Boica
Krpes Pregun i Jasmina Boievi. Ureaj koji simulira munje
naprosto me oduevio.
Da ne budemo gladni i iscrpljeni
od napornog znanstveno-umjetnikog rada, pobrinule su se nae
kolske kuharice koje su nam u
pauzi servirale peciva i topli aj
kojim smo se okrijepili.
Na kraju je u holu kole odrana prezentacija izvedbi i radova
koje su sve radionice napravile.
Mislim da smo poslije svega bili
zadovoljni: organizatori, voditelji i, naravno, mi uenici-sudionici, jer smo se lijepo druili i
poneto nauili.
Miran Ratkovi, 7.a

Ljubav djeci prije svega


Uenici nae kole i ove
godine sudjelovali su u
obiljeavanju Djejeg
tjedna i to ne samo kroz
aktivnosti unutar kolske
zgrade, ve i na ulicama
naeg grada.

vakih kola i djeji vrtii.


Zato to dijete je ko cvjeti,
Njean i mirisan na livadi to raste.
Umivat se eli rosom,
Poletjeti poput laste.
Nakon aktivnosti na Trgu, uiteljica Sandra Bosiljevac svoje uenike 1. a razreda povela

je u Staraki dom Sv. Antun,


gdje su djeca, svojim dolaskom
i kratkim programom, koji su
pripremili, htjela u svakodnevicu starijih tienika unijeti djeju vedrinu i radost.
Iva Grguri, 5.a

Trg bana J. Jelaia bilo je ovogodinje mjesto na kojem je


zapoelo obiljeavanje Djejeg
tjedna. Ovim tradicionalnim aktivnostima i ovaj put su se promicala djeja prava.
U ponedjeljak, 3. listopada pjesmom, plesom, crteima i veselom djejom cikom uenici 1. i
2. razreda nae kole poruivali su svoj, djeji moto: Ljubav
djeci prije svega! Njima su se
pridruili uenici drugih karlo10

GRABRI

Pjevajmo
pjesnike
Uz brojne aktivnosti
vezane za obiljeavanje
Mjeseca hrvatske knjige,
uenici 8.a razreda
posjetili su Gradsku
knjinicu Ivan Goran
Kovai i uvjerili se
da liriku iz hrvatskih
itanaka ne moraju samo
itati, ve je uglazbljenu
mogu i sluati.

ljubavna pjesma,
dirljiva i snana,
koja nas je ispunila emocijama.
Potpuna suprotnost Prevertu i
njegovoj pronjenoj Barbari bila
je Barbara Ivana
Slamniga, u interpretaciji Zvonka
piia. Njegova
Barbara je brzog
ritma, vesela, aljiva i govori o barci.
Potom smo se osvjedoili kako
zvui kad se pjeva Tadijanovieva intimna pjesma Dugo u no,
u zimsku bijelu no i Cesarieva

Mjesec hrvatske knjige ove godine, izmeu


ostalog, obiljeili smo i
jednim neobinim, nesvakidanjim
predavanjem
kojem smo 25. listopada
prisustvovali u naoj Gradskoj knjinici Ivan Goran
Kovai. Naime, tog dana
spoznali smo koliko je poznatih lirskih pjesama iz
naeg kolskog programa
uglazbljeno.
Udobno smo se smjestili u
prostoru glazbenog
odjela Knjinice i
u uvodu predavanja
upoznali se s nazivima
ansona (uglazbljena
popularna pjesma) i
countautori (skladatelji), kao to je poznati
Arsen Dedi, Hrvoje
Hegedui
Prvo smo upoznali
francuskog
pjesnika
Jacquesa Preverta, zvanog jo i pjesnik Pariza, i njegovu poznatu
pjesmu Barbara. To je
GRABRI

socijalna balada Balada iz predgraa koju je skladao i otpjevao


Hrvoje Hegedui. Zatim je uslijedila jedna dijalektalna pjesma
Frana
Galovia,
Crn-bel, koju smo
odsluali na rijetko
vienom gramofonu.
Kraj je bio rezerviran za Antuna
Gustava Matoa i
ljubavnu pjesmu
Utjeha kose, koja
govori o umrloj
djevojci kojoj iva
ostaje samo kosa.
Posebno nas je
iznenadilo to ovu
tunu pjesmu sumornog ugoaja u rock
verziji izvodi Hladno
pivo. Tada ona postaje
ritminija, bra, s emocijom bijesa u interpretaciji.
Zajedniko
druenje brzo je proteklo u
ugodnom ambijentu, s
ugodnom glazbom i rijeju. Puni utisaka zakljuujemo da bismo
ovo druenje ponovili.
Ines Neki i
Sara Karamati, 8.a

11

I N T E R E S I

N A I

PREVENTIVNI PROGRAM
Odgoj za zdrav ivot
kolski preventivni program sastavni je dio rada
nae kole kojim nastojimo smanjiti interes naih uenika za upotrebom sredstava ovisnosti.
Utjecaj vanjskog svijeta na djecu je velik i stoga ih treba pouiti znanjima i vjetinama kojim
bi mogli izbjei opasan i tetan utjecaj drutva.
Program je usmjeren na rad s uenicima, uiteljima, roditeljima i lokalnom zajednicom.
Preventivni program u k. god. 2011. / 2012. pozornost posveuje komunikaciji izmeu roditelja
i djeteta te djecom meusobno kako bi se poboljali meusobni odnosi koji bi prevenirali da djeca zastrane i krenu putem ovisnosti.
Cilj takvog rada s uenicima i roditeljima je
prevencija (sprjeavanje) ovisnikog ponaanja
(ovisnost o puenju, alkoholu i drogi) kod uenika osnovnokolske dobi, stvaranje poticajnog, sigurnog i suradnikog okruenja u koli te razviti
osjeaj grupne pripadnosti, povjerenja, tolerancije i jaanja osobne odgovornosti. Odgoj za zdrav
ivot je bitan u prevenciji neprihvatljivog oblika
ponaanja te razvijanje pozitivne slike o sebi.
Promiemo zdrave stilove ivota i kvalitetno
provoenje slobodnog vremena. Odradili smo to
nizom radionica, sportskim aktivnostima, posjetima kazalitu u kinu.

1. Radionica za uenike 4. razreda Ti poruke ja


poruke
2. Radionica za uenike 5. i 7. razreda Povjerenje
3. Znanstveno umjetnika subota uma znanja
4. Radionica za roditelje uenika 4. razreda Roditeljski odgojni stilovi

3
4

Tekst je izdvojen iz programa akivnosti nae kole


(Struna sluba)
12

GRABRI

Ovo bi
mogla biti
moja ulica
Ovo bi mogla biti moja
ulica, predstava je Zagrebakog kazalita mladih koju s u uenici 7.a
i b te 8.a i b pogledali 1.
prosinca, i koja je inspirirana traginom smru
Luke Ritza, esnaestogodinjaka kojeg je premlatila grupa njegovih
vrnjaka.
Potresno je bilo gledati predstavu
o deku kojeg je na smrt premlatila skupina maloljetnika, njegovih
vrnjaka, i to bez ikakva razloga.
Naalost, to je naa svakodnevica. Ako ubrzo svi zajedno ne
pokuamo promijeniti drutvo u
kojem ivimo, svatko od nas je
potencijalna rtva nasilja. Dovoljno je da se u pogrenom trenutku
naemo na pogrenom mjestu
Za trajanja predstave zamiljala

sam se u situaciji rtve. to bih ja


uinila da se naem u istoj situaciji? O emu bih razmiljala? Bih
li zvala u pomo ili zaplakala, pokuala pobjei ili se suprotstavila? Kako bih se osjeala? Brojna
pitanja su mi prolazila glavom
Predstava je na mene ostavila jak
dojam, ali u se ipak najvie sjeati zvukova zlostavljanja. Jeza je
prolazila mojim tijelom dok smo
oslukivali zvukove udaraca, prezirnog dovikivanja i psovki upuenih rtvi. Koliko mora mrziti
da tako neto moe initi drugom
ovjeku, svom vrnjaku?!Koliko
ogorena, jadna, bezosjeajna i
nemilosrdna osoba mora biti da
bi nanosio toliku bol? Stalno se
javljaju nova pitanja, a tek poneki
odgovor

Djeak-ubojica u predstavi bio


je lan uline bande. ivio je u
obitelji s ocem zlostavljaem. I
sam je bio rtva jer je svjedoio
nasilju nad svojom majkom.
Naravno, svakodnevni prizori
nasilja u obitelji nisu nikakvo
opravdanje za ubojstvo vrnjaka, no vano je razumjeti da je
osobi u takvoj situaciji potrebna
profesionalna pomo. Statistika
nam esto govori da rtva nasilja
i sama postaje nasilnik.
Nakon svega nametnulo mi se
jo jedno pitanje: Postoji li
netko tko e me zatititi ako se
na ulici naem u situaciji koja
je prikazana u predstavi? Policajci? Njih nikad nema kad ih
treba. Moji prijatelji? Ne moe
me zatititi netko tko bi se vjerojatno bojao isto ili vie od mene.
U koga se uope mogu pouzdati? Moram li se sama braniti?
Hoemo li stvoriti drutvo u kojem emo bezbrino i bez straha
hodati ulicama ili emo ivjeti
u strahu od nasilnika? Ja elim
promjene. elim da ulice naih
gradova budu mjesta sigurna za
ivot i duenje s prijateljima. Ne
elim da ulica, u kojoj se dogaa
nasilje i u kojoj ne postoji nitko
tko bi mi pomogao, bude moja
ulica.
Ivana Basar, 7. b

GRABRI

13

I N T E R V J UI N T E R V J U

Intervju s poznatim
kazalinim redateljem
G E O R G I J E M PA RO M

u koli traiti dozvolu da odemo


u kino i da budemo do 9 naveer
vani. Inae smo mogli biti samo do
8 sati vani, a bez pratnje roditelja
nismo se mogli etati po vani nakon toga.

SAMO HRABRO NAPRIJED

Dok ste jo ivjeli u Karlovcu odluili ste studirati reiju. Ipak ste
upisali studij lozoje i engleskog
pa ste nakon toga otili na prijamni za dramsku akademiju.
Tako nekako, ali kad sam ja iao na
studij reije u Zagrebu na Akademiji, onda je prije trebalo zavriti
jedan drugi fakultet, ili da bude
profesor ili inenjer, ili doktor pa
onda jo dvije godine na reiju,
tako da ako ne uspije na reiji da
onda ipak ima zanimanje jer se to
smatralo riskantnim poslom.

Dana 19. studenoga 2011. godine povodom manifestacije No kazalita na grad Karlovac posjetio je poznati
kazalini redatelj Georgij Paro, koji je s naim gradom
povezan na poseban nain. O tome govori intervju kojega sam s njim tim povodom napravio.
Gospodine Paro, kako vam se svidjela predstava Snjena kraljica
koju ste prvu veeras s programa
No kazalita pogledali?
Predstava mi se vrlo dopala, izvrsna je, iva, dinamina i dobro uraena od svih.
Gospodine Paro, proitao sam da
ste ili u Karlovcu u osnovnu i
srednju kolu. U koju ste osnovnu
i srednju kolu ili?
Za osnovnu kolu ne bih vie znao,
valjda se zvala samo osnovna kola, a zavrio sam Gimnaziju Dr.
Ivan Ribar.
Kako su se inae djeca u osnovnoj
koli tada zabavljala?
Pa, kao i sva djeca na svijetu tako
smo se i mi zabavljali , mislim
nema neke velike razlike osim to
je tada bio rat pa smo onda koji put
morali bjeati kad su bile uzbune.
Avioni su se uli pa su nas uiteljice vodile negdje izvan zgrade da
se malo skrijemo, ali to nama djeci
nije bilo previe teko, koliko se
sjeam.
Hvalite Gimnaziju Dr. Ivan Ribar
u Karlovcu i rado se sjeate Vae
razrednice, zar ne?
Gimnazija Dr. Ivan Ribar u
Karlovcu je prekrasna kola sa sjajnim profesorima.
Razrednica mi je bila ga Marija
Vrbeti zvana Maca. Ona je bila
jedna legendarna profesorica i svi

smo je voljeli. Ona je u svima otkrivala, a i pomagala nam da sami


otkrijemo, to bi mi kasnije u ivotu htjeli biti i kao takva je bila
jedna fantastina osoba.

Jeste li u to doba ili u kino i to


mislite je li teta za dananju karlovaku djecu to nemamo kina?
Bila su tri kina u gradu, Edison
Luxor i Banija. Ili smo u kino naveliko. Edison ovdje u blizini, jo
postoji, ali nije vie kino, Luxor
sam vidio da se raspada, a Banije
isto nema.
To da nema kina to je velika alost.
To je nama bila jedna od najveih
zabava.
Ali moram jo neto rei; kad sam
ja bio gimnazijalac mi nismo mogli kasno biti vani, mi smo morali

14

Je li i tada bilo teko upisati Akademiju?


Vrlo teko kao i sada. Upisuje se
vrlo mali broj, nikad vie od dva,
tri etiri studenta za reiju, a za
glumu deset studenata. To je uvijek
isti broj, nekako tradicionalno.
Boravili ste kao redatelj u Americi, prvo s grupom studenata na
turneji, a kasnije ste i predavali
na sveuilitu .
Na raznim sam sveuilitima u
Americi predavao, a i sada kad
imam 77 godina i u mirovini sam
i sada svake godine idem u Ame-

GRABRI

riku. Redoviti sam profesor na jednom Sveuilitu u Los Angelesu i


tamo odlazim po 1 semestar predavati.
Jeste li tamo predavali nekom od
poznatih glumaca?
Bilo ih je dosta, ali svakako je najpoznatiji Michael Douglas, oskarovac koji je bio moj student na Sveuilitu u Santa Barbari . Otprilike,
1966. g. sam s njm radio, a on i dan
danas u svojim intervjuima spominje mene kao nekoga tko mu je pomogao da zakorai u tu profesiju.
to trenutno radite na podruju
dramaturgije i reije te to Vas dovodi natrag u Karlovac?
Da ponem sa zadnjim pitanjem,
u Karlovac me dovodi nostalgija i
ljubav jer Karlovac mi je najljepi
grad na svijetu, vjerojatno jer sam
tu proivio svoje djetinjstvo i ranu
mladost. Igrao sam tu i koarku, a
tu sam napravio i svoju diplomsku predstavu iz reije Osinje

gnijezdo od Johna
Osborna pa kad su
me molili da sudjelujem u proslavi
60.godinjice Dramskog studija u Karlovcu to sam prihvatio objeruke. Vrlo
sam sretan da su me
se sjetili, a ja u pomo koliko mogu.
U Splitu sam trenutno angairan
kao predava na Akademiji za
dramsku umjetnost, a spremam se
i u Ameriku.

Kako biste komentirali dananju


potrebu djece za televizijom i internetom?
Ta potreba djece za televizijom i
internetom opesvjetska je, a onda
i naa. Ja imam jednu unuicu od
13 g. koja provodi isto tako svoje
vrijeme, dodue vie pred internetom nego televizijom. Ali danas
kad sam vidio na Noi kazalita u

Mali princ na Sajmu udruga


etalite dr. Franje Tumana ili popularna karlovaka promenada bila je po trei put mjesto odravanja Sajma udruga.
Vrijeme odravanja subota, 24. rujna 2011.
U arenilu drvenih kuica poredanih na stazicama promenade na kojima su se sve udruge
pokuale to bolje prezentirati,
nala se i Udruga Mali princ.

GRABRI

Nedavno je to osnovana udruga roditelja potencijalno darovite djece koju su predstavila djeca nae kole. Ubrzo su
daroviti brojnim radionicama
pokazali to sve
znaju.
Rasplesani prolaznici mogli su se
plesom pridruiti radionici pod
nazivom Napravi korak, a
oni kreativniji
svoju umjetniku stranu mogli
su izraziti crta-

15

Zorin domu koliko je djece bilo,


(tu je bilo negdje oko 400 i vie
ljudi), to me oduevilo i pokazalo
da djeca imaju potrebu, ne samo
za televizijom i internetom, nego
i za kazalitem.
I jo za kraj , imate li to poruiti
nama osnovnokolcima?
Poruio bih vam svima, tebi i
tvojim kolegama i kolegicama, da
se niega ne bojite i samo hrabro
naprijed.
Borna aja, 5.d

njem pod nazivom Povuci potez ili slaganjem stihova u radionici Nastavi stih. U matematikoj radionici prolaznici su se
okuali u matematikim igrama,
a oni koji su se u isto vrijeme
htjeli zabaviti, mogli su slagati
rubikovu kocku ili zaigrati ah.
Plat Malog princa daroviti su
ukrasili cvjetnim aranmanima,
a ne smijemo zaboraviti i novinare, koji su marljivo dokumentirali i informirali posjetitelje o
naoj Udruzi.
Na kraju smo, na radost sviju,
sve svoje uratke predstavili na
pozornici i na taj nain zakljuili ovu uspjenu, sunanu subotu,
punu zabave i veselja.
Nadamo se da e sljedee godine odaziv i zanimanje za nau
Udrugu biti jo vee!
Maja Radoaj, 7.a

N A I

I N T E R E S I

ROBOPRO
Postoje mnoge slobodne
aktivnosti, a ja sam izabrala robotiku. Veini
ljudi rije robotika asocira na robote ta asocijacija je gotovo tona.

Zovem se Tena najdar i polazim


7. razred. Svoje slobodno vrijeme provodim drukije od ostalih
tinejdera, bavim se robotikom.
Bavei se tom aktivnou, nauila sam puno o struji, raunalima, logikom zakljuivanju,
ipovima, programiranju u posebnom programu i jo mnogo
toga. Naravno, ni zabava i nova
prijateljstva nisu izostali. Ako
krenete na robotiku, moda e u
poetku biti dosadno zato to se
u poetku ne radi nita spektakularno, nego samo male stvari,
kao npr. stavljanje buksica (mali
predmet koji omoguuje povezivanje robota sa sueljem i bateri-

jom) na ice. Kada prou ti, hajdemo rei poetniki dani, tada
vas stariji robotiari upoznaju
s programom za lampice (jedan
od osnovnih programa koje tre-

ba znati). Taj se
program moe
napraviti
na
vie naina pa
ako
pozorno
sluate i malo
zakljuujete na
kraju dobijete jednostavan
program razumljiv gotovo
svakome. U
Karlovcu za
izradu programa za pokretanje robota koristimo programski
jezik RoboPro. To nije zahtjevan jezik, ve je samo potrebno da znate pomalo engleski i
da se dobro snalazite s bojama.
16

U izradi programa koristimo se


simbolima za motor, za lampicu, za tipkalo (prekida) te razne
senzore (senzor za praenje crte,
distance senzor, color senzor)
i duge neophodne stvari za izradu to boljeg robota. Kada savladamo izradu programa kreemo
na izradu robota. Upute koje su
vrlo lagane za prouavanje postavimo na stol pred sebe i ponemo sa skupljanjem potrebnih
kockica. Skupivi sve kockice,
kreemo u izradu robota. Osnovna konstrukcija brzo je gotova.
Zatim dodajemo zadane senzore
i ostale potrebne stvari. Ako nismo zadovoljni izgledom svog
robota, pokuavamo mu promijeniti izgled, ali da svi senzori
i dijelovi ostanu te na taj nain
moemo robota pojednostaviti,
olakati i prilagoditi na neoekivane promjene. Tada uzimamo
izraene ice (ako ih ima), a ako
nema izraenih ica (na nau nesreu) moramo ih sami izraditi.
Spajamo robota s raunalom te
se nadamo da e na program
raditi, a ako ne radi moramo ga
ponovo izraditi (u najgorem sluaju) ili prilagoditi. Svladavi taj
program i taj poligon, dobivamo
novi zadatak. Sloeniji zadatci
su uvijek i novi izazovi.
Tena najdar, 7.c
GRABRI

DAN EUROPSKIH JEZIKA


Uenici 3., 4. i 5. razreda uz pomo nastavnica iz engleskog jezika, prof. Boice Krpes-Pregun
i prof. Nade krti, priredbom u
holu nae kole, obiljeili su Dan
europskih jezika - 26. rujna.
U priredbi su uivali uenici niih razreda nae kole, ali i gosti iz osnovnih kola: Dubovac
i Banija. Matovitom djejom

igrom na pozornici, u kojoj


su djeca bila nositelji uloga
koje izgovaraju tekst na stranom jeziku, predstavljeni su
europski jezici: engleski, talijanski, njemaki, hrvatski i
panjolski. Takoer, i svaka
europska drava predstavljena je plakatom koji su izradile
uenice sedmih razreda.
Eto, cilj nam je bio,
osim da obiljeimo
ovaj vaan dan, pokazati i kako su strani jezici zabavni te potaknuti
to vie uenika da ih
ue.
Priredbu smo zavrili
stihom Kad si sretan,
lupi dlanom ti o dlan i
to na ovim jezicima:
Se sei felice tu lo sai!

Wenn du Freude hast im Herzen,


mach es so!
Si tu estas feliz, applaude asi!
If you happy and you know it
And you really want to show it
If youre happy and you know it
clap your hands!
Iva Grguri, 5.a

Kako nastaje asopis?


Prof. Borna Luli, jedan od urednika Modre laste, koja ve
57 godina uveseljava svoje itatelje, posjetio je nau kolu i
odrao zanimljivo predavanje.
Veina nas, listajui Modru lastu ili neki drugi asopis, nije ni
slutila niti se ikada pitala kako
on nastaje. A da su nas i pitali,
vjerojatno bismo mislili da je
put nastanka asopisa puno jednostavniji i laki.
Na to pitanje i sva ostala odgovorio je na gost, prof. Borna
Luli, jedan od urednika Modre
laste, koji nas je posjetio 22.
rujna i u knjinici nae kole
uenicima etvrtih, petih, estih i nekolicini uenika sedmih

GRABRI

razreda odrao predavanje i


prezentaciju na temu Kako
nastaje asopis?
Nauili smo tko sve sudjeluje u stvaranju asopisa: glavni
urednik, novinari, lektori, ilustratori, fotogra, graki dizajneri, ali i redoslijed aktivnosti koji je bitan za nastanak
dobrog lista.
U dinaminom predavanju
prof. Luli pojedinim uenicima daje uloge i zadatke ljudi
koji stvaraju asopis, to nam

17

je jo vie pribliilo ovaj zahtjevan posao.


Nakon zanimljivo provedenih
etrdesetak minuta oprostili
smo se od prof. Lulia sa eljom da se uskoro opet vidimo
u naoj koli.
Anja Miki, 7.a

E K O

S T R A N I C E

MISLIMO
ZELENO
 Eno Tree Day - 21. 9.
U sklopu programa Eno Tree
Day kola Grabrik je posadila
drvo crvenog javora . Eno Tree

Day je svjetski program koji se


odrava svake godine diljem svijeta, a glavni cilj je odravanje
ugroenih vrsta drvea. Dosad
je posaeno 5 000 000 stabala,
no u planu je posaditi 100 000
000 stabala do 2017. godine. U
ovome programu sudjelovali su
uenici od 5. do 8.razreda. Zajednikim snagama odrali smo
svjetsku tradiciju te smo jednim
stablom proirili EKO sustav.

smo i sadnju mini rua u dvoritu za uenike niih razreda.


Sadnja cvijea ve je dugi niz
godina tradicija kole pa smo
tako i ove godine odluili nae
kolsko dvorite ukrasiti mini
ruama. U sadnji mini rua sudjelovali su uenici 8.b razreda
nae kole. One su uljepale
nae dvorite i sam pogled na
njega.

 Akcija sakupljanja starog papira - 13. 10.


Sudjelovali smo i u akciji skupljanja starog papira koja je
ovog polugodita bila u humanitarne svrhe. Naime, Nikol
Tomii, 11-ogodinja djevojica teko je bolesna i hitno
treba operaciju u Beu. Njena
obitelj nema dovoljno novaca

da pokrije operaciju otklanjanja tumora.U sklopu programa


Niko kao Nikol u kojem sudjeluju razliite grupe, udruge i
kole Karlovca i naa je kola,
sakupivi 4680 kg, pridonijela
ovoj humanitarnoj akciji.

 Obnova eko statusa - 3. 6. 2011.


O Grabrik je ponosni nositelj
titule EKO kole te smo dana
3. lipnja obnovili taj status. Ovo
nam je druga obnova statusa, a
popraena je zanimljivom pri-

 Sadnja mini rue - 6. 10.


Proirenjem EKO sustava te
njegovim uljepavanjem, dodali
redbom. Zbog loeg vremena
morali smo se povui u predvorje kole gdje smo odrali priredbu. Na kraju svega podigli smo
i zavijorili EKO zastavu nae
kole.
Kristina Smoli, Lucija Stipi
i Antoni Laco, 8.b
18

GRABRI

KAPI IVOTA
Suvremeni svijet suoen je s problemom nedostatka
pitke vode. Svake godine od nedostatka pitke vode
umre 3 milijuna djece mlae od 5 godina.
Veina ljudi danas nije svjesna
koliko je velik problem s vodama
u svijetu. Svijet je danas suoen
s velikim problemom nedostatka
vode. Ljudi u podrujima bogatim vodom to ne primjeuju, kao
mi, ali ljudi u Africi ne mogu to
ne zamijetiti. Kau da e se kasnije voda smatrati pravim bogatstvom, kao danas nafta. Onaj
tko bude imao mnogo vode moi
e vladati tisuama ivota. No
to ini vodu tako vanom? Voda
je neophodna za ivot, to svi znaju. Ona ini 71% Zemljine povrine, oko 45% krvi, te ak 65%
organizma. Sastoji se od jednog
atoma vodika i dva atoma kisika.
Osim s problemom nedostatka
vode u nekim podrujima, to je
najee uzrokovano zbog klime
ili geografskih osobina zemlje,
moraju se suoiti i s tim da pitka
voda polako nestaje. Samo mali
postotak vode je pitak. Pitka
voda je najee u vodama temeljnicama, nekada u potocima

GRABRI

ili rijekama. U pitkoj vodi se ne


smiju nalaziti mikroorganizmi,
te bi trebala sadravati male koliine mineralnih tvari. Svake
godine od nedostatka pitke vode
umre 3 milijuna djece mlae od 5
godina. Zbog
porasta broja
ljudi na Zemlji poveale
su se i potrebe za vodom.
Problemi su
tvornice koje
iz prirode uzimaju
istu
vodu, a u prirodu nazad vraaju zagaenu,
otpadnu vodu.
Svakom ovjeku na dan treba
voda za e, kupanje, tuiranje,
higijenu, pranje rublja, pranje
posua, odravanje doma Ljudi troe vodu nesavjesno, ne mislei na svoju i budunost svijeta. Postoje
mnogi naini
za
tednju
vode. Tuiranje umjesto kupanja,
tedi se 50%
vode.
Zatvorite vodu
dok perete
zube, nema
potrebe da
cijelo vrijeme tee.

19

Svatko moe pridonijeti tednji


vode.
Zato pitka voda nestaje? Zbog
globalnog zatopljenja tope se ledenjaci te ogromne koliine vode
postanu slane, nepitke. to je zapravo globalno zatopljenje? To
je naziv za poveanje prosjene
temperature zemljine atmosfere i
oceana koja je zabiljeena u 20.
st. O uzrocima i posljedicama
globalnog zatopljenja nitko nije
siguran. Neki misle da su krivi
zagaeni plinovi iz tvornica, automobila, motora Prema toj te-

oriji dolazi do efekta staklenika.


Pojavili su se drugi znanstvenici
koji tvrde da ova teorija nije tona, te nude druga objanjenja kao
oblik promjene Suneve aktivnosti ili u obliku ciklike izmjene
hladnih i toplih perioda na Zemlji. Zbog otapanja leda, morska
razina raste. U 20. st. razina mora
povisila se za 17 cm. Moda to
ne izgleda puno, no taj se broj
stalno poveava. Iako ne znamo
uzrok posljedice globalnog zatopljenja ne mogu biti dobre i ljudi
se moraju promijeniti i postati
tedljiviji ako mislimo odrati
svijet kakav je danas.
Filip Mrear, 7.d

P U T O V A N J A

NAA ETIRI
NEZABORAVNA
DANA
Maturalno putovanje
osmih razreda
1. dan
Konano je doao i taj dan. Dan koji
smo ekali zapravo od kad znamo da
takvo neto uistinu postoji. To su etiri dana bez roditelja, brae, sestara
i sve ostale obitelji. To su etiri dana
kad su nam nastavnici drugi roditelji,
a ekipa iz razreda jedina obitelj koju
imamo u tim trenutcima i s kojima
dijelimo sve. etiri dana kad su nam
autobus i hotel novi dom.
Tono u est sati i est minuta na
autobus, a i autobus 8.c i 8.d razreda
krenuo je put mora, put Dalmacije.
Onako jo uvijek pospani, ali s velikim uzbuenjem krenuli smo na tu
toliko iekivanu ekskurziju, odnosno maturalac.
Nakon malo dueg putovanja i par
stajanja na odmoritima stigli smo u
Makarsku. Tamo smo posjetili muzej koljaka kojeg je ustanovio
franjevac Jure Radi 1969., a u
sklopu je franjevakog samostana. Atraktivnom postavom morskih pueva i koljkaa Jadrana
i itava svijeta danas je to turistiki najpoznatija malakoloka
kolekcija Hrvatske. Najpoznatija je golema koljkaa koje je
ujedno i koljka ubojica. Naziv
nosi zbog svoje iznimne veliine
od metar i pol i teine do 400 kg.
Njena nalazita su u Indijskom
oceanu te na Paciku. Tu se nalaze i cipranka te sedef iz Crvenog mora. Najpoznatija koljka
Jadrana nosi naziv Grimiz.
Nakon Makarske krenuli smo
prema naem konanom cilju.
Dubrovniku. Putovanje se prili-

no oduilo, a sve se ee postavljalo pitanje kada emo doi. I stigli


smo. Pogled nam se pruao preko
velikog morskog prostranstva i malih otoia na njemu koji se najbolje
vidi sa poznatog i veoma modernog
mosta dr. Franje Tumana. Pogaali koji e biti na hotel i nadali se
da e biti s balkonima. No, nismo
ih dobili. Nakon razgledanja hotela i tranja po njemu, iz razloga da
vidimo tko je u kojoj sobi, spustili smo se na plau ispred hotela i s
velikim osmijehom na licu skoili u
njega. Nakon toga slijedila je veera,
a onda smo svi otili u svoje sobe.

2. dan
Drugi dan je. Spremni smo za jednodnevni izlet na otok Mljet. Tonije
Nacionalni park Mljet koji je poprilino velik i ima dva jezera. Arheoloki ostaci pokazuju da se tu ivjelo
jo 2000 god. pr. Kr. Smatra se da
su tu Rimljani dolazili na odmor i
uivanje jer je u blizini bila i sama
palaa rimske vojske.Posjetili smo
crkvicu Sv. Marije. Mala crkvica u
kojoj se prema rijeima vodia turisti
mladenci vole vjenati. Crkvica Sv.
Marije svetite je Gospe od Jezera
koja je zatitnica otoka. Jedna je od
najvrjednijih spomenika romanike
kulture u Hrvatskoj. 1808. benedik-

20

tinci naputaju otok i odlukom Napoleona, samostan, a i crkva vie


nije u funkciji sve do sad. Nakon
200 godina crkvu i samostan preuzima dubrovaka biskupija. Tamo smo
jo pojeli i slastan ruak, te se poslije
okupali i vratili natrag brodom u hotel gdje smo taman doli na veeru.
Tu veer drugi razredi napravili su
disco, ali nama se to nije svidjelo
pa smo se zabavljali svi zajedno u
jednoj sobi sve dok nas razrednik nije
potjerao pa je tako zavrio i taj dan.

3. dan
To smo jutro mogli malo due spavati jer nismo ili nigdje daleko, ve
u Stari grad Dubrovnik, odnosno na
slavne Dubrovake zidine. Dobili
smo zanimljivog i duhovitog vodia
koji nas je proveo po zidinama i ispriao nam dosta zanimljivosti o njima.
Tako smo saznali da su duge 1940 m,
visoke do 25 m. Prema kopnu zid je
debljine 4-6 m, a prema moru 1.5-3
m. Na etiri strane svijeta, zatiene
su kulama. Graene su od 13. - 17.
stoljea radi obrane. Tada nije postojalo nita oko zidina. Svi stanovnici, oko 2500 stanovnika, ivjeli su
unutar zidina. Do 17. st. broj stanovnika narastao je ak dvostruko i nastavio dalje rasti. I danas ljudi ive

GRABRI

unutar zidina i imaju neke


privilegije koje im grad daje,
primjerice karte za predstave i
kino ulaznice.
U grad se ne moe ui osobnim
vozilom, jedino uz dozvolu od
grada koja iznosi oko 3000
kn pa i vie, tako da u Stari
grad ulaze samo vozila koja
dolaze slubeno. Postojala su
vrata koja su se zatvarala svake veeri koje su danju sluile
kao most, tj. ulaz u Stari grad.
Razlog zato su zidine tanje sa
strane prema moru je zbog toga
to, ako bi dolo do osvajanja
Starog grada od strane Venecije, ona se ne bi kasnije mogla
obraniti te zadrati zidine. U 14.
stoljeu sagraeno je 15 etverokutnih kula. Pojavom baruta, bedemi su
pojaani za zatitu od topnikih napada. Zbog opasnosti od Mleana,
zatvoreni su svi nepotrebni otvori na
zidinama prema luci. Gradske zidine
dobile su dananji izgled u 15. i 16.
stoljeu. Ratovi su utjecali na novu
gradnju. 1453. godine, sagraena je
kula Mineta. Zbog tursko-mletakih ratova sagraene su kule sv. Ivan,
Revelin i bastion sv. Margarete. Zidine su zbog ratne opasnosti graene
velikom brzinom.
Nakon razgledavanja zidina, s ve
praznim bocama vode zbog velike
vruine i sunca, spustili smo se malo
nie na poznatu ulicu Stradun. Sve su
kue unutar te ulice graene nakon
potresa 1667. god. Velika Onofrijeva fontana simbol je zavretka gradskog vodovoda, a na njoj je isklesano
16 maskerona za izljev vode Vidjeli
smo Kneev dvor u kojem bi knez
vrio jednomjeseni mandat i nije
imao doputenje da izlazi van osim
na slubena putovanja. Tako su se
izbjegavale korupcije i podmiivanja. Vidjeli smo i kip Marina Dria
koji je postavljen do kazalita koje
je on sam i osnovao. Zasluili smo
pojesti sladoled iako je bio dosta
skup, ali nas to nije zamaralo. Nakon
kratkog odmora krenuli smo prema
autobusu koji nas je vozio natrag u
hotel na ruak.

GRABRI

Poslije ruka krenuli smo u dvadesetak kilometara udaljen Cavtat - manje mjesto u blizini Dubrovnika na
zaslueno kupanje. Divili smo se i
slikali prekrasne, raskone jahte koje
su bile privezane uz rivu i sanjali da
je bar jedna manja naa. Okupali
smo se u dosta toplom moru i vratili
na veeru.
To nam je bila zadnja veer u Dubrovniku pa smo je veoma dobro i
zabavno proveli. Moj je razred nakon nae etnje uz plau i pjevanja
otiao u jednu od soba sa tri kreveta
jer smo namjeravali svi spavati u
jednoj sobi - poto nam je to razrednik obeao i odobrio ako budemo
tiho - i tako okonati ovaj dosta
teak dan, ali i zadnju veer naeg
maturalnog putovanja. Skoro smo
uspjeli u toj namjeri da nas neto
nije previe nasmijavalo pa smo
morali prekinut sa naom zabavom
i onda smo oko tri sata svi otili u
svoje sobe jer smo se morali naspavati za sutranji put zbog kojeg
smo svi bili tuni i eljeli smo jo.
No tu veer ba zbog toga nismo
mogli spavati ba puno, mislim ipak
je to bila zadnja veer.

4. dan
Nakon ranog buenja i posljednjeg
doruka svi smo (malo smrknutog
lica jer odlazimo, ali i malo veselog lica jer su ovo bili savreni dani)
ispratili Dubrovnik.

21

Zadnje to smo trebali obii bila je


sat i pol duga vonja laom po rijeci Neretvi u gradu Opuzenu. Laar
je bio iskusan i doveo nas je na ruak koji smo dobili gratis uz vonju.
Obradovali su nas meso i krumpir
salata te sokovi. Malo smo se odmorili te krenuli laama ovaj put neto
kraim putem prema stajalitu autobusa. To je bio kraj obilaenja mjesta u ova etiri dana i poetak puta
naim kuama. U autobusu smo se
zabavili i pogledali jedan lm.
Prolo je dosta vremena, a onda smo
ugledali svjetla, kako su neki rekli,
najljepeg grada na svijetu. Naeg
grada Karlovca. Doli smo pred
kolu gdje su nas ekali nai roditelji
koje nismo vidjeli etiri dana. I to je
bilo to.
Zar je ve gotovo ono to smo ekali
toliko vremena i sanjali kako e nam
biti i koje je nam prebrzo prolo pitala sam se. Zar je na maturalac gotov? U hotelu smo ostavili zabavne
veeri. Na plaama smo ostavili skakanje, plivanje i uivanje. U Dubrovniku smo ostavili dane zabave. Ono
to nismo ostavili su slike, iskustva,
uspomene i sjeanja koja se nee jo
dugo izbrisati. Roditelji, braa i sestre opet su nam postali jedina obitelj. Brzo smo se vratili u stvarnost.
Valjda je ipak istina kada kau da sve
to je lijepo kratko traje.
Lucija Stipi, 8.b

P U T O V A N J A

POSJETILI
SMO
PLITVIKA
JEZERA
Sedmai ove kolske
godine za svoju terensku
nastavu odabiru
prekrasnu destinaciju
Plitvikih jezera.
Posljednji rujanski dan, sunan
i topao, iskoristili smo za posjet
najstarijem nacionalnom parku u
Hrvatskoj - Plitvikim jezerima.

Budui da sam nekoliko puta obiao Plitvice sa svojim tatom, koji


je tu nekada ivio, razrednica je
odredila da budem vodi sedmom a i b razredu. Bio sam uzbuen, ali sam vjerovao da u dobro
odraditi taj zadatak. Veer prije
izleta sam jo jednom s tatom
provjerio rutu kojom trebamo ii.

Na ulazu broj
jedan smo kupili karte i krenuli
prema vlakiu
koji nas je dovezao do Labudovca, stajalita na kraju
Proanskog
jezera, prvog u
nizu 16 plitvikih jezera koje
je nastalo spajanjem Crne i
Bijele rijeke
u Maticu kod
Plitvikog Ljeskovca.
Zatim
smo
krenuli u obilazak gornjih jezera: Ciginovca,
Okrugljaka, Gradinskog jezera
i Burgeta. Pjeaili smo do Kozjaka, sredinjeg, najveeg i najdubljeg plitvikog jezera.
Kreui se stazicama i mostiima, nismo ba pratili putokaze koji su bili na stazi i veina
uenika se pobunila jer su mislili
22

da ih vodim u pogrenom smjeru. Ja nisam odustajao i unato


njihovom zanovijetanju, doveo
sam ih do broda koji nas je prevezao na drugu obalu do odmorita otkuda smo nakon kratkog
predaha nastavili put prema donjim jezerima: Milanovcu, Gavanovcu, Kaluerovcu i Novakovia brodu. Usput smo vidjeli
pilju upljaru.
Obilazak se zavrio dolaskom
na Veliki slap koji nastaje obruavanjem potoka Plitvice niz
stijenu visoku 78 metara. Ukupno smo pjeaili oko etiri sata
i preli petnaestak kilometara.
Bilo je naporno, ali vjerujem
i zanimljivo, pogotovo za one
koji su prvi put bili na ovom zaista jedinstvenom mjestu.
Bio sam ponosan na sebe kada
mi je poslije svega razrednica
estitala na uspjeno obavljenom zadatku i kada su mi neki
rekli da mogu unoviti vodiko
umijee.
Miran Ratkovi, 7.a
GRABRI

Parkovi moga grada


Muzej grada Zagreba u listopadu 2011. raspisao je natjeaj
za mlade fotografe na temu
Parkovi moga grada. Bilo je
nezamislivo da iz Grada parkova, kako se Karlovac popularno voli zvati, ne bude niti
jedne fotograje.
Zato sam jedne subote prije podne proetao sa svojim
prijateljima Miranom Ratkoviem i Albertom Gajakom
perivojima uz Koranu, Promenadom u sreditu grada i arboretumom oko umarske kole.
Snimili smo prilian broj fotki
prelijepih karlovakih parkova. U koli, uz pomo razred-

nice, odabrali smo nekoliko najboljih


te ih poslali u
natjeaj.
Na natjeaj je
pristiglo oko
tristotinjak fotograja
iz
mnogih kola
iz Hrvatke, a
ponajvie iz zagrebakih osnovnih i srednjih
kola. Jedna od nezagrebakih
kola bila je i O Grabrik. Krajem studenog, u Muzeju grada
Zagreba otvorena je izloba
najuspjenijih radova, a meu

ARHEOLOZI NA JEDAN DAN


Darovitim uenicima nae kole pruila se prilika da sudjeluju
na arheolokoj radionici Dodir
idola koja je trajala od 11. do
13. listopada u prostorima Gradskog muzeja. Po 15 potencijalno
darovitih uenika koji su eljeli sudjelovati, tijekom tri dana
provelo je po 90 minuta u zanimljivim i pounim radionicama.
Znatieljno smo uli u prostore
Muzeja, a ondje nas je doekala
jedna od voditeljica, Lana Bade,
koja nam je podijelila kartice s
imenima. Uavi u Malu dvoranu ugledali smo improvizirani humak podijeljen u nekoliko
slojeva, a svaki sloj je oznaavao odreenu povijesnu dubinu,
odreeno geoloko razdoblje.
Glavni voditelj radionice bio je
arheolog Lazo ukovi koji nas
je upoznao s arheologijom i predstojeim aktivnostima. Paljivo
smo sluali i nauili to sve pravi
GRABRI

arheolog treba
znati i napraviti.
Na trenutak smo
i mi bili arheolozi. Kopanjem
improviziranog
humka
svatko
je od nas naao
svog idola, oistio ga i restaurirao. Naem arheolokom istraivanju bili su
nazoni i novinari
HRT-a koji su sve to zabiljeili.
Nakon dobro odraene radio23

njima je bilo i est naih fotki. Posjetili smo Muzej 1. prosinca i uvjerili se da nae fotke
ljepotom nimalo ne zaostaju za
nagraenim radovima.
Matej Testen, 7.a

nice, u petak 14. listopada zaputili smo se na izlet na pravo


arheoloko nalazite, Tursku
kosu. etnjom uz rijeku Glinu i
kroz umu, arheolog ukovi
nas je upoznao sa ivotom naih predaka na tom lokalitetu.
Nakon sat i pol vremena etnje,
pomalo promrzli, kraj izleta smo
zainili s toplim kupanjem u toplicama Topusko.

Laura Pribani i Maja Radoaj, 7.a

V O
S T V A R A L A T

SREA
Srea je imati zdravlje,
srea je imati noge,
pa makar mravlje.
Srea je mrak,
srea je dan
zato uvijek budi sretan.
Srea je svaki cvijet mali,
srea je svaki roendan
koji se slavi.

Lucia Zeba, 1.a

Srea je svaka Suneva zraka,


maleno svijetlo
usred mraka.
Srea je beskrajno plavo nebo,
more, sunce
pa i svako deblo.

Matej Orekovi, 1.c

Srea je snijeg bijeli


i planet cijeli.
Srea je uvijek velika
kada se dijeli.
Luka Boljkovac, 3.c
SREA

Luka Boljkovac, 1.b

Ana Potkrajac, 3.c

Za mene je srea sve lijepo to me


okruuje: cvijee, sunce, voda, nebo.
Sreu ine male stvari: odlazak na
neiji roendan, odlazak u kino ili
na izlet, kada dobijemo poklon i
kada mi nekom neto poklonimo.
Sretna sam to sam zdrava, to mogu
trati, plivati, svirati. Veseli me to
to imam veliku i slonu obitelj i
puno prijatelja. Sretna sam kada su
svi oko mene sretni, a to se najbolje
vidi na nasmijanim licima i veselim
oima.
Katarina Horaek, 3.d

Laura Plea, 3.c

RECEPT ZA SRETAN DAN


eli li sretan dan
kreni s prijateljima van.
Oni e ti osmjeh na lice staviti
i svu matu u stvarnost pretvarati.
Kad od umora igra zavri,
dodaj malo glazbe i nek` muzika prti.
Ako ti je to malo preglasno,
uzmi kist i nacrtaj neto jasno.
I na kraju, prije no to zavri dan,
i utone u dubok san,
ti sastojke zapamti te
pa sutra ponovo isprobaj ih sve.

Lucija Hrebac, 2.b

Lara Pauli, 4.d

24

GRABRI

Ena Veljaa, 4.b

A L I H
JESEN
Jesen je zabavna pa ak i lijepa.
Jeseni se moe smijati.
Jesen se tebi smije.
Ona te nikada nee iznevjeriti.
Mi joj vjerujemo.
to ona sve ima?
Znam!
Nabrojit u vam.
Jesen ima: sve.
Tea Martinovi, 2.c

Leonora Rade, 4.b

BOJE JESENI

Martin Peni-Ivanko, 4.a

Polako, nekako neprimjetno


drvo ispod mog prozora
postade bez lia, kao umjetno
granama traei sunce.
Njegovo lie uini crveni, uti i smi
tepih ispod njega,
a ruka jesenjeg vjetra,
blago ga mijea.
Pogledah na moj ormar,
na naranasto zelenu kvrgavu tikvicu,
zeleno utu dunju
iji miris obuzima duu.

Anela Potkrajac, 2.c

Kala Majeti, 2.b

Da, boje su jesenje,


sve tople i razigrane,
ali vani je ipak sve
nekako tuno i hladno,
sunca je sve manje
jer jesen je tu.
Ema Daneek, 3.a
JESEN
Nebo je poslalo kiu,
a grane drvea uz vjetar
se snano njiu.

Nik Karan, 1.b

Lie je promijenilo boju,


jesen pokazuje rasko svoju.
Dozrelo voe veselo eka
da ga ubere ruica neka.
Kukuruz u polju broji dane
da na tavanu toplom
jutro mu osvane!
Lucija Leko, 5.c
Matilda Zimet, 3.b

Anamarija Buneta, 4.b


GRABRI

25

V O
S T V A R A L A T

ZEMLJA SMIJEHA
U zemlji koja se zvala Zemlja Smijeha bilo je jako zabavno. Tamo su ivjeli ljudi
Smjekii , psi Smjekii , make Smjekice, i jo puno drugih oblika ivuih
stvorenja Smjekia. U toj zemlji je takoer bilo puno smijeha. Nije bilo svae,
ljutnje, oholosti, podgrubljivosti, ismijavanja drugih, ruganja drugima i jo drugih nepristojnih postupaka. Samo smijeh. ak
su i automobili imali pogon na smijeh. Voza
ispria neki vic i auto krene. Bez zagaivanja
okolia. Ljudi idu na posao i tamo su zaueni
za nasmijavanje drugih, to im je posao. Taj posao ne rade za novac, nego za osmijeh drugih
ljudi. Kada dolaze u duan ne plaaju novcem,
nego osmjesima. Ljudi su dobri jedni prema
drugima. Ne glume dobrotu, nego ju pokazuju. Svoje osjeaje pokazuju iz dubine srca.
4.d
Zemlja Smijeha ima puno dobrih, utjecajnijih
odluka. Nema politike, poreza i ostalog to ljude optereuje. Ti ljudi jako vole
svoju zemlju, ne zagauju je. uvaju ono to imaju, a najvanije od svega to oni
3.c i d znaju da imaju osjeaj dunosti dobrih utjecaja na svoju zemlju-zemlju Smijeha,
i da ostave dobro ouvanu budunost svojem unucima.
Niko Ratkov 3.d

BOINA JELKA
Boina jelka sjaji
kao vatreni ar.
Aneo vrh jelke krasi
i daje Boiu sjaj.

Nika Buar, 1.d

Stella Marjanovi, 4.c

Kuglice se njiu
na svakoj grani
dok odbrojavaju
blagdanski dani.
Kuhinja mirie
na cimet i limun.
Tko bi od toga
ostao imun?
Srca su vesela,
are nam oi.
Svi se radujemo
svetoj badnjoj noi.
Ema Lovri, 2.a

Nika uvela, 3.b


Antonela Pandur, 3.b

26

GRABRI

A L I H
PISMO VUKOVARU
Lijepo je u svojoj domovini imati grad kao to si ti. Grad
hrabar kao lav, vrst kao stijena. Malo je gradova koji
su mogli nadmaiti samoga sebe, a ti to jesi. Savladao si
neprijatelja koji je do juer ivio u tebi kao prijatelj. Kao
ptica feniks, oivio si iz pepela, a golubica mira krui nad
tobom kao kruna uspjeha i ljubavi. Ponosni smo to te
imamo.
Nikola iz Karlovca.
Nikola Vukovi, 4.b
Mihaela kot, 4.d
DOMOVINA
Domovina je mati jer uva sina svog,
ume, doline, rijeke, potoci, bare, jezera,
sve je to naa zlatna domovina.
Ptice na nebu, zec u grmu,
srnica u umi, ribica u potoku,
to je naa mila domovina.
Vjetar pue, lie uti,
ptice cvrkuu, grane se ljuljaju,
sve je to naa domovina.
Domovina je uzdah vjetra i uborenje potoka.
Domovina nas titi i hrani kao majka.
Adriano Miljak, 4.c
Leonora Rade, 4.b

PRIA JEDNE PEGLE


Dugo sam ivjela slobodno, nevezana icom, ali nisam
bila sretna. U davno vrijeme kada nije bilo struje, moje
vlasnice su me grijale na pei. Vrua i uarena pe grijala je nemilosrdno moje cijelo tijelo. Bila sam uasnuta,
sva crvena i uarena. Moja toplina znala je opei i moju
vlasnicu. Ona bi runo opsovala i ljutito me bacila na
pe.
S dolaskom struje sam se promijenila. Dobila sam strujno napajanje. Kada netko eli peglati, uteka me u struju. Nakon peglanja brzo bih se ohladila.
Problem je bio to sam uvijek bila edna. I onda na pei,
i kad bi me utekali u struju. Tada se netko dosjetio da
u bolje peglati ako me napoje. I tako sam dobila vodu.
Sada sam strujna, mokra i vrua.
Vlasnice me ne vole jer ne vole peglati, ali ja njih volim.
One me zanemare i tada mogu vie uivati u miru na
dasci za peglanje i promatrati svijet oko sebe.
Martin Peni-Ivanko, 4.a

Ivan Peki, 4.d

Lara Pauli, 4.d


GRABRI

27

P O RT S K E

TENIS
Pretpostavlja se da su s ovim danas iznimno rairenim sportom,
zapoeli jo stari Egipani, Grci
i Rimljani.
Rije tennis vjerojatno, potjee od
imena egipatskog grada Tinnisa, a

dok se za rije requet (reket) smatra da je nastala od arapske rijei


za dlan rahat.
Postoje dokazi da se u 5.stoljeu
tenis igrao u Toskani, isprva golom rukom. Prvi su reketi (oko
1500.g.) imali dugaku ruku i
okvir u obliku suze. Gumene lop-

STRANICE

tice nisu jo izdaleka bile u igri,


nego su se loptice najprije proizvodile od drveta, dlake, vune,
mekinja ili pluta. Mnogo poslije
nastala je dananja loptica od lca koja pokriva povrinu loptice.
Prvobitni tenis (royal) razlikovao
se od dananjeg (lawn). Igrao se
u zatvorenim prostorima, velikim
dvoranama, a bodovi su se skupljali prema tome
kako se loptica
odbijala od zida.
Dananji
lawn
tenis se igra na
obiljeenom pravokutnom terenu.
Pravila igre su
neto drugaija.
U tenisu igrai
udarcem
lopticu prebacuju
u protivnikovo
polje tako da je
ovaj drugi igra
ne moe vratiti.
Kad dobiju poen, rauna se najprije 15, 30 i 40 poena, te gem. Tenis
se dijeli na etiri velika turnira, a
to su Wimbeldon u Londonu, US
Open u SAD-u, Australian open u
Australiji i Roland Gaross u Francuskoj. Da bi igra dobio Grand
slam mora osvojiti sva etiri ve-

28

lika naslova u istoj godini. Najuspjeniji hrvatski igra svih vremena Goran Ivanievi, koji je
desetak godina bio u svjetskom
vrhu, a to je okrunio pobjedom
u Wimbeldonu. Sadanji najbolji
hrvatski tenisai su Marin ili,
Ivan Dodig, Ivo Karlovi i Ivan
Ljubii. Najvea hrvatska tenisaica je Iva Majoli koja je 1997.godine pobijedila u Roland Garossu.
Tenis je moja ljubav od drugog
razreda, dakle od 2006.godine.
Treniram u TKK Teniski klub
Karlovac. Jo se i danas sjeam
svog prvog treninga, kao da je
bilo juer. Za moju ljubav prema tenisu kriva je moja ujna,
jer je ona kao mala igrala tenis u
Njemakoj i osvajala turnire, to
privuklo i od tada sam tako jako
luda za tim bijelim sportom. Za
sada idem samo na klupske turnire na kojima sam osvojila prva
mjesta i medalju. Prvi turnir koji
sam osvojila bio je u igri parova
u listopadu prole godine. Drugi u
prosincu, takoer prole godine i
najnoviji osvojeni turnir u lipnju
ove godine.
Za sada se samo bavim rekreativno, ali doi e i moje vrijeme. Na
tenisu sam upoznala mnoge prijatelje, a to su: Nino, Ivan, Mihaela i mnoge druge. Moj trener je
Branko Vrbanac. On dobro objasni sve pokrete u tenisu i ponekad
se i poali. Dobra je osoba i super
trener. Do sada se bavim tenisom
6 godina, a nadam se da u se
moi baviti jo barem toliko, koliko mi to moje slobodno vrijeme
bude doputalo. Moj teniski uzor
je Serena Williams. Nadam se da
u jednog dana postati kao i ona,
poznata, slavna i da u zapeatiti
povijest tenisa osvajanjem turnira.
No to su samo moji pusti snovi,
ali se nadam da e se i oni ostvariti kad se budem najmanje nadala.
Marina Naki, 7.d
GRABRI

RUKOMETNA
KOLA
KARLOVAC
Rukometna kola Karlovac jedna je od najmasovnijih
sportskih
organizacija koja okuplja djecu predkolske
i kolske dobi u gradu
Karlovcu pa i u cijeloj
Hrvatskoj.
Veliki broj trenera i ostalih
strunjaka potrebnih za dobar i
kvalitetan rad ove organizacije
naporno radi na usavravanju
djece u sportskim vjetinama.
U rukometnoj koli Karlovac,
djeca su svrstana u ekipe po
goditima i za svako godite
provodi se plan uenja i
usavravanja u svakodnevnim
treninzima.
Nauene vjetine provjeravaju
se na utakmicama koje se
organiziraju izmeu ekipa istog i
razliitog godita.
Takoer se organiziraju utakmice

po ligama na razini drave,


a vrhunac sezone je dravno
prvenstvo na koje se plasiraju
momadi koje su ostvarile
najbolje rezultate tijekom sezone.
Rukometna kola Karlovac
sudjeluje i na meunarodnim
turnirima od kojih se moe
izdvojiti turnir u ekoj, u
glavnom gradu Pragu, koji je
moda i najvei te vrste u Europi,
pa i svijetu.
Za pohvalu je da je upravo
ekipa
Rukometne
kole
Karlovac, djeaci `98 godite,

ovog proljea osvojila turnir i


postala ponajbolja ekipa mladih
rukometaa u Europi.
Veina djeaka iz te pobjednike
ekipe dolazi upravo iz Osnovne
kole Grabrik.
Uz naporne treninge, poneku
ozljedu i galamu naih trenera,
vane su i druge, ljepe strane
bavljenja ovim sportom.
Druimo se i u zabavi provodimo
slobodno vrijeme. Na estim
putovanjima sklapamo nova
prijateljstva i upoznajemo djecu
iz drugih krajeva nae zemlje i
inozemstva.
Na kraju svake sezone, za vrijeme
ljetnih
praznika,
polazimo
rukometni kamp u Selcu u
trajanju od osam dana. Iako u
kampu vei dio dana naporno
treniramo, nae slobodno vrijeme
provodimo na sportskim igrama
u moru, natjecanjima u plivanju,
ronjenju, skokovima u vodu i
jo mnogo toga. Svake veeri
uivamo u plesu, zabavi ili etnji
Selcem.
Sretan sam to sam u koli
rukometa nauio mnogo korisnih
stvari, upoznao prijatelje i
putovao po cijeloj naoj dravi.
Dorian Blakovi, 7.c

GRABRI

29

Z A B A VA

TKO SAM JA?


Igra TKO SAM JA? nastala
je jo 2010.godine u naoj koli kao rad s kojim je pet uenica
nae kole sudjelovalo na natjecanju matematikih projekata:
matematika+ u Puli.
Cilj tog natjecanja bio je na interesantan i inovativan nain povezati matematiku i grad u kojem
ivimo. Igra povezuje povijest
Karlovca i matematike zadatke
na originalan nain.
Naime, postoji igraa ploha na
kojoj se nalaze sliice povijesnih
linosti i graevina grada Karlovca, uz koje se nalaze i nekakve brojke. Te brojke su rjeenja
zadataka koji se nalaze na odvojenim karticama. Dakle, igra
uzima karticu s matematikim
zadatkom i rjeava ga. Dobiveni rezultat je brojka na nekoj od
sliica igrae plohe. Kad pronae svoje rjeenje podie sliicu
na kojoj se ono nalazi i ispod nje
moe proitati u kakvoj su vezi
sliica i brojka koja je na njoj.
Primjerice: sliica fosila ribice na sebi ima brojku 19. Kada
pogledate ispod sliice saznajete
da je to fosil ribice koji su u devetnaestom stoljeu u Karlovac
donijela sa sobom braa Seljan
sa svojih putovanja. Nakon itanja objanjenja, igra karticu sa

zadatkom polae na igrau plohu


tako da je zadatak okrenut prema
plohi, tono na sliicu koja mu je
rjeenje.Sada se vidi da je ta kartica dio neke velike slike. Tako se
malo po malo poinje popunjavati cijela ploha i nazire se rjeenje.
Sve ukupno ima 25 zadataka koji
obuhvaaju, zajedno sa svojim
rjeenjima, povijesne linosti,
graevine, znaajne dogaaje,
zanimljivosti i interesantne brojane podatke. Igru moete igrati
sami ili u drutvu, a moe ju igrati ak i cijeli jedan razred, ako
svaki od uenika rijei po jedan
zadatak. Igra je gotova kada su

svi zadaci rijeeni, odnosno prekriveni, a dobije se slika karlovake zvijezde.


Ova je igra osvojila tree mjesto
na natjecanju matematika+ u
Puli, koje organizira Hrvatsko
matematiko drutvo, podrunica Istra. Igra je predstavljena
i u Turistikoj zajednici grada
Karlovca kao suvenir. Napokon
je ugledala svjetlo dana i u tiskanom obliku uz pomo donacije
Grada i Tiskare Lana 7. listopada 2011. kada smo je imali priliku po prvi put zaigrati u naoj
koli.
Ines Neki, 8.a

NAGRADNA IGRA
itateljima Grabria nudimo tri nagradna
pitanja! Prvog uenika s tonim rjeenjima eka
nagrada kod ravnateljice nae kole. Sretno!
Nagradno pitanje
1. Ako je vojnik u 12 koraka preao udaljenost
od 9,12 m, kolika je duljina njegovog koraka?

2. Ako ovjek za 10 dana napravi 9060 koraka,


koliko e ih napraviti za 2 dana?
3. U jednom parku zasaeno je 365 stabala. 1/18
stabala hrasta je topola, kestena je 3 puta vie
od topole, a stabala bukve je 5 puta vie nego
hrasta. Koliko ima stabala topole?

30

GRABRI

Maja Radoaj, 7.a


GRABRI

31