Ranko Marinkovi: Kiklop

Marinkovieva djela prevedena su na mnoge jezike.

Najznaajnija djela su mu:
Novele:
Proze, Ni braa ni roaci, Oko Boje, Pod balkonima, Ruke, Ponienje
Sokrata
Eseji:
Geste i grimase, Nevesele oi klauna
Drame:
Glorija, Tri drame, Pustinja, Politeia
Romani:
Kiklop, Zajednika kupka, Never more

Kazalini kritiar Melkior Tresi je intelektualac koji dane provodi iekujui

poziv u vojsku te se odluuje na post i prisilno izgladnjivanje ne bi li
izbjegao vojnu slubu. Uglavnom se kree po zagrebakim ulicama i
kavanama te razmilja o vlastitoj sudbini i ratu.
Melkior se kree u boemskom drutvu novinara, a njegovi su prijatelji Ugo,
Maestro, Fernando, likovi koji veinom dominiraju dok je Melkior tek
pasivni promatra. Okupljaju se u kavanama Dajdamu i Ugodnom
kafiu, a este su pijane rasprave, skandali, promjene raspoloenja,
tunjave i humoristini dogaaji.
Melkior je zaljubljen u fatalnu djevojku Vivijanu, a ostali sporedni likovi su:
ljubavnica Enka, Atme, don Kuzme. Melkiorova osobnost je sr djela - on je
nezanimljiv, beivotan i pasivan. Zaljubljen je u fatalnu Vivijanu koja nikako
ne postaje njegova. Razoaran i nesretan ima poriv iivljavati se na svima
koji mu prilaze, a istovremeno se optereuje pitanjima o budunosti, krivnji
pa ak i kanibalizmu.
Melkior zavrava u bolnici pa zatim u ludnici nekoliko dana nakon poziva u
vojsku te naposljetku biva osloboen vojnike dunosti. Kada se rijeio
svog straha od vojske, obuzima ga jo vee nezadovoljstvo i praznina.
Maestro poini samoubojstvo, a Melkior se neuspjeno pokuava vratiti u
vojsku. Rat uzima zamah, a Melkior odlazi iz grada, shrvan i izbezumljen
etveronoke pue u zooloki vrt.
Radnja romana isprepletena je sjeanjima, snovima, umetnutim priama,
razmiljanjima, citatima, analogijama koje ponekad gotovo zaustavljaju
radnju, ali i obogauju temu.
Pisac s lakoom dramu preobraava u humor, a sve to prate prizori puni
erotskih detalja, osjeaja neizvjesnosti i straha od smrti. U romanu se
pojavljuje umetnuta pria o kanibalizmu, rascjepkana na nekoliko dijelova,
kroz koju moemo poblie shvatiti Melkiorov karakter.

Ime djela Kiklop povezuje se sa snovima glavnog lika Melkiora koji

nadolazeu opasnost zamilja u obliku jednookog Kiklopa koji vreba i
prodire sve oko sebe to je ujedno i mitoloki element.
Kako bi se Melkior spasio od ovog modernog i novovjekovnog udovita,
on se na kraju sputa na razinu ivotinje i predaje se u ruke Kiklopu.

O djelu
Vrsta djela:
Djelo Kiklop je roma u kojem R. Marinkovi spaja vie tehnika i raznih vrsta
romana kako bi se to bolje izrazio:
Roman struje svijesti: pisac se esto koristi digresijama kroz izraavanje
misli, osjeaja i sjeanja likova; prikazuje struju misli i ideja koje prolaze
kroz svijest glavnog lika.
Filozofski roman: Pisac kroz razmiljanja Melkiora iznosi svoje filozofije i
stajalita o ratu, ovjeanstvu i ostalim problemima u drutvu.
Psiholoki roman: pisac je usredotoen na osjeajni svijet i unutranji ivot
glavnog junaka ili nekoliko vanijih likova.
U djelu nalazmo i elemente dadaizma: Gaenje spram rata i ljudske
civilizacije koja taj rat doputa.
Vrijeme radnje: jesen 1940. do proljea 1941
Mjesto radnje: Zagreb
Kompozicija djela - Djelo je podjeljeno u 3 cjeline:
1.) Predratni Zagreb, iekivanje poziva za vojsku, ivot Melkiora i
njegovih prijatelja
2.) Melkior u vojsci
3.) Raspadanje Melkiora kao osobe

Tehnika pisanja
Roman je pisan razliitim tehnikama i stilovima pisanja. Uglavnom
prevladava realistiko pripovijedanje u treem licu kojem su nadodane sve

misli, asocijacije i osjeaji glavnoga lika. Prisutno je puno unutarnjih

monologa, tokova svijesti i imaginarnih dijaloga i situacija. Zbog velike
koliine Melkiorovih misli koje pisac biljei, moe nam se uiniti da su
suvine, no sve te misli nam pomau da bolje shvatimo glavnog lika i
poruku koju nam je pisac htio prenjeti te kroz te misli lake moemo
upoznati lika iznutra.
Primjeri:
Ulica je kratka, pusta, sumorna. Zatvorena sa svake strane pitanjem
desno? lijevo? On svakoj strani pokloni po jedan pogled nadahnut
prezirom. I to se zovu nekakvi motivi: jedan ugao sa sitniarijom (jelen u
trku sapun Zlatorog ), drugi ugao golokrljavo stabalce starateljski
vezano uz kolac autoritet. ''
kada Melkior u bolnikom krevetu zamilja razgovor s
medicinskom sestrom Acikom
O imaginarnim situacijama i dijalozima najbolje svjedoi Melkiorova
izmiljena pria o brodolomcima s broda Menelaja koji su zavrili na
polinezijskom otoku kanibala. Ta pria protee se cijelim romanom,
Melikior ju izmilja kao usporedbu sa svojim psihikim stanjem. Ljudoderi
su od posade prvo pojeli najdebljeg, a to je bio ef kuhinje. To je Melkiora
podsjealo na vojnu evidenciju, gdje izabiru one koji su sposobni za rat.
Najodvratnijeg od posade, lijenika, smrdljivog, runog, kanibali su
odbacili. Dakle, Melkior zakljuuje da mora gladovati i izmuiti svoje tijelo
da bi bio proglaen nesposobnim za vojsku kako bi izbjegao odlazak u rat.
Vano je takoer naglasiti da je glavna karakteristika Marinkovieve proze
prisutna i u Kiklopu, a to je krvavo ruganje, ironiziranje svega oko sebe
to mu se ini da je glupo, pa ako je potrebno, ruga se i samom sebi.
Slui se sarkazmom i ironijom te pomou toga na neki nain okira svoje
itatelje. Glavni likovi koji mu u tome slue su Melkior Tresi, u svojim
razmiljanjima, i Ugo, pijanica kojem je glavni cilj ostaviti svoje sluaoce
zaprepatenima i okiranima. Iako e veina itatelja ostati zaprepatena,
kada bi svatko pratio misli koje prolaze njegovim umom, shvatio bi da
Melkior po tom pitanju nije mnogo drugaiji od ostalih ljudi.
Tema djela:
Melkiorovo nezadovoljstvo ovjeanstvom te ratom kao njegovim
produktom.
Eros, Thanatos i Phobos
Eros i Thanatos, Ljubav i Smrt veliko je dvojstvo klasine umjetnosti, glavni
pojmovi i smisao svakog klasinog djela. Marinkovi tome pridodaje i
Phobos, Strah. Upravo je strah velik problem svakoga ovjeka, on remeti

mir i onemoguuje svaki napredak ovjeanstva jer predstavlja prepreku

koju e rijetko tko lako pobijediti. Razlog zbog kojega Melkior odbija ii u
rat nije smrt ili strah od nje, ve strah od pogibanja bez razloga, za tue
ideje i zamisli, ili kako se to naziva: Proljevanje krvi za kralja.

Melkior Tresi str. 82 pjesma!

Melkiorov lik vrlo je temeljito i slojevito oslikan. Intelektualac, mlad
novinar, inteligentan i obrazovan ovjek. Vrlo je senzibilna i komplicirana
linost, radi ega je moda jedini lik u romanu koji se istinski i do sri boji
rata, jer uvia njegovu mo nad ivotima malih ljudi. U ritmu ivota koji je
potpuno poremeen radi nadolazeeg rata razoaran je svojim ivotom koji
se svodi na golo postojanje od danas do sutra, iekujui neizbjeno zlo;
poziv u vojsku. Taj strah nastoji utopiti u banalnosti; pijanevanju po
krmama, razgovorima s boemima, te odlascima k razmaenoj ljubavnici
Enki, nad ijim se 'moralom' zgraa. Takoer, iznenauje ga i razoarava
laljivost i podlost tajanstvene ene kojoj ni ne zna ime, a zove je
Vivijanom. Uskoro poinje pretpostavljati da su sve ene tako dvoline. U
knjizi ga ostali likovi usporeuju s Raskoljnikovim. Smatraju da bi on jedini
iz njihovog drutva mogao biti inspiracija velikom knjievnom djelu kao to
je Zloin i kazna, to on i jest.
Nadolazei rat mui ga i opsjeda kao izraz ljudske brutalnosti i
neloginosti, pa ne mui samo svoje tijelo glau da bi izbjegao poziv u
vojsku, ve i svoju psihu, razmiljanjima o otuenju i totalnoj
dehumanizaciji svijeta. To otuenje nije kao u Ionesca, nemogunost
komunikacije bilo koje osobe s bilo kojom. Melkior ni u kom smislu nije
nesposoban komunicirati, ali ga nitko ne razumije zbog njegove
inteligencije i senzibilnosti. Drutvo boema, na kojima se ba i ne oituje
strah, ruga se njegovoj umnosti i njegovom strahu.
Napokon, poziv za vojsku dolazi. Melkior se ne pokuava uklopiti ni
dokazati, ne skriva svoj strah, ispada kukavica, no nije mu vano jer je
posve zapanjen grubom neloginou i brutalnou neukih vojnika i
asnika. Zahvaljujui tome dospijeva u bolnicu, kasnije u ludnicu. Nakon
to napokon dobiva priznanje da je nesposoban za vojnu slubu, jo je vie
izbezumljen i izgubljen nego prije. Dolazak Kiklopa predosjea se jae nego
ikada. Melkior potpuno gubi razum, to se oituje u njegovim bezrazlonim
akcijama; postaje bjegunac nakon to se dobrovoljno prijavio za vojnu
slubu. Na kraju, ve potpuno razorena razuma, besciljno luta i
etveronoke puzi prema zoolokom vrtu, poput ivotinje kojoj je jedini cilj
preivjeti.
Ugo
Lakrdija Ugo je zasigurno jedan od najveih figura u hrvatskoj
knjievnosti. Nikad sam, uvijek u drutvu; nikad u dijalogu, uvijek u

monologu, ali na sceni i pred publikom. Sve to ini je scena, igra,

spektakl, spreman je da sebe rtvuje za efektnu, neoekivanu i
paradoksalnu scenu. Smatra se da je on najjai izraz pieva pesimizma.
Melkior na vie mjesta spominje kako se boji njegovih ekscesa, u kojime
Ugo esto uplie i Melkiora i pri tome mu se ruga.
- Odjednom je ispred njega izronilo pijano iscereno lice s tamnim
plombama. Ugo je predvodio rulju pijanica pokupljenih usput, po
krmama...
- Obratite pozornost propalice - obratio se Ugo rulji - evo nae savjesti,
poklonite se! (Za Melkiora)
Tri ene:
Vivijana je izrazito lijepa ena koja svojom ljepotom potpuno zaslijepljuje
Melkiora. Radi toga on ne vidi ono to je oito, da je ona laka ena, nego
naivno pokuava vjerovati da je aneo. Zapravo, iza sebe ima vrlo sumljivu
prolost. Gotovo na kraju knjige, Maestro pria Melkioru kako je nekad bila
udata za nekog sportaa, te da je potpuno opinila Maestra. Kad su ostali
sami i svukli se, zazvonilo je zvonce na vratima. Maestro je, mislei da je
to njen mu, dopustio Vivijani da ga strpa u ormar. No, to je bio njen drugi
ljubavnik, koji je prebio Maestra kad ga je naao u ormaru, a ona se bez
grinje savjesti kurvinski smijala i s uivanjem gledala predstavu. Vrlo
dobro nosi svoju masku. Iako je gotovo pred Melkiorovim oima ljubakala s
Ugom i Fredijem, uvjerava ga da Uga poznaje samo 'iz vienja'. Prilino je
neobrazovana, kako ATMA kae, primitivna. Melkior ju ne zanima upravo
radi toga jer se zamara umnim stvarima.
Enka je razmaena ena uglednog lijenika, ni po emu moralnija od
Vivijane. No, ona uporno i iskreno vjeruje da je izrazito moralna ena, iako
mua vara ne samo s Melkiorom. Smatra da je njen brak savreno sretan.
Cendrava je i nauena da uvijek dobije ono to eli, a mu ju pazi i mazi
kao krhko naivno stvorenjce koje nemoe bez njega ivjeti.
Melkior, zgroen nad nemoralom tih dviju ena, smatra da je i medicinska
sestra Acika takva. No, potpuno ga iznenauje kad saznaje da se udala i
da je bila vjerna svom zaruniku.