Sie sind auf Seite 1von 4

IME I PREZIME UITELJICE/UITELJA:

RAZREDNI ODJEL: 8. ____

REDNI BROJ SATA:

NASTAVNA TEMA

Kompozicija lirske pjesme


Ritam u lirskoj pjesmi

NAZIV NASTAVNE JEDINICE

NADNEVAK:

Josip Pupai, More

NASTAVNO PODRUJE:
knjievnost

TIP NASTAVNOGA SATA:


interpretacija

OPERACIONALIZIRANI
CILJEVI

Uoiti kompoziciju pjesme i povezanost teme i motiva u


pjesmi. Uoiti stanku i ponavljanje kao ritmotvorne elemente u
pjesmi. Razvijati ljubav prema prirodi i prirodnim ljepotama.

SUODNOS

NASTAVNI OBLICI:
elni, pojedinani

unutarpredmetni hrvatski jezik, jezino izraavanje


meupredmetni Likovna kultura, Glazbena kultura,
Geografija

ZADAE SATA:

a) obrazovne

Uenik e: uoiti kompoziciju pjesme, uoiti, shvatiti, objasniti


povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi, uoiti, shvatiti,
objasniti stanku i ponavljanje kao ritmotvorne elemente u
lirskoj pjesmi.

b) odgojne

Uenik e: razvijati ljubav prema prirodi i prirodnim


ljepotama, razvijati odgovoran odnos prema ouvanju okolia,
stjecati zanimanje za lirsko pjesnitvo i ljubav prema itanju.

c) funkcionalne

Uenik e: razvijati sposobnost uoavanja, povezivanja,


usporeivanja, vrednovanja knjievnog djela, razvijati kritiko
miljenje i promiljanje.

d) komunikacijske

Uenik e: objasniti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina


obiljeja i odlike teksta, razvijati usmeno izraavanje
potujui govorne vrednote, izraavati vlastito miljenje jasnim
reenicama, razvijati pismeno izraavanje stjecati zanimanje,
pozitivan odnos prema pisanju, razvijati kulturu pisanja.

NASTAVNI MATERIJAL

iva rije uitelja, itanka, zvuna itanka, ploa, kreda,


ueniki rad, grafoskop/projektor, prozirnica

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA

listi sa zadatcima u zakljunome dijelu sata (sinteza)


vrednovanje zadataka za samostalan rad
ispit iz knjievnosti (Lirska poezija)

TIJEK SATA (ARTIKULACIJA)


1. Doivljajno-spoznajna motivacija
Navedite uz rije more: pridjeve
glagole koji izraavaju kretanje
glagole koji doaravaju zvukove.
2. Najava teme
3. Objanjenje manje poznatih rijei
4. Interpretativno itanje
a) Uenici sluaju pjesmu u interpretaciji glumca Zvonka Novosela.
b) Uitelj interpretativno ita tekst. itanke su zatvorene.
5. Emocionalno-intelektualna stanka
6. Objava doivljaja
Kakvo je raspoloenje na vas prenijela pjesma? Kakvu ste sliku zamiljali sluajui pjesmu?
Koje ste boje i koje zvukove zamislili? ime vas je pjesma iznenadila, to vam je u njoj neobino?
7. Interpretacija
Tema pjesme sadrana je ve u naslovu pjesme more.
Pronaite motive u pjesmi. Zapaate li bogatstvo motiva ili oskudnost motiva?
Kako biste objasnili odnos teme i motiva? to je lirskomu subjektu najvanije?
More je doivljeno i prikazano kao iva osoba. Na kojemu se izraajnom sredstvu temelji pjesma?
Prepiite izraze kojima je more personificirano.
Odaberite jedan od zapisanih izraza pa opiite sliku koju zamiljate i zvukove koje ujete.
Na kojemu se izraajnom sredstvu temelji zvukovni (auditivni) doivljaj mora?
to ini lirski subjekt (ja iz pjesme)?
Uoite kako se mijenja odnos lirskoga subjekta prema moru. Gdje se na poetku pjesme nalazi
lirski subjekt u odnosu na more? Na poetku, on je udaljen od mora i u ulozi je promatraa.
U kojemu stihu zamjeujete da je lirski subjekt zapoeo komunikaciju s morem?
U kojemu stihu zamjeujete da se sjedinjuje s morem, da more i lirski subjekt postaju jedno?
Kako se naziva stilsko izraajno sredstvo postupnoga pojaavanja doivljaja?
Kakvoga je raspoloenja lirski subjekt? Uoite kako se raspoloenje mijenja. Na poetku ono je
smirenije, lirski je subjekt zauen i iznenaen ljepotom mora, ali pomalo plah. U kojim to
izrazima prepoznajete? Kakvo raspoloenje postaje kasnije? Kada dolazi do potpune sree,
radosti? Koje izraajno sredstvo prepoznajete?
to zapaate u svezi s pravopisnim znakovima? to je s velikim poetnim slovom?
Poveite odnos lirskoga subjekta prema moru s odsutnou reeninih znakova i velikoga
poetnog slova. Pokuajte objasniti. Kakvi su osjeaji sputani ili nesputani? Kakvo je more?
Moe li se ono sputati? U bujici osjeaja, predodaba reenini su znakovi suvini, sputavali bi
izriaj. More se, kao ni osjeaji, ne moe sputati, ograniiti.
Kako se, u skladu s raspoloenjem, mijenja ritam? Gdje je ritam sporiji, a gdje bri?

Ritam se mijenja postupno, od sporijega, smirenijeg prema brem.


U kojemu e dijelu pjesme stanke biti krae, a u kojem dulje? Koje se rijei i koji izrazi ponavljaju
u pjesmi? Kako ponavljanje pridonosi ritmu? Kako to ponavljanje moete povezati s doivljajem
mora? I more dolazi u naletima, valovi se ponavljaju, more je uvijek isto, ali i uvijek razliito.
8. Sinteza
Proitajte iz itanke tekst Nikole Milievia o Pupaievoj pjesmi More.
Usporedite svoj doivljaj i tumaenje Pupaieve pjesme More s onim iz Milievieva teksta.
9. Zanimljivosti
Posluajte pjesmu More u izvedbi Meri Cetini i grupe More, ili pjesmu More snova u izvedbi
Tedija Spalata ili pjesmu Gori more u izvedbi Giuliana, ili koju drugu pjesmu hrvatskih autora s
temom mora. Usporedite doivljaj mora s onim iz Pupaieve pjesme.
10. Zadatci za samostalan rad
a) Posluaj Debussyjevu skladbu More i usporedi doivljaj mora s onim u Pupaievoj pjesmi.
b) Usporedi Pupaievu pjesmu More i Krleinu pjesmu Bonaca u predveerje s obzirom na
temu i motive, pjesnike slike, stilska izraajna sredstva, ritam, vrstu stiha.
c) Napii lirsku prozu o temi More i ja.
d) Proitaj jo nekoliko pjesama hrvatskih pjesnika o moru. Izrazi svoj doivljaj pjesama i
prokomentiraj odnos lirskoga subjekta prema moru.
PLAN PLOE

Josip Pupai, More


tema: more
motivi: zlato, pozdrav, al, brijeg
personifikacija: penje se, dobrojutro veli, slua, smije se, kae, zagrli me, sjedimo, smijemo se
zvukovni doivljaj mora (aliteracija, asonanca):
a more slua slua pa se smije / pa uti pa se smije
lirski subjekt: gledam, sluam, apem, kaem, ponovim
gradacija
slobodni stih, odsutnost pravopisnih znakova i velikoga poetnog slova
ritmotvorni elementi: stanka, ponavljanje rijei i izraza

Plan ploe

Navedite uz rije more: pridjeve


glagole koji izraavaju kretanje
glagole koji doaravaju zvukove.

Josip Pupai, More


tema: more
motivi: zlato, pozdrav, al, brijeg
personifikacija: penje se, dobrojutro veli, slua, smije se, kae, zagrli me,
sjedimo, smijemo se
zvukovni doivljaj mora (aliteracija, asonanca):
a more slua slua pa se smije / pa uti pa se smije
lirski subjekt: gledam, sluam, apem, kaem, ponovim
gradacija
slobodni stih, odsutnost pravopisnih znakova i velikoga poetnog slova
ritmotvorni elementi: stanka, ponavljanje rijei i izraza

Zadatci za samostalan rad


a) Posluaj Debussyjevu skladbu More i usporedi doivljaj mora s onim u
Pupaievoj pjesmi.
b) Usporedi Pupaievu pjesmu More i Krleinu pjesmu Bonaca u predveerje s
obzirom na temu i motive, pjesnike slike, stilska izraajna sredstva, ritam,
vrstu stiha.
c) Napii lirsku prozu o temi More i ja.
d) Proitaj jo nekoliko pjesama hrvatskih pjesnika o moru. Izrazi svoj doivljaj
pjesama i prokomentiraj odnos lirskoga subjekta prema moru.