7.

Svrha nastave pismenosti u osnovnoj koli

Rosandi, Dragutin, 1974. Pismene vjebe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb
- pismo kao sredstvo sporazumijevanja
Pojam pismenosti:
pravilnost napisane rijei (gramatiko pravopisni aspekt)
izbor izraajnih sredstava (stilistiki aspekt)
misaono,emocionalni fond izraza (sadrajni aspekt)
- struktura izraza (kompozicijski aspekt)
Pismenost je rezultat dugotrajnog uenja i vjebanja. Pismenost je podruje nastave hrvatskog jezika koje je u vezi s
nastavom govora, nastavom gramatike i pravopisa, nastavom stilistike i nastavom knjievnosti.
Nastava pismenosti mora uvaiti:
1. princip primjerenosti - psihofizike mogunosti uenika pokretanje doivljajnog svijeta uenika
2. princip postupnosti izbor sadraja oblika i postupaka, u viim razredima samostalni pismeni sastavci dobivaju
sredinje mjesto: opisivanje, izvjetavanje, promatranje, pripovijedanje, prepriavanje, prikazivanje,
raspravljanje, referat, interpunkcija, esej
3. princip interesa kod uenika probuditi interes za pismeno izraavanje; postii to adekvatnim izborom sadraja
Nastava pismenosti podrazumijeva i nastavu gramatike (pouke o jeziku) i otkriva ueniku zakonitosti knjievnog jezika.
U okvir te nastave ulazi i pravopisna problematika. Bez poznavanja pravopisno gramatike norme ne moe se govoriti o
izgraenoj pismenosti. Prouavanje gramatike i govorne vjebe u slubi su izraavanja. Sve to ini nastavu izraavanja.
U njoj razlikujemo govorni jezik i pisani jezik. Pismeno i usmeno izraavanje.
4. princip individualnog postupka uenikove individualne sklonosti, stvaralaki pokuaji uenika
Nastava pismenosti ima i praktinu primjenu, ona osposobljava uenike za najrazliitije forme pismenog komuniciranja.
Uenici stjeu kulturu izraavanja kao bitan element obrazovane linosti.Podruje nastave pismenosti ima znaajnu
obrazovnu i odgojnu funkciju. Uenici svladavaju tehniku pisanja, gramatiku i pravopisnu normu, upoznaju izraajne
vrednote materinjeg jezika i ostvaruju ih u vlastitom izraavanju. Osposobljavaju se za najrazliitije oblike izraavanja.
Nastava pismenosti razvija uenikove sposobnosti opaanja, matu, miljenje, osjeajni ivot, volju, panju i smisao za
tonost i urednost.
Oblici pismenih vjebi:
1.
2.
3.
4.
5.

Prepisivanje teksta
Odgovori na pitanja
Vjebe s deformiranim reenicama
Dopunjavanje i proirivanje reenica
Diktati

Rosandi, Dragutin, 1974. Pismene vjebe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb

2. Diktati u nastavi hrvatskog jezika

Rosandi, Dragutin, 1974. Pismene vjebe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb
Diktat je prikladan oblik pismene vjebe u razvijanju pravopisne pismenosti. Pravilno postavljeni diktati pokazuju
uenikovo znanje i navike, razvijenost njegove memorije, tonost pamenja i loginog povezivanja sadraja, brzinu
reagiranja
Diktati se primjenjuju u svim fazama kolovanja. Raznoliki su po karakteru i namjeni. U odreivanju tipova diktata
primjenjuju se razliiti kriteriji: namjena, provedba i karakter diktata.
Vrste diktata
1. Stvaralaki diktati
-

diktat u kojem uenik samostalno oblikuje pojedine rijei u tekstu, preinauje zadane rijei ili nadopunjuje tekst
odgovarajuim jezinim podacima
- stvaralaki diktat je proces izmjena i dopuna u tekstu (Uakov)
Postoje nekoliko tipova stvaralakih diktata:
1.
2.
3.
-

Stvaralaki diktat s umetanjem rijei (proirivanje teksta)

Stvaralaki diktat s promjenom rijei
Stvaralaki diktat po kljunim (tematskim, zadanim, poticajnim) rijeima
uenici na temelju zadanih rijei i izraza sastavljaju samostalne cjelovite reenice ili zaokruen tekst koji e
posluiti kao tekstualna podloga diktata
- na taj nain uenici su angairani u stvaranju teksta
- nastavnik moe diktirati rijei , zapisivati ih na plou ili ih uenici mogu prepisivati iz udbenika
- nadalje uenici povezuju zadane rijei u tekst
Stvaralaki diktat ne pridonosi samo razvijanju pravopisno gramatike pismenosti ve je istodobno stilistika vjeba u
loginom povezivanju sadraja
2. Stvaralaki diktat po slici
-

ukljuuje ponavljanje gramatike, ortografije i pravopisnih pravila, a obogaen je stvaralakim radom uenika
primjenjuje se u ponavljanju jezinog gradiva
kao predloak za izvoenje diktata uzima se slika (likovno djelo)
usmeno opisivanje uitelj diktira nedovrene reenice koje uenici pismeno dopunjavaju (objektima, prilonim
oznakama, atributima i apozicijama)
uenici se u odgovaranju oslanjaju na nastavnikove poticajne rijei, pitanja i sliku

Stvaralaki diktat po slici pogoduje razvijanju uenikove panje, izotravanju promatrakih sposobnosti, smisla za
likovnu analizu i uvrivanje gramatikih i pravopisnih pravila
3. Diktat s obrazloenjem
Uenik dobiva zadatak da saeto usmeni ili pismeno formulira pravilo, a tek iza toga zapisuje rijei po diktatu. Npr.
provjeravanje pravila o jednaenju suglasnika po zvunosti (pravilo pa diktiranje diktata od strane uitelja).
Pismeno formiranje pravila pojaava uenikovu misaonu aktivnost.
4. Objanjeni (eksplikativni) diktat
-

objanjenja koja e uenik olakati snalaenje u novoj situaciji

objanjava se odreeni tekst s ciljem da uenici odreuju znaenje pojedinih pojmova u tekstu
uenikova panja usmjeruje se prema teim primjerima i samostalnom pronalaenju novih primjera

5. Diktat s predusretanjem pogreaka

-

odreene pogreke ele se predusresti

uenici se mogu sluiti pravopisnim prirunikom, tablicama i drugim pomagalima

nastavnik ili uenik mogu dati usmeno ortografsko ili gramatiko objanjenje

6. Kontrolni diktat
-

ima dvostruku namjenu - utvrivanje stupnja gramatiko pravopisne pismenosti

uzima se neobraeni tekst s ijim sadrajem su uenici upoznati, nakon diktiranja uenici pregledavaju svoje
tekstove i ispravljaj uoene pogreke, a zatim slijedi kolektivni ispravak

7. Proueni diktat
-

izvodi se bez objanjena neposredno prije diktiranja teksta

uenici su materiju prouili ranije na satu ili kod kue

8. Samodiktat
-

zasniva se na napamet nauenom tekstu koji uenici tada zapisuju

9. Izborni diktat
-

ne obuhvaa cjelokupni tekst koji se diktira

zapisuje se samo one rijei koje se diktatom ele provjeriti (npr. , , , d)

Izvoenje diktata
-

duina trajanja ovisi o uzrastu uenika (5-20 minuta)

mora postojati motivacija, odgovarajua atmosfera, diktiranje i izgovor mora biti prirodan i odmjeren kao u
obinoj govornoj komunikaciji

Ispravljanje diktata
1.
2.
3.
4.

Uenici pojedinano itaju reenicu po reenice, uoavaj pogreke, komentiraj ih i ispravljaju

Jedan uenik ispravlja diktat na ploi, ostali ga prate i ispravljaju po potrebi
Uenici diktiraju reenice iz svoje biljenice, a odabrani piu na plou, slijedi analiza
uenici zamjenjuju biljenice i jedni drugima ispravljaju pogreke, nastavnik kontrolira njihov rad

Norme ocjenjivanja od 5. 8. razreda

-

mogu postojati jedinstveni kriteriji

broj rijei:
5. razred 90 100 rijei, 6. razred 110 120 rijei, 7. razred 130-140 rijei, 8. razred 150 -160
rijei --- Prijedlozi, veznici i uzvici uzimaju se kao samostalne rijei.
- teina diktata zavisi o zasienosti teksta pogrekama
- za svako naueno pravilo ne bi trebalo biti vie od 2 4 pogreke
- tekst diktata ita se dva puta
- pri ocjenjivanju nastavnik uzima u obzir posebno ortografske, a posebno interpunkcijske pogreke, ocjena je opa
- 5 bez greke, 4 2 o i 2 i greke, 3 4 o i 4 i greke, 2 7 o i 5 i, 1- vie greaka od onih za ocjenu dovoljan
- ne uzimaj se u obzir greke jo neobraenog gradiva, greke u pisanju istog primjera (nekoliko njih kao jedna
gruba pogreka)
- u diktatu razlikovati grube i sitnije pogreke
Grube: obraena pravopisna pravila moraju biti usvojena
Sitnije: neobraena pravopisna pravila, pogreke pri rastavljanju rijei, kriva interpunkcija
- nastavnik moe povisiti ocjenu diktata ako u diktatu ima vie greaka koje se odnose na isto pravopisno pravilo ili
ako ima vie sitnijih pogreaka
- nastavnik moe sniziti ocjenu ako je rukopis neitljiv, puno precrtavanja i ispravljanja, ako se ponavljaju grube
pogreke
Rosandi, Dragutin, 1974. Pismene vjebe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Pedagoko-knjievni zbor,
Zagreb

Leksike vjebe
Leksik --- sveukupno rjeniko blago pojedinog jezika. Povezuju se s nastavom gramatike, ortografije, stilistike i
nastavom ostalih predmeta.
1. LEKSIKO STILISTIKE
- proirivanje uenikog rjenika i razvijanje stilistikih navika, postavljanje rijei u funkcionalne stilove
2. LEKSIKO SEMANTIKE
-

upotreba rijei u skladu s njezinim znaenjem u knjievnom jeziku za stjecanje kulture izraza, uenici izotravaju
odnos prema smislu rijei i slue se rjenicima
vjebe sa sinonimima (tisua, hiljada), antonimima (dobar-zao), homonimi (kosa,kosa), arhaizmi, neologizmi
(novi pojmovi novih pojava, promijenjeni naziv za postojee nazive), vjebe s tematskim grupama rijei

3. LEKSIKO GRAMATIKE
-

usvajanje i uvrivanje gramatikog gradiva, obogaivanje uenikova rjenika i upoznavanje gramatike kao
specijalne gramatike discipline

a) leksiko fonoloke vjebe

- bliska veza izmeu izgovora (ortoepije) i pisanja (ortografije) npr. zadatak s to vie rijei s glasom
b) leksiko morfoloke vjebe
- oblici rijei koje uenici krivo upotrebljavaju . pripovijetka, seka, seki
c) leksiko etimoloke vjebe
- podrijetlo rijei i njihovo prvobitno znaenje, rijei koje upotrebljavamo, a stranog su podrijetla
- etimoloka analiza olakava razumijevanje znaenja rijei, njezin izgovor i pisanje
d) leksike vjebe povezane s tvorbom rijei
- sredstva i naini kojima se tvore nove rijei
1. Izvoenje sufiks, prefiks, infiks 2. Slaganje osnove ili korijeni ujedinjuju se u jednu rije (putopis)
e)
-

leksiko sintaktike vjebe

leksike jedinice promatraj se kao sintaktike kategorije
uenikovo uoavanje veza i odnosa meu rijeima u reenici
reenica i njezini dijelovi, oblici i oblikovanje reenica, interpunkcija, subjekt, predikat

4. LEKSIKO ORTOGRAFSKE
-

stilistike vjebe upoznavanje izraajnih mogunosti jezika

vjebe u promatranju, kompozicijske vjebe (samostalni pismeni sastavci)

- za svaku prikazanu vrstu vjebe navedeni su mogui zadaci za rjeavanje na nastavi

Rosandi, Dragutin, 1974. Pismene vjebe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Pedagoko-knjievni zbor,
Zagreb