Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
SADRAJ
1. Struni ispit
2. Opti deo strunog ispita
3. Posebni deo strunog ispita
3.1 Pismeni deo ispita
3.1.1 Izrada pismenog strunog rada (projekta)
3.1.2 Tehnika obrada strunog rada
3.1.3 Dostavljanje strunog rada
3.1.4 Ocenjivanje strunog rada
3.2 Usmeni deo ispita
3.2.1 Odbrana strunog rada
3.2.2 Poznavanje zakona, tehnikih normativa, standarda i drugih propisa
iz oblasti iz koje se polae struni ispit
3.2.3 Pravni izvori za usmeni deo ispita
3.2.3.1.1 Izgradnja objekata
3.2.3.1.2 Grejanje i ventilacija
3.2.3.1.3 Zatita ivotne sredine
3.2.3.1.4 Bezbednost i zdravlje na radu - opti propisi
3.2.3.1.5 Bezbednost i zdravlje na radu propisi za
industrijske grane
3.2.3.1.6 Sudovi pod pritiskom
3.2.3.1.7 Zapaljivi gasovi
3.2.3.1.8 Zapaljive tenosti
3.2.3.1.9 Zatita od poara
3.2.3.1.10 Transportni ureaji
3.2.3.1.11 Energetika
3.2.3.1.12 eline konstrukcije
3.2.3.1.13 Opti propisi
3.2.3.1.14 Standardi
4
Ocenjivanje
5
Popravni ispit
6
Odustajanje od ispita
7
Uverenje o poloenom strunom ispitu
8
Pripremni seminar
Literatura
1. STRUNI ISPIT
Struni ispit se polae na nain propisan Pravilnikom o polaganju strunog ispita u oblasti
prostornog i urbanistikog planiranja, izrade tehnike dokumentacije, graenja i energetske
efikasnosti i o izdavanju i oduzimanju licence za odgovornog urbanistu, projektanta,
izvoaa radova i odgovornog planera koji je objavljen ("Slubeni glasniku RS", br. 27/2015 i
92/2015) i sastoji se od:
- opteg dela
- posebnog dela.
Opti deo strunog ispita polae se prema jedinstvenom programu. Opti deo strunog
ispita obuhvata proveru poznavanja osnova ustavnog ureenja, radnih odnosa i opteg
upravnog postupka.
Posebni deo strunog ispita obuhvata proveru poznavanja zakona i drugih propisa, kao i
standarda i normativa koji se odnose na izradu tehnike dokumentacije i graenje objekata,
kao i zakona i drugih propisa iz oblasti iz koje lice polae struni ispit, proveru poznavanja
zakona i drugih propisa, kao i standarda i normativa koji se odnose na prostorno i
urbanistiko planiranje, odnosno izradu planskih dokumenata, kao i zakona i drugih propisa
kojima su ureena pitanja zatite ivotne sredine, zatite i korienja prirodnih i kulturnih
dobara i korienje graevinskog zemljita.
Kandidat moe pristupiti polaganju usmenog dela strunog ispita ako je njegov pismeni rad
pozitivno ocenjen od strane ispitivaa.
Posebni deo strunog ispita obuhvata:
1. Pismeni deo ispita:
- izradu pismenog strunog rada, odnosno projekta;
2. Usmeni deo ispita:
- odbranu strunog rada iz oblasti izrade tehnike dokumentacije odnosno
graenja objekata;
- proveru poznavanja zakona, tehnikih propisa, kao i standarda i normativa
koji se odnose na izradu tehnike dokumentacije i graenje objekata kao i
zakona i drugih propisa iz oblasti iz koje kandidat polae struni ispit.
Opti deo i usmeni deo posebnog dela strunog ispita polau se istog dana.
kojih se definie njihov kapacitet, nosivost, vrstoa i sl. Ako se, na primer, radi
projekat toplane proraunava se potreban kapacitet toplane, a zatim se vri
dimenzionisanje potrebnih kapaciteta za snabdevanje i skladitenje goriva, hemijsku
pripremu vode, preiavanje dimnih gasova, opreme za transport fluida i sl.
Proraunima se odreuje visina dimnjaka kao i vrstoa nestandardne opreme. Za
instalacije grejanja, hlaenje, ventilacije i klimatizacije proraunavaju se toplotni
gubici i dobici i dimenzioniu elementi instalacije (pumpe, ventilatori, razmenjivai
toplote, kanali, cevovodi, grejna tela, oprema za regulaciju i dr.). Kod transportnih
ureaja proraunavaju se kapaciteti kao i vrstoa noseih elemenata itd.
2. Prilog o primenjenim merama bezbednosti i zdravlja na radu treba da sadri opis svih
opasnosti i tetnosti kao i mere za njihovo otklanjanje odnosno dovoenje u
propisane i dozvoljene granice.
3. Grafika dokumentacija treba da sadri situacioni plan, dispoziciju opreme u objektu,
eme, karakteristine horizontalne i vertikalne preseke i izglede, sklopne crtee (kod
dizalica i transportnih ureaja) i druge crtee koji definiu funkciju, obim, izgled i
konstrukciju objekta. Crtei u sastavu grafike dokumentacije moraju biti numerisani
i navedeni u sadraju strunog rada. Crtei moraju biti izraeni u skladu sa
standardima. Na crteima koji predstavljaju dispoziciju opreme i instalacija (osnove i
preseci) moraju se koristiti iste oznake kao u tehnolokoj emi odnosno emi veza ili
emi postrojenja i instalacija. Na crteima treba dati potrebne napomene,
objanjenja i legende za potpunije razumevanje crtea. . Svaki crte osnove, koji
prikazuje poloaj objekta u prostoru mora imati oznaku severa. Svaki crte
mora obavezno imati sastavnicu (zaglavlje) maksimalne irine 18 cm sa nazivom
crtea ili grafikog prikaza, razmeru, ime kandidata i mora biti potpisan od strane
kandidata. Razmera u kojoj se prikazuje grafika dokumentacija treba da bude
- proveru poznavanja zakona, tehnikih propisa, kao i standarda i normativa koji se odnose
na izradu tehnike dokumentacije i graenje objekata kao i zakona i drugih propisa iz
oblasti iz koje kandidat polae struni ispit.
3.2.1 ODBRANA STRUNOG RADA
Odbrana strunog rada obuhvata usmeno obrazloenje koncepcije projekta i opravdanosti
projektovanih reenja, funkcije, konstrukcija i dr. sa obrazloenjem predloenih reenja sa
aspekta savremenih tehnikih, tehnolokih i drugih naunih i tehnikih dostignua u oblasti
iz koje je izraen struni rad i ekonomske prednosti tih reenja. Osim toga, daje se struno
miljenje o nainu realizacije projekta sa aspekta lokacije, uslova za zatitu ivotne sredine,
zatite na radu i zatite od poara i drugih uslova propisanih za vrstu i namenu objekta koji
je predmet strunog rada.
Odbrana obuhvata proveru poznavanja zakona i drugih propisa, standarda, tehnikih
normativa i normi kvaliteta koji su neposredno primenjeni pri izradi pismenog strunog
rada.
Pri odbrani rada proverava se samostalnost i samoinicijativnosti pri izradi projekta, kao i
steeno iskustvo u praktinom reavanju inenjerskih problema.
3.2.2. POZNAVANJE ZAKONA, TEHNIKIH NORMATIVA, STANDARDA I DRUGIH
PROPISA IZ OBLASTI IZ KOJE SE POLAE STRUNI ISPIT
Ovaj deo ispita polae se usmeno pri emu se ne moraju doslovno citirati lanovi propisa
ve samo sutina odredbi. Program za ovaj ispitni predmet obuhvata sledea pitanja:
inspekcijski nadzor,
Osim navedenih pitanja iz oblasti izgradnje objekata ovaj deo ispita obuhvata i :
IZGRADNJA OBJEKATA
10. Pravilnik o izgledu, sadrini i mestu postavljanja gradiline table (Slubeni glasnik RS,
br.22 /2015),
11. Pravilnik o nainu zatvaranja i obeleavanju zatvorenog gradilita (Slubeni glasnik
RS, br.22 /2015),
12. Pravilnik o sadrini i nainu voenja strunog nadzora (Slubeni glasnik RS, br.22
/2015),
13. Pravilnik o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe Zakona o planiranju
i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br.85 /2015),
14. Pravilnik o sadrini, nainu i postupku izrade i nain vrenja kontrole tehnike
dokumentacije prema klasi i nameni objekata (Slubeni glasnik RS, br.23 /2015 i
77/2015),
15. Pravilnik o nainu, postupku i sadrini podataka za utvrivanje ispunjenosti uslova za
izdavanje licence za izradu tehnike dokumentacije i licence za graenje objekata za
koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kao i o
uslovima za oduzimanje tih licenci (Slubeni glasnik RS, br.24 /2015 i 92/2015),
16. Pravilnik o sadrini, postupku i nainu donoenja programa ureivanja graevinskog
zemljita (Slubeni glasnik RS, br.27 /2015),
17. Pravilnik o sadrini i nainu vrenja tehnikog pregleda objekta, sastavu komisije,
sadrini predloga komisije o utvrivanju podobnosti objekta za upotrebu, osmatranju
tla i objekta u toku graenja i upotrebe i minimalnim garantnim rokovima za
pojedine vrste objekata (Slubeni glasnik RS, br.27 /2015),
18. Pravilnik o polaganju strunog ispita u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja,
izrade tehnike dokumentacije, graenja i energetske efikasnosti i o izdavanju i
oduzimanju licence za odgovornog urbanistu, projektanta, izvoaa radova i
odgovornog planera (Slubeni glasnik RS, br.27 /2015 I 92/2015),
Pravilnik je objavljen u "Slubenom glasniku RS", br. 27/2015 od 18.3.2015. godine,
a stupio je na snagu 19.3.2015.
19. Pravilnik o postupku donoenja i sadrini programa uklanjanja objekata (Slubeni
glasnik RS, br.27 /2015),
20. Pravilnik o legitimaciji i opremi urbanistikog i graevinskog inspektora (Slubeni
glasnik RS, br.30 /2015),
21. Pravilnik o nainu i postupku za raspisivanje i sprovoenje urbanistikoarhitektonskog konkursa (Slubeni glasnik RS, br.31 /2015),
22. Pravilnik o sadrini, nainu, postupku i rokovima izrade i objavljivanje separata
(Slubeni glasnik RS, br.33 /2015),
23. Pravilnik o sadrini i nainu voenja i odravanja Centralnog registra planskih
dokumenata, informacionog sistema o stanju u prostoru i lokalnog informacionog
sistema i digitalnom formatu dostavljanja planskih dokumenata (Slubeni glasnik RS,
br.33 /2015),
24. Uredba o lokacijskim uslovima (Slubeni glasnik RS, br.35 /2015 i 114/2015),
25. Pravilnik o sadrini i nainu objavljivanja podataka registra inenjera Inenjerske
komore Srbije (Slubeni glasnik RS, br.35 /2015),
26. Pravilnik o uslovima osiguranja od profesionalne odgovornosti (Slubeni glasnik RS,
br.40 /2015),
27. Pravilnik o uslovima i kriterijumima za sufinansiranje izrade planskih dokumenta
(Slubeni glasnik RS, br.48/2015)
28. Pravilnik o nainu uvida u doneti urbanistiki plan, overavanja, potpisivanja,
dostavljanja, arhiviranja, umnoavanja i ustupanja urbanistikog plana uz naknadu
10
11
12
13
br.6/1992),
3.2.3.7 ZAPALJIVI GASOVI
1. Zakon o energetici ( Slubeni glasnik RS, br. 145/2014),
2. Zakon o zapaljivim i gorivim tenostima i zapaljivim gasovima (Slubeni glasnik RS,
br. 54/2015)
3. Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava energetski subjekt za transport i
distribuciju prirodnog gasa ( Slubeni glasnik RS, br. 93/2005),
4. Pravilnik o uslovima, nainu polaganja strunog ispita za lica koja obavljaju poslove
tehnikog rukovoenja, odravanja i rukovaoca u objektima za transport i
distribuciju prirodnog gasa ( Slubeni glasnik RS, br. 93/2005),
5. Zakon o cevovodnom transportu gasovitih i tenih ugljovodonika i distribuciji
gasovitih ugljovodonika (Slubeni glasnik RS, br. 104/2009),
6. Pravila o radu transportnog sistema prirodnog gasa JP Srbijagas (Slubeni glasnik
RS", br. 74/2013 i 14/2014),
7. Pravila o radu distributivnog sistema prirodnog gasa JP Srbijagas (Slubeni glasnik
RS", br.139/2014),
8. Pravilnik o tehnikim uslovima za nesmetan i bezbedan transport prirodnog gasa
gasovodima pritiska veeg od 16 bar (Slubeni glasnik RS, br. 37/2013, 87/2015
9. Pravilnik o uslovima za nesmetanu i bezbednu distribuciju prirodnog gasa
gasovodima pritiska do 16 bar (Slubeni glasnik RS, broj 86/2015
10. Odluka o uslovima koje mora ispunjavati preduzee ili drugo pravno lice za
obavljanje poslova projektovanja i izgradnje gasovoda, naftovoda i produktovoda (
Slubeni list SRJ, br.22/1998),
11. Odluka o uslovima koje moraju ispunjavati lica koja obavljaju poslove rukovanja
transportom gasovitih ili tenih ugljovodonika i poslove odravanja gasovoda,
naftovoda ili produktovoda ( Slubeni list SRJ, br.22/1998),
12. Odluka o nainu voenja evidencije o transportovanim koliinama gasovitih ili tenih
ugljovodinika gasovodima, naftovodima ili produktovodima za meunarodni ili
magistralni transport i rokovima za dostavljanje podataka iz te evidencije ( Slubeni
list SRJ, br.22/98),
13. Pravilnik o tehnikim normativima za unutranje gasne instalacije ( Slubeni list SRJ,
br. 20/1992, 33/1992),
14. Uslovi i tehniki normativi za projektovanje i izgradnju gradskog gasovoda (
Slubeni list grada Beograda, br. 14/1977, 19/1977, 18/1982, 26/1983, 6/1988),
15. Pravilnik o tehnikim normativima za projektovanje, graenje, pogon i odravanje
gasnih kotlarnica ( Slubeni list SFRJ, br. 10/1990, 52/1990)
14
15
16
4. OCENJIVANJE
Kandidat se na strunom ispitu ocenjuje za opti deo jednom ocenom a za posebni deo
ocenjuje se posebno oba predmeta (odbrana strunog rada i poznavanje zakona i propisa).
Konaan uspeh kandidata na strunom ispitu utvruje Komisija.
Uspeh kandidata na strunom ispitu ocenjuje se ocenom poloio ili nije poloio.
Ocenom nije poloio ocenjuje se kandidat koji nije pokazao dovoljan uspeh iz:
- opteg dela i jednog predmeta iz posebnog dela ispita ili
- iz dva predmeta posebnog dela.
5. POPRAVNI ISPIT
Kandidat koji nije pokazao dovoljan uspeh iz opteg dela ili iz jednog predmeta posebnog
dela moe polagati popravni ispit u roku koji ne moe biti krai od 30 dana od dana kada je
ispit polagao odnosno u narednom ispitnom roku. Ako kandidat ne poloi popravni ispit u
dva uzastopna roka upuuje se na ponovno polaganje celog ispita.
6. ODUSTAJANJE OD ISPITA
Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita ili ako pre poetka polaganja strunog
ispita izjavi da odustaje od ispita, smatrae se da nije ni polagao ispit s tim da moe da
pristupi polaganju u narednom ispitnom roku. Ako kandidat neopravdano odustane od
zapoetog polaganja strunog ispita smatrae se da ispit nije poloio. Ukoliko je kandidat
zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga bio spreen da nastavi zapoeto polaganje
ispita on podnosi pismeni zahtev Komisiji za polaganje ispita za sledei ispitni rok. Komisija
obavetava kandidata da li je njegov zahtev usvojen.
17
poloenom strunom ispitu koje mora lino da preuzme jer se pri prijemu reenja potpisuje
u knjigu evidencije.
8. PRIPREMNI SEMINAR
U cilju pruanja pomoi kandidatima koji namerevaju da polau struni ispit Inenjerska
komora Srbije organizuje jednodnevni pripremni seminar. Na seminaru, kandidati se
upoznaju sa nainom izrade strunog rada i postupkom na usmenom delu ispita. U saetom
obimu kandidatima se izlae materija koje se neposredno odnosi na izgradnju objekata
(zakon i pravilnici) kao i na opte propise koji se posredno odnose na izradu tehnike
dokumentacije i graenje objekata (standardizacija, metrologija, bezbednost I zdravlje na
radu, zatita od poara, zatita ivotne sredine i sl.). Obavetenje o vremenu odravanja i
sadraju seminara dostavlja se kandidatima zajedno sa reenjem komisije o odobravanju
teme kako bi se kandidati mogli blagovremeno odluiti o prisustvovanje seminaru. Seminar
se odrava u prostorijama Inenjerske komore Srbije, Beograd, Bulevar Vojvode Miia
br.37/II
LITERATURA
1) N. Mitrovi-itko, Milija alovi: Prirunik za pripremu opteg dela strunog ispita za lica
tehnike struke, Inenjerska komora Srbije, Beograd, 2015,
2) Isailovi,M., Bogner,M.: Zakon o planiranji i izgradnji, ETA, Beograd 2015.
3) Bogner,M.: Procena usluga u planiranju i izgradnji; ETA, Beograd, 2009,
4) ivkovi, B., Z.Staji; Mali termotehniki prirunik, SMEITS, Beograd, 2011.
5) Bogner, M., M. Isailovi : Prirodni gas, ETA, Beograd 2008,
6) Bogner, M., M. Isailovi : Novi propisi o prirodnom gasu, ETA, Beograd 2014,
7) Bogner, M.: Propan i butan, ETA, 2008,
8) Bogner, M., M. Isailovi : Tehniki i medicinski gasovi, ETA, Beograd 2005,
9) Isailovi, M.: Tehniki propisi o zatiti od poara i eksplozija, SMEITS, Beograd, 2007,
10) Stefanovi.B., Viovi.D.: Zatita skladita od poara, ZATITA SISTEM, Beograd, 2008,
11) Kleut.N.: Planiranje i projektovanje hotela i posolovnih zgrada bezbednih od poara i
drugih akcidenata, ZATITA SISTEM, Beograd,2007,
12) Kleut.N.: JUS TP 21 2003 Tehnika preporuka za urbanistike i graevinske mere
bezbednosti od poara stambenih, poslovnih i javnih zgrada, ZATITA SISTEM,
Beograd, 2005,
13) **** Pravila prorauna toplote potrebne za grejanje zgrada, Prevod DIN 4701 sa
komentarima, SMEITS, Beograd, 1985,
14) Todorovi, B.,: Razvod vazduha u klimatizacionim sistemima , SMEITS, 2010, Beograd,
15) Bogner, M.: Projektovanje termotehnikih i procesnih sistema, ETA, Beograd 2007.
16) Petkovi, Z. : Konstrukcije u mainogradnji, Mainski fakultet, Beograd
17) Bogner, M., i dr. : Zavarivanje- teorija , konstruisanje i prorauni, ETA, Beograd, 2007.
18) Reknagel, prenger, ramek,eperkovi : Grejanje i klimatizacija 2012, sedmo
izmenjeno i dopunjeno izdanje, Interklima, Vrnjaka banja, 2011.
19) Todorovi, B.: Klimatizacija, SMEITS, Beograd, 2009.
18
20) Milenkovi, B.: Prirunik za merenje protoka fluida, SMEITS, Beograd, 2000,
21) Vueti, R.: Prirunik o uravnoteavanju cevnih mrea u grejanju, hlaenju i
klimatizaciji, SMEITS, Beograd, 2002
22) Bogner, M., Z.Staji : Tehnika hlaenja, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2003.
23) Bogner,M., Isailovi,M., Bala, M.: Propisi o opremi pod pritiskom, Tom1, ETA, Beograd,
2014,
24) Isailovi,M., Petrovi, A., Bogner, M., Mitrovi, N.: Propisi o opremi pod pritiskom,
Tom2, ETA, Beograd, 2014,
25) Rikalovi, M.: Doboasti razmenjivai toplote, SMEITS, Beograd, 2002,
26) Slipevi,B.: Razmenjivai toplote, SMEITS, Beograd,
27) Bogner, M. i dr. : Termotehniar, tom 1 i 2, tree, dopunjeno i proireno izdanje,
Interklima-grafika, Vrnjaka Banja-SMEITS, Beograd 2004.
28) Bogner,M., Stanojevi, M.: O vodama, drugo dopunjeno izdanje, ETA, Beograd 2013.
29) Bogner, M., Stanojevi, M., Livo, L.: Preiavanje i filtriranje gasova i tenosti, ETA,
Beograd 2006.
30) Bogner, M., Isailovi, M.: Termotehnika i termoenergetska postrojenja, ETA, Beograd
2006.
31) ivkovi, M., Maneski,T.: Termomehaniki naponi cevovoda i posuda, SMEITS, Beograd,
2006
32) amalovi D., amalovi, S.: Vodi kroz standarde i propise o grejanju, hlaenju i
klimatizaciji, SMEITS, Beograd, 2007,
33) Bogner, M., Zekonja, P., Ivanovi,D.: Prirunik za izradu projektne dokumentacije, ETA,
Beograd, 2010
34) Bode,E., Bogner.M,; Ugljendioksid, ETA, 2007,
35) Bogner,M., Sekulovi,D., Ercegovi, B.: O tenim gorivima, ETA, Beograd, 2009,
36) Bogner,M., Popovi,O.: Kompresorska postrojenja, ETA, Beograd, 2008,
37) Bogner,M., Miladinovi,M.: Povrinsko grejanje i hlaenje, ETA, Beograd, 2009,
38) Isailovi,M.,M.Bogner: Primena termalnih ulja, ETA, Beograd, 2011,
39) Sekulovi,D.,Damjanovi,M.,Bogner,M.:Instalacije
za
gaenje
poara,
ETA,
Beograd,2014,
40) uri,M.,Ili,V.,: Male hidroelektrane, ETA, Beograd, 2013,
41) amalovi, S.:Rashladni ureaji i instalacije, SMEITS, Beograd, 2013,
42) Sekulovi,Z., Bogner,M.: Odimljavanje i arhitektura, ETA, Beograd, 2011,
43) Todorovi, M., Bogner, M., Deni,N.: O izolaciji, Eta, Beograd, 2012,
44) iri, S.: Kotlarnice, toplotne mree i toplopredajne stanice, SMEITS, Beograd, 2013,
45) Radulovi,V.: Regulacioni ventili u sistemima daljinskog grejanja, SMEITS, Beograd,
2013
46) Topi, R.: Suenje i suare, SMEITS, Beograd, 2014,
47) Borisavljevi, M.,Bogner,M.:Pokretna oprema pod pritiskom (ETA, Beograd, 2015).
Knjige iji je izdava Savez mainskih i elektrotehnikih inenjera i tehniara Srbije
(SMEITS) mogu se nabaviti u prostorijama Saveza u Beogradu ul.Kneza Miloa br.7a (2
sprat) soba 29, tel.011/3230 041, faks 011/3231 372, E-mail: office@smeits.rs.
19
mogu se
Knjige izdavaa ZATITA SISTEM, Beograd, Pana ukia br.1, mogu se naruiti preko
telefona 011 2990-814 i 011 2990-934.
20.02.2016. godine
Ispred
struku:
Komisije
za
mainsku
Dr Aleksandar Petrovi
Miodrag Isailovi, dipl.ma.in.
20