Y

JOSIP RESTEK

LIKOVI\O-GRAFICKA
KULTURA
TABELARNI PREGLED
VISA GRAFIEKA SKoLA
ZAGREB 1976,

VISA GRAFIEKA SKOLA

JOSIP RES]EK

LIKOVNO-GRAFICKA
KULTURA

TABELARNI PREGTED

ZAGREB 1,976.

Izdavad

ViSa qrafidka Skola

Zagrel
Getaldi6eva bb.

Za izdavada

Prof. Ljubomir 5ari6,

dekan

Rje5enjem Republidkog sekretarijata za prosvjetuo kulturu

i fizidku kulturu

broi 5362/2-1974. od 15. Lt.7974. oslobodeno pla6anja poreza

Tisak:
SVEUCILISNA NAKLADA LIBER, Zagreb

na

promet proizvoda.

UVOD

Razvitak ljudskog duha i oZivotvorenje ideja, koncepcija

vez611

i sadrZaja i ostalih poruka bio je uvijek

na materijal sa kojim se dovjek susretao. Likovna koncepcija vezana na materiju na kojoj

se izvodi likorrna poruka

i na sredstva sa kojima se djeluje.

Medjusobna vezatil:

triju principa

provladi se kao vidljivi izraz u djelima dovjekovog ostvarenja kroz vjekove.

Mi se susre6emo sa tim djelima bilo na samom terenu, bilo u muzejima i galerijama kao o prisutnosti jedne rrsada3njosti'r, jednog vremena u kojem je dovjek zabiljef io sebe i svoje vrijeme.
Gledaju6i ta djela ne postavljamo si samo pitanje lijepog

i nelijepog, skladnog ili neskladnogr ne-

i mogu6nosti, koje je dovjek posjedovao. Prisutnost djela pobudjuje u

nama razmi5ljanja o odnosu dovjeka prema dru5tvu, radu, bitnim Zivotnim preokupacijarnat religiji, i uop6e prema njegovu stavu sa prirodnim pojavama i njegovoj kulturnoj razini. Likovi,
koji stoje pred nama vrlo su razliditi u izvodjenju i ideji. Jednom su groteskni, nezgrapni, ne-simbola
sadrZaja
proporcionalni, ali je njihova poruka glas I'redenogr', ekspresivnost izrai,aja i
Zivota. Drugi put su ti likovi proporcionalni, uskladjeni, do monumentalnosti, realistidni i idealizirani, pa su time simLrol jedne civilizacije, koja vi5e govori o sadrZaju lijepog, nego o digo o sveukupnom htijenju

rektnoj poruci.
Bez obzirasa kojim se djeLima susre6emo, da

li su to velika djela u mramoru, kamenu, stijeni,

zidu, platnu ili dasci, sve do sitnijih biljeZaka na papiru, porukama manuskripatar sve to govo-

ri o htijenju, potrebama, Zivotnom stavu i odrazu jednog vremena.

TEMELJI LIKOVNOG OBLIKOVANJA

SadrZina likovnog djela sastoji se u ideji likovne poruke, materijalu na kome se izvodi

nadinu

na koji se interpretira likovno djelo.

A/ Predmet oblikovanja:
1./ liva bi6a ,/dovjek, Zivotinja i njihova simbioza/. Interpretacija, iztaz vidjenog
i1i maEtovita Poruka ideje.
.2/ priroda /krajolik, ugodjaji prirode, elementarnost pojave,/t
3/ mrtvapriroda ,/desti prirode raznih velidina, oblika ibja/',

4/ predmeti i simboli maSte ,/Eudoviita, simboii/'

5,/ geometrijske forme,/kubistidki elementif
6/ siobodni oblici ,/apstraktne fotme/.
B,/ Nadin oblikovanja:

i naivno /neproporcionalnost i nezgrapnost/,

2/ realistitki,/odnos proporcija,/,
3/ naturalistidki,/izno5enje negativnih i elementarnih karakteristiky',
4,/ idealisti6ti /utjep5avanje oblika,/,
L,/ primitivno

5,/ dekorativno /pretvaranje elemenata u ukrasne oblike/,

6/ stilizirano ,/Sablonsko pretvaranje oblika u ravne linije/,
7

/ nefigur ativno,/apstr akcija/.

C,/ Vrste oblikovanjat Prema podlozi na kojoj se izvodi ideja i prema nadinu tretiranja materijala na plohi ili na tijelu razlikujemo
1,/ graditeljstvo,

2,/ kiparstvoo
3,/ slikarstvo,

4/ grafika,
5/ primijenjena umjetnost ,/dekorativna i

tr
.,

uporabna,/-

RADITELJ STVO Tlocrtinacrtvelidinauprostoru. Razlikujemokonstruktivne dijelove

/zidove, vrata, krovi5te, prozori/ i dekorativne elemente ,/stupovi, lukovi, portalit
galerije, svodovi, fasade, ornamentika,/. Materijal ,/kamen, drvo, beton, opeka, metali, stakio, plastiEne mase,/. Namjena je: privatna /vile, palade, stambeni objekti/
i druitvena, a koja moZe biti motivna /crkve, hramovi,/ i op6a ,/botnice, vijednice,
kazaliSta, trZnice ...../- Smje5taj u sklopu gradjevnih objekata /vijednice, crkve/,

u slobodnom prostoru sa prirodnim pojasom /barokne zgrade/, i naroEitoj prirodnoj

sredini ,/viIe, pala(e/. Kompozicija prema okomici /gotika/, vodoravnoj /lwamovi/

i prema kosoj-dijagonali ,/romanika sa odvojenim zvonikorrr/. Sliku gradnje najviie

nagta5uje fasada u kojoj je ornamentika i dekoracija najbogatija.
Materijalkiparskihdjelanajde56e jetvrdamaterija,/kamen, drvo, Zeljezo,
bronca, plastidne mase/, a mekani je najde56e glina. S obzirom na temeljni materi-

KIPARSTVO

jal tehnoloiki proces izvodjenja zamisli sveden je na tehniku dodavanja /gIina i Zeljezo/ i oduzimanja ,/kamen, drvo/. Proces rada ve6inom je direktan? to jest sama
materija na kojoj se vr5i likovna zamisao ostaje i rezultat ostvarenja. Drugi, ili indirektan na6in je u kome se stvara djelo u jednom materijalu /gIina, gips/, a koje 6e
se kao finalni rezultat posti6i lijevanjem u tvrdi

i trajniji materijal /bronca, srebro,

zlato, olovo, aluminij, cink/.

Kiparsko se djelo stvara ve6inom kao tijelo u prostoru sa sve tri dimenzije, pa govorimo o punoj plastici. Medjutim de56e se izvodi zamisao u dvije dimenzije, to jest u

reliefu. To uklesavanje moZe biti visoki relief, u kome se iz materije vade dijelovi,
pa likovi budu izbodeni, ili se u materijal udubljuju likovi, pa tada govorimo o udubljenom releifu ili bas-reliefu. Lokacija kiparstva ve6inom namjenjena slobodnom prostoru ,/parkovi, trgovi,/, no velik dio djela namijenjen je oZivljavanju arhitekture /barok, romanika, gotikar/. Kompozicija nekoiiko likova u cjelini daje dojam akcije ili
konstatacije, a pojedinadne figure modeliraju se u cjelini ili u gornjoj polovici tijela
/bista/. Nerijedak je sludaj, da su figure iz antike bilo kojim putem o5te6ene, odlomljene su ruke ili drugi dijelovi tijela, pa tada govorimo o torzu. Prikaz neke odredjene osobe sa pozitivnim i negativnim kvalitetama daje portret ,/Rimljani, suvremenici,/.
Pristup realizaciji moZe biti konstatacija ,/Sablonski oblik/, sinteza, impresija ,/Ro-

din/ i analiza-ekspresija. Povr5ina materije moZe biti glatke /polftana/, grubaikompaktna /globaLna/.

SLIKARSTVO

Podloganakojoj sedjelujevrlo je razLi(.ita,/daska, platno, papir, metalna

ploda, stijena,/, pa je i materijal s kojim se izvodi slika podloZan podlozi /olovka, ak-

varel, kreda, tempera, uljena boja, fresko-boje, kazein/. s druge je strane tehnika
sastavljanja slike s tvrdim desticama materijala /mozaik, vitraj/. Nadin obrade materije moZe biti linearan, plo5an i prostoran ,/perspektiva,/. plo5nost se postiZe variranjem tonskih razlika i suprostavljanjem svjetlo-tamnoga /modulacije/, a prostor_
nost izbijanjem tjelesnosti putem optidkog kontrasta /modelacija/. Sastarryri dio slikarstva ie boja. Ona se moZe jednolidno nanijeti na odredjenu materiju, u modelaciji ta-

mnijeisvjetlije,
da

pa u sastavu ostalih povriina boja stvara sistem mnogobrojnog skla-

/renesansa/, pa tada govorimo o polihromiji. Isto tako boja se molerazbiti u des-

tice ,/impresionisti,/, pa imamo optibko mijeianje boja.r ili se pojavljuje na istoj matenova kontrastna boja, razlidita prema izvoru svjetla, pa govorimo o koloriz-

;:.-""
SadrZaj slikarskog djela prvenstveno je

vidljivi svijet ,/priroda, 6ovjek, Zivotinje, ra-

slinstvo, atmosfera, ugodjaji/, a isto tako plodovi maEte ,/egzotidnost, mikroorganizam, fantazija/. Tematski slikarstvo obuhva6a dovjeka,/portreti, kompozicije/t priro&t /pejsaZ/, mrtvu prirodu ,/skup raznog materijala, boje i obliky'r interijere /pog'
led u undtraXnjost prostora/, osnovrle geometrijske oblike /kubizam/ i slobodne oblike /apstrakcija,/. Poruka moZe biti idejno-ilustrativna, momenat konkretne situacije i
slobodna interpretacija oblika

i ideje.

Svaonalikovnaostvarenja, kojanisusamostalnaostvarenja, ve6 su ukljudena u simbiozu drugih likormih zatlvata,/graditeljstvo i kiparstvo/ doLivl.javaju se u primjeni zajednice /sinteza/ spadaju u podrudje primijenjene

RI MIJEN'JENA

U MJE TN OST

umjetnosti. S druge strane ovdje ubrajamo i nacrte-makete /dizajn/, koji su namijenjeni reprodukciji ili produkciji industrijskih proizvoda. U tu zajednicu ubrajamo
ova podrudja:

a/ keramika ,/dekorativna i upotrebna,/,

b,/ tapiserija /6.1Limi i gobleni,/,
c,/ unutrainji namjeXtaj,
d/ zlatarstvo)
e/ grafidki dizajn,
f/ medaljarstvot
g/ rezbarstvo /otnarnentika u drrr.r/-

P R A H I S.T O R I J A
cca40.O00 pr. n.e.
PRIMiTIVA
SREDINA

Nomadstvo. Livot u spiljama - Sojenice. Borba za livot.

Razdoblja;
a,/ paleolit - grubi kamen
brl neolit - obradjeni kamen
c,/ metal - bakar i Leljezo
NalaziSta: urrrjereni pojas ,/Sjev. Afrika, Spanjolska, Francuska, Engleska,/
Sredstva: kamen, metal, rogovi Zivotinja
Ideja: oponaEanje lika dovjeka i Zivotinja. Borba. Lov. Idoli.
Ostaci u spiljama.
GRADITELJSTVO

Postavljanje kamenih. blokova: megaliti, menhiri, dolmeni,

Stovanj e boZanstva / Stonehenge/.
Stvaranje naselj a /valjkaste gradjevine,/.
Grubo kamenje velike teZine.
Postavljanje horizontale.

triliti.

lzlazak iz spilje.
Obrada zemlje.
Stvaranje alata.
KIPARSTVO

Nezgrapne figure fV enere/

NaglaSeno materinstvo. Genitalije.

/sob, jelert/.
Jaki pokreti /bijeg, lov/.
Nagla5eni detalji /glava, usne, grudi/.
Noge djelomi6no nagla5ene.
Keramika: zdjele, vaze.
Ukrasi geometrijski - urezani.
Kasnije zavjetni kipi6i sa likovima Zivotinja i ljudi.
Rezbarije na kosti

SLIKARSTVO

'

Linearno slikarstvo i crteZi u spiljama /Altamirar Magdalenien/.

Realizam i pokret /jeLeni i bizoni/.
Prizori iz Iova i borbi.
Naturalistidki detalji / glav a/.
Bojadisanje krvlju Zivotinja, dadjom i biljnim bojama.
Upotreba crvene i Zute boje.
Ritmidki hod skupine.

OBILJEZJE

Direhtna spontanost biljeZenja doZivljaja

Neposrednost u stvaranju lika.
Osje6aj momentalnosti.
Kombiniranje stvaranja dogadjaja.

lvrt

Prq.tFltT
Fr

t-----/-

q,

a t-t T-l

.t

\.

:;-L.*

*.-

SvE'rrtrE
[\
--------\-

j-/
I

' HE r\rt{t (\r

Y.E.!,

".'f i'
-. *t ttt/

a(

t--

>
n

Itt
a(

JI

V'IJEK
3.200- 1.085 pr. n. e.

STARI

EGIPAT
SREDINA

Zemljoradnja - rijeka Nil.

Stara drZava /Memfis/ piramide
Srednja drZava /Teba/ grobnice
Nova drZava /"Ieba/ hramovi
Autokratizam - faraoni, sve6enici.
Gradnje za vjednost. Besmrtnost;
Izmjena preko XXV dinastija.
PrivrZenost prirodi. Optimizam.
Astrologija. Bogovi su snaga prirode.
Simboli /pisrno/. Alegorije /sfinge/.
Miroljubivost. Konstruktivnost.
CRADITELJSTVO

Piramide,/Keops, Kefren, Mikerina,/

Hramovi /dvori5te, predvorje, svetiSte,/
stupovi /paIma, lotos, zvono/
obelisk, pitoni /Karnak, Luksor,/
Grobnice,/Ramses, Tutankamon/
Masivnost kamenih blokova.
Nepregledni red stupova /Euma stupovar

jer

nema horizonlale/.

SuzdrZana dekorativnost.

Materijal: kamen, crveni granit.

KoriEtenj e prirodnih poloZaj a.
Monumentalnost.
KIPARSTVO

Udubljeni reliefi /sarkofazi, urezi na stijenama pilona i pilastra,/.

Kolosi - likovi /Ramses II, Mikerina,/ naglaEena okomitost, frontalnost. Likovi izdrtLeni,
stilizirani i uko6eni.
Portreti /Pisar, Tutankamon, Nefretiti,/
Karakteristika: Ukodenost tijela. Produljenost. Linearna jasnost. Cjelovitost.
Sve6ani stav. Stati6nost. Pogled uzdignut. Ozbiljnost. Bojanje figura /odi/.
Modeliranje detalja nedovrSeno,/ruke, noge/.

SLIKARSTVO

SadrZaj iz prirode /plice uz Nil,/.

Kompozicije iz svaqda5njeg Zivota /i,ene pri radu, simboli bogova sa Zivotinjskim glavama,/.
Slike na papirusu i stijeni. 1ene Ltte, muiki crveni.
Na6ih: en face-profil u istom liku.
Slikovno pismo - hieroglifi.
ObiljeZje: Stroga linearnost, jasni crteZ. Blagi pokret, bezizraLajnost. Ozbiljnost.
Dekorativnost haljina. Jednostavnost i zatvorenost.
OBILJEZJE

Umjetnost za vjednost.
Predimenzioniranost.
Izraz nadljtdskosti.
Svedana ozbiljnost.

10

b
b

oaoool'

l6t|

^l ff, o llltl

C O(l

oirt.o'
to Q 2.-9

SF.rJc.E

$otltll
o

ooo

fiVt

i rEr'

'iF

oga

U2'.7;
r{Ac'RT HRAF(A

loToi

%'fo'o

5 FA F
rl

E,

tr;t

iMEZOPOTAMIJA
2.800- 330 Pr.n.e.
SREDINA

Po6etak zemljoradnje. Bufrat

i Tigris. Prastanormici Sumerani,/svod, slike,

opeka.

a,/ kaldejska i akajska kultura! Babilon.

b,/ asirska: Ninive, Asurpanipal
c,/ perzijska: Perzepol, Kserkso, Darej.
Osvajanja. Srednji istok.
Materijal: kamen, zemlja, opeka.
Hamurabijev zakonik.
Okrutnost, magija, bojazan,, strah.
Zidanje obrambenih palada /botne kule,/.
Patetika.
GRADITELJSTVb

/palate/ - utvrde /Darejeva, Kserksova, Sargonova...../.

kule, dvostruki zidovi, terase, stupovi, vise6i vrtovi, svetiSte.
Materijal: zemlja i pedena zemlja.
Mno5tvo dekor acij a /hor izontalni nizovi/
Stupovi sa spiralama i bikovskim glavama. Na stupovima nekoliko glavica.
Masivnost i serioznost gradnje.
Upotreba luka i svoda.
Ogromne gradjevine

Bodne

KIPARSTVO

Stvaranje demona sa Zivotinjskim glavama ,/ljudski

i Zivotinjski likovi,/.

Ekspresija, stravidnost, krutost.

Strijelci u ratnom pohodu /profili/.
Reliefi u pedenoj zemlji i kamenu.

i bikovsko tijelo ,/krilati bik/.

Izraz snage i napada. Otvorene ralje.
Izdisaji / r anjena Iavica/.

Ljudske glave

Prikaz skupina u hodu.

Modeliranje mi5i6a i dekoriranje /ornamentiranje kose i haljine,/.
Izum klinastog pisma.
SLIKARSTVO

Slikarstvo na glinenim plodicama.

Povorke ljudi i Zivotinja.
Upotreba Zivih boja sa kontrastima.
Nagla5enost detalja /oti/. Osje6aj stravidnosti. Ideja patosa.
DoZivljaj jeze i bojaznosti.
Proporcionalnost i elementarnost pokreta i snage.
OBILJEZJE

Kult demonskih snaga.

Izr aLaj grube ozbiljnosti.
Idejna dinamidnost / strijelci/ i ekspresivna statiinost.

t2

l4E z rtf'(9'tAhl:\

JIAT LA?T
F'--t

t-- - .'t

\:E\ -ri =' '; 5;E\

i-l->-r;d;:l
'-rE_ \r

-l
-:

ffilA;fff
lRl
eo

-_

WAI

frl
s

\r
'il

qf

:l

il.
-rr-

v
U12_-___--Jt

--\- l-

I uIt

GREKA
1.200-330 pr. n.e.

SREDINA

Demokratidnost ,/Arhoniti,/. Gradovi drZavice /Atena,, Sparta, Teba, Korint/.

Arhajsko doba /'1.200-450/ dorski i jonski stup. Peloponezijski i
perzijski ratovi.
Klasidno doba ,/450-323/ Periklo. Cvat kulture
Helenisti6ko /3z3-rimske vlasti,/ Utjecaj istoka- dekadenca.
Simbioza nauke i umjetnosti. Religija je razum, fantazija i poezija.
Osje6aj mjere i ljepote. Razvitak nauke, poezije i filozofije.
KazaliSta. TrkaliXta.
GRADITELJSTVO

Hramovi./pronaos, naos, opistoonos/

dorski ,/Partenon, 2,, Olimpija/
jonski ,/Herin- Samos, Artemidin -Efes/
korintski
Riznice,/Knidjana, Sifnijaca,/
Kazali5ta /Epidaur/
Trkali3ta /Olimpija/
Pojava stupa s Zenskim likovima - karijatide /Erehteion/
Proradunatost razmjer4.. Smisao za mjeru.
Proporcionalnost triju dimenzij a.
Diskretna dekoracija.
KIPARSTVO

Stvaranje idealnog ljudskog tijela.

Kanon,/simetrija, proporcija, ritam/.
Reliefi /metope sa Partenona - Fidije/, friz: panatenejske svedanosti.
Poliklet /Doriforos/, Miron ,/Diskobolos/-Kanon ljudskog tijela ,/proporcionalnost/.
Apoloni, Venere /Knidska/, Hermesi, Zeusi.
Helenistidko razdoblje,/Praksitel, Skopas, Lizip/.
Upotreba literarnih sadrZaja /bol, smjeiak/
Umiru6i Gal, Laokontova grupa.
Savrienost i idealizam oblika. Harmonija.
SadrZaj mitologija,/bogovi, heroji, kentauri/

SLIKARSTVO

Slikarije na stijeni uni5tene /PoLignot/.

Slikarstvo na vazarna. faze razdoblja:
tamni lik na svijetloj pozadini,
crni lik na crvenoj podlozi,
crveni lik na crnoj podlozi.
Popratnja ornamenat /meander,/.
SadrZaj: dnevni Livot, mitologijarheroji, Ilijada i Odiseja, podzemni svijet.
ObiljeZje: ploinost i pokret.
Dramatika /Her aklo/. Scena.
Dekoratirmost i ilustrativnost.
OBILJEZJE

Borba za ljepotu

i sklad.

Sinteza otmjenosti i funkcije, ljupkosti

Izraz nauke i intuicije.

I4

i elegancije, te raskoli i ornamentalnosti.

r<-

C k-A

'tfuto

/f
:

.o

tar
C'
c4

IL

d
o
o

sAottoN
Ft0r)rr'E AlfUerlx

RIM
600

pr.

n. e.

- 395 n. ere

SREDINA

Prastanovnici EtruS6ani,/svod, porttet/

Razdoblja! Kraljevi, konzuli, carevi.
Ekspanzija ,/Francuska, Svicarska, Balkan, Grdka, Mala Azija, Egipat,
Sjeverna Afrika. Ratovi.
Uredj enj e provincij a /ceste, mostovi,/
Udobnost ,/kruha i igara/.
Patriciji i plebejci /klase/ - robovi.
Osnov uprave senat.
Preuzimanj e grdke umj etnosti.
Mo6 careva i pad. Dioba drZave ,/unutra5nji razdori i pritisak sjevernih naroda/.
GRADITELJSTVO
Rimska k:ut.a

/atrij, ipluvij, taplinum,/

Terme,/Dioklecij anove, Karak aline/

Palade ,/Dioklecijanova - Split/
Forumi, slavoluci, hramovi.
Bazilike, akvedukti, mostovi.

Amfiteatri, arene.

Kompozitni stup ,/dorski, jonski, korintski/

Okrugli hram /Parfieon/.
Dekorativni stup,/Trajanov/
Materijal: kamen u velikim razmjerima.
Tehnika i praktidnost.

KIPARSTVO

Uzor etruB6ansko kiparstvo ,/portreti na sarkofazima, manji kipo'vi Apolo.na

ratnika, Zivotinja/. Retiefi /Ara pacis/.
Portreti: rimski carevi, patriciji /Cezat, Pompej, August, Ttajan/.
Konjan. lik. M. Aurelija.
Usadjivanje glave na trup.
Portreti na nadgrobnim spomenicima.
Izr az: idealizirana osoba.
Keramika. posude, uljarice, ukrasi.

SLIKARSTVO

slikarstvo: Etru56ani.
iz dnermog i mitoloikog Zivota. Klasidni likovi na Zivoj podlozi.
Mozaici: podni:dekorativni u termama /ornament, ptice, Zivotinje/
zidni: prikaz cvije6a, dnevnog Zivota, mitologije, erotike.
Zna(aj. realistidko predodavanj e /mrtve prirode/, upotreba ornamenta
idealizirani ljudski lik /proije6e,/, klasidni crtel, stilizacija.
Zidno

Scene

OBILJEZJE
Umj etnost praktidnog Eivota.

Naklonost hedonizmu i bezbrigi.

Preuzimanje grdkih likovnih kvaliteta
Razvitak poezije.
Stvaranje pisma kapitale.

16

i mitologije.

Rl

nt
ll

Dtl t'

-l\\-\

PER.tsrtL
ooao
:[=;
oo a o.

RIFISKA

P
R

S R E D N J I,

V I J EK
RANOKRSEANSTVO
o-

900

SREDINA

religij e i proklamacij a ravnopravnosti,/r obovi/. Progoni.

Katakombe. 313 sloboda ,/Milanski edikt/.
Gradnja crkava- bazilika.
Proiirenje na novonaseljene narode /Goti, Franci, Slaveni,/
Procvat. Karlo Veliki 800. Nasl. rimskog carstva.
Karolin5ka renes ansa /samostani rcrkve/.
Triumfalna umjetnost.
Vlasti Sv. carstvo i papinstvo.
Podeci prepisivanja knjiga,/manuskripti,/.
Poj ava nove

Mistika. DuhovnostGRADITELJSTVO

Katakombe,/arcosolium, cubicula,/
Bazitika r/apsida, nartext atrium,/.
stvaranje ladja u latinskom kriZu
strop ravni u kazetama.
Bazilika Sv. Pavla- izvan zidina,

rr
It

Ivana Lateranskog,

Sta. Maria Maggiore /Rim/.

Stvaranje samostana /Eetverokut, 6eIije/

,/podeci nauke,/
KIPARSTVO

Likovi-simboli. KriZ, riba, ia5a, kruh.

Dobar pastir /uzor antika,/.
Manji kipi6i sa alegoridnim znadenjem ,/golub,

daXa, plodovil

Religiozne scene na sarkofazima.

Dekorativni predm eti / kr iL,evi, svj eEnj aci,/

Antipendiji r/prednje strane Zrtv enika,/
Materijall metal, zlato, bakar.
Ideja: uporabni i praktidni predmeti.

tt'*ffllo"tvo

: krii, da5a, riba, vaza, kruh, jagnje, pastir, orant /moliteri/.

proroka, Krista, apostola, /crkve/.
svetaca,
Kasnije: likovi
Prepisi Sv. Pisma ,/manuskripti,/
simbola

,/inicijali i minijature/

Evandjelistari,
Gobleni.

Primitir,ni oblici.
OBILJEZJE

Stvaranje prostora za vjernike.

NaglaSena duhovnost.
Jednostavni zapisi i simboli.
Stvaranje zajednica,/samostanir/.

18

RaNortR.giANsrVg

'k*r:

..

?l'

'

ft:i.'-; l:.. . r' ,' I -- ..

rl.AtAt(gnDE

.r

a- o l-rBA z r Lr 14A' tl

la

on A.l 0F

BIZANTSKA
395 - cca

UYJETNOST
L.400

SREDINA

Rascjep Rimskog carstva 395. Stvaranje novog sredi5ta u Carigradu.

Bizattt- Istodno Rimsko carstvo. Prostor! polovica Balkanskog poluotoka, Grdka,
Mala Azija. Na zapadu: Ravenski ekszarhat sa Venecijom i dalamatinski gradovi
i otoci. Pro5irenje prema Sirijir Palestini i Egiptu.

i rasko5 dvora. Prisvajanje crkvene vlasti /cezaropapizaml

Konadno rascjep crkava i stvaranje ortodoksne crkve /Pravoslavne/.
Procvat carstva za Justinijana /YI st./ zakonodavstvo i izgradnja.
Izgradnja velikih bazilika kao odraz carske mo6i i bogatstvaProcvat

GRADITELJSTVO

Centralne gradjevine u obliku grdkog kril'a /oba kraka jednaka,/Postavljanje centraine kupole na stupovima.
Ruske gradjevine kupole u obliku lukovice.
Stupovi debeli sa glavicama, okrenute odrezane piramide ,/desto dvostruke/.
Arkade, lukovi, slijepe arkade, osje6aj lebdenja, besteZinsko stanje,
Aja Sofija, Sergija i Baha /Carigrad/, Sv. Vasilije /Rusiia,/ - . . - .
Zapad,2 Ravena ,/Nekoliko crkava/, Venecija ,/Sv. Marko,/, Pored /Etfrazijevabazilika/.
Osje6aj rasta gradjevine od zemlje sa zavr5nim plodovima /kupolal
Bogatstvo prostora, raspon gradjevinskih elemenata, produbljivanje unutra5njosti.
MaIe crkve sadinjavaju skup kubusa, koje se naslanjaju na mati6nu gradnju.

KIPARSTVO

Kiparstvo slabije razvijeno. Reliefi na propovjedaonicama. Sitna plastika u slonovadi;

Ornamentacija kapitela sa sinibolidnim likovima.
Popratnja bogate ornamentike.
lzrada bogatih ikonostasa u drl'u u duborezu.
PozLata, relief , ornamentalnost i dekorativnost.
Izrada novca i sitnih dekorativnih i ukrasnih predmeta u slonovadi i zIatu.
SLIKARSTVO

Vid slikarstva je postavljen u mozaiku, ikonama, te minijaturama.

Mozaikl zlatna pozadina, svedani likovi, Krist-kralj, svevladar-pantokrator.
Ostali likovi u hijerarhijskom redu, u manjem razmjeru. dista plo5nost.
Nestvarna arhitektura, pokreti stilizirani. Pojava svjetormih liinosti
,/Justinijan sa pratnjom,/. Stroga linearnost i poza.
Ikone: Oblik prenosnog slikarstva. Izrada u manastirima po ustaljenim oblicima.
Daska, zlatna podloga, sjajna tempera.
Najve6i domet postigao A.Rubljev /Moskva,/Freske- stilizacija lika i haljina sa dekorativnim akcentima .
Manuskripti sa inicijalima i minijaturam a,/Psaltiri, Evandjelistari,/.
Gobleni, tepisi, ukrasni Predmeti.
Koptske tkanine.

OBILJEZJA

Prikaz sjaja i mo6i carskog dvora i rasko5ne religijske poruke.

Vanjski sjaj zamjenjuje mistiku i poniranje u sebe.
Jednostavni i stilizirani crteZ sa anegdotama evandjelja i predaje.
Opti6ka sugestija boje, a nestvarnost situacije.

20

*24-j.+

s ^/3)

'0nl

,#
It
le

tr;

_?t

'*lrrr - Plu rtrgfer o t

ROMANII(A
900

1. 100

t*"otll-ute
Franadka

i Italija. Novi dru5tveni odnosi feudalizma. Leno /&bro/

i podredjenog sve do kmeta, koji preuzima sve

osnov ovisnosti gospodara

materijalne obaveze. Feudalni gospodari postaju neovisni u upravi.

Crkva i religija je osnova gledanja na svijet. Vladari su nasljednici
rrsvetog rimskog carstva'l Mistika. Tijelo je podloZeno duhu, strah od pakla.
Dizanje feudalnih zamkova /obrana i vlast/. Samostani ishodiSte kulture i
napretka ,/klinievci i cisterciti - malteSki red,/.
Ideja oslobodjenja Svete zemlje od SeldZuka /kriZarski ratovi,/. Posljedica
upoznavanje drugih naroda.
Doseljeni- narodi prihva6aju krX6anstvo.
GRADITELJSTVO

Izgradnja.crkava masirmih i monumentalnih u obliku latinskog kriZa r/oblik bazilike/.

Trobrodne i peterobrodne gradjevine. Zvonik odvojen- prozori /mofor, bifor,
trifor. ..../ sa zavrXnom piramidom. Horizontalna i dijagonalna kompoziclja.
Dekoracija vanj5tine, portalrrozete, slijepe arkade, Iizene. Osnovni oblik polukrug. tJnutraXnjosti galerije, svodovi, masirrni stupovi ,/okrugli ili Eetvrtasti/ sa
kapitelom odrezane piramide. Polutama prostora, stroga funkcionalnost. Skrta dekoracija, harmonidnost i poruka niStavnosti zemaljskog Zivota. Izgradnja velikih samostana ,/Clyni/, St. Michel. Crkva Sv. Magdalene u Vezelayu, Sv. Petar u Moissacu.
Crkva u Poitieru. Talijanske bazilike ,/Orvieto, Pisa, Milano-St. Ambrogio...../.
Sv. Sto5ija /Zadar/, Sv. Lovro /Trogir/, Radovanova vrata, Buvinova vrata /SpIit/.
KIPARSTVO

Kiparstvo podredjeno arhitekturi. Na portalima, ni3ama i stupovima. SadrZaj je

narativan sa puno likova. Scene koje pobudjuju na niStetnost svijeta /Raspe6a,
Polaganje u grob, Posljednji sud, Istjerivanje iz raja, Mudenici sa simbolima. . . .,/.
Modelacija je nezgrapna, Iikovi patuljasti, neproporcionalni, detalji primitivno
obradjeni. Nabori nerealni, a izraz lica patetidan ili u ekstazi.
Kompozicija na portalima simetridna, sa mnogo likova.
Postavlj anj e Zivotinj skih likova / | av ovi, XiX mi 5i, ptice/.
destoa1egorijskiprikazigodi3njihdobasaplodovimaise1jacima
Strogost i ozbiljnost sadrZaja i lica.
Ornamentirani kriZevi, svijednjaci, kovdezi, urne i crkveno posudje.
SLIKARSTVO

Zidno slikarstvo slabo zastuplieno. Primitivni crteZ koloriran.

Likovi svetaca, Bogorodice, Krista
Pudko slikarstvo sa simbolima. Dekorativno-ploXne kompozicije
/Noeva arka, Zadnj a veEeta/.
Likovi stoje jedan & drugoga. Niz jednoobrazr\o izradjen.
Bogatiji manuskripti sa velikim inicijalima i minijaturama.
Izrada goblena.
OBILJEZJE

Vlast crkve i feudalaca. Centri kulturnog i,ivota u samostanima.

Borba za prekogrobni Zivot.

22

ROI't

l=t

\t

lff
tol'

tr
ji
l1

4r,

*a

GOTi.KA
1.1oo-1.4oo

SREDINA

Cvat i proiirenje feudalizma. Stvaranje velikih feudalnih kneZevina.

Samostalni gospodari. Turniri. Ideja oslobodjenja svete zemlje od SeldZuka"
KriZarski ratovi /posljedica kontakti sa drugim narodima,/. Zidanje velikih
zamkova /utvrda/. Izgradnja velikih monumentalnih crkva. Podeci nauke ,/T. Akvinskir/.
Sred:i5ta kulture samostani /Cryrn/. Formiranje gradova sa obrtnicim a /urbarizam,
, manufaktur a/., Podizanje bolnica, vijednica, mostova. SrediSte Franadka.
GRADITELJSTVO

Velike trobrodne i peterobrodne crkve sa nekoliko kapela i apsida. Masivnost i

pokret prema nebu. Vanjltina! portali, rozete, zvonici, kontrafori, tornji6i,
uzduieni prozori, sYiljasti lukovi, rebrasti svodovi, plameni jezidci.
Monumentalnost kamena i snaga ideje.
Unutrainjost polumradna, mistidna atmosfera, kao gusta crnogoridna 3uma.
Rebrasti svod lako6om se izdiZe i spu5ta na stupove kao organska cjelina.
Polumradnu atmosferu blago osvjetljavaju visoki prozori sa vitrajima. Dekorativni
oblici list djeteline i hrasta /stup/.
Francuska! Chartres, N.Dame, Reims, Amiens. Monumentalna stati|nost.
Njemadka: Koln, Strasburg, Miinster /stvaranje Siljatih tornji6a u nedogled,/.
Engleska, Lincoln, Wetls /pretjerana uspravnost- pependikularni stil,/.
Italija: Siena, Firenca, Milano, Pisa /mramor, keramika-ki6ena gotika/. DuZdeva palada.
KIPARSTVO

Produljeni ljudski likovi, realistidka modelacija, nabori haljina pravilni, ljupkog

izraza lica. SadrZaj vedriji ,/Navjeitenja, Sv. Franjo i priroda, poklonstvo mudraca.../.
Svjetovni elementi- /vitezovi, biskupi, sarkofazi/. Smjeitaj na portalima i fasadama,
narodito u luneti. Dekorativni Zivotinjski likovi na krovu ,/Xiimili, gmazovi,
ptice kao izbacivadi vode,/. Prikazi seljaka u poljoprivredi ,/branje plodova,
sadjenje, vinova Ioza/.
Izrada dekorativnih predmeta unutra5njosti /ciboriji, modnici, Zrtvenici,
sjedala, klupe, svjednjaci dekorirani tornjitima/.
Specijalan oblik Madona u slovu ttst' /pokret/.
Likovi prikazani u akciji, narodito naglaien narati'rni sadrZaj.
SLIKARSTVO

Oblik slikarstva vitraj ,/obojeno i crtano staklo vezano Zetjezom i olovom

u cjelinu,/. Izraz igra snaZnih boja u polumra6nom prostoru ,/Chartres,
Kralj. kapela u P arizu/. Veliianstvenost atmosfere.
Freske sa gotskim elementima arhitekture.
Podeci produbljivanja prostora-pojava pejsaZa. stvarne figure iz i,ivota.
Giottol freske u Kapeli del Aregna /Padua/ - l,ivot sv. Franje i Krista.
Realizam oblika, 6vrsto6a kompozicije, proporcionalnost i stvarnost situacije.
Pokuiaj produbljivanja slike /pejsal/ .
Tapiserija, manuskripti, breviari sa inicijalima i minijaturama.
Notni sistem. Koralna muzika.
Oblici m anufakture /ukrasni predm eti-kriZevi, svjednj aci,/.
OBILJEZJE

Najve6i stupanj srednjovjekovne umjetnosti i kr56anstva. Prora|unatost,

ozbiljnost, jasna poruka, velidajnost i harmonidna organska cj'elina.

24

4a'TIKA
ttst--,t-

11

fir

(l{i

$,

-'#

illlF,
ij

r'l[l

pL

ii$t

0i
F'PAkCtrSK/r

N"IEH

r\,
,\

N
l/,\
'\

i\

airrr --

'rl\Lt tANS KA

l'\

N O V.I
V I J EK
RENESANSA
Rana / L4oo - 1,550/ , Kasna-man irizam /

r55o -7600/

SREDINA

prirodi. Stvoriti lijepa dovjeka u lijepoj prirodi. Uzor antika ,/iskadubine

,/perspektiva,/- trodimenzionalnost. Proporcija tijela. Humanizam.
pallja/. TraZenje

Od mistike prema

Centar Italija-gradovi-drZavice ,/Firenca, Rim, Venecija, MIIano/ i Flandrija sa

svojom osebujnoX6u.
horizontalu'
Razvo.j nauke, muzike i Iiterature. Uskladjivanje boja. vra6anje na
GRADITELJSTVO

Dvorci-tvrdj ave /paLazzi/. Pitti, Strozzi, Medici, Ricardi ,/grubo tesan kamen/.
primjena oblika .n1ik" ,/stupovi, trokutni zabati, vijenci, izbo6eni korni5i,/
Italija,. kupola sta. Maria del Fiore ,/Brunelesci,/, kupola sv. Petra ,/Michelangelo/
crkve: st. Lorenzo, Kapela Piazzi /Firenca/, Bramante u Milanu.
Francuska: Izgradnja dvorci: Louvre
N

jema6ka'. Dvorci

I\1'tr"""*"La: Vije6nice,/Antwerpen/
Izgradnja Escoriala

Vra6anje na horizontalu. upotreba polukruZnog luka, polustupova ,/korintsko-jonskih'/

ornamentiranih korniSa, stvaranje udubina /prozori, vtaLa/. Stvaranje Lrogate fasade
sa vijencima, niEama, dekorativniirr likovima, kruZnim prozorima, a sva ta dekoracikrova. Pala6e se pro5iruju u tlocrtu u 6etverokut.1. ..lte i svr5ava sa konstrukcijom
prostora'
ne paviljone sa mnogo odvojenih
K IPARSTVO

Ljepota

snaga ljudskog

tijela. Proporcionalnost, dinamika, idealistidki realizam

modelacije, Pokret i vedrina.

Italija: Ghiberti /vrata raja na krstionici-Firenca/
Donatello /Gattamelatar Sv. Jutaj' ' ' /
Verocchio ,/Colleoni, David. ' ' /
Michelangelo /Pieta, Grobovi Medici, Mojsije, David, Robovi...,/
Ostali krajevi nastavljaju na gotiziranim oblicima likova'
RimskoTalijanska renesansa i"r" 3. najve6i domet pravilnosti i ljepote ljudskog tijela.
gradju
kompletnu
poznaje
renesansa
tijelo,
je
idealizirano
prikazala
-g.6t. klasika
tijela ,/t<osti, miEi6.i/ i predoduje u punoj snazi i karakteristici.

SLIKARSTVO

Nastavak produbljenja prostora od Giotta. Savrxenost crteZa

uspon modelacije i boje.

i oblika' Najve6i

Angelico, Uccello, P' della Francesca' F' Lippi, A. Mantegnat

. Leonardo da Vinci, Rafael Santi, Michelangelo
Venecija. Bra6a Bellini, V'Carpaccio, Giorgione, Tizian' Tintoretto, P. Veronese
Francuska: J. Fouquet, J- Clouet
A. Dtrer, M. Gruenwald, A. Altdorferr L' Cranach, H. Holbein
Nj"-.;t.:
1\Iir"""-"kai J. van Eyck, R. Van der.Wieden, H. Boch, P' Breugel

ttailja: Masaccio,

ffi.i"l"k.r

Beato

EI Greco.

R"""=*t". znadi savrienost u tretiranju likova i pejsaZa'

OBILJEZJE

Duh ljepote u egzaktnoj izvedbi. Talijanska renesansa donosi sadrZajno religijske motive bez
patetike ,/lijepe Madone,/ u prirodi, u slobodnom prostoru, njemadka renesansa gotizirane
oblike u dekorativnoj arhitekturi, dok nizozemska ulazi u svijet prirode s konkretnim isje6-

cima Zivota sela i interijera.

26

tq
-t

-'-,/

--4'
te

---'-7

l*TG
\

g*EuoH E L

BAROK
1600

1800

SREDINA

Stvaranje apsolutistidke mo6i kraljeva /Luj XIV-Filip II,/. Ceremonijal dvorskog Zivota,
bogatstvo i raskoS. Urbanistidki planovi razvoja gradova. Reformacija i protureformacija /Spanjolska- Isusovci,/. Formiranje gradjanskog dru5tva ,/manufaktura/. Zidanje
odvojenih rasko5nih dvorova u slobodnoj prirodi, crkava sa dekoriranim prodeljima,
sveudili5ta, vijednica i bolnica. Od 1725 ukraiavanje i anaLiza u ornamentu manjih
povr5ina sa viticama i Bkoljkama- stil rokoko-

GRADITELJSTVO

Svi konstruktivni elementi nestaju u preobilju ornamenata. Mjesto detverokutnih oblika

-.parkovi.
ovali, kruinice, trokuti, izbodine, udubine, stupi6i, vijenciItalija: Sv. Petar-baldahin /Betniri/r ladja i kolonada /Maderna/
Sta. Maria della Salute /Yenecija/ i P- Pesaro
Francuska! l,ouvre /kolonada, Versaillesrsveudili3te Sorbona. Mansart /potkrovlja/
ffiZEf-i--A.t" t.ij u ? zwinger, schonbrun, Belvedere.
Nizozemska /od 1'606/: prodelja u Antwerpenu i Bruxellesu5.".j"I"k.f kraljevska palaia /Madrid/, katedrala u Toledu ,/Salamonski stupovi,/.
gngleska: Sv. Pavao /Lcnbn/ - paladijalizarn - distci6a renesansne konstrukcije.
Razbijanje centralnog plana, paviljonska izgradnja sa mnogo salona, hodnikat

predvorja i :ulaza. Dvorane ,/slike, medaljoni, zrcalar lusteri, okvirir namjeitaj,/

KIPARSTVO

Kiparstvo podredjeno arhitekturi. Likovi se postavljaju na korniEima, fasadamarparkovima, jezerima, a u unutraSnjosti na izbodenim dijelovima konstrukcije. Likovi u
laLnoj patetici egzaltiranih pokreta. Nabori haljina pretjerani. SadrZaj djelomiEno
religijski, a ve6i:n dijelom iz antike- Djelo sluZi viSe za ukras, nego za
likovnu poruku.
Itaiija! Ve6 Michelangelo pretjerano stavlja u plan nabore i pokret ,/Mojsije, strop
Sikstine,/. Bernini /Grob Urbana VIil/ - laZna dramatikaU ostalim zemljama drveni likovi u manjim kapelama pokazuju uz ustaljenu
baroknu poziciju, 6esto originalnost iztaza u modelaciji i sadrZaju-

SLIKARSTVO

Nemir se pojavljuje u kompoziciji u dva oblika. iti se likovi niZu u zamahu

jedan do drugoga u dijagonali, ili se dinamika prenosi putem dubine u
nanosu svjefla i sijene. desto stvaranje umjetne rasvjete. Na stijenama
stvaranje umjetnog prostora ,/stupovi, Iikovi, pejsaLi/, da se stvori iluzija
produbljenja.

Italija: caracci, caravagio /pojam-chiaroscuro,/, G. Reni, Guardi, Tiepolo.

Francuska'. CaiIIot, Poussin, Watteau, Fragonard, ChardinNizozemska'. PP. Rubenso V.Dyck, F- Hals, Rembrandt.
Spanjolskal Ribera, Zutbar an, VelasquezEngleska'. W. Hogarth, T. Gainsborough

OBILJEZJE.

Kompletno razbijanje prostora i stvaranje umjetne atmosfere neodredjenosti

interiera sa mnogo dekorativnih elemenata.
Prodor u visinu /kupole/, produbljenjezidova /slike sa arhitektutom/,
te ritmidka pokretljivost u dijagonalnom rasponu.

28

9 A R c)K

cAq{.f Aq(itO

t
tLvztoutzAM
\t

LL5QUEZ : L4$ q6gr trrS

B.h on-Au DT

1,

Bg Atg: tutD.Avtc s

urJta

STOLJE6E
Doba krize i traZenja

DEVETNAESTO

DO

1870.

SREDINA

Zavr3etak francuske gradjanske revolucije /t789-t8}4/. Poiava Napoleona'- Rascjepkana

gradjanEv'opa. Budjenje nacitnalne svijesti i stvaranje nacionalnih dtZava. Oboga6enje
Vra6anje
jezik,/prepo
rodt/'
stva - kapital izam. Raspad feudalizma. Borba za narodni
stvarnom Zivotu. Proudavanj e vlastite historije'
Velidanje Napoleona ,/empir-stil poku6stvo sa sitnom klasidnom ornamentikom/.
NE OKLA SIC IZA M /I8OO-782O/
Magdalenet
Stilska zbrka. Vra6anje na uzore starih stilova. Neoklasika: Crkva Sv'
slavoluk'/'
Paris /izgled grdkog trama/, Etoilte-Paris ,/rimski
Neoromanika, neogotika ,/engleski parlamenat " " ' '/'
Izgradnja kazaliSta i oPera.
Kiparstvo3 CarPeau,/retiefi na Etoilleu, PoPrsja,/
Canova /ltaLiia/, sladunjavi erotski motivi iz antike
' Bocklin
slikarstvo: L. David ,/klas. motivi/,, Ingre ,/akademizam, osnivad lik' akademije'/
J. A - Gros,/slavljenj e NaPoleona'/
C- Corot ,/priroda sa sitnim likovima'/
18so/
l_g_14_+_I_I_15_+ /tszo Historijski prikazi. Idili;ni motivi sela. PoveEerja. scene svagdaSnjeg aivota'
Ideatizirani tipovi- Jaki kontrast liiepog i ruZnog'

Slikarstvo: Th- Gericault

E. Delacroix /hist' prikazi, scene iz l4atoka/
Constable /Englez/t Wateau
F. GoYa /SPanjolska,/

tSto Nazarenci /stupina slikara u Sv. Izidoru.Rim,/ religiozni rnotivi

Overbeck, Cornelius

t87o/
I_E_R_L_191_Y /raso Analiza jednostarmih motiva. dovjek i njegov rad. Podcrtati stvafnost

licaiprirode.Mrtvapriroda.Prikazmalogsvijeta.Sitnidogadjaji.
Kritika dru3tvaSlikarstvo3 Ttr- Rousseau /peisal - naiva/
J.F. Millet,/secski ugodjaji - povederja/
H. Daumier /satira dru5tva, litografijet karikature/
G. Courbet /individualna snaga slik' reatizacije/
OBILJEZJE

Sarealizmomodnosnoinaturalizmomzaw5avaklasidnipristup
likovnog stvaraf a5tva,/ateliersko slikarstvo'/'

30

RO&f AN'rtllA r RgatrZAh

qo YA

9ELA.cRcr(A

--.1

h
;,[

rk_*

CrtAq.Ortv

c o Ro T

HILLT
DAU

A,l

6q

DEVETNAESTO .STOLJECE
IMPRESIONIZAM

OD 1870

SREDINA

Impresija- dojam svijeta u atmosferi izvora svjetlosti. Ne slika se predmet, ve6 ugodjaj
momentalno vidjenog. To je direktni pristup prirodi ibrza realizacija doZivljaja. Dojam
se prevodi u boju na temelju toplog i hladnog tonaliteta. Mjesto crteza-konture, javlja
se postepeni kontrast bojnih 6estica. SadrZaj slikarstva je svaki dio prirode u kojem
se osje6a kontrast materijala ili prelom svjetlosti.
Taj stav i priLaz rezuLtat je novih dostignu6a u nauci i tehnici. Razvoj optike, mehanike
fizike. Brzina skra6uje udaljenosti, a iskapanja starina i upoznavanje primitivne
plastike /crna(ke/ doprinose slobodnoj primjeni jakih boja.
Boja se prevodi na platno.
SLIKARSTVO

1863. impresionisti izLaLtt djela urrSalonu odbijenihtr. Neprihva6eni su . Direktno nababile su tehnoloiki u suprotnosti prema dotadainjem atelierskom
slikarstvu. Tehnologija je revolucionarna, a tema jednostavna. Sredi3te je Paris,
gdje 6e se sakupljati umjetnici cijelog svijeta.
cane boje. na platnu

E. Manet ,/revolucija teme i bojar/ Dorudak na travi.

Cl. Monet Svijet je igra prividnosti. Ladja. Katediala.
A. Sisley, C. Pissaro /Bulevar Montmartre/
P.A. Renoir ,/prevodjenje boje,/. Priroda i ljupki portreti djevojdica.
E. Degas ,/pasteli balerina i crteZi/
H. Toulouse-Lautrec ,/slike, plakati, crteZi balerina za Moulin Rouge,/
G. Seurat /pretvaranje ploha u sitne todkice-pointilizam/
P. Cezannel ilSva se priroda moZe svesti na osnorme oblike: krug, detverokut i trokuttt
- spoznaja kubista. Homogena disto6a boje. Koloriram. Mrtve prirode,
pejsaZi.

P. Gauguin; Motivi sa Tahitija:. Dekorativni nallrrazi jakih bojnih povriina.

izraZene crtadki. Ploinost. Interijeri,
v. van o"nn,

":H$:r:il"1"J-'il:toje

N a b i s t ii ,/proroci,/. Naturalistidkakonstrukcij ai analizasvijeta.

B. Bonnard, E. Vuillard, M. Denis.
F a u v i s t il /1905-zvijer/. (ista boja, stroga ploinost, slobodan cttei,.
H. Matisse. Stapanje predmeta u dekorativnu iaru. Nestajanje konkretnosti.
Stvaranje muzikal.nosti bojnih sastava.
Marquet.' lu6ka atmosfera, Fries, A. Derain, Van Dongen
G. Rouaulti jaki kontrasti boje i crne konture- vitraj.
M. de Flamincki snijeZna predgradja, M. Utrillo. ulice prema dopisnicama.
H. Rousseau! naivac-carinik slika biljni svijet.
KIPARSTVO

Modelacija je globalna i iskonska bez detalja. Obtik kompaktan i monumentalan.

Detalj sIuZi za vidljivost likovne ideje.
A. Rodin: SnaZni likovi izraleni u elementarnoj formi. Gradjani Callaisa. Mislioc. Balzac.
Kasnije se nadovezuju na impresioniste kipari:.
A. Bourdelle /Iei,erni aktovi/, A. Maillol /poetidne figurice/,
I. Meitrovi6. /snaZni likovi u pokretu,/.

OBILJEZJA

Impresionizam po svom pristupu i realizaciji otvara w'ata slobodnom odabiranju motiva,

ivoj interpretaciji boja, doZivljaju osobne poruke i stvaranju vlastitog stila.

32'

ZAr{

-':--

R.euotq

CEZANUE
'1ll{

l(

uALt L oC

t-{

DVADESET6
STOLJEEE
MODERNA
SREDINA

Industrijalizacija. Antagonizam klasa. Individualizam. Nova saznanja

u nauci. Dru5tveni pokreti. Sloboda oblikovanja. I'Umjetnost je optidki doZivljaj lijepog i
istinitog, a ne poruka nekog dogadjaja.rr MaterijaL za oblikovanje je svaki predmet koji
moZe sluZiti za ideju. Pokret i svjetlo su novi elementi u doZivljaju koncepcije. Likovna
poruka se nalazi u pravilnosti nukleusa, svemira i stani6ne jezgre. Sveobuhvatnost svijeta projicira se kroz individualnost kreatora. Tema se nalazi u samom djelu kao poruka
skalda, optiEkog ugodjaja i sadrZaja jedinstva djela.
Razvoj kapitalizma.

GRADITELJSTVO

Novi materijaii ,/armirani beton, staklo, aluminij, drvo/daju novu estetiku jedinstva
oblika i tunkcije. Oslobadja se sila teZa.
F.L. Wright /Amerika/ stvara gradjevne kosture bez nosivog zida. Vile.
A. Loos /Lvstrija/ gradi ku6e ravnih krovova.
W. Gropius ,/NjemaEkar/ osniva 19 19. "Bauhausrr druXtvo umjetnika. Sinteza funkcionalnosti i estetike. Serijski stanovi.
Le Corbusier ,/Svicarska,/. Poitivanje ambienta, prirode, atmosfere i primjena
raznih materijala i oblika kao optidke senzacije.
SLIKARSTVO

I KIPARSTVO Stvaranje Pariske Skole t9t4.

Ku b i zam'. Promatranje stvari sa svih aspekata i stanovi3ta. Koncepcija stoji upresjednicama dobivenih novih likova. Vra6anje na iskonske oblike: kuglu, valjak,
kocku i odredjene ploine vrijednosti.
P.Picasso: Svestrani kreator. Psiholo5ka poruka ljudske individualnosti
G.Braquei Analitidke kubistidke kompozicije. Lirizam i intimnost.
J.Gris /Spanjolac/,, Marcusius,/Poljak/, Fresnaye, Villon, Metzinger, Delaunay,
Dufu, Leger, DeCirico, Sutin, Gromaire.

Nadr eali

zaml Negacija razumaustvaranju /d,ad,aizam/. SenzibilnostpodraZaja

nesvjesnih dogadjaja /san/. Realni predmeti u irealnom poloZaju.
Protagonisti pjesnici Aragon i Breton.
P. Klee /Svicarac/, M.Ernst /Nijemac/, S.Dali /*paryoIac/, M.Chagall /Rus/,
J. Miro /SpanjoLac/, M. Duchamp, Y. Tanguy. . . . . . . .
Apstr akc ij al Negacijasvakogkonkretnogoblikaizprirode. DoZivljaj muzidkog
ritma i sklada u sastavu slbodnih formi. Djelo je interpretacija slobodnih
ploha, linija i boje u ritmu i cjelini.
V.Kandinsky /Rus/, P.Mondrian /g*rnetrizacija/, H.Arp, Manessier, H.Hartung,
Mathieu, Pignon, V.de Silvar l,orjou, J.Lurcat, Poljakov.
Ekspres ioni zaml Racionalnipristupdovjekuinjegovojbijedi, napuEtenost.,Analiza
dovjekova stanja i kompleksa. Tipibno izraZavanje sjevera. IzraZajnost, bespomo6nost, tragidnost. Boja ne podlijeZe realnoj obojenosti stvari.
E. Munch,/NorveZanin/, Hodler /Svicarac/, E.Nolde, M. Pechstein, Corinth, F.Marc,
O. Kokos chk a / Austrij a/, G . Gros- kritika dru5tva.
Futurizam:/Talijani1910uMilanu,/.ProtagonistpjesnikMarinetti.di"tioblicikoi"
izazivaju strojevi. Dinamizam.
Severini, C.Carla, M.Campighi, M. Marini.
Inf o r m elj Slikarstvoinstinktaiemocije mrlja /Ta1izam/. Sugestijaopti6ke
senzacije. J. Dubuffet, J. Pollock.
Ostali likormi pravci temelje se na svjetlu i pokretu, a time se stvara nova dimenzija u prostoru
/mobilia/, Oot< se kao protestna umjetnost javija u prikazu obiinih stvari kao izloZaka, koji iokiraju optidki i emocionalno /ni}:rilizam/.

34

n o

E'El".t\tA

EfSI'Y

frffi't;
KUgTSAFI

Apsrc.AKcr?A

,4
VA
//
9PR

^,ADR.EAL(ZAI'I

\-

oNtz

RAZVOJ

GRAFIdKE

DJELATNOSTl

Spomenici kulture, likorma djela pruZaju |ovjedanstvu zamisao

i ideju

o jednoj konkretnoj

reali-

zaciji poruke ilustrativne, votivne, likove, portreter kompozicijer narativne prikaze, u kojima
se donosi jedna porukar jedna stvaraladka ideja'
lJz takva djela Eovjek je Zelio dati konkretnu misao, ili objavu, koja 6e se mo6i pro6itati' Tom
Ta ideja-izraZavanje
idejom ve6 se bave Egip6ani, te trai,eu slikorrnom pismu sredstvo objave.
znakova pisma
simbolima-postaje dugo glarmo sredstvo predo6avania misli sve do pronalaska
i linija, gdje 6e se na/Grci, Fenidani/. BiIo je i pokugaja da se pronadje objava putem znakova
usa6i smisao u smjestaju znakova raznihpoloZaja ,/klinovo pismo,/. Grci, a narodito Rimljani,
oblika. U srednjem
nastaje i privijeku i renesansi prepisuju se knjige ,/manuskripti,/ u kojima uz tekstovne oblike
a kasnije papir' Ti
mjena inicijata i ilustracija /minijatte/. Osnova je pergamena, papirus,
Naro6ita je
se manuskripti pojavljuju u obliku rola, svezaka, a kasnije se sastavljaju u knjige'

vr5ili

su pismene znakove, te su oni postali temelj svih kasnijih pismenih

ovitku.ili koricama, koje su kao grafiika realizacija, na6injene od najbogatije

bjelomaterije. KoZni uvez, drveni, platneni, te kartonski, oboga6en je sa pozlatom, srebrom,
ko!6u, bakrenim plodicama, a sve je to popra6enb ornamentikom'

paZnja posve6ena

j..r..-r-::
r
pisma, kaZnatajanje prelaz od manuskripata kao unikatne poruke, do pronalaska industrijskog
To je ujedno i poieda se objava, plltem sastavljenih slova reproducira u serijskoj proizvodnji.

tak grafidke industrije.

crtezi' minijature'
slidan je slu6aj u likorrnoj grafidkoj djelatnosti. srednjovjekovni akvarelirani
rarmih ploda ,/drvo, bakar' kavinjeteo ornamentika predstavlja unikatne realizacije. upotrebom
prenijeti na
men/ nakojima se rukom izvodi crtezu negativu, a koji se moze reproducirati i
papir, pruZa mogu6nost viBe jednakih otisaka.
S obzirom na

Tada govorimo o

pravoj reproduktirmoj grafici'

pripremu plode i na nadin otiskivanjar te se rubne grafidke tehnike razlikuju kaol

a/ ploBni tisak /ravan/, ato su litografija i propusni tisak,/sitotisak/.

Od te 6e se tehnike razviti offset kao industrijski tisak'
b/ visoki tisak'. drvorez i linorez. U industriji se razvija knjigotisak'
c/ duboki tisak! bakropis, bakrorez, aquatinta. u industriji bakrotisak.
kojima se bave likovni
ove tehnike ne upotrebljavaju se u grafi;koj industriji, nego su tehnike
umjetnici - grafidari-

36

LITOGRA.FIJA

op6a

karakteristikai J'A' senefelder 1796. u Mi-inchenu

otkriva litografiju. Temeljna ploha
je ravan kamen vapnenac- PovrSinska
sitna hrapavost kamen a zadrdavana
sebi masnu kredu, pa na taj nadin dobivamo
sive povrEine ,/prirodni ras_
ter,/- plosni nanosi litografskog tuSa stvaraju
tamne plohe, a isto tako i
deblje i tanje linije. Na taj se nadin postiZe
ditava skala tonaliteta, pa je
mogu6nost crtadkih varijacija vrlo
velika. zapravo sve ono Eto postizavamo
olovkom ili kredom na papiru, to dobivamo
u tehnici litografije. Jetkani
kamen u kojem se uivrE6uj e crtez,,
te tehnolo5ka osnova vlaZnosti kamena,
koja
ne prima boju i nanesena,masno6a
'
putem litografske krede na kojoj
se prima boja omogu6uju vrlo veliki
broj otisaka. Litografija je ve6 u svom
' podetku bila pogodna za primjenu
ilustracija u novinama, pa je pruZla prije
zuma fotografije novi optidki s-adrZaj
tiska, kao ilustracija, karikatura ili
vinjeta' Doskora postaje litografija i samostalna
grafidka disciplina u kojoj
izdaju pojedini listovi, mape i sr. osobita je
draZ litografije u boji. ona
. ;e
postala podesna
Je

za izradu plakata.

Majstori litografije: Fr' coya, izradjuje

ditavu seriju litografija sa satiridkom temom
tegoba Xpanjolskog kmeta prema vlasteli.
Kolekcija nosi naslov rcaprichesrr.
A-J. Gros, J.A.D. Ingres /litografske kompozicije/,

p. Gavarny ,/litografije dnevnog

sadrZaja i alegorije/,
E- Degas /crocky_i i crteZi balerina/,
H' Toulouse-Lautrec ,/plakati za Moulin Rouge i
rikovi zena/,
E. Munch, L. Corinth /izraZajni.likovi i tegobe
dovjeky',
H. Matisse ,/poetidni crteZi Zenskih aktova i interiera,/,
p. picasso, G. Braque
,/linearni i proini kubistidki crtezi,/)
G' Rouault,/kontrastne crno-bijere varijacije svagdadnje
tem atike/.

Nakon Sto

je u grafidkoj industriji litografija zamijenjena

offsetom, ritogra_

fija je ostala domenom grafidkog izrai,avanjapojedinih

umjetnika kao zaseb_
na disciplina- Ima ne mali broj grafidara,
koji se izridito bave tom tehnikom.
Litografija u boji djeluje impresivno, pigmentarnost
boja je dista, namazi
tanki, te djeluje poput akvarela.

37

LITOGRAF]JA

G. Rouault. Autoportret. Izraz liEnosti prezentiran je na temelju jakog kontrasta crnog sivog
/Srafiranog/ i bijelog grafi6kog prikaza.

F. Goya. Sve

do prydjeda

/detati7. Satira 5panjolskog druXtva. CrteZ kredom, detalji podredjeni cjelini. Izraz sugestivan.

/detaLj/.Karikatura sredine i lidnosti. ReportaZna grafika.

Meko6u crteEa omogu6uje prirodna struktura
/raster/ kamena.

DRVOREZ

Op6a

karakteristikai lJrez t drvenoj dasci predstavlja ono mjesto, koje se ne6e otisnuti. Sam
sastav drveta mora biti takav, 'da ne stvara pote5ko6e u izvodjenju reza. Sastav
drva mora biti tvrd, ali ne smije imati izrazite rebraste godiXnje strukture. Naj bolja su drva Sim5ir, a u op6oj su upotrebi daske od vo6aka ,/kru5ka, iiljiva,/. Ako
je ve6a povr5ina daske, tada se sastavljaju manje daske u cjelinu sa mjenjanjem
smjera uzduZnog rasta. Na taj 6e nadin drvo manje reagirati na atmosferilije.
je T. Berwick 1775. stvorio drvenu podlogu sa popreEnim presjekom, tada
je dobivenaploda jednake tvrdode u svim smjerovima, pa se mogu izvoditi i najsitniji detalji.
Otkako

Drvorez, a kasnije i linorez optidki se manifestiraju kao linearni crteZ i kao p1o5ni namaz. OptiEka draZ drvoreza sastdi se u medjusobnoj povezanosti dva tehnidka
. momenta. Jedno je izrezali crteZ i ploha, a drugo je urezani crt&, koji se pojavljuje kao bjelina. Ne samo da je tehnibki teZe, nego se ba3 idealni drvorez u distoti
i ljepoti linijskog drvoreza, koji se pokazuje kao disti crteE,.
Majstori drvorezaS Drvorez kao samostalno likovno izrai,avartjepojavtjuje se sa renesansoin
I u baroku, dok u XIX i XX stolje6u doZivljava pravi procvat kao s amostalno likovno izraLavanje.

H. Holbein, portreti i krajolici u drvorezu,

A. Di-lrerr najve6i majstor linearnog drvoreza ,/scene iz religiozne fantastike,/
G. Dor6, radi drvoreze za dasopis Ltllustration 1844.
P. bauguinrM. Flaminck /veliki potezi linija i crnih masa,/
E. Munch, kompozicije ekspresije /smrt, pogreb, zIolin...../

F. Masereel daje drvorezu moderni izraz

U XX stolje6u organizirano

sLobodnih oblika.

je dru5tvo majstora drvoreza

pod imenom ilXylonrl

/Znrich/, koje priredjuje kolektivne izloZbe drvoreza. Najve6i je domet u tehnici

drvoreza postignut u Japanu. On se odlikuje fino6om tankih linija i specijalnim
namazom boja, koje djeluju kao akvarel u sitnim prelazima tonaliteta.

Drvorez se danas upotrebljava za elitna izdanja mapa i ilustracija ekskluzirmih

knjiZarskih izdanja. u modernoj grafici najviSe se izvodi drvorez u boji, kojom
se tehnikom mogu dobiti najljep5i sastavi plo3nih odnosa boja.

40

DRVOREZ

A. Diirer, Jahadi apokalipse /detalj/.

Rezovi u

drvu izraZeni linijama prikazuju karakteristiku

crteZa izvedenog upornom konzekventnol6u. Lje_
pota linija, disto6a i jasnost crteZa.

F. .Munch. Vrisak. Ekspresiji teme odgovara te_

hnika svojim crno-bijelim snaZnim odnosima.
uzdui,ni rezovi u drvu istidu silhuetu lika, koji
se name6e kao centar sadrZaja.

ffi-i$
Hokusay. Val /detali/. Tipi6nost fino6e japanog Ot.toreza. Dekoratirmost sadrZaja i idejna
"t
saZetost qrafidkih r ezova.

R. Dufv. Zec. Harmonidni i dekorativni odnos

;t".g i btJ.l"g. Clelin a zahva6ena plo5no' Jednoliki izt:ez crnih linija prema urezima oblika
u negatir,'u.

BAKROPIS
op6a

karakteristika: Polirana bakrena ploda prem

azana

tankim slojem voska, sa koje se

_",il::,:*T;il::;:j::::# j:,fJ.::ff::::J,"fr :ffi:"

sto se u ta
udubljenja

utrlja boja i odisti ploda, u otisku se linije odituju

kao reljefne male izbodine. Kompletna ploha bakropisa

nije nikad bijela,
jer nikada boja nije sa nje dovoljno odi!6ena, pa
stvara tanki sloj tona,

koji ujedinjuje crteZ.

Bakropis se pojavljuje u XIV stolje6u, a nastao je

od zanata gravera, koji
su ukraiavali oruZje.

Bakrorez-urezivanje plode oXtrim trouglastim delikom, pa

se udubljenja
dobivaju mehanidkim putem. Taj je proces mnogo
tezi, ier zahtijeva specijalnu spretnost u rezanju /gravur.a/. Rezanje
u bakru pojavljrrj.e se ve6 u
XIII stolje6ur a nastao ie iz zlatarske vje3tine. Kasnije se
u renesansi
udoma6io kao likovna izraZajnost u obliku otisaka na papiru.

Majstori bakropisa3 Mantegna ,/renesansa-kompozicije

obiteljskih scena,/,
Schongauer /realizacija gotiziranih Madona u krajolikuf

Diirer ,/majstor rinije/- u dvrstom crtezu sa mnogo detatja i analiza

. izraLava Eitavu scenu minuciozno izvedenu. Scene i poruke
iz religioznog Zivota.
Rembrandt, najve6i majstor bakropisa i bakroreza. Linija je
nemirna , Liva
i kompaktna. scena zahval,ena u cjerini. Jaki pokreti masa na osnovi

crno-bijelog kontrasta /barok/. proEnost oblikovanja Evr.sta zajednica osnovne ideje.

J' caillot /xvn st.,/ Francuz koji je boravio u Italiji.

Ratni prizori, bestijalnost gnudenja, skitnice, humor, groteske.

Goya, nastavak grotesknih scena, alegorije i satira.
Tiepolo /rtarija/' religiozni sadrZaj u iluzionistibkoj atmosferi.
U vrijeme postimpresionizma tehnika dubokog tiska postaje prava
domena
izraZavanja i 6ista tema likovne poruke.
Degas, pissaro, Matisse, picasso izratavaju rinearnost pokreta.
Rouault

i Dunoyer

de Segonzac atmosferu kompozicije.

Narodita je draZ dubokog tiska u tehnici akvatinte, kojom se poluduju razne plo3ne wijednosti, a koja je tehnika u savremenoj grafidkoj umjetnosti
dostigla
najve6i uspon.

43

BAKROPIS

koncipirani kao
cj

elina. Jasnost komPozicije sa groteskom

sadrZaja.

Rembrandt. Dr. Faust /detali/. Linija nemirna

i /,iva izvedena u t"-p.t.- entu. Koncentracij a
tamnina u centru clogadjaja. NajviSi stuPanj dubokog tiska.

P. Picasso. dedan obrok /detatj/. Likovna ideja

u deformaciji izrai,ava bitnost dogadjaja. Liko_
vi saZeti u srediSte paZnje" Analiza detalja /ru_
ke,/, koji podcrtavaju dramatiku sadrEaja.

SADRZAJ

UVOD

Temelji likovrog oblikovanj a

Prahistorija
Stari vijek

10

Egipat

10

Mezopotamija

12

Grdka

14

Rim

16

Srednji vijek

18

Starokrldanska umjetnost

18

Bizant

20

Romanika

22

Gotika

24

Novi vijek

26

Renesansa

26

Barok

28

Klasicizam

30

Romantika

30

Realizam

30

Impresionizam

32

Moderna umjetnost

34

Razvoj grafidkih djelatnosti

36

Litografij a

37

Drvorez

40

Bakropis

43

FOTOGRAFIJE

LITOGRAFIJA
Goya

H. Toulouse-Lautrec
Daumier

DRVOREZ

Diirer
E. Munch

F. Masereel
PAKROPIS

Rembrandt

J. Caillot
Picasso