Računarstvo Fesb Diplomski Popis Predmeta

Sveuilite u Splitu
Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje
IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA
Raunarstva
Split, 30. rujna 2011.
1/50
Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.
1.
Popis obveznih i izbornih predmeta
I. semestar Obvezni predmeti
Nastava *
P+V+ L
ECTS
Numerika analiza
30+30+0
Dr. sc. Ivan Slapniar

Mr. sc. Ivanica Miroevi
FELK01
Korisnika suelja
30+0+30
Dr. sc. Mario agalj

Toni Perkovi, dipl. in.
FELK02
Modeli raunarstva
30+15+15
FELK03
Umjetna inteligencija
30+0+30
FELK04
Raunalna grafika
30+0+30
Kod
Naziv predmeta
FEMK01
Nastavnici
Dr. sc. Julije Oegovi

Dr. sc. Darko Stipaniev
Dr. sc. Ljiljana eri
Dr. sc. Jakovevi Toni
Dr. sc. Vladan Papi
Danijel Rogulji, dipl.in (VS)
Izborni predmet
30+0+30
5
* P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe
I. semestar Izborni predmeti
Kod
FELK14
Naziv predmeta
Nastava *
P+V+ L
30+0+30
ECTS
Napredni algoritmi
5
Projektiranje i korienje
FELH20
30+0+30
5
raunalnih mrea
Nastavnici
Dr. sc. Hrvoje Dujmi
Dr. sc. Julije Oegovi
2/50
III. semestar Obvezni predmeti
Nastava *
P+V+ L
ECTS
Multimedijski sustavi
30+0+30
Dr. sc. Hrvoje Dujmi

Vanjski suradnik
Grid raunalni sustavi
30+30+0
Dr. sc. Sven Gotovac

Dr. sc. Mudni Eugen
30+0+30
Dr. sc. Stipo elar
30+0+30
30+0+30
Kod
Naziv predmeta
FELK08
FELK11
FETK01
FELK12
Poslovni informacijski
sustavi
Ugradbeni raunalni
sustavi
Izborni predmeti
Izborni predmet 1
Nastavnici
Izborni predmet 2
30+0+30
5
III. semestar Izborni predmeti
Kod
Nastava *
P+V+ L
Naziv predmeta
ECTS
FELJ03
Transmisijski sustavi
30+15+15
FELJ18
Programsko inenjerstvo
u telekomunikacijama
30+0+30
FELK18
Digitalna
obrada
analiza slike
30+0+30
FELK19
Sigurnost beinih mrea
30+0+30
FELH17
Vieprocesorsko raunanje
30+0+30
FETK03
Upravljanje projektima
30+0+30
FETK02
Poslovna inteligencija
30+0+30
II. semestar Obvezni predmeti
Nastavnici
Dr. sc. Dinko Begui
Dr.sc. Josip Lorincz
Dr. sc. Winton Afri (VS)
Ante Ugrina, dipl. in. (VS)
Dr. sc. DinkoBegui
Dr. sc. Antun Cari
Mia izmi, dipl. in. (VS)
Goran kugor, dipl. in. (VS)
Dr. sc. Darko Stipaniev
Dr. sc. Damir Krstini
Maja Braovi, dipl. in.
Dr. sc. Mario agalj
Dr. sc. Ivan Slapniar
Dr. sc. Damir Krstini
Dr. sc. Ivica Vea
Dr. sc. Nikola Gjeldum
Dr. sc. Stipo elar
3/50
Kod
Naziv predmeta
Nastava *
P+V+ L
ECTS
FELK05
Jezici i prevoditelji
30+30+0
Dr. sc. Ivo Mateljan

Dr. sc. Marjan Sikora
FELK06
Metode optimizacije
30+0+30
Dr. sc. Jadranka Marasovi

Tamara Mijan, dipl. in. (VS)
FELK07
Napredne raunalne
arhitekture
30+0+30
FELK10
Kriptografija i mrena
sigurnost
30+0+30
Izborni predmeti
Izborni predmet 1
Nastavnici

Dr. sc. Mario agalj
Izborni predmet 2
5
II. semestar Izborni predmeti
Nastava *
P+V+ L
ECTS
Skladita podataka
30+0+30
FELK30
Arhitektura umreenih
raunalnih sustava
30+0+30
FELJ09
Beine komunikacijske
mree
30+15+15
Kod
Naziv predmeta
FELK16
Trodimenzionalne
30+0+30
5
simulacije
FELK31
Nastavnici
Dr. sc. Stipo elar
Dr. sc. Mario agalj
Dr. sc. Milan Vojnovi (VS)
Dr. sc. Dinko Begui
Dr. sc. Josip Lorincz
Dr. sc. Maja Stella
Dr. sc. Ivan Zoraja
IV. semestar
Kod
Naziv predmeta
DIPLOMSKI RAD
Nastava *
P+V+ L
ECTS
30
Nastavnici
4/50
5/50
6/50
ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ RAUNARSTVA

Studij
ifra
studija
Raunarstvo
250
Raunarstvo
Sem.
Ispitna
grupa
Numerika analiza
11
250
Korisnika suelja
12
Raunarstvo
250
Modeli raunarstva
13
Raunarstvo
250
14
Raunarstvo
250
Raunalna grafika
15
Raunarstvo
250
Saimanje podataka (izborni)
11
Raunarstvo
250
Digitalna obrada i analiza slike (izborni)
12
Raunarstvo
250
Upravljanje projektima (izborni)
14
Raunarstvo
250
Projektiranje i koritenje raunalnih mrea (izb.)
15
Raunarstvo
250
21
Raunarstvo
250
Kriptografija i mrena sigurnost
22
Raunarstvo
250
Metode optimizacije
23
Raunarstvo
250
Napredne raunalne arhitekture
24
Raunarstvo
250
Distribuirane baze podataka (izborni)
21
Raunarstvo
250
Kvantna informatika (izborni)
22
Raunarstvo
250
Arhitektura umreenih raunalnih sustava(izborni)
23
Raunarstvo
250
Sigurnost beinih mrea (izborni)
24
Raunarstvo
250
Skladita podataka (izborni)
25
Raunarstvo
250
11
Raunarstvo
250
12
Raunarstvo
250
Poslovni informacijski sustavi
13
Raunarstvo
250
Ugradbeni raunalni sustavi
14
Predmet
2.
7/50
Izvedba nastave po predmetima
I semestar obvezni predmeti

Naziv predmeta
Kod
ECTS
Nastavnici i/ili suradnici
Kompetencije koje se
stjeu
Preporuena literatura
Dopunska literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici nastave,
mogunost nastave na
stranom jeziku, i drugo)
Numerika analiza
FEMK01
5 (30sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno uenje
90 sati - 3 ECTS-a)
Prof. dr. sc. Ivan Slapniar (predavanja)
Mr. sc. Ivanica Miroevi (auditorne vjebe)
Studenti e usvojiti znanja i vjetine iz numerike analize, konkretnije iz

podruja analize greaka u kompjuterskoj aritmetici, numerikoj integraciji,
rjeavanju sustava nelinearnih jednadbi, numerikom rjeavanju obinih
diferencijalnih jednadbi. Time e biti osposobljeni za rjeavanje niza problema
koji se pojavljuju u konkretnije u prirodnim i tehnikim znanostima.
R. Scitovski, Numerika matematika, drugo izdanje, Sveuilite J. J.
Strossmayera, Odjel za matematiku, Osijek, 2004.
(http://www.mathos.hr/~scitowsk/NM/Num.PDF)
S. Singer, Numerika matematika, Predavanja, Sveuilite u Zagrebu, FSB,
Zagreb, 2009.
S. Singer, Numerika matematika, Vjebe, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb,
2009.
D. Goldberg, What every computer scientist should know about floating-point
arithmetic, http://docs.sun.com/source/806-3568/ncg_goldberg.html
D. Kincaid, W. Cheney, Numerical Analysis-Mathematics of Scientific Computing,
Brooks/Cole Publishing Company, 2002.
G. W. Stewart, Afternotes on Numerical Analysis, SIAM, Philadelphia, 1996.
NetLib, www.netlib.org
Predavanja:
30 sati 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.
Auditorne vjebe:
djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.
Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati predavanja i 70% sati auditornih vjebi
radi ostvarivanja predvienog broja ECTS bodova.
Ispit
(nain polaganja, ispitni
rokovi)
Tijekom semestra odrat e se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit e nakon 5 tjedana
nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i trei nakon 15 tjedana nastave. Po zavretku
nastave odravaju se dva zavrna te popravni i komisijski ispit. Na zavrnim ispitima
studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na kolokvijima, a na popravnom i
komisijskom ispitu cijelo gradivo.
Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na zavrnim ispitima moe se ostvariti po 25
bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnou na nastavi tijekom cijelog
semestra (rjeavanje domaih radova i zadataka na ploi). Uvjet za pozitivnu ocjenu je
najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na zavrnim
ispitima, te ukupno najmanje 45 bodova.
Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon zavrnih ispita, a ostvarili
su barem 10 bodova na kolokvijima ili zavrnim ispitim, mogu pristupiti popravnom i
komisijskom ispitu. Na popravnom ili komisijskom ispitu moe se ostvariti 75 bodova.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz popravnog ili komisijskog ispita, te
ukupno najmanje 45 bodova.
8/50
Tijekom semestra studenti trebaju izraditi seminarski rad koji se radi u grupama i ulazi
u zavrnu ocjenu.
Konana se ocjena utvruje na sljedei nain prema postotku ostvarenih bodova:
Postotak: (%)
Ocjena:
50% do 59%
dovoljan (2)
60% do 69%
dobar (3)
70% do 84%
vrlo dobar (4)
85% do 100% izvrstan (5)
Meuispiti i ispiti se odravaju u terminima odreenim kalendarom ispitnih rokova u
akademskoj godini 2011/12.
Nastavne jedinice
Trajanje
Aritmetika raunala i analiza pogreke
Predavanja
2 sata
A. vjebe
2 sata
Stabilni i nestabilni prorauni - uvjetovanost
2 sata
2 sata
Rjeavanje sustava linearnih jednadbi Gaussova eliminacija i iterativne metode
2 sata
2 sata
Izvrednjavanje funkcija Hornerova shema
2 sata
2 sata
Aproksimacija funkcija interpolacijski polinomi
2 sata
2 sata
Splajnovi
2 sata
2 sata
Metoda najmanjih kvadrata i minimaks metoda
2 sata
2 sata
Rjeavanje nelinearnih jednadbi bisekcija, Newtonova metoda i metoda sekante
2 sata
2 sata
Teorem o vrstoj toki i funkcijska iteracija
2 sata
2 sata
Numerika integracija trapezna i Simpsonova formula i ocjena pogreke
2 sata
2 sata
Peanov teorem o jezgri, Gaussova kvadratura
2 sata
2 sata
Rombergov algoritam i Euler-Maclaurin sumaciona formula. Adaptivna

integracija
Numeriko rjeavanje obinih diferencijalnih jednadbi jednokorane metode
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
Viekorane metode i Runge-Kutta metode
2 sata
2 sata
Rjeavanje problema rubnih vrijednosti
2 sata
2 sata
Naziv predmeta
Korisnika suelja
Kod
FELK01
5 ECTS-a
30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS-a, samostalno uenje 3 ECTS-a
Dr. sc. Mario agalj,izv. prof. - (predavanja i lab. vjebe)
Toni Perkovi, dipl. in. - (laboratorijske vjebe)
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
9/50
Kompetencije koje
se stjeu
Stjecanje temeljnih znanja o interakciji ovjeka i raunala, vanosti dobro dizajniranog

korisnikog suelja i njegova utjecaja na realizaciju djelotvorne ovjekove komunikacije s
raunalom. Predmet osigurava: teorijska znanja i praktina iskustva iz temeljnih aspekata
dizajna, implementacije i vrednovanja korisnikih suelja, shvaanje pojma 'dobrog
dizajna', te procesa dizajniranja sustava koji odlikuje visok stupanj upotrebljivosti, znanja o
nekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete suelja.
Preporuena
literatura
1. J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey (1994). HumanComputer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England.
2. J. Nielsen (1993). Usability Engineering, AP Professional, Boston.
3. D. Norman (1988). The Psychology of Everyday Things, Basic Books.
4. A. Grani: Osnove i principi interakcije ovjeka i raunala, Prirodoslovno-matematik
fakultet u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/
Dopunska literatura
1. J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp (2002). Interaction Design: Beyond Human-Computer

Interaction, John Wiley & Sons.
2. R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg (1995). Readings in HumanComputer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers,
San Francisco, CA.
Nastava
Predavanja:
30 sati
Predavanja ravnomjerno rasporeena po 2 sata tjedno (prema rasporedu)
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
Auditorne i laboratorijske vjebe:

30 sati.
Vjebe rasporeene po 2 sata tjedno (prema rasporedu)
Tijekom semestra odrat e se 3 kolokvija. Prva dva kolokvija odrat e se tijekom nastave,
aposljedni u terminu odravanja zavrnog ispita. Na zavrnom ispitu studenti polau
gradivo koje nisu poloili na kolokvijima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno zavrnom ispitu,
te odraene laboratorijske vjebe.
Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit)
dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja. Konana ocjena slijedi iz na taj nain
dobivenog postotka i to:
Za postotak
Ocjena
50% do 62%
dovoljan (2)
63% do 75%
dobar (3)
76% do 88%
vrlo dobar (4)
89% do 100%
izvrstan (5)
Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau cjeloviti ispit pod istim uvjetima.
Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave
Postoji mogunost polaganja ispit aputem odgovarajueg seminarskog rada.
10/50
Nastavne jedinice
Trajanje
Predavanja
A. i L.vjebe
Uvodna razmatranja. Interakcija ovjeka i raunala. Korisniko suelje.
2 sata
2 sata
Psihologija i dizajn svakodnevnih stvari.
2 sata
2 sata
Razumijevanje korisnika i njihovih zadataka.
2 sata
2 sata
Razvoj interaktivnih raunalnih sustava.
2 sata
2 sata
Zadatku /korisniku/ usmjeren proces dizajniranja
2 sata
2 sata
ovjek i tehnologija/raunalo: interakcija sa strane ovjeka.
2 sata
2 sata
ovjek i tehnologija/raunalo: interakcija sa strane raunala.
2 sata
2 sata
Modeli ponaanja ovjeka u interakciji s raunalom.
2 sata
2 sata
Postupak razvoja interaktivnog sustava: iteracija dizajna i vrednovanja.
2 sata
2 sata
Dizajniranje korisnikog suelja. Principi i smjernice dizajniranja.
2 sata
2 sata
Vrednovanje korisnikog suelja. Definicija upotrebljivosti.
2 sata
2 sata
Metode vrednovanja upotrebljivosti (ukljuuju ispitne korisnike).
2 sata
2 sata
Metode vrednovanja upotrebljivosti (ukljuuju HCI strunjake).
2 sata
2 sata
Implementacija i izrada prototipa.
2 sata
2 sata
Inteligentna korisnika suelja.
2 sata
2 sata
FELK02 Modeli raunarstva (J.Oegovi)
11/50
Naziv predmeta
Kod
FELK03
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Predavanja: Prof.dr.sc.Darko Stipaniev, Doc.dr.sc.Ljiljana eri

Vjebe: Toni Jakovevi, dipl.ing.
Cilj je kolegija nauiti studente osnovna znanja iz podruja umjetne inteligencije, od naina
prikupljanja i pohrane znanja, do postupaka i algoritama kojim se to znanje koristi u
rjeavanju kompleksnih zadatka. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencije
ilustriraju se i brojne primjene u znanosti i gospodarstvu.
1) D.Stipaniev, M.tula, Lj. Bodroi, Uvod u umjetnu inteligenciju, radni materijali,
FESB, 2011.
2) A.Cawsey, The Essence of Artificial Intelligence, Prentice Hall, 1998.
3) R.Callan, Artificial Intelligence, Palgrave, MacMillman, 2003.
4) S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed.
2002.
1) AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html )
2) American Association for Artificial Intelligence (www.aaai.org )
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
Predavanja:
30 sata
01.10.2011. 01.02.2012.
15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Laboratorijske vjebe:
30 sati
01.10.2011. 01.02.2012.
Ispit se sastoji od teoretskog i praktinog dijela. Teoretski dio obuhvaa teoretska znanja iz
svih nastavnih cjelina ukljuujui gradivo sa predavanja i gradivo sa laboratorijskih vjebi
(programski jezici LISP i Prolog, te ljuska ekspertnog sustava), a praktini dio ispita
zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vjebi te samostatnu izradu domaih radova.
Tijekom semestra bit e dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon
15 tjedana nastave. Student moe putem kolokvija poloiti teoretsko gradivo ispita. Na dva
zavrna ispita u veljai 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na
kolokvijima polau cjelokupno gradivo obuhvaeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na
zavrni ispit je uspjeno odraen praktini dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima
ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% rijeenih domaih radova.
Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti u zadnjem
terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali sve domae radove i
poloili kompletnu teoriju bit e priznato da su poloili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu
studenti mogu poloiti samo teoriju uz uvjet da su prethodno predati sve domae radove.
Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj godini je tzv. komisijski ispit.
Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one
studente koji su kolegij upisali po drugi put.
Konana se ocjena utvruje na sljedei nain:
Postotak
Ocjena
70% do 78%
dovoljan (2)
79% do 85%
dobar (3)
86% do 94%
vrlo dobar (4)
Na svakom od kolokvija bit e maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na zavrnim, popravnom i
komisijskom ispitu bit e ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju e se polagati
gradivo odsluano u prvih 7 tjedana nastave i programski jezik LISP, a na drugom kolokviju
12/50
Nastavne jedinice
gradivo iz ostatka odsluane nastave, programski jezik Prolog i ljuska ekspertnog sustava.
Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave
te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vjebama
100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje
dobije u okviru laboratorijskih vjebi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi
pristupiti ispitu.
Trajanje
Predavanja
Uvod u umjetnu inteligenciju naziv, povijest, srodne discipline.
2 sata
Bioloka inteligencija, teorije viestrukih inteligencija.
2 sata
Podruje istraivanja umjetne inteligencije.
2 sata
Tehnike umjetne inteligencije i kriteriji uspjeha.
2 sata
Zadaci i njihovo postavljanje.
2 sata
Znanje i pohrana znanja I dio uvod, podaci, informacije, znanje. Sustavi

temeljeni na znanju.
Znanje i pohrana znanja II dio matematika logika (standardne logike).
2 sata
2 sata
Znanje i pohrana znanja II dio matematika logika (ne-standardne logike).
2 sata
Logiko zakljuivanje predikatnom logikom.
2 sata
Logiko zakljuivanje neizrazitom (fuzzy) logikom. Produkcijski sustavi. Primjena

produkcijskih sustava u inteligentnom voenju.
Znanje i pohrana znanja III dio struktura pohrana znanja (semantike mree,
stereotipovi, scenarij, okviri, produkcijski sustavi).
Rjeavanje zadataka pretraivanjem I dio slijepo pretraivanje
2 sata
2 sata
2 sata
Rjeavanje zadataka pretraivanjem II dio usmjereno pretraivanje
2 sata
Uvod u inteligentne sustave. Agenti i inteligentni agenti.
2 sata
Primjeri primjene umjetne inteligencije. Struni (ekspertni) sustavi. Obrada i

razumjevanje govora. Raunalni vid.
Popis laboratorijskih vjebi:
L. vjebe
2 sata
Programski jezik LISP I dio
2 sata
Programski jezik LISP II dio
2 sata
Programski jezik LISP III dio
2 sata
Programski jezik LISP IV dio
2 sata
Programski jezik LISP V dio
2 sata
Programski jezik LISP VI dio
2 sata
Programski jezik LISP VII dio
2 sata
Programski jezik Prolog I dio
2 sata
Programski jezik Prolog II dio

Programski jezik Prolog III dio
2 sata
Programski jezik Prolog IV dio
2 sata
Programski jezik Prolog V dio
2 sata
Programski jezik Prolog VI dio
2 sata
Ljuska ekspertnog sustava I dio
2 sata
Ljuska ekspertnog sustava II dio
2 sata
2 sata
13/50
Naziv predmeta
Raunalna grafika
Kod
FELK04
5 ECTS-a
Dr. sc. Vladan Papi, red. prof. - (predavanja)
Danijel Rogulji - (laboratorijske vjebe)
Poznavanje osnovnih aspekata raunalne grafike. Mogunost izrade i primjene algoritama
iz podruja raunalne grafike u programskom jeziku C te koritenje grafikih biblioteka u
programiranju.
V.Papi, Raunalna grafika, interna skripta.
Foley, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C), Addison-Wesley
Publishing Company, 1996.
Rogers, Procedural Elements of Computer Graphics, McGraw-Hill
Science/Engineering/Math; 2nd edition, 1997.
Predavanja:
30 sati
Predavanja ravnomjerno rasporeena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Dopunska literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)

30 sati
Vjezbe rasporeene po 2 sata tjedno - prema rasporedu
Tijekom semestra odrat e se 2 kolokvija. Prvi kolokvij odrat e se tijekom nastave, a
drugi u terminu odravanja zavrnog ispita. Na zavrnom ispitu studenti polau gradivo
koje nisu poloili na kolokvijima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno zavrnom ispitu,
izraen seminarski rad te odraene laboratorijske vjebe.
U konanoj ocjeni, svaki kolokvij sudjeluje sa maksimalno 35%, seminar sa maksimalno
30% od ukupno maksimalno mogueg broja bodova (35%+35%+30%). Konana ocjena
slijedi iz na taj nain dobivenog postotka i to:
Za postotak
Ocjena
50% do 62%
dovoljan (2)
63% do 75%
dobar (3)
76% do 88%
vrlo dobar (4)
Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau cjeloviti ispit pod istim uvjetima, a
konanu ocjenu se i u ovom sluaju izraunava kao suma postignutih postotaka ispita
(maksimalno 70%) i seminara (maksimalno 30%).
Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): Prema kalendaru nastave
14/50
Nastavne jedinice
Trajanje
Uvod
Predavanja
2
Elementi slike, vektorski i rasterski sustavi, koncept interaktivne grafike
Osnovni algoritmi rasterske grafike
Ispunjavanje primitiva i odrezivanje
Grafiko sklopovlje
Antialiasing
Geometrijske transformacije
Objekti u 3D prostoru
Krivulje i povrine
Osvjetljenje i sjenanje
Animacija
L.vjebe
Uvod u OpenGL
OpenGL vjeba: Translacija
OpenGL vjeba: Rotacija
OpenGL vjeba: Interakcija
OpenGL vjeba: Mijeanje boja
OpenGL vjeba: Fontovi
OpenGL vjeba: Teksture
OpenGL vjeba: Filteri za teksture
OpenGL vjeba: Osvjetljenje
OpenGL vjeba: Jednostavna animacija
OpenGL vjeba: 3D
OpenGL vjeba: Razno i ponavljanje
15/50
I semestar Izborni predmeti

Naziv predmeta
Napredni algoritmi
Kod
FELK14
5 ECTS-a
30 sati predavanja i 30 sati vjebi
Dr. sc. Hrvoje Dujmi, izv.prof. (predavanja, laboratorijske vjebe)
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije koje
se stjeu
Razvijanje sposobnosti dizajniranja efikasnih algoritama. Razvijanje sposobnosti

dokazivanja tonosti te ispitivanja efikasnosti algoritama. prouavanje algoritama i tehnika
koje se ne prouavaju u predmetu Algoritmi.
Preporuena
literatura
Hrvoje Dujmi: Algoritmi, interna skripta
Dopunska literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
T.Cormen, C.Leiserson, R.Rivest, C.Stein: Introduction to Algorithms, second edition,

third printing, McGraw-Hill, 2002
Predavanja:
45 sati
01.03.12. 15.06.12.
30 sati
01.03.12. 15.06.12.
15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
Tijekom semestra bit e dva meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 8 tjedana
nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na zavrnom ispitu studenti polau dijelove
gradiva koje nisu poloili na meuispitima. Meuispit se sastoji od 5 pitanja/zadataka.
Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz
kolokvija je 45% bodova.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vjebama i poloena oba kolokvija.
Ocjena(%)=0.5*(M1 + M2)
M1, M2 ocjena na meuispitima.
Postotak
Ocjena
50% do 61%
dovoljan (2)
62% do 74%
dobar (3)
75% do 87%
vrlo dobar (4)
88% do 100%
izvrstan (5)
Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau pismeni ispit koji sadri 6 pitanja/
zadataka.
Ispitni rokovi:
Ispiti e se odravati prema rasporedu.
Trajanje
Nastavne jedinice
Uvod. to su algoritmi. Analiza efikasnosti algoritama i dizajn efikasnih
algoritama i struktura podataka.
Pregled algoritama za sortiranje. Sortiranje uz minimiziranje vremena i
memorijskih zahtjeva
Matematika indukcija i logika. Tehnike analize rjeavanjem rekurzivnih
jednadbi.
Tehnike algoritamskog programiranja: podijeli pa vladaj, greedy metoda,
Predavanja
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
A. vjebe
16/50
backtracking, branch and bound tehnike, dinamiko programiranje, probabilistiki

algoritmi.
Graf algoritmi: Uvod
2 sata
Pretraivanje po irini, pretraivanje po dubini, povezane komponente
2 sata
Minimum spanning Tree
2 sata
Network flow, bipartini grafovi
2 sata
Tehnike rutiranja u mreama
2 sata
Ispitivanje planarnosti grafova
2 sata
Obrada stringova kod DNA analize
2 sata
paralelni algoritmi
2 sata
programiranje grafikih kartica
2 sata
Uvod u NP-programiranje (algoritmi za NP-teke i NP-potpune probeme).
2 sata
Neki NP- potpuni problemi: problem trgovakog putnika, hamiltonov ciklus,
2 sata
Popis laboratorijskih vjebi

Analiza efikasnosti algoritama
2 sata
Sortiranje uz minimiziranje vremena i memorijskih zahtjeva
2 sata
Rjeavanje rekurzivnih jednadbi.

Tehnike algoritamskog programiranja: podijeli pa vladaj, greedy metoda,
backtracking, branch and bound tehnike, dinamiko programiranje, probabilistiki
algoritmi.
Graf algoritmi: Uvod
2 sata
Pretraivanje po irini, pretraivanje po dubini, povezane komponente
2 sata
Minimum spanning Tree
2 sata
Network flow, bipartini grafovi
2 sata
Tehnike rutiranja u mreama
2 sata
Ispitivanje planarnosti grafova
2 sata
Obrada stringova kod DNA analize
2 sata
paralelni algoritmi
2 sata
programiranje grafikih kartica
2 sata
Algoritmi za NP-teke i NP-potpune probeme
2 sata
Problem trgovakog putnika, hamiltonov ciklus
2 sata
2 sata
2 sata
FELH20 Projektiranje i koritenje raunalnih mrea (Julije Oegovi)
17/50
III semestar obvezni predmeti

Naziv predmeta
Kod
FELK08
5 ECTS-a
30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2,5 ECTS-a, samostalno uenje 2,5 ECTS-a
Dr. sc. Hrvoje Dujmi, izv.prof. (predavanja)
vanjski suradnik (vjebe)
Stjeu se temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnosti
koja ukljuuju svojstva i nain generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala
(ukljuujui 3D slike i video). Temeljne pretpostavke uinkovitog komprimiranja
navedenih signala te praktina znanja koja ukljuuju razumijevanje rada najvanijih
algoritama za komprimiranje navedenih signala.
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Hrvoje Dujmi: Multimedijski sustavi, interna skripta
Dopunska literatura
Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing",

Prentice Hall, 2002
Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques,
Standards and Networks", Prentice Hall, 2002
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Predavanja:
30 sati
30 sati
15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
Tijekom semestra bit e dva meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 8 tjedana
gradiva koje nisu poloili na meuispitima. Meuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet za
izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45%
bodova.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vjebama i poloena oba kolokvija.
Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2)
M1, M2 - ocjena na meuispitima.
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)

Postotak
Ocjena
50% do 61%
dovoljan (2)
62% do 74%
dobar (3)
75% do 87%
vrlo dobar (4)
88% do 100%
izvrstan (5)
Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau pismeni ispit koji sadri 5 pitanja/
zadataka.
Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave
18/50
Trajanje
Nastavne jedinice
Predavanja
Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi.
Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija.
2 sata
2 sata
Audio signal. Kako ovjek uje i govori. Modeliranje govora.

Generike tehnike kompresije audio signala. Audio specifini algoritmi (mp3).
Govor specifini algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kod
mobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.
Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako ovjek doivljava
elektromagnetsko zraenje). Teorija mijeanja boja.
Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal
(YUV, YIQ, YCbCr). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gama
korekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika
(gif, tiff, jfif, ps, bmp)
Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video.
Video formati i memorijski zahtjevi.
Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi.
2 sata
Kompresija video signala: H.261. H.263.
2 sata
Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2.
2 sata
Kompresija video signala: MPEG-4.
2 sata
Kompresija video signala: H.264.

Multimedijska mrena komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskog
sadraja.
Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver za
virtualnu stvarnost.
2 sata
3D zvuk
2 sata
Govor specifini algoritmi (LPC)
2 sata
Snimanje zvuka, traenje zvunih i bezvunih glasova te pitch perioda
2 sata
Saimanje slika (JPEG)
2 sata
2 sata
2 sata
Multimedijski sustavi na mobilnim ureajima (izrada jednostavne igre)
2 sata
2 sata
2 sata
MPEG utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I
2 sata
MPEG utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II
2 sata
3D slike
2 sata
CAVE sustav
2 sata
Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
A. vjebe
19/50
Naziv predmeta
Kod
FELK11
ECTS
4 (30 sati predavanja, 30 sati vjebi, 60 sati za samostalno uenje)
Nastavnici i/ili
suradnici
Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.

Dr. sc. Eugen Mudni, doc. - (predavanja i auditorne vjebe)
Kompetencije koje
se stjeu
Upoznavanje studenta s osnovnim konceptima, arhitekturom, dizajnom i razvojem grid

raunalnih sustava. Upoznavanje s tehnologijama koje ine podlogu grid raunalnih sustava.
Upoznavanje s aplikacijama grid raunalnih sustava.
Introduction to Grid Computing
Frdric Magouls, Jie Pan, Kiat-An Tan, Abhinit Kumar
CRC Press, Taylor & Francis Group, 2009
Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
The Grid 2, Second Edition: Blueprint for a New Computing Infrastructure by Ian
Foster (Editor), Carl Kesselman (Editor) The Elsevier Series in Grid Computing, 2004
Predavanja:
30 sati
Laboratorijske vjebe (laboratorij B523):
30 sati
15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2 sata tjedno)
Tijekom semestra bit e dva meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 7.5 tjedana
gradiva koje nisu poloili na meuispitima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom meuispitu.
Ocjena(%)=0,5 M1 + 0,5 M2
M1, M2 - bodovi na meuispitima izraeni u postocima.
Postotak
Ocjena
50% do 60%
dovoljan (2)
60% do 70%
dobar (3)
70% do 85%
vrlo dobar (4)
85% do 100%
izvrstan (5)
Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau pismeni ispit.
Ispitni rokovi ( ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave
Nastavne jedinice
Uvod, usporedba grid sustava s ostalim distribuiranim sustavima, motivacija
koritenja grid sustava,virtualne organizacije, karakteristike grid sustava
Osnovni koncepti grid arhitekture,sigurnost,upravljanje resursima ,upravljanje
podacima, otkrivanje informacija i nadgledanje
Osnovni grid standardi,web servisi, open grid service architecture
(OGSA),open grid services infrastructure (OGSI), web services resource
framework (WSRF),OGSA-DAI,kratak pregled grid projekata
Upravljanje podacima,zahtjevi upravljanja podacima,statiki podaci i
dinamiki podaci
Trajanje
Predavanja
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
20/50
Funkcije upravljanja podacima u grid sustavima,upravljanje replikama

podataka,upravljanje meta-podacima,objava i otkrivanje
Transport podataka, translacija i transformacija podataka,sinkronizacija
podataka
Autentikacija, kontrola pristupa, raunovodstvo,pristup podacima i upravljanje
pohranom podataka,integracija podataka
Servisi za meta-podatke u grid sustavima, tipovi metapodataka,servisi za metapodatke
Replikacija,efikasan prijenos podataka
2 sata
Grid rasporeivanje i informacijski servisi, mapiranje poslova strategije

rasporeda poslova, mapiranje poslova na paralelnim strojevima,heuristike
metode
Mapiranje ili strategije rasporeivanja poslova na metaraunalima,hijerarhijska struktura rasporeivanja poslova,decentralizirano
rasporeivanje
Algoritmi rasporeda,otkrivanje i nadgledanje servisa
2 sata
Grid workflow, tolerancija greaka u grid sustavima
2 sata
Sigurnost u grid sustavima,uvod,autentikacija,autorizacija,povjerljivost
2 sata
Povjerenje i sigurnost u grid sustavima, postojee tehnologije sigurnosti, grid

security infrastructure
Popis vjebi
2 sata
Odabir grid sustava, definiranje projektnog zadatka analize grid raunalnog

sustava, ralanjivanje i analiza komponenti odabranog grid sustava, usporedba
s drugim grid sustavima, pregled tipova poslova koji se izvode na odabranom
grid sustavu, prezentacija rada.
30sati
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
Naziv predmeta
Poslovni informacijski sustavi
Kod
FETK01
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
5 ECTS
Dr. sc. Stipo elar, doc.
21/50
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s karakteristikama i funkcionalnostima integriranih

poslovnih informacijskih sustava te priprema njihovo osposobljavanje za samostalan rad.
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Dopunska literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s karakteristikama poslovnih

informacijskih sustava i uvesti studente u samostalan rad na prepoznavanju i
metodolokoj obradi problematike iz razliitih podruja poslovnih informacijskih
sustava.
S. elar: vlastiti materijali
1. http://orion.fesb.hr/dotnetnuke/Znanostitehnologija/Onlinecasopisi/
2. http://scholar.google.com
3. www.sei.cmu.edu
4. www.sap.com
5. www.microsoft.com
6. www.oracle.com
Predavanja:
30 sati
15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) prema rasporedu
30 sati
grupe od 10-15 studenata
Tijekom semestra bit e dva meuispita (kolokvija) i usmeni ispit. Prvi meuispit je u
tijeku nastave, a drugi nakon zavretka nastave. Na usmenom ispitu studenti polau
cjelovito gradivo.
Uvjet za pozitivnu ocjenu meuispit je minimalno 50 % bodova na svakom meuispitu
kojem student(ica) pristupi. Student moe pristupiti i samo jednom meuispitu.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je i pozitivna ocjena (minimalno 50%) iz laboratorijskih vjebi i
usmenog ispita.
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
Ocjena(%) = 0,5*(M1 + M2)*0,5 + U*0,3 + LAB*0,2

M1, M2 bodovi na meuispitima, izraeni u postocima
U
bodovi na usmenom ispitu, izraeni u postocima
LAB
bodovi iz laboratorijskih vjebi, izraeni u postocima
Postotak
Ocjena
50% do 61%
dovoljan (2)
62% do 74%
dobar (3)
75% do 87%
vrlo dobar (4)
88% do 100%
izvrstan (5)
Ispitni rokovi:
Prema kalendaru nastave
22/50
Nastavne jedinice
Trajanje
Predavanja
L. vjebe
1.
Uvod
2h
2.
Poslovni procesi. Modeliranje poslovnih procesa
4h
3.
(Integrirani) informacijski sustavi. Principi integriranih informacijskih sustava
6h
4.
ERP sustavi. Funkcionalnosti stranih i domaih sustava za male i srednje velike

tvrtke (SME)
10 h
5.
E-government inicijative i rjeenja
2h
6.
Specifina rjeenja trendovi
2h
7.
ivotni ciklus informacijskog sustava. Razvoj IT rjeenja. Trokovi razvoja.
2h
8.
Odabir informatikog rjeenja. Kriteriji odabira. Implementacija IT rjeenja. Rizici

razvoja i implementacije
2h

1.
Uvod
2h
2.
Modeliranje procesa ARIS
4h
3.
Obrada izabrane/dodijeljene teme
12 h
4.
Prezentacija obraenih tema
4h
5.
Vjebe na testnom ERP sustavu
8h
23/50
Naziv predmeta
Ugradbeni raunalni sustavi
Kod
Nastavnici i/ili
suradnici
FELK11
5 ECTS-a
Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja)
Vanjski suradnik (laboratorijske vjebe)
Kompetencije koje
se stjeu
Principi analize i projektiranja ugradbenih raunalnih sustava. Pripadajua programska

podrka i operacijski sustav. Odabir sklopovskog ili programskog rjeenja.
Preporuena
literatura
Qing Li, Caroline Yao, "Real-Time Concepts for Embedded Systems", Published by CMP
Books, 2003. ISBN: 1-57820-124-1
Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing Systems
Design, Morgan Kaufmann 2001., 1-55860-541-X
Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified Hardware/Software
Introduction, John Wiley 2001, ISBN 0-471-38678-2
Predavanja:
30 sati
ECTS
Dopunska literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)

30 sati
Tijekom semestra bit e tri meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 5 tjedana
nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i trei nakon 14 tjedana izravne nastave.
Na zavrnom ispitu studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima.
Svaki se meuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno
10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vjebi
i 50% bodova na svakom meuispitu, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju
svih aktivnosti prema formuli::
Ocjena (%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)
gdje su aktivnosti izraene u postocima:
NP - nazonost na predavanjima,
LV - ocjena iz laboratorijskih vjebi,
M1, M2, M3 - bodovi na meuispitima. .
Konana se ocjena utvruje nakon prvog ispitnog termina primjenjujui relativni ECTS
sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveuilita u
Splitu. Skupina studenata koja je poloila ispit dijeli se u etiri skupine: 15% najboljih
dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedeih B (vrlo dobar), sljedeih 35% ocjenu C (dobar),
i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije poloila ispit dobiva
ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je znaajan dodatan rad). U skladu s
Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po zavretku
nastave.
te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vjebama
100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu..
Nastavne jedinice
Uvod, Vanost i podruja primjene ugradbenih raunalnih sustava.
24/50
Trajanje
Predavanja
2 sata
Metode projektiranja ugradbenih raunalnih sustava
2 sata
Alati za projektiranje ugradbenih raunalnih sustava.
2 sata
Sklopovlje ugradbenih raunalnih sustava i njihovo povezivanje.
2 sata
Mikroprocesori, mikrokontroleri
2 sata
Digitalni procesori signala
3 sata
Razliite periferije te njihovo meusobno povezivanje
2 sata
Problem suelja razmatra se na razini arhitekture raunala, logikih sklopova, vremenskih

dijagrama, protokola.
Povezivanje analognih i digitalnih sustava.
2 sata
Programska podrka ugradbenih raunalnih sustava.
2 sata
Operacijski sustavi ugradbenih raunalnih sustava.
2 sata
Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu.
2 sata
Odluke to i kako rijeiti sklopovski a to programski
2 sata
Primjeri
2 sata
Primjeri
2 sata
2 sata

2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
25/50
III - izborni predmeti

Naziv predmeta
Transmisijski sustavi
Kod
FELJ03
ECTS
5
dr. sc. Dinko Begui, red. prof. (predavanja)
dr. sc.Josip Lorincz, vii asistent (auditorne vjebe, laboratorijske vjebe)
dr. sc. Winton Afri, doc. (laboratorijske vjebe)
Ante Ugrina, dipl. ing. (laboratorijske vjebe)
- poznavanje temeljnih naela transmisijskih sustava,
- poznavanje osnovnih znaajki digitalnih transmisijskih sustava (PDH, SDH),
- poznavanje osnovnih znaajki optikih multipleksnih sustava (WDM, OTDM),
- poznavanje osnovnih znaajki ATM sustava,
- poznavanje osnovnih znaajki Internetske arhitekture,
- poznavanje Ethernet tehnologije u transmisijskoj mrei,
- poznavanje osnova upravljanja mreom,
- osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i odravanju transmisijskih
sustava.
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
1. A.Baant i drugi: Osnovne arhitekture mrea, Element Zagreb, 2004.

2. D.Begui: Transmisijski sustavi, interni nastavni tekst, 2011.
3.
Dopunska literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
1. IEEE Communications Magazine

2. ITU/ETSI Recommendations,
Predavanja:
15 sati
15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu
15 sati
Tijekom semestra odrat e se dva meuispita (kolokvija). Meuispiti se odravaju u
pisanom obliku. Meuispit sadri deset pitanja, a trajanje meuispita je dva kolska sata.
Prvi meuispit se odrava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na
zavrnom ispitu studenti polau dio gradiva koji nije obuhvaen meuispitima te dio
gradiva koji nisu uspjeno poloili na meuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna
ocjena svih laboratorijskih vjebi, auditornih vjebi i najmanje 50% bodova na svakom
meuispitu.
Ocjena kontinuirane provjere znanja
Ocjena (%) = 0,2 L + 0,2 A + 0,2 (M1 + M2 + ZI)
L - ocjena laboratorijskih vjebi izraena u postotcima
S ocjena auditornih vjebi izraena u postotcima
M1, M2 - ocjene meuispita izraene u postotcima
ZI - ocjena zavrnog ispita izraena u postotcima
Ocjena (%)
Ocjena
50%-58%
dovoljan (2)
59%-61%
+ dovoljan (+2)
62%-64%
- dobar (-3)
65%-71%
dobar (3)
72%-74%
+ dobar (+3)
75%-77%
- vrlo dobar (-4)
78%-84%
vrlo dobar (4)
85%-87%
+ vrlo dobar (+4)
26/50
88%-90%
91%-100%
- izvrstan (-5)
izvrstan (5)
Konana ocjena utvruje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela
zavrnog ispita.
Zavrnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon zavretka nastave u
semestru u kojem su predmet upisali.
Studenti koji ne poloe ispit putem meuispita i zavrnog ispita, mogu pristupiti
popravnom ispitu. Popravnom ispitu student moe pristupiti najvie dva puta i to na
ispitnim rokovima u razdoblju od zavretka predavanja u ljetnom semestru do kraja
akademske godine. Na popravnom ispitu student polae cijelo gradivo.
Studenti koji ne poloe ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno
upisuju predmet u sljedeoj akademskoj godini.
Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave (ispitna grupa 15)
Nastavne jedinice
Trajanje
Openiti model informacijske mree.
Predavanja
2 sata
A. vjebe
1 sat
Pristup prijenosnom mediju.
2 sata
1 sat
Slojevita arhitektura informacijske mree.
2 sata
1 sat
Postupci usmjeravanja informacija u mrei.
2 sata
1 sat
Kvaliteta usluge i vrednovanje svojstava mree.
2 sata
1 sat
prvi meuispit
2 sata
1 sat
Metode prijenosa i multipleksiranja signala.
2 sata
1 sat
Optiki multipleksni sustavi: WDM, OTDM.
2 sata
1 sat
Pleziokrona digitalna hijerarhija (PDH), sinkrona digitalna hijerarhija (SDH).
2 sata
1 sat
Arhitekture transmisijskih mrea.
2 sata
1 sat
drugi meuispit
2 sata
1 sat
Asinkroni nain transfera informacija (ATM).
2 sata
1 sat
Protokolarna arhitektura ATM mree.
2 sata
1 sat
Internetska arhitektura i protokolarni sadraj.
2 sata
1 sat
Ethernet tehnologije u transmisijskoj mrei . Osnove upravljanja mreom, TMN.
2 sata
1 sat

SDH transmisijska oprema
2 sata
Optika transmisijska oprema
2 sata
Linijski terminal za STM 4
2 sata
Prijenos Ethernet prometa
2 sata
Oblikovanje transmisijske strukture
2 sata
Platforma CPP Cello
2 sata
Sustav ENUM I DNS.
2 sata
Naziv predmeta
Programsko inenjerstvo u telekomunikacijama
Kod
FELJ18
ECTS
5
dr. sc. Antun Cari (predavanja)
mr. sc. Mia izmi (laboratorijske vjebe)
Goran kugor, dipl. ing. (laboratorijske vjebe)
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Dopunska literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
27/50
- osnovni koncepti programskog inenjerstva,

- znaajke procesa programskog inenjerstva u telekomunikacijama,
- metode i alati za razvoj telekomunikacijskih programskih proizvoda,
- osposobljenost za sudjelovanje u razvoju telekomunikacijskih programskih proizvoda i
primjenu osnovnih metoda programskog inenjerstva
1. Antun Cari: Istraivanje i razvoj u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji,
ELEMENT, Zagreb, 2003.
2. Ian Sommerville: Software Engineering, Addison Wesley, UK, 2008.
3. Dinko Begui: Programsko inenjerstvo u telekomunikacijama, interni nastavnitekst,
2011.
1. Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK), http://www.swebok.org/,
Computer Society of IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) & ACM
(Association for Computer Machinery)
2. Robert S. Pressman: Software Engineering: A Practitioner's Approach, McGraw-Hill
Inc., 2000.
Predavanja:
30 sati
15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)
30 sati
15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)
Na zavrnom ispitu studenti polau dio gradiva koji nije obuhvaen meuispitima te dio
gradiva koji nisu uspjeno poloili na meuispitima. Pored obveznih laboratorijskih vjebi
studenti imaju obvezu samostalno izraditi projekt. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna
ocjena svih laboratorijskih vjebi i 50% bodova na svakom meuispitu.
Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI + L + P)
P ocjena projekta izraena u postotcima
Ocjena (%)
Ocjena
50%-51%
- dovoljan (-2)
52%-58%
59%-61%
62%-64%
65%-71%
72%-74%
75%-77%
78%-84%
85%-87%
88%-90%
91%-100%
dovoljan (2)
+ dovoljan (+2)
- dobar (-3)
dobar (3)
+ dobar (+3)
- vrlo dobar (-4)
vrlo dobar (4)
+ vrlo dobar (+4)
- izvrstan (-5)
izvrstan (5)
28/50
zavrnog ispita.
popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polae se cjelovito gradivo predmeta. Popravnom
ispitu student moe pristupiti najvie dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od
zavretka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine.
Nastavne jedinice
Trajanje
Programski proizvod. Osnovni pojmovi programskog inenjerstva.
Predavanja
2 sata
Modeli ivotnog ciklusa programskog proizvoda.
2 sata
Znaajke programskih proizvoda za primjenu u telekomunikacijkim sustavima.
2 sata
Modeli razvoja RUP, XP, PROPS.
2 sata
UML. Agilne metode razvoja. SCRUM, KANBAN.
2 sata
Voenje softverskih projekata u telekomunikacijama.
2 sata
Inovativna R&D organizacija. Zatita intelektualnog vlasnitva.
2 sata
Izrada poslovnog plana.
2 sata
Specifikacija zahtjeva programskih proizvoda u telekomunikacijama.
2 sata
Tehnike testiranja telekomunikacijskih programskih proizvoda.
2 sata
Softverska metrika i kvaliteta softvera.
2 sata
Odravanje programskih proizvoda u telekomunikacijama.
2 sata
Tehnike za izradu robustnog komunikacijskog softvera.
2 sata
Implementacija telekomunikacijskog programskog proizvoda.
2 sata
Procjena telekomunikacijskog programskog proizvoda.
2 sata

Programski proizvod i programsko inenjerstvo u telekomunikacijama
Upravljanje ivotnim ciklusom proizvoda
4 sata
Strukturirani pristup modeliranju i kodiranju
2 sata
Projektni pristup programskom inenjerstvu (izrada projekta).
16 sati
Promjene u projektu - utjecaj novih zahtjeva
2 sata
Agilni pristupi procesima i organiziranju timova
4 sata
2 sata
A. vjebe
29/50
Naziv predmeta
Digitalna obrada i analiza slike
Kod
FELK18
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaniev, red. prof., dr. sc.Damir Krstini
Vjebe: Maja Braovi, dipl.in.
Kompetencije koje
se stjeu
Usvajanje osnovnih znanja i osnovnih postupaka iz digitalne obrade i analize slike,

od dobivanja digitalne slike, preko njenog poboljavanja ili izmjene do osnovnih
algoritama analize digitalne slike.
1.
Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
D.Stipaniev, D.Krstini, Uvod u digitalnu obradu i analizu slike, materijali s

predavanja, FESB 2011.
2. A.K.Jain, Fundamentals of Digital Image Processing, Prentice Hall Int., London, 1989.
3. B.Jahne, Digital Image Processing, Springer-Verlag, Berlin, 1991.
4. L.J.Galbiati, Machine Vision and Digital Image Processing Fundamentals, PrenticeHall, London, 1990.
1. Digital Image Analysis and Processing http://www.ph.ed.ac.uk/~wjh/teaching/dia/
2. CVIPtools http://www.ee.siue.edu/CVIPtools/
Stranice kolegija na e-learning portalu
Predavanja:
30 sata
30 sati
Ispit se sastoji od teoretskog i praktinog dijela. Teoretski dio obuhvaa teoretska znanja iz
svih nastavnih cjelina, a praktini dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih
vjebi te samostatnu izradu seminarskog rada. Tijekom semestra bit e dva kolokvija. Prvi
kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student moe putem
kolokvija poloiti teoretsko gradivo ispita. Na dva zavrna ispita u veljai 2011. godine,
studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polau cjelokupno gradivo
obuhvaeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na zavrni ispit je uspjeno odraen praktini
dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela
teorije, te izraen seminarski rad koji je pozitivno ocijenjen.
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti u zadnjem
terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali seminarski rad i
poloili kompletnu teoriju biti e priznato da su poloili gradivo. Na popravnom ispitu
studenti mogu poloiti cjelokupnu teoriju. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj
godini je tzv. komisijski ispit.
Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one
studente koji su kolegij upisali po drugi put.
Postotak
Ocjena
70% do 78%
dovoljan (2)
79% do 85%
dobar (3)
86% do 94%
vrlo dobar (4)
Na svakom od kolokvija bit e maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na zavrnim, popravnom i
komisijskom ispitu bit e ukupno do 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju e se polagati
gradivo iz prvih 7 tjedana nastave, a na drugom kolokviju gradivo iz ostalog dijela gradiva.
Seminarski rad se treba predati prije prijave ispita.
30/50
te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vjebama
100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje
dobije u okviru laboratorijskih vjebi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi
pristupiti ispitu.
Trajanje
Nastavne jedinice
Predavanja
Uvod u digitalnu obradu i analizu slike s ilustracijom primjena.
2 sata
Bioloki i strojni vid. Slika i dobivanje slike. Osnovni pojmovi teorije vida.
2 sata
CCD kamera i pretvorba slike u analogni elektrini signal. Standardi: RGB, YC (SuperVHS), kompozitni VBS video signal (NTCS, PAL)
Komponente sustava za digitalizaciju i dobivanje digitalne slike . Optimizacija
slike za vrijeme digitalizacije.
Teorija digitalne slike. Elementi digitalne slike (pixels). Vrste digitalne slike.
Kolor slika u RGB i HSI prikazu. Matematiki prikaz digitalne slike.
Pohrana digitalne slike. Histogrami.
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
Obrada digitalne slike: optimizacija, rekonstrukcija i transformacija.
2 sata
Unarne operacije i LUT-ovi. Geometrijeke operacije na slici.
2 sata
Binarne i multimodalne operacije - aritmetike i logike operacije na

digitalnim slikama.
Konvolucija i filtriranje.
Analiza digitalne slike: Ekstrakcija znaajki slike. Izdvajanje objekata
postupkom segmentacija i dobivanje binarne slike.
Obrada binarne slike (matematika morfologija).
Analiza oblika (morfometrijska analiza).
Analiza slike temeljena na morfometrijskim znaajkama objekata
(prebrojavanje, klasifikacija, prepoznavanje, sortiranje).
Analiza svjetline (luminiscentna analiza) i analiza boja (kolorimetrijska analiza).
L. vjebe
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
Programi za obradu i analizu digitalne slike I dio
2 sata
Programi za obradu i analizu digitalne slike II dio
2 sata
Histogrami, RGB i HSI dijagrami.
2 sata
Transformacije prostora boja.
2 sata
Unarne operacije i LUT-ovi (svjetlina, kontrast, inverzija tonova).
2 sata
Geometrijeske operacije na slici.
2 sata
Binarne operacije na slikama (aritmetike i logike)
2 sata
Konvolucija i filtriranje (zamuivanje, izotravanje)
2 sata
Izdvajanje rubova na slici
2 sata
Segmentacija i dobivanje binarne slike

Analiza binarne slike matematika morfologija
2 sata
Analiza oblika morfometrijska analiza objekata na slici
2 sata
Prebrojavanje i sortiranje.
2 sata
Prepoznavanje osnovnih oblika.
2 sata
Analiza svjetline i analiza boja.
2 sata
2 sata
Naziv predmeta
Sigurnost beinih mrea
Kod
FELK19
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Predavanja: Dr. sc. Mario agalj, izv. prof.

Vjebe: Toni Perkovi, dipl.in. (znanstveni novak).
31/50
U usporedbi sa klasinim ``ianim" sustavima i mreama, beini komunikacijski sustavi

podloni su mnogo irem spektru sigurnosnih napada. Osnovni razlog lei u injenici da se
beini signal (radio, infrared, ultrasound, itd.) rasprostire slobodno u prostoru i stoga je
lako dostupan potencijalnom napadau.
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
U okviru ovog predmeta, studenti e stei osnovna znanja (teoretska i praktina) iz podruja
beine sigurnosti, ukljuujui: potencijalne rizike koritenja beinih tehnologija
(sigurnosne prijetnje i problemi specifini za beine tehnologije DoS napadi na fizikoj i
podatkovnoj razini, napadi na privatnost i povjerljivost podataka), te sigurnosna
(kriptografska) rjeenja usmjerena smanjenju rizika koritenja postojeih i nadolazeih
beinih tehnologija i standarda.
Studenti e stei osnovna znanja o sigurnosnim aspketima u sljedeim konkretnim beinim
tehnologijama, standardima i mreama: IEEE 802.11, IEEE 802.1x, WiMAX (IEEE
802.16), beine senzorske (IEEE 802.15.4) i ad hoc mree, trea generacija mobilnih
celularnih sustava (3GPP), RFID sustavi.
1. Osnovna:
Slideovi sa predavanja
Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish
Behavior in the Age of Ubiquitous Computing. Levente Buttyan and Jean-Pierre
Hubaux (on-line)
Cryptography and Network Security, 4th Edition. William Stallings
2.
Knjige dostupne "on-line":

Handbook of Applied Cryptography. Menezes, van Oorschot and Vanstone
Security Engineering. Ross Anderson
1.
Znanstveni radovi
Dopunska
literatura
Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta:

http://www.fesb.hr/~mcagalj/wisec_11
Nastava
Predavanja:
djelatnosti
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
djelatnosti
Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvjetaja
sa laboratorijskih vjebi, studenti su duni napraviti seminarski rad na jednu od ponuenih
tema; teme e biti iskljuivo iz podruja koja e biti obraena u okviru predmeta.
Seminarski rad ukljuuje: kratak izvjetaj (2-3 pisane stranice) te eventualno
prezentaciju. Npr., student moe pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige,
znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor e osigurati pisani materijal
nuan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konanu ocjenu.
32/50
Ocjenjivanje:
A - Prisustvo na predavanjima i lab. vjebama = 5%
B - Seminarski rad = 20%
C - Pismeni izvjetaj sa lab. vjebi = 10%
D - Midterm (pismeni) - sredina predavanja = 25 %
E Pismeni ispit - kraj predavanja = 40%
Konana ocjena: Zaokrui[ 0.05*A + 0.2*B + 0.1*C + 0.25*D + 0.4*E ]
Nastavne jedinice
Trajanje
Predavanja
1. Uvod u raunalnu sigurnost. Ciljevi sigurnosti: zatita povjerljivosti, integriteta i

dostupnost usluga. Osnovne sigurnosne prijetnje.
2. Kriptografija bazirana na simetrinom (tajnom) kljuu. Klasini (povijesni)
kriptosustavi. Moderne ifre (DES, AES). Blok i slijedne ifre. Osnovni modovi
rada modernih ifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode).
3. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) kljuu. RSA kripostustav.
Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog kljua.
4. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena.
L. vjebe
2 sata
2 sata
4 sata
2 sata
2 sata
2 sata
4 sata
5. Beini (radio) komunikacijski kanal (eavesdropping, jamming).

6. Sigurnost WiFi mrea (802.11 arhitekture, WEP, WPA2, 802.11i, selfish
behavior).
7. Sigurnost celularnih mrea (GSM and UMTS, napadi).
2 sata
2 sata
4 sata
2 sata
8. Sigurnost beinih multi-hop (ad-hoc) mrea (I dio).
2 sata
2 sata
9. Sigurnost beinih multi-hop (ad-hoc) mrea (II dio).
2 sata
2 sata
10. User-friendly autentikacija poruka u beinim mreama.
2 sata
2 sata
11. Sigurnost RFID sustava (privatnost, DoS napadi, Mifare primjer).
2 sata
2 sata
12. Autentifikacija broadcast prometa u beinim mreama (I-codes).
2 sata
2 sata
13. Sigurna lokalizacija i vremenska sinkronizacija (wormhole napadi i obrane).
2 sata
14. Sigurno odreivanje mrene topologije (secure neighborhood discovery).
2 sata
15. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija.
2 sata

1. Ethereal, ARP spoofing, MITM.
4 sata
2. Symmetric and Asymmetric Cryptography.

3. Authentication functions (part one). Hash MAC, Merkle-Damgard iterativna
struktura.
4. Authentication functions (part two). Certificates, CBC-MAC.
5. WiFi Security (IEEE 802.1x, IEEE 802.11). Probijanje WEP-a, WPA i WPA2.
Nesigurnost kod EAP-TTLS autentifikacijske metode.
6. Sigurnost u beinim senzorskim mreama.
4 sata
7. User-friendly autentikacija poruka u beinim mreama (I-codes, I-regions).
2 sata
8. Sigurnost RFID sustava (primjer napada na beskontaktne kartice).
2 sata
9. DoS napadi na fizikoj razini.
2 sata
2 sata
4 sata
6 sati
4 sata
33/50
Naziv predmeta
Vieprocesorsko raunanje
Kod
FELH17
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
dr. sc. Ivan Slapniar (predavanja)

dr. sc. Damir Krstini (vjebe)
Vjetina koritenja vieprocesorskih raunala uz poznavanje osnovnih prednosti i
ogranienja u njihovom koritenju. Poznavanje logike paralelnog programiranja.
Sposobnost izrade vlastitih i koritenja gotovih paralelnih programa.
Ivan Slapniar, Vieprocesorsko raunanje, skripta, FESB Split, u izradi.
G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John Hopkins University

Press, Baltimore, Maryland, 1996.
Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of Mathematics, University

of San Francisco, 1998.
J. Choi i ostali. SCALAPACK Users' Guide Manual. ORNL/TM-12470, Oak

Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994.
Razni lanci i uputstva dostupni na internetu.
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Dopunska literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Predavanja:
30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
djelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.
30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
djelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.
Samostalan rad i rad u grupama na vieprocesorskim raunalima.
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
Tijekom semestra ocjenjivat e se domai radovi, kratki kolokviji, zavrni seminarski rad te
usmeni ispit koji se sastoji od usmenog izlaganja seminarskog rada pred nastavnicima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz svake od navedenih provjera znanja.
Nastavne jedinice
Uvod u vieprocesorsko raunanje. Osnovne operacije na jednom procesoru
(Basic Linear Algebra Subroutines). Koritenje Cache memorije.
Vektorske operacije na vieprocesorskom raunalu (skalarni produkt, axpy, norma
vektora).
Paralelna implementacije vektoriskih operacije. Programska biblioteka MPI
(Message Passing Interface). Naredbe MPI_Send i MPI_Recv. Kolektivna
komunikacija - naredbe MPI_Reduce i MPI_Scatter. Pokretanje programa
pomou naredbe mpirun i pomou sustava PBS. Vremena izvoenja.
Mnoenje matrice i vektora. Raspodjela po blok-stupcima. Raspodjela po blokrecima. Ciklika komunikacija - naredba MPI_Sendrecv.
Efikasnost i ubrzanje.
Paralelno raunanje s matricama. Mnoenje matrica na prstenu procesora.
Virtualne topologije - naredbe MPI_cart_create, MPI_cart_get i MPI_cart_shift.
Mnoenje matrica na torusu. Balansiranje optereenja - mnoenje donje trokutaste
matrice i vektora.
Rjeavanje donje trokutastog sustava. Rastav Choleskog i paralelno rjeavanje
sustava linearnih jednadbi.
Biblioteka programa ScaLAPACK. Blok raspodjela podataka.
Trajanje
Predavanja
2 sata
A. vjebe
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
34/50
Vizualizacija rada paralelnih programa - jumpshot (mpich) i xmpi (LAM).
2 sata
2 sata
Sustavi za instalaciju i kontrolu klastera.
2 sata
2 sata
Sustavi za instalaciju i kontrolu GRID-a.
2 sata
2 sata
Vienitno programiranje
2 sata
2 sata
Grafiki procesori
2 sata
2 sata
Pretraivanje web-a, klasteriranje podataka i biblioteka programa PARPACK.
2 sata
2 sata
Naziv predmeta
Upravljanje projektima
Kod
FETK03
5 ECTS boda (2+2+0+0)
Predavanja: 30 sati:
1,5 ECTS boda
Vjebe: 30 sati
1,5 ECTS boda
Priprema za ispit: 75 sati 2,0 ECTS boda
Dr. sc. Ivica Vea, red. prof.
Nikola Gjeldum, dipl. ing.
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
35/50
Cilj kolegija je nauiti studente osnovna znanja iz podruja upravljanja projektima. Studenti
se upoznaju s osnovama upravljanja projektima kod unikatnih projektnih zadataka. Na
vjebama studenti se upoznaju s tehnikom mrenog planiranja (CPM, PERT, MPM i dr.) ,
te softverom za upravljanje projektima MS Project.
I. Vea: Upravljanje projektima, FESB (interna skripta), Split, 2008.
H. Kerzner: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and
Controlling.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471225770, 2003
A Guide to the Project Management Body of Knowledge, PMBOK Guide, Project
Management Institute, Newtown Square, 2004.
Dopunska literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
R. K. Wysocki; R. McGary: Effective Project Management: Traditional, Adaptive,

Extreme.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471432210, 2003
Predavanja:
30 sati
Vjebe
30 sati
15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno predavanja i 2 sata tjedno vjebe)
- prema rasporedu
Tijekom predavanja i vjebi studenti u grupi po 2 ili 3 rade svoj projekt, koji prezentiraju
na zadnjem satu predavanja.
Znanje na vjebama se kolokvira na kraju nastave.
Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2)
M1, M2 - bodovi iz prezentacije i kolokvija s vjebi.
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)

Postotak
Ocjena
50% do 61%
dovoljan (2)
62% do 74%
dobar (3)
75% do 87%
vrlodobar (4)
88% do 100%
izvrstan (5)
Studenti koji ne sudjeluju u izradi programa, upisuju kolegij sljedee akademske godine.
36/50
Nastavne jedinice
Trajanje (sati)
Predavanja
Vjebe
Upravljanje projektima. Uvod.
Upravljanje projektima. Uvod.
Upravljanje projektima razvoja inovacijskih proizvoda.
Projekti vizija, strategija, ciljevi.
Analiza top-down, odnosno bottom-up. Radni paketi.
Metode upravljanja projektima.
Planiranje resursa (kapaciteta)
Planiranje i upravljanje vremenom. Rizici pri upravljanju projektima.
Upravljanje trokovima. Target Costing.
Controlling projekta.
Organizacijske strukture pri voenju projekata (ista, utjecajna, matrina)
Timski rad.
Psiholoko-socijalna komponenta upravljanja projektima
Case study. Projekti Fraunhofer drutva) i nastavnika na kolegiju.
Case study. Prezentacija projekata studenata.
FETK02 - Poslovna inteligencija (Stipo elar)
37/50
II semestar obvezni predmeti

Naziv predmeta
Kod
FELK05
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Dr. sc. Ivo Mateljan (predavanja)

Dr. sc. Marjan Sikora (laboratorijske. vjebe)
Kompetencije koje
se stjeu
Nakon poloenog ispita student e biti osposobljen da:

1. Objasni formalne zapise gramatike i regularne izraze,
2. Objasni kako se konstruira leksiki analizator iz zadanih regularnih izraza,
3. Konstruira rekurzivni parser za LL(1) gramatiku,
4. Objasni razliku izmeu LL i LR parsera,
5. Koristi programe za generiranje prevodioca LEX i YACC,
6. Objasni principe semantike analize i faze generiranja koda kod
jednoprolaznih i vieprolaznih prevodioca,
7. Objasni princip izgradnje apstraktnog sintaktikog stabla i tablice simbola
kod jednostavnog prevodioca,
8. Objasni nain generiranja koda za CISC procesore i koda za virtuelni stog
procesor,
9. Programira u funkcionalim i logikim jezicima.
Ivo Mateljan: Prevodioci i interpreteri, skripta, FESB, 2004
Aho, Sethi, Ullman: Compilers - Principles, Techniques and Tools, Adison
Wesley, 1986.
Preporuena
literatura
Dopunska literatura
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
A. Appel: Modern Compiler Implementation in C, Cambridge University Press,

1997.
Predavanja:
45 sati
3 sata za pripremu seminara
Laboratorijske vjebe
11 sati
11 tjedana ravnomjerno rasporeeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu
Tijekom semestra bit e dva meuispita (seminarski rad) i zavrni ispit. Prvi seminarski rad
je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na zavrnom ispitu studenti
polau pismeni ispit.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz seminarskih radova i 50% bodova na
pismenom ispitu.
38/50
Nastavne jedinice
Trajanje
Uvod - povijest i elementi programskih jezika
Predavanja
3 sata
Leksika, sintaksa i semantika
3 sata
Jednostavni rekurzivno silazni parseri
3 sata
Programski pristup sintaktickoj analizi
3 sata
Leksiki analizatori i konani automati
3 sata
Izrada generatora LL i LR parsera
3 sata
Atribuirana gramatika
3 sata
Strukture semanticke analize - tablica simbola
3 sata
Asemblerski jezik i Run-time strukture
3 sata
Uvod u generiranje koda
3 sata
Imperativni i OO jezici
3 sata
Funkcionalni jezici - Scheme
3 sata
Logiki jezik Prolog
3 sata
Upoznavanje sa skriptnim jezicima
3 sata

Koritenje programa ell
1 sat
Izrada intepretera za matematike operacije
1 sat
Koritenje programa lex
1 sat
Koritenje programa yacc
1 sat
Izrada intepretera programima lex i yacc
1 sat
Izrada tablice simbola i sintaktikog stabla
1 sat
Izrada programa u asembleru

Generiranje koda za cmm jezik
1 sat
Izrada programa u Scheme jeziku
1 sat
Izrada programa u Prologu
1 sat
Vjebe za seminarski rad
1 sat
1 sat
A. vjebe
39/50
Naziv predmeta
Metode optimizacije
Kod
FELK06
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Dr. sc. Jadranka Marasovi, red. prof. - (predavanja i lab. vj.)

Tamara Mijan, dipl. in. (laboratorijske vjebe)
Ostvaruju se nuna teorijska znanja o razliitim pristupima optimiranja, matematikim i
heuristikim metodama, o najbrem i organiziranom traenju optimalnih rjeenja. Ostvaruju
se osnovna praktina znanja, korisniki usmjerena, o organizaciji korisnikog suelja i
samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rjeenja. Koriste se
primjeri iz svakodnevnice.
1. T.B. Boffey: Graph Theory in Operations Research, McMillan Press, Hong Kong,
1982.
2. R. Bronson, G. Naadimuthu: Operations Research, Schaums Outline of Operations
Research, McGraw Hill, 1998.
3. H.A. Taha: Operations Research: An Introduction, Prentice Hall, 1997
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
2.
J.Marasovi: Uvod u operacijska istraivanja, Interna skripta, FESB, Split, 2000.
Predavanja:
30 sati
Vjebe:
30 sati
15 tjedana ravnomjerno rasporeene vjebe, dijelom tipa auditornih, dijelom tipa
laboratorijskih (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Tijekom semestra bit e dva meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je u 12. tjednu nastave, a
drugi kolokvij e se odrati nakon zavretka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50%
bodova na svakom meuispitu.
Ocjenjivat e se rezultati ostvareni na laboratorijskim vjebama.
Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3
M1, M2- bodovi na meuispitima izraeni u postocima, M3 bodovi sa laboratorijskih
vjebi.
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)

Postotak
Ocjena
50% do 61%
dovoljan (2)
62% do 74%
dobar (3)
75% do 87%
vrlo dobar (4)
88% do 100%
izvrstan (5)
Svaki meuispit se sastoji od vie pitanja podijeljenih u dvije skupine, zavrni ispit sastoji se
od vie pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od
ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka.
40/50
Trajanje
Nastavne jedinice
1. Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja
sustava i kod problema sinteze na "ivim" sustavima). Model je aproksimacija sustava.
Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rjeava kompromis izmeu presloenog
modela i kvalitetne aproksimacije.
2. Kvantitativni modeli, podjele po znaajkama sustava: deterministiki, stohastiki,
statiki, dinamiki, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih
veliina i njihov utjecaj na sloenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao
temelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli.
3. Utjecaj ogranienja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu prostor
rjeenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti.
4. Optimalno nije savreno. Optimalno ovisi o funkciji cilja, ogranienjima, metodama
rjeavanja i o koliini aproksimacija u svim koracima rjeavanja, ukljuujui i nain
koritenja digitalnog raunala i programskih rjeenja. Multidisciplinarnost kao glavna
znaajka svih zadataka optimiranja.
5. Operacijska istraivanja, povijest i nain razmiljanja kod zadataka optimiranja.
Matematike pretvorbe i matematiki postupci temeljni nositelji ideja kod snalaenja po
prostoru rjeenja i traenja optimuma.
6. Linearni statiki modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeenim prostorima
rjeenja (beskonane granice).
7. Simpleks algoritam jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljea. Primjeri rjeavanja.
Znaenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti.
8. Kvalitativni modeli loe strukturirani modeli. Heuristika. Pretraivanje. Grananje
(Branch and Bound metode).
9. Osnovni transportni problem. Metode traenja osnovnog mogueg rjeenja i metode
traenja poboljanih rjeenje do optimalnog osnove pretraivanja.
10. Transportni problem sa vieznanim skladitima (transshipment problem)
11. 0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovaki putnik.
12. Teorija igara i optimalno strateko odluivanje.
13. Nelinearno programiranje: matematiki postupci koji mogu stvoriti probleme kod
rjeavanja i traenja optimuma. Nuno je karakteristino pretraivanje, koje moe postati
sloeno, ali i moe neoekivano divergirati. Osnovne informacije to, zato i kako treba
drati pod nadzorom.
14. Teorija grafova. Modeliranje pomou dogaaja i aktivnosti.
15. Prilagodba modela primjeni digitalnog raunala i naini optimiranja zadataka
modeliranih pomou teorije grafova: metoda kritinog puta (CPM Critical Path Method).
Popis vjebi tipa auditornih i laboratorijskih:
1. Znaaj dodatne analize tj, analize osjetljivosti na promjene parametara u zadacima
traenja optimalnih rjeenja. Ilustracija znaaja kod primjera linearnog programiranja.
2. Analiza osjetljivosti optimalnih rjeenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcije
cilja. Primjeri.
3. Analiza osjetljivosti optimalnih rjeenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata desne
strane ogranienja. Primjeri.
4. Priprema za koritenje gotovog programskog rjeenja kod primjera linearnog
programiranja, podaci za digitalno raunalo: ulazni i izlazni.
5. Cjelobrojno programiranje: potreba i naini traenja rjeenja kod linearnog
programiranja. Primjeri.
6. Jednostavan primjer rjeavanja zadatka linearnog programiranja - rjeavanje pomou
gotovog programa na digitalnom raunalu i "runo matematiki".
Pre
dav
anja
L. vjebe
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2sat
a
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2
sata
2 sata
auditorne
2 sata
auditorne
2 sata
auditorne
2 sata
auditorne
2 sata
auditorne
2 sata
laboratorijske
7. Testiranje problema osjetljivosti na promjene parametara, rjeavanje zadataka pomou

gotovog programa na digitalnom raunalu i "runo matematiki".
8. Rjeavanje jednostavnog primjera za dualni Simpleks, pomou programa za digitalno
raunalo i grafiki.
9. Primjena dualnog Simpleksa u praksi na primjeru optimalnog rezanja oblika,
minimizacija baenog materijala.
10. Primjena linearnog programiranja u zadacima automatizacije.
11. Rjeavanje primjera optimalnog transporta robe izmeu vie gradova u Hrvatskoj
osnovni transportni problem i gotovi program za digitalno raunalo.
12. Rjeavanje primjera optimalnog transporta robe izmeu vie gradova u Hrvatskoj
vieznana skladita i gotovi program za digitalno raunalo.
13. Ilustracija "snage modela" na primjeru rjeavanja problema rasporeda (uenici
uionice). Problem rasporeda, u osnovi 0-1 programiranje, praktino se prevodi u oblik
transportnog problema i rjeava se pomou "njegovog" programa.
14, Rjeavanje zadataka trgovakog putnika, optimalno obilaenje vie gradova u
Hrvatskoj- primjena gotovog programa za digitalno raunalo.
41/50
2 sata
laboratorijske
2 sata
laboratorijske
2 sata
laboratorijske
2 sata
laboratorijske
2 sata
laboratorijske
2 sata
laboratorijske
2 sata
laboratorijske
2 sata
laboratorijske
42/50
Naziv predmeta
Napredne raunalne arhitekture
Kod
FELK07
ECTS
5 ECTS-a
Nastavnici i/ili
suradnici
Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja)
Kompetencije koje
se stjeu
Poznavanje rada naprednih raunalnih arhitektura. Cjevovod kao koncept sa svim

problemima i nainima rjeavanja. Nain rada brze memorije. Vieprocesorski sustavi.
Preporuena
literatura
Ribari, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Tehnika knjiga, Zagreb
Dopunska literatura
Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 3rd edition,

Morgan Kaufmann
Predavanja:
30 sati
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)

30 sati
Tijekom semestra bit e tri meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 5 tjedana
nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a trei nakon 15 tjedana nastave. Na zavrnom
ispitu studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vjebi i 50% bodova na
svakom meuispitu.
Ocjena(%)=0,33 L + 0,22 M1 + 0,22 M2 + 0,22 M3
L - ocjena iz laboratorijskih vebi izraena u postocima,
M1, M2, M3 - bodovi na meuispitima izraeni u postocima.
Postotak
Ocjena
50% do 60%
dovoljan (2)
60% do 70%
dobar (3)
70% do 80%
vrlo dobar (4)
80% do 100%
izvrstan (5)
Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau pismeni ispit koji sadri 5 pitanja i
zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja.
Nastavne jedinice
Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja e biti razmatrana, Ponavljanje tematike iz kolegija
Arhitektura digitalnih raunala: Programerska arhitektura, cjevovod, brza memorija
Procesor sa cjevovodom
43/50
Trajanje
Predavanja
2 sata
2 sata
Cjevovod problemi i nain rjeavanja
2 sata
Paralelizam na razini naredbi
2 sata
Izvoenje van rasporeda i predvianje grananja
2 sata
Praktini primjeri rjeavanja paralelizma na razini naredbi
3 sata
Brza memorija koncept i izvedba
2 sata
Asocijativna, direktno mapirana i viestruko direktno mapirana brza memorija
2 sata
Optimizacija rada brze memorije
2 sata
Vieprocesorski sustavi komunikacijski modeli
2 sata
Problemi vieprocesorskih sustava koherencija, konzistencija
2 sata
Sinkronizacija
2 sata
Primjeri naprednih arhitektura
2 sata
Itanium procesor -arhitektura
2 sata
Itanium procesor -arhitektura
2 sata

2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
44/50
Naziv predmeta
Kriptografija i mrena sigurnost
Kod
FELK10
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Predavanja: Dr. sc. Mario agalj, izv. prof.

Vjebe: Toni Perkovi, dipl.in. (zn.novak) i dr. sc. Mario agalj, izv. prof.
Kolegij prua temeljna znanja iz podruja kriptografije, informacijske i mrene sigurnosti.
Studenti e stei znanja potrebna za analizu, dizajn i realizaciju naprednih sigurnih
raunalnih sustava.
Kompetencije koje
se stjeu
Preporuena
literatura
Uvod u raunalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni

sigurnosni ciljevi. Kriptografija bazirana na simetrinom (tajnom) kljuu. Klasini
(povijesni) kriptosustavi. Moderne ifre (DES, AES). Blok i slijedne ifre. Osnovni modovi
rada modernih ifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode). Kriptografija bazirana na
asimetricnom (javnom) kljuu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu
tajnog kljua. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. Internet
Protocol Security (IPSec). Zatita podataka na mrenoj razini. Web sigurnost. Secure Socket
Layer (SSL). Sigurnost beinih mrea (WiFi security). User-friendly autentifikacija
poruka u beinim mreama. Web autentifikacija (passwords, cookies). Mreni vatrozidi
(network firewalls). Denial-of-Service (DoS) napadi na raunalne sustave. Sigurnosne
prijetnje bazirane na problemu buffer-overflow i malicioznom kodu (malware).
Digitalni potpisi i certifikati.
Osnovna:
W. Stallings: Cryptography and Network Security. Principles and Practice,

Prentice Hall, 2005.
J. Menezes, P. C. Oorschot, S. A. Vanstone: Handbook of Applied
Cryptography, CRC Press, 1996.
Knjige dostupne "on-line":
Menezes, van Oorschot and Vanstone. Handbook of Applied Cryptography.

Ross Anderson. Security Engineering.
Cheswick and Bellovin. Firewalls and Internet Security: Repelling the Wily
Hacker.
Znanstveni radovi
Dopunska
literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta:

http://www.fesb.hr/~mcagalj/CNS_11
Predavanja:
djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012
djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012
Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvjetaja
sa laboratorijskih vjebi, studenti su duni napraviti seminarski rad na jednu od ponuenih
tema; teme e biti iskljuivo iz podruja koja e biti obraena u okviru predmeta.
Seminarski rad ukljuuje: detaljan izvjetaj (u pisanoj formi) te eventualno
prezentaciju. Npr., student moe pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige,
znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor e osigurati pisani materijal
nuan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konanu ocjenu.
Ocjenjivanje:
A - Prisustvo na predavanjima i lab. vjebama = 5%
45/50
B - Seminarski rad = 10%

C - Pismeni izvjetaj sa lab. vjebi = 5%
D - Midterm (pismeni) - sredina predavanja = 35 %
E Pismeni ispit - kraj predavanja = 45%
Konana ocjena: Zaokrui[ 0.05*A + 0.1*B + 0.05*C + 0.35*D + 0.45*E ]
Trajanje
Nastavne jedinice
1. Uvod u raunalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje,
osnovni sigurnosni ciljevi.
2. Kriptografija bazirana na simetrinom (tajnom) kljuu. Klasini (povijesni)
kriptosustavi. Moderne ifre (DES, AES).
3. Blok i slijedne ifre. Osnovni modovi rada modernih ifri (ECB, CBC, CFB,
OFB, CTR mode).
Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog kljua. (1. dio)
Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog kljua. (2. dio)
6. Autentifikacijske funkcije. Hash i MAC algoritmi. Digitalni potpisi i digitalni
certifikati javnih kljueva. (1. dio)
7. Autentifikacijske funkcije. Hash i MAC algoritmi. Digitalni potpisi i digitalni
certifikati javnih kljueva. (2. dio)
8. Internet Security Protocol (IPSec).
Predavanja
L. vjebe
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
9. IPSec: Internet Key Exchange (IKE) protocol

10. Internet sigurnost, secure VPN. Secure Socket Layer (SSL) i Transport Layer
Security Protocol (TLS)
11. Mreni vatrozidi (network firewalls). Karakteristike, konfiguracije, prednosti i
nedostaci.
12. Sigurnost beinih pristupnih mrea. IEEE 802.11i, WEP, WPA i WPA2.
2 sata
4 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
4 sata
13. Denial of Service (DoS) i Distributed DoS napadi na internetu.
2 sata
2 sata
14. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija.
4 sata

1. Network traffic sniffing, MITM, DoS, ARP spoofing napadi
4 sata
2. Simetrina kriptografija, DES, 3DES, CBC.
2 sata
3. Asimetrina kriptografija, RSA, Diffie-Hellman.
4 sata
4. Autentifikacijske funkcije.
4 sata
5. Hash, MAC, digital signatures, certificates.
4 sata
6. Internet Security Protocol (IPSec) i IKE protokol.
4 sata
7. Internet sigurnost. SSL/TLS.
2 sata
8. Mreni vatrozidi (network firewalls).
2 sata
9. WiFi Security (WEP crack, EAP-TTLS).
4 sata
46/50
II semstar - izborni predmeti

Naziv predmeta
Skladita podataka
Kod
FELK16
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije koje
se stjeu
5 ECTS
Dr. sc. Stipo elar, doc. (predavanja)
- (laboratorijske vjebe)
Poznavanje koncepta i procesa SKLADITENJA PODATAKA.
1.
2.
3.
Preporuena
literatura
4.
Dopunska literatura
Nastava
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
elar, S. & Gotovac, S. Skladitenje podataka, radni materijal, FESB, 2009

W. H. Inmon, Building the Data Warehouse, Third Edition, Wiley Computer
Publishing, 2002
Ralph Kimball & Margy Ross, The Data Warehouse Toolkit, Second Edition
(The Complete Guide to Dimensional Modeling), Wiley Computer
Publishing, 2002
Chris Todman, Designing a Data Warehouse: Supporting Customer
Relationship Management , 1st Edition, Prentice Hall PTR, ISBN: 0-13089712-4, 2000
7. www.businessintelligence.com/
8. www.tetral.hr
9. Panian, . & Klepac, G. Poslovna Inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003
Predavanja:
30 sati
30 sati
grupe od 10-15 studenata
Tijekom semestra studenti dobijaju projektni zadatak. Izrauju ga tijekom semestra, kroz
konzultacije s profesorom. Projekt studenti prezentiraju. Prezentacija je ujedno i usmeni
ispit. Prezentacija je javna pred svim studentima.
Ispitni rokovi:
Prema kalendaru nastave
Nastavne jedinice
9.
Uvod
Trajanje
Predavanja
L. vjebe
2h
10. Osnovni pojmovi
2h
11. Znaajke skladita podataka
4h
12. Konceptualni viedimenzionalni model podataka
4h
13. Logiki viedimenzionalni model podataka
4h
14. Logiko obhlikovanje skladita podataka
4h
15. Proces ekstrakcije podataka
4h
16. Analiza rizika DW projekata primjeri iz prakse
6h
17. Rudarenje podataka
6h

6.
Seminarski rad
FELK30 - Arhitektura umreenih raunalnih sustava) (M. Vojnovi)
30 h
47/50
Naziv predmeta
Beine komunikacijske mree
Kod
FELJ09
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici

dr. sc. Maja Stella (auditorne i laboratorijskevjebe)
dr. sc. Josip Lorincz (laboratorijskevjebe)
Kompetencije koje
se stjeu
- poznavanje osnovnih koncepata i tehnika beinih komunikcija

- poznavanje koncepata i znaajki beinih mrea 1.-4. generacije (NMT, GSM, GPRS,
EDGE, UMTS, HSDPA, LTE)
- poznavanje koncepata i znaajki beinih lokalnih mrea (WLAN, IEEE 802.11x),
beinih osobnih i ad hoc mrea (WPAN, IEEE 802.15), beinih pristupnih mrea
(WMAN, IEEE 802.16, HiperMAN), te satelitskih komunikacijskih sustava (LEO, MEO,
GEO),
- osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i odravanju beinih
komunikacijskih mrea
Preporuena
literatura
4. Dinko Begui: Beine komunikacijske mree, interni nastavni tekst, 2011.
Dopunska literatura
1. A.Baant i drugi: Osnovne arhitekture mrea, Element Zagreb, 2004.

5. P.M.Shankar: Introduction to Wireless Systems, John Wiley & sons, SAD, 2002.
6. IEEE Communications Magazine
Nastava
(satinica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
7. Preporuke ETSI, ITU

Predavanja:
30 sati
Auditorne vjebe:
- 15 sati
- 15 tjedana po jedan sat tjedno prema rasporedu
15 sati
15 tjedana po jedan sat tjedno (koncentrirano po dva sata) - prema rasporedu
Prvi meuispit se odrava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na
zavrnom ispitu studenti polau dio gradiva koji nije obuhvaen meuispitima te dio
gradiva koji nisu uspjeno poloili na meuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna
ocjena svih auditornih i laboratorijskih vjebi i najmanje 50% bodova na svakom
meuispitu.
Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI) + 0,2 A + 0,2 L
A - ocjena auditornih vjebi izraena u postotcima
Ocjena (%)
91%-100%
88%-90%
85%-87%
78%-84%
75%-77%
Ocjena
izvrstan (5)
- izvrstan (-5)
+ vrlo dobar (+4)
vrlo dobar (4)
- vrlo dobar (-4)
48/50
72%-74%
65%-71%
62%-64%
59%-61%
50%-58%
+ dobar (+3)
dobar (3)
- dobar (-3)
+ dovoljan (+2)
dovoljan (2)
zavrnog ispita.
popravnom ispitu. Popravnom ispitu student moe pristupiti najvie dva puta i to na
ispitnim rokovima u razdoblju od zavretka predavanja u ljetnom semestru do kraja
akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polae
cijelo gradivo.
Ispitni rokovi: Ispitna grupa 8
Zavrni ispiti (obavezni): u skladu s kalendarom nastave
Popravni ispiti: u skladu s kalendarom nastave
Nastavne jedinice
Trajanje
Predavanja
2 sata
A. vjebe
1 sat
2 sata
1 sat
Tehnike viestrukog pristupa i koritenja zajednikog medija (FDMA, TDMA, CDMA).
2 sata
1 sat
elijski sustavi.
2 sata
1 sat
prvi meuispit
2 sata
1 sat
Evolucija mrea beine javne telefonije; mree prve generacije.
2 sata
1 sat
Mree druge generacije; GSM.
2 sata
1 sat
Mree 2+ generacije; GPRS, EDGE.
2 sata
1 sat
Mree 3+ generacije (UMTS, HSPA), Koncept beinih mrea 4.

generacije(LTE).
drugi meuispit
2 sata
1 sat
2 sata
1 sat
Beine lokalne mree (WLAN); IEEE 802.11x.
2 sata
1 sat
Beine osobne mree (WPAN); IEEE 802.15.
2 sata
1 sat
Beine pristupne mree (WMAN); IEEE 802.16.
2 sata
1 sat
Upravljanje mobilnom mreom. Usluge u mobilnim mreama. Beino raunarstvo i

povezivanje beinih mrea s Internetom.
provjera znanja
2 sata
1 sat
2 sata
1 sat
Osnovne znaajke beinih komunikacijskih kanala (feding, viestazno prostiranje,

Dopplerov efekt).
Digitalna obrada signala i tehnike viestrukosti u beinim komunikacijama.

Signalizacija u GSM mrei.
2 sata
Signalizacija u UMTS mrei.
2 sata
Signalizacija u LTE mrei.
2 sata
Konfiguriranje sustava IEEE 802.11x.
2 sata
Propusnost sustava IEEE 802.11x
2 sata
Znaajke sustava IEEE 802.15.4 ZigBee.
2 sata
Znaajke sustava Bluetooth.
2 sata
FELK31 Trodimenzionalne simulacije (I. Zoraja)
49/50

Računarstvo Fesb Diplomski Popis Predmeta

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Računarstvo Fesb Diplomski Popis Predmeta

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Sveuilite u Splitu

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Split, 30. rujna 2011.

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar Obvezni predmeti

Dr. sc. Ivan Slapniar

Dr. sc. Mario agalj

Dr. sc. Julije Oegovi

I. semestar Izborni predmeti

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

III. semestar Obvezni predmeti

Dr. sc. Hrvoje Dujmi

Grid raunalni sustavi

Dr. sc. Sven Gotovac

Dr. sc. Stipo elar

Dr. sc. Sven Gotovac

III. semestar Izborni predmeti

Sigurnost beinih mrea

* P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe

II. semestar Obvezni predmeti

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

Dr. sc. Ivo Mateljan

Dr. sc. Jadranka Marasovi

Dr. sc. Sven Gotovac

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ RAUNARSTVA

Saimanje podataka (izborni)

Digitalna obrada i analiza slike (izborni)

Upravljanje projektima (izborni)

Projektiranje i koritenje raunalnih mrea (izb.)

Kriptografija i mrena sigurnost

Napredne raunalne arhitekture

Distribuirane baze podataka (izborni)

Kvantna informatika (izborni)

Arhitektura umreenih raunalnih sustava(izborni)

Sigurnost beinih mrea (izborni)

Skladita podataka (izborni)

Grid raunalni sustavi

Poslovni informacijski sustavi

Ugradbeni raunalni sustavi

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

Izvedba nastave po predmetima

I semestar obvezni predmeti

Studenti e usvojiti znanja i vjetine iz numerike analize, konkretnije iz

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

Aritmetika raunala i analiza pogreke

Stabilni i nestabilni prorauni - uvjetovanost

Rjeavanje sustava linearnih jednadbi Gaussova eliminacija i iterativne metode

Izvrednjavanje funkcija Hornerova shema

Aproksimacija funkcija interpolacijski polinomi

Metoda najmanjih kvadrata i minimaks metoda

Rjeavanje nelinearnih jednadbi bisekcija, Newtonova metoda i metoda sekante

Teorem o vrstoj toki i funkcijska iteracija

Numerika integracija trapezna i Simpsonova formula i ocjena pogreke

Peanov teorem o jezgri, Gaussova kvadratura

Rombergov algoritam i Euler-Maclaurin sumaciona formula. Adaptivna

Viekorane metode i Runge-Kutta metode

Rjeavanje problema rubnih vrijednosti

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Raunarstva za 2011/12. ak. god.

Stjecanje temeljnih znanja o interakciji ovjeka i raunala, vanosti dobro dizajniranog