ANTIKA

Grka
-razvoj slikarstva na glinenim oslikanim vazama
-najstariji gradovi-nepravilan plan (Atena),privatne kue oko Akropole i
Agore
-irei se u prekomorske zemlje-plan s pravilnom mreom ulica sjeku se
pod pravim kutem
Milet
vana mjesta kao Agora uklapaju se u pravilan geometrijski splet
ulica (Atena-vana mjesta istaknuta poloajem)
Priene-primjer helenistikog urbanizma-brojne javne
graevine(kazalite,vjenica..) i stadion
kua- 2 prostorijemegaron s ognjitem i manja soba za
spavanje(zabranjem ulaz gostima)
-poput malih palaa s unutranjim dvoritemstupovimozaici
-izvana zatvorenog volumena,prema unutra se rastvara prema
unutarnjem dvoritu
hram-pravilan geometrijski oblik
-razvija se iz mikenskog megarona
-rastvoren kolonadama sa stupovimagranica izmeu unutarnjeg i
vanjskog prostora nije potpuno zatvorena
-sastoji se od KREPIDOMAstepenasta platforma pravokutna oblika
sastoji se od stilobata i stereobata
zidove cele(svetita)

nosi kolonadu stupova koji okruuju

-stupovi nose glavni vijenac sa zabatima i krov

-glavni vijenac od: vijenca,friza i arhitrava
friz moe biti podijeljen na:triglife-ploe s
trostrukim uljebljenjem
metopeploe s reljefnom dekoracijom

-s kraih strana glavni vijenac nosi zabat (smjetaj kiparske

dekoracije)
-kip boanstva kojem je posveen hram smjeten u celu
-arhajski hram ima masevnije stupove nego klasini,zabat vii i
izboeniji nego kod klasinog hrama
-dorski i jonski red te korintski koji je varijanta jonskograzlikuju se po
kapitelu i frizu

Peripter -hram koji je sa svih strana okruen stupovima,na duim stranama

dvostruko vie nego na kraima
Polis,grad drava-organizacija gradskog podruja-akropolabrdo s
hramovima,okrueno u
podnoju javnim nastambama,iznad grada na 50m
-agorapolitiki i poslovni centar
Partenon-arhitekti Iktin i Kalikrat
-posveen boici Ateni
-najvei hram na grkom kopnu
-klasini dorski stil,manje masivan od arhajskih dorskih hramova
-peripter
-2 prostorije: vea je svetite
-kazetirani strop
Erehtejon-uklopljeno vie svetita

-kore-skulpture djevojaka,jonski stupovi,nose trijem (dr. naziv

KARIJATIDE)
-dinaminiji tlocrt od drugih hramova,izvana volumen
razveden,iznutra nekoliko etaa
hram Atene Nike-mali jonski hram
propileji-monumentalni ulaz na Akropolu,dorski stupovi izvana-jonski
iznutra,stubite omeeno zidovima
kazalite-savren primjer usklaenosti arhitekture i prirodnog okolia
Etruani-kult mrtvih,grobnice-kupolaste i tumulumu stijeni

Rim
-gradnja preuzeta od Etruana
-grad-4 dijela: 2 glavne ulice (pod pravim kutema)
-cardo-ulica u smjeru sjever-jug
-decumanus-ulica u smjeru istok-zapad
-zidine s nekoliko gradskih vrata
-u sreditu forum-glavni trg oko kojeg su javne
zgrade(sudnica,hramovi..)
-javna kupalita,amfiteatri,ponekad kazalita
Timgad-graen po obrascu utvrena castruma sa strogom ortogonalnom
mreom ulica
-sredite gdje se sijeku cardo i decumanus
-na decumanusu Trajanov slavoluk s tri prolaza i korintskih
polustupova
-Kapitolski hramposveen Jupiteru,Junoni i Minervi
-rimljani koriste organizaciju prostora pomou pravilne podjele grada 2
ulicama (cardo i decumanus)
-unutar gradskog prostora-itav niz javnih graevina,vjerske i praktike
namjene,prostori namjenjeni intenzivnom javnom i drutvenom ivotu
graana
-forum-vjersko,politiko i poslovno sredite grada,otvoren prostor

-najstariji- Forum Romanum

-nepravilan oblik sa slobodnim rasporedom graevina
-Zadar-cardo i decumanus
-Pore-forum s hramom,opasan zidinama(kasnije poruene)
-Pula-najstarije antiko naselje-vojna utvrda Katela
-amfiteatar,slavoluk Sergejevaca i Augustov hram
Panteon-najpoznatiji rimski hram
-posveen svim bogovima
-valjkasto tijelo prekriveno golemom kupulom-ispred trijem
nadahnut gr arhitekturom,poput proelja grkog hrama
-osvijetljen jednim prozorom u vrhu kupole (oculus)
Kolosej-najpoznatiji rimski amfiteatar
-izvana zid prve 3 etae rastvoren arkadama izmeu kojih su
polustupovi,4 je bez arkada i razvedena pilastrima
Bazilika-vrsti zidovui omoguuju gradnju i natkrivanje ogromnih prostora
-funkcija sudnice
-izduena graevina s polukrunom absidom (ponekad 2 apside)
-ulazi na duim stranama graevine
stambene zgrade: domusi-kua za jednu obitelj,dom imunih,atrij esto
uokviren peristilom
Insule-za siromane,u prizemlju trgovine i obrti
Dioklecijanova palaa u Splitu-po principu rimskog vojnog logora
(castruma) s obiljejima helenistikog grada pravilnog rastera ulica
-na uglovima kule kvadratinog tlocrta,zidine
-ulaz na sve 4 strane,sjever-Zlatna vrata,istokSrebrna vrata,zapad-eljezna vrata,jug-Mjedena vrata
-od sredita prema jugu-peristil okruen stupovima
s arkadama
Ranokranska umjetnost-realnostsimbolika

-longitudinalna bazilika
-sredinji prostor graevina vii od bonih

SKULPTURA I SLIKARSTVO ANTIKE

Skulptura-kurosi(podsjea na egipatsku skulpuru) i kore (kipovi ena
posveeni boicama)
-arhajski osmijeh
-poloaj tijela ukoen,tijelo zrcalno simetrino,lik stoji u poloajuKONTRAPOST
-najpoznatiji nain prikazivanjaPolikletov Dorifor (glava naspred
tijela 1:7)
-Praksitelov Hermes odstupa od klasinog,izvijeno vitko
tijelo,potreban oslonac
-Nika sa samotrake-nemir i dinaminost s jakim kontrastima svjetla
i sjena
-sarkofazi-najbogatija grupa nalaza etruanske skulpture,u njima
se pokapaju
-Trajanov stup-38 m visok stup ukraen reljefomvojni pohod
protiv Daana
-slavoluci-podiu se u slavu pojedinaca
Slikarstvo-vaze:amfora,pelike,krater,hidrija,krater s volutama,kiliks
Nadgrobni spomenici
-zidno slikarstvo-Prvi stil-strukturalni-oponaanje raskonih
materijala(mramor)
-Drugi stil-arhitektonski-iluzionistiki i perspektivni
elementi,stupovi,lukovi
-Trei stil-elementi tretirani plono i imaju
ornamentalnu podjelu zida na manje plohe
-etvrti stil-barokni kombinacija 2. i 3.
stilaraskono i bujno
Mozaik-kamen tesserae
-prvi u katakombama

-podni mozaici,mitoloki prizori,prizori iz prirode i svakodnevnog

ivota
-mazaik s apside kupole i ophoda Sv.Costanze u Rimu
Simboli-Kristovi monogrami

SREDNJI VIJEK
-razlika istoka i zapada u gradnji je u oblikovanju sakralnih prostora
zapasnogradnja longitudinalnih bazilika
bizantobjekti centralnog tlocrta s kupolom
crkva San Vitale-valjkasti dio odvojen on
krunog,Narteks smjeten na zapadu,prostor za smjetaj oltara nadsvoen
je krinim svodom,izvana jednostavna,iznutra dekorirana
-crva Sv. Marka u Veneciji-tlocrt grkog kria,kupola na svakom kraku
-u istonom krakuprezbiterij-ispodkripta
-Eufrazijeva bazilika u Poreu-trobrodna bazilika,glavni brod iri i
vii,stupovima i arkadama odvojen od bonih
-glavna apsida najvea-oltar s ciborijem
-krstionica osmerokutnog tlocrta
-ukraena mozaicima
-plan za samostan Sankt Gallen-idealan plan po kojem e se graditi
karolinki samostani
-najvaniji klaustor oko kojeg se niu ostali
dijelovi

-crkva San Vitale u Ravenni posluila je kao izravni uzor za gradnju

Aachenske kapelecentralne graevine nadkrivene kupolom
izvana oblik esnaesterokuta

-crkva sv. Donata u Zadru-poseban primjer predromanike arhitekture u

Hrvatskoj

-crkva sv. Kria-tlocrt u obliku nepravilnog grkog kria,s kupolom ovalnog

oblika nad sredinjim dijelom

-crkva sv. Trojice u Splitu-tlocrt u obliku esterolista,sa 6 polukrunim

apsida

-crkva sv. Spasa na vrelu Cetine-jednobrodna s masivnim zidovima,zvonik

na sredini zapadnog proelja

-pleteri
-plutei-dio oltarne pregrade

#68. i 69. str si pogledajte,nije ih spominjala na satu pa nisam ni pisala

Sklopovi ivota u romanici

-samostani na prirodno zatienim mjestima
-samostan u Clunyju u Burgundiji-benediktinci
-crkva pregraivana u 3 faze
#71. i 72. str po meni uope nisu bitne,gluposti,i mislim da to ni nebu dela
Conisbrough-nepravilnog plana,s dominantnom brani-kupolom
-crkve-uoljiv regionalizam (73.,74.,75., tlocrti crkava)
-polukruni luk,debeli zid,malo prozora
-luneta-posljednji sud
-niski reljef
-kosi toranj u Pizi

Urbanizam i arhitektura u razdoblju gotike

-iljasti luk,vertikalizam,visoke graevine
-zidovi s velikim otvorima
-Radovanov portal
-skulpturaosjeaji

Skulptura i slikarstvo srednjeg vijeka

-skulptura-reljefi u kojima se rijetko javljaju figurativni motivi

-oltar-postolje(kameni stupi),menza(kamena
ploa)iznadciborij(kamena nebnica)
#80.,82. str slike
-slikarstvo-karakteristian izostanak trodimenzionalnih prikaza
-mozaici

RENESANSA I BAROK
Urbanizam i arhitektura renesanse
-Dubrovake zidine
-oblikovanje idealnog grada (Sforzinda) osmerokraki zvjezdani grad,na
trgu katedrala centralnog oblika,kruna ulica
-teorijske ideje o savrenom gradu ostvarile su se talijanskim
gradomPalmanovi
-Palmanovi-geometrijski pravilan,u obliku deveterokuta s radijalno
rasporeenim ulicama
-Karlovac-graen kao vojni tabor okruen zidinama sa 6 trokutastih
bastiona
-Piazza della Santissima Annunziata u Firenzi-pravilnost,simetrija i
preglednost
-Leon Battista Alberti gradi Palau Rucellai-prototip za sve renesansne
palae,fasada vjencem podjeljena na prizemlje i dva gornja kata
-klasini arhitektonski elementi
pilastara s dorskim,jonskim i korintskim kapitelom
-krug kao savren oblik
-Donato BramanteTempietto-valjkasti oblik,kolonada dorskih
stupova(toskanski red)
-Michelangelo Buonarroti-crkvi dodaje predvorje
-Juraj Dalmatinac-katedrala sv. Jakov u ibenikuvijenac glava(portretna
obiljeja)

#91.,92. str
-ideal ljepote

Urbanizam i arhitektura baroka

-rani,visoki i kasni barok
-trg i ulica-dva osnovna naina urbanistike prostorne organizacije
-Gian Lorenzo Berninitrg ispred crkve sv. Petra u Rimu-simultano otvoren
i zatvoren prostor,dinamian i statian,oblik elipse
-povratak prirode u grad
-sv. Karlo kraj 4 fontane-gube se boni brodovi,konveksni,konkavni zidovi
-parkovi,dvorci
-tvrava u Slavonskom Brodu-pogranina tvrava
-trgovi s fontanama
-rasko
#93.-100. str utvrde,dvorci,crkve baroka

Skulptura i slikarstvo renesanse i baroka

-Skulptura-osloboena ovisnosti o arhitekturi
-kao samostalno likovno djelo
-realni prikaz i volumen
-Donatelloskulptura sv. Juraja-realno prikazano ljudsko tijelo
-Michelangelo Bounarroti-Pieta
#101.,102. str slike
Slikarstvo-u sreditu ovjek
-Masacci-djelapoetak renesanse u Italiji
-Leonardo da Vinci-Posljednja veera
- Michelangelo Bounarroti-svod Siktinske kapele
-Raffaello Santi-oslikao 3 sobe u Vatikanskoj palai
#105.-108. str slike