PISMENA PRIPRAVA

NASTAVNIK: Dragan Vidovi

NADNEVAK I SAT: 29. travnja 2016.
KOLA: Katoliki kolski centar Sv. Josip
RAZRED: 3. b
TIP SATA: Obrada novog gradiva.
NASTAVNA CJELINA: Svijet u novom vijeku (XV.-XVIII. stoljee)
NASTAVNA JEDINICA: Velika zemljopisna otkria.
ZADACI:
a) Materijalni-Objasniti uenicima iz kojih razloga dolazi do otkria novih
podruja, to je dokazano putovanjem Ferdinanda Magellana, te koje su
posljedice otkria Novog svijeta, odnosno njene dobre i loe strane.
b) Funkcionalni-Uenici trebaju znati da se zbog irenja Osmanskog Carstva javlja
tenja Europljana za pronalaskom novog puta za istone azijske zemlje, koji bi
osigurao sigurnu trgovinu. Takoer, uenici trebaju znati tko su prvi pomorci
istraivai, tko je otkrio Novi svijet, te tko je prvi oplovio Zemlju i time dokazao
da je Zemalja okrugla. Izmeu ostaloga, uenici trebaju uoiti dobre i loe strane
otkria Novog svijeta.
c) Odgojni-Razviti uenicima stav o znaenju pronalaska novih prekooceanskih
podruja, predoiti im vanost Magellanova putovanja te uputiti na dobre, a
posebno na loe strane otkria Novog svijeta.
NASTAVNI OBLICI: Rad sa cijelim odjeljenjem i individualni rad.
NASTAVNE METODE: Metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora i metoda
demonstracije.
NASTAVNA SREDSTVA: powerpoint prezentacija, video materijal i karte

ARTIKULACIJA SATA:
a) Uvodni dio
Ukratko s uenicima ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu kroz nekoliko pitanja:
Koja je dinastija ujedinila Kinesko carstvo? Za vrijeme koje dinastije Peking postaje glavni
grad? Tko su oguni? Koje su religije zastupljene u Indiji? Tko i kad je ujedinio Mongole?
Tko je uz Dingis-kana najvaniji mongolski vladar? Tko e nam nabrojati najvanije
narode pretkolumbovske Amerike? Na kojim su prostorima ivjeli ti narodi?
b) Najava cilja
Danas emo obraditi nastavnu jedinicu Velika zemljopisna otkria u kojoj emo
vidjeti iz kojih razloga dolazi do traenja novih pomorskih puteva, tko u tome prednjai,
koja su podruja otkrivena, te koje su posljedice tih otkria.
c) Glavni dio
Velika geografska otkria predstavljaju razdoblje od sredine 15.st. do sredine 16.st.,
kada dolazi do otkria novih pomorskih puteva i kontinenata. Europljani su iz azijskih
zemalja nabavljali zaine poput: cimeta, vanilije, umbira, papra, kao i slonovau i
luskuznu robu. No, eurospki trgovci nisu direktnim putem dolazili do prethodno spomenute
robe, nego posrednikim putem, a posrednici su bili uglavnom Arapi. Nakon osmanskog
osvajanja Carigrada 1453., Europljani nastoje pronai nove putove kako bi dolazili do robe
iz Indije i Kine. No, ovo nisu bile prve ekspedicije. Naime, ve u 12.st. talijanski trgovci
poduzimaju kopnene ekspedicije, a jedna od najpoznatijih je ona Marca Pola, koji je obiao
put svile.
Posljednjih desetljea 15. st. Europljani su se nali u tekoj gospodarskoj situaciji,
koju je uzrokovalo irenje Osmanskog Carstva (koritenje karte). Da bi izbjegli podruja
pod osmanskom vlau, Europljani trae nove puteve za slobodnu trgovinu s istonim
azijskim zemljama, odnosno s Indijom i Kinom. Ali jedini izlaz bila je plovidba dotad
nepoznatim morem, za koju se trebalo dobro opremiti. Prvi preduvjet bio je usavravanje
kompasa i izrada pomorskih karata, a drugi je poetak gradnje vrstih jedrenjaka, tzv.
karavela (nepoznat pojam). Pored toga javlja se i

tiskarski stroj Johannesa Gutemberga.

2

U ovo se vrijeme (kraj 15. st.) polako naputa ideja da je Zemlja ravna ploa. Portugalci su
tijekom 15. st. otkrivali Europljanima dotad nepoznate zapadne afrike obale (koritenje
karte), pa su tako oni prvi poeli traiti i put za Indiju.
Portugalski princ Henrik od Portugala osnovao je Sagresu kolu za navigaciju,a kao
veliki pomorac prouavao je umijee kartografije, planirao je i organizirao ekspedicije.
Bartolomeo Diaz otkrio je Juni rt 1486. god., kojeg su pomorci nazvali Rt Bura, da bi
prema zapovijedi kralja Ivana II. bio nazvan Rt dobre nade (koritenje karte). Plovidbu
dalje na istok poduzeo je, isto Portugalac, Vasco da Gama, koji je 1498. god. oplovio Rt
dobre nade i prvi koji je sretno stigao u Indiju (koritenje karte). Vasco da Gama plovio je s
etiri broda i 180 ljudi. Ovim novim otkriima Portugalci su nanijeli teak udarac Arapima
na Indijskom oceanu i talijanskim pomorskim gradovima u Sredozemnom moru, a posebno
Veneciji .
Kristofor Kolumbo je iz Genove doao u Lisabon , gdje je od portugalskog kralja
zatraio brodovlje s kojim bi otplovio u Indiju zapadnim putem, ali je odbijen. To isto
zatraio je i od panjolskog dvora. Kako su u to vrijeme panjolci ratovali s Maurima za
Granadu , Kolumbu je molba udovoljena tek nakon njenog osvojenja (1492.). Tako je on 3.
kolovoza 1492. god. s tri broda (karavele) krenuo u Indiju zapadnim putem. Nakon dva
mjeseca teke plovidbe Atlantskim oceanom stigao je na otok, kojeg je nazvao San
Salvador . panjolski ga je kralj poslao na jo tri putovanja, na kojima je otkrio Kubu i
Haiti, te srednjoameriko kopno (koritenje karte). Kolumbo je bio uvjeren da je otkrio
Indiju, pa je tamonje domorodako stanovnitvo nazvao Indijancima. Ali novi kontinent
nije dobio ime po Kristoforu Kolumbu. Naime, njemaki kartograf Martin Waldseemller
je 1507. god. novi kontinent nazvao Amerika, po talijanskom istraivau Amerigu
Vespucciju.
Kolumbo nije bio osamljen u svojoj namjeri da pronae Indiju plovidbom prema
zapadu. U toj ga je namjeri slijedio i Portugalac Ferdinand Magellan. Kako nije od
portugalskog kralja dobio brodovlje, preao je u slubu panjolskog kralja. Njegova
plovidba poela je 20. rujna 1519. god., a otkrio je morski put izmeu Atlantskog i Tihog
oceana (koritenje karte), Magellanov prolaz, preplovio Tihi ocean i stigao u Istonu Indiju
(koritenje karte). Na jednom filipinskom otoku izbio je 1521. god. sukob izmeu
3

Magellanove posade i domorodaca, u kojem je ubijen Magellan. Od pet brodova i 265 ljudi
u panjolsku se 7. rujna 1522. god. vratio samo jedan brod (Victoria) sa 18 ljudi. Ovo je
bilo posljednje otkrie i konani dokaz da je Zemlja okrugla.
Nakon ovih otkria, panjolci su poeli nemilosrdno prodirati na ameriko tlo,
potaknuti vijestima o bogatstvu plemenitih metala. Kako su imali vatreno oruje, domoroci
im se nisu mogli suprotstaviti. Manje skupine panjolskih pustolova i osvajaa,
konkvistadora (nepoznat pojam), tijekom nekoliko desetljea 16. st., unitili su tekovine
starih civilizacija Amerike (Maya, Inka, Azteka). Za razliku od panjolskih, engleski i
francuski pomorci pokuali su pronai put za Indiju plovei na sjeverozapad. Ali na tom
putu zaustavili su ih sjevernoameriko kopno i Sjeverno ledeno more, te su istraili obale
sjeverne Amerike i u 17. st. poeli ih naseljavati. Tu su Englezi ureivali plantae pamuka i
duhana, a za rad su koristili robovsko stanovnitvo dovezeno iz Afrike. Tako se razvila
trgovina crnim robljem. I Nizozemci su se ukljuili u osvajanje novih zemalja s teitem na
prostoru Indijskog oceana. Zemljopisna otkria izazvala su velike promjene u europskom
gospodarstvu. Tako su se najvanija sredita svjetske trgovine premjestila iz Sredozemlja
na obale Atlantskog oceana . Osobito jak gospodarski udarac doivjela je Mletaka
Republika . Unato tome to su Portugalci i panjolci prvi otkrili nove zemlje, veu korist
od njih imali su Nizozemci i Englezi, u ijim je zemljama dolo do prvog snanog razvoja
kapitalistike proizvodnje. Europske drave su novosteena podruja pretvorile u zavisne
zemlje i prozvale ih kolonijama, u kojima je uvedeno ropstvo. Europljani su u Ameriku
uvezli vinovu lozu, riu, penicu, ovce, a iz Amerike su izvezli kukuruz, krumpir, duhan,
kakaovac.
Doba velikih geografskih otkria ima nekoliko posljedica. Naime, dotadanja trgovina koja
se odvijala na Sredozemlju premjeta se na Atlantik, ime dotadanje zemlje koje su imale
primat u trgovini robom slabe. Pored toga, velike koliine zlata i srebra iz Amerike dovele
su do pada vrijednosti plemenitih metala i velike inflacije. Europljani su premijeli
starosjediteljima mnoge do tada nepoznate bolesti to je dovelo dijelom od izumiranja
starosjeditelja. Englezi dovode veliki broj robova iz Afrike. Katolika crkva nastoji
iskoristiti ova osvajanja kako bi proirila kaotliku vjeru. Pored toga dolazi do razvoja
manufakturalne proizvodnje, koja predstavlja prvi oblik kapitalistike proizvodnje. Razvija
4

se poduzetnitvo, pri emu poduzetnici zapoljavaju vei broj radnika, od kojih je svaki
specijaliziran za ednu fazu proizvodnje. Razvija se graanska klasa. Dolazi do otkria
tiskarskog stroja, a i do poveanja pismenosti i irenja novih ideja.
d) Zakljuni dio
Ukratko kroz pitanja ponoviti dananju nastavnu jedinicu: to je potaknulo
Europljane na traenje novih pomorskih puteva? Koji su preduvjeti za te plovidbe? Tko je
otkrio Rt dobre nade? Tko je prvi doplovio do Indije? Od koga je Kolumbo zatraio
brodovlje s kojim bi otplovio u Indiju zapadnim putem? Kad je poelo Kolumbovo
putovanje i koja je podruja otkrio? Po kome je nazvan novi kontinent? Koji je jo pomorac
znaajan uz Kolumba? Opiite Magellanov put? Gdje je ubijen Magellan? Kako se zvao
brod koji se vratio u panjolsku? to je dokazano Magellanovim putovanjem? Tko su
konkvistadori? Tko naseljava obale sjeverne Amerike? Koga Englezi zapoljavaju na
svojim plantaama? Tko doivljava gospodarski pad nakon premjetanja trgovine iz
Sredozemlja na Atlantski ocean? to su Europljani uvezli u Ameriku, a to su izvezli iz
Amerike u Europu?
Ponoviti cijelu nastavnu jedinicu, te ocijeniti jednog do dva uenika koji su bili
aktivni.

PLAN PLOE:

Velika zemljopisna otkria

Posljedice irenja Osmanskog Carstva su otkria novih pomorskih puteva za Indiju.
Kristofor Kolumbo 1492. god. otkriva novi kontinent, koji e dobiti ime po talijanskom
istraivau Amerigu Vespucciju.
Magellanovim je putovanjem dokazano da je Zemlja okrugla.
Nakon zemljopisnih otkria dolazi do premjetanja trgovine iz Sredozemlja na Atlantski
ocean.

Novi pojmovi
KaravelaKonkvistadoriMauri-