Sie sind auf Seite 1von 16

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet politikih nauka

enderovi Belma

NJEMAKO SOVJETSKI PAKT


Ribbentrop - Molotov
Seminarski rad

Sarajevo, 2015

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet politikih nauka

enderovi Belma

Indeks br. 2924; redovna studentica


Odsjek za politologiju ;
Smjer: Meunarodni odnosi i diplomatija

Predmet: Historija diplomatije


Profesor: Safet Halilovi

Sarajevo, novembar 2015

SADRAJ

UVOD ..................................................................................................................... 1
ZAVRETAK PRVOG SVJETSKOG RATA ....................................................... 2
NJEMAKA I EVROPA NEPOSREDNO PRIJE DRUGOG SVJETSKOG
RATA....................................................................................................................... 3
NJEMAKO-SOVJETSKI PAKT.......................................................................... 6
DEAVANJA NAKON PAKTA............................................................................ 9
LITERATURA....................................................................................................... 12

UVOD

Nakon viegodinjeg krvavog rata konano je pobijedila ideja nacionalnih drava, barem u
Evropi. Nacionalizam je bio sukladan idejama slobode i demokratije. Vjerovalo se da e
novonastale drave postati liberalne demokratije, ali i pazilo da se ne narue strateki interesi
velikih sila. Trebalo je stvoriti sanitarni kordon prema boljevikoj Rusiji i novoj Njemakoj
koja je ostala bez dijela teritorija u korist Poljaka, Danaca i Francuza i moglo se pretpostaviti
da e Njemaka, budui da na njezinom teritoriju nije bilo stranih trupa i da je na istoku bila
nepobijeena, biti nezadovoljna ponienjem.
Nacionalne su se napetosti pojaale. Italija, koja nije bila gubitnica, ali je u ratu uglavnom
gubila bitke, bila je takoer nezadovoljna raspletom.
Wilsonovih 14 taaka nije potovano tokom rasprava u Versaillesu i dvorcima u okolici
Pariza. Mir koji se dogovarao trebao je biti vjean, ali to se teko moglo ako je motiv u
Versaillesu bio neke kazniti, a neke nagraditi.
Teritorij je bio neobino vaan, kljuan, za dravnike koji su zapoeli sukob 1914. Francuzi,
Britanci, Belgijanci, Japanci nakon 1919. imali su jo vie zemalja i naroda kojima su
upravljali.
Izvan Evrope carstva su se proirila. Tomu nasuprot, imperijalni su sastavi u Istonoj Evropi
nakon Velikog rata nestali. Austrougarska je prestala postojati. Varava vie nije bila u
Ruskom Carstvu, ve je postala glavni grad neovisne Poljske.
Nestalo je i ruske dinastije, a Sovjetska je Rusija bila teritorijem neto manja, iako je za
osamdesetak godina zaustavila raspad jednog kolosa i uvela u svjetsku politiku novu
ideologiju.
esi i Slovaci uli su u zajedniku, samostalnu dravu.
Prvi svjetski rat najpogubnije je posljedice imao za Nijemce i Maare. Rat nije bio znaajan
samo za Evropljane, ve je na razliite naine utjecao i na ostale, vrlo udaljene narode. Rat je
oznaio kraj jednog razdoblja. Britanski su agenti 27. Aprila 1917. dekodirali pismo
njemakog ministra vanjskih poslova Arthura Zimmermanna carskom predstavniku u
Meksiku. Nijemci su nudili novac i ameriki teritorij, nekadanje meksike prostore u
Teksasu, Novom Meksiku i Arizoni, ako bi Meksikanci s juga napali SAD. Poruku iz Berlina
do glavnog su meksikog grada prenijeli ameriki ureaji, to je Nijemcima dopustio sam
ameriki predsjednik. Zimmermannov brzojav, dodue, nije bio razlog amerikog ulaska u
rat. Jo 1915. savjetnik predsjednika Wilsona House izjavio je da SAD ne mogu pristati na
to da Saveznici pretrpe poraz. Ne moe se dopustiti da Njemaka utvrdi nad itavim svijetom
svoju vojnu prevlast. Mi emo svakako biti sljedei objekt napada i Monroeova doktrina
znait e manje nego komad papira.
1

1 Tvrtko Jakovina Trenuci katakarze, Prijelomni dogaaji XX. stoljea; 2013;


1

ZAVRETAK RATA I POSLJEDICE


Kraj rata i dugi pregovori u Francuskoj nisu donijeli mir ba posvuda na evropskom
teritoriju. Borili su se Poljaci i Sovjeti, Grci i Turci. U Maarskoj ( i Bavarskoj, to je bilo
jo bizarnije) izbila je kratkotrajna socijalistika revolucija s Blom Kunom na elu, ali su
Maarsku Socijalistiku Republiku unitili susjedi. Osobito je neugodno bilo to to su u
Budimpetu umarirali Rumunji. Potom je u Budimpeti 1919. restaurirana monarhija, no
admiral Miklo Horthy ostao je regent, prijestolje je bilo ispranjeno, to je otvaralo
mogunost povratka Habsburgovaca, a to je opet trajno plailo Beograd, Prag i Bukuret.
Samo dva mjeseca nakon to su u Trianonu Maari potpisali mirovni sporazum (4. juna
1920.), ugovor su potpisali Kraljevstvo SHS i ehoslovaka. Mada Francuska i Ujedinjeno
Kraljevstvo, a jo manje Carska Rusija, nisu bile najuzornije demokracije u dananjem
smislu, rat je ipak bio sukob liberalnog kapitalizma protiv autokratskih reima. Svijet koji je
nastao nakon 1918. bio je u nacionalnom smislu pravedniji, mada su mnogi narodi ostali
podijeljeni i nesamostalni. Demokracija, drugi ideal amerikog predsjednika Woodrowa
Wilsona, s izuzetkom tek nekih novostvorenih drava, primjerice ehoslovake, zaivjela je
jo slabije i rjee. Kolektivne sigurnosti nije bilo, Liga naroda pokazala se slabanom i
neutjecajnom. Mir koji je Njemakoj diktiran u Versaillesu bio je daleko povoljnij od onog
nametnutog Berlinu nakon Drugoga svjetskog rata. Bio je nedovoljno strog da je ubije,
nedovoljno blagonaklon da je kupi. Svijet se nepovratno promijenio u posljednjim
mjesecima Velikog rata. Promjene su bile vidljive i na ulicama europskih gradova, na
ljudima, jer su ozljede lica i tijela mnogih preivjelih bile zastraujue. One koji su
preivjeli i neozlijeeni se vratili kuama godine provedene u rovovima i zarobljenitvu
pretvorile su u drukije ljude. Izloenost neprestanom strahu, prljavtini, smrti i besmislu,
epidemijama, nesposobnim lijenicima i sestrama nenaviklim na vrste ozljeda koje su na
bojitima bile najee sve je to unitilo generacije. Industrijski rat i moderno naoruanje
upropastili su milijune ljudi, koji su se jo borili poput vitezova, nespremni, prvih godina
sukoba, prihvatiti da je svijet postao sliniji stroju, da veliki mehanizmi i organizmi gue
individualnost. Nestala su etiri multietnika carstva, izgubio se optimizam prosvjetiteljstva.
Manjine, bez obzira koje i gdje, postale su osobito ugroene. Prvi svjetski rat bio je totalni
rat, rat blokada, izgladnjivanja i dugova. Rat je obiljeio Europu i iskustvom bojita. Iz
Austro-Ugarske Monarhije unovaeno je 9 milijuna ljudi, od kojih je stradalo 1,1 milijun,
12% mukaraca. U vojnom je smislu Veliki rat bio prava prekretnica. Na poetku sukoba,
ako ne u redovitoj uporabi, onda kao prototipovi, postojali su svi izumi koji e se kasnije
usavravati i obiljeiti naredne ratove: podmornica, tenk, strojnica, bojni otrovi, zameci
zranih snaga.

NJEMAKA I EVROPA NEPOSREDNO PRIJE DRUGOG SVJETSKOG


RATA

Teritorijalni ekspanzionizam osnovna je karakteristika vanjske politike nacistike Njemae,


jer je za svoj kljuni problem proklamirala dobivanje ivotnog prostora. Rjeenje nalazi u
osvajanju Evrope, u prvom redu teritorija na istoku, gdje lee plodne zemlje, bogati izvori
sirovina, kamo je i otprije bila usmjerena njemaka ekspanzija. Osim toga na istoku Evrope
nalazi se i Sovjetski Savez, ije je unitenje nacistika Njemaka postavila sebi kao jedan od
glavnih zadataka. Ostvarivanje njemakih planova na istoku i zapadu Evrope poivalo je na
kombinaciji upotrebe oruanih snaga, terora, nacionalistike propagande, ucjena i aktivnosti
pete kolone.
Liga naroda nije bila sposobna zaustaviti faistiku agresiju ni u Evropi, ni na Dalekom
istoku, jer izmeu Velike Britanije i Francuske, zbog meusobne konkurencije, nije bilo
suglasnosti u najvanijim pitanjima tadanjeg svijeta. Velika Britanije i dalje je nastavila
politiku odravanja postojee ravnotee sila u svijetu i poputanja agresorima. Ona je sa
nacistikom Njemakom u junu 1935. godine potpisala ak pomorski sporazum, kojim je
dopustila poveanje njemake ratne mornarice, suprotno odredbama u Versaillesu.
Takvu situaciju u Evropi je poela iskoritavati i faistia Italija. Radi stvaranja svog
istonoafrikog carstva, ona je 1935. godine izvrila agresiju na Etiopiju i osvojila je godinu
kasnije.
Jaanje faizma rasplamsalo je razna revanistika i nacionalistika stremljena i u drugim
dravama poraenim u prvom svjetskom ratu. Vodei krugovi u Bugarskoj i Maarskoj sve se
vie pribliavaju nacistikoj Njemakoj i faistikoj Italiji. Kre klauzule mirovnih ugovora i
jaaju svoje oruane snage. Suoene s takvim razvojem dogaaja, a u prvom redu zbog
otvorenih revaniistikih aspiracija Bugarska, Jugoslavija, Rumunjska, Grka i Turska
zakljuile su 1934.godine Balkanski savez radi uvravanja mira i odravanja postojeeg
teritorijalnog statusa na Balkanu.
2

Sovjetski Savez primljen je u Ligu naroda u septembru 1934.godine i nastojao je ivom


diplomatskom aktivnou raditi na spreavanju faistike agresije. Antifaistiko
raspoloenje u svijetu raslo je usporedno s jaanjem faizma.

2 DRUGI SVJETSKI RAT 1939-1945 1-3; Mladost, Zagreb 1982;


3

Hitlerova ofanziva

Evropa se tih godina brzim koracima pribliavala ratu. Njemaa je znala iskoristiti
popustljivost zapadnih velikih sila i antisovjetsko raspoloenje njihovih vladajuih krugova,
pa se uurbano naoruavala i pripremala za oruanih sukob. Bila je ve izgradila moderne
oruane snage u jaini od 36 divizija i stvara je snano zrakoplovstvo i najsuvereniju ratnu
mornaricu.
3

Liga naroda samo je konstatirala da je Njemaka povrijedila odredbe Versailleskog mirovnog


ugovora. Nita se nije poduzelo ni kada je njemaka vojska remilitizirala Rajnsku oblast u
martu 1936.godine. Nijemci su na granici prema Francuskoj gradili utvrenu Siegfriedovu
liniju. Jo u oktobru 1936.godine u njemakom generalnom tabu izraen je ratni plan za
okupaciju Austrije. U februaru 1938.godine Hitler je u Reichstagu patetino izjavio da ne
moe biti ravnoduan prema sudbini deset miliona Nijemaca u Austriji i ehoslovakoj. Time
je definitivno moralo postati jasno da se svijet nalazi pred novom njemakom agresijom i
novim ratom.
Njemaka je, korak po korak, bez upotrebe oruja, ali i prijetnjom orujem, gazila evropske
zemlje. Nakon Austrije na redu je bila i ehoslovaka. Nijemci u ehslovakoj, osobito oni u
Sudetima, poeli su u proljee 1938.godine voditi otvoreno propagandu za samoupravu, a
zatim i za pripojenje Njemakoj.
U Berlinu je ve bila razraena direktiva Grn za napad na ehoslovaku najkasnije do
oktobra 1938. Na velikom mitingu u Nnrbergu, 12. septembra, Hitler je grubo napao
ehoslovaku. Ostajui i ovaj put dosljedna politici poputanja, britanska vlada premijera
Chemberlaina kontaktirala je s nacistikom Njemakom i nudila pomirljive prijedloge za
rjeavanje krize u ehoslovakoj. Hitler je nasuprot poveao svoje zahtjeve, ucjenjivao i
napokon primorao Chamberlaina i francuskog premijera Daladiera da dodju u Mnchen i
prihvate zavrenu stvar. Sovjetski savez koji nije bio pozvan, stavio je do znanja da e
pomoi ehoslovakoj ako to uini i Francuska. Tridesetog septembra 1938. postpisan je
Mnchenski sporazum, kojim su zapadne sile rtvovale ehoslovaku.

3 DRUGI SVJETSKI RAT 1939-1945 1-3; Mladost, Zagreb 1982;


4

Tek kada su Velika Britanija i Francuska konano uvidjele da ih agresija faistikih sila,
posebno Njemake, neposredno ugroava, Velika Britanija je, da bi pokazala Njemakoj kako
vie nije spremna mirno gledati njena osvajanja, jamila integritet poljskih granica i sklopila
sa Poljskom sporazum o uzajamnoj pomoi. Francuska je potvrdila otprije potpisan
francusko-poljski savez. Na to je Njemaka, 29.aprila 1939. odbacila njemako-poljski
ugovor o nenapadanju iz 1934.godine i njemako-britanski pomorski ugovor iz 1935.godine.
Bilo je jasno da se Evropa nalazi na samom rubu velikog ratnog ponora.
Britanska i Francuska vlada uvidjele su znaenje moguih kontakata sa Sovjetskim Savezom.
Ponudile su Moskvi zakljuenje politikih ugovora i obrambenih saveza, ali do sporazuma
ipak nije doslo. Sovjetski Savez, osim toga, nije jo bio spreman za ratovanje. Htio je dobiti
na vremenu. To je osigurao sklapanjem ugovora o nenapadanju s Njemakom, koji je
potpisan u Moskvi 23.avgusta 1939.godine.

Njemako-sovjetski pakt je u izvjesnom smislu predstavljao reprizu podjele Poljske koju su


1772. godine sproveli Fridrih Veliki, Katarina Velika i Marija Terezija. Meutim za razliku od
te tri krunisane glave, Hitler i Staljin su bili ideoloki neprijatelji. Zajedniki nacionalni
interes, koji je zahtjevao dijeljenje Poljske, mogao je neko vrijeme da nadvlada ideoloke
razlike.
4

4 Henri Kisinder DIPLOMATIJA; Verzalpress, Novi Beograd; Beograd, jun 1999


5

NJEMAKO-SOVJETSKI PAKT

Pakt Ribbentrop-Molotov ili kako se slubeno zvao Pakt o nenapadanju izmeu Njemake i
Saveza Sovjetskih socijalistikih Republika je bio sporazum o nenapadanju izmeu
Njemakog Reicha i Sovjetskog Saveza.
5

Potpisan je u Moskvi 23.avgusta 1939. godine od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova
Vjaeslava Molotova i njemakog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa.
Meusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi do poetka Operacije Barbarossa 22. juna
1941. godine. kada je Njemaka napala SSSR.

Iako je slubeno bio oznaen kao pakt o nenapadanju, ovaj sporazum obuhvaao je i tajni
protokol kojim je izvrena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji,
Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Tajni protokol je eksplicitno predviao politike i
teritorijalne promjene u dijelovima navedenih zemalja to je ovaj sporazum pretvorilo u
agresivni vojni savez usprkos njegovom slubenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma
sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemake, bilo od strane
SSSR-a. Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog
svjetskog rata, uspjela sauvati svoju nezavisnost, ali je bila prisiljena ustupiti odreena
podruja.

Sedmicu dana dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. septembra 1939. godine Njemaka je
napala Poljsku. U skladu s odredbama tajnog protokola sovjetske snage su 17. septembra ule
u istonu Poljsku i okupirale teritorij koji je prema sporazumu predstavljao sovjetsku
interesnu sferu.

Okupirani teritoriji su postali republike u sastavu Sovjetskog Saveza. Protu-sovjetsko lokalno


stanovnitvo je likvidirano a u novim pograninim podrujima provedeno je etniko ienje.
Velik broj ljudi je pogubljen, dok je na stotine tisua protjeran u azijski dio Sovjetskog
Saveza ili u gulage u kojima su mnogi izgubili ivot.
5 www.samoborinfo.hr
6

Poetkom 1941. godine linija razdvajanja izmeu nacistike Njemake i Sovjetskog Saveza
prolazila je kroz Litvu i Poljsku. Odnosi izmeu dvije strane su se znaajno zahladili. Hitler,
koji je raunao da e napadom na boljeviku Rusiju pridobiti simpatije okupiranih zapadnih
zemalja, poeo je pripreme za napad na SSSR.

Trei Reich prekrio je sporazum o ne napadanju kada je 22. juna 1941. godine poeo
Operaciju Barbarosa i napao Sovjetski Savez. Teritorije koje je Sovjetski Savez dobio u
skladu sa sporazumom Ribbentrop-Molotov izgubljeni su za samo nekoliko tjedna dok su
baltike drave postale njemaki protektorati. Odmah po poetku njemake agresije Sovjetski
Savez je 25. juna poeo agresiju na Finsku to je dovelo do tzv. Produenog (nastavljenog)
rata izmeu Finske i Sovjetskog Saveza.

Postojanje tajnog protokola u njemako-sovjetskim sporazumu o ne napadanju SSSR je


poricao 50 godina. Dokument je postao dostupan javnosti tek nakon raspada Sovjetskog
Saveza 1992. godine., a uskoro je i proglaen nitetnim.

23. avgusta 1939. je dola vijest u koju zato mnogi nisu htjeli povjerovati: ministri vanjskih
poslova Njemake i Sovjetskog Saveza, Joachim von Ribbentrop i Vjaeslav Mihailovi
Molotov su potpisali "Sporazum o prijateljstvu i dravnim granicama". Staljin je u Kremlju
nazdravljao "bratskom" Treem Reichu, a ni Hitler nije tedio na ljubaznostima vladaru
Sovjetskog Saveza.ak i mnogi zadrti nacisti u Njemakoj nisu ba razumjeli zato je preko
noi iz tiska nestao svaki napis o "opasnostima komunizma" i "crvenoj prijetnji", ba kao to
su i iz sovjetskih kina nestali antifaistiki filmovi poput Feuchtwangerove "Obitelji
Oppenheim". O "prijateljima" se i u SSSR-u preko noi pisalo samo najljepe.
I dok je ve objavljeni sadraj tog sporazuma bio sramotan, jo je uasniji bio njegov tajni
dio: Poljska mora nestati, a baltike zemlje - ukljuujui Finsku, Berlin preputa Moskvi. Ne
samo to: Moskva moe "razumjeti" kako i politiki protivnici nacista ne mogu samo tako
etati Sovjetskim Savezom. Tako je i sovjetski NKVD suraivao s Gestapoom i uhitio itav
niz njemakih komunista koji su nali utoite u SSSR-u kako bi ih izruio Nijemcima. Ta je
sudbina zadesila i Margarete Buber-Neumann koja je predana Nijemcima i strpana u
koncentracioni logor i tek udom preivjela rat. Mnogi njeni drugovi su likvidirani - i to ve
od sovjetske tajne slube, kao "usluga" nacistikim prijateljima.
Naravno, danas znamo kako je taj sporazum bio cinian - i pragmatian dogovor dva
diktatora. Njemaka je eljela da Sovjetski Savez bude zadovoljan kad samo nekoliko tjedana
kasnije krene u osvajanje Poljske. Istovremeno, sporazumom je dogovorena trgovinska
razmjena po kojoj e Reich od Staljinove drave dobivati naftu i vane sirovine za oruje i
voenje rata. A Hitler je i kad se srdano rukovao sa Molotovom, znao da je sve to la i da e
napasti Sovjetski Savez im "sredi" Zapad. Velika Britanija i Francuska se moda ak i nee
uputati u rat ako u njemu ne sudjeluje i SSSR, mislio je Fhrer.
Staljin je pak znao neto drugo: on je na papiru imao milijune vojnika i tisue tenkova, ali u
svim njegovim istkama su ve davno bili likvidirani svi sposobi vii asnici. Ne moe nitko
biti niti blizu "Velikom Staljinu". ak kad bi i bilo sposobnih asnika i kada bi oni, a ne
politiki komesari zapovjedali vojskom, ostaje jo golema granica na istoku, prema Kini.
Tamo je Japan ve pokazao svoje agresivno lice, a potrajalo bi mjesecima dok se jedinice ne
premjeste sa krajnjeg istoka na granicu prema Reichu.
Ovako, misli i povjesniar Jrg Ganzemller, Staljin je vjerovao da je dobio na vremenu
osposobiti svoju vojsku dok e se Njemaka "klati" sa zapadnim zemljama - kao to je to bilo
u Prvom svjetskom ratu. Rat Njemake i Sovjetskog Saveza e se dogoditi, ali tek kad on,
Staljin to bude elio. A do onda, od Nijemaca je ak dobio suvremene tenkove i avione,
oruje, eksplozive i streljivo, pogone za proizvodnju oruja i ak i bojni brod Ltzov. I povrh
toga dobar dio Poljske i zemlje Baltika.Zato je Kremlj bio odluan vjerovati u taj "bratski
sporazum" doslovce do posljednje sekunde. Jo 22. lipnja 1941. je na granicu Reicha stigla
kompozicija sovjetskog vlaka s rudama i naftom, shodno ovoj "suradnji". ak i njemaki

vojnici na granici su bili iznenaeni: "Operacija Barbarossa", kako je nazvan napad na


Sovjetski Savez, je ve poela. Ali trebalo je nekoliko dana da i Staljin u to povjeruje.

DEAVANJA NAKON PAKTA

Sedmicu dana dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. septembra 1939. godine Njemaka je
napala Poljsku. Nakon toga Francuska i Engleska su 3.septembra 1939. objavile Njemakoj
rat. Odmah je dolo do onog udnog stanja koje je nazvano '' lani rat '' ; neobian rat u
iekivanju, u kojem obje strane mjesecima nisu vodile ni jednu spomena vrijednu borbu.
Belgija i Nizozemska jo su bile neutralne. Njemaka je poslije pohoda na Poljsku sav svoj
potencijal mogla usmjeriti protiv Zapada. U Francusku su stigle i britanske trupe. Sama
Francuska mobilizirala je sve borbene snage ali su joj nedostajale sve vrste borbenih
sredstava.

Staljin se opredjelio za strategiju to veeg odugovlaenja. U meuvremenu je ubrzano


sakupljao ostatke plijena koji mu je bio obean tajnim protokolom. Juna 1940. dok je Hitler
jo zauzimao Francusku, Staljin je od Rumunije ultimativno zatraio Besarbiju i Sjevernu
Bukovinu. Ova druga oblast nije bila obuhvaena tajnim sporazumom, a njeno posjedovanje
bi sovjetskim snagama omoguilo da izbiju na cijeli rumunjski dio Dunava. Istog mjeseca on
je prikljuio Sovjetskom Savezu baltike drave koje je prinudio da prihvate lane izbore.
Kada je taj proces bio okonan, Staljin je povratio sve teritorije koje je Rusija izgubila na
kraju Prvog svjetskog rata; saveznici su time do kraja platili svoju nepromiljenu odluku iz
1919.godine da sa mirovne konferencije iskljue Njemaku i Sovjetski Savez. Jo februara
1940.godine prije Njemake pobjede u Francuskoj u Staljinovom prisustvu potpisan je
trgovinski sporazum koji je Sovjetski Savez obavezivao na isporuke ogromnih koliina
sirovina Njemakoj.
Meutim, Staljin vie nije mogao da uini nita to bi izmjenilo geopolitiku realnost,
odnosno injenicu da je Njemaka postala dominanta sila u Srednjoj Evropi. Hitler je jasno
stavio do znanja da nee tolerisati nikakvo sovjetsko irenje izvan odredbi tajnog protokola.
Avgusta 1940. Njemaka i Italija su primorale Rumuniju koju je Staljin u to vrijeme smatrao
svojom interesnom sferom, da vrati dvije treine Transilvanije Maarskoj. Rijeen da zatiti
rumunske izvore nafte, Hitler je u septembru dao Rumuniji teritorijalne granice koje je
potvrdio slanjem jedne motorizovane divizije i avijacije.
Meutim najzlokobniji dogaaj za Staljina predstavljalo je potpisivanje Trojnog pakta izmeu
Njemake, Italije i Japana, kojim su se ove zemlje obavezale 27.septembra 1940. da uu u rat
protiv bilo koje druge zemlje koja bi prela na britansku stranu.

Ribentrop je 13. oktobra 1940. napisao Staljinu pismo u kojem mu je iznio sopstveno
tumaenje svega to se dogaalo poslije njegove posjete Moskvi prethodne godine. To to se
jedan ministar spoljnih:poslova nije obratio svom kolegi, ve voi koji ak nije imao ni
zvanian poloaj u vlasti (Staljin je bio generalni sekretar Komunistike partije) predstavljalo
je neuobiajeno krenje protokola. Sovjetsko-njemake nesporazume u vezi s Finskom i
Rumunijom pripisao je britanskim mahinacijama, ne objanjavajui kako bi London mogao
tako neto da izvede. Istakao je i da Trojni pakt nije usmeren protiv Sovjetskog Saveza
- u stvari, Sovjetski Savez se poziva a uestvuje u poslijeratonoj podjeli izmeu evropskih
diktatora i Japana. Ribentrop je pismo zavrio pozivom Molotovu da mu uzvrati posjetu u
Berlinu, tom prilikom bi se, kako je tvrdio, mogla razmotriti mogunost pristupanja
Sovjetskog Saveza Trojnom paktu. Staljin je bio suvie obazriv da bi plijen dijelio unaprijed,
ili da bi uao u direktan sukob koji je isplanirao neko drugi. Uprkos tome, eleo je da sauva
mogunost podjele plijena s Hitlerom, u sluaju da Velika Britanija jednostavno propadne kao to e to uiniti 1945, kada e skupo naplatiti ulazak u posljednju fazu rata protiv Japana.
6

Staljin je na Ribentropovo pismo odgovorio 22. oktobra. Pokuavajui moda da pokae kako
ni on ne dri mnogo do protokola, prihvatio je poziv da Molotov ode u Berlin, unilateralno
odredivi jedan veoma blizak datum - 10. novembar to je znailo za manje od tri nedjelje.
Hitler je smjesta potvrdio poziv i time izazvao dodatni nesporazum. Meutim, Hitlerova
urba je poticala iz potrebe da nastavi s izradom planova za sluaj da u prolee 1941. zaista
napadne Sovjetski Savez.
Pregovori su konano otpoeli 12. novembra. Molotovljeva opsesivna zabrinutost za
sopstvene pozicije predstavljala je tipinu osobinu ruskih diplomata za sve vrijeme postojanja
Sovjetskog Saveza, mada je u Staljinovo vrijeme bila posebno izraena.
Ribentrop je otvorio razgovor objanjenjem da je njemaka pobjeda neizbjena. On je
podsticao Molotova da pristupi Trojnom paktu, pri emu mu nimalo nije smetala injenica da
je taj sporazum predstavljao razradu jednog drugog plana Pakta protiv Kominteme. Na toj
osnovi, tvrdio je Ribentrop, bilo bi mogue da Rusija, Njemaka, Italija i Japan na veoma
irokoj osnovi meusobno podjele sfere uticaja. Prema Ribentropu, to ne bi trebalo da
izazove nikakav sukob, s obzirom na to da su svi predvieni partneri pre svega zainteresovani
da se ire na jug. Japan bi uao u jugoistonu Aziju, Italija u severnu Afriku, a Nemaka bi
zahtjevala svoje nekadanje kolonije u Africi, Posle mnogo okolianja, iji je cilj bilo
isticanje sopstvene inteligencije, Ribentrop je konano naveo kakvu bi nagradu Sovjetski
Savez mogao da oekuje: ...dok bi Rusija na dugi rok takoe mogla da se usmeri ka jugu i
stekne prirodan izlaz na otvoreno more, koji je za nju toliko znaajan.

6 Henri Kisinder DIPLOMATIJA; Verzalpress, Novi Beograd; Beograd, jun 1999


10

Molotov je Ribentropu 25. marta poslao Staljinove uslove za pristupanje Trojnom paktu:
povlaenje njemakih trupa iz Finske i davanje odreenih ruku Sovjetskom Savezu u toj
zemlji; pristupanje Bugarske vojnom savezu sa Sovjetskim Savezom, kao i uspostavljanje
sovjetskih baza na njenoj teritoriji; zahjtev da Turska, prihvati sovjetske baze na svojoj
teritoriji, ukljuujui i Daranele. Njemaka je trebalo da stoji po strani ukoliko bi Sovjetski
Savez svoje strateke ciljeve na Balkanu i u Dardanelima ostvarivao silom. Pored toga,
Staljin je insistirao da se Hitlerova ponuda da oblasti juno od Datuma i Bakua prizna za
sovjetsku uticajnu sferu, proiri kako bi obuhvatala Iran i Persijski zaliv.
7

Prema tome, odgovor Hitleru prvenstveno je predstavljao Staljinov signal ta podrazumjeva


pod sovjetskom uticajnom sferom, kao i upozorenje da e se oduprijeti, bar diplomatski, ako
Hitler, pokua da je ugrozi. Tokom narednih deset godina Staljin e, primenjujui taktiku
ruskih careva, uspostavljati tu sferu na osnovu sporazuma gde god je to bilo mogue i silom
kad god je to bilo neophodno.
Za Hitlera, kocka je ve bila baena. Istog dana kada jc Molotov stigao u Berlin, naredio je da
se nastavi s pripremama za napad na Sovjetski Savez, dok je konana odluka bila odloena do
trenutka kada se odobri operativni plan.

Staljin je uspjevao da vodi politiku na dva kolosijeka; saraivao je s Njemakom i


snabdijevao ju je ratnim materijalom, ali joj se u geopolitikom pogledu suprotstavljao kao da
opasnost uopte ne postoji, Iako nije bio spreman da se ukljui u Trojni pakt, Japancima je
uinio ono to je njihova zemlja i oekivala od sovjetskog pristupanja Paktu - uvao im je
lea za avanture u Aziji.
Mada oigledno nije bio svjestan objanjenja koje je Hitler dao svojim generalima kada je
rekao da e napad na Sovjetski Savez omoguiti Japanu da se otvoreno suprotstavi
Sjedinjenim Dravama, Staljin je nezavisno doao do istog zakljuka i rijeio da otkloni taj
podsticaj. U Moskvi je 13. aprila 1941. zakljuen Pakt o nenapadanju s Japanom. Imajui u
vidu sve veu zategnutost u Aziji, Staljin je uglavnom slijedio taktiku primjenjenu 18 mjeseci
ranije u vezi s poljskom krizom, U oba sluaja oslobodio je agresora rizika od rata na dva
fronta i uspio je da odvrati rat od sovjetske teritorije, a podsticao ono to je smatrao za
kapitalistiki graanski rat u drugom dijelu svijeta. Pakt s Hitlerom je Sovjetskom Savezu
donio predah od dvije godine, a sporazum o nenapadanju s Japanom omoguio mu je da est
7 Henri Kisinder DIPLOMATIJA; Verzalpress, Novi Beograd; Beograd, jun 1999
11

mjeseci kasnije sve svoje snage s Dalekog istoka ubaci u bitku za Moskvu, koja je ishod rata
preokrenula u njegovu korist.

LITERATURA

1. Tvrtko Jakovina Trenuci katakarze, Prijelomni dogaaji XX. stoljea;


2013;

2. DRUGI SVJETSKI RAT 1939-1945 1-3; Mladost, Zagreb 1982;

3. www.samoborinfo.hr ;

4. Henri Kisinder DIPLOMATIJA; Verzalpress, Novi Beograd; Beograd,


juni 1999;

12

13