Kamata

Iako one nisu javnosti interesantne kao aktivne kamatne stope, odnosno
kao kamate na kredite, i pasivne su kamate, naravno, itekako vane. One
mogu ponekad veoma ilustrativno pokazati i ta se deava u bankarskom
sektoru generalno.
Prema podacima Centralne banke BiH, pasivne kamate su pale, recimo, s
kraja prole sa 1,062 posto na 0,854 posto krajem marta ove godine. I to se
odnosi samo na depozite u KM sa rokom dospijea od jedne godine za
novane pologe stanovnitva. Neto nii pad je zabiljeen kod pravnih lica,
kod kompanija, kod kojih su pasivne kamate u istom periodu pale sa 0,930
na 0,844 posto. Paralelno s tim, kamatne stope na depozite po vienju
stanovnitva smanjene su sa 0,091 na 0,084 posto.

No, prije nego to se pozabavimo time ta pokazuju ove brojke, prisjetimo

se kako se definiu pasivne kamatne stope. Kamata je, kae definicija,
cijena za privremeno preputanje (posuivanje) kapitala, a u bankarstvu
razlikujemo aktivne i pasivne kamatne stope. Pasivna kamata predstavlja
sva plaanja koja banka ima prema svim klijentima i ona je zapravo odliv
novanih sredstava za banke.

Pasivna kamata je, dakle, ona cijena kapitala koju banka plaa na sredstva
uloena kod nje, kao to su ulozi na tednju, depoziti po raunima, kamatni
kuponi po vlastitim obveznicama i blagajnikim zapisima i slino. S druge
strane, aktivna kamatna stopa je suprotno od toga - ona je cijena kapitala
koju banka obraunava i naplauje prije svega na kredite.
Sada se opet vratimo pomenutoj statistici. Sada kada znamo pasivnu
kamatnu stopu u bh. bankama, pogledajmo i kolike su aktivne kamatne
stope. Da se ne bismo previe zapleli u brojevima, poredit emo samo
identine kredite, odobrene istoj kategoriji klijenata, sa istim rokom
dospijea. Pasivna je kamata u promatranom sluaju iznosila 0,854 posto,
a aktivna na kraju marta 2016. 6,652 posto. Razlika je, kao to se moe
uoiti, prilino velika. A razlika izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa je prema definiciji - bankarska mara.

Bankarska mara je, pojednostavljeno reeno, zarada, odnosno prihod

banke, iz koje one finansiraju svoje rashode i ostvaruju profit. Bankarska
mara je termin koji se kod nas rijetko pominje iako je on izuzetno vaan.
Naprimjer, ako pregledate ovdanje medije i izjave bankara, stei ete
utisak da kamatne stope u BiH zavise uglavnom od visoke premije rizika
nae zemlje te skupih izvora finansiranja izvana. No, situacija u tom
segmentu ba i nije toliko jednostavna. Prema posljednjim empirijskim
istraivanjima, kljuni faktor visokih ili pak niskih kamatnih stopa u nekoj
zemlju su upravo - bankarske mare.

Evo primjera. Premija rizika na meunarodnom tritu kapitala za, recimo,

BiH i Srbiju je gotovo identina (u vremenskom periodu od tri godine kretala
se od 0,3 i 0,5 posto). S druge strane, banke i u BiH i u Srbiji imaju iste
vlasnike kod kojih se zaduuju u inostranstvu, to znai i da su im cijene
izvora finansiranja iste. Da su za generalne kamatne stope kljuni faktori
premija rizika i izvori finansiranja, to bi se, dakle, trebalo iskazati time da
kamatne stope budu identine ili pak priblie u BiH i Srbiji. Ali ne, to nije ni
izbliza tako. Jer, dok graani u BiH plaaju aktivnu kamatnu stopu od 6,6
posto, u Srbiji je plaaju izmeu 15 i 17 posto. Kljuna razlika je, dakle, u
bankarskoj mari, odnosno u razlici izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih
stopa, koje su u Srbiji nekoliko puta vie nego u BiH.

Bankarska mara pak ovisi od efikasnosti bankara, a ne od njihovih visokih

premija kako se to obino misli. U ovom sluaju, rije je, ustvari, o
(ne)efikasnosti menadmenta banke, odnosno o visokim operativnim
trokovima poslovanja, to u pomenutom poreenju BiH i Srbije znai
jednostavno da su ovdanji bankari neto efikasniji od kolega iz susjedstva.
A tu njihovu neefikasnost plaaju njihovi klijeti. Zbog toga je, na kraju, vano
pratiti aktivne - ali i pasivne kamatne stope - jer se njihova razlika uglavnom
odrazi na novanike klijenata.

Evo jo jednog poreenja. U Hrvatskoj e graani dobiti kredit po kamati od

5 posto, a u Srbiji po kamati od 15 do 17 posto. A kamatna mara je u

Hrvatskoj oko 2,3 posto, a u Srbiji est posto za kredite u eurima, odnosno
izmeu osam i deset posto za dinarske kredite. Naalost, u javnosti se
esto pojavljuju tvrdnje da su za kamatne stope kljuni faktori iskljuivo
premija rizika i skupi izvori finansiranja. Takve stavove uglavnom nameu
bankari, to je, ruku na srce, na izvjestan nain i razumljivo. Jer, zamislite
kako bi zvualo kada bi neki bankar izaao u javnost i rekao kamatne
stope mogu biti nie, ali bismo mi u tom sluaju morali efikasnije raditi,
manje troiti i manje zaraivati.
Dakle, premija rizika i skupi izvori finansiranja. Naravno, pomenuto ipak ne
znai da premija rizika i izvori finansiranja nemaju nekakvu ulogu u
odreivanju kamatnih stopa, no istraivanja iz prakse su pokazala da
njihova uloga u svemu tome nije ni izbliza tako vana kako se to misli. Na
kraju dodajmo da BiH jo ima prilino prihvatljive kamatne stope u
poreenju sa regijom. Naravno, ima i tu dosta raznih odstupanja, ali u
prosjeku kamatna stopa od 6,6 posto je neznatno via nego, recimo, 5
posto u Hrvatskoj, gdje je generalna situacija znatno povoljnija. Recimo,
Hrvatska je u EU, a BiH nije. S druge strane, 6,6 posto je daleko manje
nego, naprimjer, 15 posto u Srbiji, u kojoj tamonji ekonomisti kau da je
zaduivanje ravno samoubistvu. I u pravu su.

No, ono to je za BiH vano je da su bankarske mare kod nas otprilike na

nivou mari u Hrvatskoj, a nasreu, daleko od onih u Srbiji. Pasivne
kamatne stope kod nas jesu niske i padaju iz mjeseca u mjesec - to
takoer ukazuje na injenicu i da banke imaju dovoljno novca - ali s druge
strane se nalazi i injenica da ni aktivne kamatne stope nisu tako visoke
kao to susreemo u regiji, to najbolje vidimo na primjeru istonog
susjeda.

Meutim, da ne bude zabune - sve pomenuto ipak ne znai da su kamatne

stope u BiH niske ili prihvatljive. Ako pak odete malo zapadnije i pitate
susjede u regiji mogu li se, recimo, kompanije i ekonomija razvijati sa
kamatom od 6 posto, od svih ete dobiti identian odgovor - ne, to je
nemogue. Meutim, tu su vane i ostale stvari, poput generalnog stanja u
ekonomiji, zaduivanja lokalnih vlada kod banaka (to je trend koji je kod nas
jako izraen u posljednje vrijeme i naravno jako opasan, jer banke radije

kreditiraju vladu nego kompanije) i tako dalje. Zbog toga je vano pratiti ta
se sve dogaa u segmentu kamatnih stopa, kolike su aktivne, ali kolike su i
pasivne kamatne stope kod nas, ali i u regiji.