Scribd Logo
Hochladen

Willkommen bei Scribd!

  • Savjest U Napetosti Između Pojedinca I Društva

    Hochgeladen von

    skendermarin
    40 Ansichten10 Seiten

    Originaltitel

    Savjest u Napetosti Između Pojedinca i Društva

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Verfügbare Formate

    PDF oder online auf Scribd lesen

    Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

    Sind diese Inhalte unangemessen?

    Dieses Dokument melden

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Als PDF herunterladen oder online auf Scribd lesen
    Markieren Sie unangemessene Inhalte
    40 Ansichten10 Seiten

    Savjest U Napetosti Između Pojedinca I Društva

    Hochgeladen von

    skendermarin

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Als PDF herunterladen oder online auf Scribd lesen
    Markieren Sie unangemessene Inhalte
    von 10
    SAVJEST U NAPETOSTI IZMEDU POJEDINCA I DRUSTVA Dr. Vjekoslav BAJSIC Prva dva predavanja dana§njega dana veé su govorila o pojmu i definiciji savjesti, izmeseno je kako se poimanje savjesti razvijalo tije- kom povijesti Crkve sve do ovoga naSeg vremena nakon Drugog vati- kanskog koncila. U posebnom smo predavanju éuli kako se problemati- ka savjesti danas postavlja u profanim znanostima, pogotovo u psiholo- giji i sociologiji. Moja tema obraduje pitanje savjesti s posebne strane. Ne gleda se savjest u sebi samoj, nego u Covjekovoj povijesti. Ne misli se ovdje na pojam savjesti tijekom povijesti — to su veé, kako rekoh, drugi uéinili — nego se Zeli iznijeti kako se savjest pokazuje, izgraduje i afirmira u stvarnim Ijudskim situacijama unutar opéih Ijudskih struktura ponaga- nja ina koje teSkoée njezina manifestacija i ostvarivanje nail Kao uvod svome izlaganju Zelio bih iznijeti podatke psiholoSkog eksperimenta Sto ga je izveo ameri¢ki uéenjak Stanley Milgram godine 1970. Ispitivala se ovisnost ¢ovjeka o pritisku autoriteta. Ispitanik je pri tom stavijen pred aparat pomoéu kojcga je elektriénim udarcima mogao kagnjavati stanovitu osobu koja se nalazila u drugoj prostoriji i odgovarala na neke testove. Zapovijedi je izdavao psihologov asistent. Kad god bi dotiéna osoba dala pogregan odgovor na test, ispitanik joj je morao pomocu svojeg aparata uputiti kazneni udarac, i to postepeno sve veée jaéine poéevSi od 15 V pa sve do 450 V, Sto je, dakako, ubitaéna doza. Razumije se da nije bila rijeé o pravim udarcima, nego je sve bilo samo tako namjeSteno da bi se oko ispitanika stvorila istinska atmosfe- ra i prouéilo njegovo reagiranje. Ispitanik je nekad mogao preko zvuéni- ka Guti kako onaj kojega je kaznjavao navodno urla i zapomaze pod sudarcima ustruje« ili »pada u nesvijest«. Nakon svake »pogreSke« i8lo se na slijedece dugme s »vecom napetostic. Prije pokusa dana je ispita- niku prilika da sam okusi elektritni udarac od 45 V. Rezultati su bili iznenadujuci i tuzZni, Ako ispitanik nije imao infor- macija o stanju osobe koju je »kaZnjavao« pritiskanjem dugmeta, pre- lazio bi redovito na sve ve¢u napetost, sve do kraja, do 450 V. Rijetki su bili koji bi se ranije zaustavljali. Ako su se tijekom pokusa mogle éuti reakcije osoba koje su »dobivale udarce«, tj. zapomaganja i urlanja, 2/3 ispitanika na nukanje asistenta proslijedilo je s »kaznjavanjem« iako je artva veé pri 300 V »zanijemila od boli«, Pri tom su neki ispitanici dospi- 251 jevali u prave duSevne konflikte: znojili se, grizli usne, drhtali i mucali, ali nisu bili kadri oduprijeti se autoritetu asistenta i prestati. Pokus je vrio ilustrativan za naSu temu. Kazemo da svaki éovjek ima savjest i da mu ona govori Sto mu je Ciniti i Sto ne Ciniti. Ocito je da su mnogi od upravo spomenutih to na ncki, kadikad dramatiéniji, na¢in osjc- tili, no vidimo da govjek nije sasvim slobodan i da pod utjecajem dru- gih ljudi dolazi u situacije gdje nije lako raditi po svojoj savjesti. Zna- mo uostalom da savjest esto nailazi na zapreke. Vecinom pri tom pomi- Sljamo na nutarnje smetnje u pojedinca, njegove strasti, njegov strah, nemar ili neinformiranost. Ovdje bih, u ovom predavanju, naprotiv go- vorio o strukturama odnosa prema drugim Iudima koje se pokazuju kao zapreke savjesti ,tako da Covjek ne Gini uvijek ono Sto bi Cinio da nije upleten u te strukture. Drugim rijetima: Zelimo vidjeti kako se Covje- kova situiranost u drustvu, u grupi, odrazuje na djelotvornost njegove savjesti. Prilikom procesa ratnim zloéincima iz proglog svjetskog rata optu- Zeni su se vecinom branili time Sto su izjavljivali da su imputirana djela

    Das könnte Ihnen auch gefallen