Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
TERMIN
Zadatak 1. Indukt etvoropolnog jednosmernog motora sa nezavisnom pobudom pri naponu od
250 V uzima struju od 100 A. Na induktu je prost valovit namot sa 312 provodnika. Magnetni
fluks po polu je 0,036 Wb; a otpor indukta 0,16 W. Odrediti brzinu i elektromagnetni momenat
motora.
Pri obrtanju provodnika duine l brzinom w u magnetnom polju jaine B, na krajevima
rotorskog namotaja e se indukovati elektromotorna sila:
Ea = N p B l v ,
gde je:
Np
v
l
Kod valovitog namotaja pri "prolasku" namotaja u istom smeru "proe" samo polovina
provodnika, jer struja tee kroz jednu sekciju jednog pola i zatim odmah prelazi na sekciju
drugog pola. Znai da se u naem sluaju sa motorom koji ima etiri pola, a samim tim i etiri
etkice, izmeu svakog para etkica nalaze dve paralelne grane. Odatle izraz za indukovanu
elektromotornu silu dobija oblik:
Ea =
N1
N
B l w r = 1 B l D w ;
2
4
gde je:
N1
r
D
Magnetni fluks po polu se rauna preko obima rotora Dlp i ukupnog proja polova 2p na
sledei nain:
B l D p
=
,
(yy.1)
2p
pa se konano dobija izraz za elektromotornu silu:
Ea =
odnosno:
N1 2 p B l D p
N p
312 2
w = 1 w =
0,036 w ,
4 p
2p
2p
2p
Ea = C w ,
konstanta motora.
N1 p
,
2p
(yy.2)
Na osnovu ekvivalentne eme motora date na sl. yy.1 i smenom podataka datih u
postavci zadatka u stacionarnom stanju vai:
E a = U a - Ra I a = 250 - 0,16 100 = 234 V.
Zamenom prethodno izraunate vrednosti u izraz (yy.2) moe se izraziti traena brzina
obrtanja koja iznosi:
Ea
234
w=
=
= 65,4 rad/s (625 o/min) .
312 2
3
,
575
0,036
2p
U novijoj literaturi se indukovana ems izraava preko fluksnog obuhvata y na sledei
nain:
Ea = y w ,
to jest:
y = C .
Mc =
N1 2 p B l D p
N p
Ia = 1 I a = C Ia .
4 p
2p
2p
312 2
0,036 100 = 357,7 Nm.
2p
Ra
Ua
Ia
Ea
Rp
Ip
Up
2p
.
60
Ako se brzina obrtanja izrazi u rad/s razlika izmeu k i C se gubi, a izrazi za indukovanu ems,
odnosno elektromagnetni momenat motora glase:
Ea = y w ,
M c =y Ia .
Zadatak 2. Motor za jednosmernu struju sa nezavisnom pobudom ima prost petljasti namot sa
ukupno 500 navojaka. Ukupni otpor namotaja rotora, ukljuujui namotaj pomonih polova i
etkica je 0,1 W; dok je magnetni fluks 0,02 Wb. Koliki je koristan momenat koenja motora ako
se na namotaj rotora prikljui otpor od 1,9 W pri brzini od 900 o/min? Momenat gubitaka
motora je 22,5 Nm.
I
Ia
I
I grane = etkice =
= a .
2
netkica 2 p
Analogno kao u prethodnom zadatku izraz za momenat konverzije koji motor razvija
glasi:
I
N
2N 2 B l D p
N
M c = N1 B a l r = 1 B I a l D =
Ia = F Ia ,
2p
4p
4 p
2p
p
M c = C F Ia ,
odnosno:
(yy.1)
Mc
= C w .
C
Mc =
C 2 2 w
.
Ruk + Rotp
500
2 2p
900
0,02
p
60
Mc =
= 477,7 Nm.
0,1 + 1,9
(yy.3)
Traeni koristan (ukupni) momenat koenja se dobija kao zbir momenta konverzije
motora i momenta usled gubitaka datog u postavci zadatka:
M k = M c + M g = 477,7 + 22,5 = 500,2 Nm
VEBE 2. TERMIN
Zadatak 1. Motor jednosmerne struje sa nezavisnom pobudom nominalnih podataka: 240 V,
70 A, 120 rad/s, otpora indukta Ra=0,24 W pokree radnu mainu koja zahteva rad sa brzinom
od 140 rad/s i pri tome optereuje motor momentom 0,6Mnmotora. Za magnetno kolo se
smatra da je nezasieno.
a) Opisati na koji nain se postie rad motora u zahtevanom reimu i izraunati sve
karakteristine podatke motora.
b) Pobrojati sve namote kroz koje protie struja i objasnite gde se nalaze.
c) Izraunati snagu koja zagreva ovaj motor a javlja se zbog proticanja struje kroz
namotaje.
150
w1=f(Me)
140 rad/s
125
120 rad/s
w [rad/s]
wn=f(Me)
100
75
50
25
Mopt
Men
0
0
25
50
75
100
125
150
175
200
Me [Nm]
Slika yy.1. Spoljne karakteristike jednosmernog motora sa nezavisnom pobudom za dve
vrednosti pobude sa karakteristinim radnim takama.
Poto u traenom stacionarnom reimu vai jednakost:
M e = M opt
, (yy.5)
vrednost novog fluksnog obuhvata kojem u stacionarnom stanju odgovara zahtevana
brzina obrtanja, dobija se zamenom jednakosti (yy.5) u izraz (yy.3):
U
R
w1 = an - a2 M opt
y1 y1
.
(yy.6)
Sreivanjem prethodnog izraza po jedinoj nepoznatoj f1, dobija se kvadratna
jednaina koja glasi:
w1 y 12 - U an y 1 + Ra M opt = 0
.
Zamenom brojnih vrednosti dobija se:
Zadatak 2. Jednosmerni motor sa nezavisnom pobudom ima nominalne podatke: napon rotora
Un = 230 V, struja rotora In = 100 A, omski otpor rotora Ra = 0,2 , brzina obrtanja nn = 1200
o/min, struja pobude Ipn = 10 A. Gubici u gvou i mehaniki gubici se zanemaruju. Motor
pogoni radnu mainu koja ima linearnu karakteristiku momenta oblika Mopt = kn, gde je
konstanta zavisnosti odreena eksperimentalno i iznosi k = 0.12 Nm/min.
a) ta treba uraditi da bi se pogon obrtao sa n = 1000 o/min? Koliku struju motor vue u
tom sluaju?
b) ta treba uraditi da bi se pogon obrtao sa n = 1400 o/min, u sluaju da se vrednost
rotorskog napona ne moe poveati iznad nominalne vrednosti? Koliku struju motor
vue u tom sluaju?
a)
Pn
wn
En I n
210 100
=
= 167.11[Nm ]
2p
2p
nn
1200
60
60
M opt1
Mn
In =
M opt1
Mn
I1
In
120
100 = 71.81[ A]
167.11
E n = Ynw n E1 = Ynw1
E1 =
E1 w1 n1
=
=
E n w n nn
n1
1000
En =
210 = 175[V ]
nn
1200
Dakle, promenu brzine treba ostvariti smanjenjem napona koji dovodimo na motor:
Rd =
b)
U n - E1
230 - 175
- Ra =
- 0.2 = 0.566[W]
I1
71.81
Moment optereenja u traenoj radnoj taki je:
M opt 2
Mn
Y2 I 2
Yn I n
E 2 Y2 w 2 Y2 n2
=
E n Yn w n Yn n n
Ako iz prve relacije izrazimo nepoznati odnos flukseva (2/n) i ubacimo u drugu
dobijamo:
E 2 M opt 2 I n n2
=
En
M n I 2 nn
M opt 2 n 2
2
E n I n = E 2 I 2 = (U n - Ra I 2 )I 2 = U n I 2 - Ra I 2
M n nn
M opt 2 n2 E n
U
2
I2 - n I2 +
In = 0
Ra
M n n n Ra
I2 =
U
Un
n
Ra
Ra
n E
- 4 opt 2 2 n I n
M n n n Ra
=
2
U
U
= n n
2 Ra
2 Ra
n E
- opt 2 2 n I n =
M n n n Ra
230
168 1400 210
230
=
I 2 = 119.51[ A]
Potreban odnos slabljenja polja nalazimo iz ve izvedene relacije za odnos momenata,
ali sada poznavajui stuju motora u drugom reimu imamo:
Y2 M opt 2 I n
168
100
=
=
= 0.841
Yn
M n I 2 167.11 119.51
Odnosno struja pobude mora da se oslabi na vrednost:
2 LI p 2
=
I p 2 = 2 I pn = 0.841 10 = 8,41[ A]
n LI pn
n
VEBE 3. TERMIN
Zadatak 1. Motor za jednosmernu struju sa nezavisnom pobudom, otpora indukta 1 W, otpora
pobude 300 W, prikljuuje se na mreu napona 300 V. U praznom hodu motor se obre sa
75 rad/s. Pad napona na etkicama, gubici u gvou i snaga mehanikih gubitaka ovog motora
mogu se zanemariti. Magnetno kolo motora je nezasieno.
a) Kada se optereti radnom mainom iji momenat zavisi linearno od brzine obrtanja, on
razvija momenat konverzije od 200 Nm.
b) Zbog pogrene manipulacije dodatnom opremom motora najednom dolazi do
povienja otpornosti pobudnog namota na 400 W. ta e se desiti sa brzinom i
optereenjem motora?
c) Nakon toga, zbog ukljuenja ostalih potroaa koje ova mrea napaja, dolazi do
smanjenja napona napajanja za 10 %.
Za navedena radna stanja odrediti koliku struju i snagu motor vue iz mree iz koje se
napaja. Takodje odredite kojom brzinom se motor obre u datim radnim takama. Skicirati
mehanike karakteristike Mc = f( w) i naznaiti karakteristine radne take za razmatrane radne
reime.
a)
Kako se radi o motoru sa nezavisnom pobudom, sledi da sa poveanjem optereenja
motora pobudni fluks zadrava istu vrednost. Ova vrednost fluksa moe se izraunati na osnovu
brzine neoptereenog motora.
Neka se posmatra jednaina (yy.1) koja predstavlja spoljnu (mehaniku) karakterisiku
motora sa nezavisnom pobudom.
U R
w = - a2 M e
y y
.
(yy.1)
Kao to je poznato spoljna karakteristika ima oblik prave, u kojem prvi lan predstavlja
brzinu obrtanja motora u praznom hodu, a drugi nagib karakteristike. Poto napon napajanja
motora iznosi 300 V, a brzina obrtanja motora u praznom hodu 75 rad/s, vrednost fluksnog
obuhvata je podeena na vrednost:
U 300
y1 =
=
=4
w0 75
Vs.
Kada se motor optereti radnom mainom, elektromagnetni moment koji motor razvija u
stacionarnom stanju je poznat i iznosi 200 Nm. Na osnovu prethodnog, i izraza (yy.1), traena
vrednost brzine obrtanja iznosi:
300 1
w1 =
200 = 62,5
4
42
rad/s.
Znai, u stacionarnom stanju kada motor razvija elektromagnetni momenat od 200 Nm
brzina motora iznosi 62,5 rad/s.
w2=f(Me)
100
w [rad/s]
75
w3=f(Me)
w1=f(Me)
A
50
w=f(Mopt)
25
0
0
50
100
150
200
250
300
Me [Nm]
Slika yy.1. Mehanike karakteristike jednosmernog motora sa nezavisnom pobudom sa
karakteristinim radnim takama.
b)
Pod pretpostavkom da je magnetno kolo motora nezasieno, poveanje omske
otpornosti u kolu pobude ima za posledicu smanjenje pobudne struje odnosno pobudnog fluksa
proporcionalno. Odatle, na osnovu izraza (yy.1), sledi da e se brzina praznog hoda kao i nagib
spoljne karakeristike poveati, odnosno brzina u novom stacionarnom stanju bie vea nego u
prethodnom.
Da bi se definisalo novo stacionarno stanje, mora se odrediti nova jednaina prave
pomou izraza (yy.1) sa novom vrednou pobudnog fluksa. Nova vrednost fluksnog obuhvata
moe se izraunati koristei datu pretpostavku na osnovu koje vai odnos:
I1 y 1
=
I2 y 2 .
(yy.6)
Iz prethodnog odnosa se dobija izraz:
I p2
y 2 = y1
I p1
,
(yy.7)
u kom se korienjem Omovog zakona, struja pobude moe napisati kao:
Up
Ip =
Rp
.
(yy.8)
Zamenjujui odgovarajuu struju pobude iz izraza (yy.8) u (yy.7), vrednost novog
fluksnog obuhvata dobija se pomou izraza:
Up
y 2 = y1
R p2
R p1
= y1
Up
R p2
R p1
.
Uvrtavanjem odgovarajuih brojnih vrednosti dobija se:
300
y2 = 4
=3
400
Vs.
Ovoj vrednosti fluksa, pomou (yy.1) odgovara sledea spoljna karakteristika:
300 1
w2 =
M e = 100 - 0,1111 M e
3
32
.
(yy.9)
Poto u novom stacionarnom stanju takoe vai jednakost (yy.3), nova stacionarna
taka se nalazi u preseku nove mehanike karakteristike motora (yy.9) i karakteristike
optereenja (yy.4). Na osnovu prethodne injenice vai da je elektromagnetni momenat koji
motor razvija u novom stacionarnom stanju:
M e 2 = M opt = k w 2
. (yy.10)
Zamenjivanjem konstante k iz (yy.5) i nove karakteristike (yy.9) u izraz (yy.10), dobija se:
M e 2 = 3,2 (100 - 0,1111 M e 2 ) = 320 - 0,3555 M e 2 .
Reavanjem prethodne jednaine po Me2, dobija se vrednost elektromagnetnog
momenta u novoj stacionarnoj taki od 236 Nm.
Ovoj vrednosti momenta na osnovu (yy.2), odgovara sledea vrednost struje indukta:
M
236
I a 2 = e2 =
= 78,67
y2
3
A.
odnosno brzine pomou (yy.10):
M
236
w2 = e2 =
= 73,75
k
3,2
rad/s.
Traena snaga koju motor povlai iz mree pri dobijenom optereenju iznosi:
P2 = U I a 2 = 300 78,67 = 23,6 kW
Dakle, u novom stacionarnom stanju sa slabijom pobudom, motor razvija momenat od
236 Nm pri brzini obrtanja od 73,75 rad/s. Ovim je definisana nova stacionarna taka (Taka B).
Kao to se moe primetiti ovom manipulacijom je porasla brzina obrtanja, ali je poraslo i
optereenje motora. Razlog poveanja optereenja je odravanje jednakosti elektromagnetnog
momenta koji razvija motor sa momentom optereenja. Nova mehanika karakteristika motora
w2=f(Me) sa karakteristinom radnom takom B prikazana je na sl. yy.1.
c)
Poto se radi o motoru sa nezavisnom pobudom, promena napona napajanja ne utie na
promenu pobudne struje, pa pobudni fluks zadrava istu vrednost. Na osnovu (yy.1) sledi da
smanjenje napona napajanja motora sa nezavisnom pobudom ima za posledicu smanjenje
brzine obrtanja motora u praznom hodu, dok se nagib karakteristike ne menja. Sada je
potrebno definisati novu stacionarnu taku.
Polazi se od nove vrednosti napona napajanja koja je data postavkom zadatka i iznosi:
U 2 = 0,9 U1 = 0,9 300 = 270 V.
Korienjem izraza (yy.1), spoljna karakteristika dobija sledei oblik:
270 1
w3 =
M e = 90 - 0,1111 M e3
3
32
.
(yy.11)
U novom stacionarnom stanju takoe vai jednakost (yy.3), pa se nova stacionarna taka
(Taka C) dobija u preseku nove mehanike karakteristike motora (yy.11) i karekteristike
optereenja (yy.4). Odatle sledi da je elektromagnetni momenat koji motor razvija u novom
stacionarnom stanju:
M e3 = M opt = k w3
. (yy.12)
Zamenjivanjem konstante k iz (yy.5) i karakteristike (yy.11) u izraz (yy.12), dobija se:
M e3 = 3,2 (90 - 0,1111 M e3 ) = 288 - 0,3555 M e3 .
Reavanje prethodne jednaine po Me2, daje vrednost elektromagnetnog momenta u
novoj stacionarnoj taki od 212,5 Nm.
Ovoj vrednosti momenta na osnovu (yy.2), odgovara sledea vrednost struje indukta:
M
212,5
I a 3 = e3 =
= 70,83
y2
3
A.
odnosno brzine:
M
212,5
w3 = e3 =
= 66,4
k
3,2
rad/s.
Traena snaga koju motor povlai iz mree pri novom naponu napajanja i izraunatom
optereenju iznosi:
P3 = U 2 I a3 = 270 70,83 = 19,1 kW
Dakle, u novom stacionarnom stanju sa smanjenim naponom napajanja, motor razvija
momenat od 212,5 Nm pri brzini obrtanja od 66,4 rad/s. Ovim je definisana nova stacionarna
taka (Taka C).
Kao to se vidi smanjivanje napona ima za posledicu smanjenje brzine obrtanja i
rastereenje motora.
Nova spoljna karakteristika motora w3=f(Me) sa karakteristinom radnom takom C
prikazana je na sl. yy.1.
Napomena: Iz ovog zadatka je potrebno primetiti kako je mogue regulisati brzinu obrtanja
motora sa nezavisnom pobudom. Na ovom mestu nije loe istai da se regulacija brzine u
baznom opsegu (od 0 do wn) vri promenom napona napajanja indukta pod punim poljem
(Ip=Ipn), dok se brzine preko wn postiu slabljenjem polja uz pun napon napajanja (U=Un).
Nasluuje se da postoje elektrina i mehanika ogranienja pri ovakvoj regulaciji.
Zadatak 2. Motor jednosmerne struje sa rednom pobudom nominalnih podataka: 220 V, 100 A,
100 rad/s, otpora kola indukta Ra=0,18 W i otpora kola pobude Rp=0,02 W.
a)
Odrediti nominalni momenat optereenja.
b)
Ako se motor optereuje momentom od 100 Nm, odrediti brzinu obrtanja
motora.
c)
Ako je brzina obrtanja ograniena na 300 rad/s, odrediti minimalno optereenje
na vratilu za nominalni napon napajanja.
d)
Odrediti brzinu obrtanja pri optereenju od 150 %.
e)
Odrediti brzinu obrtanja ako se napon napajanja smanji na polovinu
a)
Na osnovu ravnotee momenta motora i momenta radne maine u stacionarnom stanju,
jasno je da motor u nominalnom reimu razvija na vratilu elektromagnetni momenat:
M e = M opt = M n = y n I n
. (yy.1)
Da bi se odredio traeni momenat optereenja Mn, potrebno je definisati nominalnu
radnu taku motora.
Polazi se od naponske jednaine motora sa rednom pobudom, u nominalnom reimu
rada:
U n = Ru I n + y n wn ,
(yy.2)
gde je:
Ru = Ra + R p = 0,18 + 0,02 = 0,2
W,
ukupna otpornost namotaja rednog motora.
Na osnovu nominalnih podataka, korienjem jednaine (yy.1), moe se odrediti
vrednost fluksnog obuhvata u nominalnom reimu:
U - Ru I n 220 - 0,2 100
yn = n
=
=2
wn
100
Vs. (yy.3)
Pod uslovom da magnetno kolo motora nije zasieno, kako je kod rednog motora
pobudna struja ujedno i struja optereenja, vai da sva struja koja se dovodi motoru stvara
pobudni fluks, pa se moe napisati:
y = LI ,
(yy.5)
gde se konstanta linearnosti, odnosno nagib L moe dobiti iz nominalnih podataka:
y
2
L= n =
= 0,02
I n 100
H.
(yy.6)
Ako se pretpostavi da je magnetno kolo motora zasieno, onda vai da sa poveanjem
optereenja, pobudni fluks zadrava priblino istu vrednost. Aproksimacija krive magneenja
pomou dve prave sa nominalnom radnom takom N prikazana je na sl. yy.1.
3.0
2.5
Y=Yn
Y [Vs]
2.0
1.5
1.0
In
0.5
0.0
0
25
50
75
100
125
150
175
200
I [A]
Slika yy.1. Aproksimacija krive magneenja pomou dve prave.
Mehania karakteristika motora pri nominalnom naponu napajanja uvrtavanjem
brojnih vrednosti u izraz (yy.4) dobija oblik:
220
0,2 1555,63
w (U n ) =
=
- 10
0,02 M e 0,02
Me
. (yy.7)
Ova mehanika karakteristika sa nominalnom radnom takom N prikazana je na sl. yy.2,
i treba naglasiti da vai samo za optereenja gde je momenat manji od nominalnog.
b)
Vrednost elektromagnetnog momenta koji motor razvija u stacionarnom stanju (taka
M), data je postavkom zadatka i iznosi:
M eM = M opt = 100 Nm < M n
.
M eM = y M I M = L I M I M = L I M 2 ,
u kojem je nepoznata jedino nova struja optereenja IM. Izraavanjem ove struje iz prethodnog
izraza i zamenom odgovarajuih brojnih vrednosti dobija se:
M eM
100
IM =
=
= 70,7
L
0,02
A.
Ovoj vrednosti struje optereenja motora, na osnovu (yy.5) odgovara vrednost fluksnog
obuhvata:
y M = L I M = 0,02 70,7 = 1,414 Vs.
Naponska jednaina rednog motora u ovom stacionarnom stanju glasi:
U n = Ru I M + y M wM ,
na osnovu koje se zamenom brojnih vrednosti dobija traena brzina obrtanja:
U -R I
220 - 0,2 70,7
wM = n u M =
= 145,6
yM
1,414
rad/s.
Dakle, u novom stacionarnom stanju (Taka M) , motor razvija elektromagnetni
momenat od 100 Nm i pri tome obre radnu mainu brzinom od 145,6 rad/s. Ovaj ustaljeni
reim je oznaen takom M na sl. yy.2.
300
nezasiceni deo
karakteristike
zasiceni deo
karakteristike
P
250
w [rad/s]
200
M
150
100
50
Mn
0
0
50
100
150
200
250
300
350
400
Me [Nm]
Slika yy.2. Mehanika karakteristika motora sa rednom pobudom pri nominalnom naponu
napajanja sa i bez zasienja magnetnog kola.
c)
Kako je optereenje koje se trai minimalno, na osnovu aproksimirane krive magneenja
sledi da se radna taka motora sigurno nalazi na nezasienom delu karakteristike pa vai:
y P = L I P . (yy.8)
Naponska jednaina rednog motora u zadatom stacionarnom reimu glasi:
U n = Ru I P + y P w P .
Smenom izraza (yy.8) u prethodnu jednainu, dobija se:
U n = Ru I P + L I P w P .
U prethodnoj jednaini nepoznato je jedino novo optereenje motora IP, dok su ostale
veliine poznate (Un=220 V, w =300 rad/s, Ru=0,2 W, L=0,02 H).
Jednaina po nepoznatom optereenju glasi:
Un
IP =
Ru + L wP ,
na osnovu koje se uvrtavanjem odgovarajuih brojnih vrednosti dobija:
220
IP =
= 35,48
0,2 + 0,02 300
A.
Odgovarajua vrednost elektromagnetnog momenta iznosi:
300
nezasiceni deo
karakteristike
zasiceni deo
karakteristike
250
karakteristika
za napon 220 [V]
w [rad/s]
200
150
N
100
T
50
karakteristika
za snieni napon 110 [V]
Mn
0
0
50
100
150
200
250
300
350
400
Me [Nm]
Slika yy.3. Mehanike karakteristike motora sa rednom pobudom za dve vrednosti napona
napajanja sa i bez zasienja magnetnog kola.
VEBE 4. TERMIN
Zadatak 1. Redni motor jednosmerne struje ima otpornost rotorskog i kompenzacionog
namotaja Ra + Rpp = 0,12 i otpornost pobudnog namotaja Rp = 0,08 . Motor razvija pri
nominalnoj struji od Ian = 41 A, naponu napajanja Un = 420 V i brzini nn = 916 o/min moment Mn
= 176 Nm.
a)
Ako se moment optereenja smanji na Mopt = 70 Nm, odrediti novu brzinu i
struju motora pri nepromenjenom naponu napajanja.
b)
Ako bi motor trebao da razvije nazivni moment pri brzini od n = 1500 o/min,
odrediti potrebnu vrednost napona napajanja motora.
a)
Nominalni moment rednog motora jednosmerne struje zadovoljava relaciju (pod
opravdanom pretpostavkom da je tada magnetno kolo nezasieno, gleda se da je pri
nominalnom optereenju radna taka na kolenu karakteristike magneenja ):
M n = Yn I an = LI an I an = LI an
M opt = M e = YI a = LI a I a = LI a
Deljenjem ove dve relacije moemo izraunati vrednost struje motora pri smanjenom
optereenju:
M opt
Mn
LI a
LI an
I a = I an
M opt
Mn
= 41
176
= 25.86[ A]
70
nn =
E=
LI anw
n
1500
En =
En =
411.8 = 674.3[V ]
LI anw n
nn
916
Iz toga proizlazi da nova vrednost napona napajanja treba da bude:
Zadatak 2. Motor jednosmerne struje sa paralelnom pobudom ima otpore indukta i induktora
od 0,2 i 55 . Napon mree je 220 V, a motor pri nekom optereenju iz mree uzima struju od
104 A. Odrediti koliki dodatni otpor treba prikljuiti na red sa namotom rotora da bi se brzina
smanjila sa 1000 o/min na 700 o/min pri istom momentu optreenja.
I a1 = I - I p = I -
U
220
= 104 = 104 - 4 = 100 [ A ]
Rp
55
U = R a I a1 + y w1 y =
U - R a I a1
w1
U = (Ra + Rdod ) I a 2 + y w 2
M 2 = M 1 y 2 = y 1 I a 2 = I a1
Rdod =
U -y w2
- Ra =
I a1
220 - 1,9098
100
220 - 0 , 2 100
= 1,9098 [Wb ]
2p 1000
60
2p 700
60 - 0,2 = 0,6 [W]
VEBE 5. TERMIN
Zadatak 1. Jednosmerni motor sa paralelnom pobudom iji su otpori armature i pobude,
redom, 0,3 i 220 uzima pri praznom hodu iz mree struju 4 A i obre se brzinom 1000
ob/min. Pri optereenju motora od 40 A, reakcija armature slabi polje za 2%. Napon mree je
220 V. Odrediti: a) kolika e biti brzina [ob/min] optereenog motora?; b) kolika bi bila ova
brzina [ob/min] da nema reakcije armature?
Prazan hod:
I a0 = I 0 - I p = I 0 -
U
220
= 4= 4 - 1 = 3[ A]
Rp
220
n ' = 970,13[
ob
]
min
Zadatak 2. Jednosmerni redni motor prikljuen je na mreu napona 440 V. Rotor otpora 0,2
ima prikljuen predotpor otpornosti 0,3 , a pobudni namotaj otpornosti 0,15 ima paralelno
prikljuen ant otpornik otpornosti 0,1 . U jednom sluaju kod ukljuenog predotpora i
iskljuenog anta motor se obre sa 800 ob/min i uzima struju 100 A.
Kolika e biti brzina obrtanja ovog motora ako vue struju 50 A, i ako je predotpor
iskljuen dok je ant ukljuen? Smatrati da je magnetno kolo linearno.
Oznake: Ra = 0,2 (otpor rotora; indukta i pomonih polova), Rv = 0,3 (predotpor), Rp = 0,15
(pobudni) i R = 0,1 (ant).
Prvo pogonsko stanje:
Rv ukljuen, R iskljuen, U = 440 V, I = 100 A, n = 800 ob/min
E = U - ( Ra + Rv + R p ) I =
= 440 - (0, 2 + 0,3 + 0,15) 100 =
= 440 - 0,65 100 = 440 - 65 = 375[V ]
R p R
I ' = 440 - 0,2 + 0,15 0,1 50 = 440 - (0,2 + 0,06 ) 50 =
E ' = U - Ra +
R
+
R
0,15 + 0,1
R p R
R p + R
I ' p = 50
R
R p + R
0,1
1
= 50
= 20[ A]
0,15 + 0,1
2,5
Traenu brzinu obrtanja moemo dobiti iz odnosa indukovanih elektromotornih sila u prvom i
drugom sluaju:
E = Y w
E ' Y 'n' I ' p
=
=
E Y n Ip
n' = n
n
I n
E' I
427 100
= 800
= 4554,67[ob / min]
E I 'p
375 20