Katalog Izložbe Oružje PDF

Katalog izlobe
Oruje iz zbirke Muzeja policije
Impresum
Nakladnik
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Policijska akademija
Muzej policije
Za nakladnika
elimir Radmilovi
Lektorica
Kornelija Krklec Balokovi
Korektorica
Slava Rosandi
Omot
Nika Jelovi, prof.
Fotografije
Dubravka Pavkovi Pogaar, Robert Povoljnjak
Kataloka obrada
Mladen Korade, Vojni muzej MORH-a
Autor postava izlobe
eljko Jamii
Suradnici u pripremi izlobe
Ignac Branko Koni, Ivan Vagner, Davor Puli iz Pukarske
radionice MUP-a RH
Sandra Jergovi i Boris Sadilek iz Muzeja policije
Info kiosk
Mladen Markobai
Priprema i tisak
Sluba za razvoj policijskog obrazovanja
i nakladniko-knjininu djelatnost
Naklada
100 primjeraka
ISBN 978-953-161-273-9
Katalog izlobe
Oruje iz zbirke Muzeja policije
Zagreb, travanj/svibanj 2013.
Sadraj
Predgovor
Pitolji (prema zemlji proizvodnje)...................................................... 9
Argentina ........................................................................................ 10
Austro-Ugarska............................................................................... 11
Austrija ............................................................................................ 13
Belgija ............................................................................................. 14
ehoslovaka ................................................................................. 17
Hrvatska ......................................................................................... 22
Italija ............................................................................................... 29
Jugoslavija ...................................................................................... 33
Njemaka........................................................................................ 39
Sjedinjene Amerike Drave .......................................................... 51
panjolska ...................................................................................... 53
Revolveri (prema zemlji proizvodnje) ............................................... 55

Austrija ............................................................................................ 56
Belgija ............................................................................................. 57
Hrvatska ......................................................................................... 58
Italija ............................................................................................... 59
Sjedinjene Amerike Drave .......................................................... 60
Razliiti proizvoai ........................................................................ 63
Pjeako oruje (prema vrsti oruja) ................................................ 67

Puke opetue (repetirke) .............................................................. 68
Polustrojne puke ........................................................................... 74
Jurine puke ................................................................................. 76
Kratke strojnice ............................................................................... 84
Pukostrojnice ................................................................................ 93
Runi baca granata .................................................................... 100
Oruje proizvedeno u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata ... 101

Literatura ................................................................................................ 119
Predgovor
Kada god smo pripremali neku izlobu vrlo esto smo u komentarima u knjizi
dojmova pronalazili zapisano: Izloba nam se svidjela, ali nema oruja
Dakle, ova izloba je na odgovor onima koje zanima oruje i na njoj pokazujemo dio prikupljenih predmeta iz nae zbirke.
Dvojbe oko dranja (i prikupljanja) vatrenog oruja filozofske su naravi i mogu se podijeliti na dva podjednako vrijedna odgovora: da ili ne. Prva kola miljenja realistina smatra da ljudi trebaju posjedovati oruje jer je ovjek svoj
najbolji zatitnik, a naoruani narod najbolja obrana od zloina.
Druga kola miljenja humanistika smatra da je oruje samo po sebi zlo
i da se ovjek moe popraviti i zlo ukloniti sa zemlje.
Sljedbenici i jednog i drugog miljenja, kako nas povijest ui, rado poseu za
orujem, samo ako se nae dobar idejni razlog.
A nedavna povijest nas ui da se Hrvatska uspjela obraniti zahvaljujui odvanosti i sranosti svojih branitelja, ali i snagom oruja. Jer jedno se drugim nadopunjavalo.
Zbog toga kod nas ne postoje dvojbe oko pitanja prikupljati oruje ili ne, jer
su policijski slubenici osposobljeni za rukovanje orujem i ono je dio njihovog
svakodnevnog posla. S druge pak strane, oruje ima svoju tehniku i povijesnu
vrijednost kao i svaki drugi proizvedeni predmet.
Naa zbirka oruja nije velika i u stalnom je nastajanju. Zbog toga je pretjerano oekivati da e se u njoj nai zaokruene cjeline proizvoda pojedinih proizvoaa, ali raduje nas da smo uspjeli prikupiti veinu kratkih strojnica i pitolja
hrvatskih proizvoaa nastalih poetkom Domovinskoga rata. U zbirci prevladava vatreno oruje XX. stoljea, a osim vojnikog oruja, pitolja i revolvera, u
zbirci se nalazi i lovako oruje, oruje za krivolov, skriveno oruje te minskoeksplozivna sredstva. Neki primjerci oruja su, naalost, nekompletni ili nisu u
izvornome stanju. Najee im nedostaje nabojnik streljiva ili kao kod pitolja i
revolvera rukohvati nisu izvorni.
Najvei dio prikupljenog oruja dobili smo od Zapovjednitva specijalne policije i od Povjerenstva MUP-a za raspolaganje orujem na emu im se najtoplije
zahvaljujemo. Isto tako istiemo plodonosnu suradnju s Odsjekom za oruje
Policijske uprave zagrebake kao i s pojedinim Opinskim sudovima zagrebake
upanije.
Raspoloiv prostor je onaj koji je diktirao koliinu izlobenog materijala tako
da smo se odluili prikazati samo vatreno oruje (duge i kratke cijevi i jo poneto). Izloeno oruje smo podijelili na vojniko oruje (pukostrojnice, kratke
strojnice i puke), pitolje i revolvere. U svakoj cjelini smo istaknuli oruje proizvedeno u Hrvatskoj i tom smo oruju posvetili vie prostora u opisnom dijelu.
Zbog preglednosti pitolji i revolveri su rasporeeni po dravama porijekla dok je
vojniko oruje grupirano po vrstama.
Bit emo zahvalni za svaku dopunu ili ispravak pogrenih podataka.
ZAHVALE
Nesebinu pomo pruio je gosp. Mladen Korade iz Vojnog muzeja MORH-a te
ga smatramo pravim i stvarnim autorom obrade katalokih jedinica.
Takoer zahvaljujemo svim kolegama iz Slube za odravanje policijske tehnike, opreme i naoruanja MUP-a, a posebno gospodi Branku Koniu, Petru
Vuetiu, eljku Vargi, Darku Puliu, Ivanu Vagneru, Nikoli Hrenu, Stjepanu
Vuksanu i svim naunicima iz Pukarske radionice MUP-a na strunim savjetima te velikom interesu i zalaganju u pripremi izloaka za izlobu.
Strunu pomo u dijelu izlobe o vjetaenju tragova oruja i savjetima oko
postave krimscene pruili su nam kolege iz CFIIV Ivan Vueti gosp. Damir
Tomaek i gosp. Mario Mikuli.
U zavrnim poslovima pomo su nam pruili nastavnici i pitomci Policijske
kole Josip Jovi, kolege iz Slube za struno usavravanje i specijalizaciju
Policijske akademije, djelatnici Slube za uslune poslove te kolegice i kolege iz
Slube za odnose s javnou MUP-a.
Svima najsrdanije zahvaljujemo.
eljko Jamii
ovlaten za obavljanje poslova
voditelja Muzeja policije
Izloba je financirana sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i
sport Grada Zagreba.
ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE
Pitolji
Pitolji su se kao posebno oruje razvili iz puaka, a pojavili su se u Europi i Aziji
krajem 15. stoljea. Od puaka su se razlikovali po kratkoi cijevi, manjoj teini i
dometu, a bili su namijenjeni pripadnicima konjanitva.
Pitolji su runo vatreno oruje i danas su gotovo iskljuivo poluautomatski.
Znaajka ove vrste vatrenog oruja jest da se ahura ispaljenog naboja izbacuje
iz oruja, a novi se naboj iz nabojnika/spremnika ubacuje u leite kretanjem
navlake oruja. Navlaka sama po sebi moe biti i zatvara. Katkad u sebi sadri
zatvara kao poseban konstrukcijski dio, a pokree se silom povratnog trzanja
zatvaraa i djelovanjem plinova nastalih sagorijevanjem baruta pri ispaljivanju
naboja.
Pitolji su preteno europsko oruje.
Najpoznatije tvornike marke pitolja jesu: Walther, Beretta, Mauser, eka
Zbrojovka, Tulski oruani zavodi, FN Browning, a u najnovije doba i hrvatski HS.
ARGENTINA
1. Pitolj FM HP M90, kal. 9x19 mm Luger, br. 355648
inv. br. 160
dimenzije
20.3x13.2x3.8 cm
Veliki vojni pitolj za 13 naboja kalibra 9 mm para posljednji je patent Johna

Mosesa Browninga, kojega i danas dre ocem suvremenog vatrenog oruja.
Konstruirao ga je prije smrti u prosincu 1926. godine. Rije je o najpopularnijem
vojnom pitolju svih vremena, iji je mehanizam usavren do najmanjih pojedinosti. Svoju popularnost zadrao je do danas. Proizvodio se diljem svijeta, a
ponajvie u Kini, Kanadi, Indoneziji i Argentini. Argentinska inaica na naim je
prostorima od Domovinskog rata. Tvornica Fabrica Militar de Armas Portatiles
Domingo Matheu za vojsku je proizvela modele Trofeo i Comando, koji se razlikuju od izvornog HP Mark 1 u ravnoj navlaci (zatvarau) koji je na izvornom HP
suen s prednje strane.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
10
oko 1990. godine

Fabrica Militar de Armas Portatiles Domingo
Matheu, Rosario, Argentina
13 naboja
AUSTRO-UGARSKA
2. Signalni pitolj AZF, kal. 26 mm, br. 80527
inv. br. 1975
dimenzije
36x18x32 cm
Brzo zapovjedno postupanje za napad ili povlaenje u ratnoj situaciji moe

biti od presudne vanosti. U takvim okolnostima je bitna primjena signalnog pitolja koji izbacuje svijetlee punjenje u boji. etiri su boje za signaliziranje raketama - bijela, uta, zelena i crvena. Svaki signalni metak moe se u mraku prepoznati opipom. Ispupene tokice, kao kod Louis Braillova pisma, korisniku
omoguavaju da prepozna o kojoj se boji radi. Zbog dugake cijevi pitolja raketa leti veoma visoko.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
oko 1900. godine

AZF, Austro-Ugarska
11

3. Pitolj ROTH STEYR, M-1907, kal. 8 mm, br. 52357
inv. br. 877
dimenzije
23x15.9x3.4 cm
Zahvaljujui izvrsnosti dvojice vrsnih konstruktora Karela Krnke i Georga

Rotha, Austro-Ugarska je 1907. godine proizvela prvi uspjean i funkcionalan
pitolj kalibra 8 mm.
Iste godine pitolj je postao dio opreme u konjici austrougarske vojske i to je
bilo prvi put da je velikokalibarski pitolj zamijenio revolver. Udarna igla virila je
sa stranje strane zatvaraa, a kod pucanja izala je jo 6 mm. To je bilo traeno zbog sigurnosti pri uporabi kako ne bi dolo do sluajnog ispaljivanja. Pitolj
su krasile jo dvije posebnosti: bravljenje se obavljalo rotacijom cijevi za 90, a
punjenje oruja se obavljalo iz spremnika koji je bio integriran u rukohvatu, a
punio se s pomou inskog okvira s gornje strane, takozvanog clipa, na kojem
se nalazilo streljivo (slino kao kod puke M48/98 ili PAP M59/66), dakle, nije
posjedovao nabojnik u dananjem smislu.
Za vrijeme kad se pojavio, ovaj je pitolj bio udo tehnike. Tijekom pet godina
napravljeno ih je devedesetak tisua u austrijskim tvornicama Steyr i maarskim
tvornicama Fegyvergyar.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
12
1907. godina
sterreichische Waffenfabriksgesellschaft Steyr,
Steyr, Fegyvergyar, Budimpeta, Austro-Ugarska
10 naboja
AUSTRIJA
4. Pitolj GLOCK 19, kal. 9 mm Luger, br. CPH873
inv. br. 157/1
dimenzije
18x12.4x2.9 cm
Konstruktor Gaston Glock, inae po struci plastiar, iskoristio je polimere za

izradu rukohvata, a dijelove koji podlijeu optereenju prilikom ispaljivanja izradio je od elika. Tako se 1980. godine pojavio pitolj koji je bio mjeavina plastike i elika. Pitolj tei tek 620 grama. Napunjen streljivom tei 870 grama, to je
mnogo manje od svih suvremenih pitolja s aluminijskim rukohvatom. Unato 33
dijela od kojih je sastavljen, ukljuujui i tri sigurnosna dijela, pitolj je konstrukcijski veoma jednostavan.
Znaajka svih Glockovih pitolja su tri sigurnosna sustava (od kojih je patentiran sustav Safe Action) koje nije potrebno runo iskljuivati, ve se tijekom
pripreme za otvaranje paljbe automatski iskljuuju jedan po jedan i pritom svaki
radi neovisno o onom drugom. U sluaju kvara jednog sigurnosnog sustava
ostali neometano djeluju, to ove pitolje svrstava u izuzetno sigurno oruje pa i
pri noenju naboja u cijevi, istodobno brzim za iznenadnu uporabu, to bi trebala biti znaajka svakog slubenog pitolja.
Plastini rukohvat ima 90 posto nosivosti elika i izdrava temperaturu od
200 Celzijevih stupnjeva. Pitolj je prihvaen u vojsci i u policiji. Iako je skup,
popularnost mu ne splanjava i kupce nalazi diljem svijeta. Inae je proglaen
pitoljem budunosti.
Na pitolju se nalaze oznake MUP-a RH zbog ugovora o nabavci oruja za
hrvatsku policiju.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
devedesetih godina XX. stoljea

Glock G.M.b.H, Deutsch Wagram, Austrija
15 naboja
13
BELGIJA
5. Pitolj CLEMENT, M-1907, kal. 6,35 mm, br. 2220
inv. br. 1980
dimenzije
11.7x8.7x2.2 cm
Pitolj je izravni nastavak na model 1903 istog proizvoaa, ali ga odlikuje

posebnost u konstrukciji - povratna opruga nalazi se iznad cijevi, a obloga u
kojoj se nalazi nepomina je. Na stranjoj strani uvrena je jednim vijkom, a
zatvara se sm za sebe kree izmeu obloge i rukohvata. Zbog malih dimenzija upotrebljavao se kao obrambeno oruje koje se neometano nosilo bez korica.
Ovaj se pitolj proizvodio u kalibrima 6.35 i 7.65 mm.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
14
1907. godina
Clement, Liege, Belgija
6 naboja

6. Pitolj Fabrique Nationale, Model 1910, kal. 7.65 mm, br. 566410
inv. br. 149
dimenzije
15.3x10x2.8 cm
Ovaj Browningov model uspjela je konstrukcija dobrog oruja. Povratna opruga obloge spiralna je i obuhvaa cijev s vanjske strane ime se dobilo na
smanjenju pitolja. Nije bio velikih dimenzija, teio je samo 580 grama, a imao je
automatsku konicu na rukohvatu. Punio se sa est ili sedam metaka ovisno o
uporabljenom kalibru. Pitolj je proizveden u dva kalibra 7.65 mm i 9 mm kratki.
U povijest je uao kao oruje kojim je izvren atentat na austrougarskog prestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. lipnja
1914. godine u Sarajevu, to je posluilo kao povod za izbijanje Prvog svjetskog
rata.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1910.1983. godine
Fabrique Nationale, Herstal, Belgija
7 naboja
15

7. Pitolj Farique Nationale, Model 10/22, kal. 9x17 mm K, br. 231159
inv. br. 148
dimenzije
17.8x11.8x2.5 cm
Pitolj je uveana inaica modela iz 1910. godine. Cijev i rukohvat produljeni

su jer je kapacitet nabojnika uvean za jedan naboj. Za razliku od modela 1910,
kod kojeg je navlaka s prednje strane zatvorena epom oblika diska, kod ovog
pitolja na navlaku je bajonet prikljukom dodan nastavak cilindrinog oblika
koji u potpunosti obuhvaa cijev i zatvara navlaku, ime se izbjeglo produljivanje
navlake.
U doba Kraljevine Jugoslavije pitolj je bio slubeno oruje za vojsku i policiju. Na oblozi s desne strane pitolja nalazi se irilini natpis vojno dravni ili
oficirski pitolj, dok se isti latinini natpis nalazio na pitoljima namijenjenim
policiji grada Zagreba, Splita i Dubrovnika. Hrvatski Sekretarijat unutranjih poslova koristio ga je u velikom broju tako da je i danas toga oruja ostalo u velikim
koliinama.
Osim Kraljevine Jugoslavije, ovaj pitolj su koristile Belgija, Francuska, Grka, Nizozemska i Turska, ali i njemaka Luftwaffe tijekom II. svjetskog rata u
kojoj se vodio pod nazivom Pistole 626(b).
Proizvodio se u kalibrima 9 mm kratki i 7.65 mm.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
16
1922.1939. godine
Fabrique National, Herstal, Belgija
8 naboja
EHOSLOVAKA
8. Pitolj ESK ZBROJOVKA, M 24, kal. 9x17 mm K , br. 188372
inv. br. 1925
dimenzije
16x13x3 cm
Zbog postavljenih ogranienja u razvitku i proizvodnji svih vrsta naoruanja

nakon I. svjetskog rata iz Njemake odlaze mnogi konstruktori. Meu njima je
bio i poznati Josef Nickl kojemu je novi poslodavac postala novoutemeljena tvrtka esk Zbrojovka. Sa sobom donosi projekt pitolja u izvornom kalibru
9x17mm Nickl, koji radi na naelu kratkog trzanja cijevi i zatvaraa, a bravi rotacijom cijevi. Slinosti s prijanjim projektima tvrtke Mauser nisu sluajne pa tako
novi pitolj ima gotovo isti mehanizam za opaljivanje kao i Mauser model 10/14.
Temeljni model Vz. 20 (eki vzor - model) u kratkom roku prolazi transformaciju
uz male izmjene i postaje Vz. 22. Ali te izmjene nisu zadovoljile vojno povjerenstvo koje je postavilo uvjete za novi slubeni pitolj.
U daljnji rad ukljuuju se velikani oruarstva Alois Tomika i Frantiek Mika.
Kao rezultat njihovih napora u kolovozu 1925. godine nastaje pitolj koji je vojno
povjerenstvo slubeno oznailo Vz. 24. Za razliku od prethodnog modela izmijenjen je kalibar u popularniji i rasprostranjeniji 9x17 mm kratki Browning. Bradavice za bravljenje na cijevi postavljene su simetrino, ugraeni su diskonektori za
onemoguavanje opaljivanja ako zatvara i cijev nisu pozitivno zabravljeni i konica koja onemoguava opaljivanje ako nabojnik nije u pitolju. Prva serija od 20
tisua komada za eku je vojsku dostavljena u lipnju 1926. godine, a posljednja
serija od 170 tisua komada dostavljena je 1938. godine. Komercijalna prodaja i
izvoz nisu postigli vee rezultate pa ukupna proizvodnja dosee brojku ne veu
od 190 tisua komada.
Vrijeme proizvodnje
1926.1938. godine
17

Proizvoa
esk Zbrojovka, Brno, ehoslovaka
Kapacitet nabojnika
8 naboja
9. Pitolj ESK ZBROJOVKA, M 38, kal. 9 mm K, br. 288696
inv. br. 1965
dimenzije
20x14x3 cm
Na zahtjev eke vojske za novim pitoljem u kalibru 9x17 mm kratki, koji je

u oruanim snagama i policiji trebao zamijeniti Vz 24 (M 24), nastao je pitolj
M39. Ako se uzme u obzir da kalibar 9x17 mm kratki spada u kategoriju slabijih
naboja, ovo je bio prevelik i preteak pitolj s obzirom na to da radi na naelu
trzanja slobodnog zatvaraa. Pitolj puca samo dvostrukim djelovanjem. Kokot
se teko zapinje pa postoji opasnost od sluajnog ispaljivanja ako je metak u
cijevi. Povlaenjem okidaa die se udara koji ispaljuje streljivo. Cijev je privrena za prednju obujmicu i die se kad se moe izvaditi zatvara.
U manjim koliinama koristila ga je i njemaka vojska pod imenom Pistolemodell 39 t.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
18
1939. godina
8 naboja
10. Pitolj ESK ZBROJOVKA, Vzor 50, kal. 7.65x17 mm, br. D65065
inv. br. 989
dimenzije
17x12x3.3 cm
esk Zbrojovka pedesetih godina prolog stoljea proizvela je jedan zanimljiv tip oruja dvostrukog sustava djelovanja (double action). Pokuaj kopiranja
Walterovog pitolja istog kalibra nije u potpunosti uspio, ali je cijenom, izgledom
i preciznou osvojio europsko trite. Veom koliinom tih pitolja opremila se i
hrvatska policija, a izvjesna koliina bila je dostupna i graanstvu. Loija strana
ovog pitolja bilo je njegovo streljivo koje je imalo slab uinak jer je do ozbiljnijeg
ozljeivanja dolazilo tek pri pogaanju u neki od vitalnih organa.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1950. godina
8 naboja
19
11. Pitolj ESK ZBROJOVKA, M 75, kal. 9x19 mm Luger, br. C7799
inv. br. 158
dimenzije
21x14x3.5 cm
Izuzetno uspjela konstrukcija pitolja inspirirana ve uspjelim Browningovim

modelom HP 35.
Dizajn brae Koucky, koji su u konstrukcijskom smislu, primijenili nekoliko odlinih rjeenja ve vienih na nekim drugim modelima, postao je jedan od najpoznatijih slubenih pitolja u svijetu. Zanimljivo je da u to doba ehoslovaka nije
imala usvojen kalibar 9 mm Luger u slubenoj uporabi te je u osnovi model bio
namijenjen iskljuivo izvozu.
Rije je o suvremenom oruju velikog kapaciteta nabojnika, vrhunske ergonomije te odlinog okidanja, pouzdan i precizan. Pitolj M75 izraen je od elika,
s masom od 1000 grama, ali zahvaljujui izuzetnoj izbalansiranosti i ergonomskom obliku te kutu rukohvata, stjee se dojam da se u ruci dri oruje manje
mase. Z M75 usavren je u mnogim pojedinostima, posebice u estetskom
smislu. Pitolj odlino lei u ruci, a kut odskoka je manji nego kod drugih modela
devetomilimetarskih pitolja. Precizan je osobito kod brzog izvlaenja i brzog
pucanja.
Ukupni dojam kvare plastine obloge rukohvata jer se ne sljubljuju uz aku
vlanu od znoja ili kie.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
20
1970.1980. godine
esk Zbrojovka, Uhersky Brod, ehoslovaka
15 naboja
12. Pitolj ESK ZBROJOVKA, M 75B, kal. 9x19 mm Luger, br. 7015H
inv. br. 162
dimenzije
20.8x14x3.8 cm
Model M 75B (oznaka B od engl. block, oznaava blokadu udarne igle) osim
klasine rune konice, ima ugraenu i konicu udarne igle, koja se deaktivira
kad je okida povuen do kraja, omoguavajui tako udarnoj igli da aktivira inicijalnu kapislu.
Pitolj se proizvodio i u kalibru .40S&W
Hrvatska ga je uvezla ve u drugoj polovini 1990. godine za potrebe priuvnih postrojbi MUP-a po izuzetno pogodnoj cijeni (isporueno pet tisua komada),
a po svojoj kakvoi ti pitolji mogli su se usporediti s bilo kojim modelima zapadne proizvodnje. Rije je o najee kopiranom modelu u svijetu.
U Hrvatskoj je njegova probna serija poela u tvrtki privatnog poduzetnika
Vugreka iz Golubovca, no ubrzo je prekinuta iz nepoznatih razloga.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1980.1985. godine
esk Zbrojovka, Uhersky Brod, ehoslovaka
15 naboja
21
HRVATSKA
PHP (skraeno Prvi hrvatski pitolj) je pitolj koji je nastao 1991. godine u Hrvatskoj poetkom Domovinskog rata u skromnom pogonu u Ozlju u vlasnitvu
Marka Vukovia i Ivana apia. Tvrtka je s vremenom mijenjala ime (IMP, IM
METAL) i danas se zove HS PRODUKT. U poetku se proizvodnja temeljila na
potrebama hrvatske vojske i policije. Dizajnom pitolj je mjeavina izmeu Berette 92 i Walthera P38 iako ni jedan dio nije zamjenski.
Pitolj je postupno poboljavao svoje znaajke, od naina izradbe glodanjem
iz komada elika do tehnike lijevanja mikroljevom pa do skraivanja cijevi s poetnih 165 mm, preko srednjih 127 mm do 103 mm koliko su imali pitolji iz posljednjih serija.
Iako je od poetka bilo jasno kako je rije o pitolju upitne izvrsnosti, svi su
ga htjeli imati jer je bilo prvo oruje koje je proizvela Republika Hrvatska svojim
kapacitetima. Ubrzo je zamijenjen kvalitetnijim i suvremenijim pitoljem HS 95.
Danas PHP spada u kategoriju kolekcionarskog oruja, a proizvodio se do
1994. godine. Ostat e zapamen kao prvi hrvatski pitolj.
22

13. Pitolj IMP, PHP MV, kal. 9x19 mm Luger, br. 02152
inv. br. 1927
dimenzije
26x13x3.5 cm
Dua cijev kod ovog pitolja bila je potrebna kako bi se postigla to vea poetna brzina zrna. Zabravljivanje zatvaraa je rijeeno naelom pokretnog (padajueg) bloka, slino, iako manje uinkovito, nego kod njemakog pitolja P38.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
Duina cijevi
Duina pitolja
Masa praznog oruja
Poetna brzina zrna
1990.1994. godine
IMP, Ozalj
15 naboja
165 mm
60 mm
1010 gr
389 m/s
23

14. Pitolj IMP, PHP MV, kal. 9x19mm Luger, br. 03240
inv. br. 2101
dimenzije
21.8x13x3.5 cm
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
Duina cijevi
Duina pitolja
Masa praznog oruja
Poetna brzina zrna
24
1990.1994. godine
IMP, Ozalj
15 naboja
127 mm
218 mm
1000 gr
375 m/s

15. Pitolj IM METAL, PHP MV COMPACT, kal. 9x19 mm Luger, br. 06747
inv. br. 1977
dimenzije
19.5x13x3.5 cm
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
Duina cijevi
Duina pitolja
Masa praznog oruja
Poetna brzina zrna
1990.1994. godine
IMP, Ozalj
15 naboja
103 mm
195 mm
1155 gr
342 m/s
25

16. Pitolj IM METAL, HS 95, kal. 9x19 mm Luger, br. 99936
inv. br. 159
dimenzije
18x14x4 cm
HS 95 je, kao i njegov prethodnik PHP, napravljen u kalibru 9x19 mm PARA,

najrairenijem vojno-policijskom kalibru. Iako je konstrukcijski potpuno drukiji
od PHP-a, HS 95 zadrao je sve potrebne odlike koje suvremeni vojno-policijski
pitolj mora imati. Pri dizajniranju HS 95 konstruktori su odustali od Waltherova
sustava bravljenja s pomou padajueg bloka, a koji je bio osnova PHP-a, okrenuvi se manje sloenom i ekonominijem Browningovu sustavu bravljenja, dok
su cijelu liniju usmjerili k prepoznatljivoj i dobro trino prihvaenoj liniji SigSauerovih pitolja serije P 220.
Pitolj je pouzdan i radi bez zastoja sa svim laboracijama (punjenjima) metka
kalibra 9x19 mm Luger bez obzira na marku proizvoaa.
Konstrukcija pitolja HS 95 oslanjala se na pouzdanu, ali staru SigSauerovu
konstrukciju iz ezdesetih godina prolog stoljea. Nakon opsenih ispitivanja
HS 95 je usvojen u naoruanje MORH-a te nekoliko hrvatskih zatitarskih tvrtki,
a u neznatnim koliinama prodan je i u inozemstvu.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
Duina cijevi
Duina pitolja
Masa praznog oruja
Poetna brzina zrna
26
1995.1999. godine
IM METAL, Ozalj
15 naboja
102 mm
180 mm
1032 g
350 m/s

17. Pitolj HS PRODUKT, HS 2000, kal. 9x19 mm Luger, br. 49645
inv. br. 150/1
dimenzije
17.5x14x2.8 cm
Ova hrvatska senzacija, kako su tada pitolju HS-2000 voljeli tepati ameriki struni novinari i recenzenti, prola je mukotrpan, ali uspjean put. Od jednog
anonimnog pitolja do oruja koje je osvojilo nekoliko prestinih titula
HandgunoftheYear (oruje godine) po izboru amerike NRA-a (National RifleAssociation) i prodanih vie od milijun komada samo na amerikom tritu. HS2000 privukao je pozornost strunjaka od zaetka jer su u njemu prepoznali
potencijal dostojan najboljih pitolja tada dostupnih na tritu.
Novim pitoljem tvornica naputa tradicionalne konstrukcije oruja s kokotom
u korist konstrukcija koje opaljuju s pomou udaraa. Prvi put u povijesti hrvatske proizvodnje oruja uporabljen je polimer da bi se dodatno ojaala i olakala
konstrukcija novoga pitolja.
HS-2000 suvremen je pitolj velikog kapaciteta spremnika te specifinog jednostrukog djelovanja otponca. Pripada kategoriji tzv. Load and forget (napuni i
zaboravi) pitolja. To znai da je jednostavan za rukovanje i opremljen svim
sigurnosnim elementima, a za ispaljivanje nije potrebno otkoiti konicu kao na
pitoljima klasinih konstrukcija, ve samo povui okida. Temeljna inaica pitolja HS 2000 nije imala elini blok klizaa zatvaraa u rami ve su tomu sluile
integrirane plastine ine na rukohvatu, a nije bilo pokazivaa napunjenosti leita metka i konice obaraa (safe action). Sa svakom serijom pitolja slijedile su
dorade i izmjene ime je ovaj model doveden do savrenstva.
HS-2000 posjeduje tri meusobne neovisne konice: automatsku konicu na
hrptu rukohvata (kao na glasovitom Coltovu pitolju M 1911), pasivnu blokadu
udarne igle i predokida mehanizma okidanja kao svojevrsnu konicu samog
okidaa. Temeljna ideja konstruktora bila je osloboditi pitolj suvinih poluga te
maksimalno pojednostaviti rukovanje njime tako da posjeduje samo jednu polugu za rastavljanje i malenu tzv. sliderelease polugu koja slui za zaustavljanje i
otputanje navlake iz stranjeg poloaja u prednji poloaj.
27

HS-2000 posjeduje pokaziva metka u cijevi i pokaziva napetosti udarne igle tako da strijelac u svakom trenutku vizualnim pregledom moe utvrditi nalazi li
se metak u cijevi i je li igla u napetom ili oputenom poloaju. Ovu odliku osobito
cijene policajci jer se sprjeavaju neeljena ispaljivanja. HS-2000 poetno se
izraivao u tri kalibra i to 9 mm PARA, .40 Smith &Wesson i .357 SIG, dok su
naknadnim razvojem modela uvedena jo dva kalibra i to .45 ACP i .45 GAP.
Uvoenje novih kalibara i vie razliitih novih modela nametnulo je potrebu za
novom klasifikacijom jer se pitolj HS-2000 na amerikom tritu prodavao pod
imenom XD (engl. kratica za eXremeDuty). Nova klasifikacija trebala je pomoi
boljem razumijevanju i identifikaciji modela te lakoj orijentaciji kupaca u kupovini oruja. S obzirom na to da se u SAD-u pitolj HS-2000 prodavao pod oznakom XD, za to se trite osnovnoj oznaci XD poela dodavati brojana oznaka
koja je oznaavala kalibar pa se tako pitolj kalibra 9 mm PARA prodavao pod
imenom XD-9, onaj u kalibru .40 Smith&Wesson pod imenom XD-40 itd. Isto
naelo primijenjeno je i za trita izvan SAD-a, gdje se pitolj ne prodaje pod
oznakom XD, ve pod oznakom HS s pridodanim numerikim oznakama kalibra
te je tako pitolj kalibra 9 mm PARA oznaen kao HS-9 i tako dalje.
Pitolji HS/XD konstrukcije prolazili su razvojni put, a konani je proizvod upravo pitolj XDM, najnoviji i najbolji u irokoj paleti ponude karlovakog HS Produkta.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
Duina cijevi
Duina pitolja
Masa praznog oruja
Poetna brzina zrna
28
1998. godina
HS Produkt, Karlovac
15 naboja
102 mm
180 mm
693 g
350 m/s
ITALIJA
18. Pitolj BERETTA, Mo 15/19, kal. 7.65x17 mm, br. 242623
inv. br. 1926
dimenzije
15.5x12x2.5 cm
Obitelj Beretta ve od 16. stoljea dri u svom vlasnitvu ovu, i danas jednu
od najuglednijih tvornica oruja. Davne 1680. godine Pietro Beretta registrirao je
kovanicu i ljevaonicu cijevi na obiteljsko prezime, a tvrtka se odrala do dananjih dana.
Modificirani pitolj iz 1915. godine ostaje jedini model pitolja u kalibru 7.65
mm koji se zadrao kao slubeno oruje u talijanskoj vojsci sve do 1931. godine.
Lako ga je prepoznati jer su na metalne ploice rukohvata utisnuta slova PB.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1915.1922. godine
Pietro Beretta, Gardone Valtrompia, Italija
8 naboja
29

19. Pitolj BERETTA 1919 mod 1920, kal. 6.35 mm, br. 169160
inv. br. 1979
dimenzije
11.4x8.9x2.5 cm
Prvi automatski pitolj tvornica Beretta proizvela je davne 1915. godine u kalibru 7.65 mm i 9 mm za potrebe vojske i policije.
Popularnost Browingova naboja kalibra 6.35 mm navela je konstruktora Beretta da na trite izbaci pitolj malih dimenzija koji je po mehanizmu identian
velikoj izvedbi, s time to je manja izvedba imala automatsku konicu na rukohvatu koja se aktivira samo u sluaju kad se pitolj dri u ruci. Ako je metak u
leitu cijevi, a pitolj ispadne iz ruke, ne moe doi do ispaljivanja.
Simpatian pitolj malih dimenzija i pouzdanog mehanizma uivao je popularnost kod obinih ljudi koji su ga nosili zbog osobne sigurnosti.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
30
1920.1926. godine
Beretta, Gardone Valtrompia, Italija
7 naboja

20. Pitolj BERETTA, M 34, kal. 9x17 mm K, br. 620165
inv. br. 164
dimenzije
15x11x3 cm
Izvanredan, veoma kompaktan pitolj, odline zavrne obrade i izvrsnog materijala. Odlikuje se po crvenkastoj boji navlake poslije bruniranja. Ploice rukohvata su plastine i ojaane limom. Dno okvira ima produetak za mali prst pa
bez obzira na to to nije velik, ovaj pitolj lijepo stoji u ruci. Jednostavnog je mehanizma pa se rijetko kvari. Koristila ga je vojska i policija. Ovo je primjerak za
kopnenu vojsku.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1937. godina
7 naboja
31

21. Pitolj BERETTA, M 70, kal. 7.65 mm, br. 141929
inv. br. 166
dimenzije
22x14x4.5 cm
Najpoznatija talijanska tvornica oruja uvijek je ila ukorak sa svijetom. Bez

obzira na dobre stare modele konstruira se i novo oruje. Korak dalje u osuvremenjivanju pitolja jest model 70. Za razliku od provjerenog, dobrog mehanizma
na modelu 34, na ovom je modelu rekonstruiran mehanizam i osuvremenjen
dizajn. Lijepog je izgleda, a i leanje u ruci je savreno. Cijev se uglavljuje u
okvir duim kanalom, to utjee na bolju preciznost nego kod starijih primjeraka.
Drke obuhvaaju okvir, a dodatak na nabojnik za mali prst ini ovo oruje
stvarno udobnim za dranje.
Proizvedeno je dosta razliitih inaica i komercijalnih naziva pitolja serije 70.
Razlike su uglavnom bile u kalibru (.22LR, 7,65 mm, 9 mm kratki) i katkad u
materijalu od kojeg se izraivao rukohvat.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
32
1968.1977. godine
8 naboja
JUGOSLAVIJA
22. Signalni pitolj CRVENA ZASTAVA, M 57, kal. 26 mm, br. D35576
inv. br. 156
dimenzije
24x15x3.5 cm
Godine 1957. poela je standardizacija naoruanja u svim republikama bive

Jugoslavije. Dotad su se u vojsci, ali i policiji, koristila oruja zemalja od kojih se
ono kupovalo. Signalnih pitolja bilo je razliitih vrsta i razliitih modela. Novi
model M-57 poeo je istiskivati ostale modele. Prema svojoj konstrukciji bio je
veoma jednostavan i pouzdan, izraen tehnikom preanja elinih limova. Signalni pitolj vaan je u sustavu izdavanja zapovijedi pogotovo u nonim uvjetima. Komanda za napad, za mirovanje ili povlaenje signalizirala se ispaljivanjem metka u boji - zelenoj crvenoj, utoj i bijeloj. Kako se ne bi otkrio poloaj,
boja se mogla odabrati opipom. Na poklopcu s prednje strane metka bile su
izboine 0, 1, 2, i 3 slino Louis Brailleovom pismu za slijepe.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
1957. godina
Zavodi Crvena zastava, Kragujevac, FNRJ
33

23. Pitolj CRVENA ZASTAVA, M 57, kal. 7.62x25 mm TT; br. G77292
inv. br. 1929
dimenzije
19.5x14.5x3 cm
Kragujevaka Tvornica oruja Crvena zastava (Srbija) modificirala je poznati

sovjetski poluatomatski pitolj Tokarev. Izvrene su neke preinake na oruju i
poeo se proizvoditi model M-57. Drka je produljena za jedan naboj, sjedinjena
je povratna opruga i poveano je dugme osiguraa spremnika i zarez na oblozi
te je dodana konica koja koi okida kad je nabojnik izvaen, a udarna igla je
dobila oprugu. Izvorni model TT-33 pretvoren je tako u veoma pouzdan pitolj
koji je rabila vojska i policija bive Jugoslavije. Zbog izuzetno dugake udarne
igle, ovaj se pitolj ne preporua nositi s metkom u cijevi (leitu) jer pri padu na
udara moe doi do ispaljivanja, ak i kad je udara u sputenom poloaju, to
je zbog izrazito probojnog naboja osobito opasno. Nita bolje nije niti kad se
udara ostavi na prvom zubu ili potpuno napet.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
34
1957.1991. godine
Zavodi Crvena zastava, Kragujevac, SFRJ
9 naboja

24. Pitolj CRVENA ZASTAVA, M 70, kal. 7.65x17 mm, br. D 240836
inv. br. 163
dimenzije
16.5x11.7x3.1 cm
Sredinom ezdesetih godina prolog stoljea kragujevaka Tvornica oruja

Crvena zastava napravila je jednu konstrukciju manjeg kalibra 7.65x17 mm i
9x17 mm kratki na osnovi pitolja M 57. Pitolj je u poetku nosio oznaku M67 i
bio je zapravo skraeni M57 kojem je uklonjeno bravljenje cijevi. Spremnik je
izmijenjen, a time i rama pitolja pa je dobio i novu oznaku M 70. Pitolj je
postao slubeno oruje vojske i policije iako se na tritu prodavao i kao oruje
za samoobranu. Bez obzira to su dimenzije bile manje nego kod modela M57,
pitolj je djelovao robusno - nedostajao je oslonac za mali prst, a i zavrna obrada nije bila na razini pitolja iste klase.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1970.1990. godine
7 naboja
35

25. Pitolj CRVENA ZASTAVA, M 70A, kal. 9x19 mm Luger, br. C 2395
inv. br. 152
dimenzije
19.5x14x3 cm
Zbog izlaska na zapadno trite, kragujevaka Crvena zastava mijenja kalibar svog pitolja M 57 na 9x19 mm Luger te na navlaku montira konicu
Waltherovog tipa. Tako izmijenjeni pitolj biva oznaen kao M 70A.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
36
1970.1990. godine
9 naboja

26. Automatski pitolj CRVENA ZASTAVA M 84 korpion,
kal. 7.65x17 mm, br. 17115
inv. br. 153
dimenzije
52x17x4 cm
Osamdesetih godina prolog stoljea jugoslavenska vojna industrija dobila je

pravo na proizvodnju izvornog ehoslovakog proizvoda. Zbog velikog broja
preanih elemenata, pitolj je bio relativno jednostavan i jeftin za izradbu. Izmjenama u konstrukciji mehanizma za usporenje brzine ispaljivanja metaka kadenca smanjena je na prihvatljivih 730-850 metaka u minuti, odnosno praktinu
brzinu gaanja od 100 metaka/min., a na cijev se mogao montirati priguiva.
Visoko kvalitetna obrada cijevi i zatita oruja od korozije inili su ga otpornim
na kemijska i mehanika oteenja.
Zbog svoje kompaktnosti, malih dimenzija i velike vatrene moi bilo je korisno
oruje posadama oklopnih vozila.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1985. godina
10 ili 20 naboja
37

27. Pitolj CRVENA ZASTAVA, M 88A, kal. 9x19 mm Luger, br. 38070
inv. br. 165
dimenzije
17.5x13.5x3.2 cm
Kako je pitolj M 70A oruje tog tipa u punoj veliini i predstavnik je klasinih
vojno-policijskih pitolja, u Crvenoj zastavi su doli na ideju da isti pitolj skrate i
dobiju pitolj pogodan za obranu i prikriveno noenje. Prvotna inaica - bez konice, nosila je oznaku M88, a kasnija s konicom na lijevoj strani pitolja dobiva
oznaku M 8A
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
38
1988.1991. godine
8 naboja
NJEMAKA
Mauser
28. Pitolj MAUSER, C 96, kal. 7,63 Mauser, br. 395077
inv. br. 1976
dimenzije
28.3x17x3 cm
Pod nazivom C 96 patentiran je jedan od prvih uspjenih pitolja konstruktora

Paula Mausera. Veoma kvalitetno i precizno oruje osvojilo je svijet. Dodatak
drvene futrole, koja je sluila kao kundak, uinilo je ovo oruje pravim udom
tehnike onog doba.
Kalibar metka bio je 7.63 mm Borchardtov koji je imao jae punjenje. Kasnije
se poeo proizvoditi u kalibru 9 mm Para kao i inaice s regulatorom paljbe te je
mogao djelovati i automatskom paljbom. Nabojnik je primao 6, 10 i 20 naboja, a
stranji ciljnik bio je na deset polja koja idu do tisuu metara.
Policijski modeli imali su skraenu cijev.
Prva primjena u ratnim uvjetima pitolja C96 dogodila se tijekom Burskog rata (1899.1902.) kojom prigodom su obje sukobljene strane koristile Mauserove
pitolje. Meu britanskim asnicima bio je veoma popularan mladi porunik kraljevskih kopljanika Winston Churchill, koji je pisao prijateljima da bi ostavio glavu ispred Omdurmana meu sranim ratnicima plemena Fazi-vazi u Sudanu da
mu nije bilo vjernog i pouzdanog mausera komu duguje ivot.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1895.1932. godine
Mauserwerke A.G., Oberndorf am Neckar, Njemaka
10 naboja
39

29. Pitolj MAUSER, Model 1914, kal. 7.65x17 mm, br. 181209
inv. br. 1964
dimenzije
16x12x2 cm
Do 1907. godine Mauser je proizvodio pitolje s nabojnikom ispred rukohvata. Prvi serijski Mauser sa slobodnim zatvaraem i nabojnikom u rukohvatu pitolja pojavio se 1910. godine.
Jednostavno rastavljanje proporcionalno je opasnosti za rukovanje. Primjerice, ako je obloga u stranjem poloaju, a ubaci li se napunjeni nabojnik u oruje,
obloga automatski poleti prema naprijed i ubacuje naboj u cijev pa postoji opasnost od sluajnog ispaljivanja kad se ovjek tomu najmanje nada. Ovaj je pitolj
poseban i po tomu to posjeduje indikator zapete udarne igle, to nije nita drugo nego produetak iste koja izviruje zadnjim krajem na stranjem dijelu obloge.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
40
1910.1934. godine
MauserWerke, Oberndorf am Neckar, Njemaka
8 naboja

30. Pitolj MAUSER HSc, kal. 7.65x17 mm, br. 882077
inv. br. 1967
dimenzije
16x11.5x3.5 cm
HSc (Hahn-Selbstspanner, Modell c s udaraem, samozapinjui, model c)

znai da je oruje dvostrukog djelovanja, posjeduje malu petu kojom se zapinje
udara koji je potpuno uvuen u navlaku pitolja. Jedan je od vrsnijih modela.
Nijemci su ga zvali M.N.A. (Mauser Noe Art Mauser novog tipa). Namijenjen je
policiji i vojsci, a u II. svjetskom ratu dobivali su ga stoerni asnici i pripadnici
ratne mornarice. Veoma je jednostavan za rastavljanje - pritiskom na dugme u
unutranjosti branika obaraa odvaja se cijev zajedno s navlakom (zatvaraem).
Kod ispaljenog stranjeg naboja navlaka ostaje u otvorenom poloaju.
HSc pitolj je pouzdan i izvrstan pitolj.
Proizvedena je mala serija pitolja HSc u kalibrima 9x17 mm kratki i 0.22LR,
a nakon II. svjetskog rata proizvodnja se nastavila pod francuskim nadzorom, a
kasnije je ponovo pokrenuta za potrebe komercijalnog trita. Godine 1986.
licencu za proizvodnju HSc-a dobila je talijanska tvornica Renato Gamba.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1938.1946.; 1964.1984. godine

8 naboja
41

31. Pitolj PARABELLUM P-08 (LUGER), kal. 9x19 mm Luger, br. 7230
inv. br. 1930
dimenzije
22x14x3.6 cm
Parabellum je jedan je od prvih upotrebnih pitolja na svijetu. Izuzetan je

zbog svoje konstrukcije koljenastog zatvaraa koja mu omoguava da se cijev
tijekom paljbe ne pomie po vertikalnoj osi, a zbog idealnog kuta rukohvata od
58 iznimno je precizan. Najomiljeniji je meu kolekcionarima i sakupljaima
oruja. Konstruktor pitolja, Georg Luger, bio je zastupnik i trgovaki putnik za
pitolje Borchardta, koji su zbog svojih konstrukcijskih rjeenja (pogotovo odabira vrsta opruga) bili glomazni i nepogodni za noenje. Georg Luger je izmijenio
opruge i promijenio spremnik, ime je smanjio dimenzije pitolja koji je time dobio svoju prepoznatljivu siluetu. Serijska proizvodnja pitolja pokrenula se u Deutsche Waffen und Munitionsfabrik (DWM), a kasnije u Mauserwerke, Simson &
Co. Suhl, Krighoff Suhl i Waffenfabrik Bern.
Iako ima bezvremenski dizajn, nije pouzdano oruje, a sluajna opaljivanja
nisu rijetkost pa se ne preporua noenje Lugera s metkom u cijevi. Zbog mehanizma za opaljivanje koji se djelomice nalazi s vanjske strane navlake, mogue je opaljivanje naboja samo iz gornjeg dijela pitolja, bez rukohvata i spremnika, to je nemogue kod drugog oruja. Bio je jedan od najtraenijih trofeja u II.
svjetskom ratu. Oznaka 42 na gornjoj strani zatvaraa znai da je to ratni primjerak proizveden u Mauserovoj tvornici u Oberndorfu. Postoje izvedbe razliitih
duljina cijevi te u kalibru 7.65x23 mm, s automatskom konicom na rukohvatu
kao i s mogunou montae kundaka na rukohvat, tangentnim (ugodivim) stranjim ciljnikom i nabojnikom-bubnjem sa 32 naboja.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
42
1942. godina
8 naboja

Schl
32. Pitolj REFORM PISTOLE, SCHLER, kal. 6.35 mm, br. 5955
inv. br. 1984
dimenzije
13x10.3x2.7 cm
Potajna elja svakog majstora pukara jest da konstruira funkcionalno oruje

koje nee raditi na klasian nain na bubanj (revolveri) ili na spremnik (pitolji).
To je djelomice uspjelo njemakom majstoru Augustu Schleru, koji je 1. listopada 1905. godine patentirao zanimljiv model s etiri meusobno odvojene cijevi.
Pitolj slii nekom prijelaznom modelu izmeu revolvera i pitolja, a nije ni jedno ni drugo. Ispaljuje etiri uzastopna naboja. Koristio se vie kao skriveno
oruje zbog svojih malih dimenzija.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1905. godina
Reform Pistole, Suhl, Njemaka
4 naboja
43

Sauer&Sohn
33. Pitolj SAUER & SOHN, BEHRDENMODELL, kal. 7.65x17 mm,
br. 207251
inv. br. 2013
dimenzije
14.2x10.1x2.6 cm
Iz samog naziva pitolja Behrdenmodell, to znai slubeni model, razvidna

je njegova namjena. Bio je predvien za policijsku uporabu. Robustan i jednostavan za uporabu kao i njegovi prethodnici, modeli 1913 i 1919. Kao i sve pitolje tvrtke Sauer & Sohn odlikuje ga vrsna obrada i vrhunski materijali. Tijekom II.
svjetskog rata koriten je kao oruje stoernih asnika.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
44
1930.1938. godine
J. P. Sauer & Sohn, Suhl, Njemaka
7 naboja

34. Pitolj SAUER & SOHN, H 38, kal. 7.65x17 mm, br. 434247
inv. br. 2011
dimenzije
15.8x11.1x2.7 cm
Stara njemaka tvornica J. P. Sauer&Sohn ugled je gradila na injenici da je

proizvodila izrazito kvalitetno oruje. U ranoj fazi proizvodnje proizvodila je
izvrsno sportsko oruje, a od 1913. godine nastavila je proizvoditi izvrsne poluautomatske pitolje ope namjene. Proizvodnja pitolja trajala je bez prekida do
kraja II. svjetskog rata kad se okreu proizvodnji revolvera.
Pitolj H 38 jedan je od najboljih Sauerovih proizvoda i puten je u prodaju
1938. godine (kao to se vidi iz naziva modela). Meutim ratno vrijeme uzrokovalo je da se ovaj pitolj koristio gotovo iskljuivo u njemakoj vojsci (i policijskim
snagama) a nakon rata, iz nepoznatih razloga, proizvodnja ovog oruja nije se
nastavila. Modeli iz ratne proizvodnje inferiorni su u odnosu na primjerke iz predratne proizvodnje do te mjere da je na nekim serijama u potpunosti izostavljena
poluga za sputanje/napinjanje udaraa.
Pitolj je radio na naelu slobodnog zatvaraa (to je bilo dostatno s obzirom
na kalibre -6.35 mm, 7.65x17 mm i 9x17 mm kratki, koje je koristio, a bitno je
pojednostavljivalo i proizvodnju inilo jeftinijom). Slovo H u nazivu modela oznaavalo je da pitolj nema vanjski udara (Hahn), stoga se inicijalno zapinjanje
izvodilo na uobiajeni nain (povlaenjem navlake u stranji poloaj pri emu se
udara zapinjao a navlaka je na svom putu u prednji poloaj dovodila naboj u
leite). Zapinjanje udaraa u zadnji poloaj izvrava se potiskivanjem palcem
poluge zapinjaa u donji poloaj, ime je pitolj spreman za pucanje. Udara se
sputa u siguran poloaj tako da se prvo palcem pritisne zapinja udaraa, potom pritisne obara i polagano otputa zapinja udaraa u gornji poloaj.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1938.1945. godine
J. P. Sauer & Sohn, Suhl, Njemaka
8 naboja
45

Walther
35. Pitolj WALTHER, Modell 8, kal. 6.35 mm, br. 705127
inv. br. 1981
dimenzije
13x10x2 cm
Za razliku od ostalih proizvoaa oruja, koji su dimenzije pitolja u kalibru

6.35 mm smanjili na najmanju moguu mjeru i time takve pitolje uinili opasnim
za rukovanje (postoji ozbiljna mogunost nenamjernog opaljivanja naboja i prostrela ake strijelca), u Waltheru su konstruirali pitolj koji lijepo lei u aci i ugodan je za pucanje. Prvotno namijenjen civilnom tritu koristila ga je i policija, a
voljeli su ga nositi i njemaki asnici tijekom II. svjetskog rata.
Pouzdan i skladan pitolj bio je veoma traen, a proizvelo ga se vie od 500
tisua komada. Cijele serije proizvodile su se u kromiranoj izvedbi koja je bila
manje zahtjevna za odravanje.
Godina proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
46
1920.1936. godine
C. Walther Waffenfabrik, Zella-Mehlis, Njemaka
8 naboja

36. Pitolj WALTHER, HP, kal. 9x19 mm Luger, br. 4920
inv. br. 1966
dimenzije
22x14x4.5 cm
Godine 1937. puten je u prodaju sasvim novi model pitolja u kalibru 9x19
mm Luger i 7.65x23 mm Luger (za civilno trite isporuivan s dvije cijevi) od
kojeg e kasnije nastati suvremeni model P 38. Walther HP (Heerespistole, vojni
pitolj) iz 1937. godine bio je slubeno oruje vedske vojske, a s neznatnim
izmjenama prihvaen je kao vojni pitolj Treeg Reicha. Danas je ovaj pitolj
rado vien kolekcionarski primjerak u svakoj zbirci.
Specifinost ovog pitolja jest bravljenje s pomou padajueg bloka, modificirani sustav s Mauser C 96. Sustav je i danas u uporabi, npr. na pitoljima Beretta 92.
Na izloenom pitolju ruke i nabojnik nisu izvorni, ve pripadaju pitolju
Walther P 38.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1937. godina
C. Walther Waffenfabrik, Zella-Mehlis, Njemaka
8 naboja
47

37. Pitolj WALTHER, P 38 k, kal. 9 mm, br. 501165
inv. br. 2012
dimenzije
15.8x13.3x3.2 cm
Walther P 38k je pokuaj odgovora na zahtjeve njemakih pokrajinskih policija za pitoljem pouzdanim kao to je P 38, ali manjih dimenzija. U tvornici su taj
problem rijeili brzo i jednostavno na standardnom P 38 skratili su cijev i prednji ciljnik postavili na navlaku. Manji broj ovih pitolja prihvatila je njemaka policija (SR Njemaka), ali su ih brzo povukli iz slubene uporabe, namijenivi ih
graanstvu. Danas pripadaju skupini kolekcionarskog oruja.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
48
1970. godina
C. Walther Waffenfabrik, Ulm am Donau, Njemaka
8 naboja

Erma
38. Pitolj ERMA, KGP 69, kal. .22 LR, br. 29990
inv. br. 878
dimenzije
22.3x14.2x4 cm
Njemaka tvornica oruja u Erfurtu utemeljena je 1922. godine, a proslavila

se po proizvodnji Mauserova karabina K98k i nekoliko modela kratkih strojnica.
Poslije II. svjetskog rata ugaena je proizvodnja u Erfurtu, ali je otvoren novi
pogon u Dachau. U novoj tvornici uspjeno je pokrenuta proizvodnja pitolja i
revolvera koji su vanjskim izgledom poput poznatih modela drugih renomiranih
proizvoaa oruja. Bile su to kopije napravljene od slitina laganih metala
(aluminij ili pijater) u kombinaciji sa eljezom. Takav je i proizvod ERMA KGP69 koji izgleda poput Lugera P 08, ali u kalibru .22 LR. Razlika od izvornika je u
tomu to zatvara radi bez zabravljivanja. Isto se odnosi na kopiju pitolja u kalibru 7.65 mm koji se puni sa est metaka. Prednost ovih modela pred izvornikom
je samo niska cijena proizvodnje.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1969. godina
Erma Werke, Dachau, Njemaka
10 naboja
49

39. Pitolj ERMA, KGP 68, kal. 7.65x17 mm, inv. br. 876
dimenzije
19.4x11x2.9 cm
Zbog velike potranje za izvornim pitoljima P 08 Luger, tvornica Erma puta

na trite umanjeni model popularnog pitolja i to u kalibrima 7.65x17 mm i 9x17
mm kratki. Za razliku od izvornika kod Erminog pitolja rama je izraena od legure cinka i aluminija (pijater), a pitolj je toliko umanjen da u kalibru 7.65x17
mm nabojnik prima samo est naboja, a u kalibru 9x17 mm kratki tek pet naboja.
Baby Luger je naziv pod kojim je prodavan u SAD-u, to govori o dimenzijama
pitolja. Proizvodio se u razdoblju od 1968. do 1993. godine.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
50
1968.1993. godine
Erma Werke, Dachau, Njemaka
6 naboja
SJEDINJENE AMERIKE DRAVE

40. Pitolj COLT, Model 1908 West Pocket, kal. 6.35 mm, br. 350450
inv. br. 1983
dimenzije
11.5x8x2.2 cm
John Moses Browning, vjerojatno najproduktivniji i najvei konstruktor pjeakog oruja u povijesti, otac je pitolja Colt Model 1908 West Pocket. U
ovom sluaju nije rije o potpuno novoj Brawningovoj konstrukciji za ameriku
tvornicu, ve je samo nacrte svog pitolja Model 1906, koji je razvio za belgijski
Fabrique Nationale (FN), preraunao iz metrikog sustava mjernih jedinica u
imperijalne (milimetri u ine). U SAD-u i Belgiji proizvelo se oko milijun i pet stotina tisua komada ovih lijepih, malih i pouzdanih pitolja. Jednostavna proizvodnja, a pouzdanost za uporabu dostatni su razlozi za kopiranje nekog proizvoda,
tako da je napravljeno najmanje 155 kopija ovog pitolja s malim izmjenama, a
prodavao se pod kojekakvim izmiljenim zvunim imenima. panjolska je bila
zemlja u kojoj se taj pitolj najvie kopirao.
Godina proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1908.1948. godine
Colt Co., Hartford, Connecticut, SAD
6 naboja
51

41. Pitolj ITHACA GUN CO., M 1911 A1, kal. .45, br. 1465477
inv. br. 1968
dimenzije
21x15x3 cm
M 1911 je Browningova konstrukcija poluatomatskog pitolja, koji se izvorno

proizvodio u Coltovoj tvornici; osvojila je ameriko trite iako su Amerikanci bili
skloniji revolverima. Ovaj model usvojen je na natjeaju za potrebe amerikih
oruanih snaga poslije ispitivanja i usporedbe sa slinim modelima drugih proizvoaa. Od 1911. godine ostao je slubeni pitolj amerike vojske do 1984.
godine, sluei u svim ratovima i akcijama u kojima su sudjelovale amerike
snage. Prema nalogu amerike vlade, tijekom svjetskih ratova proizvodnja je
predavana i drugim proizvoaima (Remington, Thompson, Signal & Switch Co.,
Ithaca Gun Co. itd.).
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
52
1943.1945. godine
Ithaca Gun, Ithaca, NY, SAD
7 naboja
PANJOLSKA
42. Pitolj VTZ, M 1933 (Ruby), kal. 7.65x17 mm, br. 2529
inv. br. 1963
dimenzije
16x13x4 cm
Uspjena konstrukcija pitolja FN Browning iz 1906. godine, koju je patentirao John Moses Browning, osvojila je svijet. Mnoge su drave kopirale ovu veoma jednostavnu konstrukciju. Pitolj nije bio osobito upeatljiv ni po emu, ali u
vrijeme velike potranje za pitoljima odrao se na tritu, napose uz veliku narudbu francuske vlade. Ta narudba bila je toliko velika da je tvornica Gabilondo morala uposliti i kooperante kako bi drala ugovorenih rokova isporuke.
Model 1933 imao je konicu na sredini okvira koja je blokirala udara. Prepoznatljiv je po lunim zarezima na navlaci. Radi se o jeftinom i jednostavnom
pitolju sa slobodnim zatvaraem i skrivenim udaraem ija izvrsnost i nije loa.
Tijekom I. svjetskog rata nakon povlaenja srpske vojske i neposredno pred
otvaranje solunskog fronta, francuska vlada Srbiji je isporuila pet tisua komada automatskih pitolja francuske i panjolske proizvodnje u dva modela sa sedam i devet naboja, kalibra 7.65 mm.
Model tipa Ruby s devet naboja bio je panjolske proizvodnje. U Vojnotehnikom zavodu u Kragujevcu su 1933. godine iz nepoznatih razloga izbruene sve oznake proizvoaa i utisnute nove, pisane irilicom: pitolj 7.65 mm
9.V.T.Z. 1933.
Proizvodnja je prestala 1919. godine, dok je proizvodnja modela pod istim
imenom (Ruby) u kalibru 6.35mm (.25 Auto) nastavljena jo nekoliko godina.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1914.1918. godine
Gabilondo, panjolska
9 naboja
53

43. Pitolj LLAMA Especial, X-A, kal. 7.65x17 mm Browning; br. 243347
inv. br. 1923
dimenzije
17x11.5x3 cm
U gradu Eibaru, pokrajna Baskija, djelovala je druga po znaaju tvornica oruja u panjolskoj. Uspjeno se odravala proizvodnjom pitolja na bazi Coltova
modela 1911 i revolvera na bazi sustava Smith & Wesson i to u svim vanijim
kalibrima. Llama Model X-A je umanjena inaica Colt-a M1911 u kalibru 7.65x17
mm. Koristi ga panjolska policija. Odlikuje se po odlinoj zavrnoj obradi i plastinim ploicama rukohvata, na koje je utisnut natpis LLAMA trademark s goruom bakljom. Znaajka pitolja tvrtke Llama iz tog doba bila je da nemaju otisnutu oznaku modela.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
54
1954.1997. godine
Llama, Gabilondo y Cia, panjolska
8 naboja
Revolveri
Revolver je runo vatreno oruje na ijem se kraju cijevi nalazi bubanj podijeljen
na nekoliko valjkastih pregrada, koje se pri okretanju bubnja naizmjenino stavljaju u poloaj produetaka cijevi. Kod revolvera ulogu leita naboja, koje je kod
pitolja integralni dio cijevi, preuzima valjkasti provrt u bubnjiu revolvera. Konstrukcijski to zahtijeva izrazitu preciznost pri izradbi mehanizma za okretanje
bubnja kao i usklaenost svih sastavnica, kako bi u trenutku opaljivanja osi cijevi
i naboja bile poravnate, a javlja se problem zazora izmeu cijevi i leita u bubnjiu koji doputa curenje dijela barutnih plinova dok zrno prelazi iz leita u
cijev.
Naelno reeno, glavna prednost revolvera pred pitoljem jest mogunost
uporabe jaih kalibara (.357Mag, .44Mag, .50AE, 454Casull itd.), dok je glavni
nedostatak manji kapacitet streljiva (5 do 8 naboja).
Revolveri su najpopularnije runo vatreno oruje u Sjedinjenim Amerikim
Dravama.
Najpoznatije tvornike marke revolvera su Colt, Smith&Wesson, Ruger, Korth
i Nagan.
55
AUSTRIJA
1. Revolver RAST&GASSER, M-1898, kal. 8 mm, br. 126593
inv. br. 1970
dimenzije
24x17x4.5 cm
Rije je o izrazito uspjeloj konstrukciji revolvera koji se moe rastaviti bez

uporabe alata. U I. svjetskom ratu bio je slubeno oruje austrougarske vojske
pa ga na ovim prostorima ima jo u velikim koliinama.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
56
1917. godina
Leopold Gasser, Be, Austrija
8 naboja
BELGIJA
2. Revolver LEPAGE, Pocket Hammerless Revolver, kal. 8 mm Leb,
br. 2913
inv. br. 1978
dimenzije
14x10x3.3 cm
Zanimljiv je model revolvera neslubenog i uvrijeenog naziva Bossu (hr.

prijevod Nejednak) sustava Buldog sa zatvorenim udaraem (kokotom) izraenog za belgijsko i francusko trite. Ovaj tip revolvera bio je popularan meu
potarima i biciklistima koji bi se njime branili u sluaju napada pasa, ali je zbog
svojih malih dimenzija esto koriten i kao obrambeno oruje. Sustav izbacivanja praznih ahura obavlja se s pomou ipke koja se nalazi ispod cijevi s konicom koja je s lijeve strane okvira revolvera. Postoji i zatitnik - branik okidaa,
koji je preblizu rukohvata tako da revolver u aci lei nezgrapno. Osim kaiprsta
na okidau koristiti se moe jo samo srednjak koji obuhvaa rukohvat revolvera. Uz kalibar 8 mm Lebel izraivan je i u kalibrima 6.35 mm, 7.65x17 mm i 5.8
mm Velodog.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
1890. godina
Manufacture d'Armes Lepage, Liege, Belgija
5 naboja
57
HRVATSKA
3. Revolver LIKAWELD, M-Piko, kal. .22 Magnum, br. A01005
inv. br. 2180
dimenzije
13x2x7 cm
Mini revolver koji je nastao kod istog proizvoaa kao i popularna kratka
strojnica Zagi. Dvojbeni sigurnosni koncept zahtijevao je smirenog i uvjebanog
korisnika. Noenje revolvera s udaraem oslonjenim na naboj ili udaraem u
poluzapetom poloaju proizvoa u Naputku za uporabu navodi kao opasno.
Stoga preporua pozicioniranje udaraa u za to namijenjene utore izmeu leita naboja u bubnjiu. Pritom je potrebno udara postaviti u poluzapeti poloaj i
prstima ruke pod udara dovesti utor za udara pa polako, uz stiskanje okidaa,
otpustiti udara u za to predvieni sigurnosni utor. Na taj nain mogue je nositi
revolver sa svih pet naboja u bubnjiu. Drugi nain je ostaviti jedno leite naboja prazno i pozicionirati ga ispod udaraa, ali je u tom sluaju kapacitet bubnjia
etiri naboja. Krasi ga jo jedna posebnost, a ona se odnosi na punjenje bubnjia, pri emu je neophodno bubnji potpuno izvaditi iz rame revolvera.
Revolver je pokuaj kombiniranja naboja velike brzine i solidne zaustavne
moi u revolver malih gabarita koji se moe uspjeno prikriveno nositi na nozi, u
depu pa i u depiu za sat.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
58
1991.1993. godina
Likaweld, Zagreb
5 naboja
ITALIJA
4. Revolver Ordonanza Italiana Modello 1889, kal. 10.34 mm, br. 9965
inv. br. 1972
dimenzije
25x16x5 cm
Revolver poznatiji pod nazivom Bodeo je od 1889. godine u slubenoj uporabi u talijanskoj vojsci i zadrao se kao slubeno postrano oruje do 1945. godine. Tipian je primjerak revolvera iz tog vremena i spadao bi u kategoriju Bulldog konstrukcija (puni se kroz vrataca na desnoj strani bubnjia, ima vanjsku
konicu i jednodijelnu ramu).
Izraivao se u dvije inaice sve do 1936. godine, a koriten je i u II. svjetskom ratu. Inaice su se razlikovale po braniku okidaa (kojeg nije bilo na modelu
s preklopnim okidaem), duljini cijevi i obliku cijevi (vanjski presjek je esterokutan ili okrugao). U Italiji je poznat pod nazivima Bodeo i Bodeo-Glisenti. Za ovo
oruje specifino je to to su od 1891. godine svi revolveri morali biti brunirani.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
1889.1923. godine
Societa Siderugica Glisenti, Italija
6 naboja
59
SJEDINJENE AMERIKE DRAVE

5. Revolver IVER JOHNSON, Third Model Safety Automatic Hammer
Revolver, kal. .38, br. 85673
inv. br. 1924
dimenzije
23x13x3 cm
Ovaj revolver samo je jedna od mnogih kopija revolvera na preklapanje sustava Smith & Wesson. Tvrtka Iver Johnson je u proizvodnom programu imala
mnogo inaica ovog revolvera koji su se meusobno razlikovali u kalibru i zapremini bubnjia (7 naboja kalibra .22, 6 naboja kalibra .32 i 5 naboja kalibra .38),
duljini cijevi, materijalu ruki (drvo ili tvrda guma) te po otvorenom ili zatvorenom
udarau u rami. Iver Johnson je proizveo vie od milijun ovakvih jeftinih revolvera u razliitim inaicama.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
60
kraj 19. i poetak 20. stoljea

Iver Johnson's Arms & Cycle Works, Fitchburg,
Mass., SAD
5 naboja

6. Revolver tipa US Revolver Co., kal. .38, br. 78452
inv. br. 1928
dimenzije
20x11x2.5 cm
Jedna od mnogih manje poznatih kopija revolvera tvrtke Smith&Wesson na

prelamanje. Sve do poetka 20. stoljea izraivali su se ovi jeftini revolveri.
Ameriki model je specifian po tomu to ima udara skriven u rami i moe pucati samo dvostrukim djelovanjem otponca.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
kraj 19. stoljea

nepoznat
5 naboja
61

7. Revolver COLT, POLICE POSITIVE, kal. .38 special, br. 381166
inv. br. 1969
dimenzije
28x13x24 cm
Coltova tvornica u Hartfordu, Connecticut, godine 1907. tritu je predstavila

model revolvera Police Positive. Od prethodnog modela New Police naslijedio je
sigurnosni sustav koji blokira udarnu iglu, a na njemu je prvi put primijenjen sustav po kojemu je i dobio ime ime je omogueno sigurno postavljanje leita
naboja ispred cijevi tako to bubnji pri potezanju otponca zakree u smjeru
kazaljki na satu, to rezultira upiranjem nosaa bubnjia o leite u rami revolvera. Na taj nain je naboj sigurno (pozitivno) doveden ispred cijevi. Postoji velik
broj inaica ovog revolvera koje se razlikuju u kalibru (.32 long/short Colt, .32
S&W long, .38 S/W), duljini cijevi (2, 4, 5 i 6 incha) te materijalu i obliku ruki.
Proizvodnja ovog uspjelog modela prekinuta je 1947. godine.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
62
1907.1947. godine
Colt Co., Hartford, Connecticut, SAD
6 naboja
RAZLIITI PROIZVOAI
8. Revolver tipa BULDOG, model Constabulary, kal. .38, br. 6782
inv. br. 1982
dimenzije
14.5x11x3.5 cm
Tipian revolver sustava Buldog u kojem su cijev okvira i rukohvat izliveni u

jednome dijelu. Puni se kroz vrataca na lijevoj strani rame, ima kratku cijev i
ruku tipa ptije glave te otponac s dvostrukim djelovanjem. Postoje mnoge
njegove inaice, a razlikuju se po izgledu i kalibru oruja. Naziv modela
Constabulary oznaava oruje koje koriste redarstvenici (eng. constable - hrv.
redarstvanik), a najpoznatiji predstavnik takvih revolvera je Webley RIC (Royal
Irish Constabulary).
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
1873. godina
razliiti proizvoai u Europi i SAD-u
6 naboja
63

9. Revolver tipa VELODOG, kal. 5,75 mm, br. inv. br. 1921
dimenzije
13x8.5x2 cm
Mnogi su se proizvoai revolvera okuali u proizvodnji revolvera malog kalibra za zatitu biciklista od napada pasa. Otuda i ime Vele (lat. brzo) i Dog (engl.
pas). Krajem 19. stoljea, tonije od 1894. godine, to se oruje naglo proirilo po
cijeloj Europi i proizvodile su ga mnoge tvrtke, posebice iz Belgije i panjolske.
Neke od inaica ovih malih revolvera ak nemaju ig s imenom proizvoaa i
oznake modela, to je i kod ovog revolvera sluaj. Njegova posebnost jest u
tomu to je okida bio na sklapanje, a kokot je bio skriven. Jednostavno rukovanje i uporaba samo jedne ruke pridonijelo je popularnosti ovog oruja.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
64
kraj 19. stoljea

razliiti proizvoai
5 naboja

10. Revolver tipa BULDOG, Constabulary, kal. .32, br. inv. br. 1922
dimenzije
18x12x13 cm
Osnovni europski policijski revolver bio je Buldog sustav. Cijev, okvir i drka
izliveni su u jednom komadu. Kokot je bio otvoren i mehanizam dvostruke akcije.
Poeo se proizvoditi pod razliitim nazivima u nekoliko europskih drava u razliitim kalibrima. Engleski naziv Constabulary je oznaka za policijsku namjenu.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
kraj 19. stoljea

razliiti proizvoai
6 naboja
65

11. Revolver tipa LEFAUCHEUX, kal. 11.5 mm, br. inv. br. 1971
dimenzije
22x15x5 cm
Godine 1853. pojavili su se revolveri na naboj koji tvori jedinstvenu cjelinu.

Opaljivanje se obavljalo preko igle koja viri iz ahure na stranjem dijelu, a udara aktivira naboj udarajui odozgo. Naboj je patentirao Casimir Lefaucheux, a
revolver njegov sin Eugne. Ubrzo je cijela Europa poela proizvoditi kopije
ovog, u to doba, veoma popularnog oruja, a osobito Belgijanci, pa se uvrijeilo
miljenje da je revolver izvorno belgijski proizvod. Ipak, svi tadanji modeli proizvedeni u tom razdoblju nose naziv Lefaucheux po konstruktoru naboja s iglom
koji je prepoznatljiv za taj tip revolvera. Gotovo identinu kopiju proizvodili su
panjolci i Rusi, pa je zbog skraivanja cijevi i zamjene izvornih dijelova te zbog
stanja ovog revolvera i nemogunosti oitanja oznaka - nemogue utvrditi izvornost proizvoaa i modela.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
66
1853. godina
razliiti proizvoai
6 naboja
Pjeako oruje
Pjeako oruje, tj. puke, strojnice, automatske puke, strojopuke ili pukostrojnice, runo su vatreno oruje kalibra do 20 mm. Namijenjeno je za onesposobljavanje i unitavanje ive sile izvan zaklona, te neoklopljene vojne tehnike.
Pjeako oruje je osnovno oruje svake vojske, jer svaki vojnik dobiva svoje
oruje s kojim se obuava u rukovanju i gaanju.
Puke opetue su repetirke koje u nabojniku imaju vie naboja. Pri svakom
opaljenju rukom se ponavlja (repetira) tj. otvara zatvara, izbacuje se prazna
ahura, a njegovim zatvaranjem ubacuje se u cijev novi naboj iz nabojnika.
Polustrojni karabini ili polustrojne puke ista su stvar. Razlika izmeu karabina i puke, bez obzira na funkciju je duina a karabini su krae inaice puaka.
Borbena samarica je namjenski konstruirana puka glatke cijevi za gaanje
samenim nabojima, a koriste je uglavnom specijalne policijske postrojbe. Za
razliku od civilnih, borbene samarice imaju krau cijev i vei kapacitet spremnika (nabojnika).
Polustrojne puke za razliku od puaka opetua, kod kojih se rukom vri punjenje i pranjenje oruja, za ponavljanje ciklusa punjenja i pranjenja koriste
energiju povratnih barutnih plinova ili pritisak dna ahure na elo zatvaraa (povratni trzaj), a za svaki opaljeni metak potrebno je zasebno pritisnuti obara.
Jurina puka je automatska puka i predstavlja vaan dio modernog pjeakog naoruanja. Princip rada je isti kao i kod polustrojnih puaka,
samo za opaljenje niza metaka (rafal) nije potrebno pritiskati obara pojedinano, metak po metak, ve se ciklus opaljivanja, pranjenja i punjenja vri pri jednom pritisku na obara dokle ima metaka u spremniku ili dokle dugo traje pritisak na obara. Uz automatsku paljbu ove puke imaju i opciju otvaranja polustrojne paljbe. Medu najpoznatije jurine puke spadaju MP 44, AK-47, FN FAL,
G3 i M16.
Kratke strojnice su lako pjeako naoruanje za onesposobljavanje i unitavanje ive sile na kratkim odstojanjima, do 200 metara. Obino koriste pitoljske
naboje po emu se u osnovi razlikuju od automatskih puaka.
Pukostrojnice slue za pruanje paljbene potpore pjeakoj desetini ili grupi,
te za blisku zrakoplovnu borbu. Uinkovito djelovanje automatskom paljbom im
je na daljinama od 400 do 800 metara. U konstruktivnom pogledu bitno se razlikuju od automatskih puaka po masivnijoj, izmjenjivoj cijevi (zbog veeg reima
paljbe), noicama i postolju zbog stabilnosti, a pune se redenikom ili spremnikom.
67
PUKE OPETUE (REPETIRKE)

1. Puka opetua STEYR-MANNLICHER, M 1895, cal. 8x57 mm, br. 5326T
inv. br. 2026
dimenzije
127x18x9 cm
Nijemac Mannlicher za austrougarsku je vojsku konstruirao puku koja je nosila oznaku M 1895. Puka se u Austriji proizvodila u Steyru, a u Ugarskoj u
Arsenal Fegvergyaru u Budimpeti. U I. i u II. svjetskom ratu puka je bila veoma cijenjena i pouzdana.
Na puci je zanimljiva konstrukcija nabojnika i zatvaraa. Integralni nabojnik
s okvirom od metalnog lima s pet naboja puni se u puku s gornje strane, a ispaljivanjem posljednjeg naboja ispada s donje strane integralnog nabojnika. Za
ubacivanje naboja iz metalnog okvira u nabojniku zatvara je potrebno samo
gurnuti bez zakretanja ruice, a za izvlaenje ahure ili naboja iz cijevi tek povui ruicu zatvaraa u stranji poloaj, opet bez zakretanja ruice. Puke M 1895
izvorno su proizvedene u kalibru 8x50R mm Mannlicher, ali su primjerci koriteni
u Grkoj i Jugoslaviji prekalibrirani u 8x57 mm Mauser.
Godina proizvodnje
Proizvoa
Spremnik
68
1935. godina
Steyer, Austrija
integrirani, 5 naboja

2. Puka opetua MOSIN-NAGANT, M 91/44, cal. 7.62x54R mm,
br. BS 3674
inv. br. 15
dimenzije
102x8x17 cm
Puka Mosin-Nagant naziv je dobila prema satniku Ruske carske vojske Mosinu, koji je konstruirao metak, i Belgijcu Leonu Nagantu, konstruktoru mehanizma puke. Do 1945. godine proizvedeno je osam inaica ove puke u vie od
milijun primjeraka. Koristila se u oba svjetska rata i manjim oruanim sukobima
iako je imala zastarjelu konstrukciju metka s obodom. Dugaka inaica puke
Mosin-Nagant s dodatkom optikog ciljnika esto se koristila kao snajpersko
oruje i tu je postizala veoma dobre rezultate. Kratka inaica imala je dodatno
sklopivi no i sluila je kao djelotvorno pjeako oruje.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Spremnik
od 1944. do 1965. godine

Tulski arsenal, Tula, Rusija
69

3. Puka opetua, M 48, cal. 8x57 mm, br. P 10797
inv. br. 167
dimenzije
108.5x15x10 cm
Iako su o puci postojala razliita miljenja: jedni su govorili kako je rije o

zastarjelom oruju male vatrene moi, a drugi su je hvalili zbog preciznosti, dometa i probojne moi, ova je bila jedina klasina vojnika puka dostupna hrvatskim braniteljima (popularno su je zvali tanara). Pod nepoznatim je uvjetima odreenu koliinu ovih puaka Slovenija ustupila Hrvatskoj jo prije pada
vojarni.
Izvorno je rije o inaici konstrukcije puke Mauser G98 i 98k njemake proizvodnje iz vremena I. svjetskog rata s preinakama veim dijelom kozmetike
prirode. Puka M48 ula je u naoruanje Jugoslavenske narodne armije 1948.
godine. Proizvodnja je naputena dvanaest godina kasnije.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Spremnik
70

Vojno-tehniki zavod, Kragujevac, FNRJ

4. Polustrojni karabin AGM-1, cal. 9 mm Luger, br. 00196 (CAP 4496)
inv. br. 2285
dimenzije
68,5x4,5x22 cm
Ideja vodilja konstruktorima ovog oruja bila je opremanje policijske ophodnje

karabinom iji je kalibar isti s kalibrom pitolja koji nose policajci ime se kanio
ujednaiti kalibar oruja koji je u policijskog naoruanja (pitolji, kratke strojnice i
karabine) izuzev snajperskih puaka. Rezultat takvog promiljanja bio je polustrojni karabin AGM-1, koji uz pitoljski kalibar koristi i pitoljski spremnik (FN
Browning HP) kapaciteta 13 metaka. Uz kalibar 9x19 mm Luger izraivali su se i
kalibri .22 Long rifle i .45 ACP. Zanimljivo je da je ovaj karabin izveden u bullpup
konstrukciji, to znai da se pitoljski rukohvat nalazi ispred nabojnika, sklopa
zatvaraa i mehanizma za opaljivanje.
Godina proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika

AL.GI.MEC.Srl, Milano, Italija
13 i 20 metaka
Puku je Muzeju policije poklonio general-pukovnik u mir. Mate Laui.
71

5. Puka Calico M-900, cal. 9 mm Luger, br. E00446
inv. br. 2284
dimenzije
100x7x18 cm
Popularnost je ova strojnica stekla zbog kvalitete i pouzdanosti, ali joj je nedostatak skupa proizvodnja. Calico M-900 nastao je 1990. godine kao napor
amerike tvrtke Calico Light Weapon Systems da proizvede jeftinu i jednako
dobru kratku strojnicu kao to je MP5 kopiranjem njezina sustava bravljenja u
kombinaciji s helikoidalnim (spiralnim) spremnikom velikog kapaciteta (50 ili 100
metaka), a malih dimenzija. Uz takav spremnik kompaktnosti oruja pridonosi i
izvlaei rameni oslonac.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika

Calico Light Weapon Systems,Bakersfield,CA,SAD
50 i 100 naboja
72

6. Borbena samarica ARMSEL, Protecta, cal. 12x70 mm, br. A01381
inv. br. 2283
dimenzije
78x14x20 cm
Armsel Striker, komercijalnog naziva Protecta, pokuaj je da se napravi borbena samarica velikog kapaciteta spremnika, u ovom sluaju 12 komada samenih metaka kalibra 12x70 smjetenih u bubanj, to ovu puku ini orujem
revolverskog tipa. Puka nije polustrojna, ve se pomak bubnja na novi metak
obavlja zakretanjem ruice prednjeg rukohvata ulijevo. Kratka cijev i preklapajui
rameni oslonac puku ine veoma kompaktnom i idealnom za policijsku primjenu.
Godina proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet bubnja

Armsel (Sentinel Arms Co.), Junoafrika Republika
12 naboja
73
POLUSTROJNE PUKE
7. Polustrojna puka CRVENA ZASTAVA, PAP M 59/66, cal. 7.62x39 mm,
br. 363178
inv. br. 23
dimenzije
112x7x15 cm
U potrazi za zamjenom puaka Mauser biva je SFRJ pribjegla kupovini

stranih tehnikih postignua. Od SSSR-a je kupljena licencija za proizvodnju poluautomatske puke u kalibru 7.62x39 mm SKS (Samozarjadnij karabin Simonova). Oruje proizvedeno u pogonima kragujevake tvrtke Crvena zastava od
izvorne se inaice razlikuje u odabiru vrste drveta za izradbu drvenih dijelova i
cijevi puke koja nije kromirana. Rije je o puci lakoj za uporabu, odravanje i
ugodnoj za pucanje. Radi na naelu posudbe barutnih plinova, a bravi padom
bloka zatvaraa u usjek ispred leita naboja. Za razliku od ostalih puaka koje
rade na naelu posudbe plinova, kod M59 (SKS-a) klip u plinskom cilindru nije
uvren za nosa zatvaraa niti je potisnut oprugom. On slobodno putuje kroz
plinski cilindar pa se pri naglom pomicanju puke uje zvonjenje kad klip udara u
prednji dio plinskog cilindra ili u potisni klip ispred nosaa zatvaraa. Slijedei
tradiciju ruskih puaka, i M59 ima preklopnu bajunetu, koja za razliku od prethodnih modela ima oblik noa, a ne iljka s krinim presjekom. Kasnijim preinakama na puku su postavljeni tromblonski nastavak s ciljnikom, fluorescirajui ciljnici i gumeni odbojnik na ramenom osloncu i tako su nastale inaice M 59/66 i M
59/66A1. Ugradnjom optikog ciljnika nastala je snajperska inaica. Tijekom
Domovinskog rata ova je puka u svim inaicama upotrebljavana na svim bojitima.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
74
od 1959. do kraja osamdesetih godina XX. stoljea


Spremnik
10 naboja
8. Polustrojna snajperska puka CRVENA ZASTAVA, PASP M 76,

cal. 8x57 mm, br. H-24885
inv. br. 25
dimenzije
113x8x22 cm
Slijedei SSSR kao uzor u taktikom (primjeni) i tehnikom (konstrukcijskom)

pogledu, biva je SFRJ pokuala kopirati polustrojnu snajpersku puku Dragunova (SVD). PASP M 76 (poluatomatska snajperska puka) nije doslovna kopija
sovjetskog uzora, koji zbog smanjenja sile trzaja ima dva odvojena klipa koji
prenose energiju povratnih barutnih plinova na nosa zatvaraa, a kod jugoslavenske inaice, kako bi primio metak kalibra 8x57 mm, je zatvara s nosaem
zatvaraa uveana izvedenica klipa s izvornog AK-47. Koliina plinova regulira
se regulatorom za upotrebu u ljetnim i zimskim uvjetima. Kao streljivo slui poseban snajperski metak obiljeen ljubiastom bojom na kapisli. Optiki ciljnik
povean je etiri puta (gaanje do 1200 metara).
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
od 1976. godine na dalje

izmjenjivi, dvoredni, 10 naboja
75
JURINE PUKE
9. Jurina puka, MP 43/1, cal.7.9x33 mm, br. 156991 i br. 7056-143
(na puci)
inv. br. 2163
dimenzije
92.5x3x14 cm
Sredinom II. svjetskog rata do posebnog su izraaja dole kratke strojnice

zbog promijenjene dinamike borbenih djelovanja i promjene u taktici ratovanja.
Naime, borbena djelovanja izvodila su se uglavnom na relativno malim udaljenostima, osobito u naseljenim mjestima, pri emu su standardne vojnike puke
rijetko mogle prikazati svoje prednosti znatno veeg dometa i bolje preciznosti.
Uoivi promjene u nainu borbenog djelovanja, Nijemci su razvili uinkovito
oruje novog tipa automatsku puku MK 43 (Maschinenkarabiner), od koje
nastaje MP43, poslije preimenovanu u jurinu puku StG 44 (Sturmgewehr).
Tehniki i taktiki bio je to iskorak u novo doba. Puka je proizvedena tehnikom
preanih elinih limova (umjesto glodanjem iz komada elika), cijev je hladno
kovana, metak je slabiji od standardnog puanog metka, ali jai od pitoljskog,
to omoguava strojnu paljbu uz trzaj koji se moe kontrolirati, nabojnik je sa 30
naboja, to smanjuje vrijeme potrebno za punjenje oruja tijekom borbe i poveava autonomiju strijelca. MP43 s pravom nazivamo rodonaelnikom jurinih
puaka.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
76
1943. godina
C.G. Haenel, Suhl, Njemaka
dvoredni, 30 naboja
10. Jurina puka HECKLER-KOCH, G-3, cal. 7.62x51 mm, br. 6742007
inv. br. 17
dimenzije
102x7x24 cm
Njemaki inenjeri izbjegli iz domovine pred saveznikim snagama novu domovinu nalaze u panjolskoj. Oni postaju jezgra instituta i tvornice pjeakog
naoruanja CETME, gdje za potrebe panjolske vojske razvijaju novu strojnu
puku. Njemaka vojska je kasnije puku pod oznakom G3 u kalibru 7.62x51
mm NATO i zamjenom elinih i drvenih dijelova kundaka plastinima, izabrala
za slubeno oruje njemakih oruanih snaga. Prvotno je proizvedena u pogonima tvrtke Rheimetall, a kasnije proizvodnju preuzima Heckler & Koch u koji se
vraaju konstruktori puke. Puka je doivjela velik izvozni uspjeh i prodana je u
vie od etrdeset drava, a mnoge su zemlje pokrenule vlastitu proizvodnju.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
od 1959. do danas
Heckler & Koch, Oberndorf am Neckar, Njemaka
20 naboja
77
11. Jurina puka FEG, AK-63D (AMMSZ), cal. 7.62x39 mm, br. A 183908
inv. br. 19
dimenzije
90x7x22 cm
Pria o nastanku automatske puke kalanjikov poinje jo sredinom II.

svjetskog rata. Nadareni konstruktor Kalanjikov je o puki poeo razmiljati
tijekom dugogodinje rehabilitacije nakon ranjavanja u listopadu 1941. godine. O
pjeakom naoruanju prikupljao je informacije i zapaanja od svojih suboraca.
Kad se konano susreo s njemakom StG 44, sazrela je ideja o novoj puki.
Ubrzo je stvoren prvi model puke AK-47 (Avtomat Kalanikova obrazca 1947.
goda) u kalibru 7.62x39 mm, koja se od 1949. poela uvoditi u operativnu uporabu sovjetske vojske. Nova puka radila je na naelu tzv. posudbe plinova iz
kanala cijevi i imala je malo pokretnih dijelova.
Voen ideoloko-politikim, a ne trgovakim razlozima, bivi je SSSR davao
dozvole za proizvodnju gotovo svakom zainteresiranom proizvoau tako da
danas postoje mnoge inaice i modeli kalanjikova. Jeftina proizvodnja, jednostavno odravanje i kratkotrajna obuka uinilo je od ove puke najpoznatije i najrasprostranjenije pjeako oruje na svijetu. Prema nekim procjenama izraena
je u vie od stotinu milijuna primjeraka, a do danas je ostala najmasovnije proizvoena vojnika puka u povijesti.
Ovo je jedino oruje koje se nalazi na dravnoj zastavi neke zemlje (Mozambik). Maarska je jedna od zemalja Varavskog bloka koja je proizvodila puke
sustava kalanjikov. Prve proizvedene maarske puke se od izvornih razlikuju
samo po obliku pitoljskog rukohvata i oznakama, a kasniji modeli dobivaju prednje pitoljske rukohvate, podkundake od preana elina lima, kompenzatore
trzaja - skrivae plamena, krae cijevi i rasklopne kundake tipa taka.
Vrijeme proizvodnje
78
1963. godina

Proizvoa
Nabojnik
FEG, Budimpeta, Maarska

izmjenjivi, dvoredni, zakrivljeni, 30 naboja
12. Jurina puka NORINCO, TYPE 56 , cal. 7.62x39 mm, br. 35037625
inv. br. 20
dimenzije
87x7x20 cm
Kineska inaica strojne puke AKM 47 s integralnim preklopnim bajunetom.

Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
od 1956. do kraja devedesetih godina XX. stoljea

Norinco - China North Industries Corporation, Peking,
Kina
izmjenjivi, dvoredni, zakrivljeni, 30 naboja
79
13. Jurina puka CRVENA ZASTAVA, AP M70 B1, cal. 7.62x39 mm,
br. 197380
inv. br. 180
dimenzije
91x12x6 cm
Kragujevaki zavod Crvena zastava jo 1964. godine poeo je izradbom

prototipa M-64 kao jugoslavenske kopije kalanjikova AK-47 u svrhu naoruavanja jedinica JNA s novom suvremenom jurinom pukom koja bi zamijenila
polustrojnu puku PAP M-59/66. Ova potonja, takoer u kalibru 7.62x39 mm, u
to je doba bila temeljno streljako naoruanje jedinica JNA. Nova jurina puka
nije imala tvrdo kromiranu unutranjost cijevi, zatitu izvedenu zapeenim lakom, ve bruniranjem, ali je imala none mehanike ciljnike kao standardnu
opremu. Nakon vie od pet godina ispitivanja, nova jurina puka uvedena je u
operativnu upotrebu u JNA u standardnoj izvedbi AP M-70 s drvenim, fiksiranim,
kundakom. Oznaka B oznaava da puka ima tijelo (sanduk) proizveden od
preana elinog lima.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
od 1970. do danas
30 naboja
Na puci se nalazi dodatak za izbacivanje runih bombi tzv. pijani ustaa

Improvizirana je to naprava za izbacivanje obrambenih runih bombi na udaljenost veu od sto metara. Rije je o napravi u obliku ae sa suenim donjim
dijelom unutar kojeg je narezan navoj s pomou kojeg se naprava montirala na
80

jurinu puku. Unutar ae je oblikovano leite rune bombe s uzdunim utorom za nalijeganje lice osiguraa bombe, a na dnu ae polagala se metalna podloka koja slui da vrui barutni plinovi ne razbiju plastino tijelo rune
bombe. Oblik ae i podloke variraju ovisno o tomu tko ih je proizveo, a proizvoaa je bilo mnogo. Razlika ima i glede tehnologije izvedbe i materijala izradbe jer su neke od naprava proizvedene lijevanjem ili tokaranjem i glodanjem iz
komada metala. Cijev puke punila se tromblonskim pa i manevarskim nabojem,
ija je uporaba skraivala domet, a u lonac se smjetala runa bomba s omotaem. Zatim se odredio kut elevacija pa se bomba ispaljivala na slian nain kakav se koristi pri opaljenju protupjeake tromblonske mine.
Naziv dodatka pijani ustaa potjee iz jedne esto prepriavane zgode poznate hrvatskim braniteljima. Nakon to je na poloaj srpskih paravojnih postrojbi
spomenutom napravom ispaljen vei broj runih bombi, naa je formacijska radiopostaja uhvatila neprijateljsku poruku kako su se ustae drogirali, pa mogu
da bace bombu i do dvesto metara. Smijui se izreenom, hrvatski su branitelji
spomenutu napravu odmah nazvali pijani ustaa.
81
14. Jurina puka CRVENA ZASTAVA, AP M70 AB2, cal. 7,62x39 mm,
br. 506045
inv. br. 182
dimenzije
91x25x6.5 cm
U oznaci modela M70 AB2, A oznaava da puka ima preklopni kundak, B

oznaava da je tijelo izraeno od preana elinog lima, a 2 oznaava da puka
ima tricijske umetke (umjesto fosfora) u nonim ciljnicima.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
82
od 1970. do danas
30 naboja
15. Jurina puka FM, FALM IV, cal. 7.62x51 mm, br. 1.026752
inv. br. 26
dimenzije
119x8x23 cm
Sredinom 1991. godine u postrojbe Zbora narodne garde pristiu prvi primjerci jurine puke FM FALM Para III (Fusil Automatico Liviano Modelo Para III) i
FALM IV (Fusil Automatico Liviano Modelo IV), popularno nazvanim argentinkama. Rije je o licencno proizvedenim pukama FN FAL (Fabrique Nationale
Fusil Automatique Lger) u pogonima argentinske tvornice Fbrica Militar de
Armas Porttiles "Domingo Matheu". Kao kvalitetno i pouzdano oruje, puka
FALM u naoruanju je vie od devedeset zemalja diljem svijeta, a proizvodi se u
trinaest zemalja. Jedna od zanimljivosti vezanih za izvorne puke i one proizvedene po doputenju jest da veina dijelova s licencnih komada nije zamjenjiva s
izvornim dijelovima. FAL i njegove inaice su predstavnici filozofije razvoja oruja klasinog tipa iz doba prije Drugog svjetskog rata, sa streljivom pune snage,
duge cijevi, izraena glodanjem elinih otkivaka. Puka radi na naelu posudbe
barutnih plinova, a bravi padom zatvaraa u usjek ispred leita metka (slino
kao na PAP M59). Argentinska puka, kao i izvorni FAL, ima selektor paljbe
smjeten na stranjoj, desnoj strani kuita oruja s pozicijama zakoeno, polustrojna i strojna paljba. Puka se puni spremnikom s devedeset metaka. U
OSRH-u se nalaze dvije inaice, s fiksnim, plastinim usadnikom (FALM IV) i
aluminijskim preklopnim usadnikom (FALM Para III). Model IV se brzo mogao
transformirati u laku pukostrojnicu tako da se ispred prednjeg rukohvata montiraju metalne noice, koje su dostavljane posebno. Preciznost i uinkovitost
strojne paljbe joj je upitna. Naime, neprekidna paljba jakog metka, kakav je
83

7.62x51 mm, iz lagane puke die rafal u zrak ve kod drugog metka. FAL prazan tei samo 3.9 kg.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
1990. godina
FM Fabrica Militeres, Rosario, Argentina
20 naboja
KRATKE STROJNICE
16. Kratka strojnica Thompson, SMG M1 A1, cal. .45 ACP (11.43 mm),
br. 287880
inv. br. 7/1
dimenzije
81x26x6 cm
Strojnicu Thompson M1 proizvodilo je tijekom Drugog svjetskog rata nekoliko

amerikih tvrtki. Vojnika inaica strojnice Thompson M1 prola je dugi razvojni put i
sa svakom konstrukcijskom promjenom dobivala novu tipsku oznaku, od Annihilator,
preko M 1921, M 1928, M 1928 A1 do M1 A1. Thompson je prvotno prihvaen za
potrebe amerike vojske u I. svjetskom ratu. Rat je zavrio, a naruene kratke strojnice nisu bile isporuene. U razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova Thompson je
bilo mogue naruiti potom na kunu adresu ili je kupiti u specijaliziranim prodavaonicama koji dre oruje do eljezarija. Ovo je jedno od rijetkih oruja koje su prvo
koristili kriminalci, a potom pripadnici policije i vojske.
Zbog svoje jednostavnosti, pouzdanosti, uinka metka na cilju, M1 je postao jedno od najpopularnijih pjeakih oruja saveznika u II. svjetskom ratu. Jedini nedostatak Thompsona u odnosu na oruja iste kategorije velika je masa strojnice i naboja
.45 ACP, jer 50 komada naboja tei jedan kilogram.
U skladite bive Jugoslavenske narodne armije M1 dospjela je kao dio amerike
vojne pomoi bivoj Jugoslaviji. Neposredno poslije rata bila je dio naoruanja pograninih postrojbi i posebnih postrojbi Korpusa narodne obrane Jugoslavije.
U skladitu MUP-a pohranjena je prije Domovinskog rata, a tamo je dospjela jo
ezdesetih godina prolog stoljea kad je biva JNA to oruje prepustila postrojba84

ma Teritorijalne obrane i ondanjoj miliciji. Hrvatski su je branitelji koristili poetkom
Domovinskog rata do sredine 1992. godine kad je povlae iz postrojbi zbog ogranienog broja strojnica i streljiva.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik

Auto-Ordnance Corp., New York, NY, SAD
izmjenjivi, dvoredni, 20 ili 30 naboja
17. Kratka strojnica PP-41, cal. 7.62x25 mm TT, br. PG310

inv. br. 12
dimenzije
85x7x12 cm
Pistolet pulemjot pagina obrazec 1941. goda ili skraeno PP 41 sigurno je

najuinkovitija strojnica ikad proizvedena. Sovjetski je odgovor na vatrenu mo
njemake vojske. Krasi je jednostavna konstrukcija i velika brzina paljbe (vie od
1100 metaka u minuti). Ovo oruje ima tvrdo kromiranu cijev obloenu omotaem od elinog lima s uzdunim prorezima za hlaenje zrakom. Zavretak obloge odrezan je ukoso i djeluje kao kompenzator trzaja.
Uz puku opetuu Mosin-Nagant, kratka je strojnica pagina bila temeljno
pjeako oruje sovjetskih vojnika u II. svjetskom ratu. Pamtit e se kao odlino
oruje II. svjetskog rata, a viena je u gotovo svim sukobima diljem svijeta sve
do danas.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Bubanj
Nabojnik
1941. godina
nepoznat, SSSR
71 naboj
izmjenjivi, zakrivljen, 32 naboja
85
18. Kratka strojnica ERMA, MP 40, cal. 9x19 mm Luger, br. 83026
inv. br. 16
dimenzije
85x7x8 cm
Kratke strojnice u njemakim oruanim snagama izmeu dvaju svjetskih ratova

ne razlikuju se od onih u drugim vojskama. Kratke strojnice su tada imale ramene
oslonce fiksne konstrukcije izraene od drveta i s metalnim okovom. Metalni dijelovi
su se izraivali glodanjem iz punog komada elika, to je proizvodnju inilo skupom i
dugotrajnom, a oruje velikim i tekim za noenje. Od nove kratke strojnice oekivala se jednostavnija proizvodnja i primjena u borbi. MP40 ima korijene u projektu
tvrtke Erma Werke, a temeljni modeli su konstrukcije Heinricha Vollmera pod imenom VMP 1930 i EMP. Vollmer je poslije pridruen ekipi koju je vodio Berthold Geipel, koja je doradila "stari" EMP. Izgubio je fiksni, drveni i dobio metalni preklopni
rameni oslonac. Donji dio tijela strojnice bakelitni je, a otvor za punjenje sa zakrivljenim spremnikom postavljen je s donje strane. Ovako pojednostavljena i poboljana
konstrukcija pod nazivom MP36 ipak ne postie uspjeh na natjeaju. Stoga doivljava nove preinake koje ukljuuju novi, ravan spremnik za 32 metka (konstrukcija Hugo Schmeiser), a gubi se selektor paljbe. Tako izmijenjenu prihvatio ju je Ured za
oruje kopnene vojske i ula je u serijsku proizvodnju kao MP38. Ova kratka strojnica radi na naelu slobodnog trzaja (zatvara i cijev ne brave) i puca iz otvorenog
zatvaraa. Da bi pojednostavili, ubrzali i pojeftinili proizvodnju tijela i jo nekih dijelova koji su izraivani glodanjem, zamijenjeni su komadima napravljenim od preana
elinog lima. Tako je nastala konstrukcija kratke strojnice (na slici) pod imenom
MP40. Zbog svoje konstrukcije i naina na koji je proizvedena, MP40 postaje uzor
86

prema kojemu su nastale mnoge druge kratke strojnice - PPS-43, M3 Grees Gun,
Star Z-45, Zastava M56 i Zagi, hrvatska kratka strojnica s poetka Domovinskog
rata.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
1940. godina
ERMA ErfurterMaschinenfabrik, Erfurt, Njemaka
dvoredni, 32 naboja
19. Kratka strojnica HEANEL, MP 41, cal. 9x19 mm Luger, br. 1550
inv. br. 2156
dimenzije
86x4x8 cm
Tehniki gledano, kratka strojnica MP 41 bila je konstrukcijski korak unazad

zbog nedostatka svih sirovina potrebnih vojnoj industriji. Da bi utedjeli na eliku, tijelo i kundak kratke strojnice MP 41 izraeni su od drveta. Utedjelo se na
eliku, ali je znatno produljeno vrijeme za izradbu. Ova kratka strojnica nije slubeno prihvaena u njemakim oruanim snagama, ali je kupljena za potrebe
vojno-redarstvenih snaga NDH-a.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
1941. godina
C.G. Haenel, Suhl, Njemaka
dvoredni, tip MP 38/40, 32 naboja
87
20. Kratka strojnica HECKLER & KOCH, MP5SD3, 9x19 mm Luger,

br. S07758
inv. br. 2039/1-2
dimenzije
60x31x6.5 cm
Strojnica MP5 nastala je kao umanjena inaica jurine puke G3. Smanjenjem kalibra na 9x19 mm Luger bilo je mogue umanjiti i ostale bitne dijelove
oruja. Djeluje kao vea i starija sestra po naelu odgoena trzaja sa zatvaraem s dva bono i okomito postavljena valjia. Izraena je tehnikom preanja
elinih limova i s velikim, brizganim plastinim dijelovima, to proizvodnju ini
jeftinom, brzom i preciznom. Za razliku od mnogih drugih kratkih strojnica, kod
MP5 naboj se opaljuje kad je sigurno zabravljen u leitu, to uz primjenu slabijeg, pitoljskog kalibara strijelcu daje mogunost pogotka mete prvim hicem i
primjenu integralnog priguivaa, to je i sluaj kod inaice MP5SD3 (SD u oznaci modela predstavlja priguenu inaicu - njem. Schdalldmpfer; hrv. priguiva). Na strojnici se nalazi integralni priguiva i optiki ciljnik.
Oznake YU, grb SFRJ te slova na selektoru paljbe U (ukoeno), R (rafalno) i
J (jedinano) govore da je rije o oruju koje je nabavila SFRJ za postrojbe specijalne policije republikog i saveznog SUP-a.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
88
1966. godina
Heckler & Koch, Oberndorf am Neckar, Njemaka

Nabojnik
20 i 30 naboja
Predmet je Muzeju policije poklonio Smiljan Relji,

pomonik ministra unutarnjih poslova od 1992. do 1997. godine.
21. Kratka strojnica STEN, SMG Mk. III, cal. 9x19 mm Luger, br. A35893
inv. br. 2025
dimenzije
60x12x4.5 cm
Poetkom II. svjetskog rata, a posebno poslije poraza u Francuskoj i evakuacije kod Dunkerquea, u Velikoj Britaniji se osjetio nedostatak svih vrsta oruja. U
nabavi kratkih strojnica britanska se vojska oslanjala na uvoz Thompsona iz
SAD-a i na zalihe kratkih strojnica Lanchester. U razvitak nove kratke strojnice
potkraj 1940. godine ukljuuju se Reginald Shepherd, Harold Turpin i tvornica
Royal SmallArmsFactory iz Enfielda. Poetna slova prezimena dvojice konstruktora i tvornice daju ime STEN. Nastalo je oruje neugledna izgleda i upitne pouzdanosti. Tijelo je izraivano veim dijelom od cijevi izraene od preanog lima,
zavarena s gornje strane i ramenog drvenog oslonca, limenih profila ili cijevi.
Najzahtjevnija je za proizvodnju bila cijev, koja na nekim inaicama ima samo
dva polja i zatvara. Radio je po naelu slobodnog zatvaraa, bravio je masom
zatvaraa i prednabijenou povratne opruge te pucao iz otvorenog zatvaraa.
Zastoji su bili esti ponajvie zbog spremnika. Jo ea bila su neeljena ispaljivanja. Mnogi su se vojnici samoozljeivali zbog slabosti mehanizma za ispaljivanje.
STEN se proizvodio pet godina u vie od devet inaica i u vie od devet tvrtki
i nepoznatog broja proizvoaa dijelova. Proizvelo se vie od etiri i pol milijuna
komada. Bez obzira na sve nedostatke, ovo se oruje koristilo na svim ratitima
89

II. svjetskog rata, mnogi su ga kopirali, pa ak i Nijemci. I danas se moe vidjeti
u rukama pripadnika razliitih pokreta otpora i kriminalaca.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik

Royal Small Arms, Enfield, Velika Britanija
32 naboja
22. Kratka strojnica CRVENA ZASTAVA, M 49/57, cal. 7.62x25 mm TT,

br. T 14946
inv. br. 11
dimenzije
87x7x12 cm
Ova strojnica je prvi i u cijelosti samostalni pokuaj konstruiranja oruja u poslijeratnoj Jugoslaviji. Uzori u konstruiranju bili su sovjetski PP 41 (slektor paljbe, uvodnik nabojnika, kompenzator) i talijanska Beretta M38 (zatvara i opruga
zatvaraa). Iako je prihvat nabojnika gotovo identian onome na PP 41, nabojnici su razliiti pa punjenje M 49 s nabojnicima sovjetske proizvodnje bez njihove dorade nije mogue. M 49 radi po naelu povratnog trzaja sa slobodnim zatvaraem, a kako je hod zatvaraa kratak, a zatvara lagan, brzina paljbe je velika (vie od 1100 metaka u minuti). Kako bi se smanjila brzina paljbe, 1957. godine otean je zatvara, a tako modificirana inaica je oznaena kao M 49/57.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
90

30 naboja
23. Kratka strojnica CRVENA ZASTAVA, M 51, cal. 7.62X25 TT mm,

br. 3930-BB
inv. br. 2165
dimenzije
58x14x17 cm
Nastavak evolucije kratke strojnice M 49 inaica je M 51. Izraena je u malom broju komada s puno panje poklonjenoj zavrnoj obradi (luksuzna izvedba), izmijenjen izgled drvenog dijela tijela kratke strojnice, dobiva pitoljski rukohvat, kundak je preklopni, uklonjena je obloga cijevi. S obzirom na mali broj proizvedenih komada vjerojatno je rije o prototipskom komadu meumodela, iji
krajnji razvojni put zavrava s kratkom strojnicom M 56.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
1951. godina
Crvena zastava, Kragujevac, FNRJ
30 naboja
91
24. Kratka strojnica CRVENA ZASTAVA, M 56, cal. 7,62x25 mm TT,

br. 32480C
inv. br. 183
dimenzije
77x25x7 cm
Krajem etrdesetih godina XX. stoljea JNA kree u samostalno konstruiranje kratkih strojnica te preko modela M49, M49/57 i M51 zavrava evolucija
kratkih strojnica s modelom M56. Ova kratka strojnica ima duboke korijene u
obitelji njemakih kratkih strojnica MP38 i MP40, to je vidljivo iz izgleda, mehanizma za opaljivanje i mnogih drugih manjih konstrukcijskih rjeenja. Kad je
1964. godine uvedena jurina puka tipa kalanjikov, strojnica je postupno povlaena iz jedinica JNA i kasnije predana odredima Teritorijalne obrane i Saveznom sekretarijatu za unutranje poslove. Ovo je jedna od rijetkih kratkih strojnica
koja u svojem kompletu ima no (bajunet).
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
92

32 naboja
PUKOSTROJNICE
25. Pukostrojnica ZBROJOVKA BRNO - VTZ, M 37, cal. 8x57mm, br. B 528
inv. br. 9
dimenzije
113x38x60 cm
U pjeakom naoruanju vojske bive Kraljevine Jugoslavije vladalo je veliko

arenilo. U elji za standardizacijom sredinom dvadesetih godina dvadesetog
stoljea uvedeni su samokresi FN 10/22, puke (sustava Mauser) M24 i lake
pukostrojnice ZB Vz26. Odabir je bio pun pogodak jer se oruje zadralo u
naoruanju poslije II. svjetskog rata, kako u SFRJ tako i u naoruanju drugih
drava. Vz26 nastaje kao odgovor tvrtke Zbrojovka Praga na natjeaj eke
vojske za novom lakom pukostrojnicom. Rezultat je rada brae Holek i dvojice
Poljaka s ekom putovnicom, Mareka i Podrabskyja. Laka pukostrojnica ZB
M37 (Zbrojovka Brno Model 37) zapravo je pukostrojnica ZB Vz30, poboljani
model pukostrojnice ZB Vz26, proizvedena po licenciji u pogonima Vojnotehnikog zavoda u Kragujevcu. ZB M37 radi na naelu povrata barutnih plinova, puca iz otvorenog zatvaraa, a bravi osciliranjem zatvaraa. Za razliku od
puaka FN FAL i SKS (u zemljama bive SFRJ poznatije kao PAP M59/66),
zatvara ne pada u ispust u tijelu puke, ve ga izboina na stranjem dijelu
93

nosaa zatvaraa izdie u leite unutar gornjeg dijela tijela pukostrojnice. Ruica za zapinjanje zatvaraa nalazi se s desne strane i ima mogunost preklapanja naprijed. Cijev je iznad plinskog cilindra i moe se brzo zamijeniti tako da
se podigne poluga utvrivaa cijevi (koja se nalazi s prednje lijeve strane tijela
oruja) i cijev izvue iz leita. Kalibar je 8x57 mm (7.92 mm Mauser), u to vrijeme vrlo popularan u Europi. Pukostrojnica se puni s gornje strane, kutijastim
nabojnikom zapremnine 20 metaka. Zbog poloaja nabojnika ciljnici se nalaze
lijevo od uzdune osi oruja i daju se podeavati po visini (dometu) zakretanjem
cilindrinog nosaa stranjeg ciljnika. Da bi oruje bilo stabilno tijekom pucanja,
na prednjoj polovici plinskog cilindra montiran je laki dvonoac s mogunou
ugaanja visine. Tijekom II. svjetskog rata izvorna Vz26, njezine inaice i kopije
rabljene su na svim svjetskim bojitima, a poslije II. svjetskog rata nema veeg
sukoba gdje nije viena. U poetku Domovinskog rata rabili su je pripadnici
ZNG-a i MUP-a.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
94

Vojno-tehniki zavod, Kragujevac, Kraljevina Jugoslavija
dvoredni, 20 naboja
26. Pukostrojnica BREN Mk-2, cal. .303 SAA / 7.7x56R mm, br. 11T3842
inv. br. 8
dimenzije
118x32x42 cm
Ve letimian pogled na laku pukostrojnicu BREN, onoga koji je jednom vidio

eku pukostojnicu ZB Vz26, jasno je kako izmeu njih postoji poveznica. BREN je
zapravo pukostrojnica ZGB 34, koja je nita drugo do preinaeni Vz26. Godine
1930. britanska je vojska raspisala natjeaj za laku pukostrojnicu i jedan od natjecatelja bila je ekoslovenska Zbrojovka iz Brna s modelom ZGB 30. Tijekom testiranja, koja su zavrena 1934. godine, pukostrojnica je doivjela neke promjene, a
svaki je meumodel dobio i svoj naziv. Tako razvoj moemo pratiti preko ZGB 32,
ZGB 33 i zakljuno s ZGB 34 za iju su proizvodnju Britanci kupili doputenje. Preinaka Vz26 u ZGB 34 ukljuuje izmjenu kalibra s 8x57 mm (7.92 mm Mauser) na
7.7x56R mm (.303 British) i nabojnik zapremine 30 naboja. Nadalje, skraen je plinski cilindar i klip, izmijenjen prihvat i rastavljanje sklopa za opaljivanje, stranji ciljnik
je pomaknut unatrag, a preraun konstrukcijske dokumentacije i izrada dijelova prikazani su u innom mjernom sustavu. Britanci su novoj pukostrojnici dali ime
BREN prema mjestu gdje je konstruirana (Brno) i mjestu proizvodnje (Enfield). Od
1937. godine i poetka serijske proizvodnje BREN je rabljen, uz mnoge konstrukcijske promjene, u svim ratnim sukobima u kojima su sudjelovale britanske oruane
95

snage. Ukljuena je i intervencija u Iraku 1991. godine u kalibru 7.62x51 mm NATO
kad su iz priuve podijeljeni postrojbama na terenu. Naime, vojnici nisu bili zadovoljni pouzdanou standardnog naoruanja, a traili su oruje koje sa sigurnou radi i
u pustinji. BREN su pripadnici ZNG-a i MUP-a rijetko rabili (samo poetkom Domovinskog rata) zbog male zalihe naboja 7.7x56R mm. Inaica ove pukostrojnice
nala se u posjedu Policijske uprave dubrovako-neretvanske i rabljena je u obrani
Osojnika.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoai
Nabojnik

Enfield, Vel. Britanija; INGUS, Kanada; Indija, Australija
30 naboja
27. Pukostrojnica DP-28, cal. 7.62x54R mm, br. AL 355

inv. br. 10
dimenzije
124x42x46 cm
Pukostrojnica je s najmanje pokretnih dijelova, jednostavna je za rastavljanje i odravanje, pouzdana u borbi i grube izradbe. DP-28 pravi je predstavnik
ruske kole pukarstva. Proizvedena u mnogo inaica za uporabu u svim rodovima sovjetske vojske, od pjeake, tenkovske do zrakoplovne. Prepoznatljiva je
po svome tanjurastom nabojniku, jednorednom ili dvorednom, to zavisi od inaice. Za razliku od pukostrojnica sustava Maxima i Gorjunova u sovjetskoj vojsci, koje su zahtijevale dva do tri vojnika koji su ih vukli na postoljima Sokolov,
sline topovskima, za lake i mobilne pukostrojnice Dagtjarjova bio je potreban
samo jedan vojnik, tako da su DP-i istili put sovjetskom pjeatvu na njegovom
pohodu sve do Berlina.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Nabojnik
96

Tulski arsenal, SSSR
tanjurasti, 47 naboja
28. Pukostrojnica CRVENA ZASTAVA, PM M 53, cal. 8x57 mm,

br. M 41115
inv. br. 13
dimenzije
115x50x33 cm
Pukostrojnica M 53 je kopija njemake pukostrojice MG 42. Naime biva je

drava na raun ratne odtete dobila i tehniku dokumentaciju za proizvodnju
MG 42. Rije je o oruju gotovo u cijelosti izraenom od preana elinog lima
(osim cijevi, zatvaraa, skrivaa plamena i elemenata pojaivaa trzaja). Puni se
redenikom s lijeve kroz uvodnik s lijeve strane oruja. Djeluje s laganog dvonoca, a moe se koristiti u stacionarnoj ulozi na etverononom postolju, kopiji
njemakog Lafette 42. Rije je o idealnoj pukostrojnici s obzirom na veliku brzinu paljbe kombiniranu s mogunou brze izmjene cijevi oruja tekog tek trinaest kilograma.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Redenik
1953. godina
spojivi od 50 lanaka (50/100/150/200 itd. naboja)
97
29. Pukostrojnica MG 34, cal. 8x57 mm, br. 5378 a

inv. br. 14
dimenzije
120x50x35 cm
Njemaka vojska poetkom tridesetih godina XX. stoljea poinje provedbu Blitzkriega, koji je iz temelja izmijenio nain ratovanja. Iz stacionarnog, rovovskog rata
nastaje ratovanje kojem su temelji paljba i manevar. Za takav nain potrebno je bilo
uvesti nova oruja koja ispunjavaju uvjete za brzim postavljanjem iz hodnog u paljbeni poloaj i obrnuto, oruja manjih dimenzija i vee paljbene moi te smanjen broj
posluitelja. Rjeenje je pronaeno u MG 34 (Maschinengewehr 34). MG 34 nastaje
na bazi pukostrojnice Solothurn 1930, koju je razvila ekipa strunjaka iz tvrtke Rheinmetall, a prvi serijski komadi dostavljeni su postrojbama sredinom 1935. godine.
Nova pukostrojnica, za razliku od prethodne, uz uporabu s trononog postolja moe pucati i sa svog lakog, dvononog, odvojivog oslonca. Ima zrano hlaenje cijevi,
koju se zbog pregrijavanja lako i brzo moe zamijeniti. MG 34 je teak samo 12,1
kg, brzina paljbe je od 800 do 900 metaka u minuti i treba poslugu od samo dva
vojnika. Pukostrojnica radi na naelu kratkog trzaja cijevi, gdje trzaj ubrzava skriva
plamena koji ima i ulogu pojaivaa trzaje te bravi rotacijom zatvaraa. Konstruktori
su predvidjeli da oruje ima i selektor paljbe, koji se nalazi u obliku otponca za dva
prsta gdje pritiskom na gornji otponac MG 34 puca pojedinanom, a pritiskom na
98

donji otponac puca strojno. Uz etiri inaice za pjeatvo postojale su i inaice za
uporabu na oklopnim vozilima i zrakoplovima (teka cijev, elektrino opaljivanje,
brzina 1200-1700 metaka/min). Zbog visoke kvalitete materijala i finoe obrade, MG
34 je bila preskupa i za izradu, spora i zahtjevna. Ubrzo je zamijenjena s MG 42.
Poslije 1945. godine rabljena je u mnogim ratovima pa tako i u Domovinskom ratu i
to na svim bojitima. Poznata je i pod nazivom arac.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Redenik

MauserWerke, Oberndorf a Neckar, Njemaka
50 naboja u redeniku ili 250 naboja u kutiji
30. Pukostrojnica NORINCO PK Type 80, cal. 7.62 x54R mm, br. 903182
inv. br. 179
dimenzije
117x34x31,5 cm
Poslije II. svjetskog rata mnoge zemlje razvijaju univerzalnu pukostrojnicu

koja se moe koristiti kao teko oruje na postolju i kao laka pukostrojnica.
Kalanjikov je krajem pedesetih godina prolog stoljea konstruirao kvalitetnu
pukostrojnicu PK teku svega devet kilograma. Serijska proizvodnja poinje
1961. godine. Radi na istom principu kao i raniji uradak Mihajla Kalanjikova
AK-47, a i pouzdanost je ista. Puni se redenikom i posjeduje mogunost brze
izmjene cijevi. Prema uzoru na sovjetski uzor i Kina je poela proizvoditi svoju
pukostrojnicu M 80. Razlike se vide tek u materijalu i obliku rukohvata i kundaka.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Peking, Kina Redenik
1980. godina
Norinco - China North Industries Corporation,
spojivi, po 50 lanaka
99
RUNI BACA GRANATA

31. Runi baca granata RPG-7V, cal. 40 mm, br. AD 28306
inv. br. 28
dimenzije
95x12x22 cm
Sovjetski Savez podupirao je mnoge drave i revolucionarne pokrete diljem

svijeta. Uz jurinu puku AK-47 i zrakoplove MiG-21 najbolji izvozni proizvod je
runi raketni baca RPG-7 (runoj protivotankoviji granatomjet). Kao i svi laki
protuoklopni sustavi koje odlikuje velika mobilnost i jednostavnost uporabe, tako
i RPG-7 vue korijene iz njemakog Panzerfausta. Oruje ini ojaana elina
cijev promjera 40 mm koja zavrava lijevkom te termikom zatitom za strijelca,
izvedeno kao ojaanje od umjetne mase na stranjoj polovini oruja; dok se na
prednjoj polovini bacaa nalaze prednji i stranji rukohvat s obaraem. Cilja se s
pomou primarnog, tangentnog ciljnika, a na oruju se nalazi i prihvat za optiki
(PGO-7) ili noni ciljnik. Naelo rada je kao i sve ostalo na RPG-7 jednostavno,
pritiskom na okida udara (koji je postavljen i izgleda kao udara na pitoljima)
100

lupa u vertikalno postavljenu udarnu iglu koja aktivira inicijalnu kapslu startnog
motora, ije izgaranje izbacuje projektil iz cijevi, a nakon prijeenih 10 metara
pali se putni motor koji podie brzinu projektila na 295 m/sec i daje maksimalni
domet od 1100 metara (samolikvidator se aktivira na 920 metara). Iz bacaa se
uz protuoklopni projektil moe ispaljivati i rasprskavajui projektil OG-7. Zbog
svoje jednostavnosti za izradu i uporabu, RPG-7 se licencno proizvodi u est
zemalja, a rabi u vie od 40 zemalja. Sufiks V u nazivu oznaava inaicu koja
moe ispaljivati projektil poveanog dometa.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
1950.1970. godine
Arsenal, Bugarska
101
Oruje
proizvedeno u Hrvatskoj tijekom Domovinskog
rata
Hrvatski narod suoen s neposrednom ratnom pogibelji i razoruan morao je
zapoeti domau proizvodnju oruja. Svi su pogoni, koji su se bavili preradbom
kovina, a osobito ako su bili u relativnoj blizini bojinice, nastojali proizvesti neko
oruje, pa makar u malim serijama. Neke od tih radionica djelovale su uz potporu MORH-a, ali veina njih djelovala je neovisno. U takvim je radionicama nastao veliki broj strojnica, puaka i drugog oruja.
Prvo oruje, koje su hrvatski majstori poeli proizvoditi u znatnijim koliinama, bile su strojnice. Za potrebe bojinice funkcionalno su preinaena i sportska
oruja.
Nedostatna koliina oruja na prvoj crti obrane potaknula je mnoge pojedince
i tvrtke da pristupe proizvodnji oruja za hrvatsku policiju. Tako su nastali prvi
robusni oklopnjaci, prva minsko-eksplozivna sredstva, ali i prvo automatsko oruje hrvatske proizvodnje. Iako su neki primjerci oruja proizvedeni u samo nekoliko primjeraka i nisu proli potrebnu proceduru ispitivanja prije uporabe, znaili
su veliku psiholoku potporu braniteljima jer su pridonosili spoznaji da smo sami
sposobni proizvesti oruje za vlastitu obranu.
Sredinom devedesetih godina prolog stoljea ve smo bili sposobni sami
proizvesti visokokvalitetno oruje od kojih se neko i danas koristi u postrojbama
hrvatske policije i vojske.
102

1. Strojnica AGRAM 2000, cal. 9x19 mm Luger, br. 150-50
inv. br. 193
dimenzije
47.5x23x5 cm
Prototip strojnice AGRAM 2000 proizveden je jo 1990. godine. Dio jo nedoraenih inaica ove strojnice brzo se naao u rukama hrvatskih branitelja. U
poetku strojnica je esto zatajivala zbog loe rijeenog donositelja metaka.
Preinakom oblika i duine spremnika i nekim drugim preinakama poboljana joj
je kakvoa. Strojnica nije usvojena za slubenu uporabu.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika

Ivan Vugrek, Golubovec
20 ili 32 naboja
103

2. Strojnica PLETER, cal. 9x19 mm Luger, br. 00056
inv. br. 188
dimenzije
71x23.5x5 cm
Strojnica je napravljena prema francuskom uzoru. Malih je dimenzija i namijenjena je za borbu iz blizine te za uporabu u postrojbama specijalne namjene.
Kundak se izvlai jednostavnim povlaenjem prema natrag.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
104
1991. godina
Oroplet, Pleternica
32 naboja

3. Strojnica ZAGI, cal. 9x19 mm Luger, br. 1133
inv. br. 187
dimenzije
57x27x6.5 cm
Prototip strojnice Zagi napravljen je u pogonu jedne tvrtke na zagrebakoj

Martinovki. Na strojnici je itav niz dvojbenih rjeenja koja oteavaju uinkovito
gaanje i lako mogu dovesti do incidentnog ispaljivanja. Unato navedenim
dvojbenim rjeenjima, strojnica je precizna. Uredno odravano i mehaniki ispravno oruje radi bez zastoja.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1991. godina
Likaweld, Zagreb
32 naboja
105

4. Strojnica OKAC, cal. 9x19 mm Luger, br. 1730
inv. br. 189
dimenzije
88x29x7 cm
Strojnica okac dugo se razvijala u slavonskobrodskim pogonima tvornice

uro akovi. Rije je o relativno dobro serijski proizvedenom oruju. Prvi rafali
iz te strojnice ispaljeni su 15. kolovoza 1991. godine. Kako se u to vrijeme osjeao nedostatak oruja, pojava strojnice nastale kao hrvatski proizvod, meu
braniteljima je doekana s oduevljenjem. Strunjaci iz akovia usvajali su
primjedbe s terena, usavravajui oruje iz dana u dan.
Najvei problem, odnosno najvei uzrok zastoja, bio je jednoredni okvir kopiran s njemake kratke strojnice iz II. svjetskog rata MP 40. Kako bi bio spretniji u
rukovanju, okvir je skraen ime je smanjen kapacitet na samo 25 metaka. Brzina gaanja bila je 1024 metaka/min pa je strojnica mogla ispucati pun okvir za
manje od dvije sekunde, to je i najuvjebanijem strijelcu prebrza kadenca za
uinkovitu kontrolu oruja. Problem je djelomice popravio selektor paljbe koji je
omoguavao odabir rafalne ili pojedinane paljbe, ali je konica bila slaba i na
neodgovarajui nain rijeena. Materijal za izradu cijevi nabavljan je u inozemstvu kod jednog od najkvalitetnijih proizvoaa cijevi, pa je preciznost strojnice
bila izuzetna. Proizvedeno je 6830 komada ove strojnice.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
106
1991. godina
uro akovi-Alatnica, Slavonski Brod
25 naboja

5. Strojnica okac (u poklon-kovegu), cal. 9 mm Luger, br. 4509
inv. br. 1678
dimenzije
81x17.5x7 cm
Na strojnici je ugravirano ime Ivo Kriti-Rox. Poetkom Domovinskog rata,

gospodin Kriti, bio je na usluzi svima koji su se bavili vojnom proizvodnjom za
potrebe obrane Hrvatske. U znak zahvalnosti uro akovi-Alatnica je njemu i
njemu slinima poklonila po jedan primjerak ovog oruja. U kovegu su uz strojnicu etiri nabojnika, pribor za ienje, remen za noenje i priguiva.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1991. godina
uro akovi-Alatnica, Slavonski Brod
25 naboja
107

6. Strojnica JELEN, cal. 7.62x25 mm TT, br. BB
inv. br. 600/1
dimenzije
46x18x14 cm
Proizvedena u pukarskoj radionici Jelen u Turopolju kao inaica ruske

strojnice PP 41 (pagin) iz II. svjetskog rata. Zbog svojeg robusnog izgleda i
masivnog kundaka oruje je u poetku bilo nezgrapno i teko. Kasnijim preinakama i dodatkom pitoljskog rukohvata dobio se svrsishodan primjerak vatrenog
oruja.
Strojnica je prvi put prikazana na smotri Specijalne policije PU Sisak 18. sijenja 1992. godine. Dvadesetak proizvedenih primjeraka podijeljeno je protudiverzantskom vodu (PU sisako-moslavaka).
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
108
1991. godina
radionica Jelen, Turopolje
10, 32 i 70 naboja

7. Strojnica CROGAR, cal. 7.62x25 mm TT, br. 129
inv. br. 194
dimenzije
82x24x5 cm
Strojnica je proizvedena u maloj seriji i bila je veoma popularna meu braniteljima. Pripada kategoriji prosjenog automatskog oruja, a od ostalog se oruja ovoga tipa izdvaja time to je, osim u kalibru 9 mm Luger, izraena i za naboj
7.62x25 mm.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1991. godina
S.K.M., Garenica
32 naboja
109

8. Strojnica VILA VELEBITA, cal. 9x19 mm Luger, br. 001
inv. br. 195
dimenzije
64x34x6 cm (sklopljeni kundak)
Strojnica, mladog dvdesettrogodinjeg majstora, Juraja elalije, izraena je u

kalibru 7.62x25 mm i 9x19 mm Luger pod nazivom Vila Velebita. Oruje je
uporabljeno na drnikoj i livanjskoj bojinici. Proizvedeno je u malim koliinama.
Jedan njezin primjerak bez broja poklonjen je hrvatskom predsjedniku Franji
Tumanu, a primjerak broj 001 pohranjen je u zbirci Muzeja policije.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
110
1991. godina
Brodogradilite Mosor, Trogir
32 naboja

9. Strojnica ALKA, M-93, cal. 9x19 mm Luger, b.b.
inv. br. 186
dimenzije
63x28x4 cm
Ozaljska tvrtka IMP je, osim to je proizvodila pitolj PHP, u proizvodnom

programu imala jurine puke i strojnice. Jedna od tih strojnica je ALKA, a uzori
za njezinu konstrukciju su strojnice UZI i MAC 9. Zbog laganog zatvaraa i njegovog kratkog hoda, strojnica ima brzinu paljbe viu od 1200 metaka u minuti.
Nije se izraivala u veoj seriji.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika
1993. godina
IMP, Ozalj
32 naboja
111

10. Puka kemijska PUH 38, cal. 38 mm, br. 0268-95
inv. br. 184
dimenzije
84x17x6 cm
Napravljena je prema predloku engleske kemijske puke Schermuly s modifikacijama. Rad na puci poeo je u ljeto 1993. godine, a zavrio je nakon izrade
nekoliko inaica u ljeto 1994. godine kad je odlueno da se prijee na izradu
oruja s lijevanim dijelovima. Puka je izraena od suvremenih materijala koji
puci daju malu masu. Leite metka i kuite izraeni su od vrstih aluminijskih
legura. Cijev je izraena od vlaknima ojaanog plastinog materijala. Puka ima
zglobno-preklopni iani kundak. Primjenjuje se kao vienamjensko oruje za
pojedinano ispaljivanje svih standardnih naboja kalibra 37/38 mm. Puka je
namijenjena potrebama posebnih policijskih postrojbi.
U nazivu se krije skraenica sastavljena od rijei: PU(ka) H(ajni Branko,
konstruktor).
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
112
1994. godina
Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb

11. Strojnica ERO, cal. 9x19 mm Luger, br. 176329
inv. br. 185
dimenzije
84x17x6 cm
Strojnica ERO nije doslovna kopija izraelske strojnice Uzi. Izraena od kvalitetnijih materijala, a na ranijim primjercima je cijev deblja nego na izvorniku, a
poklopac kuita neznatno je iri. Inae tehnologija izrade istovjetna je onoj kod
izvornika. Kopija je toliko uspjela da se tvrdilo da je ak bolja od izvornika. Strojnica je plod vrhunskog ekipnog rada hrvatskih strunjaka i inovatora koji su kanili izraditi pouzdanu strojnicu za prije svega pripadnike postrojbi posebne namjene, ali i drugima kojima borbeno mjesto trai oruje malih izmjera (tenkisti, piloti
helikoptera i slini). Pogodna je za blisku borbu. Postoji i manja inaica zvana
"Mini-Ero".
Zatvara veim dijelom obuhvaa cijev. Cijev je smjetena u kuitu, ime se
smanjuje ukupna duljina oruja. Ruica zatvaraa smjetena je na gornjoj strani
kuita. Regulator paljbe nalazi se na vrhu rukohvata. Na oruje se moe postaviti priguiva ili laserski ciljniki ureaj. Kratka strojnica "ERO" moe ugoditi
stranji ciljnik na 100 i 200 metara, a reim vatre moe joj biti pojedinano i rafalno. Sadri i dvije vrste konica, klasinu (na regulatoru paljbe) i automatsku
na pitoljskom rukohvatu (koja se aktivira stiskom ruke strijelca).
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Kapacitet nabojnika

Arma Grupa, Zagreb, Hrvatska
32 naboja
113

12. Teka snajperska puka MANDA, cal. 12.7 x 99 mm, br. 069
inv. br. 176
dimenzije
160x19x10 cm
Jednostavno i pouzdano oruje velikog kalibra namijenjeno unitenju ili oteenju vrijednih materijalnih ili skupnih ciljeva na udaljenostima do 800 metara,
djelovanju po lako oklopljenim vozilima ili po neprijateljskim snagama iza zidanih, zemljanih ili drvenih zaklona na udaljenostima do 800 metara, unitenju
neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava sa sigurne udaljenosti, snajperskom i protusnajperskom djelovanju po pojedinanim ciljevima na udaljenostima
do 600 metara. S optikim ciljnikom (Leopold) veoma je uinkovito oruje s djelovanjem do tisuu metara.
Jedna od glavnih odlika zrna ispaljenih iz ove snajperske puke je njegova izluna energija koju, zahvaljujui velikoj teini (45.9 gr), zadrava i na veim udaljenostima. Koristi li se i probojno-zapaljivo zrno, mogue je na svim udaljenostima izazvati poare lakozapaljivih tvari.
Puku su konstruirali Damir Sudar i Petar Vueti, a proizvedena je u Odjelu
za naoruanje, specijalnu opremu i tehniku zatitu MUP-a RH. Nakon obuke
snajperista 1994. godine, puka je ula u naoruanje specijalnih jedinica MUP-a.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
114
1993. godina
MUP RH, Zagreb

13. Snajperska puka SCAM, MACS M2-A, cal. 12.7x99 mm, br. 0193037
inv. br. 177
dimenzije
145x27x33.5 cm
Taktika snajperska puka MACS M2A je jednometka s obrtnoepnim zatvaraem sustava Weatherby s devet bradavica (po tri bradavice u tri reda) namijenjena za unitavanje lako oklopljenih cijevi na udaljenostima do 1200 metara.
Zbog trokomornog kompenzatora trzaja puka je izuzetno ugodna za pucanje, a
trzaj je u razini puaka kalibra 7.9 mm. Optiki ciljnik je Kahles ZF 10x42 (serijski ugraivan). Ova puka je bila standardni taktiki snajper u hrvatskim oruanim snagama.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa

SCAM, Rijeka
115

14. Snajperska puka s integralnim priguivaem, MACS, cal. 8x57 mm,
br. 198
inv. br. 2282
dimenzije
128x7.5x24 cm
Snajperska je puka s ugraenim priguivaem. Priguiva se sastoji od obloge izraene od aluminijske legure smjetene oko perforirane cijevi i pregrada.
Puka je sklopljena od vie razliitih tipova puaka. Cijev i sanduk su od puke
M-48 (kalibra 7.9 mm), noice su od snajpera SSG, a rukohvat od puke FAL.
Usadnik i kundak su vlastite konstrukcije. Optiki ciljnik jaine 6x40 je japanske
proizvodnje i zatien je gumom. Zatitna guma se nalazi i na kundaku. Remen
je od platna zelene boje. Na puci se nalazi pozlaena ploica na kojoj je ugravirano: Naelniku M. Lauiu od 71. bojne V.P. Rijeka 8.92.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
1991. godina
Scam-marine, Vikovo, Hrvatska
116

15. Baca tromblonskih mina
inv. br. 27
dimenzije
55.5 x 40 x 30 cm
Na poetku Domovinskog rata nedostajalo je oruja za potporu topnitva i

bacaa granata. Najrazornije oruje hrvatskih branitelja do srpnja 1991. godine
bile su rune i tromblonske mine. Domet tromblonskih mina i dvostruka namjena
(uporabom trenutanih i kumulativnih mina) upuivali su na moguu uporabu
tromblona u ulozi topnitva koje e zaprijeiti prolaz neprijateljskom pjeatvu ili
oklopnitvu.
Sama zamisao je jednostavna, cijev u kojoj je tokareno leite za manevarski
metak, s vanjske je strane obraeno u formi tromblonskog nastavka. Takav nastavak je uvren navojima na mehanizam za opaljivanje montiranim na cijev
O profila i ini jednu lansirnu cijev. etiri lansirne cijevi uvrene su na
metalni okvir, ali ne fiksno, ve se s pomou prednjeg oslonca cijevi u kojem se
nalazi navojni mehanizam, moe ugaati elevacija, a time i domet za svaku cijev
posebno. Napravljeno je vie inaica bacaa tromblona (tri, etiri i vie cijevi) i
svi rade prema istom naelu, ali materijal izrade, nain obrade, dimenzije i neke
druge razlike ukazuju na to kako se ovo oruje izraivalo u nekoliko radionica.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Masa
Domet
1991. godina
nepoznat
13,5 kg
do 400 m
117

16. Baca runih bombi Kreimir, kal. 56 mm
inv. br. 1009
dimenzije
90x13x25 cm
Improvizirano borbeno sredstvo pomou kojega je trebalo dosei domaaj

vei nego kod izbaaja bombe rukom do minimalnog domaaja djelovanja minobacakim granatama. Raeno je runo, po uzoru na oruje te vrste vojnoindustrijske proizvodnje. Ulo je u serijsku proizvodnju i raspodijeljeno je po postrojbama HV-a, ali zbog kasnije pokazanih nedostataka povueno je iz uporabe.
Nabojnik je predvien za izbacivanje pet runih bombi.
Princip rada se sastoji u izbacivanju vjebovnog tromblonskog streljiva kal
7,62x39 mm koje potiskuje plastinu defanzivnu bombu M56.
Prema rijeima in. Marka Vukovia iz HS Produkta, najuspjeniji u rukovanju tim bacaem bili su branitelji kod Tenje i oni kod Siska.
Vrijeme proizvodnje
Proizvoa
Masa
Domet
118
1991.1992. godine
HS Produkt, Karlovac
9 kg
do 500 m

Fotografija kompletnog bacaa s nabojnikom
iz zbirke Gradskog muzeja u Sisku
119
Literatura
1. Arhiva Muzeja policije.
2. Bogdanovi Branko: Dva veka policije u Srbiji, MUP Republike Srbije,
Beograd, 2002.
3. Gun Trader's Guide, Stoger Publishing Company, Wayne, New Jersey,
izdanje 22.
4. Gun Trader's Guide, Skyhorse Publishing, Eight Avenue, New York, izdanje 32.
5. Hrvatski vojnik, br. 123/2007, Kratke strojnice Domovinskog rata.
6. Hrvatski vojnik, br. 343/2011, Pitolj XDM najnovija perjanica hrvatske
industrije lakog naoruanja.
7. Hrvatski vojnik, br. 368/2011, Sumrak legende?
8. Ivanda S., Trkulja D., Vei P.: Prirunik za osposobljavanje vlasnika i korisnika vatrenog oruja, Obrazovni centar unutarnjih poslova, MUP RH,
Zagreb, 1993.
9. Miller David: 20th Century Guns, Salamander Books Limited, London
2001-2002.
10. Oruje 2 Kako se naoruavala Hrvatska, Gradski muzej Sisak, 2001.
11. Stolnik Damir: Vatreno oruje u privatnoj zatiti, Puko otvoreno uilite
Zagreb: Zagreb, 2006.
12. Vasi Milo, uk Borisovi Aleksandar: Svi pitolji i revolveri sveta, III.
izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd, 1990.
13. ili Divor: Pjeako naoruanje u Domovinskom ratu, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.
Internet:
14. www.wikipedia.org /wiki/strojnica_ERO (5. 6. 2012.)
15. www.world.guns.ru/handguns/hg/hr/php-e.html (12. 6. 2012.)
120
121

Katalog Izložbe Oružje PDF

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Katalog Izložbe Oružje PDF

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Katalog izlobe

Oruje iz zbirke Muzeja policije

Oruje iz zbirke Muzeja policije

Zagreb, travanj/svibanj 2013.

Revolveri (prema zemlji proizvodnje) ............................................... 55

Pjeako oruje (prema vrsti oruja) ................................................ 67

Oruje proizvedeno u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata ... 101

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Veliki vojni pitolj za 13 naboja kalibra 9 mm para posljednji je patent Johna

oko 1990. godine

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Brzo zapovjedno postupanje za napad ili povlaenje u ratnoj situaciji moe

oko 1900. godine

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Zahvaljujui izvrsnosti dvojice vrsnih konstruktora Karela Krnke i Georga

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Konstruktor Gaston Glock, inae po struci plastiar, iskoristio je polimere za

devedesetih godina XX. stoljea

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Pitolj je izravni nastavak na model 1903 istog proizvoaa, ali ga odlikuje

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Pitolj je uveana inaica modela iz 1910. godine. Cijev i rukohvat produljeni

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Zbog postavljenih ogranienja u razvitku i proizvodnji svih vrsta naoruanja

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Na zahtjev eke vojske za novim pitoljem u kalibru 9x17 mm kratki, koji je

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Izuzetno uspjela konstrukcija pitolja inspirirana ve uspjelim Browningovim

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

HS 95 je, kao i njegov prethodnik PHP, napravljen u kalibru 9x19 mm PARA,

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Najpoznatija talijanska tvornica oruja uvijek je ila ukorak sa svijetom. Bez

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Godine 1957. poela je standardizacija naoruanja u svim republikama bive

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Kragujevaka Tvornica oruja Crvena zastava (Srbija) modificirala je poznati

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Sredinom ezdesetih godina prolog stoljea kragujevaka Tvornica oruja

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Osamdesetih godina prolog stoljea jugoslavenska vojna industrija dobila je

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Pod nazivom C 96 patentiran je jedan od prvih uspjenih pitolja konstruktora

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

HSc (Hahn-Selbstspanner, Modell c s udaraem, samozapinjui, model c)

1938.1946.; 1964.1984. godine

ORUJE IZ ZBIRKE MUZEJA POLICIJE

Parabellum je jedan je od prvih upotrebnih pitolja na svijetu. Izuzetan je