Sie sind auf Seite 1von 9

Elementi Javnog poziva kolama za

sudjelovanje u Dionici B Cjelovite


kurikularne reforme
Nacrt prijedloga

Pripremila Ekspertna radna skupina


Svibanj, 2016.

UVOD
Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je zapoela realizacija Strategije obrazovanja,
znanosti i tehnologije (Strategija) prihvaene u Hrvatskome saboru u listopadu 2014. Zajedno s
Ciljem 3. dijela Strategije koji se odnosi na rani i predkolski, osnovnokolski i srednjokolski
odgoj i obrazovanje (Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja kojom je predvieno
produljenje dovisokokolskoga odgoja i obrazovanja s dosadanjih 11/12 na 12/13 godina),
Cjelovita kurikularna reforma vjerojatno predstavlja i najsloeniju promjenu predvienu
Strategijom. Promjene predloene Cjelovitom kurikularnom reformom poetak su smislene,
sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se
promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokuaje i inicijative u prethodnih 25 godina, stoga iz
njih preuzimaju odreena dobra rjeenja i razvojne pravce.
Cjelovita kurikularna reforma osmiljena je sveobuhvatno, odnosi se na sve razine i vrste odgoja
i obrazovanja i usmjerena je na sljedea etiri jednakovrijedna elementa (Slika 1.):

Slika 1. Elementi Cjelovite kurikularne reforme

Cjelokupna promjena sustava odgoja i obrazovanja koja ukljuuje i produljenje


dovisokokolskoga odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedeih est dionica:
DIONICA
A

B
C
D
E
F

AKTIVNOST
Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja,
ocjenjivanja i izvjeivanja o uenikim postignuima, osposobljavanje odgojnoobrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodinja osnovna kola + postojee
trajanje srednje kole (8 + 3/4)
Osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, eksperimentalno uvoenje, praenje i
znanstvena evaluacija, izrada metodikih prirunika: osmogodinja osnovna kola +
postojee trajanje srednje kole (8 + 3/4)
Postupno uvoenje novih kurikuluma: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje
srednje kole (8 + 3/4)
Strukturna transformacija infrastrukturna prilagodba, programska transformacija
izraenih kurikuluma za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodinju osnovnu kolu i
postojee trajanje srednje kole (9 + 3/4)
Eksperimentalno uvoenje devetogodinje osnovne kole i postojee trajanje srednje
kole (9 + 3/4)
Postupno uvoenje devetogodinje osnovne kole i postojee trajanje srednje kole
(9 + 3/4)

Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:

razvoj generikih kompetencija nunih za ivot i rad u 21. stoljeu


2

poveanje razine funkcionalnih pismenosti uenika


povezanost odgoja i obrazovanja s interesima, ivotnim iskustvima, potrebama i
mogunostima uenika
povezanost odgoja i obrazovanja s potrebama drutva i gospodarstva
jasno odreenje odgojno-obrazovnih ishoda, i to ne samo onih vezanih uz znanja ve i
onih koji osiguravaju razvoj vjetina, stavova, vrijednosti, kreativnosti, inovativnosti,
kritikoga miljenja, estetskoga vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti,
odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge
osiguravanje vee autonomije odgojno-obrazovnih radnika u izboru sadraja, metoda i
oblika rada, ali i poticanje primjene metoda pouavanja i uenja koje omoguuju
aktivnu ulogu uenika u razvoju znanja, vjetina i stavova uz podrku
uitelja/nastavnika i u interakciji s drugim uenicima
jasno odreenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, ime se
osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje uenikih postignua
korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvjeivanja o postignuima uenika u
smjeru vrednovanja kao integralnoga dijela procesa uenja.

DIONICA A CJELOVITE KURIKULARNE REFORME - POSTIGNUA


U sijenju 2016. po prvi puta u Republici Hrvatskoj javno su, u skladu s naelima otvorenosti i
javnosti koje potie Cjelovita kurikularna reforma, objavljeni Metodoloki prirunici za izradu
kurikularnih dokumenata. Tijekom veljae 2016. predstavljeni su svi kurikularni dokumenti i to
Okvir nacionalnog kurikuluma, nacionalni kurikulumi za razine i vrste obrazovanja (5),
dokumenti podruja kurikuluma (7), kurikulumi meupredmetnih tema (7), nacionalni
kurikulumi nastavnih predmeta (29) i okviri (3). U sijenju 2016. poeo je rad na izradi
kurikularnih dokumenata za nacionalne manjine.
Ovime je sveukupno u predvienom vremenskom razdoblju objavljeno 55 kurikularnih
dokumenata ime je po prvi puta uspostavljen sustav nacionalnih kurikularnih dokumenata
Republike Hrvatske, prikazan na Slici 2., kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere
povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s
organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Svi su kurikularni dokumenti
javno dostupni na www.kurikulum.hr.

Slika 2. Sustav nacionalnih kurikularnih dokumenata izraenih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

Svi nacionalni kurikularni dokumenti osmiljeni su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o
sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima,
odgojno-obrazovnim radnicima kurikularni dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna
oekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti
koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih
radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse. Ovime
su ujedno ispunjene sljedee mjere iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koje je
usvojio Hrvatski sabor: 2.1.1.; 2.1.2.; 2.1.3.; 2.2.1; 2.3.1.;2.3.2.; 2.4.1.; 2.4.2.; 2.4.3.; 2.4.4.; 2.5.1.;
2.5.2.; 2.5.3.
STRUNA RASPRAVA I SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOU
U svrhu dorade, rasprave i poboljanja dokumenata te s ciljem osiguranja visoke razine
demokratinosti i transparentnosti u izradi kurikularnih dokumenata po prvi puta u Hrvatskoj
predviena su dva kruga savjetovanja.
Prvo je organizirana struna rasprava nakon koje slijedi i savjetovanje sa zainteresiranom
javnou.
SVRHA STRUNE RASPRAVE
Struna rasprava predstavlja strukturirano struno savjetovanje ija je svrha prikupiti kritike
primjedbe i prijedloge, analizirati ih te u skladu s rezultatima rasprave pripremiti izradu drugih
inaica prijedloga kurikularnih dokumenata koji e biti upueni na savjetovanje sa
zainteresiranom javnou. Struna rasprava trajala je od 14. oujka do 2. svibnja 2016. i odvijala
se u u dva komplementarna oblika:
a) Na organiziranim predstavljanjima.
b) U online okruenju putem mrenih stranica Cjelovite kurikularne reforme
www.kurikulum.hr.
4

Struna rasprava bila je namijenjena zainteresiranoj strunoj javnosti za koju ona predstavlja
priliku da svojim znanjem, iskustvom i strunou utjeu na javne politike u ime skupina i
interesa koje zastupaju.
Ciljani dionici u strunoj raspravi su bili:
1. Uitelji, nastavnici, odgajatelji, struni suradnici i ravnatelji
2. Visokokolska i znanstvena zajednica
3. Profesionalna/strukovna udruenja, sindikati, komore, nacionalna vijea.
SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOU
Namijenjena je najiroj javnosti. Odvijat e se prvenstveno u obliku e-savjetovanja putem
Sredinjeg portala eSavjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr) potujui sve normativne
obveze. Planirano je da se javna rasprava odvija u dvije dionice:
1) Okvir nacionalnog kurikuluma,
2) Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanje; Nacionalni
dokumenti podruja kurikuluma; Nacionalni kurikulumi meupredmetnih tema;
Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta.

DIONICA B CJELOVITE KURIKULARNE REFORME


Dionica B Cjelovite kurikularne reforme usmjerena je sljedeim vanim elementima reformskih
procesa u odgoju i obrazovanju;

Osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika


Eksperimentalno uvoenje kurikularnih dokumenata
Praenje i evaluacija.

Radi se o izrazito sloenim procesima koji zahtijevaju:

Visoku razinu komunikacije, koordinacije i suradnje MZOS-a, agencija u obrazovanju,


kola i ostalih dionika
Ljudske resurse
Financijska sredstva koja e omoguiti uvjete za ostvarivanje ciljeva u Dionici B Cjelovite
kurikularne reforme te onima koje nadolaze.

U svrhu uvoenja kurikularnih dokumenata planirano je organiziranje tri mree:


1) Mrea podrke eksperimentalnom uvoenju (MPU) koju e initi djelatnici Ureda CKRa, MZOS-a, agencija u obrazovanju
2) Mrea eksperimentalnih kola (ME) koju e initi kole koje sudjeluju u Dionici B
Cjelovite kurikularne reforme.
3) Lokalna mrea kola Cjelovite kurikularne reforme (LM-CKR) mrea vezana uz
eksperimentalne kole s obzirom na lokaciju/vrstu odgojno-obrazovnih programa u
kojoj e sudjelovati sve kole ukljuene u Dionicu C Cjelovite kurikularne reforme.
Kao prvu mjeru kojom poinje Dionica B Cjelovite kurikularne reforme, a u skladu s Planom
aktivnosti koji je ERS poslao ministarstvu 27. oujka 2016., potrebno je objaviti Javni poziv
kojim kole iskazuju interes za sudjelovanjem.

Kome je poziv namijenjen?

Poziv je namijenjen svim javnim osnovnim kolama i svim srednjim kolama bez obzira na
srednjokolske programe koji se u njima organiziraju (gimnazijske, etverogodinje strukovne,
trogodinje strukovne programe).

Na koje se kurikularne dokumente ova dionica odnosi?

Ova se dionica odnosi na eksperimentalno uvoenje kurikularnih dokumenata, osposobljavanje


odgojno-obrazovnih radnika, praenje i evaluaciju svih 52 kurikularna dokumenta izraena u
okviru Cjelovite kurikularne reforme te na kurikulume za odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu
nacionalnih manjina (srpska, talijanska, eka i romska nacionalna manjina).

Koji je vremenski okvir sudjelovanja kola u dionici B?

kole koje su izabrane sudjeluju kontinuirano u dionici B Cjelovite kurikularne reforme u


razdoblju od k. god. 2016./17. do k. god. 2020./21.
U k. god. 2016./17. predvien je intenzivan rad sa kolama kako bi se sa k. godinom 2017./18.
kurikulumi uveli u odreena godita uenja i pouavanja. U navedenom razdoblju planirano je
6

intenzivno struno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada metodikih uputa i


naputaka, priprema materijala za nove oblike vrednovanja i priprema za rad s uenicima s
tekoama i darovitim uenicima prema kurikularnim dokumentima.
Predviena je sljedea dinamika Dionice B Cjelovite kurikularne reforme:
KOLSKA GODINA
2016./17.

2017./18.

2018./19.

2019./20.

2020./21.

OSNOVNA KOLA

STRUNO
OSPOSOBLJAVANJE,
PRIPREMA
MATERIJALA
UMREAVANJE,
DIJELJENJE PRIMJERA
DOBRE PRAKSE

1. RAZRED

2. RAZRED

3. RAZRED

4. RAZRED

5. RAZRED

6. RAZRED

7. RAZRED
Biologija,
Kemija, Fizika

8. RAZRED
Biologija,
Kemija, Fizika

7. RAZRED

8. RAZRED

SREDNJA KOLA
1. RAZRED

2. RAZRED

Predmeti koji se
po prvi puta
pojavljuju u
viim razredima
npr. Ope
gimnazije Psihologija 2.
razred prva
godina uenja.

npr. Ope
gimnazije Psihologija 3.
razred druga
godina uenja.

3. RAZRED

4. RAZRED

PRAENJE I EVALUACIJA

Planirana je kontinuirano praenje i evaluacija uvoenja kurikuluma od k. god. 2016./17.


Kurikulumi bi se posljedino od kolske godine 2018./19. uveli u sve hrvatske kole u
navedenim goditima sljedeom dinamikom.

KOLSKA GODINA
2016./17.

2017./18.

2018./19.

2019./20.

2020./21.

2021./22.

OSNOVNA KOLA

STRUNO
OSPOSOBLJAVANJE

STRUNO
OSPOSOBLJAVANJE,
UMREAVANJE,
DIJELJENJE
PRIMJERA DOBRE
PRAKSE

1. RAZRED

2. RAZRED

3. RAZRED

4. RAZRED

5. RAZRED

6. RAZRED

7. RAZRED
Biologija,
Kemija, Fizika

8. RAZRED
Biologija,
Kemija, Fizika

7. RAZRED

8. RAZRED

SREDNJA KOLA
1. RAZRED

2. RAZRED

Predmeti koji
se po prvi
puta
pojavljuju u
viim
razredima
npr. Ope
gimnazije Psihologija
2. razred
prva godina
uenja.

npr. Ope
gimnazije Psihologija 3.
razred druga
godina uenja.

3. RAZRED

4. RAZRED

PRAENJE I EVALUACIJA

Koliko e kola sudjelovati u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme?

Planirano je sudjelovanje 100 kola od kojih je 60 osnovnih, a 40 srednjih u Dionici B


Cjelovite kurikularne reforme.

Kakva e biti lokacijska rasprostranjenost kola?

U Dionici B Cjelovite kurikularne reforme elja je ostvariti reprezentativnu lokacijsku


rasprostranjenost kola te e se izbor izvriti s obzirom na upanijsku pripadnost i to ovisno o
broju kola u pojedinoj upaniji.
Dio kola bit e odabran i iz posebne kvote zbog specifinosti rada kole koje rade u oteanim
uvjetima, kole u kojima se provodi odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Koji su uvjeti koje kole trebaju ispuniti za javljanje na javni poziv?

Sljedei su uvjeti nuni za prijavu na javni poziv za kole:

Odluka uiteljskog/nastavnikog vijea o sudjelovanju u Dionici B Cjelovite


kurikularne reforme dvotreinska veina lanova.
8

Odluka vijea roditelja o sudjelovanju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme


dvotreinska veina lanova.
Odluka vijea uenika o sudjelovanju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme dvotreinska veina lanova.
Odluka kolskog odbora o sudjelovanju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme
natpolovina veina.
Suglasnost osnivaa o sudjelovanju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme.

Koje su obveze kola koje sudjeluju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme?

Sve kole koje sudjeluju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme potpisat e ugovor s
Ministarstvom kojim se obvezuju na:

Sudjelovanje od k. godine 2016./17. do k. godine 2021./22.


Sudjelovanje svih odgojno-obrazovnih radnika u svim oblicima strunog
osposobljavanja.
Aktivno sudjelovanje u radu Mree eksperimentalnih kola.
Aktivnu ulogu u uspostavi i radu mree kola u s obzirom na lokaciju/vrstu
odgojno-obrazovnih programa (LM-CKR).
Sudjelovanje u postupcima praenja i evaluacije Dionici B Cjelovite kurikularne
reforme.

Koja su prava kola koje sudjeluju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme?

Sve kole koje sudjeluju u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme potpisat e ugovor s
Ministarstvom kojim imaju pravo na:

Pokrivanje svih trokova vezanih uz Dionici B Cjelovite kurikularne reforme


struno ospsobljavanje, trokovi dnevnica, puta...
Puni obim strunog osposobljavanja i razliite oblike strune i organizacijske
podrke u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
Odreeni iznos za opremanje kola kako bi se ostvarili ciljevi i ishodi u pojedinim
kurikularnim dokumentima.

to ini prijavnu dokumentaciju?

Prijavnu dokumentaciju osim nunih uvjeta ini i Prijavni obrazac u kojem kole:
-

Opisuju svoje specifinosti


Iskazuju motivaciju za sudjelovanjem u Dionici B Cjelovite kurikularne reforme.

Das könnte Ihnen auch gefallen