Sie sind auf Seite 1von 5

ROMANTIZAM

Trajanje: kraj 18. poetak 19. st., vrhunac 1800.-1830. g


Romantizam se javlja kao opreka klasicizmu:
klasicizam
romantizam
temelji se na razumu
temelji se na mati i osjeajima
postoje pravila za umjetniko stvaranje pisci piu prema svojem nadahnuu
uzor u antici
uzor u srednjem vijeku
oponaaju se uzori
vana je originalnost
Teme i knjievne vrste
- dominira lirika, koja prodire i u ostale knjievne rodove, jer je najprikladnija za izraavanje osjeaja
najee teme:
daleki nepoznati krajevi,
povijesne teme,
ljubavne teme,
odmetnitvo i sukob sa zakonom,
okultna i mistina tematika

romantiarski junak usamljen je, uiva u prirodi i umjetnosti, osjeajan je, esto u sukobu s
drutvom
PREDSTAVNICI
Francuska
Pretea romantizma Jean-Jacques Rousseau, Julie ili nova Heloiza (roman)
Alphonse de Lamartine u francusku poeziju unosi motiv svjetske boli (pjesma Jezero koje uva
uspomenu na prolu ljubav, vrijeme koje nemilosrdno prolazi)
Victor Hugo najvaniji franc. romantiar, poznat po romanu Zvonar crkve Notre-Dame
Njemaka
U okviru predromatiarskog pokreta Sturm und Drang (Oluja i nagon) razvili su se najvaniji
njemaki romantiari:
Johann Wolfgang Goethe (1749.-1832.): Patnje mladog Werthera
Bio je na elu pokreta Sturm und Drang.
Stvaralatvo mu se dijeli na tri faze:
1. faza:
Nastaje roman Patnje mladog Werthera, te pjesme s temom boraca za slobodu ideja.
2. faza:
Obiljeena je odlaskom u Weimar gdje pie lirske pjesme, tragedije u stihu i prozi, te roman
Naukovanje Wilhelma Meistera.
Prijateljuje sa Schillerom.
3. faza:
Nakon Schillerove smrti pie autobiografsku prozu i dovrava ivotno djelo: dramsku pjesmu Faust.
J. W. Goethe Patnje mladog Werthera, epistolarni roman (pisan u obliku pismama) o mladiu
Wertheru koji dolazi u grad W. Srediti neke poslove okona sljedstva gdje se zaljubi u prelijepu Lotu.
Lota je zaruena za Alberta (koji je na putu), a budui da joj je majka umrla, ona brine za svoju
malodobnu brau i sestre. Werther je tipini romantiarski junak, sklon matanju, uiva u prirodi,
umjetnosti, hipersenzibilan je. Wertherova zaljubljenost prerasta u ljubav koja ga unitava, ini ga
emotivno ovisnim o Loti. Nemogunost ostvarenja ljubavi on rjeava samoubojstvom.
KNJIEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- metafora: gutao one crne oi, kako su mi samo svjee njene usne i svjei osmjesi mamili duu
- epiteti: crne oi, svjee usne, umni ovjek, istinska srea
ZNAENJE ROMANA:
Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izraavanju misli i osjeaja).
Znaenje je romana:

1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i tenje mladog Werthera djelomino sklonosti i tenje


Goetheova vremena
2. psiholoko - opisana su Wertherova unutarnja promiljanja i tenja za slobodnim razvojem ljudske
linosti
WERTHER KAO ROMANTIARSKI JUNAK:
Werther je romantiarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je matanju, uiva u prirodi, u
opreci je s drutvom i esto pesimistian. Karakterizira ga hiperbolizacija osjeaja.
WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI:
Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemoguuje racionalno prosuivanje. On joj se ne moe
oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboenje od boli i patnje, ali i
otvara nadu u ostvarenje sree s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja.
KRATAK SADRAJ:
Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad.
Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i
mnoge dogaaje vezane uz grad. U gradu na nekakvom balu susree pukovnikovu ker Lottu, koja ga
isti tren oara svojom ljepotom. No, ona je zaruena za Alberta, ali Werther ipak provodi dosta
vremena s njom.
Kako sam ja, za vrijeme tih razgovora, gutao one crne oi...
Kako su mi samo svjee njene usne i svjei osmjesi mamili duu!
Naravno, to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu.
Werther je bio tuan znajui da Lotta nije njegova, no ona ga opet na neki nain voli, to Werthera ini
jo depresivnijim. Ali, doao je i taj dan kada se Albert odluio vratiti kui i povui se iz posla.
Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uivajui u bezazlenoj drutvenosti i
prirodnim ljepotama gradske okolice.
On me smatra umnim ovjekom, i to me ini sretnim.
Za roendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg oboava i vrpcu s Lottine haljine koju je
nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaa i on je bio sve
tuniji jer je vidio da Lotta nikad nee biti njegova.
Zar mora tako da bude? Ono to ovjeku predstavlja istinsku sreu, da mu to bude i izvor njegova
jada?
Tada Werther shvaa da mu vie nije tu mjesto i, kako ne bi naruio sklad meu zarunicima, on
odlazi.
Ne, ja ne mogu bez nje ivjeti, a ipak moram. Teko je, ali moram otii odavde, s ovoga groznog
mjesta.
Hotei se praktino zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu, mladi se dade nagovoriti da primi
mjesto tajnika kod jednog diplomata. Teko podnosi slubu jer nije birokrat nego pjesnika dua. A
kako njegov gospodar voli sitniavo zabadati, gubi volju za slubu koja ga nikad nije privlaila.
Poslanik tui Werthera ministru, no ministar pokazuje vie razumjevanja i daje mladiu oinske
savjete kako se u budue ima vladati. Werther podnosi ostavku i stupa u slubu nekog kneza kome
na ladanjskom imanju kratiti vrijeme .Wertherov novi gospodar nije lo ovjek, ali je prosvjetiteljski
suhoparan pa ga romantini mladi teko podnosi i doskora naputa slubu. Neuspio pokuaj da se
zaposli i da u tom poslu nae zadovoljstvo pojaava potisnute osjeaje prema Lotti, koja se udala za
Alberta. ne mogavi odoljeti elji da je opet vidi, Werther se vraa u gradi gdje su se bili upoznali.
Stanje doskora postaje neizdrivo. Albert s koji, se neko dobro slagao sada mu je omrznuo, a sve mu
se ini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zasluila. U drugu ruku Wertherova ekscentrinost
vrijea trijeznog Alberta koji mutno nasluuje da bi mu Werther mogao postati opasan. I Lotta koja je
dugo zavaravala samu sebe, poinje uviati da njezini osjeaji nisu bezazleni. Izmeu Werthera i
njegove okoline nesporazumi se mnoe i Lotta bi se htjela izvui iz te situacije, ali sama ne zna kako.
Da bi sprijeila svakodnevne Wrtherove posjete, ona mu nareuje da par dana izostane, a Werther
kojeg ve due vrijeme salijeu misli o samoubojstvu izvrava sada posljednje pripreme. Vraa se jo
jednom Lotti, pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutanog zanosa Lotta
se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga vie ne eli vidjeti, Werther odlazi kui sav rastresen.
poruivi Albertu da mu posudi pitolje jer se sprema na putovanje, on ih dobiva, a pri tom ga blai
misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama.

Zlo sam ti za dobro vratio, Alberte, ali ti e mi oprostiti. Zbogom, Alberte! inim svemu tome kraj.
Neka mi smrt bila na sreu!
Pun je. udara dvanaest. Neka se dakle zgodi to treba! Lotta, zbogom, zbogom!!
Jedan susjed vidio je kad je planuo barut, i uo je pucanj. Ali, kako je i dalje vladao mir, nije vie
obraao panju.
Sluga je te veeri otiao znajui da e se neto loe dogoditi.
Werther je popio au vina, uzeo pitolj te opalio metak ravno u desnu sljepoonicu. Sluga ga je
pronaao ujutro jo ivog, no u tekom stanju. U podne je preminuo...
Prije smrti, Werther je izrazio elju da ga pokopaju izvan groblja, tj. u blizini, izmeu dvije vitke lipe.
Na posljednji poinak ispratila ga je Lottina rodbina, nosili su ga obrtnici, a sveenika nije bilo.
Preminuo je u podne. (...) Nou, oko jedanaest sati, dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio
izabrao. Stari je sa sinovima iao za lijesom, Albert nije mogao. Bojali su se za Lottin ivot. Werthera
su nosili obrtnici. Sveenik ga nije ispratio...
LIKOVI:
WERTHER: sanjar, romantini, idealni (lijep, obrazovan, uglaen, prilino bogat) mladi. Nositelj je
svjetske boli u kojem itatelji vide ili ele nai sebe jer on je uzor kako treba osjeati. Gaji ljubav
prema Lotti koja je od poetka osuena na propast. Ponaa se kao da ona nema zarunika te stvara
iluzije o zajednikom ivotu s njom, ime se sve vie udaljava od stvarnosti. Njegov emocionalni
svijet dominira njegovom osobom i on se, svjestan da mu Lotta nikad nee pripasti, liava ivota i
kanjava drutvo.
LOTTA: njena i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridravati se moralnog kodeksa. U
svojim osjeajima nije povrna, ali potuje Alberta i zadanu rije pa, iako pokazuje naklonost i moda
ak ljubav prema Wertheru, nastoji je zatomiti i odbija ga. Osuena je na isprazan ivot u
svakodnevnom ivotu malog gradia.
ALBERT: stabilan i realan lik. Suprotnost je Wertheru. Voli Lottu, potuje njezinu obitelj, a ona je
sigurna u njegovu ljubav. Cijeni je i potuje pruajui joj nadu i sigurnost za sretan i miran budui
ivot. Time je to nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je ba on njena vrsta ruka koja je uva da
ne prekorai konvencije drutva.
O DJELU:
Djelo ima uzorke iz pieva ivota. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi, taj in ga je potaknuo na
pisanje ove knjige. Lottu moemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova ivota, Charllotu i Maxa.
Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i blii svakodnevici. Moemo ga podijeliti u dva
djela. Prvi dio do njegova odlaska u grad, a drugi do njegove sahrane. Tema samoubojstva se oituje
na kraju djela.
... kukavan je onaj koji sebi ivot oduzima, kao to bi bilo nepristojno rei da je kriv onaj, koji bi umro
od kakve opake groznice.
Trebao bi vidjeti kako glupim se inim kada se u drutvu govori o njoj! A kada me jo i upitaju kako
mi se ona svia! - Svia! Smrtno mrzim tu rije. Kakav bi morao biti ovjek komu bi se Lotta samo
sviala, komu ne bi ispunjavala sve misli, sve osjeaje! Svia!

Raspravljaki kolski esej


Pred vama je ulomak djela Johanna Wolfganga Goethea Patnje mladoga Werthera. Pozorno ga
proitajte, a zatim i smjernice za pisanje raspravljakoga kolskog eseja ispod teksta.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje vas u oblikovanju eseja. Svoj esej oblikujte kao
zaokruenu cjelinu (uvod, razrada zakljuak).
Pazite na pravopisnu i gramatiku tonost. Esej treba imati od 400 do 600 rijei.
22. svibnja
Da je ljudski ivot tek san, ve se uinilo mnogima, a i u meni se taj osjeaj vazda provlai. Kad vidim
ogranienosti u kojoj su djelatne i istraivake strane ovjeka zatoene; kad vidim kako je sva
uinkovitost usmjerena na to da si ovjek pribavi zadovoljenje potreba, koje opet nemaju nikakve
svrhe nego da nam produe bijedni opstanak, a zatim kako je svako smirenje nad odreenim tokama
propitivanja tek stanovita rezignacija budui da zidove, meu kojima sjedimo zatoeni, oslikavamo
arenim likovima i svijetlim izgledima sve to, Wilhelme, ini nas nijemim. Povlaim se natrag u
sebe i nalazim neki svijet! Opet vie u slutnji i nejasnoj poudi nego u prikazu i ivoj sili. I tada sve
pred mojim osjetilima pluta, a ja se tako sanjajui smijeim naprijed u svijet.
Smjernice za pisanje
Koju poetnu tezu Werther iznosi ve u prvoj reenici priloenoga ulomka? Slaete li se s tom
tvrdnjom? Obrazloite svoje miljenje na temelju osobnoga i itateljskoga iskustva.
Navedite argumente kojima Werther potkrjepljuje svoje miljenje i komentirajte ih.
Protumaite smisao tvrdnje da zidove, meu kojima sjedimo zatoeni, oslikavamo arenim likovima
i svijetlim izgledima. Smatrate li da se ovjek i danas ponaa na isti nain?
Kakav zakljuak s obzirom na svoj ivot Werther izvodi na temelju izloene argumentacije?
Slaete li se s Wertherovim nainom razmiljanja (i izvoenja zakljuaka)? Obrazloite svoje
miljenje na temelju osobnoga i itateljskoga iskustva.
Poveite Wertherov doivljaj svijeta sa svjetonazorom knjievnopovijesnoga razdoblja u kojem djelo
nastaje. Usporedite svjetonazor njegova vremena sa svjetonazorom vremena u kojem ivite.

Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera


Pred Vama je ulomak romana Patnje mladog Werthera Johanna Wolfganga Goethea.Pozorno ga
proitajte, a zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju eseja.Svoj esej oblikujte kao
zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak).
Najprije piite na priloenome listu za koncept, a na kraju uredno prepiite na listza istopis. Esej
moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu.
Pazite da Va esej bude pravopisno i gramatiki toan.Va esej treba imati izmeu 400 i 600 rijei.
10. svibnja
udesna je vedrina obuzela cijelu moju duu, nalik na slatko proljetno jutro, pa uivam od svega
srca. Sam sam i radujem se ivotu, radujem se u tom kraju koji je, rekao bih, stvoren za due kao to je
moja. Tako sam sretan, dragi, da sam uronio, uronio u uvstvo divnoga bivstvovanja da to ne prudi
mojoj umjetnosti. Sada ne bih mogao crtati, ne bih mogao povui ni jedne crte, a nikada nisam bio
vei slikar nego u ovim trenucima. Kada se draguni dol ispod mene isparuje, a sunce koje se popelo
visoko nad povrinu neprozirne ume pa se tek neke zrake prikradaju i poniru u dubinu tog svetita, a
ja se ispruio u visokoj travi uz potok koji se sputa u dolinu onda uoavam da sam blie zemlji,
uoavam nebrojene traviice koje su tako udne... Osjeam kako meu vlatima buja i kljua ivot,
mali jedan svijet, mikrokozam crvia i muica koji su sada blii mome srcu. I tada osjetim prisutnost
Svemoguega koji nas stvori na svoju sliku i priliku; utim kako se odasvud izvija i zrai Onaj koji je
suta ljubav i nas u vjenoj slasti i blaenstvu odrava i nosi lebdei...
To su trenuci kad se, prijatelju, sputa na mene kao neka sumaglica, a svijet oko mene i nebo nada
mnom kojoj poivaju dui kao lik drage, tada me esto zgrabi enja i pomiljam: Ah, kad bih to
mogao ponoviti, izraziti, udahnuti papiru, nadahnuti ga onim to u tebi ivi tako punim i toplim
ivotom, pa da bude ogledalom tvoje due, kao to je tvoja dua ogledalo neizmjernoga boanstva!
Prijatelju... to e me upropastiti, smrvit e me sila i snaga ovih divota.
J. W. Goethe, Patnje mladog Werthera

SMJERNICE ZA PISANJE
Smjesti djelo i autora u knjievnu epohu i odredi mjesto J. W. Goethea u njoj. Osvrni se na pojam
verterizma i njegovu pomodnost u Getheovo doba.
Uoi temu s kojom se susree u ponuenom ulomku. Usporedi doivljaj prirode u prvom i drugom
odlomku.
Protumai kako pred naim oima izrasta lik umjetnika i koje on stavove prema ljudima, prirodi i
Bogu zauzima u tekstu pred tobom. Protumai je li to vano za cjelinu djela i sveukupni portret
mladog Werthera. Smjesti ulomak u cjelinu teksta i iznesi svoj stav o temi romana. Svoje tumaenje i
ralambu potkrijepi primjerima iz teksta.
Uoi kojim se pripovjednim postupcima i stilskim sredstvima slui autor i analiziraj njihovu
uinkovitost u stvaranju atmosfere u ulomku. Dokai citatima i obrazloi svoj izbor.
to misli mogu li doista osjeaji biti tako ruiteljski i razaraki kao to su bili za Werthera?

Das könnte Ihnen auch gefallen