Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
romantiarski junak usamljen je, uiva u prirodi i umjetnosti, osjeajan je, esto u sukobu s
drutvom
PREDSTAVNICI
Francuska
Pretea romantizma Jean-Jacques Rousseau, Julie ili nova Heloiza (roman)
Alphonse de Lamartine u francusku poeziju unosi motiv svjetske boli (pjesma Jezero koje uva
uspomenu na prolu ljubav, vrijeme koje nemilosrdno prolazi)
Victor Hugo najvaniji franc. romantiar, poznat po romanu Zvonar crkve Notre-Dame
Njemaka
U okviru predromatiarskog pokreta Sturm und Drang (Oluja i nagon) razvili su se najvaniji
njemaki romantiari:
Johann Wolfgang Goethe (1749.-1832.): Patnje mladog Werthera
Bio je na elu pokreta Sturm und Drang.
Stvaralatvo mu se dijeli na tri faze:
1. faza:
Nastaje roman Patnje mladog Werthera, te pjesme s temom boraca za slobodu ideja.
2. faza:
Obiljeena je odlaskom u Weimar gdje pie lirske pjesme, tragedije u stihu i prozi, te roman
Naukovanje Wilhelma Meistera.
Prijateljuje sa Schillerom.
3. faza:
Nakon Schillerove smrti pie autobiografsku prozu i dovrava ivotno djelo: dramsku pjesmu Faust.
J. W. Goethe Patnje mladog Werthera, epistolarni roman (pisan u obliku pismama) o mladiu
Wertheru koji dolazi u grad W. Srediti neke poslove okona sljedstva gdje se zaljubi u prelijepu Lotu.
Lota je zaruena za Alberta (koji je na putu), a budui da joj je majka umrla, ona brine za svoju
malodobnu brau i sestre. Werther je tipini romantiarski junak, sklon matanju, uiva u prirodi,
umjetnosti, hipersenzibilan je. Wertherova zaljubljenost prerasta u ljubav koja ga unitava, ini ga
emotivno ovisnim o Loti. Nemogunost ostvarenja ljubavi on rjeava samoubojstvom.
KNJIEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- metafora: gutao one crne oi, kako su mi samo svjee njene usne i svjei osmjesi mamili duu
- epiteti: crne oi, svjee usne, umni ovjek, istinska srea
ZNAENJE ROMANA:
Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izraavanju misli i osjeaja).
Znaenje je romana:
Zlo sam ti za dobro vratio, Alberte, ali ti e mi oprostiti. Zbogom, Alberte! inim svemu tome kraj.
Neka mi smrt bila na sreu!
Pun je. udara dvanaest. Neka se dakle zgodi to treba! Lotta, zbogom, zbogom!!
Jedan susjed vidio je kad je planuo barut, i uo je pucanj. Ali, kako je i dalje vladao mir, nije vie
obraao panju.
Sluga je te veeri otiao znajui da e se neto loe dogoditi.
Werther je popio au vina, uzeo pitolj te opalio metak ravno u desnu sljepoonicu. Sluga ga je
pronaao ujutro jo ivog, no u tekom stanju. U podne je preminuo...
Prije smrti, Werther je izrazio elju da ga pokopaju izvan groblja, tj. u blizini, izmeu dvije vitke lipe.
Na posljednji poinak ispratila ga je Lottina rodbina, nosili su ga obrtnici, a sveenika nije bilo.
Preminuo je u podne. (...) Nou, oko jedanaest sati, dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio
izabrao. Stari je sa sinovima iao za lijesom, Albert nije mogao. Bojali su se za Lottin ivot. Werthera
su nosili obrtnici. Sveenik ga nije ispratio...
LIKOVI:
WERTHER: sanjar, romantini, idealni (lijep, obrazovan, uglaen, prilino bogat) mladi. Nositelj je
svjetske boli u kojem itatelji vide ili ele nai sebe jer on je uzor kako treba osjeati. Gaji ljubav
prema Lotti koja je od poetka osuena na propast. Ponaa se kao da ona nema zarunika te stvara
iluzije o zajednikom ivotu s njom, ime se sve vie udaljava od stvarnosti. Njegov emocionalni
svijet dominira njegovom osobom i on se, svjestan da mu Lotta nikad nee pripasti, liava ivota i
kanjava drutvo.
LOTTA: njena i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridravati se moralnog kodeksa. U
svojim osjeajima nije povrna, ali potuje Alberta i zadanu rije pa, iako pokazuje naklonost i moda
ak ljubav prema Wertheru, nastoji je zatomiti i odbija ga. Osuena je na isprazan ivot u
svakodnevnom ivotu malog gradia.
ALBERT: stabilan i realan lik. Suprotnost je Wertheru. Voli Lottu, potuje njezinu obitelj, a ona je
sigurna u njegovu ljubav. Cijeni je i potuje pruajui joj nadu i sigurnost za sretan i miran budui
ivot. Time je to nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je ba on njena vrsta ruka koja je uva da
ne prekorai konvencije drutva.
O DJELU:
Djelo ima uzorke iz pieva ivota. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi, taj in ga je potaknuo na
pisanje ove knjige. Lottu moemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova ivota, Charllotu i Maxa.
Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i blii svakodnevici. Moemo ga podijeliti u dva
djela. Prvi dio do njegova odlaska u grad, a drugi do njegove sahrane. Tema samoubojstva se oituje
na kraju djela.
... kukavan je onaj koji sebi ivot oduzima, kao to bi bilo nepristojno rei da je kriv onaj, koji bi umro
od kakve opake groznice.
Trebao bi vidjeti kako glupim se inim kada se u drutvu govori o njoj! A kada me jo i upitaju kako
mi se ona svia! - Svia! Smrtno mrzim tu rije. Kakav bi morao biti ovjek komu bi se Lotta samo
sviala, komu ne bi ispunjavala sve misli, sve osjeaje! Svia!
SMJERNICE ZA PISANJE
Smjesti djelo i autora u knjievnu epohu i odredi mjesto J. W. Goethea u njoj. Osvrni se na pojam
verterizma i njegovu pomodnost u Getheovo doba.
Uoi temu s kojom se susree u ponuenom ulomku. Usporedi doivljaj prirode u prvom i drugom
odlomku.
Protumai kako pred naim oima izrasta lik umjetnika i koje on stavove prema ljudima, prirodi i
Bogu zauzima u tekstu pred tobom. Protumai je li to vano za cjelinu djela i sveukupni portret
mladog Werthera. Smjesti ulomak u cjelinu teksta i iznesi svoj stav o temi romana. Svoje tumaenje i
ralambu potkrijepi primjerima iz teksta.
Uoi kojim se pripovjednim postupcima i stilskim sredstvima slui autor i analiziraj njihovu
uinkovitost u stvaranju atmosfere u ulomku. Dokai citatima i obrazloi svoj izbor.
to misli mogu li doista osjeaji biti tako ruiteljski i razaraki kao to su bili za Werthera?