Sie sind auf Seite 1von 57

ZAKON

O OPTEM UPRAVNOM POSTUPKU


DEO PRVI
UVODNE ODREDBE I OSNOVNA NAELA UPRAVNOG
POSTUPKA
I. UVODNE ODREDBE
Upravni postupak
lan 1.
Upravni postupak jeste skup pravila koja dravni organi i organizacije, organi i
organizacije pokrajinske autonomije i organi i organizacije jedinica lokalne
samouprave, ustanove, javna preduzea, posebni organi preko kojih se ostvaruje
regulatorna funkcija i pravna i fizika lica kojima su poverena javna ovlaenja (u
daljem tekstu: organi) primenjuju kada postupaju u upravnim stvarima.
Upravna stvar
lan 2.
(1) Upravna stvar, u smislu ovog zakona, jeste pojedinana situacija u kojoj
organ, neposredno primenjujui zakone, druge propise i opte akte, pravno ili faktiki
utie na poloaj stranke tako to donosi upravne akte, donosi garantne akte,
zakljuuje upravne ugovore, preduzima upravne radnje i prua javne usluge.
(2) Upravna stvar je i svaka druga situacija koja je zakonom odreena kao
upravna stvar.
Opti i poseban upravni postupak
lan 3.
(1) Ovaj zakon primenjuje se na postupanje u svim upravnim stvarima.
(2) Pojedina pitanja upravnog postupka mogu posebnim zakonom da se
urede samo ako je to u pojedinim upravnim oblastima neophodno, ako je to u
saglasnosti sa osnovnim naelima odreenim ovim zakonom i ne smanjuje nivo
zatite prava i pravnih interesa stranaka zajemenih ovim zakonom.
Upotreba jezika i pisma
lan 4.
(1) U upravnom postupku u slubenoj upotrebi je srpski jezik i iriliko pismo,
a latiniko pismo na nain utvren zakonom.
(2) Na podrujima u kojima je u slubenoj upotrebi i jezik nacionalne
manjine, postupak se vodi i na jeziku i uz upotrebu pisma te nacionalne manjine, u
skladu sa zakonom.

II. OSNOVNA NAELA UPRAVNOG POSTUPKA


Naelo zakonitosti i predvidivosti
lan 5.
(1) Organ postupa na osnovu zakona, drugih propisa i optih akata.

2
(2) Kada je zakonom ovlaen da odluuje po slobodnoj oceni, organ
odluuje u granicama zakonom datog ovlaenja i saglasno cilju zbog koga je
ovlaenje dato.
(3) Kada postupa u upravnoj stvari, organ vodi rauna i o ranijim odlukama
donetim u istim ili slinim upravnim stvarima.
Naelo srazmernosti
lan 6.
(1) Organ moe da ogranii pravo stranke ili da utie na njen pravni interes
samo postupanjem koje je neophodno da se njime ostvari svrha propisa i samo ako
ta svrha ne moe da se ostvari drukijim postupanjem kojim bi se manje
ograniavala prava ili u manjoj meri uticalo na pravni interes stranke.
(2) Kada se stranci i drugom uesniku u postupku nalae obaveza, organ je
duan da primeni one od propisanih mera koje su po njih povoljnije ako se i njima
ostvaruje svrha propisa.
Naelo zatite prava stranaka i ostvarivanja javnog interesa
lan 7.
Organ je duan da omogui stranci da to lake zatiti i ostvari svoja prava i
pravne interese, ali ne na tetu prava i pravnih interesa treih lica, niti javnog
interesa.
Naelo pomoi stranci
lan 8.
(1) Organ po slubenoj dunosti pazi da neznanje i neukost stranke i drugog
uesnika u postupku ne bude na tetu prava koja im pripadaju.
(2) Kad organ, s obzirom na injenino stanje, sazna ili oceni da stranka i
drugi uesnik u postupku ima osnova za ostvarenje nekog prava ili pravnog interesa,
upozorava ih na to.
(3) Ako u toku postupka doe do izmene propisa koji je od znaaja za
postupanje u upravnoj stvari, organ e o tome informisati stranku.
Naelo delotvornosti i ekonominosti postupka
lan 9.
(1) Organ je duan da strankama omogui da uspeno i celovito ostvare i
zatite prava i pravne interese.
(2) Postupak se vodi bez odugovlaenja i uz to manje trokova po stranku i
drugog uesnika u postupku, ali tako da se izvedu svi dokazi potrebni za pravilno i
potpuno utvrivanje injeninog stanja.
(3) Organ je duan da po slubenoj dunosti, u skladu sa zakonom, vri uvid
u podatke o injenicama neophodnim za odluivanje o kojima se vodi slubena
evidencija, da ih pribavlja i obrauje.
(4) Organ moe od stranke da zahteva samo one podatke koji su neophodni
za njenu identifikaciju i dokumente koji potvruju injenice o kojima se ne vodi
slubena evidencija.

3
Naelo istine i slobodne ocene dokaza
lan 10.
(1) Organ je duan da pravilno, istinito i potpuno utvrdi sve injenice i
okolnosti koje su od znaaja za zakonito i pravilno postupanje u upravnoj stvari.
(2) Ovlaeno slubeno lice odluuje po svom uverenju koje injenice uzima
kao dokazane, na osnovu savesne i briljive ocene svakog dokaza posebno i svih
dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata celokupnog postupka.
Pravo stranke na izjanjavanje
lan 11.
(1) Stranci mora da se prui prilika da se izjasni o injenicama koje su od
znaaja za odluivanje u upravnoj stvari.
(2) Bez prethodnog izjanjavanja stranke moe se odluiti samo kada je to
zakonom dozvoljeno.
Naelo samostalnosti
lan 12.
(1) Organ postupa u upravnoj stvari samostalno, u okviru svojih ovlaenja.
(2) Ovlaeno slubeno lice samostalno utvruje injenino stanje i na
osnovu toga primenjuje zakone i druge propise na upravnu stvar.
Pravo na albu i prigovor
lan 13.
(1) Protiv reenja donesenog u prvom stepenu, odnosno ako organ u
upravnoj stvari nije odluio u propisanom roku, stranka ima pravo na albu, ako
zakonom nije drukije propisano.
(2) Stranka ima pravo na prigovor u sluajevima utvrenim ovim zakonom.
(3) Nadleni dravni organi mogu da izjave albu i prigovor kada su na to
ovlaeni zakonom.
Naelo pravnosnanosti reenja
lan 14.
Reenje protiv koga ne moe da se izjavi alba, niti pokrene upravni spor
(pravnosnano reenje), a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su
joj odreene obaveze, moe da se poniti, ukine ili izmeni samo u sluajevima koji su
zakonom odreeni.
Naelo pristupa informacijama i zatite podataka
lan 15.
(1) Organ je duan da omogui pristup informacijama od javnog znaaja u
skladu sa zakonom.
(2) Tajni i lini podaci tite se u upravnom postupku u skladu sa zakonom.

DEO DRUGI
UPRAVNO POSTUPANJE
I. UPRAVNI AKT
Pojam i vrste
lan 16.
(1) Upravni akt, u smislu ovog zakona, jeste pojedinani pravni akt kojim
organ, neposredno primenjujui propise iz odgovarajue upravne oblasti, odluuje o
pravu, obavezi ili pravnom interesu stranke, ili o procesnim pitanjima.
(2) Upravni akti su reenja i zakljuci.
(3) Reenja i zakljuci mogu imati i drugi naziv, ako je to posebnim zakonom
predvieno.
Poetak pravnih dejstava upravnog akta
lan 17.
Upravni akt poinje da proizvodi pravna dejstva od kada je stranka o njemu
obavetena, ako njime nije odreeno da pravna dejstva poinju kasnije.

II. GARANTNI AKT


Pojam
lan 18.
(1) Garantni akt je pisani akt kojim se organ obavezuje da, na odgovarajui
zahtev stranke, donese upravni akt odreene sadrine.
(2) Garantni akt donosi se kad je to posebnim zakonom odreeno.
Nedonoenje upravnog akta saglasno garantnom aktu
lan 19.
(1) Organ donosi upravni akt saglasno garantnom aktu samo ako stranka to
zahteva.
(2) Protiv upravnog akta stranka moe podneti albu kad upravni akt nije
donet saglasno garantnom aktu.
(3) Organ nije duan da donese upravni akt saglasno garantnom aktu:
1) ako zahtev za donoenje upravnog akta ne bude podnet u roku od
godinu dana od dana izdavanja garantnog akta ili drugom roku odreenom posebnim
zakonom;
2) ako se injenino stanje na kome se zasniva zahtev za donoenje
upravnog akta bitno razlikuje od onog opisanog u zahtevu za donoenje garantnog akta;
3) ako je izmenjen pravni osnov na osnovu koga je garantni akt donet
tako to se novim propisom predvia ponitavanje, ukidanje ili izmena upravnih akata
donetih na osnovu ranijih propisa;
4) kad postoje drugi razlozi odreeni posebnim zakonom.
Zatita interesa
lan 20.
Garantni akt ne sme biti protivan javnom interesu, niti pravnom interesu treih
lica.

5
Primena ovog zakona
lan 21.
Na garantni akt shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o upravnom aktu.

III. UPRAVNI UGOVOR


Upravni ugovor i njegova dozvoljenost
lan 22.
(1) Upravni ugovor je dvostrano obavezan pisani akt koji, kad je to posebnim
zakonom odreeno, zakljuuju organ i stranka i kojim se stvara, menja ili ukida pravni
odnos u upravnoj stvari.
(2) Sadrina upravnog ugovora ne sme biti protivna javnom interesu niti
pravnom interesu treih lica.
Izmena upravnog ugovora zbog promenjenih okolnosti
lan 23.
(1) Ako bi, zbog okolnosti nastalih posle zakljuenja upravnog ugovora koje
se nisu mogle predvideti u vreme zakljuenja ugovora, ispunjenje obaveze za jednu
ugovornu stranu postalo bitno oteano, ona moe od druge ugovorne strane
zahtevati da se ugovor izmeni i prilagodi nastalim okolnostima.
(2) Organ reenjem odbija zahtev stranke ako nisu ispunjeni uslovi za
izmenu ugovora ili ako bi izmena ugovora izazvala tetu po javni interes koja bi bila
vea od tete koju bi pretrpela stranka.
Pravo organa da raskine ugovor
lan 24.
(1) Organ moe da raskine upravni ugovor:
1) ako izostane saglasnost stranke da se ugovor izmeni zbog
promenjenih okolnosti;
2) ako stranka ne ispunjava ugovorne obaveze;
3) ako je to neophodno da bi se otklonila teka i neposredna opasnost
po ivot i zdravlje ljudi i javnu bezbednost, javni mir i javni poredak ili radi otklanjanja
poremeaja u privredi, a to ne moe uspeno da se otkloni drugim sredstvima kojima
se manje dira u steena prava.
(2) Organ raskida upravni ugovor reenjem u kome izriito navodi i jasno
obrazlae razloge za raskid.
Prigovor stranke zbog neispunjenja ugovornih obaveza
lan 25.
Ako organ ne ispunjava ugovorne obaveze, stranka ne moe da raskine
upravni ugovor, ali moe da izjavi prigovor.
Primena ovog zakona i zakona kojim se ureuju obligacioni
odnosi
lan 26.
Na upravne ugovore shodno se primenjuju ostale odredbe ovog zakona i
supsidijarno odredbe zakona kojim se ureuju obligacioni odnosi.

IV. UPRAVNE RADNJE


1. Pojam
lan 27.
Upravne radnje su materijalni akti organa koji utiu na prava, obaveze ili pravne
interese stranaka, kao to su voenje evidencija, izdavanje uverenja, pruanje informacija,
primanje izjava i druge radnje kojima se izvravaju pravni akti.
2. Prigovor protiv upravne radnje
lan 28.
(1) Protiv upravne radnje moe da se izjavi prigovor. Prigovor moe da se
izjavi i ako organ ne preduzme upravnu radnju koju je po zakonu duan da
preduzme.
(2) U oba sluaja, prigovor je dozvoljen samo ako upravna radnja nije
povezana sa donoenjem upravnog akta.
3. Izdavanje uverenja o injenicama o kojima se vodi slubena
evidencija
lan 29.
(1) Organi izdaju strankama, na usmeni ili pisani zahtev, uverenja i druge
isprave (sertifikate, potvrde itd) o injenicama o kojima vode slubenu evidenciju u
skladu sa zakonom.
(2) Uverenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena
evidencija izdaju se saglasno podacima iz slubene evidencije, i imaju dokaznu
vrednost javne isprave.
(3) Uverenja i druge isprave izdaju se, po pravilu, istog dana kad je stranka
podnela zahtev, a najkasnije u roku od osam dana, ako posebnim propisom nije
drukije predvieno.
(4) Zahtev stranke za izdavanjem uverenja i druge isprave moe da se
odbije reenjem. Ako organ u roku od osam dana ne izda uverenje ili drugu ispravu,
niti reenje kojim odbija zahtev, stranka moe da izjavi albu kao da je zahtev
odbijen.
(5) Stranka koja smatra da uverenje ili druga isprava o injenicama o kojima
se vodi slubena evidencija nisu izdati saglasno podacima iz slubene evidencije,
moe da zahteva njihovu izmenu ili izdavanje novog uverenja ili druge isprave. Ovaj
zahtev moe da se odbije reenjem. Ako organ u roku od osam dana ne izmeni
izdato uverenje ili drugu ispravu ili ne izda novo uverenje ili drugu ispravu, niti izda
reenje kojim odbija zahtev stranka moe da izjavi albu kao da je zahtev odbijen.
4. Izdavanje uverenja o injenicama o kojima se ne vodi slubena
evidencija
lan 30.
(1) Organi izdaju strankama, na usmeni ili pisani zahtev, uverenja i druge
isprave o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, kada je to propisom
odreeno i poto prethodno potrebne injenice utvrde u dokaznom postupku.
(2) Uverenje ili druga isprava o injenicama o kojima se ne vodi slubena
evidencija ili reenje kojim se odbija zahtev stranke izdaju se u roku od 30 dana od
podnoenja zahteva, ako zakonom ili drugim propisom nije odreen krai rok. U
suprotnom, stranka moe da izjavi albu kao da je zahtev odbijen.

7
(3) Organ koji vodi postupak u kome su uverenje ili druga isprava podneti
kao dokaz, nije vezan njihovom sadrinom i moe samostalno da utvruje injenice
koje su u njima sadrane.

V. PRUANJE JAVNIH USLUGA


Pojam
lan 31.
(1) Pod pruanjem javnih usluga smatra se obavljanje privredne i drutvene
delatnosti, odnosno poslova za koje je zakonom utvreno da se vre u optem
interesu, kojima se obezbeuje ostvarivanje prava i pravnih interesa, odnosno
zadovoljavanje potreba korisnika javnih usluga, a koji ne predstavljaju drugi oblik
upravnog postupanja.
(2) Pod pruanjem javnih usluga smatra se i obavljanje delatnosti, odnosno
poslova uprave od strane organa, kojima se obezbeuje ostvarivanje prava i pravnih
interesa, odnosno zadovoljavanje potreba korisnika javnih usluga, a koji ne
predstavljaju drugi oblik upravnog postupanja.
(3) Javne usluge pruaju se tako da obezbede uredno i kvalitetno, pod
jednakim uslovima, ostvarivanje prava i pravnih interesa korisnika javnih usluga i
zadovoljavanje njihovih potreba.
Prigovor zbog naina pruanja javnih usluga
lan 32.
Prigovor moe da se izjavi pruaocu javnih usluga koji ne obezbeuje uredno
i kvalitetno, pod jednakim uslovima, ostvarivanje prava graana i organizacija i
zadovoljavanje potreba korisnika.

DEO TREI
OSNOVNA PRAVILA POSTUPKA
I. UESNICI U UPRAVNOM POSTUPKU
1. Nadlenost organa
Stvarna nadlenost
lan 33.
(1) Stvarna nadlenost organa odreuje se propisima koji ureuju odreenu
upravnu oblast ili nadlenost pojedinih organa.
(2) Ako se stvarna nadlenost tako ne odredi, a ne moe da se odredi ni
prema prirodi upravne stvari, stvarno nadlean je organ u ijem su delokrugu poslovi
opte uprave.
Mesna nadlenost
lan 34.
(1) Mesna nadlenost organa odreuje se:
1) u upravnim stvarima koje se tiu nepokretnosti prema mestu gde se
nepokretnost nalazi;
2) u upravnim stvarima koje se tiu poslovne ili druge delatnosti stranke
prema seditu stranke ili mestu gde se delatnost obavlja ili bi trebalo da se obavlja;

8
3) u upravnim stvarima koje se tiu poslova iz nadlenosti organa
prema seditu organa, odnosno seditu njegove podrune jedinice ako se stvar
odnosi na poslove podrune jedinice;
4) u upravnim stvarima koje se tiu broda ili vazduhoplova ili u kojima je
povod za voenje postupka nastao na brodu ili vazduhoplovu prema luci upisa
broda ili matinom aerodromu vazduhoplova;
5) u ostalim upravnim stvarima prema prebivalitu stranke, a ako
stranka nema prebivalite u Republici Srbiji prema njenom boravitu, a ako ona
nema ni boravite u Republici Srbiji prema njenom poslednjem prebivalitu ili
boravitu u Republici Srbiji.
(2) Ako mesna nadlenost ne moe da se odredi prema izloenim pravilima
odreuje se prema mestu u kome je nastao povod za voenje upravnog postupka.
Mesna nadlenost vie organa
lan 35.
(1) Ako je istovremeno mesno nadleno vie organa, nadlean je onaj organ
pred kojim je prvo pokrenut postupak.
(2) Mesno nadleni organi mogu da se sporazumeju koji e od njih da vodi
postupak.
(3) Svaki mesno nadlean organ mora na svom podruju da preduzme
radnje koje ne trpe odlaganje.
(4) Organ pred kojim je pokrenut postupak zadrava mesnu nadlenost i ako
u toku postupka nastanu injenice zbog kojih mesno nadlean postane drugi organ.
On moe da ustupi predmet drugom organu ako to znatno olakava postupak,
naroito stranci.
Obaveznost pravila o stvarnoj i mesnoj nadlenosti
lan 36.
(1) Stvarna i mesna nadlenost organa ne mogu da se menjaju dogovorom
organa, organa i stranaka ili samih stranaka.
(2) Organ pazi po slubenoj dunosti u toku celog postupka na svoju stvarnu
i mesnu nadlenost i, ako nae da nije nadlean, ustupa spise nadlenom organu.
(3) Organ moe da preuzme postupanje u odreenoj upravnoj stvari iz
nadlenosti drugog organa ili da postupanje u odreenoj upravnoj stvari prenese na
drugi organ, samo kad je to zakonom odreeno.
Posebna ogranienja nadlenosti
lan 37.
(1) Slubene radnje u zgradama i drugim objektima koje koristi Vojska Srbije
preduzimaju se kada ih organ prijavi nadlenom vojnom organu.
(2) Slubene radnje u zgradama i drugim objektima za posebne namene
koje se koriste za vojne potrebe u ministarstvu nadlenom za poslove odbrane ili
Vojsci Srbije preduzimaju se po odobrenju ministra nadlenog za poslove odbrane.
Sukob nadlenosti
lan 38.
(1) Sukob nadlenosti nastaje kad se dva organa izjasne da jesu ili da nisu
nadleni u istoj upravnoj stvari.

9
(2) Predlog za odluivanje o sukobu nadlenosti podnosi organ koji se
poslednji izjasnio da je nadlean ili da nije nadlean, a moe ga podneti i stranka.
(3) O sukobu nadlenosti izmeu organa odluuje, u roku od 15 dana od
podnoenja predloga, organ koji je propisom odreen. Taj organ odreuje koji je
organ nadlean i kako se otklanjaju posledice radnji nenadlenog organa, pa spise
dostavlja nadlenom organu.
2. Ovlaeno slubeno lice
Ovlaeno slubeno lice i delegacija ovlaenja
lan 39.
(1) Organ postupa u upravnoj stvari preko ovlaenog slubenog lica.
(2) Ovlaeno slubeno lice, u smislu ovog zakona, jeste lice koje je
rasporeeno na radno mesto koje ine i poslovi voenja postupka i odluivanja u
upravnoj stvari, ili samo poslovi voenja postupka ili preduzimanja pojedinih radnji u
postupku.
(3) Ako slubeno lice nije odreeno, reenje u upravnom postupku donosi
rukovodilac organa.
(4) Organ na pogodan nain objavljuje koja su slubena lica ovlaena za
odluivanje u upravnim stvarima, a koja za preduzimanje radnji u postupku pre
donoenja reenja.
(5) Kolegijalni organ moe da ovlasti svog lana da vodi upravni postupak i
priprema odluku.
Izuzee ovlaenog slubenog lica
lan 40.
(1) Ovlaeno slubeno lice mora biti izuzeto:
1) ako je u postupku stranka, svedok, vetak ili zakonski zastupnik ili
punomonik stranke;
2) ako je sa strankom, zakonskim zastupnikom ili punomonikom stranke
krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno,
suprunik ili vanbrani partner ili srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno, pa i
kada je brana zajednica prestala;
3) ako je sa strankom u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili
hranitelja;
4) ako je sa zakonskim zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu
usvojitelja ili usvojenika;
5) ako je uestvovalo u prvostepenom postupku;
6) ako ostvaruje naknadu ili druga primanja od stranke ili je angaovano
u upravnom odboru, nadzornom odboru ili radnom ili strunom telu stranke;
7) ako ishod postupka moe da mu donese direktnu korist ili tetu;
8) ako postoje druge injenice koje dovode u sumnju njegovu
nepristrasnost.
(2) im sazna da postoji neki razlog za izuzee iz stava (1) ta. 1) 7) ovog
lana, ovlaeno slubeno lice zastaje s postupkom i o razlogu za izuzee odmah
obavetava lice ili organ koji odluuje o izuzeu. Kad sazna da postoji razlog za
izuzee iz take 8) ovog lana ono o tome samo obavetava lice ili organ koji
odluuje o izuzeu.

10
(3) Izuzee ovlaenog slubenog lica moe da zahteva stranka, u kom
sluaju ovlaeno slubeno lice postupa kao da je ono saznalo da postoji neki razlog
za izuzee. Stranka je duna da u zahtevu navede injenice zbog kojih smatra da
postoji razlog za izuzee.
(4) Odredbe ovog lana o razlozima za izuzee ovlaenog slubenog lica
shodno se primenjuju i na izuzee zapisniara i vetaka.
(5) O tome da li postoje razlozi za izuzee zapisniara i vetaka odluuje
ovlaeno slubeno lice.
Odluivanje o izuzeu ovlaenog slubenog lica
lan 41.
(1) O izuzeu ovlaenog slubenog lica odluuje rukovodilac organa, o
izuzeu rukovodioca organa odluuje organ koji je propisom odreen, a ako to nije
sluaj drugostepeni ili nadzorni organ.
(2) O izuzeu lana kolegijalnog organa odluuje predsedavajui
kolegijalnog organa, a o izuzeu predsedavajueg kolegijalni organ.
(3) O izuzeu se odluuje u roku od pet dana od prijema obavetenja
ovlaenog slubenog lica ili zahteva za izuzee.
(4) Kolegijalni organ iji je lan izuzet nastavlja postupak bez njega.
3. Saradnja i slubena pomo
Jedinstveno upravno mesto
lan 42.
(1) Ako je za ostvarivanje jednog ili vie prava potrebno postupanje jednog ili
vie organa, stranka se obraa jedinstvenom upravnom mestu.
(2) Uspostavljanjem jedinstvenog upravnog mesta ne utie se na nadlenost
organa niti na pravo stranke da se direktno obraa nadlenom organu.
(3) Na jedinstvenom upravnom mestu vri se:
1) pouavanje podnosioca zahteva, na nain kako bi to inio nadleni
organ, o tome ta je sve organima potrebno da bi postupili po zahtevu;
2) primanje zahteva za priznavanje prava ili drugo postupanje u upravnoj
stvari, miljenja, objanjenja, komentara, kao i dokumenata i pravnih sredstava,
saglasno propisu, i njihovo dostavljanje nadlenim organima;
3) obavetavanje podnosioca zahteva o tome koje je radnje preduzeo
nadleni organ i pravnim aktima koje je doneo.
(4) Ove radnje mogu se vriti elektronskim putem, putem pote, ili na drugi
pogodan nain.
(5) Rokovi za odluivanje o zahtevu stranke pred nadlenim organima
poinju da teku od kada je podnet uredan zahtev na jedinstvenom upravnom mestu.
(6) Blie uslove, kriterijume i merila koji se primenjuju u postupku
odreivanja jedinstvenog upravnog mesta, kao i nain saradnje nadlenih organa u
vezi sa postupanjem i obavljanjem poslova na jedinstvenom upravnom mestu
propisuje Vlada.
Meunarodna pravna pomo
lan 43.
(1) Pravna pomo inostranim organima prua se pod uslovom uzajamnosti.

11
(2) Domai organ prua pravnu pomo inostranom organu kako je to
zakonom odreeno, ili kako inostrani organ zatrai ako to nije suprotno domaem
javnom poretku.
4. Stranka u upravnom postupku i njeno zastupanje
Stranka u upravnom postupku
lan 44.
(1) Stranka u upravnom postupku jeste fiziko ili pravno lice ija je upravna
stvar predmet upravnog postupka i svako drugo fiziko ili pravno lice na ija prava,
obaveze ili pravne interese moe da utie ishod upravnog postupka.
(2) Stranka u upravnom postupku moe da bude i organ, organizacija,
naselje, grupa lica i drugi koji nisu pravna lica, pod uslovima pod kojima fiziko ili
pravno lice moe da bude stranka, ili kad je to odreeno zakonom.
(3) Zastupnici kolektivnih interesa i zastupnici irih interesa javnosti, koji su
organizovani saglasno propisima, mogu da imaju svojstvo stranke u upravnom
postupku ako ishod upravnog postupka moe da utie na interese koje zastupaju.
Obustavljanje postupka zbog prestanka postojanja stranke
lan 45.
Ako nastupi smrt fizikog lica ili pravno lice prestane da postoji, a prava,
obaveze i pravni interesi o kojima se odluuje ne mogu da preu na naslednike,
odnosno pravne sledbenike, postupak se obustavlja.
Procesna sposobnost i zastupanje stranke
Procesna sposobnost
lan 46.
Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama da preduzima radnje
u postupku (procesna sposobnost).
Zakonski zastupnik i ovlaeni predstavnik stranke
lan 47.
(1) Stranku koja nije procesno sposobna zastupa zakonski zastupnik.
(2) Pravno lice preduzima radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili
ovlaenog predstavnika koji je odreen optim aktom pravnog lica.
(3) Organ kao stranka u postupku preduzima radnje preko ovlaenog
predstavnika, organizacija koja nije pravno lice preko lica koje je odreeno njenim
aktom, a naselje, grupa lica i druge stranke koje nisu pravna lica preko lica koje
ovlaste, ako drukije nije propisano.
(4) Organ pazi po slubenoj dunosti u toku celog postupka da li je stranka
zastupana saglasno zakonu.
Privremeni zastupnik
lan 48.
(1) Organ reenjem postavlja stranci privremenog zastupnika: ako nije
procesno sposobna, a nema zakonskog zastupnika; ako pravno lice, organizacija,
naselje i druga stranka koja nije pravno lice nema ovlaenog predstavnika; ako
stranku zastupa zakonski zastupnik iji su interesi suprotni interesima stranke; ako
protivne stranke zastupa isti zakonski zastupnik; ako radnju treba preduzeti prema

12
stranci ije prebivalite ili boravite nije poznato, a nema punomonika sve pod
uslovom da je stvar hitna, a postupak mora da se sprovede.
(2) Reenje o postavljanju privremenog zastupnika stranci ije prebivalite ili
boravite nije poznato, objavljuje se na veb prezentaciji i oglasnoj tabli organa.
(3) Privremeni zastupnik postavlja se i kada radnja ne trpi odlaganje, a
stranka, njen zakonski zastupnik, ovlaeni predstavnik ili punomonik ne mogu biti
blagovremeno pozvani da prisustvuju radnji.
(4) Privremeni zastupnik moe da odbije zastupanje samo iz razloga
odreenih posebnim propisima.
(5) O postavljanju privremenog zastupnika stranci koja nije procesno
sposobna odmah se obavetava organ starateljstva.
(6) Radnje koje privremeni zastupnik preduzme u granicama ovlaenja
imaju pravna dejstva kao da ih je preduzela stranka.
(7) Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku u kome je postavljen i
preduzima samo radnje za koje je postavljen i dok ne prestanu razlozi zbog kojih je
postavljen.
(8) alba protiv reenja kojim se postavlja privremeni zastupnik ne odlae
izvrenje reenja.
Punomonik
Pojam i odnos sa strankom
lan 49.
(1) Stranka ili zakonski zastupnik stranke moe da ovlasti punomonika da je
zastupa u postupku, izuzev da daje izjave koje samo stranka moe dati. Postojanje
punomonika ne spreava stranku da sama preduzima radnje u postupku.
(2) Punomoje se daje u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. Ako
posumnja u istinitost punomoja, organ nalae stranci da podnese overeno
punomoje.
(3) Punomonik moe biti svako ko je potpuno poslovno sposoban, izuzev
lica koje se bavi nadripisarstvom. Ovom licu organ uskrauje zastupanje reenjem
protiv koga je dozvoljena alba koja ne odlae izvrenje reenja i o tome obavetava
stranku.
(4) Radnje koje punomonik preduzme u granicama punomoja imaju
pravna dejstva kao da ih je preduzela stranka.
Dunost organa
lan 50.
(1) Organ pazi po slubenoj dunosti u toku celog postupka da li je lice koje
se pojavljuje kao punomonik ovlaeno za zastupanje.
(2) Organ moe dozvoliti da pojedine radnje u postupku preduzme u ime
stranke lice koje nije priloilo punomoje, pod uslovom da punomoje priloi u roku
koji organ odredi.
(3) Dok ne istekne taj rok, organ ne moe da okona postupanje u upravnoj
stvari, a ako taj rok bude proputen preduzete radnje ostaju bez pravnog dejstva.

13
Obim punomoja
lan 51.
(1) Obim punomoja procenjuje se iz sadrine punomoja.
(2) Punomoje se daje za ceo postupak ili pojedine radnje, a i vremenski
moe da se ogranii.
Prestanak punomoja
lan 52.
(1) Punomoje ne prestaje smru ili gubitkom procesne sposobnosti stranke
ili smru, gubitkom procesne sposobnosti ili promenom zakonskog zastupnika
stranke, ali naslednik, pravni sledbenik stranke, odnosno njen novi zakonski
zastupnik moe opozvati ranije dato punomoje.
(2) Punomoje prestaje smru
punomonika ili prestankom pravnog lica.

ili

gubitkom

procesne

sposobnosti

(3) Stranka moe uvek opozvati punomoje, a punomonik moe uvek


otkazati punomoje izuzev dok traje neka radnja u postupku.
Zajedniki predstavnik i zajedniki punomonik stranaka
lan 53.
(1) Dve ili vie stranaka mogu u istom postupku, ako drukije nije propisano,
odrediti koja od njih istupa kao zajedniki predstavnik ili uzeti zajednikog
punomonika.
(2) Organ moe, ako drukije nije propisano, naloiti strankama sa istim
zahtevima da u odreenom roku odrede lice koje ih predstavlja ili da uzmu
zajednikog punomonika. Ako stranke to propuste, organ moe da im postavi
zajednikog predstavnika ili punomonika, ija ovlaenja traju dok stranke ne
odrede drugog.
(3) Stranke zadravaju samostalnost
zajednikog punomonika ili predstavnika.

postupku

uprkos

postojanju

Struni pomaga
lan 54.
(1) Stranci je dozvoljeno da u postupku u kome je potrebno struno
poznavanje upravne stvari dovede struno lice koje joj daje objanjenja i savete
(struni pomaga).
(2) Struni pomaga nije zastupnik stranke.
Prevoenje i tumai
lan 55.
(1) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke ili drugog uesnika u
postupku, a oni ne razumeju srpski jezik, prevodi im se, na njihov zahtev, tok
postupka i omoguava obavetavanje na njihovom jeziku i pismu, odnosno jeziku i
pismu koji razumeju.
(2) Osoba sa invaliditetom ima pravo da opti i prati tok postupka preko
tumaa, ili na drugi odgovarajui nain, u skladu sa zakonom.

14

II. OPTENJE ORGANA I STRANAKA


1. Naini optenja
Osnovne odredbe
lan 56.
(1) Organ i stranka opte u pisanom ili usmenom obliku, na brz i efikasan
nain, ali tako da se omogui pravna sigurnost i ekonominost postupka.
(2) Optenje u pisanom obliku obuhvata optenje elektronskim putem i u
papirnom obliku.
(3) Elektronski dokument potpisuje se saglasno zakonu.
Posebne odredbe o elektronskom optenju
lan 57.
(1) Organ objavljuje na svojoj veb prezentaciji obavetenja o mogunosti
elektronskog optenja izmeu organa i stranke, o tome da se organu podnose
elektronska dokumenta i da organ upuuje stranci elektronska dokumenta, kao i o
nainu na koji to ini.
(2) Stranka elektronskim putem opti sa organom ako se prethodno sa tim
saglasi ili ako je to posebnim propisom odreeno.
(3) Ako elektronski dokument koji je poslat stranci nije itljiv, ona moe da
zahteva da joj organ uputi taj dokument u drugom pogodnom obliku. Ako nije itljiv
elektronski dokument koji je poslat organu, organ zahteva da stranka podnese taj
dokument u drugom pogodnom obliku u roku koji odredi i obavetava stranku da e
se, ako ne postupi u datom roku, smatrati da nije ni podnela dokument.
2. Podnesci
Oblik i sadrina podneska
lan 58.
(1) Podnesci su zahtevi, predlozi, obrasci, prijave, molbe, albe, predstavke,
prigovori, obavetenja, saoptenja i druge vrste pisanog obraanja stranke organu.
(2) Podnesak mora da bude razumljiv i da sadri sve to je potrebno da bi po
njemu moglo da se postupa, a naroito: lino ili poslovno ime, prebivalite, odnosno
boravite, sedite i naziv organa kome se podnosi, upravnu stvar koja je predmet
postupka, svrhu podneska, adresu na koju organ stranci treba da dostavlja akte i
potpis podnosioca podneska.
(3) Podnesak moe imati i drukiju sadrinu, ako je to propisom odreeno.
Neuredan podnesak
lan 59.
(1) Podnesak je neuredan ako ima nedostatke koji organ spreavaju da
postupa po njemu, ako nije razumljiv ili ako nije potpun. U tom sluaju organ u roku
od osam dana od prijema podneska obavetava podnosioca na koji nain da uredi
podnesak i to u roku koji ne moe biti krai od osam dana, uz upozorenje na pravne
posledice ako ne uredi podnesak u roku.
(2) Ako podnesak ne bude ureen u roku, organ reenjem odbacuje
podnesak.
(3) Ako podnesak bude ureen u roku, smatra se da je od poetka bio
uredan, ako zakonom nije drukije predvieno.

15
Predaja podnesaka
lan 60.
(1) Podnesci se predaju organu kome su naslovljeni, ako neki drugi organ
nije ovlaen da primi podnesak.
(2) Podnesci se predaju neposredno organu, preko pote, diplomatskokonzularnog predstavnitva, elektronskim putem, u skladu sa zakonom, ili se
saoptavaju usmeno na zapisnik.
(3) Kratke i hitne izjave stranke mogu, ako drukije nije propisano, da
saopte telefonom, telegramom, elektronskim putem i na drugi pogodan nain, ako je
to mogue po prirodi stvari. Ovlaeno slubeno lice o tome stavlja zabeleku u
spisu, koja sadri lino ime lica koje daje i prima saoptenje.
Evidentiranje i potvrda o prijemu podneska
lan 61.
(1) Organ je duan da evidentira podnesak koji je primio prema redosledu
prijema i da potvrdi prijem podneska bez naplaivanja takse.
(2) Prijem podneska poslatog elektronskim putem potvruje se odmah, na
isti nain na koji je podnesak poslat.
Podnoenje podneska nenadlenom organu
lan 62.
Ako organ nije nadlean da primi podnesak koji mu se predaje ili saoptava,
prosleuje ga nadlenom organu i o tome obavetava podnosioca. Ako ne moe da
utvrdi koji je organ nadlean, upozorava podnosioca da e, bez odlaganja, reenjem
odbaciti podnesak zbog nenadlenosti.
3. Zapisnici
Sastavljanje i sadrina zapisnika
lan 63.
(1) Zapisnik se sastavlja o usmenoj raspravi, drugoj vanijoj radnji u
postupku i o vanijim usmenim izjavama stranaka, drugih uesnika u postupku i
treih lica.
(2) U zapisnik se unosi naziv organa, radnja koja se preduzima, mesto, dan i
as kada se radnja preduzima, upravna stvar koja je predmet postupka, lina imena
ovlaenih slubenih lica, prisutnih stranaka, njihovih zastupnika i drugih lica i opis
toka i sadrine preduzete radnje i datih izjava kao i podatak o ispravama koje su
koriene.
(3) Ako lice odbije da potpie zapisnik ili ode sa mesta preduzimanja radnje
pre nego to je zapisnik zakljuen, to se unosi u zapisnik, sa razlozima zbog kojih je
odbijeno potpisivanje zapisnika.
(4) Zapisnik koji je sainjen saglasno propisu jeste javna isprava i dokaz o
toku i sadrini preduzetih radnji i datih izjava, izuzev u delovima na koje je stavljena
primedba.

16
4. Razgledanje spisa i obavetavanje o toku postupka
Pravo na razgledanje spisa i obavetavanje
lan 64.
(1) Pravo na razgledanje spisa sastoji se od prava stranke da razgleda spise
u prisustvu slubenog lica, da o svom troku umnoi ili dobije kopiju spisa i da joj se
kopija spisa, o njenom troku, dostavi preko pote ili na drugi pogodan nain. Spisi
se razgledaju u prostorijama organa koji uva spise. U opravdanim sluajevima, spisi
mogu da se razgledaju u prostorijama drugog organa ili diplomatsko-konzularnom
predstavnitvu Republike Srbije.
(2) Ako se dokumenti uvaju u elektronskom obliku, organ omoguava
razgledanje i preuzimanje dokumenata u elektronskom ili tampanom obliku.
(3) Ne smeju da se razgledaju zapisnici o veanju i glasanju i nacrti reenja.
(4) Sa spisima koji sadre tajne podatke ili podatke o linosti postupa se u
skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita tajnih podataka, odnosno zatita
podataka o linosti.
(5) Podatke o linosti sa kojima se upozna u skladu sa zakonom, stranka
moe da koristi samo radi ostvarivanja prava, obaveza ili pravnog interesa u tom
upravnom postupku, kao i prava, obaveza ili pravnog interesa na koji moe da utie
ishod tog upravnog postupka.
(6) Pravo na razgledanje spisa u skladu sa odredbama ovog lana ima i
zainteresovano lice koje dokae svoj pravni interes.
(7) Iznos trokova ostvarivanja prava na razgledanje spisa ne moe prei
iznos neophodnih trokova organa za izradu i dostavljanje kopije spisa.
(8) Stranka, zainteresovani organ i zainteresovano lice koje dokae svoj
pravni interes, imaju pravo na obavetavanje o toku postupka.
(9) Odredbama ovog lana ne dira se u ostvarivanje prava na pristup
informacijama od javnog znaaja sadranim u dokumentima koji ine spise.
Zahtev za razgledanje spisa i obavetavanje o toku postupka
lan 65.
(1) Zahtev za razgledanje spisa, kao i zahtev za obavetavanje o toku
postupka, podnosi se u pisanom obliku ili usmeno. Organ moe od zainteresovanog
lica da zatrai da u pisanom obliku ili usmeno obrazloi svoj pravni interes.
(2) Organ je duan da u roku od osam dana od prijema zahteva obavesti
stranku ili zainteresovano lice o tome kako mogu da razgledaju i umnoe spise i
dobiju kopiju spisa, ili da reenjem odbije zahtev.
(3) Ako organ u navedenom roku nita ne preduzme, ili odbaci, odnosno
odbije zahtev reenjem, podnosilac zahteva moe da podnese albu drugostepenom
organu u roku od osam dana.

III. OBAVETAVANJE
1. Osnovne odredbe
Pojam i nain obavetavanja
lan 66.
(1) Obavetavanje je radnja kojom organ na pogodan nain izvetava
stranku i drugog uesnika o postupanju u upravnoj stvari.

17
(2) Na obavetavanje drugih uesnika u postupku primenjuju se odredbe
ovog zakona o obavetavanju stranke, ako zakonom nije drukije propisano.
(3) Ako drukije nije propisano, organ bira nain obavetavanja, vodei
rauna o pravnoj zatiti stranke, javnosti obavetavanja, ekonominom troenju
sredstava i jednostavnosti u postupku.
(4) Stranka se obavetava elektronskim putem, putem pote, dostavljanjem
ili na drugi pogodan nain, ili usmeno ako je prisutna.
(5) Kratka i hitna obavetenja mogu da se daju telefonom, elektronskim
putem ili na drugi pogodan nain, o emu se stavlja zabeleka u spisu koja sadri
lino ime lica koje daje i prima obavetenja.
(6) Organ obavetava samu stranku, izuzev ako ona ima zakonskog
zastupnika, punomonika ili punomonika za prijem obavetenja, kada se oni
obavetavaju.
(7) Kad je pri obavetavanju nainjena oigledna greka, smatra se da je
obavetavanje izvreno na dan kada je stvarno izvreno.
Mesta na kojima se vri obavetavanje
lan 67.
(1) Stranka se, po pravilu, obavetava u stanu, poslovnoj prostoriji ili na
radnom mestu.
(2) Advokat se obavetava u njegovoj kancelariji, pri emu obavetavanje
moe da se izvri i licu zaposlenom u kancelariji.
(3) Obavetavanje je mogue i na drugom mestu, ako se primalac
obavetenja sa tim saglasi.
(4) Stranka i zakonski zastupnik stranke duni su da odmah obaveste organ
o tome da su promenili prebivalite, boravite ili sedite. Ako to propuste, a slubeno
lice ne moe da stupi u kontakt s njima, stranka se dalje obavetava javnim
dostavljanjem (lan 78. ovog zakona).
(5) Kad punomonik ili punomonik za prijem obavetenja promeni
prebivalite ili boravite, a o tome ne obavesti organ, obavetavanje se dalje odvija
kao da punomonik nije odreen.
Obavetavanje u posebnim sluajevima
lan 68.
(1) Fizika i pravna lica koja se nalaze u inostranstvu obavetavaju se
neposredno ili diplomatskim putem, ako potvrenim meunarodnim ugovorom nije
drukije predvieno.
(2) Lica koja se nalaze u Vojsci Srbije obavetavaju se preko nadlene
komande, a pripadnici specijalnih jedinica ministarstva nadlenog za unutranje
poslove preko njihove komande.
(3) Lica koja su liena slobode obavetavaju se preko uprave ustanove u
kojoj se nalaze.
(4) U svim tim sluajevima obavetavanje je izvreno kada pismeno bude
predato primaocu.

18
Punomonik za prijem obavetenja
lan 69.
(1) Stranka moe da odredi punomonika kome se upuuju sva pismena
koja su naslovljena na stranku (punomonik za prijem obavetenja), kad stranka o
njemu u pisanom obliku ili usmeno izvesti organ koji vodi postupak.
(2) Ako se stranka ili zakonski zastupnik stranke nalaze u inostranstvu, a
nemaju punomonika u Republici Srbiji organ njima, pri upuivanju prvog pismena,
ostavlja rok koji ne moe biti dui od 30 dana da odrede punomonika za prijem
obavetenja. Pri tome upozorava ih da e, ako to propuste, postaviti o njihovom
troku punomonika za prijem obavetenja.
(3) Smatra se da je stranka primila pismeno kada ga primi punomonik za
prijem obavetavanja.
(4) Vie od pet stranaka u istom postupku koje nemaju suprotne interese i
zajednikog punomonika dune su da na zahtev organa odrede zajednikog
punomonika za prijem obavetenja, u roku koji organ odredi. Ako to propuste, organ
im, o njihovom troku, postavlja zajednikog punomonika za prijem obavetenja.
(5) On je ovlaen da izjavi pravno sredstvo u ime stranke ako stranci ne
moe da prosledi pismeno, a ona moe da propusti rok za izjavljivanje pravnog
sredstva.
2. Postupci obavetavanja
Obavetavanje elektronskim putem
lan 70.
(1) Obavetavanje elektronskim putem moe da bude neformalno i formalno.
(2) Formalno obavetavanje elektronskim putem odvija se saglasno zakonu i
obavezno ukljuuje potvrdu kojom se dokazuje prijem dokumenta.
(3) Formalno
dostavljanjem.

obavetavanje

elektronskim

putem

izjednaava

se

sa

Obavetavanje putem pote


lan 71.
(1) Obavetavanje putem pote vri se obinom ili preporuenom potom.
(2) Smatra se da je pismeno koje je upueno obinom potom primalac
primio sedmog dana od kada je predato potanskom operatoru, ako je upueno na
adresu u Republici Srbiji, odnosno petnaestog dana od kada je predato potanskom
operatoru ako je upueno na adresu u inostranstvu. Primalac moe da dokazuje da
je pismeno kasnije primio, odnosno da ga nije primio.
(3) Smatra se da je pismeno koje je upueno preporuenom potom
primljeno na dan koji stoji u potvrdi o prijemu poiljke.
(4) Obavetavanje preporuenom potom izjednaava se sa dostavljanjem.
Dostavljanje
Naini dostavljanja
lan 72.
(1) Dostavljanje, kao vid obavetavanja, moe biti lino, posredno i javno.
(2) Lino i posredno dostavljanje organ vri preko svog slubenog lica ili se
vri preko potanskog operatora ili elektronskim putem, u skladu sa zakonom.

19
(3) Primalac pismena moe biti samo izuzetno pozvan da preuzme pismeno,
ako to nalau priroda ili znaaj pismena.
Dostavljanje pravnom licu
lan 73.
Dostavljanje pravnom licu vri se predajom pismena u seditu pravnog lica
zaposlenom licu u pravnom licu, odnosno na posebnu adresu za prijem pote koja je
registrovana u skladu sa zakonom, ili zastupniku pravnog lica na adresu iz javnog
registra, odnosno na adresu njegovog prebivalita.
Vreme dostavljanja
lan 74.
(1) Dostavljanje se vri radnim danom od 8 do 20 sati.
(2) Organ iz naroito vanih razloga moe odluiti da se dostavljanje izvri i
u dan kada se ne radi, kao i posle 20 sati.
Lino dostavljanje
lan 75.
(1) Lino dostavljanje obavezno je kada od dana dostavljanja poinje da tee
rok koji ne moe da se produi, ako zakonom nije drukije predvieno.
(2) Lino dostavljanje obavezno je i onda kada je to zakonom predvieno.
(3) Lino dostavljanje sastoji se od uruenja pismena licu kome je ono
naslovljeno (primalac).
(4) Ako primalac pismena odbije uruenje, slubeno lice organa ili potanski
operator (dostavlja) o tome sainjava beleku i potom ostavlja obavetenje na
mestu na kome je pismeno trebalo da bude urueno, u kome naznaava lino ime
primaoca, podatke kojim se pismeno identifikuje, prostoriju unutar organa u kojoj
pismeno moe da se preuzme, rok u kome se preuzimanje moe izvriti i datum kada
je obavetenje ostavljeno.
(5) Ako slubeno lice organa ili potanski operator (dostavlja) ne zatekne
primaoca pismena na adresi na kojoj je trebalo da mu se urui pismeno, dostalja e
ponovo pokuati dostavu u roku od 24 sata. Ako se primalac pismena ponovo ne
zatekne na adresi na kojoj je trebalo da mu se urui pismeno, dostavlja o tome
sainjava beleku i potom ostavlja obavetenje na mestu na kome je pismeno trebalo
da bude urueno, u kome naznaava lino ime primaoca, podatke kojim se pismeno
identifikuje, prostoriju unutar organa u kojoj pismeno moe da se preuzme, rok u
kome se preuzimanje moe izvriti i datum kada je obavetenje ostavljeno.
(6) Smatra se da je lino dostavljanje izvreno kada istekne 15 dana od kad
je obavetenje ostavljeno na mestu na kome je pismeno trebalo da bude urueno.
Posredno dostavljanje
lan 76.
(1) Ako lino dostavljanje nije obavezno, a primalac nije pronaen na adresi
na kojoj je trebalo da mu se urui pismeno, ono moe da bude urueno drugom licu
koje prihvati da ga potom preda primaocu i to, ako je mogue, najpre svakom
punoletnom lanu domainstva primaoca ili licu koje radi sa primaocem ako
pismeno treba da se preda na radnom mestu primaoca.
(2) Pismeno ne moe biti urueno licu koje je protivna stranka u istom
postupku.

20
(3) Drugo lice kome je pismeno urueno potpisuje dostavnicu. Dostavlja
unosi u dostavnicu i odnos drugog lica sa primaocem i datum kada je drugom licu
pismeno urueno.
(4) Ako drugo lice ne prihvati da mu se pismeno urui, ono se ostavlja na
mestu na kome je trebalo da bude urueno primaocu, a vreme i datum ostavljanja
pismena i rok posle koga se smatra da je dostavljanje izvreno naznaavaju se na
koverti i u dostavnici.
(5) Smatra se da je posredno dostavljanje izvreno kada istekne 15 dana od
kad je pismeno urueno drugom licu ili od kada je ono ostavljeno na mestu na kome
je trebalo da bude urueno primaocu.
Dostavnica
lan 77.
(1) Dostavnica je potvrda o tome da je lino ili posredno dostavljanje
izvreno, koja sadri lino ime i adresu lica i podatke kojim se indetifikuje urueno
pismeno. Potpisuju je dostavlja i primalac ili drugo lice kome je pismeno urueno.
Pored toga oni brojevima i slovima na dostavnici unose datum kada im je pismeno
urueno.
(2) Ako primalac ili drugo lice kome je pismeno urueno odbije da potpie
dostavnicu, dostavlja to belei na dostavnici i brojevima i slovima ispisuje datum
uruenja pismena, ime se smatra da je dostavljanje uredno izvreno.
(3) Dostavnica moe biti u elektronskom obliku.
Javno dostavljanje
lan 78.
(1) Javno dostavljanje vri se:
1) ako nijedan drugi nain dostavljanja nije mogu;
2) ako se dostavlja reenje koje se tie veeg broja lica koja nisu
poznata organu, a dostavljanje na drugi nain nije bilo mogue ili odgovarajue;
3) u drugim sluajevima odreenim zakonom.
(2) Javno dostavljanje sastoji se od objavljivanja pismena na veb prezentaciji
i oglasnoj tabli organa. Pismeno moe da se objavi i u slubenom glasilu, dnevnim
novinama ili na drugi pogodan nain.
(3) Smatra se da je javno dostavljanje izvreno kada istekne 15 dana od
kada je pismeno objavljeno na veb prezentaciji i oglasnoj tabli organa. Organ moe iz
opravdanih razloga da produi rok. Ako se javno dostavlja reenje, njegovo
obrazloenje moe da bude izostavljeno. Uz reenje se daju obavetenja o mestu,
prostoriji i nainu uvida u obrazloenje.

IV. ROKOVI
Odreivanje i produenje rokova
lan 79.
(1) Za preduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu da budu odreeni
rokovi.
(2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s
obzirom na okolnosti sluaja, ovlaeno slubeno lice koje vodi postupak.
(3) Rokovi koje odreuje ovlaeno slubeno lice, kao i rokovi odreeni
zakonom ili propisima za koje je predviena mogunost produenja, mogu se

21
produiti na zahtev zainteresovanog lica, ako je zahtev podnet pre isteka roka i ako
postoje opravdani razlozi za produenje.
Raunanje rokova
lan 80.
(1) Rokovi se raunaju na dane, mesece i godine.
(2) Ako je rok odreen na dane, dan kada je obavetavanje izvreno,
odnosno dan u koji pada dogaaj od kog se rauna trajanje roka, ne uraunava se u
rok, ve se poetak roka rauna od prvog narednog dana. Rok koji je odreen na
mesece, odnosno na godine zavrava se istekom onog dana, meseca, odnosno
godine koji po svom broju odgovara danu kada je obavetavanje izvreno, odnosno
danu u koji pada dogaaj od kog se rauna trajanje roka. Ako tog dana nema u
poslednjem mesecu, rok istie poslednjeg dana u tom mesecu.
(3) Istek roka moe se oznaiti i kalendarskim danom.
(4) Poetak i tok rokova ne spreavaju dani u kojima organ ne radi.
(5) Ako poslednji dan roka pada na dan u kome organ ne radi, rok istie kad
protekne prvi naredni radni dan.
Odranje roka
lan 81.
(1) Podnesak je predat u roku ako nadleni organ primi podnesak pre nego
to rok istekne. Ako se rok u kome moe da se preduzme neka radnja rauna u
danima, mesecima ili godinama, smatra se da je rok odran ako je radnja preduzeta
pre isteka poslednjeg dana roka.
(2) Ako je podnesak predat preporuenom potom, kao dan prijema
podneska smatra se dan kada je predat potanskom operatoru.
(3) Vreme kada se smatra da je primljen podnesak koji je upuen
elektronskim putem ureuje se posebnim propisom.
Vraanje u preanje stanje
Razlozi i predlog
lan 82.
(1) Stranci koja iz opravdanog razloga propusti rok za preduzimanje radnje u
postupku pa izgubi pravo da je preduzme, dozvoljava se, na njen predlog, vraanje u
preanje stanje.
(2) Vraanje u preanje stanje dozvoljava se i kad je iz neznanja ili
oigledne greke podnesak predat blagovremeno, ali nenadlenom organu.
(3) Vraanje u preanje stanje dozvoljeno je i stranci koja je oiglednom
omakom prekoraila rok, ako nadleni organ primi podnesak u naredna tri dana od
prekoraenja roka, a stranka bi zbog prekoraenja izgubila neko pravo.
(4) Stranka je duna da u predlogu za vraanje u preanje stanje navede
injenice koje su dovele do proputanja i uini ih barem verovatnim.
(5) Predlog za vraanje u preanje stanje ne moe da se zasniva na
injenicama koje je organ ve ocenio kao nedovoljan razlog za produenje roka.
(6) Ako se vraanje u preanje stanje predlae zbog toga to je proputen
rok za predaju podneska, prilae se i taj podnesak.

22
(7) Predlog za vraanje u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali
organ koji odluuje o predlogu moe da zastane s postupkom dok reenje o predlogu
ne postane konano.
Rokovi i nadlenost
lan 83.
(1) Predlog za vraanje u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana
od kada je prestao razlog koji je izazvao proputanje, a ako je stranka kasnije
saznala za proputanje u roku od osam dana od kada je saznala za proputanje.
(2) Posle isteka tri meseca od proputanja ne moe se traiti vraanje u
preanje stanje, izuzev ako je proputanje izazvano viom silom.
(3) Nije dozvoljen predlog za vraanje u preanje stanje zbog proputanja
roka za podnoenje predloga za vraanje u preanje stanje.
(4) Predlog za vraanje u preanje stanje podnosi se organu pred kojim je
trebalo preduzeti proputenu radnju, koji reenjem i odluuje o predlogu.
(5) Protivnoj stranci prua se prilika da se izjasni o predlogu, ako se predlog
ne zasniva na optepoznatim injenicama.
(6) Kad se odobri vraanje u preanje stanje, postupak se vraa u stanje u
kome se nalazio pre proputanja i ponitavaju se reenja i zakljuci koji su doneti
usled proputanja.
(7) Protiv reenja kojim je odobreno vraanje u preanje stanje alba nije
dozvoljena, izuzev ako je predlog bio neblagovremen ili nedozvoljen.

V. TROKOVI POSTUPKA
Pojam
lan 84.
Trokovi postupka jesu izdaci za takse, lini trokovi stranke (trokovi dolaska i
gubitka vremena i zarade), neophodni i opravdani trokovi zastupanja stranke i trokovi
usmene rasprave i izvoenja dokaza (stvarni trokovi svedoka i stvarni trokovi i
nagrade vetaka, tumaa, prevodilaca i privremenih zastupnika, trokovi uviaja i sl),
kao i posebni izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak (putni trokovi slubenih
lica, oglasi i sl).
Ko snosi trokove postupka
lan 85.
(1) Redovne trokove postupka snosi organ.
(2) Organ snosi trokove postupka koji je pokrenut po slubenoj dunosti i
povoljno okonan po stranku, ako zakonom nije drukije predvieno.
(3) Kad je prvostepeni postupak pokrenut zahtevom stranke, ona snosi
trokove postupka.
(4) Kad u postupku uestvuju protivne stranke, stranka ijim zahtevom je
pokrenut postupak koji je okonan nepovoljno za nju, nadoknauje protivnoj stranci
opravdane trokove, srazmerno delu zahteva u kojem nije uspela.
(5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je okonan
poravnanjem, ako u poravnanju nije drukije odreeno.
(6) Ako alba bude odbaena ili odbijena ili alilac odustane od albe,
trokove drugostepenog postupka snosi alilac. Ako alba bude usvojena, trokove
drugostepenog postupka snosi organ koji je odluivao u prvom stepenu.

23
(7) Lice koje uestvuje u postupku snosi trokove radnji koje prouzrokuje
svojom krivicom.
Ko prethodno snosi trokove postupka
lan 86.
(1) Prethodno, pre nego to se odlui o tome ko snosi trokove postupka,
stranka snosi trokove postupka koji je pokrenut njenim zahtevom ili albom, a ako u
prvostepenom postupku uestvuju protivne stranke svaka prethodno snosi svoje
trokove.
(2) Ako je postupak pokrenut zahtevom stranke, a sa sigurnou moe da se
predvidi da e ispitni postupak izazvati posebne novane izdatke (zbog uviaja,
vetaenja, dolaska svedoka i sl), organ moe reenjem naloiti stranci da u
odreenom roku unapred poloi novac kojim se pokrivaju predvieni novani izdaci.
Ako stranka to propusti, organ moe odustati od izvoenja dokaza ili obustaviti
postupak, ako nastavljanje postupka nije u javnom interesu. Isto vai i kad je stranka
predloila obezbeenje dokaza pre pokretanja postupka.
(3) Ako je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, trokove postupka
prethodno snosi organ, ako zakonom nije drukije predvieno.
Odluivanje o trokovima postupka
lan 87.
(1) Stranka moe da zahteva naknadu trokova do okonanja postupka.
(2) O trokovima postupka odluuje se reenjem o upravnoj stvari.
(3) Ako drugostepeni organ sam rei upravnu stvar, on odluuje i o
trokovima prvostepenog i drugostepenog postupka.
Naknada trokova i nagrade drugim uesnicima postupka
lan 88.
(1) Svedoci imaju pravo na naknadu stvarnih trokova koji su nastali u vezi s
postupkom, a vetaci, tumai, prevodioci i privremeni zastupnici i pravo na nagradu.
(2) Oni su duni da zahtevaju naknadu stvarnih trokova i nagradu jo pri
preduzimanju traene radnje, a najkasnije u roku od osam dana od preduzimanja
radnje, inae gube ta prava. Ovlaeno slubeno lice upozorava ih na posledice
proputanja da postave zahtev i slubenu beleku o tome unosi u zapisnik.
Oslobaanje od plaanja trokova
lan 89.
(1) Stranka moe biti osloboena od plaanja trokova u celini ili delimino
ako ne moe da snosi trokove bez tete po svoje nuno izdravanje ili nuno
izdravanje svoje porodice ili ako je to predvieno potvrenim meunarodnim
ugovorom.
(2) O zahtevu stranke odluuje se reenjem.

24

DEO ETVRTI
PRVOSTEPENI POSTUPAK
I. POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTEVI STRANAKA
1. Nain pokretanja postupka
lan 90.
(1) Postupak se pokree zahtevom stranke ili po slubenoj dunosti.
(2) Postupak se pokree po slubenoj dunosti kad je to propisom odreeno
ili kad organ utvrdi ili sazna da je, s obzirom na injenino stanje, neophodno da se
zatiti javni interes.
(3) Pre pokretanja postupka po slubenoj dunosti koji nije u interesu
stranke organ pribavlja informacije i preduzima radnje da bi utvrdio da li su ispunjeni
uslovi za pokretanje postupka i, ako jesu, donosi akt o pokretanju postupka
(zakljuak, nalog i sl). Akt o pokretanju postupka ne donosi se ako organ donosi
usmeno reenje (lan 143. ovog zakona).
(4) Pri pokretanju postupka po slubenoj dunosti organ uzima u obzir i
predstavke graana i organizacija i upozorenja nadlenih organa.
(5) Postupak ne moe da se pokrene po slubenoj dunosti u upravnim
stvarima u kojima po zakonu ili prirodi stvari postupak moe da se pokrene samo
zahtevom stranke.
2. Trenutak pokretanja postupka
lan 91.
(1) Postupak je pokrenut zahtevom stranke kad organ primi zahtev stranke.
(2) Postupak je pokrenut po slubenoj dunosti koji je u interesu stranke kad
organ preduzme bilo koju radnju radi voenja postupka.
(3) Postupak koji se pokree po slubenoj dunosti, a nije u interesu stranke
smatra se pokrenutim kad je stranka obavetena o aktu o pokretanju postupka.
(4) Akt o pokretanju postupka sadri i poziv za usmenu raspravu kao i
injenice na osnovu kojih je organ utvrdio da su ispunjeni uslovi za pokretanje
postupka, o kojima se stranka moe izjasniti.
(5) Obavetavanje stranke o aktu o pokretanju postupka vri se prema
odredbama ovog zakona o dostavljanju.
3. Odbacivanje zahteva stranke
lan 92.
(1) Organ reenjem odbacuje zahtev kojim je pokrenut postupak ako:
1) nije re o upravnoj stvari;
2) nije nadlean za odluivanje o upravnoj stvari, a ne moe da odredi ko
je nadlean;
3) podnosilac zahteva oigledno nije imalac prava ili pravnog interesa o
kome se odluuje u upravnom postupku;
4) zahtev nije podnet u roku;
5) u istoj upravnoj stvari ve se vodi upravni ili sudski postupak ili je o
njoj ve pravnosnano odlueno reenjem kojim je stranci priznato pravo ili naloena
neka obaveza;

25
6) zahtev ne bude ureen u roku koji je odredio organ (lan 59. stav (2)
ovog zakona).
(2) Organ moe u toku celog postupka da odbaci zahtev stranke.
4. Zahtev da se prizna svojstvo stranke
lan 93.
(1) Lice koje ne uestvuje u postupku kao stranka moe podneti zahtev da
mu se prizna svojstvo stranke, do okonanja drugostepenog postupka.
(2) O zahtevu se odmah upoznaju ostale stranke, da bi se izjasnile.
5. Pokretanje postupka javnim saoptenjem i spajanje upravnih
stvari u jedan postupak
Pokretanje postupka javnim saoptenjem
lan 94.
(1) Organ moe da pokrene postupak javnim saoptenjem prema veem
broju lica koja mu nisu poznata ili ne mogu da se odrede, ako mogu da imaju
svojstvo stranke u postupku, a zahtev organa je bitno isti prema svima.
(2) Postupak je pokrenut kada se javno saoptenje objavi na veb prezentaciji
i oglasnoj tabli organa.
(3) Javno saoptenje moe da se objavi i u slubenom glasilu, dnevnim
novinama ili na drugi pogodan nain.
Spajanje vie upravnih stvari u jedan postupak
lan 95.
(1) Organ moe da pokrene i vodi jedan postupak sa vie stranaka ija se
prava ili obaveze zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i istom pravnom
osnovu, ako je stvarno nadlean da odluuje o njihovim upravnim stvarima.
(2) Pod istim uslovima jedna ili vie stranaka mogu da ostvare vie razliitih
zahteva u jednom upravnom postupku.
Samostalno istupanje stranke
lan 96.
(1) Svaka stranka zadrava pravo da samostalno istupa u postupku koji je
pokrenut javnim saoptenjem ili u kome je vie upravnih stvari spojeno u jedan
postupak.
(2) U reenju kojim se preduzimaju mere prema strankama odreuje se na
koje se stranke one odnose, ako stranke zajedniki ne uestvuju u postupku sa istim
zahtevima ili ako zakonom nije drukije predvieno.
6. Izmena zahteva
lan 97.
(1) Stranka moe da izmeni zahtev dok ne bude obavetena o reenju
prvostepenog organa, ako se izmena zasniva na bitno istom injeninom stanju.
(2) O tome da li je izmena zahteva nedozvoljena organ odluuje reenjem.

26
7. Odustanak od zahteva i posledice odustanka
lan 98.
(1) Stranka moe potpuno ili delimino da odustane od zahteva dok ne bude
obavetena o reenju drugostepenog organa.
(2) Smatra se da je stranka odustala od zahteva i ako njeno ponaanje
oigledno ukazuje da vie nema interesa da uestvuje u postupku.
(3) Kad stranka odustane od zahteva, reenjem se obustavlja postupak,
izuzev kada se protivna strana protivi obustavljanju postupka ili kada je nastavljanje
postupka, koji je mogao biti pokrenut i po slubenoj dunosti, u javnom interesu.
(4) Stranka koja je odustala od zahteva snosi trokove koji su nastali do
obustavljanja postupka, ako nije drukije propisano.
8. Poravnanje
lan 99.
(1) Organ u toku celog postupka nastoji da se protivne stranke u celini ili
delimino poravnaju.
(2) Poravnanje mora biti jasno i odreeno i ne sme biti na tetu javnog
interesa ili pravnih interesa treih lica.
(3) Poravnanje se upisuje u zapisnik o poravnanju i zakljueno je kada
stranke proitaju i potpiu zapisnik o poravnanju.
(4) Overen prepis zapisnika predaje se strankama, na njihov zahtev.
(5) Ako prihvati predloeno poravnanje organ reenjem u celini ili delimino
obustavlja postupak.
(6) U reenju o glavnoj stvari organ obrazlae zato nije prihvatio da se
zakljui poravnanje.
(7) Poravnanje ima snagu izvrnog reenja donetog u upravnom postupku.

II. PREKID I OBUSTAVLJANJE POSTUPKA


1. Prekid postupka
lan 100.
(1) Organ prekida postupak reenjem:
1) ako zakonski zastupnik stranke umre ili izgubi procesnu sposobnost
dok se stranci ne postavi privremeni zastupnik ili ne odredi zakonski zastupnik;
2) ako zakonski zastupnik fizikog lica ne pokazuje potrebnu panju u
zastupanju dok organ starateljstva ne odlui o tome koga e postaviti za novog
zakonskog zastupnika;
3) ako stranku zastupa zakonski zastupnik iji su interesi suprotni
interesima stranke ili ako protivne stranke zastupa isti zakonski zastupnik dok
organ starateljstva ne odlui o tome koga e postaviti za novog zakonskog
zastupnika;
4) ako nastupe pravne posledice steaja dok steajni upravnik ne stupi
u postupak.
(2) Postupak se prekida i u drugim sluajevima odreenim zakonom.
(3) alba protiv reenja o prekidu postupka ne odlae izvrenje reenja. O
nastavku postupka organ obavetava drugostepeni organ.

27
(4) Dok je postupak prekinut ne teku rokovi za preduzimanje radnji u
postupku, niti rok u kome je organ duan da izda reenje.
2. Obustavljanje postupka
lan 101.
(1) Postupak se obustavlja ako organ nae da nema uslova da se dalje vodi,
a zakon ne nalae da se postupak nastavi.
(2) Postupak se obustavlja i u drugim sluajevima odreenim zakonom.
(3) Postupak se obustavlja reenjem.

III. TOK POSTUPKA DO DONOENJA REENJA


1. Zajednike odredbe
Nain utvrivanja injenica u postupku
lan 102.
(1) Organ utvruje injenice i okolnosti od znaaja za postupanje u upravnoj
stvari.
(2) Stranka ne mora da pribavi dokaze koje moe da pribavi organ, niti
uverenja i druge isprave koje organi nisu duni da izdaju.
(3) Ako se ne radi o injenicama koje su optepoznate, stranka je duna da
za svoje navode predloi dokaze i da ih podnese organu, ako je mogue.
(4) injenino stanje na kome zasniva svoj zahtev stranka je duna da
iznese tano, potpuno i odreeno.
Dunost organa da pribavi podatke po slubenoj dunosti
lan 103.
(1) Organ je duan da po slubenoj dunosti, u skladu sa zakonom, vri
uvid, pribavlja i obrauje podatke o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija,
a koji su neophodni za odluivanje (lan 9. stav (3) ovog zakona).
(2) Ako slubenu evidenciju vodi drugi organ, organ koji vodi postupak duan
je da hitno zatrai podatke, a zamoljeni organ da besplatno ustupi podatke u roku od
15 dana, ako nije drukije propisano. Ako se traeni podaci mogu dobiti elektronskim
putem, zamoljeni organ ih dostavlja u najkraem roku.
(3) U postupku koji se pokree po zahtevu stranke organ moe da vri uvid,
pribavlja i obrauje line podatke o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija
kada je to neophodno za odluivanje, osim ako stranka izriito izjavi da e te podatke
pribaviti sama. Ako stranka u roku ne podnese line podatke neophodne za
odluivanje organa, zahtev za pokretanje postupka e se smatrati neurednim (lan
59. stav (2) ovog zakona).
2. Neposredno odluivanje
lan 104.
(1) Organ moe neposredno da odlui o upravnoj stvari:
1) ako je injenino stanje utvreno na osnovu injenica i dokaza koje je
stranka iznela u zahtevu ili na osnovu optepoznatih injenica ili injenica koje su
poznate organu;
2) ako injenino stanje moe da se utvrdi na osnovu podataka iz
slubenih evidencija, a stranka ne mora da se izjasni radi zatite njenih prava i
pravnih interesa;

28
3) ako se donosi usmeno reenje, a injenice na kojima se ono zasniva
su uinjene verovatnim (lan 116. st. (5) i (6) ovog zakona);
4) ako je to posebnim zakonom odreeno.
(2) U postupku neposrednog odluivanja od stranke se ne uzima izjava i ne
vodi ispitni postupak.
3. Privremene mere
lan 105.
(1) Organ moe da odredi privremenu meru, u skladu sa zakonom.
(2) O privremenoj meri odluuje se privremenim reenjem, koje se izdaje bez
odlaganja.
4. Ispitni postupak
lan 106.
(1) Ispitni postupak vodi se ako u postupku neposrednog odluivanja ne mogu
da se utvrde injenice koje su od znaaja za postupanje u upravnoj stvari ili ako
strankama mora da se prui prilika da se izjasne radi zatite njihovih prava i pravnih
interesa.
(2) Stranka ima pravo da se u ispitnom postupku izjasni o injenicama koje su
iznete i o ponuenim dokazima, da uestvuje u izvoenju dokaza, postavlja pitanja
drugim strankama, svedocima i vetacima, iznosi injenice koje su od znaaja za
postupanje u upravnoj stvari, predlae dokaze, iznosi pravne tvrdnje i pobija tvrdnje
koje se ne slau s njenim.
(3) Organ je duan da upozori stranku, svedoka i vetaka da mogu da uskrate
davanje izjave, odnosno svedoenje ili vetaenje pod uslovima propisanim ovim
zakonom, kao i da je davanje lanog iskaza krivino delo.
(4) Organ je duan da odlui o svim zahtevima i predlozima stranke.
(5) Postupak ne moe da se okona dok se stranci ne prui prilika da se
izjasni o injenicama koje su od znaaja za postupanje u upravnoj stvari (lan 11. ovog
zakona).
5. Prethodno pitanje
Pojam
lan 107.
(1) Ako organ naie na pitanje bez ijeg reenja ne moe da odlui o upravnoj
stvari, a koje ini samostalnu pravnu celinu i za ije reavanje je nadlean sud ili drugi
organ (prethodno pitanje), moe sam da raspravi prethodno pitanje ili da prekine
postupak dok sud ili drugi organ ne ree prethodno pitanje.
(2) Odluka organa o prethodnom pitanju ima pravna dejstva samo u postupku
u kome je organ raspravio prethodno pitanje.
(3) Organ je duan da prekine postupak ako se prethodno pitanje tie
postojanja krivinog dela ili braka, utvrivanja roditeljstva ili ako je to zakonom
odreeno.
(4) Postupak se mora prekinuti i ako se pred sudom ili drugim organom ve
reava prethodno pitanje.
(5) Organ nastavlja postupak kada bude doneto konano reenje nadlenog
organa ili pravnosnana odluka nadlenog suda o prethodnom pitanju.

29
Pokretanje postupka u kome se reava prethodno pitanje
lan 108.
(1) Ako se postupak u kome se reava prethodno pitanje pokree po
slubenoj dunosti organ koji je prekinuo postupak trai od suda ili drugog organa da
pokrene postupak.
(2) Ako se postupak u kome se reava prethodno pitanje pokree na zahtev
stranke, organ koji je prekinuo postupak nalae jednoj od stranaka da u odreenom
roku trai od nadlenog organa pokretanje postupka po prethodnom pitanju i da mu o
tome podnese dokaz. Pri tome e organ upozoriti stranku na posledice proputanja.
(3) Ako stranka povodom ijeg zahteva je pokrenut postupak ne podnese u
odreenom roku dokaz o tome da je od nadlenog organa traila pokretanje postupka
po prethodnom pitanju, smatra se da je odustala od zahteva, a organ koji je pokrenuo
postupak reenjem obustavlja postupak. Ako to ne uini protivna stranka, organ
nastavlja postupak i sam raspravlja prethodno pitanje.
6. Usmena rasprava
Obaveznost i roite
lan 109.
(1) Ovlaeno slubeno lice zakazuje usmenu raspravu kada u postupku
uestvuju protivne stranke ili kada mora da se izvri uviaj ili saslua svedok ili vetak.
(2) Ovlaeno slubeno lice moe, po slubenoj dunosti ili na predlog
stranke, da zakae usmenu raspravu uvek kada je to korisno za razjanjenje upravne
stvari.
(3) Organ preduzima sve da se usmena rasprava ne odugovlai i ne odlae i
okona na prvom roitu.
(4) Organ je duan da najmanje osam dana pre roita poziv dostavi
strankama i drugim licima ije je prisustvo potrebno na roitu. Stranci se dostavlja i
podnesak koji je dao povod za roite.
Poziv
lan 110.
U pozivu se oznaava naziv organa koji je izdao poziv, lino ime i adresa lica
koje se poziva, mesto i vreme dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u
kom svojstvu (kao stranka, svedok, vetak, itd) i ta pozvani treba da pribavi,
odnosno podnese. U sluaju spreenosti da se odazove pozivu lice je duno da o
tome izvesti organ koji je izdao poziv.
Videokonferencijska usmena rasprava
lan 111.
Organ koji ima tehnike mogunosti moe zakazati videokonferencijsku usmenu
raspravu, na koju se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o usmenoj raspravi.
Javnost usmene rasprave. Iskljuenje javnosti
lan 112.
(1) Usmena rasprava je javna.
(2) Ovlaeno slubeno lice moe po slubenoj dunosti ili na predlog stranke
ili drugog uesnika u postupku, da iskljui javnost na celoj usmenoj raspravi ili njenom
delu: ako se raspravlja o injenicama koje predstavljaju tajne podatke saglasno zakonu
ili poslovnu tajnu; ako to zahtevaju interesi javnog reda ili razlozi morala; ako se

30
raspravlja o odnosima u porodici; ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost da
usmena rasprava bude ometana.
(3) Iskljuenje javnosti objavljuje se na internet stranici i oglasnoj tabli organa.
(4) Javnost ne sme biti iskljuena dok se objavljuje reenje.
(5) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske ili
privremene zastupnike, punomonike, ovlaene predstavnike i strune pomagae.
(6) Ovlaeno slubeno lice moe dopustiti da takvoj usmenoj raspravi
prisustvuju pojedina slubena lica i nauni i javni radnici, ako je prisustvo znaajno za
njihovu slubu ili rad. Upozorava ih da su duni da kao tajnu uvaju sve to su saznali
na usmenoj raspravi.
Javna objava usmene rasprave
lan 113.
(1) Organ moe javno da objavi da je zakazao usmenu raspravu ako pozivi ne
mogu da se dostave na vreme, a verovatno je da postoje lica koja mogu da imaju
svojstvo stranke, a ne uestvuju u postupku, ili ako to nalau drugi slini razlozi.
(2) Javna objava usmene rasprave sadri sve podatke kao poziv, a uz to i
poziv da usmenoj raspravi pristupi svako ko smatra da se upravna stvar tie njegovih
prava, obaveza ili pravnih interesa.
(3) Usmena rasprava javno se objavljuje prema odredbama ovog zakona o
javnom dostavljanju (lan 78. ovog zakona).
Izostanak stranke sa usmene rasprave
lan 114.
(1) Ako stranka koja se nije izjasnila o predmetu ispitnog postupka ne doe na
usmenu raspravu, a nije utvreno da joj je poziv uredno dostavljen, ovlaeno
slubeno lice odlae usmenu raspravu, izuzev ako je usmena rasprava javno
objavljena.
(2) Ako je postupak pokrenut zahtevom stranke, pa ona ne doe na usmenu
raspravu mada je uredno pozvana, organ reenjem obustavlja postupak ako iz
celokupnog stanja stvari moe da se pretpostavi da je stranka odustala od zahteva.
Ako to ne moe da se pretpostavi ili ako postupak mora da se nastavi u javnom
interesu, ovlaeno slubeno lice, s obzirom na okolnosti sluaja, odrava usmenu
raspravu bez odsutne stranke ili je odlae.
(3) Ako stranka prema kojoj je pokrenut postupak ne doe na usmenu
raspravu na koju je uredno pozvana bez opravdanog razloga, ovlaeno slubeno lice
moe odrati usmenu raspravu bez nje, a moe i da odloi usmenu raspravu o njenom
troku.
Mesto usmene rasprave i odravanje reda
lan 115.
(1) Usmena rasprava odrava se u seditu organa ili na mestu uviaja.
(2) Usmena rasprava moe da se odri i izvan sedita organa, ako se tako
znatno smanjuju trokovi ili to pogoduje temeljnijem, brem i lakem raspravljanju.
(3) Slubeno lice upozorie lice koje ometa tok usmene rasprave na
neprimereno ponaanje, a ako to lice nastavi sa ometanjem rasprave moe joj
reenjem izrei novanu kaznu do iznosa prosene mesene zarade po zaposlenom,
sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici Srbiji u prethodnom mesecu,

31
prema podacima organa nadlenog za poslove statistike. U sluaju nastavka ometanja
rasprave, slubeno lice moe to lice udaljiti.
(4) alba na reenje o novanoj kazni ne odlae izvrenje reenja.
7. Dokazivanje
Dokazivanje injenica
lan 116.
(1) injenice koje su od znaaja za postupanje u upravnoj stvari utvruju se
dokazima.
(2) Dokazivanje poinje kada organ ustanovi koje su to injenice i koje su od
njih sporne.
(3) Ne dokazuju se optepoznate injenice.
(4) Ne dokazuju se ni injenice ije postojanje zakon pretpostavlja. Dozvoljeno
je dokazivati da one ne postoje, ako zakonom drukije nije odreeno.
(5) O upravnoj stvari moe da se odlui na osnovu injenica koje nisu potpuno
utvrene ili koje se dokazima samo posredno utvruju (injenice koje su uinjene
verovatnim), ako je to zakonom odreeno.
(6) Na izvoenje dokaza kojima se injenice ine verovatnim ne primenjuju se
odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza.
Izvoenje dokaza pred zamoljenim organom
lan 117.
Organ koji vodi postupak, po slubenoj dunosti ili na predlog stranke, moe
da odlui da se dokazni postupak izvede pred zamoljenim organom, ako je izvoenje
dokaza pred organom koji vodi postupak neizvodljivo ili skopano sa nesrazmernim
trokovima ili velikim gubitkom vremena.
Isprave
Javna isprava
lan 118.
(1) Javna isprava je isprava koju je u propisanom obliku izdao organ, u
granicama svoje nadlenosti.
(2) Javna isprava dokazuje ono to se u njoj utvruje ili potvruje. Istu
dokaznu vrednost imaju i druge isprave koje su propisima izjednaene sa javnom
ispravom.
(3) Mikrofilmska ili elektronska kopija javne isprave i reprodukcija kopije javne
isprave izjednaeni su u postupku dokazivanja sa javnom ispravom, ako ih je izdao
organ u granicama svoje nadlenosti.
Ogranienje trajanja, smanjenje ili gubitak dokazne vrednosti
javne isprave
lan 119.
(1) Kad promena pravnih injenica (dogaaji, pravni poslovi i slino) moe
da utie na ono to se u javnoj ispravi utvruje ili potvruje, za potrebe dokazivanja
moe se pribaviti nova javna isprava.
(2) Ako je na javnoj ispravi neto precrtano, ostrugano, izbrisano ili umetnuto
ili ako ona ima druge spoljne nedostatke, ovlaeno slubeno lice ceni, s obzirom na

32
okolnosti sluaja, da li je dokazna vrednost javne isprave prestala ili je smanjena i
koliko.
Nepravilnost javne isprave i kopije javne isprave
lan 120.
Dozvoljeno je da se dokazuje da su u javnoj ispravi ili kopiji javne isprave
injenice neistinito potvrene ili da je javna isprava, odnosno kopija javne isprave
neispravno sastavljena.
Podnoenje isprava
lan 121.
(1) Isprave podnose stranke ili pribavlja organ koji vodi postupak.
(2) Stranka podnosi ispravu u originalu ili mikrofilmskoj ili elektronskoj kopiji
ili reprodukciji kopije, ili u overenom ili obinom prepisu.
(3) Ovlaeno slubeno lice uvek moe zahtevati da se pokae original
isprave.
(4) Ako je prepis veran originalu, ovlaeno slubeno lice o tome stavlja
slubenu beleku na prepisu.
(5) Smatra se da je stranka podnela ispravu i kad obavesti organ o tome u
kojoj se slubenoj evidenciji nalazi odgovarajui zapis koji je dostupan organu.
Dunost stranke, treeg lica i organa da podnesu ispravu
lan 122.
(1) Ovlaeno slubeno lice moe stranci koja se poziva na ispravu naloiti
da je podnese, ako stranka njome raspolae ili moe da je pribavi.
(2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke koja nee dobrovoljno da je
podnese, ovlaeno slubeno lice nalae joj da ispravu podnese na usmenoj
raspravi.
(3) Ako stranka uprkos nalogu ne podnese ispravu organ ceni, s obzirom na
okolnosti sluaja, od kakvog je to znaaja za odluivanje o upravnoj stvari.
(4) Ako se isprava nalazi kod treeg lica koje nee dobrovoljno da je pokae,
ovlaeno slubeno lice nalae mu da ispravu pokae na usmenoj raspravi. Pre toga,
treem licu prua se prilika da se izjasni.
(5) Tree lice moe odbiti da pokae ispravu iz razloga iz kojih svedok moe
da uskrati svedoenje, ali i iz drugih opravdanih razloga (lan 125. ovog zakona).
(6) Protiv treeg lica koje neopravdano odbije da pokae ispravu postupa se
kao protiv svedoka koji neopravdano uskrauje svedoenje.
(7) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod treeg lica duna je
da njemu naknadi trokove koji su nastali u vezi s pokazivanjem isprave.
(8) Organ koji vodi postupak pribavlja po slubenoj dunosti ispravu koja se
nalazi kod drugog organa.
(9) Stranci se time ne uskrauje pravo da i sama pribavi takvu ispravu.

33
Strane isprave i prevoenje
lan 123.
(1) Strane isprave koje imaju dokaznu vrednost javne isprave u dravi u kojoj
su izdate imaju, pod uslovom uzajamnosti, dokaznu vrednost kao domae javne
isprave, ako su propisano overene.
(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku prilae se overeni prevod, ako
je potrebno.
Svedoci
Ko moe biti svedok i dunost svedoenja
lan 124.
(1) Svedok moe da bude svako lice koje je bilo sposobno da opazi injenicu
o kojoj treba da svedoi i ko moe svoje opaanje da saopti.
(2) Lice koje uestvuje u postupku kao ovlaeno slubeno lice ne moe biti
svedok.
(3) Svako lice koje se poziva kao svedok duno je da se odazove pozivu i da
svedoi, ako zakonom nije drukije propisano.
Pravo da se uskrati svedoenje
lan 125.
(1) Ne sme da se saslua kao svedok, i duno je da uskrati svedoenje, lice
koje bi svedoenjem povredilo obavezu uvanja dravne tajne dok ga nadleni organ
toga ne oslobodi.
(2) Svedok ima pravo da uskrati svedoenje o:
1) pojedinim pitanjima ako bi odgovorom izloio tekoj sramoti, znatnoj
imovinskoj teti ili krivinom gonjenju sebe, krvnog srodnika u pravoj liniji, a u
pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, suprunika, vanbranog partnera,
tazbinskog srodnika do drugog stepena zakljuno, pa i kada je brana zajednica
prestala, staratelja ili tienika, usvojitelja ili usvojenika;
2) pojedinim pitanjima ako bi odgovorom povredio pravo ili obavezu da
uva tajnu utvrenu saglasno zakonu i propisima koji ureuju tajnost podataka,
odnosno poslovnu ili profesionalnu tajnu;
3) injenicama koje je saznao kao punomonik, verski ispovednik, lekar
ili vrei drugi poziv, ako je obavezan da kao tajnu uva ono to je saznao.
(3) Svedok moe da uskrati svedoenje i o drugim injenicama ako navede
vane razloge i uini ih barem verovatnim.
(4) Opasnost od imovinske tete ne daje svedoku pravo da uskrati
svedoenje o pravnim poslovima kojima je prisustvovao kao svedok, posrednik ili
zapisniar, o radnjama koje su u vezi sa spornim odnosom, a koje je preduzeo kao
pravni prethodnik ili zastupnik stranke, kao i u sluaju kada posebni propisi
obavezuju svedoka da podnese prijavu ili da izjavu o nekim radnjama.
Sasluavanje svedoka
lan 126.
(1) Svedoci se sasluavaju ponaosob i bez prisustva ostalih svedoka.
(2) Ovlaeno slubeno lice moe ponovo da saslua svedoka, a moe i da
suoi svedoke iji se iskazi ne slau.

34
(3) Svedoci koji zbog starosti, bolesti ili invaliditeta ne mogu da dou na
usmenu raspravu sasluavaju se u stanu ili drugom objektu u kome borave.
(4) Sasluanju maloletnog svedoka prisustvuje zakonski zastupnik.
(5) Od svedoka se uzimaju lino ime, broj line karte, prebivalite ili
boravite i podaci o odnosu sa strankom. Potom ovlaeno slubeno lice pouava
svedoka o tome u kojim sluajevima sme da uskrati svedoenje.
(6) Pitanja svedoku moraju da budu precizna i razumljiva. Nisu dozvoljena
pitanja koja sadre obmanu, kojima se svedok navodi na odreeni odgovor ili koja
proizlaze iz pretpostavke da je svedok rekao neto to stvarno nije rekao. Svedoku
se uvek postavlja pitanje otkuda mu je poznato ono to je izrekao.
(7) Pitanja svedoku najpre postavlja ovlaeno slubeno lice, pa stranke ili
njihovi zastupnici, preko ovlaenog slubenog lica.
Novana kazna svedoku
lan 127.
(1) Ako uredno pozvani svedok ne doe na usmenu raspravu, a ne opravda
izostanak, ili ako se udalji bez odobrenja ovlaenog slubenog lica, organ moe
narediti da se svedok prinudno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe
svedoku izrei i novanu kaznu do iznosa prosene mesene zarade po
zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici Srbiji u
prethodnom mesecu, prema podacima organa nadlenog za poslove statistike.
(2) Ako svedok doe na usmenu raspravu pa neopravdano uskrati
svedoenje, moe da mu se izrekne novana kazna do iznosa prosene mesene
zarade po zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici
Srbiji u prethodnom mesecu, prema podacima organa nadlenog za poslove
statistike, a ako i posle toga neopravdano uskrati svedoenje do iznosa dve
prosene mesene zarade po zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je
ostvarena u Republici Srbiji u prethodnom mesecu, prema podacima organa
nadlenog za poslove statistike.
(3) Novana kazna izrie se reenjem. Organ ponitava reenje o novanoj
kazni ako svedok naknadno opravda izostanak sa usmene rasprave.
(4) Ako svedok naknadno pristane da svedoi, organ moe da poniti
reenje o novanoj kazni.
(5) Organ moe odluiti da svedok naknadi trokove koje je izazvao svojim
neopravdanim izostankom ili neopravdanim uskraivanjem svedoenja.
Vetaenje
lan 128.
(1) Vetaenje se izvodi kada je za utvrivanje ili ocenu neke injenice
potrebno struno znanje kojim ovlaeno slubeno lice ne raspolae.
(2) Ovlaeno slubeno lice odreuje vetaka, jednog ili vie zavisno od
sloenosti vetaenja, kao i predmet i obim vetaenja i rok za davanje nalaza i
miljenja.
(3) Vetaenje se moe poveriti licu koje ima odgovarajue obrazovanje i
struno znanje, kao i naunoj ili strunoj ustanovi.
(4) Lice koje ne moe biti svedok ne moe biti ni vetak.
(5) Stranci se prua prilika da se izjasni o podobnosti vetaka.

35
Dunost vetaenja, uskraivanje vetaenja i izuzee vetaka
lan 129.
(1) Ko je odreen za vetaka duan je dati nalaz i miljenje.
(2) Vetak moe da uskrati vetaenje iz razloga iz kojih svedok moe da
uskrati svedoenje, ali i iz drugih opravdanih razloga.
(3) Stranka moe zahtevati izuzee vetaka i ako sumnja u njegovu
strunost.
Pravila vetaenja
lan 130.
(1) Ovlaeno slubeno lice saoptava vetaku o kojim injenicama treba da
da nalaz i miljenje.
(2) Ako vetaenje nije mogue na usmenoj raspravi izvodi se izvan nje, a
vetak saoptava nalaz i miljenje na usmenoj raspravi.
(3) Vie vetaka zajedniki daju nalaz i miljenje, a ako se ne slau odvojeno
ih izlau.
(4) Ako nedostaci nalaza i miljenja ne mogu da se otklone ponovnim
sasluavanjem, vetaenje se ponavlja, sa istim ili drugim vetacima.
Primena ovog zakona
lan 131.
Na sasluavanje i novano kanjavanje vetaka shodno se primenjuju
odredbe ovog zakona o sasluavanju i kanjavanju svedoka.
Tumai
Primena ovog zakona
lan 132.
Na tumae se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o vetacima.
Uviaj
lan 133.
(1) Uviaj se izvodi kada je radi utvrivanja neke injenice potrebno
neposredno opaanje ovlaenog slubenog lica.
(2) Stranka moe da prisustvuje uviaju. Ko se pored stanke poziva na
uviaj odreuje ovlaeno slubeno lice.
(3) Uviaj se izvodi na roitu ako stvar moe da se donese bez tekoa,
inae se izvodi tamo gde se stvar nalazi.
(4) Ovlaeno slubeno lice moe naloiti da se snima ceo uviaj ili njegov
deo. Snimak se prilae zapisniku.
(5) Dralac stvari, prostorija ili zemljita koji su predmet uviaja ili u kojima ili
na kojima se nalazi predmet uviaja ili preko kojih se prelazi da bi se izveo uviaj,
mora dozvoliti uviaj.
(6) On moe da zabrani uviaj iz razloga iz kojih svedok moe da uskrati
svedoenje.
(7) Protiv draoca koji neopravdano zabrani uviaj primenjuju se mere kao
prema svedoku koji neopravdano uskrati svedoenje.

36
(8) Uviaj u stanu dozvoljen je samo uz saglasnost draoca stana ili na
osnovu pismene odluke nadlenog suda.
(9) Ovlaeno slubeno lice ne sme dozvoliti da se uviaj zloupotrebi i
povredi tajnu utvrenu saglasno zakonu i propisima koji ureuju tajnost podataka,
odnosno poslovnu, profesionalnu, naunu ili umetniku tajnu.
(10) Draocu stvari nadoknauje se teta koju uviaj prouzrokuje, o emu se
donosi reenje.
Izjava stranke
lan 134.
Ako injenica ne moe da se utvrdi drugim dokazima, organ moe da uzme
usmenu izjavu stranke. Usmena izjava stranke uzima se i ako bi pribavljanje drugih
dokaza otealo ostvarivanje prava stranke.
Obezbeenje dokaza
lan 135.
(1) U sluaju opravdane bojazni da neki dokaz kasnije nee moi da se
izvede ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, dokaz moe da se izvede u
toku postupka ili pre pokretanja postupka (obezbeenje dokaza).
(2) Obezbeenje dokaza mogue je i posle konanosti ili pravnosnanosti
reenja.
(3) Obezbeenje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili na predlog stranke
ili lica koje ima pravni interes.
(4) Predlog za obezbeenje dokaza, pored ostalog, sadri injenice koje se
dokazuju, dokaze koji treba da se izvedu i razloge zbog kojih se trai obezbeenje
dokaza.
(5) Predlog za obezbeenje dokaza dostavlja se protivnoj stranci da se o
njemu izjasni.
(6) Postoji li opasnost od odlaganja, o predlogu se odluuje bez prethodnog
izjanjenja protivne stranke.
(7) O predlogu za obezbeivanje dokaza reenjem odluuje organ koji vodi
postupak.
(8) Kad se obezbeivanje dokaza predlae pre pokretanja postupka ili posle
konanosti ili pravnosnanosti reenja, o predlogu odluuje organ na ijem se
podruju nalazi stvar koja treba da se razgleda ili boravi lice koje treba da se saslua.
(9) Dokazi se izvode pred organom koji je odluio o predlogu za
obezbeenje dokaza.

DEO PETI
REENJE I ZAKLJUAK
I. OSNOVNE ODREDBE O REENJU
Pojam reenja
lan 136.
(1) Reenjem se odluuje o pravu, obavezi ili pravnom interesu stranke.
(2) Reenje se donosi i u drugim sluajevima koji su ovim zakonom
odreeni.

37
Reenje kolegijalnog organa
lan 137.
(1) Kolegijalni organ donosi reenje veinom glasova ukupnog broja lanova,
ako drukije nije propisano.
(2) Kod podeljenog
kolegijalnog organa.

broja

glasova,

odluuje

glas

predsedavajueg

Zajedniko reenje
lan 138.
(1) Kad je propisano da organ donosi reenje uz prethodnu saglasnost
drugog organa, reenje se donosi poto drugi organ da saglasnost i u njemu se
navodi akt kojim je ona data.
(2) Kad je propisano da organ donosi reenje uz naknadnu saglasnost
drugog organa, organ sainjava reenje i dostavlja ga sa spisima drugom organu,
koji posebnim aktom daje saglasnost. Reenje je doneto kada je drugi organ dao
naknadnu saglasnost.
(3) Kada je propisano da se reenje donosi uz miljenje drugog organa,
reenje ne moe da se donese dok se miljenje ne pribavi.
(4) Organ je duan da prethodnu ili naknadnu saglasnost ili miljenje dostavi
organu koji donosi reenje, u roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Ako organ
ne postupi u tom roku smatrae se da je dao saglasnost, odnosno miljenje, osim
ako posebnim zakonom nije drukije predvieno.
Delimino, dopunsko i privremeno reenje
lan 139.
(1) Kad se u postupku odluuje o vie pitanja, a samo neka su sazrela za
odluivanje organ moe samo o njima da donese reenje (delimino reenje).
(2) Kad reenjem nije odlueno o svim pitanjima organ moe, na zahtev
stranke ili po slubenoj dunosti, doneti reenje o pitanjima o kojima nije odlueno
(dopunsko reenje).
(3) Ako prema okolnostima sluaja treba da se pre okonanja postupka
privremeno urede sporna pitanja ili odnosi, donosi se reenje koje se zasniva na
injenicama koje su poznate u vreme donoenja reenja (privremeno reenje).
(4) Donoenje privremenog reenja po predlogu stranke organ moe usloviti
davanjem obezbeenja za tetu koja bi mogla, usled izvrenja tog reenja, nastati za
suprotnu stranku, ako zahtev predlagaa ne bude usvojen.
(5) Reenjem kojim se okonava postupak organ ukida privremeno reenje,
ako zakonom nije drukije predvieno.
(6) Delimino, dopunsko i privremeno reenje, u pogledu pravnih sredstava i
izvrenja, smatraju se kao samostalna reenja.

II. OBLIK I DELOVI REENJA


Oblik reenja
lan 140.
Reenje se donosi u pisanom obliku (elektronski ili papirni dokument), a
izuzetno u usmenom obliku.

38
Delovi i sadrina reenja
lan 141.
(1) Reenje u pisanom obliku sadri uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje,
uputstvo o pravnom sredstvu, potpis ovlaenog slubenog lica i peat organa ili
drugi vid potvrde o autentinosti.
(2) Uvod sadri naziv i adresu organa koji donosi reenje i propis o njegovoj
nadlenosti, broj i datum reenja, lino ime ili naziv stranke i njenih zastupnika i
njihovo prebivalite ili sedite i kratko naznaenje predmeta postupka. Ako reenje
ne donosi rukovodilac organa, ve ovlaeno slubeno lice, uvod sadri i njegovo
lino ime i pravni osnov njegovog ovlaenja.
(3) Dispozitiv sadri kratku i jasnu odluku. Po potrebi, moe da se podeli u
vie taaka. U posebne take unose se rok, uslov ili nalog, kad ih reenje, u skladu
sa zakonom, sadri, naznaka da alba ne odlae izvrenje reenja i odluka o
trokovima postupka.
(4) Obrazloenje mora da bude razumljivo i da sadri kratko izlaganje
zahteva stranke, injenino stanje i dokaze na osnovu kojih je ono utvreno, razloge
koji su bili odluujui kod ocene svakog dokaza, propise i razloge koji, s obzirom na
utvreno injenino stanje, upuuju na odluku iz dispozitiva i razloge zato nije
uvaen neki zahtev ili predlog. Obrazloenje sadri i razloge zbog kojih je organ
odstupio od reenja koja je ranije donosio u istim ili slinim upravnim stvarima. Ako je
odlueno po slobodnoj oceni, obrazloenje sadri i propis koji organ ovlauje na to,
razloge kojima se rukovodio pri odluivanju i u kojim granicama i s kojim ciljem je
primenio ovlaenje da odluuje po slobodnoj oceni. Ako alba ne odlae izvrenje
reenja, obrazloenje sadri i pozivanje na zakon koji to predvia.
(5) U uputstvu o pravnom sredstvu stranka se obavetava da li protiv reenja
moe da se izjavi alba ili pokrene upravni spor. Ako moe da se izjavi alba,
uputstvo sadri naziv organa kome se alba izjavljuje, naziv organa kome se alba
predaje i u kom roku, visinu takse koja se plaa i da alba moe da se izjavi usmeno
na zapisnik kod organa protiv ijeg reenja se izjavljuje. Ako moe da se pokrene
upravni spor, uputstvo sadri naziv i sedite suda kome se podnosi tuba, rok u
kome se podnosi tuba i visinu takse koja se plaa.
(6) Stranka kojoj je dato pogreno uputstvo o pravnom sredstvu moe da
postupi po propisima ili po uputstvu, zbog ega ne sme da trpi tetne posledice. Kad
nije bilo nikakvog uputstva ili je bilo nepotpuno, stranka moe da postupi po vaeim
propisima ili da u roku od osam dana od kada je obavetena o reenju zahteva
dopunu reenja.
(7) Reenje potpisuje ovlaeno slubeno lice koje ga donosi, odnosno
rukovodilac organa.
(8) Reenje koje je doneo kolegijalni organ potpisuje predsedavajui, ako
drukije nije propisano.
(9) Izuzetno, tipsko reenje se ne potpisuje, ve se umesto potpisa stavlja
faksimil ili odtampano lino ime ovlaenog slubenog lica.
Reenje u vidu zabeleke na spisu
lan 142.
Reenje moe da sadri samo dispozitiv u vidu zabeleke na spisu ako se u
manje znaajnim jednostranakim upravnim stvarima usvaja zahtev stranke, a ne
dira u javni interes ili interes treih lica i ako drukije nije propisano.

39
Usmeno reenje
lan 143.
(1) Usmeno reenje donosi se kad se preduzimaju hitne mere u javnom
interesu, da bi se obezbedio javni red i mir i javna bezbednost ili otklonila
neposredna opasnost po ivot ili zdravlje ljudi ili imovinu.
(2) Na zahtev stranke, ako je podnet u roku od 60 dana od donoenja
usmenog reenja, organ mora da izradi i dostavi stranci pismeno reenje u roku od
osam dana od postavljanja zahteva.

III. ISPRAVLJANJE GREAKA U REENJU


lan 144.
(1) Organ uvek moe da ispravi svoje reenje ili njegove overene prepise i
ukloni greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju i druge oigledne
netanosti.
(2) Reenje o ispravci poinje da proizvodi pravna dejstva od kada i reenje
koje se ispravlja, ali ako je ispravka nepovoljna po stranku od kada stranka bude
obavetena o ispravci.

IV. ROK ZA IZDAVANJE REENJA


lan 145.
(1) Izdavanje reenja je donoenje i obavetavanje stranke o donetom
reenju.
(2) Kad je postupak pokrenut po zahtevu stranke ili po slubenoj dunosti, a
u interesu stranke, i kada se o upravnoj stvari odluuje u postupku neposrednog
odluivanja, organ je duan da izda reenje najkasnije u roku od 30 dana od
pokretanja postupka.
(3) Kad je postupak pokrenut po zahtevu stranke ili po slubenoj dunosti, a
u interesu stranke, i kada se o upravnoj stvari ne odluuje u postupku neposrednog
odluivanja, organ je duan da izda reenje najkasnije u roku od 60 dana od
pokretanja postupka.

V. ZAKLJUAK
lan 146.
(1) Zakljuak je upravni akt kojim organ upravlja postupkom i koji se donosi
kad ovim zakonom nije odreeno da se donosi reenje.
(2) Zakljuak se donosi u usmenom obliku, a u pisanom obliku kad stranka
to zatrai ili je to neophodno radi pravilnog voenja postupka.
(3) Protiv zakljuka nije dozvoljena alba, niti se moe pokrenuti upravni
spor.
(4) Zakljuak se moe pobijati albom, odnosno tubom protiv reenja.
(5) Na zakljuak se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o reenju.

40

DEO ESTI
PRAVNA SREDSTVA
I. PRIGOVOR
Pravo na prigovor i rok za izjavljivanje prigovora
lan 147.
(1) Prigovor moe da se izjavi zbog neispunjenja obaveza iz upravnog
ugovora (lan 25. ovog zakona), zbog upravne radnje (lan 28. ovog zakona) i zbog
naina pruanja javnih usluga (lan 32. ovog zakona), ako ne moe da se izjavi
drugo pravno sredstvo u upravnom postupku.
(2) Prigovor se izjavljuje u roku od:
1) est meseci od proputanja organa da ispuni obavezu iz upravnog
ugovora;
2) 15 dana od preduzimanja upravne radnje ili od proputanja da se
upravna radnja preduzme;
3) 15 dana od kada se javna usluga ne prua tako da obezbedi uredno i
kvalitetno, pod jednakim uslovima, ostvarivanje prava i zadovoljavanje potreba
korisnika.
Izjavljivanje prigovora i postupanje po prigovoru
lan 148.
(1) Prigovor se izjavljuje rukovodiocu organa na ije se postupanje odnosi,
koji i odluuje o prigovoru.
(2) Na prigovor se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o obliku i
sadrini albe.
(3) Rukovodilac organa utvruje injenino stanje i ispituje zakonitost i
pravilnost postupanja organa.
Odluivanje o prigovoru
lan 149.
(1) O prigovoru se odluuje reenjem, koje se izdaje u roku od 30 dana od
prijema prigovora.
(2) Rukovodilac organa odbacuje prigovor koji nije blagovremen ili dozvoljen,
koji je izjavilo neovlaeno lice i koji nije ureen u roku koji je odredio (lan 59. stav
(2) ovog zakona), odbija prigovor ako nije osnovan ili usvaja prigovor ako je osnovan.
(3) Reenjem kojim se usvaja prigovor:
1) odreuje se dalji nain ispunjenja obaveza organa iz upravnog
ugovora i odluuje o zahtevu za naknadu tete ako je prigovor izjavljen povodom
upravnog ugovora;
2) obustavlja se preduzimanje upravne radnje i odreuje nain na koji se
otklanjaju njene posledice ili se nalae preduzimanje upravne radnje ako je
prigovor izjavljen zbog upravne radnje;
3) nalae se preduzimanje zakonom odreenih mera radi otklanjanja
nedostataka u pruanju javne usluge ako je prigovor izjavljen zbog naina pruanja
javnih usluga.

41
Ovlaenja organa u postupku po albi protiv reenja o
prigovoru
lan 150.
Organ koji odluuje o albi protiv reenja o prigovoru ima ovlaenja kao
organ koji je odluivao o prigovoru (lan 149. ovog zakona).

II. ALBA
1. Osnovne odredbe
Pravo na albu
lan 151.
(1) Protiv reenja prvostepenog organa stranka ima pravo na albu, ako
alba nije zakonom iskljuena.
(2) Protiv reenja Vlade ne moe se podneti alba.
(3) Stranka ima pravo na albu ako reenje nije izdato u zakonom
odreenom roku.
(4) Stranka ima pravo na albu i u drugim sluajevima koji su zakonom
propisani.
(5) Stranka nema pravo na albu ako je posebnim zakonom predvieno da
se neizdavanje reenja u zakonom odreenom roku smatra usvajanjem zahteva
stranke.
(6) Protiv prvostepenog reenja albu moe podneti svako lice na ija prava,
obaveze ili pravne interese moe da utie ishod upravnog postupka, u roku u kome
albu moe podneti stranka.
(7) Drugi organi i organizacije mogu podneti albu protiv reenja ako su na
to ovlaeni zakonom.
Obavetenje o donetom reenju licu kome nije priznato svojstvo
stranke
lan 152.
(1) Organ je duan da lice kome je odbijen zahtev za priznavanje svojstva
stranke obavesti o reenju koje je doneo.
(2) Obavetenje sadri broj reenja i naziv organa koji ga je doneo, koje su
stranke uestvovale u postupku, tekst dispozitiva reenja i pouku o pravnom sredstvu
protiv reenja.
(3) O njemu se lice obavetava prema odredbama ovog zakona o
dostavljanju.
Rok za albu
lan 153.
(1) alba se podnosi u roku od 15 dana od obavetavanja stranke o reenju,
ako zakonom nije drukije propisano.
(2) Kad organ ne izda reenje u zakonom propisanom roku alba moe da
se podnese posle isteka tog roka, a najkasnije u roku od godinu dana od isteka tog
roka.

42
Odlono dejstvo albe
lan 154.
(1) Reenje ne moe da se izvri dok ne istekne rok za albu, ako zakonom
nije drukije propisano.
(2) alba odlae izvrenje reenja i dok alilac ne bude obaveten o reenju
kojim je odlueno o albi, ako zakonom nije drukije propisano.
(3) Kad u postupku uestvuju dve ili vie stranaka sa istim zahtevima, alba
makar i jedne stranke odlae izvrenje reenja prema svakoj.
Odstupanja od odlonog dejstva albe
lan 155.
(1) Usmeno reenje izvrava se i pre isteka roka za albu i posle podnoenja
albe.
(2) Reenje se, izuzetno, izvrava pre isteka roka za albu, kao i posle
podnoenja albe, ako bi odlaganje izvrenja stranci nanelo nenadoknadivu tetu ili
tee ugrozilo javni interes.
Odricanje od prava na albu
lan 156.
(1) Stranka moe da se odrekne prava na albu od kada je obavetena o
reenju do isteka roka za albu.
(2) Odricanje od prava na albu ne moe da se opozove.
(3) Samo ako se sve stranke i lice kome je odbijen zahtev za priznavanje
svojstva stranke u prvostepenom postupku odreknu prava na albu, reenje postaje
konano i pravnosnano.
Odustanak od albe
lan 157.
(1) alilac moe odustati od albe dok ne bude obaveten o reenju kojim je
odlueno o albi.
(2) Odustanak od albe ne moe da se opozove.
(3) Kad alilac odustane od albe, postupak po albi obustavlja se reenjem
koje sadri i trokove postupka po albi.
Razlozi zbog kojih reenje moe da se pobija
Svi razlozi
lan 158.
(1) Reenje moe da se pobija:
1) zbog toga to u njemu nije uopte ili nije pravilno primenjen zakon,
drugi propis ili opti akt;
2) zbog toga to ga je doneo nenadleni organ;
3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
4) zbog toga to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak o
injeninom stanju;
5) zbog povrede pravila postupka;

43
6) zbog toga to su prekoraene granice ovlaenja pri odluivanju po
slobodnoj oceni ili zbog toga to reenje nije doneto saglasno cilju zbog koga je to
ovlaenje dato;
7) zbog toga to nije pravilno primenjeno ovlaenje za odluivanje po
slobodnoj oceni;
8) zbog toga to nije doneto saglasno garantnom aktu.
Sadrina albe
lan 159.
(1) U albi se mora navesti reenje koje se pobija i oznaiti naziv organa koji
ga je doneo, kao i broj i datum reenja i potpis alioca. Dovoljno je da alilac u albi
izloi u kom je pogledu nezadovoljan reenjem, ali albu ne mora posebno
obrazloiti.
(2) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan
da obrazloi zbog ega ih nije izneo u prvostepenom postupku.
(3) I kad podnesak nije oznaen kao alba, smatra se kao alba ako iz
njegove sadrine proizlazi jasna namera stranke da pobija reenje.
Predavanje albe prvostepenom organu
lan 160.
(1) alba se predaje prvostepenom organu u dovoljnom broju primeraka za
organ i protivnu stranku.
(2) Ako je alba predata drugostepenom organu, on je odmah prosleuje
prvostepenom organu.
(3) alba koja je u roku predata drugostepenom organu smatra se
blagovremenom.
Predavanje albe drugostepenom organu
lan 161.
(1) alba koja je podneta zato to reenje nije izdato u zakonom odreenom
roku predaje se drugostepenom organu.
(2) alba se predaje drugostepenom organu i kad prvostepeni organ ne izda
u zakonom odreenom roku uverenje ili drugu ispravu o injenicama o kojima se vodi
slubena evidencija, kad prvostepeni organ u zakonom odreenom roku ne odlui o
zahtevu za razgledanje spisa i u drugim sluajevima koji su zakonom predvieni.
2. Postupanje prvostepenog organa po albi
Odbacivanje albe
lan 162.
(1) Prvostepeni organ reenjem odbacuje albu koja nije blagovremena, nije
dozvoljena, koju je podnelo neovlaeno lice ili koja nije ureena u roku koji je organ
odredio (lan 59. stav (2) ovog zakona).
(2) alba ne moe biti odbaena zbog toga to ne sadri razloge zbog kojih
se reenje pobija (lan 159. ovog zakona).
(3) Protiv reenja kojim je alba odbaena moe da se izjavi alba u roku od
osam dana od obavetavanja stranke o reenju. alba se predaje drugostepenom
organu koji, ako smatra da je alba osnovana, istovremeno odluuje i o albi koja je
bila odbaena.

44
Ponitavanje pobijanog reenja od strane prvostepenog organa
lan 163.
(1) Prvostepeni organ ponitava pobijano reenje ako ono sadri neki od
razloga za ponitavanje iz lana 183. stav (1) ta. 1) 6) ovog zakona.
(2) alba protiv reenja kojim je prvostepeni organ ponitio pobijano reenje
predaje se drugostepenom organu, koji odluuje o albi.
Dostavljanje albe na odgovor
lan 164.
(1) Ako alba ne bude odbaena niti pobijano reenje poniteno iz razloga
predvienih u lanu 183. stav (1) ta. 1) 6) ovog zakona, alba se dostavlja
protivnoj stranci na odgovor.
(2) Protivna stranka dostavlja odgovor u roku koji odredi organ, a koji ne
moe biti krai od osam ni dui od 15 dana.
Udovoljavanje albenom zahtevu
lan 165.
(1) Prvostepeni organ moe da zameni oalbeno reenje kako bi udovoljio
albenom zahtevu. Novim reenjem se pobijano reenje ponitava, ako zakonom nije
drukije propisano.
(2) Prvostepeni organ moe da dopuni postupak ako nae da je to
neophodno.
(3) Protiv novog reenja moe se podneti alba, koja se predaje
drugostepenom organu.
Prosleivanje albe drugostepenom organu
lan 166.
(1) Ako prvostepeni organ ne odbaci albu, ne poniti pobijano reenje iz
razloga predvienih u lanu 183. stav (1) ta. 1) 6) ovog zakona, niti udovolji
albenom zahtevu, prosleuje albu drugostepenom organu u roku od 15 dana od
prijema albe, odnosno 30 dana od prijema albe ako je alba poslata na odgovor
protivnoj stranci.
(2) Uz albu se prilau spisi, odgovor protivne stranke na albu i odgovor
prvostepenog organa na albu.
(3) Prvostepeni organ je duan da u odgovoru na albu oceni sve navode
albe.
3. Postupanje drugostepenog organa po albi
Odluivanje o albi
lan 167.
(1) Drugostepeni organ reenjem odbacuje albu koja nije blagovremena,
nije dozvoljena, koju je izjavilo neovlaeno lice ili koja nije ureena u roku koji je
organ odredio (lan 59. stav (2) ovog zakona).
(2) Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ moe odbiti albu, ponititi
reenje u celini ili delimino i sam odluiti o upravnoj stvari, ponititi reenje i vratiti
predmet prvostepenom organu na ponovni postupak, ili ga izmeniti.
(3) Drugostepeni organ odluuje o albi na osnovu injeninog stanja koje je
utvrdio prvostepeni ili drugostepeni organ.

45
Granice ispitivanja pobijanog reenja
lan 168.
(1) Drugostepeni organ ispituje pobijano reenje u granicama albenog
zahteva, poto prethodno utvrdi da li se albeni zahtev sastoji od traenja da se
pobijano reenje izmeni, da se poniti u celini ili delimino ili da se poniti u celini ili
delimino uz donoenje novog reenja kojim se drukije odluuje o upravnoj stvari.
(2) Drugostepeni organ ispituje postojanje razloga za pobijanje reenja koji
su navedeni u albi, a po slubenoj dunosti ispituje postojanje razloga za
ponitavanje iz lana 183. stav (1) ta. 1) 6) ovog zakona i nadlenost
prvostepenog organa.
(3) Drugostepeni organ moe da usvoji albeni zahtev i iz razloga koji nisu
navedeni u albi.
Izmena pobijanog reenja u korist i na tetu alioca
lan 169.
(1) Drugostepeni organ moe da izmeni pobijano reenje u korist alioca i
mimo albenog zahteva, ali samo u okviru zahteva koji je alilac postavio u
prvostepenom postupku i ako time ne vrea pravo treih lica.
(2) Drugostepeni organ moe da izmeni pobijano reenje na tetu alioca, ali
samo iz razloga za ponitavanje iz lana 183. stav (1) ovog zakona ili ukidanje
reenja iz lana 184. ovog zakona.
Odbijanje albe
lan 170.
(1) Drugostepeni organ odbija albu ako nae:
1) da je prvostepeni organ pravilno sproveo postupak i da je pobijano
reenje zakonito i pravilno;
2) da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka koji nisu uticali na
zakonitost i pravilnost pobijanog reenja;
3) da je pobijano reenje zasnovano na zakonu, ali iz drugih razloga, a
ne onih koji su navedeni u obrazloenju reenja.
(2) Drugostepeni organ moe u obrazloenju reenja kojim odbija albu da
se pozove na navode iz obrazloenja prvostepenog reenja.
Ponitavanje pobijanog reenja i odluivanje o albenom zahtevu
ili upravnoj stvari
lan 171.
(1) Drugostepeni organ ponitava pobijano reenje i prosleuje predmet
nadlenom organu ako nae da je pobijano reenje doneo stvarno nenadlean
organ.
(2) Drugostepeni organ sam ili preko prvostepenog ili zamoljenog organa
dopunjava postupak ako nae da je injenino stanje pogreno ili nepotpuno
utvreno ili ponavlja ceo postupak ili njegov deo ako nae da je uinjena povreda
pravila postupka koja je uticala na zakonitost i pravilnost pobijanog reenja. U tom
sluaju drugostepeni organ ponitava pobijano reenje i sam odluuje o upravnoj
stvari ako nae da se na osnovu injenica utvrenih u dopunjenom postupku mora
reiti drukije nego to je reena prvostepenim reenjem.

46
(3) Ako drugostepeni organ nae da e nedostatke prvostepenog postupka
bre i ekonominije otkloniti prvostepeni organ, on e svojim reenjem ponititi
prvostepeno reenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U
tom sluaju, drugostepeni organ je duan da svojim reenjem ukae prvostepenom
organu u kom pogledu treba dopuniti postupak, a prvostepeni organ je duan u
svemu da postupi po drugostepenom reenju i da, bez odlaganja, a najkasnije u roku
od 30 dana od prijema predmeta, donese novo reenje. Protiv novog reenja stranka
ima pravo na albu.
(4) Po ponitavanju pobijanog reenja drugostepeni organ e proslediti
predmet na ponovni postupak prvostepenom organu, samo ako je potrebno da se u
toj upravnoj stvari donese novo reenje.
(5) Drugostepeni organ ponitava prvostepeno reenje i sam odluuje o
upravnoj stvari i ako nae da je u pobijanom reenju pogreno primenjeno
materijalno pravo ili dokazi pogreno ocenjeni ili da je iz utvrenih injenica izveden
nepravilan zakljuak o injeninom stanju ili da nije pravilno primenjeno ovlaenje
za odluivanje po slobodnoj oceni.
Izmena pobijanog reenja
lan 172.
Ako drugostepeni organ nae da je pobijano reenje zakonito i pravilno, ali da
se cilj zbog koga je ono doneto moe postii i drugim sredstvima povoljnijim po
stranku, izmenie prvostepeno reenje u tom smislu.
alba kad prvostepeni organ nije izdao reenje u zakonom
odreenom roku
lan 173.
(1) Kad prvostepeni organ nije izdao reenje u zakonom odreenom roku,
drugostepeni organ zahteva da mu prvostepeni organ saopti zato blagovremeno
nije izdao reenje. Ako drugostepeni organ nae da prvostepeni organ nije izdao
reenje u zakonom odreenom roku iz opravdanog razloga, produava rok za
izdavanje reenja za onoliko koliko je trajao opravdani razlog, a najdue za 30 dana.
(2) Ako drugostepeni organ nae da ne postoji opravdani razlog zbog koga
reenje nije izdato u zakonom odreenom roku, on sam odluuje o upravnoj stvari ili
nalae prvostepenom organu da izda reenje u roku ne duem od 15 dana.
(3) Ako prvostepeni organ ponovo ne izda reenje u roku koji je odredio
drugostepeni organ, on sam odluuje o upravnoj stvari.
Rok za odluivanje o albi
lan 174.
Reenje kojim se odluuje o albi izdaje se bez odlaganja, a najkasnije u roku
od 60 dana od kada je predata uredna alba, izuzev ako zakonom nije propisan krai
rok.

47

DEO SEDMI
POSEBNI SLUAJEVI UKLANJANJA I MENJANJA
REENJA
I. MENJANJE I PONITAVANJE REENJA U VEZI SA
UPRAVNIM SPOROM
lan 175.
Organ protiv ijeg reenja je blagovremeno pokrenut upravni spor moe do
okonanja upravnog spora, ako uvaava sve zahteve tube, ponititi ili izmeniti svoje
reenje iz razloga zbog kojih bi sud mogao da poniti to reenje, ako se time ne
vrea pravo stranke u upravnom postupku ili treeg lica.

II. PONAVLJANJE POSTUPKA


Razlozi za ponavljanje postupka
lan 176.
(1) Postupak koji je okonan reenjem protiv kojeg ne moe da se izjavi
alba (konano reenje) ponavlja se:
1) ako se sazna za nove injenice ili stekne mogunost da se izvedu novi
dokazi koji bi, sami ili u vezi sa ranije iznetim injenicama ili izvedenim dokazima,
mogli da dovedu do drukijeg reenja;
2) ako se reenje povoljno po stranku zasniva na neistinitim tvrdnjama
stranke kojima je ovlaeno slubeno lice dovedeno u zabludu;
3) ako je reenje donelo neovlaeno lice, ili je postupak vodilo ili u
njemu odluivalo neovlaeno lice ili lice koje je moralo biti izuzeto;
4) ako kolegijalni organ nije odluivao u propisanom sastavu ili ako za
reenje nije glasala propisana veina lanova kolegijalnog organa;
5) ako licu koje je moglo da ima svojstvo stranke nije pruena prilika da
uestvuje u postupku;
6) ako stranka nije bila zastupana saglasno zakonu;
7) ako stranci ili drugom uesniku u postupku nije omogueno da prati
tok postupka saglasno lanu 55. ovog zakona;
8) ako je reenje doneto na osnovu lane isprave ili lanog iskaza
svedoka ili vetaka ili kao posledica drugog krivinog dela;
9) ako se reenje zasniva na presudi suda ili odluci drugog organa koja
je kasnije pravnosnano preinaena, ukinuta ili ponitena;
10) ako je nadleni organ naknadno i u bitnim takama drukije
pravnosnano odluio o prethodnom pitanju na kome je reenje zasnovano;
11) ako je Ustavni sud u istoj upravnoj stvari, u postupku po ustavnoj
albi utvrdio povredu ili uskraivanje ljudskog ili manjinskog prava i slobode
zajemene Ustavom, a istovremeno nije ponitio osporeno reenje;
12) ako je Evropski sud za ljudska prava u istoj upravnoj stvari
naknadno utvrdio da su prava ili slobode podnosioca predstavke povreena ili
uskraena.
(2) Razlozi iz stava (1) ta. 1), 3), 5) i 7) ovog lana mogu biti razlog za
ponavljanje postupka na zahtev stranke samo ako nije bez svoje krivice mogla da ih
iznese u ranijem postupku.

48
(3) Razlozi iz stava (1) ta. 3) 7) ovog lana ne mogu biti razlozi za
ponavljanje postupka ako ih je stranka bez uspeha iznela u ranijem postupku.
Inicijativa za ponavljanje postupka
lan 177.
(1) Ponavljanje postupka moe da zahteva stranka.
(2) Organ koji je doneo konano reenje moe da ponovi postupak po
slubenoj dunosti.
Rokovi za ponavljanje postupka
lan 178.
(1) Stranka moe da zahteva ponavljanje postupka u roku od 90 dana od
saznanja za razlog za ponavljanje, odnosno u roku od est meseci od objavljivanja
odluke Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava u Slubenom glasniku
Republike Srbije.
(2) Isti rokovi vae i ako se postupak ponavlja po slubenoj dunosti.
(3) Kada istekne pet godina od kada je stranka obavetena o konanom
reenju, vie ne moe da se zahteva ponavljanje postupka, niti organ moe da
ponovi postupak po slubenoj dunosti.
Zahtev za ponavljanje postupka
lan 179.
(1) Stranka mora da u zahtevu za ponavljanje postupka uini verovatnim
razloge zbog kojih zahteva ponavljanje postupka.
(2) Zahtev za ponavljanje postupka uvek se predaje prvostepenom organu.
(3) Prvostepeni organ dostavlja zahtev sa spisima drugostepenom organu,
ako je drugostepeni organ nadlean da odluuje o zahtevu.
Odlaganje izvrenja reenja
lan 180.
(1) Zahtev za ponavljanje postupka ne odlae izvrenje konanog reenja.
(2) Izuzetno, ako bi izvrenje stranci nanelo tetu koja bi teko mogla da se
nadoknadi, a odlaganje izvrenja nije protivno javnom interesu, niti bi nanelo veu ili
nenadoknadivu tetu protivnoj stranci ili treem licu, organ koji odluuje o zahtevu za
ponavljanje postupka moe reenjem odloiti izvrenje konanog reenja.
Reavanje o ponavljanju postupka
lan 181.
(1) O zahtevu za ponavljanje postupka odluuje organ koji je doneo konano
reenje. Isti organ ponavlja postupak po slubenoj dunosti.
(2) Nadleni organ reenjem odbacuje zahtev koji nije blagovremen, nije
dozvoljen ili koji je izjavljen od neovlaenog lica ili u kome razlog za ponavljanje
postupka nije uinjen verovatnim. Ako ne odbaci zahtev, dalje ispituje da li je razlog
za ponavljanje postupka mogao da dovede do drukijeg reenja i, ako nae da nije,
reenjem odbija zahtev.
(3) Ako nadleni organ ne odbaci, niti odbije zahtev za ponavljanje postupka,
reenjem dozvoljava ponavljanje postupka i odreuje obim ponavljanja.

49
(4) Reenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka odlae izvrenje
konanog reenja.
Ponovljeni postupak
lan 182.
(1) Radnje u ponovljenom postupku preduzima organ koji je dozvolio
ponavljanje postupka.
(2) Izuzetno, drugostepeni organ moe naloiti prvostepenom organu da
umesto njega preduzme radnje u ponovljenom postupku ako prvostepeni organ
moe da ih bre i ekonominije preduzme. Pri tome, drugostepeni organ odreuje rok
u kome je prvostepeni organ duan da preduzme radnje i dostavi mu spise.
(3) Po ponavljanju postupka, nadleni organ moe ostaviti na snazi konano
reenje ili doneti novo reenje kojim se, s obzirom na okolnosti sluaja, konano
reenje ponitava ili ukida.

III. PONITAVANJE KONANOG REENJA


lan 183.
(1) Drugostepeni organ ili nadzorni organ reenjem e na zahtev stranke ili
po slubenoj dunosti u celini ili delimino ponititi konano reenje:
1) ako je doneto u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se ne
odluuje u upravnom postupku;
2) ako bi se njegovim izvrenjem moglo prouzrokovati neko krivino delo;
3) ako njegovo izvrenje uopte nije mogue;
4) ako je doneto bez zahteva stranke (lan 90. stav (5) ovog zakona), a
stranka naknadno nije izriito ili preutno pristala na reenje;
5) ako je doneto kao posledica prinude, iznude, ucene, pritiska ili drugih
nedozvoljenih radnji;
6) ako sadri nepravilnost koja je po izriitoj zakonskoj odredbi
predviena kao razlog nitavosti;
7) ako je reenje doneo stvarno nenadleni organ, izuzev Vlade, a nije
re o razlogu za ponitavanje iz take 1) ovog stava;
8) ako je u istoj upravnoj stvari ranije doneto pravnosnano reenje kojim
je upravna stvar drukije reena;
9) ako prilikom donoenja reenja nije pravilno sproveden postupak za
davanje prethodne ili naknadne saglasnosti ili miljenja drugog organa (lan 138.
ovog zakona);
10) ako je reenje doneo mesno nenadleni organ;
11) ako reenje uopte ne sadri ili sadri pogreno uputstvo o pravnom
sredstvu.
(2) Reenje e se ponititi uvek zbog razloga navedenih u ta. 1) 6), u roku
od pet godina od konanosti reenja zbog razloga navedenih u ta. 7) 9), i u roku
od godinu dana od konanosti reenja zbog razloga navedenih u ta. 10) i 11).
(3) Drugostepeni organ ili nadzorni organ e reenjem, po slubenoj
dunosti, u celini ili delimino ponititi konano reenje ako u njemu nije uopte ili nije
pravilno primenjen materijalni zakon, drugi propis ili opti akt. Reenje e se ponititi
u roku od godinu dana od konanosti reenja.

50
(4) Ako ne postoji drugostepeni organ i nadzorni organ reenje e, saglasno
st. (1) - (3) ovog lana, ponititi organ koji je doneo konano prvostepeno reenje.

IV. UKIDANJE REENJA


lan 184.
(1) Drugostepeni organ ili nadzorni organ reenjem moe na zahtev stranke
ili po slubenoj dunosti u celini ili delimino ukinuti reenje:
1) ako je ono postalo izvrno, a ukidanje je potrebno radi otklanjanja
teke i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu bezbednost, javni mir i
javni poredak ili radi otklanjanja poremeaja u privredi, ako svrha ukidanja ne moe
uspeno da se otkloni drugim sredstvima kojima se manje dira u steena prava;
2) ako je ono postalo pravnosnano, a to trai stranka na iji je zahtev
doneto, a ukidanje nije protivno javnom interesu, niti interesu treih lica;
3) kad je to posebnim zakonom odreeno.
(2) Ako ne postoji drugostepeni organ ili nadzorni organ, organ koji je doneo
prvostepeno reenje ukinue, na zahtev stranke ili po slubenoj dunosti, reenje u
celini ili delimino.

V. PONITAVANJE, UKIDANJE ILI MENJANJE


PRAVNOSNANOG REENJA NA PREPORUKU
ZATITNIKA GRAANA
lan 185.
(1) Na preporuku Zatitnika graana organ moe, radi usklaivanja sa
zakonom, novim reenjem da poniti, ukine ili izmeni svoje pravnosnano reenje,
ako stranka o ijim je pravima ili obavezama odlueno, kao i protivna stranka, na to
pristanu i ako se time ne vrea interes treeg lica. Ako organ ne smatra da treba da
postupi po preporuci Zatitnika graana, njega odmah o tome obavetava.
(2) Ponitavanje, ukidanje ili menjanje reenja na preporuku Zatitnika
graana nije ogranieno rokom.

VI. ZAJEDNIKE ODREDBE


Rok za izdavanje reenja
lan 186.
Reenje doneseno u ponovljenom postupku, o ponitavanju konanog
reenja i ukidanju reenja izdaje se najkasnije u roku od 60 dana od pokretanja
postupka.
Pravne posledice ponitavanja i ukidanja reenja
lan 187.
(1) Ponitavanjem reenja uklanjaju se sve pravne posledice koje je reenje
proizvelo i ono se onemoguava da dalje proizvodi pravne posledice.
(2) Ukidanjem reenja ne uklanjaju se pravne posledice koje je reenje ve
proizvelo, ve se reenje onemoguava da dalje proizvodi pravne posledice.
(3) Stranka koja trpi stvarnu tetu usled ukidanja izvrnog reenja radi
otklanjanja teke ili neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu bezbednost,
javni mir i javni poredak ili radi otklanjanja poremeaja u privredi, ima pravo na
naknadu pretrpljene tete, osim naknade za izgubljenu dobit.

51
Pravna sredstva
lan 188.
(1) Na reenja donesena u posebnim sluajevima uklanjanja i menjanja
reenja, izuzev u sluaju menjanja i ponitavanja reenja u vezi sa upravnim sporom,
moe se podneti alba.
(2) Izuzetno, protiv reenja kojim se dozvoljava ponavljanje postupka nije
dozvoljena alba.
Dunost obavetavanja
lan 189.
Organ koji sazna za reenje koje sadri razlog za ponavljanje postupka ili za
ponitavanje i ukidanje reenja, duan je da o tome odmah obavesti organ koji je
nadlean da po slubenoj dunosti pokrene odgovarajui postupak, kao i javnog
tuioca.

DEO OSMI
IZVRENJE
I. OSNOVNE ODREDBE
Izvrnost reenja
lan 190.
(1) Reenje koje je doneto u upravnom postupku izvrava se kad postane
izvrno.
(2) Reenje prvostepenog organa postaje izvrno:
1) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena;
2) obavetavanjem stranke, ako alba nije dozvoljena;
3) obavetavanjem stranke, ako alba ne odlae izvrenje reenja;
4) kad se sve stranke odreknu prava na albu;
5) obavetavanjem stranke o reenju, kojim se alba odbacuje ili odbija.
(3) Reenje drugostepenog organa postaje izvrno kad stranka bude
obavetena o njemu.
(4) Ako je u izvrnom reenju odreeno da stranka moe preduzeti radnju
koja se izvrava u odreenom roku, reenje se izvrava kada rok istekne. Ako u
izvrnom reenju nije odreen rok, reenje se izvrava kada istekne 15 dana od kada
je postalo izvrno.
(5) Izvrenje moe da se sprovede i na osnovu poravnanja, ali samo protiv
lica koje je zakljuilo poravnanje.
Upravno i sudsko izvrenje
lan 191.
(1) Reenje se izvrava radi ostvarivanja novanih ili nenovanih obaveza.
(2) Nenovane obaveze izvravaju se upravnim putem (upravno izvrenje), a
novane obaveze sudskim putem (sudsko izvrenje) ako zakonom drukije nije
odreeno.
(3) Upravno izvrenje sprovodi se saglasno zakonu.

52

II. UPRAVNO IZVRENJE


1. Osnovne odredbe
Izvrenik i trailac izvrenja
lan 192.
(1) Izvrenje se sprovodi prema licu koje je obavezano da ispuni neku
obavezu (izvrenik).
(2) Izvrenje koje je u interesu stranke sprovodi se na predlog stranke
(trailac izvrenja).
(3) Izvrenje se sprovodi po slubenoj dunosti ako to nalae javni interes.
Nadlenost za sprovoenje izvrenja
lan 193.
(1) Izvrenje sprovodi organ koji je doneo prvostepeno reenje.
(2) Ako je propisano da on ne sprovodi izvrenje, a nijedan drugi organ nije
na to ovlaen, izvrenje sprovodi prvostepeni organ na ijem podruju se nalazi
prebivalite, boravite ili sedite izvrenika, a u ijem su delokrugu poslovi opte
uprave.
(3) Ministarstvo nadleno za unutranje poslove, saglasno odredbama
zakona kojim se ureuje oblast unutranjih poslova, ili drugi organ koji je ovlaen da
prui pomo u izvrenju, duni su da organu, na njegov zahtev, prue pomo u
sprovoenju izvrenja.
Nain i vreme izvrenja
lan 194.
(1) Ako izvrenje moe da se sprovede na vie naina, pri izboru naina
izvrenja organ se pridrava naela srazmernosti (lan 6. ovog zakona).
(2) Izvrenje se sprovodi radnim danom od 7 do 20 sati.
(3) Ako postoji opasnost od odlaganja i ako je organ koji sprovodi izvrenje
izdao pisani nalog, izvrenje moe da se sprovodi i u dan kada se ne radi, kao i posle
20 sati.
2. Postupak izvrenja
Potvrda o izvrnosti
lan 195.
Prvostepeni organ, ako nije nadlean za sprovoenje izvrenja, na predlog
traioca izvrenja ili po slubenoj dunosti, stavlja na reenje koje se izvrava
potvrdu da je postalo izvrno (potvrda o izvrnosti) i reenje odmah prosleuje
organu koji je nadlean za sprovoenje izvrenja.
Reenje o izvrenju i trokovi izvrenja
lan 196.
(1) Organ koji je nadlean za sprovoenje izvrenja izdaje reenje o
izvrenju po slubenoj dunosti ili na predlog traioca izvrenja, u roku od osam dana
od podnoenja predloga.
(2) Reenje o izvrenju sadri utvrenje o tome kada je reenje postalo
izvrno, vreme, mesto i nain izvrenja i nalog traiocu izvrenja da unapred poloi
odreenu sumu novca za pokrivanje trokova izvrenja.

53
(3) Reenjem o izvrenju moe da se odredi dodatni rok za izvrenje
obaveze ili da se obaveza izvri odmah.
(4) O reenju o izvrenju obavetava se izvrenik i trailac izvrenja ako je
doneto na njegov predlog.
(5) Trokove izvrenja snosi izvrenik, o emu se po zavretku izvrenja
donosi dopunsko reenje.
Izvrenje preko drugih lica
lan 197.
(1) Ako se izvrenikova obaveza sastoji od radnje koju moe preduzeti i
drugo lice, a izvrenik radnju ne preduzme u celini ili je preduzme delimino, radnja
se preduzima preko drugog lica, o troku izvrenika.
(2) U tom sluaju organ koji sprovodi izvrenje reenjem moe naloiti
izvreniku da poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se
obraun naknadno saini.
Izvrenje posrednom prinudom (putem novanih kazni)
lan 198.
(1) Organ koji sprovodi izvrenje prinudie izvrenika da ispuni obaveze
izricanjem novane kazne, ako izvrenje preko drugog lica nije mogue ili nije
pogodno da se postigne svrha izvrenja. Novana kazna izrie se reenjem.
(2) Fizikom licu se novana kazna izrie u rasponu od polovine prosene
mesene zarade po zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u
Republici Srbiji u prethodnom mesecu do dve prosene godinje zarade po
zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici Srbiji u
prethodnoj godini, prema podacima organa nadlenog za poslove statistike, a
pravnom licu u rasponu od polovine njegovih mesenih prihoda, do deset
procenata njegovih godinjih prihoda koje je ostvario u Republici Srbiji u prethodnoj
godini.
(3) Novana kazna moe ponovo da se izrekne sve dok izvrenik ne ispuni
obaveze iz reenja.
Izvravanje novanih kazni
lan 199.
(1) Novane kazne koje su izreene prema ovom zakonu izvravaju organi
nadleni za izvravanje novanih kazni izreenih za prekraje.
(2) Novana kazna uplauje se u korist budeta iz kojeg se finansira organ
koji je izrekao novanu kaznu.
Izvrenje neposrednom prinudom
lan 200.
(1) Izvrenje se sprovodi neposrednom prinudom ako svrha izvrenja
obaveze ne moe da se postigne izvrenjem preko drugog lica ili izricanjem novane
kazne.
(2) Neposredna prinuda se primenjuje i ako izvrenje drukije ne moe da se
sprovede u potrebnom roku, a priroda obaveze to dozvoljava i propis ne zabranjuje.

54
Izvrenje usmenog reenja
lan 201.
Usmeno reenje moe da se izvri odmah, bez donoenja reenja o
izvrenju.
alba i odlaganje izvrenja
lan 202.
(1) Protiv reenja o izvrenju u postupku upravnog izvrenja dozvoljena je
alba, koja ne odlae izvrenje reenja. alba je dozvoljena i ako reenje o izvrenju
nije doneto u roku od osam dana od podnoenja predloga za njegovo donoenje.
(2) alba protiv reenja o izvrenju moe se izjaviti samo na vreme, mesto i
nain izvrenja. alba se predaje drugostepenom organu.
(3) Na reenje o izvrenju moe se podneti alba u roku od osam dana od
obavetavanja o reenju o izvrenju.
(4) Izvrenje moe, na predlog izvrenika ili traioca izvrenja, da se odloi
ako je protiv reenja koje se izvrava ili reenja o izvrenju izjavljena alba ili drugo
pravno sredstvo, a izvrenje bi izazvalo nenadoknadivu tetu, pod uslovom da
odlaganje izvrenja nije zakonom zabranjeno, niti protivno javnom interesu.
(5) Izvrenje se odlae dok se ne odlui o albi ili drugom pravnom sredstvu.
(6) O predlogu za odlaganje izvrenja reenjem hitno odluuje organ koji je
doneo reenje koje se izvrava.
Obustavljanje izvrenja
lan 203.
(1) Organ koji sprovodi izvrenje obustavlja izvrenje ako je obaveza u celini
izvrena, ako izvrenje uopte nije bilo dozvoljeno, ako je upravljeno prema licu koje
nije izvrenik, ako trailac izvrenja odustane od predloga za izvrenje ili ako je
reenje koje se izvrava poniteno ili ukinuto.
(2) Izvrenje se obustavlja reenjem, po slubenoj dunosti ili na predlog
stranke.
(3) Reenjem kojim se obustavlja izvrenje ponitavaju se preduzete radnje,
izuzev ako je reenje koje se izvrava ukinuto ili izmenjeno.
Protivizvrenje
lan 204.
(1) Kad je izvrenje sprovedeno, a reenje koje je izvreno kasnije bude
poniteno ili ukinuto, lice moe da zahteva da se njemu vrati to mu je izvrenjem
oduzeto, odnosno da zahteva naknadu tete, ili da se stvar dovede u stanje koje
proizlazi iz novog reenja.
(2) O zahtevu reenjem odluuje organ koji je doneo reenje o izvrenju.
3. Izvrenje radi obezbeenja
Uslovi za izvrenje radi obezbeenja
lan 205.
(1) Radi obezbeenja izvrenja, na predlog stranke ili po slubenoj dunosti,
pojedine radnje izvrenja mogu da se preduzmu i pre nego to reenje postane
izvrno, ako bi njegovo kasnije izvrenje moglo biti spreeno ili znatno oteano.

55
(2) Ako obaveza moe prinudno da se izvri samo na predlog stranke, ona
mora da uini verovatnom opasnost od spreavanja ili znatnog oteavanja kasnijeg
izvrenja, pri emu organ moe da preduzimanje radnji izvrenja uslovi polaganjem
novanog iznosa podobnog da pokrije tetu koja bi mogla nastati protivnoj stranci
ako zahtev stranke ne bude usvojen pravnosnanim reenjem o upravnoj stvari.
(3) Izvrenje radi obezbeenja moe da se dopusti i kad je obaveza protivne
stranke utvrena ili barem uinjena verovatnom, ako postoji opasnost da e protivna
stranka raspolaganjem imovinom, dogovorom s treim licima ili na drugi nain
spreiti ili znatno oteati izvrenje obaveze.
(4) O izvrenju radi obezbeenja donosi se privremeno reenje o
obezbeenju.
Naknada tete
lan 206.
Kad pravnosnanim reenjem o upravnoj stvari nije utvrena obaveza radi
ijeg obezbeenja je doneto privremeno reenje o obezbeenju ili kad je predlog
stranke za donoenje privremenog reenja o obezbeenju bio neosnovan iz drugih
razloga, stranka je duna da protivnoj stranci naknadi tetu nastalu izvrenjem
privremenog reenja o obezbeenju.
DEO DEVETI
KAZNENE ODREDBE
Prekrajna odgovornost
lan 207.
Novanom kaznom od 5.000 dinara do 50.000 dinara kaznie se za prekraj
ovlaeno slubeno lice, u smislu ovog zakona, koje po slubenoj dunosti ne izvri
uvid u podatke o injenicama neophodnim za odluivanje o kojima se vodi slubena
evidencija, ne zatrai ih radi pribavljanja i ne obradi, odnosno koje na zahtev organa
koji vodi postupak besplatno ne ustupi podatke o kojima se vodi slubena evidencija
u roku od 15 dana ili drugom roku odreenom zakonom (lan 103. st. (1) i (2) ovog
zakona).
lan 208.
Novanom kaznom od 5.000 dinara do 50.000 dinara kaznie se za prekraj
ovlaeno slubeno lice, u smislu ovog zakona, koje ne prosledi albu sa odgovorom
prvostepenog organa na albu i spisima drugostepenom organu u roku utvrenom
ovim zakonom (lan 166. st. (1) i (2) ovog zakona), odnosno koje ne vodi slubenu
evidenciju o reavanju u upravnim stvarima (lan 211. ovog zakona).

DEO DESETI
SPROVOENJE ZAKONA I PRELAZNE I ZAVRNE
ODREDBE
I. SPROVOENJE ZAKONA
Nadzor
lan 209.
(1) Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vri ministarstvo nadleno za
poslove dravne uprave.

56
(2) Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vri upravna
inspekcija, osim u pitanjima u vezi sa izvravanjem zakona u oblasti odbrane i od
znaaja za odbranu i Vojsku Srbije.
Odgovornost ovlaenog slubenog lica
lan 210.
(1) Ovlaeno slubeno lice u organu koje vodi postupak odgovorno je ako
njegovom krivicom doe do neizvravanja odreenih procesnih radnji.
(2) Ministarstvo nadleno za poslove dravne uprave u vrenju nadzora nad
primenom ovog zakona i drugi organi uprave u obavezi su da zahtevaju pokretanje
disciplinskog postupka protiv ovlaenog slubenog lica, odnosno odgovornog lica
koje po slubenoj dunosti ne izvri uvid u injenice o kojima se vodi slubena
evidencija, koje na zahtev organa koji vodi postupak besplatno ne ustupi podatke o
kojima vodi slubenu evidenciju u roku utvrenom zakonom, ne izda reenje u roku
utvrenom zakonom ili ne dostavi spise drugostepenom organu ili sudu nadlenom
za upravne sporove u rokovima utvrenim zakonom.
Voenje evidencija
lan 211.
(1) O reavanju u upravnim stvarima organ je duan da vodi slubenu
evidenciju.
(2) Slubena evidencija sadri podatke o broju podnetih zahteva, broju
postupaka pokrenutih po slubenoj dunosti, nainu i rokovima reavanja upravnih
stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku, broju reenja koja su ponitena ili
ukinuta i broju odbaenih zahteva stranaka i obustavljenih postupaka.
(3) Navedeni podaci vode se i iskazuju po upravnim oblastima.

II. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


Donoenje propisa
lan 212.
Vlada e doneti propis iz lana 42. stav (6) ovog zakona, istekom devet
meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Okonanje zapoetih postupaka
lan 213.
(1) Postupci koji do poetka primene ovog zakona nisu okonani, okonae
se prema odredbama zakona koji se primenjivao do poetka primene ovog zakona.
(2) Ako posle poetka primene ovog zakona reenje prvostepenog organa
bude poniteno ili ukinuto, dalji postupak sprovodi se prema odredbama ovog
zakona.
Obaveza usklaivanja posebnih zakona
lan 214.
(1) Posebni zakoni kojima su ureena pojedina pitanja upravnog postupka u
pojedinim upravnim oblastima, uskladie se sa odredbama ovog zakona (lan 3.
ovog zakona) do 1. juna 2018. godine.
(2) Vlada e obrazovati Koordinaciono telo u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona radi procene usklaenosti posebnih zakona sa
odredbama ovog zakona.

57
(3) Ministarstvo nadleno za poslove dravne uprave e obavljati strune i
administrativne poslove za potrebe Koordinacionog tela u toku postupka
usklaivanja.
Prestanak vaenja odredaba drugih zakona
lan 215.
Odredbe zakona i drugih propisa prema kojima se ustanovljava obaveza za
stranku i drugog uesnika u postupku da organu dostavljaju podatke o injenicama o
kojima se vodi slubena evidencija, suprotno odredbama l. 9. i 103. ovog zakona,
prestaju da vae istekom 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak vaenja prethodnog zakona
lan 216.
Danom poetka primene ovog zakona prestaje da vai Zakon o optem
upravnom postupku (Slubeni list SRJ, br. 33/97 i 31/01 i Slubeni glasnik RS,
broj 30/10).
Stupanje na snagu i poetak primene
lan 217.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
glasniku Republike Srbije, a primenjuje se od 1. juna 2017. godine, izuzev odredaba
l. 9, 103. i 207. ovog zakona koje poinju da se primenjuju istekom 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Das könnte Ihnen auch gefallen