You are on page 1of 13

118

Eva Mijatovi, Dragan Pokriva

AKTIVNOSTI FINANCIJSKIH INSTITUCIJA


RH S CILJEM USKLAIVANJA S EU SUSTAVOM
PLATNOG PROMETA

Eva Mijatovi, univ.spec.oec.,Sveuilite u Splitu, Sveuilini odjel za strune studije, Livanjska 5, 21000 Split,
Hrvatska, e-mail: eva.mijatovic@gmail.com, mob: 098-359-960
Dragan Pokriva, student, Sveuilite u Splitu, Sveuilini odjel za strune studije,
Livanjska 5, 21000 Split, Hrvatska, e-mail:pokrivacdragan@gmail.com, mob: 095-540-4289

Saetak
Odlukom o nainu otvaranja transakcijskih rauna Hrvatska udruga banaka omoguila je koritenje IBAN-a (International Bank Account Number) i u domaem platnom prometu. Veina kreditnih institucija dodijelila je IBAN svojim korisnicima i on je dostupan na izvatku po
transakcijskom raunu te u samoj kreditnoj instituciji. Kod provoenja nacionalnih platnih
transakcija rauni platitelja/primatelja mogu se izraziti u BBAN ili u IBAN konstrukciji. Radi
usklaenja hrvatskog sustava platnog prometa s platnim prometom EU, uvedeni su novi
obrasci platnog prometa; HUB 3 i HUB 3A. Obrazac HUB 3 Univerzalni nalog za plaanje, jedinstven je za sva plaanja i moe se koristiti za provoenje nacionalnih i meunarodnih plaanja. Obrazac HUB 3A moe se koristiti samo za nacionalna plaanja. Tim inom je hrvatskim poduzetnicima olakan platni promet s inozemstvom i potaknuti su na poslovanje s
inozemstvom.
Kljune rijei: IBAN, HUB 3, HUB 3A, SUSTAV PLATNOG PROMETA, HRVATSKA

1. Uvod
U ovom radu bit e objanjene vrste, naini na koji se koriste i kako se popunjavaju obrasci u
hrvatskom platnom prometu. Platni promet obuhvaa sustav plaanja izmeu fizikih i pravnih
osoba. Dijeli se na domai i inozemni platni promet. Domai platni promet su sva plaanja izmeu fizikih i pravnih osoba s istog dravnog podruja, dok inozemni platni promet obuhvaa plaanja izmeu rezidenata razliitih zemalja s razliitim valutnim, carinskim i pravnim sustavima pri
emu se jedna valuta pretvara u drugu. Da bi ta plaanja funkcionirala postoje obrasci putem kojih se obavljaju sva plaanja u platnom prometu koji e detaljno biti objanjeni u nastavku rada.

UENJE ZA PODUZETNITVO / ENTREPRENEURIAL LEARNING 

119

2. Gotovinski i bezgotovinski platni promet u Republici Hrvatskoj


Unutar Republike Hrvatske plaanja se vre na razliite naine i koristei razliite instrumente. Platni promet se kroz povijest uvelike promijenio. Reforma kojom je ureen platni promet
kakav danas poznajemo uredila je i dva najea oblika platnog prometa u dravi; gotovinski i
bezgotovinski.
Plaanje gotovim novcem smatra se izravna predaja gotovine jedne osobe drugoj, uplata na
raun kod ovlatene organizacije za obavljanje platnog prometa i isplata u ovlatenoj organizaciji (Gregori I., et al, 1995.).
Hrvatska Narodna banka propisuje uvjete i nain plaanja gotovim novcem u Republici Hrvatskoj. Pod raunima za obavljanje platnog prometa podrazumijevaju se transakcijski rauni na kojima se evidentiraju novani primici, novani izdaci i saldo. Transakcijski rauni dijele se na raune
poslovnih subjekata i raune graana.
Poslovni subjekti mogu imati otvorene raune za redovito poslovanje te podraune, dok su
graanima na raspolaganju iroraun, tekui raun te ostali rauni graana.
Uplata gotovog novca na raun i isplata gotovog novca s rauna iniciraju se nalogom za plaanje. Nalog za uplatu gotovog novca na raun moe se podnijeti svim bankama, bez obzira gdje
se vodi raun u korist kojeg se obavlja uplata. Nalog za isplatu gotovog novca s rauna podnosi se
banci koja vodi raun platitelja.
Bezgotovinsko plaanje je prijenos sredstava s rauna platitelja na raun primatelja (Zakon o
platnom prometu u zemlji, NN 117/2011). Provodi se knjinim prijenosom odreene novane svote s rauna dunika na raun vjerovnika u knjigama banaka i drugih novanih institucija. Sudionici, odnosno poslovni subjekti, duni su voditi novana sredstva na raunima kod banaka i sva plaanja obavljati preko tih rauna. Osnovni instrumenti ovog naina plaanja su virmanski nalozi u
odgovarajuim oblicima i obraunski ekovi. U tu svrhu se koriste i drugi instrumenti bezgotovinskih plaanja kao to su akreditivi, mjenice, kreditne kartice, kreditna pisma. Oblici bezgotovinskih
plaanja su iro promet i obraunski platni promet. Suvremena elektronika i optika sredstva dodatno olakavaju i ubrzavaju ovaj oblik platnog prometa.
Obrasci platnog prometa jesu obrasci za gotovinska plaanja i obrazac za bezgotovinsko plaanje. Obrasci za gotovinska plaanja jesu uplatni nalog i isplatni nalog. Obrazac za bezgotovinsko
plaanje je nalog za prijenos sredstava.

2.1 Nalog za plaanje


Nalog za plaanje u prvom redu namijenjen je prijenosu sredstava, ali omoguava i gotovinsko poslovanje sudionika platnog prometa (Odluka o nalozima za plaanje, NN 3/2011.). Nalog za
plaanje je nalog kojim podnositelj nalae izvrenje plaanja na raunu sudionika platnog prometa u banci (sudionici u platnom prometu su domai i poslovni subjekti i graani te u skladu s posebnim propisima strane pravne i fizike osobe). Svaka se uplata, isplata ili prijenos sredstava vri
preko transakcijskih rauna otvorenih kod kreditnih institucija. Obrazac naloga za plaanje sadrava sve potrebne podatke za plaanje (bezgotovinski prijenos sredstava) te za isplatu i uplatu gotovine. Oblik obrasca jami mogunost obrade IRC tehnologijom (Intelligent Character Recognition) i klasinu runu obradu.

120

Eva Mijatovi, Dragan Pokriva

Nalozi za plaanje prema obliku plaanja jesu:


nalog za uplatu
nalog za isplatu
nalog za bezgotovinsko plaanje (nalog za prijenos)
Nalog za uplatu i nalog za isplatu novca koriste se za izvrenje gotovinskih plaanja, odnosno
svaka uplata gotovog novca na raun te isplata gotovog novca s rauna inicirana je odgovarajuim
nalogom za plaanje (Odluka o nalozima za plaanje, NN 3/2011.).
Da bi se pravovaljano izvrio nalog za uplatu on mora biti pravilno popunjen te mora sadravati minimalno sljedee podatke:
naziv (ime) platitelja
broj rauna primatelja
iznos
datum uplate
Nalog za uplatu gotovog novca na raun moe se podnijeti svim bankama, bez obzira gdje se
vodi raun u korist kojeg se obavlja uplata.
Nalog za isplatu gotovog novca s rauna podnosi se banci koja vodi raun platitelja. No takoer mora biti pravilno popunjen kako bi se isplata mogla zaista izvriti, odnosno mora sadravati minimalno sljedee uvjete:




broj rauna platitelja


naziv (ime) primatelja
iznos
datum isplate
ovjera platitelja.

Sukladno odluci o nalozima za plaanje donesenoj od strane Hrvatske narodne banke, nalog za prijenos je nalog za plaanje kojim se trai izvrenje platne transakcije prijenosa novanih
sredstava.
U domaem su platnom prometu u upotrebi jedinstveni prepoznatljivi obrasci platnog prometa. Obvezni elementi obrazaca ranije su navedeni, a propisani su od strane Hrvatske narodne banke.
U Republici Hrvatskoj se od 2003. godine koristi isti obrazac za sve tri vrste naloga za plaanje. Obrasci su standardizirani od strane Hrvatske udruge banaka. Naelno su isto oblikovani, ali
se pojavljuju u dvije verzije.
Temeljem odluke Hrvatske narodne banke o nalozima za plaanje (NN 14/02), a sukladno uputi o obliku, sadraju i upotrebi obrazaca (NN 77/03) propisani su obrasci naloga za plaanje HUB1
i HUB1-1. Navedeni obrasci koriste se za gotovinsko i za bezgotovinsko poslovanje sudionika platnog prometa.

UENJE ZA PODUZETNITVO / ENTREPRENEURIAL LEARNING 

121

Slika 1.: HUB1 obrazac


Izvor: www.actarius.hr
U procesu pribliavanja Hrvatske lanstvu Europse Unije od 01.01.2011. godine poeo se primjenjivati novi zakon o platnom prometu (Zakon o platnom prometu u zemlji, NN 117/2011) postupno kako bi se i nae zakonodavstvo u tom dijelu uskladilo s europskom Payments Services Directive (PSD).
U okviru tog zakona Hrvatska narodna banka je donjela Odluku o nalozima za plaanje (NN
03/2011) ije primjena zahtjeva i izmjeni dosadanjeg standardiziranog obrasca platnog prometa.
U tu svrhu banke su standardizirale nove obrasce platnog prometa HUB 3 i HUB 3A. Jedna od najvanijih toaka je uvoenje standardiziranog oblika broja rauna (IBAN) i u domai platni promet.
IBAN su hrvatske banke svojim klijentima dodijelile jo krajem 2007. godine, ali se koristio
iskljuivo u platnom prometu s inozemstvom. U domaem platnom prometu se poeo koristiti
01.06.2012. godine, a od 01.06.2013. godine IBAN konstrukcija transakcijskih rauna koristit e se
za izvravanje svih platnih transakcija.

122

Slika 2. : HUB3 Obrazac


Izvor: www.actarius.hr

Slika 3. : HUB3A Obrazac


Izvor: www.actarius.hr

Eva Mijatovi, Dragan Pokriva

UENJE ZA PODUZETNITVO / ENTREPRENEURIAL LEARNING 

123

Novim zakonom o platnom prometu (Zakon o platnom prometu u zemlji, NN 117/2011) postupno e se izjednaiti i nain obavljanja transakcija u domaoj valuti i drugim valutama u zemlji nacionalne platne transakcije s nainom obavljanja prekograninih transakcija (unutar EU),
dok e za manji dio meunarodnih transakcija (izvan EU) i dalje biti potrebni podaci iako u manjem obujmu nego ranije.
Na postojeim obrascima u zadnjih godinu dana uveden je i 2D bar code (2DBK) koji u velikoj
mjeri olakava i ubrzava njihovu obradu na alterima banaka i drugih institucija, pa je za njega na
ovom obrascu predvieno prikladno mjesto.

2.2 Obraunsko plaanje


Pod obraunskim plaanjem podrazumijeva se namira novanih obveza i potraivanja izmeu
sudionika bez uporabe novca (Petrovi, 2006., str 6.).
Karakteristika obraunskih plaanja je da se ne dogaa stvarni prijenos novca s jednog poslovnog subjekta na drugog. Postoji itav niz obraunskih naina plaanja. Obraunsko plaanje regulirano je neto stroe nego drugi oblici plaanja u postojeem sustavu platnog prometa.
Zakon o platnom prometu iz 2011. godine, u domaem platnom prometu ne propisuje obvezu evidentiranja obraunskog plaanja preko irorauna u banci, ali ni ne iskljuuje tu mogunost.
To znai da poslovni subjekti koji to ele mogu ta plaanja evidentirati preko irorauna podnoenjem naloga za prijenos u korist i na teret vlastitog rauna.
Obraunsko plaanje obavlja se kompenzacijom (prijeboj), cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima meusobnih namira obveza i potraivanja.
Kompenzacija (prijeboj) provodi se na osnovi ugovora, zakona i u skladu s time postoje sporazumne i jednostrane kompenzacije. Cesijom se ustupa potraivanje s dosadanjeg na novog vjerovnika. Asignacija je takoer nain podmirivanja obveza u koji su ukljueni asignant odnosno
onaj koji daje nalog drugoj pravnoj osobi asignatu da treoj osobi isplati odreenu svotu. Postoji
jo i preuzimanje duga kao oblik obraunskog plaanja koje se sklapa ugovorom izmeu dunika i
tree osobe, a tim ugovorom preuzimatelj samog duga preuzima dunikove obveze dok se prijanji dunik te obveze oslobaa.
U situaciji kad je likvidnost sudionika platnog prometa oteana, obraunsko plaanje postaje sve izraeniji oblik izmirenja novanih obveza i potraivanja sudionika u platnom prometu u zemlji. Navedeno vrijedi posebice za trenutnu situaciju u Hrvatskoj kada je u velikoj mjeri izraena
nelikvidnost.
U vrijeme ope nelikvidnosti svi oblici prijeboja (kompenzacija) su izuzetno znaajni te predstavljaju oblik traenja rjeenja u ienju bilanci u smislu zatvaranja obveza i potraivanja.
Obraunsko plaanje ponekad predstavlja osnovu preivljavanja realnog sektora, odnosno rijetki su sluajevi u kojima e se menadment suprotstaviti primjeni obraunskog plaanja.

124

Eva Mijatovi, Dragan Pokriva

2.3 Elektronsko plaanje


Jedna od najvaniji upotreba nove tehnologije je elektronsko poslovanje obavljanje financijskih transakcija razmjenom informacija elektronikim putem. Da bi se uvelo elektronsko poslovanje potrebno je razviti sigurne i uinkovite elektronike sustave plaanja. Sudionici u platnim sustavima sve vie izraavaju potrebu za obavljanjem svojih platnih transakcija u to kraem vremenu i to je mogue manjim prostornim ogranienjima. Ovakav nain poslovanja s bankom mogue je ostvariti putem direktnih kanala distribucije internetskog bankarstva, telefonskog bankarstva, mree bankomata i EFT POS ureaja.
Elektronsko plaanje kroz sustave e-bankarstva najrazvijeniji je dio e-poslovanja u Hrvatskoj.
Prema podacima Hrvatske narodne banke u 2008. godini sustav plaanja preko interneta koristilo je vie od 433.000 graana i vie od 135.000 poslovnih subjekata. U Hrvatskoj u ovom trenutku uslugu e-bankarstva nudi sedam poslovnih banaka. U posljednje vrijeme u porastu je i sustav
m-plaanja, gdje se kao terminalni ureaj koriste mobilni telefoni. Najvie zasluna za ove podatke smatra se reforma platnog sustava u zemlji.
Ulaskom reforme u zavrnu fazu, zapoeo je proces izgradnje i formiranja suvremene financijske infrastrukture iji je sastavni dio i obavljanje poslovanja putem interneta (imunec, 2006.)
Internet bankarstvo se iz aspekta funkcionalnosti postepeno razvijalo i jo se razvija, no u prvoj fazi, fokus je bio na mogunosti obavljanja platno prometnih transakcija.
Ranije je napomenuto da je potrebno razvijati sigurne elektronike platne sustave. Hrvatske
banke imaju jedan od najsigurnijih sustava Internet bankarstva, to je vrlo pozitivna injenica s obzirom da povjerenje predstavlja strateku vrijednost za financijsko trite. Dodatni poticaj razvoju prvog oblika prometa bilo je i ureenje zakonskog okvira 2002. godine, odnosno 2005. godine
kada su doneseni zakoni o elektronikom potpisu te Zakon o elektronikoj ispravi.
Hrvatska udruga banaka i FINA pripremile su otvorenu normu za e-nalog plaanje tzv. eHUB. On obuhvaa sve to je do sada obuhvaao i papirnati obrazac HUB1, ali je e-HUB dematerijaliziran. Naime e-HUB bi predstavljao spoj e-rauna i e-plaanja. Iako je trenutno takva ideja
predstavljena kao pilot projekt smatra se da e dodatno olakati izvravanje platnih transakcija,
te omoguiti i uvoenje novih financijskih usluga.
U tablici koja slijedi prikazana je vrijednost svih transakcija izvrenih elektronikim putem te
ukupan broj transakcija u 2012. godini. Ukupan broj transakcija izvren elektronikim putem od
strane graana i poslovnih subjekata u 2012. godini je 208.772.458 transakcija, s ukupnom vrijednou od 1.275.863.252,40kn.

Tablica 1. Broj i vrijednost bezgotovinskih platnih transakcija izvrenih elektronikim putem u


2012. godini (u tisuama kuna)
Izvor: Izrada autora prema podacima sa www.hnb.hr (Statistiki podaci bezgotovinski platni
promet)

UENJE ZA PODUZETNITVO / ENTREPRENEURIAL LEARNING 


BROJ TRANSAKCIJA

INTERNET
TELEBAN-KING
MOBILNI
TELEFON
FIKSNI TELEFON
POS
( EFTPOS )
OSTALO

125
VRIJEDNOST TRANSAKCIJA

Graani

Poslovni
subjekti

UKUPNO

Graani

Poslovni subjekti

UKUPNO

37.493.651

51.593.223

89.086.874

35.755.613,3

749.150.595,4

784.906.208,7

4.430.673

4.430.673

0,0

70.359.947,1

70.359.947,1

664.494

100.778

765.272

903.524,8

191.467,9

1.094.992,7

227.284

114.333

341.617

135.642,4

448.615,6

584.258,0

93.462.206

3.999.443

97.461.649

17.866.094,2

1.997.502,8

19.863.596,9

1.639.971

15.046.402

16.686.373

96.308,1

398.957.940,8

399.054.248,9

3. Primjeri popunjavanja HUB3 naloga

Primjer 1. Popunjavanje HUB3 naloga za bezgotovinsko plaanje


Izvor: www.actarius.hr

126

Eva Mijatovi, Dragan Pokriva

Nalog za bezgotovinsko plaanje je valjan, ukoliko sadri sljedee elemente:


Broj rauna platitelja
Broj rauna primatelja
Valuta plaanja
Iznos
Datum izvrenja
Ovjera korisnika platne usluge

Primjer 2. Popunjavanje HUB3 naloga za gotovinsku uplatu


Izvor: www.actarius.hr
Nalog za gotovinsko plaanje je valjan, ukoliko sadri sljedee elemente:
Naziv (ime) platitelja
Broj rauna primatelja
Valuta plaanja
Iznos
Datum izvrenja

UENJE ZA PODUZETNITVO / ENTREPRENEURIAL LEARNING 

Primjer 3. Popunjavanje HUB3 naloga za gotovinski isplatu


Izvor: www.actarius.hr
Nalog za gotovinsku isplatu je valjan, ukoliko sadri sljedee elemente:
Broj rauna platitelja
Naziv ( ime ) primatelja
Valuta plaanja
Iznos
Datum izvrenja
Ovjera platitelja

127

128

Eva Mijatovi, Dragan Pokriva

Primjer 4. Popunjavanje HUB3 naloga za bezgotovinsko plaanje sa starim transakcijskim


raunima
Izvor: www.actarius.hr

Primjer 5. Popunjavanje HUB3 naloga za bezgotovinsko plaanje rauna u inozemstvo


Izvor: www.actarius.hr

UENJE ZA PODUZETNITVO / ENTREPRENEURIAL LEARNING 

129

4. Zakljuak
Platni sustav predstavlja sustav za prijenos novanih sredstava sa standardiziranim postupcima i pravilima provoenja transakcija. Platni promet u Republici Hrvatskoj definiran je donoenjem Zakona o platnom prometu. Za platni promet moe se rei da je financijski krvotok gospodarskog sustava svake zemlje te da je njegova osnovna funkcija omoguavanje sigurne i uinkovite uporabe novca kao sredstva plaanja.
Republika Hrvatska je 2002. godine doivjela reformu platnog prometa. Najvaniju ulogu u
platnom prometu ima Hrvatska narodna banka. Navedenom reformom su takoer definirana tri
naina obavljanja platnog prometa: gotovinski, bezgotovinski te obraunski nain. Zakonom o
platnom prometu iz 2011. godine platni promet u Republici Hrvatskoj usklaen je sa sustavom
platnog prometa u Europskoj uniji te na taj nain olakano poslovanje poduzetnika s inozemstvom.
Moe se zakljuiti da elektronski nain poslovanja ubrzano se razvija u Republici Hrvatskoj iz
razloga to poslovni subjekti i graani imaju sve vie povjerenja u takav nain plaanja. S ciljem
razvijanja platnog prometa te pribliavanjem istoga standardima Europske unije razvijen je i novi
obrazac HUB 3. koji se koristi za gotovinska i bezgotovinska plaanja. Uveden je zbog lakeg i breg
naina plaanja ne vie samo unutar granica Republike Hrvatske, ve i Europske Unije.

ACTIVITIES OF CROATIAN FINANCIAL INSTITUTIONS IN


ORDER TO HARMONIZE WITH EU PAYMENT SYSTEM
Abstract
By the Decision of opening the transaction accounts, Croatian Banking Association has enabled the usage of IBAN (International Bank Account Number) even in the national payments.
Most credit institutions awarded IBAN to its customers and it is available in the excerpt of
the transaction account as well as in the credit institution. With the implementation of the
national payment transactions, transaction accounts of payer/payee can be expressed in
BBAN or IBAN construction. In order to align Croatian payment system with EU payment system, new payment forms have been introduced; HUB 3 and HUB 3A. HUB 3 form is universal payment form, unique for all payments and it can be used for national and international
payments. HUB 3A form can only be used for national payments. With this act, international payment transactions have been facilitated for Croatian entrepreneurs and they are encouraged for doing business abroad.
Key Terms: IBAN, HUB 3, HUB 3A, PAYMENT SYSTEM, CROATIA

130

Eva Mijatovi, Dragan Pokriva

Literatura
Gregori I., et al (1995) Blagajniko poslovanje i platni promet, Zagreb, Udruga raunovoa
i financijskih djelatnika
Odluka o nalozima za plaanje, NN 3/2011
Petrovi N. (2006.) Obraunska plaanja, Zagreb, Informator
imunec N. (2006.) Platni promet s inozemstvom, Zagreb, Hrvatska zajednica raunovoa
i financijskih djelatnika
Zakon o platnom prometu u zemlji, NN 117/2011