Bg$$roxar p VoLpc um

Men schenrechtsorg auis ation

ilrissLLscFiAFT rtin

H R\fAT$KA:,J TJGffi

ffi ZffiTVA,
MAruAS Pffi#HruIT'ffiLJ

Razaranje Bosne i Hercegovine - samoubojstvo Hrvatske

OTVORENO

Vrlo

Stovane dame

i gospodo,

Od sredine travnja 1993 hrvatske su snagekrenule u ofenzivu protiv

Armije

i Hercegovine i zapodele s masovnim protj erivanj em muslimanskog

stanovniStva Bosne iz 'provincija" Travnik i Mostar. Pri tome su, prema

B osne

izvjeStajima mnogih novinara, kao

moralno nekompromitiranog

rukovoditeljalstraZnekomisijeUjedinjenih narod4 TadeuszaMazowieckog,

ubile viSe stotina Bosanaca u gradovima Vitez, Jablanica i dr. U
medjuwemenu srpske i hrvatske hupe u pojedinim podru6jima, kao kod
Maglaja, sasvim otvoreno koordiniraju svoje vojne operacije kako bi
porazile branitelje Bosne. llrvatska ofenziva i bosanska protuofenziva
razaraju i pustoie i posljedniu treiinu Bosne.
Hrvatskom ofenzivom slobodni ostatak Bosne izmedju Travnika i Brdkog
postaoje gigantski koncentracioni logor. Hrvatske trupe (HVO) zatvorile
su s juga jedini pilaz ovome podrudju, koje je dosad bilo opkoljeno od
detnika sa sjevera, istoka i zapada. Tako brvatski politidari svakodnevno
odluduju o Zivotu i smrti starih ljudi, djece, ranjenih i bolesnihi hudnica na
ovom podrudju. Od laaja 1992. jedinice HVO-a u Hercegovini uporno su.
po dogovoru s Tudjmanom, konfiscirale veliki dio humanitarne pomodi za

i oruLja za njegolu samobranu. Osim tog4 brvatske

vlasti otcjepljene "zajednice" Herceg-Bosne prekinule su telefonske

stanovniStvo Bosne

komunikacije i spredavale bosanske lijednike, pomo6ni personal, borce za

ljudskaprava i novinare pri ulasku uBosnu i izlasku iz nje. Odtravnja 1993.
konaino su Tudjman i Boban prekinuli snabdijevanje opkoljenih. Poput
Miloievi6a nahuikavali su Zene i djecu da blokiraju humanitarne konvoje.

nuoJc.

PISMO

ZahvaljujutiTudjmanovoj politici I-lrvatska je od Zrtve postala podinitelj.

Ova mlada drZava joi je juder pobudjivala simpatije svih uglednih ljudi
diljem svijeta, i to kao Zrtvajedne okupacijske armije kojaje razorila 5OO
njenih sela i gradov4 prognala stotine hiljada hrvatskih drZavljana - medju
njima, pored Hrvat4 i Madjar", Gh", Llkrajince, etnidkeNijemce i lojalne
Srbe - armije 5to je u prah i pepeo pretvorila barokni Vukovar, gmnatama
tuklajedinstveni Dubrovnik i ubij ala, hapsil4 mudilai protjerala na hiljade
ljudi.
Kad je zapoiela srpska agresija na Hrvatsku, u Njemadkoj je Dru5tvo za
ugroZene nmode protestiralo prije svih prtrtiv srpske agresije, protiv
politike sistematskog razmanj a. masov no g protjerivanj a lj udi i genocida, i
to demonstracijama, skupovima upozorenja, "Zivim lancima', putem
velikih oglasa u njemaikim novinam4 s viSe stotina intervjua za radio i
televiziju i s preko IOOO dlanaka u tisku. Prvi smo u zapadnom svijetu
organiziralikongres o tzv. "etnidkomdi56enju",b genocidu u zaposjednutim
podrudjima Hrvatske (prije svega u Baranji i istoinoj Slavoniji) i Bosne i
Hercegovine. Publicirali smo prvu knjigu na njemadkom jeziku o ovim
zlodinima.
U periodu od podetka ljeta 1991 . do kraj a godine vodili smo kampanju za
diplomatsko priznanje Slovenije i Hrvatske i uputili smo s tim u vezi preko
stotinu tisui a pisama svim mj esnim organizacij ama s vih politiikih partij a
u

Njemadkoj, kao i organizacijam4 institucijama i crkvenim zajednicama.

Akcijom'kamen pokamen" podpokroviteljswompredsjednice njemadkog

Pmlament4 prof.dr. SiiBmuth, uputili smo apel gradovima i op6inama u
Njema6koj, kao i provinciji juZni Tirol koja pripada Italiji, da prihvate
bratimljenje s hrvatskim i bosanskim gradovima i izbjeglidkim logorirna.
Ukupno 80 gradova odazvalo se ovom pozivu.

ultimativno regularnu Armiju Bosne i Hercegovine

regionima Mostara
su kr5enjem
bosanskog ustavauvedeni brvatskopravo, hwatskavalut4 hwatskepoitanske
marke i Skolski udZbenici, u skladu sa srpskom praksom u okupiranim
hrvatskim podrudjima kao 5to su Krajina, Baranja Banija, Iika i istodna
Slavonija.
su

i Travnika da se stavipod njihovukomandu. U

"Herceg-Bosnl'

Tudjman je ugtti*o protiv bosanske Vlade i muslimanskog stanovni5tva.

26. prosinca pro5le godine on se u hrvatskom tisku izjasnio protiv vojne

intorvencije u Bosni. U kolovozu je, prilikom prvog prijema Komisije

Ujedinjenih naroda na delu s Mazowieckim, biviim predsjednikom Vlade
Republike Polj ske, oznaiio toboZe fu ndamentalistidkeBosance

kao naj ve6u

opasnost po Hrvatsku. Sa (fa.Eistidki vodjenom, primjedba potpisnika)

Srbijom moglo bi se. medjutim. sasvim pregovarati.

LI veljaii1991.: Skup upozorenjana srpskuagresiju. -Govornikzamikrofonom,TilmanZiilch,

Druitvo za ugroiene ntode, dngi s lijeva Hens Peter Rullmmn,Njemaiko-hrva*ko dnitvo

U brvatskim medijima, formiranim prema totalitarnom obrascu i gotovo

potpunom srpskom uzoru, posebno na drZavnoj televizij i i radiju, Tudj man
jepokrenuo viiemjesednu hu5kadkukampanju protiv bosanskihMuslimana
i bosanske Vlade. Danas su Bosanci Zrtve jedne primitivne hrvatske
propagande, koja je u medjuvremenu dosegla najgora propagandna
zastranjenja Beograda. Dodu5e, toinoje da su i bosanskejedinice podinile
pojedinaine ratne zloiine nad hwatskim pudanstvom i sprovodile njegovo
proderivanje. Ti postupci osudjuju se od Dru5tva za ugroZene narode, kao
i od svake druge organizacije za ljudska prava, pa dak i ako su to desto
reakcij e na ofenzivu hrvatske armij e. Ali, prema informacij ama neuhalnih
odevidaca iz regiona zahvaienih ratom, tvrdnje hrvatskih medija iesto su
neizdiferencirane i pretjerane. Arglrmentacija Zagreba da su Fhvati u Bosni
Zrtvo genocida koji su nad njimapodinile bosanske trupe izvrierealnost
naglavadke. Jer, masovna umiranja od gladi, tifusa i drugih zaraza u Bosni
poveiana su brvatskom ofenzivom.

ostajemo i dalje pri ovom angaZmanu u korist prognanih, izbjeglih,

deportiranih i nestalih iz zaposjednutih dijelova Flrvatske. Dmitvo za
ugroZene narode i dalje ie se angaZirati za povratak svih izbjeglih i
prognanihi povlaienje srpskihtmpaizokupiranihpodruEj a. Ali, Tudjmanova
Vlada varala je prijatelje Fkvatske, borce za ljudska prava, humanitarne
organizacije i angaZirane novi nare.

Mi

TIJDJMANOVA STRATEGUA RABIJANJEBOSNE

Postaje sve jasnije da je podjela Bosne Hercegovine dugo wemena

pripremana u tajnim pregovorima s Milolevi6evom Vladom. Stoga su sva

Kongresu zapadnoj Evropi o "etnitkom iii1enju" i deportaciji u Bosni, [trvatskoj i na Kosovu

ranijaizjainjavanja hrvatskihpolitidara za suverenitetBosnei Hercegovine

bila samo propagandno deklariranje sradunato na obmanjivanje svjetske
javnosti, dok je razbijanje i uni5tenje Bosne i Hercegovine bila odavno

U Zagrebujevei u veljaii 1993. do5lo do zabrane bosanskih manifestacija,

a od kraj a lipnj a 1993. do zabrane bosanskih novina. U srpnj u je zapoiela
hrvatska vojna policija nodu upadati u izbjeglidke logore njemadke

zakljudona stvar.

hnrnanitarne organizaclje Cap Anamur u dapljini i svojevoljno odvoditi

bosanske izbjeglice. ki jednom prepadu dva njemadka suradnika ostala su
zarobljena 20 sati. U Njemaikoj javnosti poznatog humanistu iborcazz
lj udska prava, predsj ednika Cap Anamura Ruperta Neudecka, podsj etio j e
ovaj postupak vojnih policajaca, koji je on osobno doZivio, na praksu
totalitarnih reZima. Na Jadranu je njemadki Komitet za pomoi kriianskomenonitske konfesije bio svjedokom istjerivanja bosanskih izbjeglica od
hrvatske policije iz logora i hotela kod Splita i primoravanja tih ljudi iz
srodnjoevropske Bosne da idu u pakistanske izbjegliEke logore na granici
prema Afganistanu. Navodno su hoteli potrebni za turistiEku sezonu.

Tudjman se vec 1992. umije5ao u unutarnje stvari susjedne drZave.

Inscentanim puEern oduzeo je vlast demoldatski izabranom rukovodstvu
HDZ-a u Bosni i Hercegovini sa Stjepanom Kljuiiem na delu, koje je bilo
nailo zajedniiki jeztk s Muslimanima, i naredio da se on konadno u
listopadu proile godine udalji iz PredsjedniStva Bosne i Hercogovine"
Tudjman je, bez svakog demokratskog legitimitet4 doveo na vlast ranije
osudjivanog pljaikaiaMatu Bobana( "Po kesudi u ime naroda*5882 od
0L04.1983. i Rjelenju u ime naroda Vrhovnog suda Hrvatske, Zgb. od 18.
1o.1983.)

U
Anaiogno "erpskoj drZavi" u Bosni, Tudjmanje naloZio Bobanu osnivanje
h-rvatske satelitske drLav e "HercegSosne". Takva satelitsl<a drZav4 osim
5to obuhvata opfirl.e prataina naseljene hrvatskim fivljenu zadiro duboko
i u podruije s rnije#anim hrvatsko-muslimanskim stanovni5tvom. Borbene
snageoveotcjepljene"zaje.dnic*"odbijalesu svakusubordinaciju bosanskoj
Vladi, te su Eak i ubijaju6i kiile sebi put. Sredinom oZujkaI993. yszvale

medjuvremenu ^ie hrvatska Vlada zaprlletila protjerivanjem svih

iz Hrvatske ukoliko se nastave hrvatsko-

muslimanskih izbjeglica

muslimanski sukobi u Bosni i Hercegovini.

Naravno, Hrvatska je prihvatanjem stotina lllljada izbjeglica iz rztnlh

podru6ja Hrvatske i Bosne i Hercegovinejako optereden4 a za hrvatsku

piwedu izuzntno je znalajno ponovno oZivljavanje turizma. Ipak,

sve to ne

opravdava jedan takav neljudski postupak prema bosanskim izbjeglicama

i njihovim sapatnicima.

Dok se bosanska Vlada opiralapotpisati diktat Vance-Owenovog plana o

podjeli, koji su prije svega forsirale vlado Velike Britanije i Francuske,
brvatsko-bosanski vodja sepmatistaMate Boban rado je prihvatio taj plan.
hethodnoje hrvatska Vlada sugeriralaLordu Owenu ukljudivanje slijedeiih
okruga u sastav hrvatskim proglaienih provincija Travnik i Mostar, u
kojima su (okruzima) Hrvati manjinsko stanovniStvo (Travnik: 36,9 7a,
Novi Tiavnik: 39,6 Vo, Y itez 45, 7 Vo, Bugojno: 34,1 Vo, Gomj i Vakuf: 42,6
7o, BusovaEa 48,1 Vo, Fojnica: 4O,9 7o, Jablanica: I7,8 Vo, Konjic:'X Vo,
Mostar 33,8 Vo, StolaC: 33, 1 7a). Podetkornsrpnj a1993. Tudjman je (biljeZi
medjunarodni tisak) pozvdo na stvaranje "etnidkih distih' provincija u

Bosni i Hercegovinii uputio apel stanovniStvu dase "dobrovoljnopreseli".

U suradnj i sa srpskom stranom u medj uwemenu su realizirane takve akci j e
preseljenja. Tako je hrvatski predsjodnik sada i javno prihvatio srpsku
politiku "etridkog Ei56enj a".
U isto wijeme Tudjman je ponudio Srbiji juZni wh Dalmacije, kevlaku,
kaa izlaz na Sredozomlje, 5to bi dovelo do prctjerivanja cjelokupnog
stanovniStva iz preko tisu6u godina starih hwatskih sela.
U lipnju1993. Tudjman

iMilo5evid dogovorili

su u

%nevipodjelu suverene

susjedne dtiave i dlanice Ujedinjenih naroda, Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovii napustio je potom iz
protesta konferenciju.

HRVATSKA I GENOCID U BOSM

Zlodini podinjeni od srpske armije u zaposjednutim dijelovima llrvatskepodrobno su opisani u dokumentaciji Dru5tvazaugroinnenarode 'Etnidko
diiienje - genocid za Veliku Srbiju". (Knjiga koju je izdao Tilman Ztilchpojavila se u medjuwemenu u heiem izdanju,,u renomiranoj izdavaikoj
kuii "Luchterhand, izdanja na njemadkomjeziku, HamburgfZnnch). Vukovar, koji je mjesecimabio opkoljen od srpske strane i u kojem su stotine
gradjana nakon pada grada bili ubijeni, a hiljade nestali, bio je jamadno vrhunac patnji civilnog stanovniFtva Hrvatske, prouzrokovanih srpskom
agresijom. Stradanjeljudi u Vukovaru i udrugimokupiranimpodrudjimapobudjujeidanas u Hrvatskoj kaoiuNjemadkoj zaprepaitenjeigorEinu.
Tim su vi5e prijatelji hrvatskihprognanika zaprepaiteni koliko su malo hrvatska Vladai hrvatski masovni mediji voljnipoStovati shadanja i genocid
nad muslimanskimnarodompodinjen od srpskih trupa. koji u najmanjuruku brojdano nadmalujepatnje ljudi u istodnoj Slavoniji. Zbog togaDrudtvo
zaugroinne narode na ovom mjeshr jo5 jednom opisuje zlodin genocida koji je podinjen prije svega nad Muslimanima u Bosni, ali takodjer i nad
brvatskim stanovniStvom Bosne od srpske armije i detnika.

.
.
.
.
.
.
'
'
'
.
'
.
.
.
.
.

formiranjeprekostotinukoncenhacionihizarobljenidkihlogorasprekostotinuzatodenika.preteZnociviJakojisudeportiranidirektnoizsvojih
stanova

ubojstvopreko deset hiljada zatodenika u logorima smrti: Omarska, Keraterm, Luka Brdko i Foda
deportacija hiljada djece, Zena, starih, bolesnih i ranjenih u ljeto 1992. u zatvorenim teretnim vagonima, bez hrane i vode
sustavna masovna silovanj4 prije svega muslimanskih Zena i njihova deportiranja u logor
razannje nastotine selai gradova
masakri nad staaovniStvom brojnih bosanskih opdina i zat4ravanje ubijenih u preko 60 masovnih grobnica
proganjanje i ubojstva preko 1,5 milijuna Bosanaca nesrpske nacionalnosti, preteZno Muslimana, Hrvata i pripadnika drugih manjina katolidke
vjeroispovijesti, kao i Roma
opkoljavanje i izgladnjivanje oko 75O OOO Bosanaca u njihovim gradovima i selima i sistematski napadi na njih topniStvom i artiljerijom
proganjanje i ubojstva mnogobrojnih pripadnika srpske nacionalnosti koji su na shani svojih nesrpskih sunarodnjaka
proganjanje, hapienje i likvidiranje islamskih ikatoli6kih sveienika
raz aranje materijalne islamske i katolidke kulture, stoljetnih islamskih gradskih jezgri, preko 620 dLamija, 35O katoliEkih crkava
diskiminacija nesrpskog stanovniStva koje je ostalo u okupiranirn podrudjima i njihovo svakodnevno ugroZavanje putem pljadkanja, silovanja,
malnetiranja i pokulaja ubistava
razaranje ekonomske bazn najvei.eg dijela Bosne

konfiskacijavlasniitvaprognanogiuokupiranimpodru6jimapreostalognesrpskogstanovniStvaiiznudjivanjeizjavaoustupanjukuda,zemljlsta,
investicionih i konzumnih dobara
posrbljavanje bosanskih toponima

dono5enjeposebnihodredbizaonekojisuostaliuokupiranojdomoviniistavljanjevansnageljudskihigradjanskihprava.tekuinipriworzaveliki
dio mu5kog stanovniitva

POLITIdKE I MORALNE KONSEKVENCE

Bosanci se neie moci dugo odupirati koordiniranoj srpsko-hrvatskoj'
ofcnzivi. Dosad preZivjeli muslimanski narod u Bosni nestat 6e, morat ie
bjeZati

ili pak bijedno vegetirati

u gradovima poput Srebrenice, Goraida,

Tnnicetli Tuzle, koji sasvim liEe na zarobljenidke logore. flrvatska ie za

uniStenje jednog ewopskog naroda snositi fajnu odgovomost, ukoliko
na.stavi svoju dosadainju politiku. Ona bi tako izgubila svoj moralni
intogritet i vedinu svojih prijatelja.
Razararrjem Bosne Tudj man je Zrtvovao svog prirodnog saveznika. Umjesto
da skupa s bosanskom armijom zatvori srpski koridor kod Brikog, da
oslobodi Sarajevo i oduva Bosnu i Hercdgovinu kao multikulhrralnu
altcrnativu naspram srpske politike "etnidkog diSienja", hedsjednik je
Tudjman radijc podrZao takvu srpsku politiku. Politidki i vojno gledano,
hrvatska Mada time poEinjava "samoubojstvo". Ostatak Hrvatske, dija je

akojije nadvamjest4 kod Karlovcai naJadranu,

gotovo podijeljen, bit 6e prepuiten na milost i nemilost nadmo6noj vojsci
ostatka Jugoslavije i na sve spremnim detnidkim jedinicama nacionalsocij atistidki vodjene Srbije.
trecina vojno okuphana,

Te bi vojne jedinice mogle, sada suprostavljene samo jednom protivniku,

brzo i lako prodrijeti u srce Hrvatske. Daljnja masovna protjerivanja bit 6e
neizbjeZna poslj edica srpske ideologij e "vladajudeg naroda'.

Tudjmanova je Vlada svojom politikom podjele Bosne izdala.interese

prognanihi izbjeglihiz hrvatskihpodrudja okupiranihod srpske strane. Tko
zbog I7 % udjela hrvatskog podanstva u Bosni i Hercegovini Zeli razoriti
tu susjednu drZaw, taj vi5e ne6e modi zadobiti nikakvu podr5ku onda kad
Srbija zbog 12 Vo srpskog stanovniStva u Hrvatskoj zahtijeva &e6inu

hwatskog teritorija Ako Tudjman otrgne dijelove Hercegovine naseljene

bwatskim stanovniStvom, tko bi joi mogao osuditi to 5to je Srbija uradila
isto sadij elom Hrvatske (tzv. Krajinom) s veiinskim srpskimstanovniStvom?
U korist toboZnjihinteresa nekoliko manjih okruga s ve6inskim brvatskim
stanovniStvom u zapadnoj Hercegovini sa detvrtinom milijuna stanovnika,
Mate Boban i Franjo Tudjman uniStili su zauvijek buduinost 5OO OOO
Hrvata u Bosni izmedju Banja Luke i Brdkog, Travnika i Dervente.

Hwatska je trenutno autoritamo vodjena zemlja diji predsjednik, nakon

inshumentaliziranjamedija, dio po dio etablila totalitarne shukture. Ionako
tek zadeta realizacija podjele vlasti i neovisnost pravosudja dokidaju se, a
samovolja policije i vojske se sve manjekontrolira. Prepadi i zlodini prema
pripadnicima srpske manjine - razoreno je 5 OOO njihovih ku6a - ostaju
nekaZnjeni. Borba Hrvatske zapoieta za demokratizactu prema
zapadnoevropskom uzoru moglabi se zavditi preuzimanj em istih struktura
kakve posjeduje srpski agresor.

APEL SVIM MORALNO NEKOMPROMITIRANIM TANOVNTIA

HDZ-a, HRVATSKIM OPOZCIJSKIM STRANKAMA,

KATOLIdKOJ CRKYI I SVIM DEMOKRATMA I BORCIMA ZA
LruDSKA PRAVA

Skrivena kamera: Sryski predsjednik Slobodan Miloievi6 (desno) diskutira s hrvarstr'm

pr

edsj erln iko

m Fr anj om Tudj m an om

Agresij a Tudjmanai Miloievi6anaBosnu i Hercegovinu, potpomognuta od

shane Engleske i Francuske tzv. Vance-Owenovim planom, ostavit ie

Bosancima u najboljem sludaju najmanje regije, koje ie biti formirane

prema uzoru na indijanske tezervate u Americi, ili jo5 bliZe stvamosti,
bliskoistodne palestinske logore.
Nasuprot hrvatskoj propagandi, bosansko kedsjedni6tvo je do sada s
lidnostimapoput Alijelzetbegoviia Ej uba Gani6a Hakije Turajliia (ubijen)
i Zlatka I-agumdZije konsekventno i uvjerljivo zastupalo multikulturalni i

zajednidki Zivot svih etnidkih grupa u Bosni i dosad ga u Sarajevu

prakticftalo. Srpska ie politika na kraju, potpomognrrta od Flrvatske i ve6

Politika Tudjmana i njegovih sljedbenika odvela je lhvatsku u katastrofu:

hemda hrvatskipredsjednik nikada nije dobio vi5e od45 Vo glasovabiaia
velika veiina hrvatske opozicije iuti, posebno Liberalna stranka s DraZenorn
Budi5om na delu (ili sudjeluje u antibosanskoj kampanji). Nekad ugledna
mirovna organizacijaBedem lj ubavi brani samoubiladku politiku hrvatskog
predsjednika. Sreiom su se, medjutim, VrhovniStvokatolidke crkve Hrvatske
s kardinalom Kuhqriiem, te prija6nji ministar obrane Spegelj i prijainji
ministar vanjskih poslova Hrvatske, Separovid, otvoreno suprostavili ovoj
politici. Sedamdeset i dvije godine diktature dovele su ponajvi5ejednako
kao i u istodnoj Njemadkoj i drugim nekad komunistidkim drZavama
Ewope, do zakrZljanja gradjanske hrabrosti i demokratskog angaZmana.
Tudjman koristi jo5 neprivatiziranu ekonomiju i nedostatak neovisnog
pravosudja za otpuitanje nepo6udnih opozicionara iz predtze(a i organa
vlasti.

Ali ne radi se tu samo o moguiim ekonomskim i politidkim itetama za one

koji bi semogli suprotstaviti Tudjmanu. Radi se opreZivlj avanju demolsatske
Hrvatske, radi se o budu6nosti stanovniStva drugih dijelova Dalmacije i
Slavonije, koji 6e dijeliti sudbinu Vukovara i Bosne. Miloievi6eva Vlada
pokazalaje svijetu da Europaprihvaca proganj anje milijuna ljudi. Tek tada
se llrvatska kao agresor neie modi nadati pomo6i.
Iskoristite svoja demokratska prava i prisilite predsjednika Tudjmana na
okondanje agresije na Bosnu i Hercegovinu. Doprinesite tome da se
zaustavi fatalni hod ka diktaturi, nacionalistiikoj mrZnji i lovinizmu.
AngaZman za flrvatsku i Bosnu i Hercegovinu isplatit ie se tek onda ako

i ubudu6e budu mogle Lljeti zajedno sve vjerske zajedntce,

nacionalnosti i manjine. Iskoristite sva legitimna sredstva: demonstracije,
Snajkove, Snajkove gladju, skupove upozorenja, "Zive lance" itd. kako bi
se Tudjmanova vlada odvratila od svoje samoubilaike politike, inaie ie,
nakon uni5tenja Bosne, uslijediti razaranje i podjela Hrvatske.
tamo preZive

T,/^q^

Sijeianj 1993.: Skup upozorenja DruEtva zaugroZene nuode

i
Palestinaca. Ti ie se

mjesecima podrZavana od shane velesila, napraviti od ovih pritjeEnjenih

odajnih ljudi teroriste, kako to pokazuje primjer

osvetiti srpskirn i hrvatskim agresorima.

Gesellschaft liir bedrohte Vilker e.V.

Geminniitziger Vrein
Postfach 2024
37073 Giittingen
Tetefon (055 l) 49906-0, Telefax (0551) 58028

Gesellschafl

ftr

Mriahilfer

bedrohte V6lker - Oderreich

Str. 105, 2.Stock,

Tiir l3

4-1060 Wien
Telefon (0222) 591'l

17

6, Telefax (O222) 5973734

hedsjednik
Druitva za ugtoZene narode

Gesellschaft lEr bedrohte Vdlker - Luxembug

Iwerliewen fir bedreete volleker
Tu Welter, l2 rue N. S. Pienet
L-2335 Luxembug
Telefon20207
Gesellschaft fiir bedrohte V6lker - Schweiz
Semweg I
CH-3012 Bem
Telefon (031) 248555

/ra
Gesellscheft

ltr

bedrohte V6lker - Sidtirol-fitalien

Lauben 49
Postfach 233
I-19 I 00 Bozen
Telefon (0471) 9704E9

Gesellschrfi fiir bedrohte Ydlker - Florenz/Itelien

Alessmdro Micbelucci, Via Ficino 12
I-50132 Floreu
Telefon (055) 571231 oder (o55) 51196'l
Telefax (055) 579918