You are on page 1of 10

Predmet: Primjedbe i prijedlozi na Nacrt prijedloga predmetnog kurikula Hrvatski jezik

1.

Sam naziv kurikulum i pridjev kurikuralna jezino nisu ispravni; pravilan je naziv u
hrvatskome jeziku kurikul i pridjev kurikulna, o emu su se izjasnili i jezikoslovci.

2.

Uestalo se koriste neprilagoene tuice i nazivlje koje ne pripada hrvatskome jeziku,


iako postoje odgovarajue hrvatske rijei (npr. domena podruje, koncept nacrt,
formulacija oblikovanost, interakcija meudjelovanje itd.), zatim sintagme koje nisu u
duhu hrvatskoga jezika (jezina proizvodnja, kreirati samoga sebe i sl.), ime se pokazuje
nepotivanje i ravnodunost prema stvarnosti materinskoga jezika, temelja kurikula, te
oteava razumijevanje teksta koji bi trebao biti jasan i pregledan, budui da je
Kurikulum, kako u njemu stoji, namijenjen djeci, mladim osobama, roditeljima,
odgojno-obrazovnim radnicima i drugim osobama koje se ukljuuju u odgojno-obrazovni
proces . Kako emo od uenika traiti potivanje pravila hrvatskoga jezika (npr. u 7.
razredu jedan od ishoda je: razlikuje tuice, posuenice i usvojenice; tuice zamjenjuje
hrvatskim rijeima) kad se u dokumentu koji definira nastavu hrvatskoga jezika ne
potuju njegova vrijednost i njegove zakonitosti?

PREDLAEMO da se uvae argumenti jezikoslovaca i potuje struka.

PREDLAEMO da se u pristupu kurikulu hrvatskoga jezika iskae potovanje i ljubav prema


hrvatskome jeziku, koji e se ogledati u brizi za ispravnost, davanje prednosti hrvatskim
rijeima i promicanju svijesti o njegovoj vanosti, njegovu duhu i ouvanju jer se jedino
tako tome moe uiti i djecu i mlade u koli. Inae su teorija i praksa u sukobu pa se ne
mogu oekivati rezultati ni zadani ishodi.
3.

Cijeli dokument prilino je apstraktan, kao takav on odbija moguega itatelja. To je ipak
opi dokument i trebao bi biti lako prohodan, a to sada nije tako.

4.

Uvodi se potpuno novo ustrojstvo nastave hrvatskoga jezika i nastavna podruja koja
nisu utemeljena na metodologiji i metodici na kojoj su se i za koju su se teorijski i
praktino pripremali nastavnici hrvatskoga jezika: domene Komunikacija i jezik,
Knjievnost i stvaralatvo, Kultura i mediji umjesto dosadanjih nastavnih podruja:
nastava jezika, nastava knjievnosti, nastava izraavanja. Za takve korjenite promjene
nastavnici nisu pripremljeni niti bi se mogli pripremiti bez ozbiljnog studija.

5.

Ne uvaavaju se postignua onih koji su na podruju kurikula za hrvatski jezik i


knjievnost neto napravili (npr. Dragutin Rosandi: Obrazovni kurikulumi, standardi i
kompetencije: s posebnim usmjerenjem na jezino- knjievno podruje, rad strunjaka u
okviru HNOS-a), nego se poinje od poetka, eksperimentira se bez vrstog teorijskog
utemeljenja. Naime, strunjaci postavljaju pitanje znanstvenosti s obzirom na poetnu
metodoloku razinu projekta iz kojega je znanost gotovo izostavljena (Ante Been,
Vijenac, 17. oujka 2016.), tvrdei da se bez temeljite dorade kurikulum ne moe
prihvatiti (D. Rosandi, kolske novine, 22. oujka 2016.)

PREDLAEMO da se u odgojno-obrazovnom procesu uvaavaju znanja i iskustva


prethodnika i na njih dograuju nova znanja i to tako da u stvaranju kurikula sudjeluju
najbolji znanstvenici i praktiari jer lomovi ni u emu nisu dobri kao ni presaivanje i
kozmetiko ureivanje novih ideja iz drugih sustava. To je posebno opasno u odgoju i
obrazovanju.
6.

Ako se zna da je nastava hrvatskoga jezika bila programski prezahtjevna za satnicu


kojom je raspolagala, trebalo je smanjiti opseg programa i poveati satnicu materinskoga
jezika po uzoru na druge zemlje, a onda unutar programa pojaati one dijelove koji su
bili slabiji. Za nastavu knjievnosti trebalo je stvoriti bazu znanja i djela koja bi bila
obvezna za sve uenike srednjih kola, a ostalo urediti prema potrebama i zahtjevima
kolovanja (strukovnog, gimnazijskog, umjetnikog) i prema okolnostima u kojima se
radi. Dobro je ostaviti slobodu nastavniku da moe, na temelju vlastite procjene,
planirati broj knjievnih djela za cjelovito itanje za svaki razredni odjel pojedinano. To
je osobito vano u strukovnim kolama u kojima postoje vee razlike u uspjehu uenika,
ovisno o njihovu predznanju iz osnovne kole te radnim navikama. Ali sloboda koju
kurikul promie, vodi u nesigurnost i anarhiju.

7.

Domene su potpuno bez sadraja i bez didaktiko-metodike organizacije tako da ni


nastavnici ne mogu imati viziju budue nastave, a kamo li roditelji, uenici ili ostala
zainteresirana javnost. Postoje samo naznaeni ishodi (ponekad isforsirani i besmisleni,
npr. primjereno se slui humorom, ili uvjerava sugovornika u pozitivne vrijednosti
svojih poruka u domeni Komunikacija i jezik). Ishodi se za pojedine razine veinom
ponavljaju uz dodatak koje druge rijei, glagola ili reenice. Predviaju se ishodi i
kompetencije, a nema znanja, tj. temelja na kojima oni nastaju.

Tako se primjerice navode svi mogui oblici izraavanja, mnotvo komunikacijskih


vjetina koje bi uenici trebali usvojiti u okviru domene Komunikacija i jezik, kao da e
se svi baviti novinarstvom i komunikacijskim profesijama, no u kurikulu se ne mogu
vidjeti znanja koja su temelj svake kompetencije i postignua. No, znanja i kompetencije
iz jezika ne vide se, pa nije jasno kako e uenici ostvariti te vjetine. Teoretski po ovom
kako stoji, moglo bi se raditi samo po novinskim lancima i odravati debate o temama iz
novina i postii te kompetencije.

8.

Prenaglaen je princip izbornosti do mogunosti da se ui bez udbenika, a ne navode se


odgojno-obrazovni sadraji iz podruja jezikoslovlja, povijesti knjievnosti, teorije
knjievnosti te nije jasno kako e se sloboda i princip izbornosti uskladiti s vanjskim
vrednovanjem znanja i dravnom maturom.

PREDLAEMO da se pokae na temelju kojih znanja ova reforma eli postii kompetencije i
ishode.
9.

Budui da je kola i odgojna ustanova i da priprema uenike za ivot (to se i u kurikulu


naglaava) Prijedlog kurikula morao bi jasno pokazati: kakve uenike, s kojim znanjima i
vrijednostima i s kakvim karakterom elimo vidjeti na kraju srednje kole te kakva je
zadaa predmeta Hrvatskoga jezika i knjievnosti u svemu tome. Tek nakon utvrivanja
toga, mogu se izvoditi ishodi i kompetencije. Kakvu djecu odgojimo danas, takvo e nam
sutra biti drutvo.

PREDLAEMO da se utvrdi kakve vrijednosti/vrednote kola treba njegovati, kakvoga


ovjeka i s kakvim karakterom treba odgajati.

10. Kurikul je prepun proturjeja:

a.) Na popisu su djela za koja autori kurikula pretpostavljaju da su tematski i problemski


kao i izrazom bliska mladima te da ih uenici ele itati. No, ne postoji nikakvo
istraivanje koje potvruje da je upravo to lektira koja ih zanima. Uostalom, kako bi
kola uope izgledala da se ui i ita samo ono to bi uenici eljeli? Vjerojatno je ne bi ni
bilo!

b.) Zagovara se otvorenost popisa lektire, vanost itanja, ali se ne uzima u obzir
pedagoko-psiholoki pristup, koji je najvaniji kao ni odgojna dimenzija teksta pa je
mogue u ime tih principa otvorenosti i vanosti itanja staviti na popis i knjige tetne
za duevno (emocionalno), duhovno i intelektualno zdravlje uenika, to je u sukobu s
ishodima meupredmetne teme Zdravlje koja govori o ovim vrstama zdravlja i skrbi za
nj.
c.) Na popisu lektirnih naslova nalaze se djela neprimjerena nastavi tematski, sadrajno i
jezino (nastranosti, pornografija, pedofilija, vampirizam, kanibalizam, mraan pogled na
svijet i ovjekavulgarizmi) i u suprotnosti su s principom primjerenosti dobi uenika i
njihovu kulturnome i ivotnom iskustvu, koji se utvruje u kurikulu kao bitan za izbor
djela.

d.) Na popisu je mnotvo knjiga koje tematski obrauju prisutnost zla, bolesnog, kaotinog u
ovjeku i u svijetu, no bez odgovora na taj problem, a oekuje se da e uenici itati s
uitkom takvu lektiru. Nije li to poticaj na uivanje u runom i zlom i put u depresiju i
pesimizam? Mladima treba smisao, svjetlo, a ne kaos i mrak. Svjesni smo da je u
razredima sve vie uenika koji pate od stresova, napetosti, od depresije, strahova, zbog
zahtjeva koje ne mogu ispuniti, zbog pritisaka za uspjehom kojem ne vide smisao, zbog
naruenih obiteljskih i svakih drugih odnosa. Na popisi knjievnih djela mora se nai
literatura koja e nuditi perspektivu, optimizam, nadu, vjeru u dobro, ohrabrivati,
podupirati i nadahnjivati.

e.) Trai se potivanje uljuenog komuniciranja i bontona u nastavi, a s druge strane nude
se za itanje djela koja su svojim vulgarizmima gora od bilo kojeg ulinog govora.

f.) Naglaava se itanje iz uitka i osjeaj uivanja kao pokreta itanja, ime se uenike eli
osloboditi napora itanja zahtjevnih, misaonih knjiga pa ih se i izborom literature
zapravo navlai na tono odreene teme koje im se izdavai u marketingu nude i
serviraju (seksualnosti i sve mogue devijacije na tom podruju) i to tako obraene da e
prije stei ovisnost o pornografiji, nego elju za itanjem klasika i proirivanjem
spoznajnih vidika.

g.) Ako se ilo za slobodom odabira, zato nije uistinu omogueno mladima da oni sami,
individualno odaberu dio naslova za itanje? Tako bismo znali njihove stvarne interese i
mogli bismo odgojno i usmjerujue djelovati na njihov estetski izbor, moralne principe,
iskrivljene poglede, problemskim i kritikim pristupom i argumentima. Naime, pokazalo
se da mladi i djeca itaju ono to se marketinki dobro plasira, a znamo da to nije
literatura koja vrijedi nego iza koje stoje interesi skupina koji je promoviraju.
h.) S jedne strane stavlja se uenika u centar pozornosti i nudi mu se sloboda u izboru onoga
to e raditi (pogotovo domena Kultura i mediji, Knjievnosti i stvaralatvo), a s druge
strane pod krinkom uenike zainteresiranosti suvremenom literaturom, nude se
potpuno neprimjerene knjige za lektiru, dokida disciplina u vremenu kad mu je ona
upravo potrebna te se oteava odgojno djelovanje nastavnika.

i.) Naglaava se u kurikulu da je teite stavljeno na kreativnost, kritiki i problemski


pristup svemu. No, ako nedostaje poznavanje injenica, na temelju ega e se ostvariti
kritiki pristup i kreativnost?

j.) Autoriteti su potrebni mladima za ispravnu orijentaciju. No, ako se uenika postavlja u
situaciju da sve kritiki prosuuje, vrednuje, ocjenjuje (ta se rije javlja 164 puta!), a to je
neostvarivo jer za kritiku prosudbu treba odgovarajue znanje, u njegovoj se svijesti
rue autoriteti i raa se osjeaj egocentrinosti. Uenici e imati lani dojam o svome
znanju; imat e osjeaj samozadovoljstva i samouvjerenosti bez pokria, u emu bi ih
nastavnici jo trebali uvrivati!?
k.) Otvara se mogunost slobode u organizaciji nastave, daje se prostor za kreativnost
nastavnika i uenika, ali se zapravo smanjuju znanja i disciplina, a vjetine se pretvaraju
u formu bez sadraja tako da e najbolje prolaziti armeri i mudrijai.

l.) Pri izboru suvremenih autora (njih vrijeme tek treba potvrditi!) takoer interesi igraju
ulogu; moe se zakljuiti da je u njihovu izboru za predloeni popis lektire prisutan
ideoloki klju i subjektivni ukus, a ne objektivni kriterij.

m.) Na popisu lektire nalazi se preko stotinu novih naslova. Koliko e novaca trebati za
nabavku dostatnog broja primjeraka tih naslova u fondove kolske knjinice i koliko je to
racionalno, realno i ekonomski opravdano s obzirom na princip izbornosti koji se
osigurava nastavnicima i uenicima?
n.) Postoji li odgovarajua znanstvena literatura o svim tim djelima koju bi mogli koristiti
nastavnici i uenici?

o.) itava domena kurikula posveena je kulturi i medijima, a temeljno djelo hrvatske
kulture i knjievnosti Judita M. Marulia, nije na popisu, kao ni Zoranieve Planine ni
Hektorovievo Ribanje i ribarsko prigovaranje. Na popisu se ne nalazi Biblija temeljna
knjiga zapadne kulture i civilizacije. Nju se spominje samo u domeni Komunikacija i
jezik, u ishodu koji glasi: upoznaje se s tekstovima i dogaajima vanima za razvoj
hrvatskoga jezika. I to u 8. razredu osnovne kole, to znai da nije predviena za itanje
u srednjoj koli. O kakvoj kulturi je ovdje rije?

p.) Ne stoji argumentacija da navedena djela nisu stavljena zbog toga to nisu predviena za
cjelovita itanja. Naime, na popisu se nalaze i djela koja nisu za cjelovita itanja i uz njih
lijepo stoji dodatak: izbor iz serije (Harry Potter J. K. Rowling, Tajna H. Kovaevia) ili
samo izbor (Boanstvena komedija D. Aligherija) izbor iz poezije (kod imena C.
Baudelairea, B. tulia itd. ), izbor iz kratke proze (kod imena R. Carvera) itd.
q.) Na popisu su mitovi - grki, skandinavski i slavenski. Koji? Hoe li se oni cjelovito itati?

r.) Iako se proklamira holistiki pristup, duhovnost je potpuno zapostavljena, a odgojna


postignua su izostala, iako je nastava hrvatskoga jezika i knjievnosti jedan od
predmeta u kojima je vana odgojna dimenzija.
11. Suava se irina pristupa knjievnom djelu.

U osnovnoj koli intelektualno-analitiki pristup nadvladao je potpuno odgojno-estetsku


i spoznajnu dimenziju knjievnosti, njezinu ivotnost i djelovanje na unutarnji, duhovni
svijet uenika, kako su nekada imale prie, bajke i druga djela u odgoju za ivot. Teorija
je nadvladala duh, odgoj je zanemaren sudei po ishodima. U srednjoj se koli ukida
kronoloki pristup, to ograniava panoramski pogled na povijest knjievnosti, ali time i
na razvoj ideja, duh vremena i pojedinog razdoblja, na logiku uzroka i posljedice koju
pratimo u takvom pristupu (npr. vezu tragedije kao vrste s antikim poimanjima svijeta i
vjerovanjima, autobiografiju povezanu s kranskom pozornou na unutarnji svijet
due, na stilske pravce i razdoblja kao meusobno uvjetovane i duhovno odreene
primjerice romantizam kao reakciju na skuenu i okljatrenu sliku stvarnosti

racionalistikog prosvjetiteljstva, renesansu kao razdoblje obojeno oivljavanjem uenja


s ciljem stvaranja savrenog ovjeka, gdje su spoznaja i mo cilj, a inteligencija ideal,
nasuprot srednjovjekovnim idealima gdje su dobrota i sluenje cilj, a dua ideal i
posljedicama takvih uenja na ovjeka i drutvo; na pojedine univerzalne teme koje se
trebaju pratiti u okviru izmjene povijesno-umjetnikih razdoblja i u okviru duha
vremena, na ljudsku narav i na duhovne zakonitosti to ih uoavaju ljudi u vlastitim i
tuim iskustvima, a knjievnost prikazuje i otkriva kao potku iza vidljivih dogaanja i
ovjekovih ponaanja, od mitova preko Biblije, epova, tragedija i dalje do suvremene
literature; na prouavanje svjetonazora kako bi mogli sami vrednovati njihove plodove i
pronalaziti odgovore na ivotno vana pitanja itd. ).

Ako se ovjek evolucijski razvijao, to je s njegovim duhom? Upravo to prati povijest


knjievnost i o tome bi uenici trebali uiti. Tako bi dobili osmiljeno i usustavljeno
znanje koje im moe posluiti u ivotu. Ovako predloenim kurikulom, ako se ostvari,
uenici e imati zbrku u glavi, pogled na svijet kao na besmislenu i kaotinu vrtnju u
krug, djelomine komadie mozaika bez panoramske slike, povrne stavove, plitka
razmiljanja i bit e izvrsno pripremljeni za bilo kakve manipulacije. Osim toga,
predloenim kurikulskim pristupom onemoguena je korelacija s nastavom likovne
umjetnosti, glazbene umjetnosti i povijesti, gdje se takoer izgubila ta cjelovitost vanih
znanja na raun izbornosti i slobode, to e poveati zbrku i neznanje.

PREDLAEMO stoga obvezan povratak kronolokog prouavanja knjievnosti, no uz to bi


trebalo uvesti i tematski pristup i istinski holistiki princip.

Kako u nastavi Likovne umjetnosti postoji tematska cjelina Umjetnost i duhovnost, a


kako se duhovnost uope ne spominje u nastavi hrvatskoga jezika i knjievnosti, iako je
ona u temelju knjievnog stvaralatva, PREDLAEMO da se knjievnost promatra i
obrauje kao umjetnost rijei i kao zrcalo duha i duhovnosti ovjeanstva.

ovjek pred misterijem ivota i svijeta i Vjerovanje i osjeaji najdublji pokretai


ljudskog djelovanja - dvije su teme koje mogu zahvatiti itavu povijest knjievnosti i biti
zanimljive uenicima u njihovom istraivakom radu, a tako e im se stvarno omoguiti
razvoj kritikog i problemskog pristupa. One e dati jasnou i korisna znanja, poticati na
razmiljanja, produbljivati osjeaj smisla i osvjeivati misterij ivota, buditi savjest,
obogaivati spoznaje o svijetu i ovjeku, ali i najvie uiniti za osobni i socijalni razvoj, a
to kurikul proklamira kao najveu vrijednost.

Ove teme obuhvaaju i najbolje definiraju same poetke knjievnosti: mitove, epove
(Gilgame, Ilijada, Odiseja), mudrosnu knjievnost, Bibliju, tragedije; u njima se
pojavljuje simbolika koja je vana za razumijevanje ovjeka i danas (npr. simbolika
zmije/zmaja u mitovima, Bibliji, dananjim umjetnostima i duhovnostima, simbolika
podzemlja Ujevieva je poezija i ivot potpuno nerazumljiva bez ovih spoznaja kao i
nadrealizam, simbolizam, ali i dananje ideologije...). Dvije gore navedene teme
obuhvaaju sve to je u povijesti knjievnosti vrijedno, najvea svjetska i hrvatska
knjievna imena njima su zaokupljena (Augustin, Dante, Shakespeare, Cervantes,
Maruli, Gunduli, Goethe, Baudelaire, Poe, Ljermontov, Pukin, Tolstoj, Dostojevski,
Schiller, Balzac,). Zanemariti ovakav pristup znai svjesno uenicima zatvoriti put do
vanih spoznaja, do istine, do istinskog duhovnog buenja i stvarnog sazrijevanja u
istinoljubivu, razumnu, savjesnu, mudru, pravednu, potenu osobu koja shvaa da je
ivot tajna i dar i da je odgovorna za nj kao i za vlastiti put duhovnog bia koje ima svoj
duboki smisao i cilj rasti u ljubavi i istini, odbacujui la, zavodljivo zlo, mrnju, osvetu,
elju za moi, razvijajui sav svoj potencijal, dakle, i duhovni, a ne samo intelekt.
12. U kurikulu se 208 puta spominje rije vrijednosti, ali je ona upotrijebljena u opem
znaenju, bez detaljiziranja koje su to vrijednosti (osim nekoliko puta navoenog
atributa pozitivne) ili vrednote (koje se pojavljuju kao rije 37 puta, od toga 33 puta s
atributom govorne, a 4 puta vrednote sugovornika). Tako se ini da je kurikul
vrijednosno i svjetonazorski neutralan. No, nema niega vrijednosno i svjetonazorski
neutralnoga jer bez vrijednosti nema odgoja ni obrazovanja. U kurikulu nema vrijednosti
koje su univerzalne kao to su potenje, iskrenost, istinoljubivost, pravednost, hrabrost,
dobrota, umjerenost, marljivost, velikodunost, portvovnost, ovjekoljublje, skromnost,
samokontrola, zahvalnost, razboritost, optimizam, koje jednako vrijede u svakom
drutvenom ureenju, u svakom povijesnom vremenu i u svakom geografskom prostoru,
u totalitarizmu kao i u demokraciji, jer su ukorijenjene u ovjeku i njegovoj ispravnoj
savjesti i onaj koji je nositelj tih osobina u svakom e sustavu, vremenu i prostoru znati
postupati po tim vrijednostima. Pozitivne vrijednosti nisu do kraja definiranog
znaenja i pod tim pojmom mogu se nai i vrijednosti koje za nekoga nisu pozitivne jer
je sam pojam pozitivne i negativne vrijednosti neodreen, subjektivan. Ako je neto
negativno, objektivno gledano, nije vrijednost. S ovakvom definicijom vrijednosti

(pozitivne,
negativne)
uvodi
se
relativistiki
pristup
univerzalnim
vrednotama/vrijednostima koji se po potrebi moe demokratski mijenjati pa teoretski
negativne vrijednosti mogu postati pozitivne i obrnuto.
13. U kurikulu se meutim 4 puta pojavljuju definirane drutvene vrijednosti: demokracija,
ravnopravnost, inkluzivnost, tolerancija, osobne slobode, solidarnost, drutvena
pravednost ili odrivi razvoj, pa se stjee dojam kako se zanemaruju univerzalne
ljudske vrijednosti, koje su sastavni dio knjievnosti, dok se proteiraju trenutne
drutvene vrijednosti. Takoer se rije stavovi/stavova/stavovima pojavljuje 117 puta, a
15 puta stereotipi, 17 predrasude. Time se zapravo pokazuje da je nastava hrvatskog
jezika vie u slubi stvaranja novoga poretka, nego karakternog pojedinca, ime se
nastava knjievnosti stavlja u funkciju politike, a to se kosi sa smislom umjetnosti i
umjetnikim prikazivanjem ovjekove naravi, s kojom je duboko povezano pitanje dobra
i zla, istine i lai, slobode i odgovornosti. Kad se ima na umu da se u kurikulu identitet
navodi kao jedan od opih naela, a da ga se u provedbenom dijelu kurikula hrvatskoga
jezika i knjievnosti ba ne moe vidjeti te da je jedan od ishoda koji se oekuju da
uenik kritiki procjenjuje svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim, politikim,
emocionalnim ili drutvenim problemima i pitanjima na temelju odabranoga teksta
kojega je proitao, namee se misao o tome kako se knjievnost po ovom kurikulu moe
izvrsno iskoristi kao podloga upravo za oblikovanje uenika prema potrebama politikih
zahtjeva i novih ideologija, a ne opedrutvenog i individualnog principa dobra. Jer nije
cilj istina, znanje, cjelovit pristup ovjeku i cjelovita slika povijesti knjievnosti, niti odgoj
zrele osobe koja e promisliti univerzalne vrednote i ideale i u skladu s razumskim
naelima i pravilno usmjerenom savjeu djelovati, nego je sadraj nedefiniran,
naglaena izbornost i otvorenost za promjene, preuveliano bez injeninog poznavanja
stvari uenikovo kritiko miljenje i vrednovanje, ime je uenik zapravo izloen
mogunosti manipulacije i dranja u neznanju zbog ograniavanja i relativiziranja istine.
Tom dojmu doprinose i ishodi u meupredmetnim temama koje se ugrauju u nastavu
hrvatskoga jezika i knjievnosti kao to su Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, gdje e
uenik uiti primjenjivati tehnike oslobaanja od stresa, vjetine i tehnike kojima jaa
samopouzdanje i samopotovanje, tehnike za prevladavanje stresa te emocionalne i
mentalne iscrpljenosti, tehnike oputanja (koje tehnike? Ima ih puno za pranje mozga i
uvoenje u newageovski svijet). Takoer i ishodi u domeni Graanski odgoj u kojima je
jedna od preporuka za ostvarivanje oekivanja: sudjelovati u akcijama sprjeavanja
nedemokratskih postupanja vlasti. Vodi li sve to politizaciji kole?

ZBOG SVEGA NAVEDENOG SMATRAMO DA JE PRIJEDLOG KURIKULA ZA HRVATSKI JEZIK


I KNJIEVNOST POTREBNO IZ TEMELJA IZMIJENITI I NAPISATI UVAAVAJUI
OVDJE NAPISANO.
Udruga U ime obitelji
Dominika Papi Kuki, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti, Elektrostrojarska obrtnika
kola, Selska, Selska cesta 83, Zagreb

Matija Grgat, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti i dipl. knjiniarka, XI. gimnazija, Savska
cesta 77, Zagreb
Ivana Babi, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti, XI. gimnazija, Savska cesta 77, Zagreb

Ana Vugdelija, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti, Gimnazija Sesvete, Bistrika 7, Zagreb

Antonija Juri, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti, Gimnazija Sesvete, Bistrika 7, Zagreb

Marija Kranac, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti, Gimnazija Sesvete, Bistrika 7, Zagreb

Pero Pain, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti, Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek",
Kulanova 59a, Zagreb
Ivan Anii, prof. povijesti i hrvatskoga jezika i knjievnosti, Poljoprivredna i veterinarska
kola Osijek, Jadrovska 20, Osijek